Funkcionisanje Sistema Uprave

BILTEN SA 1. KONSULTATIVNE KONFERENCIJE

FUNKCIONISANJE SISTEMA UPRAVE I STATUS ZAPOSLENIH U ORGANIMA UPRAVE U FEDERACIJI BIH-NORMATIVNI OKVIR

Agencija za dravnu slubu Federacije Bosne i Hercegovine

Izdava: Agencija za dravnu slubu Federacije BiH

Bilten sadri verziju na:bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku

Priprema:Samra Ljuca, ADS FBiH

Za sve informacije kontaktirati na:tel. 387 33 552-040fax. 387 33 552- 051e-mail. [email protected]

tampa:

Tira:750

Godina izdanja:2011.

Finansijska podrka:

Organizacija za sigurnost i saradnju u BiH

Svako gledite, izjava i miljenje, izraeno u ovoj publikaciji, a za koje nije izriito naznaeno da potie iz Misije OSCE-a u BiH, ne odraava nuno zvaninu politiku Misije OSCE-a u BiH

Misija OSCE-a u BiH je podrala tampanje ovog materijala

3


PREDGOVOR ......................................5

POZDRAVNI GOVORI ......................................6

UVODNE PREZENTACIJE ORGANIZATORA KONFERENCIJE ...........................11

IZLAGANJA ....................................16

DISKUSIJA ....................................24

ZAKLJUCI ....................................25

SAETAK ....................................27

S A D R A J

ambasador Gary.D.Robbinsef Misije OSCE-a u BiH

Feliks Vidovi,federalni ministar pravde

Mustafa Mujezinovi,premijer Federacije BiH

Sead Maslo,direktor Agencije za dravnu slubu FBiH

5


Agencija za dravnu slubu Federacije BiH i Federalno ministarstvo pravde su, uz podrku Misije OSCE-a u BiH, organizirali dvodnevnu Konsultativnu konferenciju: Funkcioniranje sistema uprave i status zaposlenih u organima uprave u Federaciji BiH - Normativni okvir, 6. i 7. decembra 2010. godine u Sarajevu.

Prevashodni cilj Konferencije je aktivno ukljuivanje predstavnika sva tri nivoa vlasti u Federaciji BiH radi otklanjanja nedostataka i nedoreenosti normativnog okvira u upravljanju ljudskim resursima u organima uprave u Federaciji BiH.

Konferenciji je prisustvovao veliki broj predstavnika opinskih, kantonalnih i federalnih organa vlasti u BiH. Meu uesnicima su bili i predstavnici meunarodnih organizacija u BiH (OSCE, OHR, UNDP, GAP 2, Delegacija Evropske unije u BiH).

Odravanje ove Konferencije u potpunosti je opravdalo razloge zbog kojih je i organizirana. Ovo je jedan od najeminentnijih skupova eksperata iz oblasti upravljanja ljudskim resursima, koji bi iznesenim prijedlozima i usvojenim zakljucima mogli pomoi novoizabranim vlastima da rijee neke od problema u sistemu dravne slube na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH.

I DIO PREDGOVOR

6


Potovane ekselencije, dame i gospodo!

elim vam poeljeti dobrodolicu i zahvaliti vam to ste, usprkos brojnih obaveza, pronali vrijeme da se sastanete sa svojim suradnicima i kolegama.

Najvaniji cilj ove konferencije, koju su organizirali Ministarstvo pravde Federacije BiH i Agencija za dravnu slubu Federacije BiH, uz podrku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, jeste da potakne dijalog o pitanjima od znaaja za dravnu slubu.

Mandat Misije OSCE-a ukljuuje brojne vane ciljeve i obaveze, sadrane u Daytonskom mirovnom sporazumu i ostalim meunarodnim dokumentima. Proteklih godina, Misija OSCE-a posebnu panju posvetila je jaanju demokratski odgovornih institucija, koje uvaavaju razliitost, promoviraju konsenzus i potuju zakon.

iroko je uvrijeeno miljenje da je efikasna i transparentna javna uprava jedan od najvanijih elemenata svake efikasne i funkcionalne drave. U proteklih 12 godina, Misija je pruala podrku provedbi reforme javne uprave na svim nivoima vlasti. To je dovelo do znaajnih poboljanja, posebno na opinskom nivou.

Uz podrku Misije, 95 opina uspostavilo je potrebne mehanizme za jaanje efikasnih, transparentnih i odgovornih organa javne uprave, u pogledu ostvarenja napretka u ispunjenju interesa graana.

Iako su provedbom reforme javne uprave ostvarena znaajna poboljanja, sedam godina nakon uvoenja novog sistema dravne slube u Federaciji

II DIO POZDRAVNI GOVORI

ambasador Gary.D.Robbinsef Misije OSCE-a u BiH

7


Bosne i Hercegovine, ukazala se potreba za donoenjem zajednike ocjene ostvarenog napretka i preostalih izazova.

Novi sistem dravne slube predstavlja vrst temelj za rad transparentnih, efikasnih i odgovornih organa dravne slube, iji se rad zasniva na znanju i sposobnostima. Meutim, mnogi smatraju da jo uvijek ima mnogo prostora za dodatna poboljanja.

U kontekstu presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, iz aprila 2010. godine, potreba za revizijom i poboljanjem sistema dravne slube u Federaciji BiH, jo je jae izraena. Ovo govorim zbog toga to je navedena presuda stvorila, tzv. pravni vakuum u radu organa dravne slube na kantonalnom i opinskom nivou.

Kolaps jedinstvenog sistema dravne slube mogao bi dovesti do nepredvienih posljedica, koje bi mogle ugroziti temeljne principe reforme javne uprave i predstavljati korak unazad u procesu reformiranja, ije bi posljedice bilo teko prevazii.

Daljnja iscjepkanost sistema dravne slube Federacije BiH mogla bi ozbiljno ugroziti kljune principe reformiranja dravne slube i dovesti do razlika u poloaju i tretmanu dravnih slubenika u razliitim kantonima i razliitim organima lokalne uprave. Osim toga, veoma iscjepkan i nedovoljno iskoriten sistem dravne uprave predstavljao bi dodatno finansijsko optereenje za FBiH.

Cilj ove konferencije jeste da potakne dijalog o ovom i ostalim pitanjima od znaaja za rad organa dravne slube, sa svim kljunim akterima u federalnim, kantonalnim i opinskim institucijama vlasti. Ovo je jedinstvena prilika da se strunjaci i kreatori politike djelovanja meusobno konsultiraju o budunosti dravne slube, kako bi uspostavili efikasan, transparentan i odgovoran sistem dravne slube, koji ispunjava potrebe svih onih, koji uestvuju u njegovom radu. Posebno elim istaknuti da ova konferencija predstavlja forum za razgovor o prijedlogu Zakona o dravnoj slubi, koji su pripremili Ministarstvo pravde FBiH, Agencija za dravnu slubu FBiH i Savez opina i gradova FBiH.

Dozvolite mi da budem jasan. Jasno mi je da je trenutno u toku rasprava o razliitim prijedlozima zakonskih rjeenja, i ne elim da moje obraanje, ili miljenje Misije OSCE-a, budu pogreno protumaeni. Mi, u ovom trenutku, niti osporavamo, niti podravamo, bilo koji prijedlog. Umjesto toga, mi koristimo priliku da podsjetimo sve relevantne aktere na vane principe, koji bi trebali osvijetliti put pred nama, principe, kao to su: profesionalan odnos, interes graana, rad u interesu graana sa postupkom zapoljavanja, zasnovanim na strunosti, te odgovornost i transparentnost u radu.

Ovo je takoer izvrsna prilika za daljnje jaanje kljunih aspekata Reforme javne uprave, kao to su: unapreenje procedura zapoljavanja, zasnovanih na strunosti i objektivnosti, ostvarenje transparentnosti i imenovanje dovoljnog broja kvalificiranih dravnih slubenika, bez odlaganja.

elim vam uspjeh u radu tokom sljedea dva dana, kao i u vaem daljnjem radu u sedmicama i mjesecima pred vama. Pokretaka snaga naeg djelovanja trebaju biti graani ove drave; duni smo osigurati da oni imaju sistem dravne slube, koji slui njihovim interesima i doprinosi demokratskom oblikovanju ove drave.

Misija e vam u tim nastojanjima nastaviti pruati podrku.

Zahvaljujem vam na panji!

8


Dame i gospodo, dragi prijatelji, elim vas sve pozdraviti i poeljeti iskrenu dobrodolicu na dananju Konferenciju. Imajui u vidu sam status sudionika dananje Konferen-cije, bilo bi bespredmetno govoriti o znaaju teme koju emo pokuati

obraditi, a takoer imajui u vidu i prisustvo eksperata bilo bi nekorektno s moje strane da moje izlaganje ide u tom pravcu.

elim rei da ne smijemo zaboraviti da bi svaki, pa i najmanji pomak u ovoj oblasti znaio veoma puno ne samo za dravne slubenike i namjetenike nego i za kompletan aparat uprave Federacije BiH kao i za samu dravu Bosnu i Hercegovinu. S obzirom da je ustavno-pravna struktura BiH ovu oblast uvela u orsokak to za nas predstavlja izazov u pravcu kreiranja i pronalaenja rjeenja i traenja kompromisa. To nije nimalo lako ali se nadamo da emo ovakvim pristupom uspjeti nai kvalitetna rjeenja.

elim vam prenijeti osobni i politiki stav da u se apsolutno zalagati da se svaki usvojeni zakljuak sa ove Konferencije implementira.

Ugodan dan i puno osobnog i profesionalnog usavravanja u buduem radu.

Feliks Vidovi,federalni ministar pravde

9


Prije svega elim da se zahvalim Organizaciji za sigurnost i saradnju u Evropi na prihvatanju skrbi oko ovog pitanja koje moe da ima dalekosene posljedice ukoliko se ne rijei ispravno i ukoliko se ne rijei na vrijeme. Naalost, u ovom nezgodnom periodu od svih drugih

problema nismo imali toliko vremena da se pozabavimo ovim pitanjem u mjeri koje bi dovelo do nekog konanog rjeenja, ali znamo da je to neto to se deava dnevno i to treba usaglasiti u daljem periodu.

Prije svega oekujemo da rijeimo ono osnovno pitanje a to je imenovanje direktora Agencije za dravnu slubu. Proveden je konkurs i nadam se da emo izviti izbor direktora vrlo brzo. Ostalo je jo malo proceduralnih pitanja i kada to bude rijeeno mislim da emo svi malo komfornije razgovarati o ovim pitanjima. Ja Vam elim puno uspjeha u radu i da zakljuci koji proiziu budu primjenjljivi u praksi, tako da e nam s jedne strane omoguiti nesmetane evropske integracije, jer dobro znamo da nas primiti nee ukoliko ne budemo uskladili naa pravila sa onim pravilima koja su ve dobro, dobro uhodana i isprobana u Evropskoj uniji i iroj svjetskoj praksi. Iz prethodnog perioda od 18 mjeseci, mogu da kaem da je jedan od najvanijih zadataka koji smo sami sebi postavili bio da sprijeimo enormno zapoljavanje u javnoj administraciji i uspjeli smo to na nivou federalne administracije. Praktino je 18 mjeseci apsolutno bio zaustavljen prijem novih dravnih slubenika. To nije dobro, to nije put, i nije nain, ali u situaciji ekonomske krize to je bio jedini nain i mislim da smo u tome uspjeli. Federalni organi su se drali pravila i principa, i mislim da je broj uposlenika ak i manji od 7.000.

Odreeni prijem se deavao tamo gde su se irili poslovi: Federalna direkcija za izgradnju autocesta, Porezna uprava FBiH, Federalna uprava za inspekcijske poslove. Tamo nije bilo dovoljne popunjenosti da bi se izvrile osnovne funkcije. To je produktivno upoljavanje u dravnoj slubi gdje se upoljavanjem poveavaju odreeni prihodi. Meutim, ono to ne valja je struktura-odnos izmeu produktivnih dravnih slubenika i uposlenika. To se isto moe primjeniti i na kantone i na opine i trebamo uloiti jako puno napora da ovu strukturu izmijenimo. Dakle da sve ono to optereuje, to su pomone slube, to ne mora a priori biti zaposleno u organima dravne slube, da to na odreeni nain prepustimo privatnom sektoru. Sve to moemo uzeti iz vanjskog svijeta, iz privatnog sektora da uzmemo te usluge, a da broj zaposlenika u dravnoj slubi bude ak i manji nego to je danas. Potrebno je da preovladava kvalitet, da imamo preovlaujue strunjake/eksperte u ovoj oblasti i dravne slubenike koji izvode ono to nama treba, a to su dobri prijedlozi za Vladu, dobri prijedlozi za Parlamente i neto to e biti u naoj Mapi puta prema Evropskim integracijama.

Mustafa Mujezinovi,premijer Federacije BiH

10


Takoer, bilo je nekoliko pokuaja da interveniemo i da prije donoenja Presude Ustavnog suda vidimo kako da uredimo ovu oblast. Nije toliko bitno da vama u kantonima, opinama ili u slubama federalne uprave neko odreuje ko e vam biti dravni slubenik/uposlenik. Bitno je da politika broja zaposlenih mora biti centralizovana, sinhronizovana i ne moemo dozvoliti da negdje imamo prebukiranost, prevelik broj ljudi koji radi odreene poslove, a da negdje nemamo nikoga da obavlja osnovne funckije. Mislim da se centralno mora voditi i politika plata. Tamo gdje postoji manji interes za zapoljavanje poveati interes kroz koeficijente i stimulaciju. Agencija za dravnu slubu e biti ta koja e voditi sve podatke i obavjetavati Vladu i druge vlade kako se stvari odvijaju na terenu. Dakle, ovo su neka razmiljanja koja su se pojavljivala na Vladi, i moja lina razmiljanja, ali sigurno je da je to iroka oblast, a konano e rjeenje proistei iz vaih diskusija, iz razmatranja i pomoi koju nam moe dati OSCE.

Sva rjeenja e doprinijeti tome da prilagodimo dravnu slubu koja e biti efikasnija i profesionalnija. Dakle, miljenja sam da nam je protrebno da imamo centralizovano voenje politike, a da individualno odreivanje ko?, ta?, kako?, gdje? bude decentralizovano. Da svako u Agenciji ima svoj odjel i svoje reprezente koji e prenositi politiku lokalnih nivoa vlasti. U konanici oekujemo da Zakon o dravnoj slubi bude modifikovan, da rijei ova pitanja, onoliko koliko je mogue. Svjestan sam da svi ne moemo biti zadovoljni, ali zadatak je da se to vie pribliimo evropskim standardima.

elim vam puno uspjeha u radu i da zakljuci koji se danas naprave budu sinhronizovani sa dravnim nivoom i u interesu graana ove zemlje i dravnih slubenika kao i svake druge vlade koja bude dolazila.

10

11


Ekselencijo, uvaeni sudionici ovog skupa, dame i gospodo,

Reforma javne uprave kao jedan od est kljunih prioriteta Evropskog partnerstva uspostavljenog marta 2004. godine izmeu EU i Bosne i Hercegovine treba da osigura nezavisnu dravnu slubu i pravian i transparentan sistem zapoljavanja na cijeloj teritoriji Federacije

BiH, uvaavajui iskustvo i strune kvalifikacije, i to bez diskriminacije ili ogranienja po bilo kom nedoputenom osnovu, ime je eliminiran raniji sistem zapoljavanja zasnovan na linim i politikim vezama.

Ne treba zaboraviti da je Reforma javne uprave obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju. Iz Akcionog plana provoenja odredbi Privremenog sporazuma i SSP-a je vidljivo da je obaveza Bosne i Hercegovine unapreenje razvoja efikasne i odgovorne javne uprave dopunjavajui reformske napore poduzete do sada u ovoj oblasti.

Prema Izvjetaju Evropske komisije o napretku BiH ka putu prema evropskim integracijama, koji obuhvata period od septembra 2009. godine do oktobra 2010. godine, u Federaciji BiH je bilo pokuaja da se politizira dravna sluba. Odluka Ustavnog suda Federacije je otvorila vrata uspostavljanju odvojenih dravnih slubi u kantonima ime bi se dodatno opteretili budeti u Federaciji i zakasnilo u provedbi Strategije reforme javne uprave. Openito, navodi se u Izvjetaju, potrebna su znatna dalja nastojanja ka razvijanju profesionalne, odgovorne, transparentne i efikasne dravne slube zasnovane na uspjenosti i strunosti na svim nivoima vlasti. Sloena i preglomazna institucionalna struktura zemlje i dalje oteava efikasnost.

III DIOUVODNE PREZENTACIJE ORGANIZATORA KONFERENCIJE

Sead Maslo,direktor Agencije za dravnu slubu FBiH

12


Zbog toga je potrebna korjenita i strukturna reforma javne uprave u emu se slau svi relevantni inioci i institucije naeg drutva, a prije svega graani iji interes treba da nam bude na prvom mjestu. Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini zapoela je prije sedam godina odlunim iskorakom, donoenjem Zakona o dravnoj slubi Bosne i Hercegovine i entiteta, kojim je po prvi put normativno ureen sistem dravne slube u skladu sa principima dokumenta Reforma javne uprave - Na program usvojenog na zasjedanju Vijea za implementaciju mira u Briselu, 28.marta 2003.godine.

Zakonom o dravnoj slubi Federacije BiH koji je stupio na snagu 2003. godine, zapoela je reforma javne uprave u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima. Kao osnovni instrument implementacije osnovana je Agencija za dravnu slubu Federacije BiH koja je postala operativna 2005. godine i u svom estogodinjem radu postigla prepoznatljive rezultate u svim oblastima svog djelovanja. Podsjetimo se najvanijih postignua: okonanom revizijom dravnih slubenika po prvi put je u Federaciji BiH utvren taan broj dravnih slubenika iji su osnovni podaci sadrani u jedinstvenom Registru dravnih slubenika koji vodi i aurira Agencija, a koji daje osnovu za analizu stanja ljudskih potencijala u Federaciji sa statistikim pokazateljima koji se odnose na radno-pravni status dravnih slubenika. Prema Registru, ukupan broj dravnih slubenika na podruju Federacije BiH u sva tri administrativna nivoa u ovom trenutku iznosi 6.403.

Osnivanjem Agencije po prvi put su, u duhu evropskih standarda, primjenjeni jedinstveni kriteriji pri zapoljavanju u dravnoj slubi pod jednakim uvjetima na podruju cijele Federacije, a bez diskriminacije ili privilegovanja pojedinaca po bilo kom osnovu u procedurama zapoljavanja i u oblasti menadmenta ljudskih potencijala u cjelini.

Osnovni cilj ovog impozantnog skupa je da svi zainteresirani subjekti, predstavnici sva tri nivoa vlasti u Federaciji BiH iznesu i rasprave meusobno stavove o do sada postignutim rezultatima reforme javne uprave i provedbi Zakona o dravnoj slubi u Federaciji BiH, a zatim da pokuaju dati usaglaen odgovor na pitanje novog normativnog okvira i statusa dravne slube, nakon objavljivanja i stupanja na snagu Presude Ustavnog suda Federacije BiH, Broj 27/09 od 20.04.2010. godine. U posljednjih nekoliko mjeseci, nakon stupanja na snagu pomenute presude Ustavnog suda, Agencija za dravnu slubu Federacije BiH se suoila sa problemom praktine primjene zakona na podruju kantona, grada i opina i bila prinuena obustaviti sve zapoete postupke, to je uzrokovalo pometnju i potekoe kod korisnika usluga Agencije na podruju kantona, gradova i opina.

Postupajui proaktivno i interaktivno, nakon brojnih upita i negodovanja iz kantonalnih organa i opinskih i gradskih slubi, zatraili smo i ostvarili kontakte sa predstavnicima kantonalnih vlada i Savezom opina i gradova u Federaciji BiH radi iznalaenja obostrano prihvatljivog i na zakonu zasnovanog rjeenja za korisnike naih usluga i nastavili zapoete postupke.

13


Kao rezultat takvog pristupa uspjeli smo ishoditi odreena kompromisna, privremena rjeenja kojima je na osnovu odluka veine kantonalnih vlada omoguen rad Agencije za dravnu slubu na podruju tih kantona, ukljuujui i jedinice lokalne samouprave i dovriti zapoete postupke objavljivanja i provoenja konkursnih procedura.

Meutim, svjesni da privremena ovlatenja nisu trajno rjeenje nastalog problema. Nastojali smo u saradnji sa Federalnim ministartvom pravde uz podrku OSCE misije u BiH animirati sve zainteresirane strane da se aktivno ukljue u iznalaenje takvih normativnih rjeenja koja e uvaavati interese i Federacije BiH, kantona i jedinica lokalne samouprave, a istovremeno ouvati osnovne principe i standarde reforme javne uprave koja je ne samo jedan od est prioriteta Evropskog partnerstva nego i garant stvaranja harmonizirane, dobro obuene, profesionalne dravne slube u Federaciji BiH. Rezultat takvih nastojanja je i ova Konferencija, savjetodavnog karaktera koja treba izmeu ostalog utvrditi i usaglaene pravce novih normativnih rjeenja za usklaeno ureivanje dravne slube. U saradnji sa Federalnim ministarstvom pravde pripremili smo jedan okvirni radni tekst novog Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima u Federaciji BiH, koji integrira dvije do sada odvojene normativne oblasti i sadri mogua rjeenja odnosa Federacije i Kantona u podjeljenim nadlenostima za organizaciju dravne slube.

Ukoliko se ipak procjeni da postoji interes i stvarna potreba za donoenjem posebnih zakona u kantonima kojima bi se na jedinstvenim principima utvrenim u federalnom zakonu uredio status dravnih slubenika i namjetenika, smatramo da je s aspekta racionalnosti i funkcionalnosti potrebno redefinirati nadlenosti i ulogu Agencije za dravnu slubu Federacije BiH koja bi nastavila obavljati poslove za potrebe kantona, opina i gradova u Federaciji BiH.

Uvjeren sam da ako svi pokaemo malo dobre volje i meusobnog razumijevanja da pozitivan rezultat ove konferencije nee izostati i da e nam radni materijali zakona koji su pred nama omoguiti da izradimo konzistentne i harmonizirane nacrte zakona, ijim usvajanjem i primjenom moemo ostvariti zacrtane ciljeve.

Na kraju, izraavajui zahvalnosti OSCE misiji u Bosni i Hercegovini na saradnji i podrci u organiziranju ovog skupa i korisnim sugestijama, elim nam uspjeh u radu i nadam se da emo po okonanju reforme dravne slube u Federaciji BiH, koliko god ona kompleksna i teka bila, jer u biti je sloenih sistema da se opiru promjenama svi biti zadovoljni postignutim, a najvie graani ijim interesima, podsjeam, svi treba da sluimo.

Hvala.

14


Uvaeni gosti, dame i gospodo, najiskrenije vam se zahvaljujem na odvojenom vremenu i na vaoj spremnosti da danas sudjelujete na Konsultativnoj konferenciji na temu Funkcioniranja dravne uprave i statusa zaposlenih u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine. Danas ovdje, evidentno imamo reprezentativni uzorak ljudi koji u ovom trenutku su apsolutno najkompetentniji da govore o ovim temama to

posebno raduje i veseli.

Reforma javne uprave, a koju je Bosna i Hercegovina prihvatila i obvezala se da e je provesti, poela je upravo Zakonom o dravnoj slubi Federacije Bosne i Hercegovine kao kljunim elementom u oblasti upravljanja ljudskim potencijalima. Donoenjem tog Zakona jo 2003. godine podignuta je razina kvalitete i on je na jedinstven nain uredio ovu oblast u Federaciji, dakle doveo je do integracije cijelog sustava i zaista u tom momentu je predstavljao novinu i u mnogome doprinio postizanju osnovnih naela i njihovom afirmiranju.

Ja moram istai da je u proteklom periodu ovo ministarstvo intezivno radilo na novom tekstu zakona i da je u jednom trenutku bio i u Parlamentarnoj proceduri , no meutim nije dolo do rasprave u Parlamentu niti do njegovog usvajanja. Ne bih ovdje o razlozima. Nakon toga ponovo je bio pripremljen inovirani tekst zakona koji nije doao do Parlamentarne procedure. Ove aktivnosti dakle govore da je bilo potrebe da se revidiraju odreena rjeenja i da je bilo opravdanog osnova za donoenje boljeg i kvalitetnijeg zakona. Uostalom, donoenje Kantonalnog zakona u Zapadnohercegovakom kantonu i donoenje presude Ustavnog suda Federacije bih od 20.04.2010. godine su samo kulminacija, po naem miljenju, nezadovoljstva sa postojeim normativnim okvirom mada to moda i pregrubo zvui ovako kazano.

Presudom Ustavnog suda, kao to vam je poznato, neustavnim je proglaen lanak 1.stavak jedan zakona u dijelu koji glasi: kantona, grada i opine. Jasno je dakle, jednostavno reeno da nema primjene Federalnog zakona na kantonima, opinama i gradovima.

Ova presuda je pokazala da praktiki, a sada i formalno pravni temelj, odnosno ustavni temelj za donoenje Zakona o dravnoj slubi iz 2003. godine nije bio dobar, odnosno ustavan. O tome e neto vie rei uvaena predsjednica Ustavnog suda neto kasnije.

Mi smo vrlo brzo pripremili izmjene Zakona o dravnoj slubi uvaavajui presudu Ustavnog suda i iste uputili u proceduru Vladi Federacije. To su bile kratke izmjene gdje su se brisale rijei kanton, grad i opina u tekstu Zakona. Formalno pravno, u duhu presude tu bi trebala zavriti naa aktivnost.

Meutim jasno je da problem daljnjeg funkcioniranja dravne slube i nepostojanje normativnog okvira u kantonima, gradovima i opinama od svakog

Ivan Matei,pomonik za upravu u Federalnom ministarstvu pravde BiH

15


od nas koji se bavimo ovim poslom trai aktivnu ulogu i traenje rjeenja kako bi se prevazila trenutna situacija. Sada je pravi tajming da se duboko pozabavimo ovom problematikom i pokuamo nai zajednika rjeenja koja bi ponudili novoformiranim sastavima zakonodavne i izvrne vlasti ve na prvim sjednicama istih.

Iz tog, ali naravno ne samo iz tog, razloga zajedno sa Agencijom smo i organizirali ovu konferenciju, uz financijsku potporu misije OSCE-a u BiH NA EMU IM SE ISKRENO ZAHVALJUJEM, koja bi prioritetno za cilj imala aktivno ukljuivanje predstavnika sve tri razine vlasti u Federaciji radi otvaranja procesa dogovaranja koje bi osiguralo kvalitetnija rjeenja i u budunosti preveniralo situaciju koja se sad dogodila Presudom ustavnog suda, koja uostalom i potvruje da takvog dogovaranja nije bilo prilikom donoenja Zakona 2003 godine.

Posebno naglaavam da je poeljna potpuno otvorena diskusija svih nas danas kako bi doli do najkvalitetnijeg rjeenja ili do najkvalitetnijih rjeenja ove situacije, dakle, mogue i vie njih. Nema ih bezbroj, samo nekoliko je varijanti koje su u igri i elim da o svima danas diskutiramo bez pretenzije da i jednu posebno favoriziramo.

Ne elim favorizirati niti jedno rjeenje al ono to svi moramo favorizirati, jeste zadrati dostignuti nivo rezultata u reformi javne uprave. Tu prije svega je potrebno zadrati status dravnih slubenika jedinstveno rijeen u cijeloj Federaciji. Zaista smatramo korakom unatrag arolikost rjeenja u tom pogledu, dakle fragmentiranost dravne slube. Isto tako moramo omoguiti jednak pristup dravnoj slubi, odnosno ulazak u dravnu slubu u Federaciji bez teritorijalnih ogranienja.

Mora se voditi rauna o financijskom aspektu, a tu mislim na eventualno formiranje kantonalnih agencija za dravnu slubu. Smatram da bi bilo mudro iskoristiti kapacitete koje Agencija ve ima i koji su na raspolaganju svima. Da bi uveli veu pokretljivost unutar dravne slube, mislim na sporazumno preuzimanje dravnih slubenika svih razina, potreban je jednak status, prava itd..

Na kraju bih elio podcrtati ono to smatram posebno vanim a to je da sam miljenja da se moe nai kvalitetno rjeenje koje bi na jedinstvenim naelima uredilo ovo pitanje u Federaciji. elim takoer kazati da dobru praksu u dosadanjoj primjeni Zakona nije potrebno mijenjati, modificiratidakle nuno je fokusirati se na nedostatke iz primjene i pronalaenje rjeenja za njih.

Nadam se da ete se sloiti, ali prevano je zadrati osnovna naela Zakona o dravnoj slubi a to su pored onih o kojima sam govorio i profesionalna nepristrasnost i politika nezavisnost. Iskreno se nadam da e i rezultati rada ove Konferencije i svih naih buduih aktivnosti na ovom polju rezultirati kvalitetnom,funkcionalnom i efikasnom dravnom slubom kakvu i zahtijevaju i zasluuju nai graani zbog kojih smo tu gdje jesmo.

16


Pozdravljam sve prisutne organizatore Konferencije, prvo predstavnike Misije OSCE-a u BiH, predstavnike Federalnog ministarstva pravde i Agencije za dravnu slubu. Ustavni sud FBiH podrava sve aktivnosti koje e doprinijeti rjeavanju radno-pravnog statusa dravnih slubenika u Federaciji BiH, odnosno donoenje zakona iz oblasti koja regulira dravnu slubu, ali zakona koji e biti sukladan Ustavu FBiH, imajui u vidu jednu

vrlo sloenu organizaciju BiH koja ima 13 ustava, deset kantonalnih, dva entitetska i jedan BiH. To znai, da Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine prilikom donoenja odluke, moe da cijeni ustavnost samo prema Ustavnim odreenjima, odnosno prema podjeli nadlenosti. Nije u situaciji da intervenira ili neto mijenja kada se taj zakon ili provedbeni propis nalazi u fazi donoenja od strane Vlade Federacije BiH i Parlamenta. Po podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti, odluka Suda moe da glasi - zakon ili provedbeni propis sukladan je Ustavu Federacije BiH ili nije. To je jedini zadatak Suda.

Vrlo u kratko neto istaknuti o dvije presude koji je Ustavni sud donio, a koje se odnose na Zakon o dravnoj slubi u FBiH. Stojim na raspolaganju da objasnim i neka stanovita Suda, imajui u vidu da su odluke Ustavnog suda FBiH konane i obvezujue i o njima se ne moe raspravljati, nego ih treba primjenjivati.

Prvi zahtjev koji je podnesen, odnosi se na Zakon o dravnoj slubi podnio je Dopredsjednik FBiH, g-din ahbaz Dihanovi, navodei da odredba lanka 2. stavak 2. nije sukladna Ustavu FBiH. Da bi bilo jasnije, objasnit u ta definira stavak 1. lanka 2. Stavak 1. lanka 2 regulira proporcionalnu zastupljenost u organima dravne slube konstitutivnih naroda prema popisu stanovnitva iz 1991. godine, a stavak 2. takoer

IV DIO IZLAGANJA

Kata Senjak,predsjednica Ustavnog suda FBiH

17


regulira proporcionalnu zastupljenost konstituitivnih naroda i popis stanovnitva, ali izuzima opine koje su podijeljene meuentitetskom crtom, odnosno opine koje su podijeljene odlukama Visokog predstavnika i pripale su drugom entitetu ili drugoj opini. Nakon provedene javne rasprave Ustavni sud FBiH je donio Presudu kojom je utvrdio da je lanak 2. stavak 2. Zakona o dravnoj slubi u Federaciji BiH u dijelu u kojem je propisano izuzev u organima dravne slube opina iji su pojedini dijelovi prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika pripali drugom entitetu ili drugoj opini nisu u suglasnosti sa Ustavom FBiH. U obrazloenju ove presude Ustavni sud se pozvao na Amandman LII na Ustav FBiH kojim je propisano da e konstitutivni narodi i grupa Ostali, biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH, da e se kao Ustavni princip takva proporcionalna zastupljenost bazirati na popisu stanovnitva iz 1991. godine dok se Aneks 7 u potpunosti ne sprovede. Pored toga, Ustavni sud FBiH se pozvao i na proporcionalnu zastupljenost do provedbe Aneksa 7, na Amandman LXXV koji regulira proporcionalnu zastupljenost u kantonalnim ministarstvima, zatim Amandman LXXXIV kojim su regulirani kantonalni i opinski sudovi, te Amandman LXXXVI koji regulira proporcionalnu zastupljenost opinskih organa vlasti u FBiH. Naprijed navedeni Amandmani predstavljaju ustavni princip, i oni se ne mogu mijenjati niti zakonom niti drugim propisima. Prema tome, ako je neto propisano u Ustavu, odnosno u Amandmanima koji je sastavni dio Ustava, zakon koji donosi Parlament FBiH ili skuptina Kantona, ne moe mijenjati. Iz tih razloga Ustavni sud je donio odluku da dio stavka 2. lanka 2. Zakona o dravnoj slubi nije sukladan Ustavu FBiH. Ono to je izazvalo najvei problem, kada je u pitanju Odluka Ustavnog suda, je drugi zahtjev koji je podnesen Ustavnom sudu FBiH, a podnijela ga je Predsjednica FBiH, u kojem je navela, da je lanak 1. Zakona o dravnoj slubi u FBiH koji se odnosi na kantone, grad i opine nije sukladan Ustavu FBiH. Nakon provedene javne rasprave, 24.04.2010.godine Ustavni sud je donio Presudu koja glasi:

Utvruje se da je odredba lanka 1. stvak 1. Zakona o dravnoj slubi u FBiH u dijelu koji glasi kantona, grada i opine nije u suglasnosti sa Ustavom FBiH.

Od kojih odredaba Ustava odnosno kojih amandmana na Ustav FBiH je pri donoenju odluke Ustavni sud FBiH poao:

U lanku III. stavak 2. Ustava FBiH propisane su zajednike nadlenosti izmeu Federacije i kantona, gdje je pored ostalih nadlenosti utvreno, da je socijalna politika zajednika nadlenost izmeu Federacije i kantona, a oblast koju regulira Zakon o dravnoj slubi je oblast socijalne politike. U lanku III. 3 Ustava FBiH propisan je nain ostvarivanja zajednike nadlenosti izmeu Federacije i kantona na nain da je utvreno, da se zajednika nadlenost moe ostvarivati od strane Federacije, od strane kantona i koordinirano od strane kantona i Federacije. Pored lanak III.2. i III.3. vrlo

18


bitan je lanak III.4 kojim je propisano, da sve ono to nije u iskljuivoj nadlenosti Federacije (iskljuiva nadlenost Federacije propisana je lankom III.1), u nadlenosti je kantona. Kantoni su naroito nadleni za reguliranje i osiguranje javnih slubi. Imajui u vidu ove odredbe Ustava koje sam pomenula, Ustavni sud je ocijenio da je doneseni Zakon o dravnoj slubi suprotan Ustavu FBiH iz razloga to u obrazloenju Zakona koji je Sudu dostavljen od strane Doma naroda i Zastupnikog doma Parlamenta FBiH, stoji, da je ustavni temelj za donoenje ovog zakona sadran u odredbi lanka IV A 20 d) Ustava FBiH prema kojem je Parlament FBiH nadlean za donoenje zakona o vrenju funkcije federalne vlasti. Istina lankom IV A 20 propisane su nadlenosti Federalnog parlamenta, gdje je pored ostalog propisano, da je Parlement FBiH nadlean za imenovanje Vlade FBiH, za imenovanje Predsjednika i Dopredsjednika Federacije, pokretanje inicijative za smjenu Predsjednika i Dopredsjednika Federacije, za donoenju zakona o vrenju funkcija federalne vlasti. Ovaj ustavni temelj na koji se pozvao Parlament FBiH, a kojim je regulirano, da je Parlament nadlean za donoenje zakona u vrenju funkcija federalne vlasti ne moe biti osnov za donoenje zakona iz razloga to radi se zajednikoj nadlenosti izmeu, kantona i Federacije. Iz tih razloga Ustavni sud je ocijenio da pomenuta odredba ne moe biti osnov za donoenje Zakona o dravnoj slubi, te utvrdio da lanak 1. stavak 1. Zakona u dijelu koji glasi: kantona, grada i opine nije sukladan Ustavu FBiH. Moram napomenuti i to to nije navedeno u presudi, a to je, da u Ustavu FBiH postoji odredba i to lanak V.2 Ustava FBiH kojom je regulirano da kantoni jedan dio svoje nadlenosti mogu prenijeti na Federaciju, a to moe biti Ustavni osnov za zajedniko donoenje zakona i od strane kantona i Federacije.

U presudi je jo navedeno, da ustavne odredbe iz zajednike nadlenosti Federacije i kantona promoviraju duh suradnje izmeu navedenih razina vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (lanak III. 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine). Imajui u vidu znaaj materije koju regulira Zakon o dravnoj slubi, izvjesno je da bi upravo dogovor izmeu ovih razina vlasti u Federaciji BiH, poluio najkvalitetnija, harmonizirana zakonska rjeenja predmetne oblasti.

Ovo bi bilo kratko izlaganje o dvije odluke Suda koje se odnose na pomenuti Zakon, a kolega Vehabovi i ja stojimo na raspolaganju da poslije Vaih prijedloga i prijedloga svih prisutnih, pomognemo u rjeavanju ovog problema, a naravno imajui u vidu rjeenja propisana Ustavom Federacije BiH. Hvala na pozivu i nadam se uspjenom nastavku rada Konferencije.

19


Koristim priliku da sve uesnike Konferencije i predstavnike medija koji prate rad ove konferencije pozdravim u ime lanova sindikata i u svoje lino ime.

Drago nam je da je dolo do organiziranja jednog ovakvog skupa, obzirom da se nalazimo u vremenu tranzicije i reformi u Bosni i Hercegovini te da imamo mnogo potreba za usklaivanjem zakonske regulative koja regulie funkcioniranje organa uprave sa aspekta Zakona o dravnoj slubi.

Zbog toga u iskoristiti ovu priliku i saopiti kako bi trebalo urediti ovu oblast u interesu svih partnera, a posebno u interesu graana ove zemlje iji smo mi servis. Takoer elim istaknuti da samo sistematskim-jedinstvenim rjeenjima moemo izgraditi efikasnu i kvalitetnu upravu poev od opina pa do najviih nivoa vlasti, a to nam je jedini pravi put ka Evropskoj uniji.

Ustavom Federacije BiH je propisano da svi graani imaju pravo da uestvuju u javnim poslovima, da imaju jednak pristup javnim slubama, da biraju i budu birani, to odreuje opredjeljenje sindikata i nalae obavezu sindikatu da zastupa miljenje i bori se za donoenje jedinstvenog zakona kojim e biti ureen radno-pravni status svih dravnih slubenika i namjetenika u organima dravne slube na svim nivoima vlasti (opina, grad, kanton, federacija).

Traimo donoenje jedinstvenog zakona za slubenike i namjetenike na svim nivoima vlasti u Federaciji BiH i radi toga to se kao lex generali Zakon o radu u Federaciji BiH, primjenjuje na sve zaposlene van organa dravne slube bez obzira u kojoj su grani zaposleni.

Reforma javne uprave jedan je od 6 kljunih prioriteta Evropskog partnerstva, to predstavlja jedan od kljunih razloga za ujednaavanje procedura zapoljavanja, unapreenja, obuke i upravljanja ljudskim potencijalima zaposlenika u organima dravne slube u opinama, gradovima, kantonima i federaciji, a to predloeni nacrt Zakona o zaposlenicima u jedinicama lokalne samouprave u veini odredaba ne sadri.

Evropska povelja o lokalnoj samoupravi sadri obavezu lokalnih vlasti da obezbijedi uslove rada zaposlenih u lokalnim vlastima koji e omoguiti zapoljavanje visoko kvalitetnog osoblja, sposobnog i kompetentnog, te da osigura uslove i mogunosti za obuku zaposlenih, to cijenimo da je jedino mogue donoenjem i primjenom jedinstvenog zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima na podruju cijele Federacije BiH.

Salih Kruica,predsjednik Sindikata dravnih slubenika i namjetenika u organima dravne slube, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH

20


Nacrt Zakona o zaposlenicima u organima lokalne samouprave, u lanu 4. sadri sljedea opa naela: naelo zakonitosti; naelo materijalne istine; transparentnosti, efikasnosti i ekonominosti u radu; estitosti; politike nezavisnosti u radu; zabrane diskriminacije i povlaivanja; hijerarhijske podreenosti, a izostavljeno je naelo profesionalne nepristrasnosti koje nalae, odnosno zahtjeva od dravnih slubenika i namjetenika da poslove obavljaju prema najviim profesionalnim standardima, bez bilo kakvih uticaja.

Nacrt Zakona o zaposlenicima u organima jedinica lokalne samouprave sadri odredbu da protiv rjeenja opinskog naelnika, odnosno gradonalenika, uposlenik moe izjaviti albu Komisiji za albe, koju imenuje opinsko, odnosno gradsko vijee na mandat od 2 godine, to se direktno kosi sa naelom politike nezavisnosti u radu, obzirom da Komisiju za albe imenuje opinsko vijee, potrebno je obezbijediti kontinuitet rada, strunost i profesionalnost u radu komisije.

Nacrt Zakona sadri odredbu u kojoj je predviena mogunost preuzimanja zaposlenika iz institucija koja vre javna ovlatenja za jedinicu lokalne samouprave, to dovodi do mogunosti zapoljavanja u organe dravne slube dravnih slubenika i namjetenika, bez provoenja postupka javne konkurencije, to je nepoznato dananjoj pravnoj praksi i to je u suprotnosti sa naelom politike nezavisnosti, jer ostavlja mogunost zapoljavanja politiki podobnih kadrova, obzirom da se kandidati zapoljavaju bez javnog konkursa.

Zakon dalje sadri objektivne kriterije i objektivnu provjeru strunosti kandidata koji mogu garantovati da se u jedinicama lokalne samouprave zapoljavaju najkvalitetniji i najstruniji kadrovi.

Odredbe o disciplinskoj odgovornosti u zakonu propisuju mogunost da opinski naelnik-gradonaelnik moe izrei disciplinsku mjeru i za jedan broj teih povreda slubene dunosti, to je nepoznato pravnoj praksi, obzirom da je za tee povrede slubene dunosti potrebno provoditi disciplinski postupak od strane disciplinske komisije.

Zakonom je takoer propisano da se radna mjesta savjetnika i uvjeti za prijem u radni odnos, kao i uvjeti koje moraju ispunjavati savjetnici koji ve vre tu funkciju, utvruju Pravilnikom o unutranjoj organizaciji, to ostavlja mogunost potpuno razliitog ureenja ove oblasti.

21


Osim navedenih, nacrt Zakona o zaposlenicima u jedinicama lokalne samouprave sadri i niz nedoreenosti koje omoguavaju politiki uticaj i pristrasnost prilikom zapoljavanja, ocjenjivanja, napredovanja i ostalih prava uposlenika u opinama, odnosno gradovima, dajui naelniku, odnosno gradonaelniku ovlatenja da bez propisanih procedura moe odluivati o odreenim pravima zaposlenika to moe dovesti do poveanja krenja prava iz radnog odnosa.

Iz navedenog nedvosmisleno proizilazi da su odredbe zakona u velikoj mjeri u suprotnosti sa opim naelima propisanim u lanu 4. Zakona.

Potrebno je da se u navedenom zakonu propie stav i rad Ekspertnih komisija za izbor, strunih komisija za albe, koje e biti profesionalne, nepristrasne i omoguiti izbor najkvalitetnijih kadrova. To je posebno znaajno iz razloga to je veliki broj strunih kadrova nezaposlen, a svjedoci smo da ima nestrunih i pristrasnih uposlenika u organima dravne slube.

Radi svega navedenog traimo da se na jedinstven nain u Federaciji BiH, donoenjem jedinstvenog Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima na svim nivoima vlasti (opina, grad, kanton, federacija) urede: proces zapoljavanja, regulisanje radno-pravnog statusa, prava i odgovornosti, proces obuke, to jedino predstavlja garanciju poveanja transparentnosti, javnosti i odgovornosti u radu, kako zaposlenih u organima dravne slube, tako i transparentnosti i odgovornosti organa dravne slube, odnosno svih nivoa vlasti prema graanima u Federaciji BiH.

Posebno istiemo da se jedinstvenim zakonom o dravnoj slubi radi u interesu graana i generacija koje dolaze, a protiv monika koji pokuavaju da dou do zakonskih rjeenja koja e biti instrument strahovlade u njihovim rukama kao to imamo sluaj u Republici Srpskoj, jer gospodo mi smo u stalnim kontaktima sa kolegama koji su uposlenici jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj (opinama) koji su izloeni strahovitom mobingu u vrijeme predizborne kampanje, a posebno poslije izbora jer se boje za svoja radna mjesta i stalno ih prebrojavaju po stranakoj pripadnosti i samo ekaju kada e neko dobiti prerasporeivanje na drugo radno mjesto ili otkaz.

22


Uvaene kolege,

Centralno pitanje u reformi uprave odnosi se na upravno odluivanje. Poznato je da zemlje lanice EU koriste veliki broj pravnih principa

uprave (poput vladavine prava, otvorenosti, transparentnosti, nepristrasnosti i jednakosti pred zakonom). Svi ovi principi ugraeni su u institucije i upravne postupke na svim nivoima vlasti i odraavaju koncept jedinstvenog evropskog upravnog prostora, to doprinosi urednom funkcioniranju sistema upravnog odluivanja i smanjenju samovolje birokracije u obavljanju javnih poslova, te obezbjeivanju uinkovitosti, efikasnosti i predvidivosti javne uprave u pruanju usluga graanima1

Reforma javne uprave predstavlja preduslov za integraciju BiH u Evropsku uniju (EU), koja upravne kapacitete, kao i sposobnost usvajanja i provedbe osnovnih propisa EU (acquis communautaire) smatra glavnim uslovom za lanstvo u EU. Strategija je u skladu s kljunim stratekim dokumentima i obavezama BiH, poput Evropskog partnerstva, Strategije za evropske integracije BiH, te Srednjorone razvojne strategije.2

Postojanje velikog broja dravnih organa na vie nivoa (dravni organi Bosne i Hercegovine, entitetski organi u Federaciji BiH i Republici Srpskoj), kantonalni organi u Federacije BiH), opinski i gradski organi, organi Distrikta Brko), nisu razlog za promjenu postojeeg stanja, ime se zadrava jedan odavno prevazieni tzv. tradicionalni model javne uprave3

Odreeni, istina, veoma skromni rezultati na unapreenju javne uprave, ostvareni su, iskljuivo, zahvaljujui angamanu meunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, posebno Evropskoj komisiji. Oni su vidljivi, uglavnom, u zakonodavnoj, institucionalnoj, kadrovskoj, finansijskoj i informacionoj sferi javne uprave na dravnom i entitetskom nivou, s obzirom da su doneseni novi zakoni o organizaciji uprave, zakoni o ministarstvima i dravnoj ili administrativnoj slubi, uspostavljene su agencije za dravnu slubu, izvrene

1 OECD/EC SIGMA dokumenti: Priprema javnih uprava za Evropski upravni prostor (SIGMA dokumenti No: 23); Evropski principi za javnu upravu (SIGMA dokumenti: No 27); Koordinacija u centru vlasti: Funkcije i orga-nizacija vladinog ureda (SIGMA dokument: No.35, 2004); Uloga ministarstava u sistemu donoenja politike (August 2005. godine)

2 Ured Koordinatora za reformu javne uprave Sistemski pregled javne uprave u BiH3 Karakteristike sadanjeg tradicionalnog modela javne uprave u BiH su:

javna uprava je suvie glomazna, pa je samim tim i neekonomina, javna uprava je suvie spora i neefikasna, javna uprava je suvie birokratska, javna uprava suvie neodgovorna, javna uprava je neproduktivna

Prof. Dr. ZENAID ELMO,

23


su manje racionalizacije u upravi, uvedeno je trezorsko budetsko poslovanje, zapoela je planska i sistematska obuka kadrova, znaajno je uveana primjena informacionih tehnologija u radu javne uprave i zapoet je proces otvaranja uprave prema javnosti. Sve to uticalo je na poveanje kvaliteta rada javne uprave o emu najbolje govore podaci koje je prikupio CHP.4 Ovi rezultati pokazuju jo uvijek dominantno nezadovoljstvo graana stanjem u javnoj upravi i potrebu korjenitih promjena. Rezultati pokazuju da 70% graana u Bosni i Hercegovini nije registrovalo nikakve promjene u javnoj upravi u protekle dvije reformske godine, dok je samo 30% graana registrovalo manje pozitivne promjene, a njih 25% registrovalo je negativne promjene (promjene stanja na gore). Zanemarljivo male razlike u rezultatima odnose se na entitetsku pripadnost anketiranih graana. Ovi rezultati pokazuju da reformske promjene u oblasti javne uprave nije primijetila veina graana, da je uinak ovih reformi dosta skroman i da nema promjena u odnosu na rezultate istraivanja iz prole godine.

Reforma javne uprave u budunosti mora biti usmjerena na smanjenje broja organa uprave i zaposlenih u javnoj upravi, eliminaciju uloge drave kao proizvoaa roba i davaoca usluga, promociju privatizacije, deregulacije i decentralizacije i sutinsku promjenu prirode poslovanja organa javne uprave.

Politika koja je u poetku naglasak stavljala na odranje makroekonomske stabilnosti, zaustavljanje inflacije, smanjenje budetskog deficita i javne potronje, pretvorila se u kampanju za marginaliziranje i umanjivanje dravne organizacije, to de facto znai, drave, a time i njenog uticaja na ekonomiju i drutvo. Ovakav pristup branjen je sa nacionalnog, moralnog, ali, jo uvijek i sa ideolokog stanovita. Takva politika ili bolje rei, takve politike ne mogu donijeti blagostanje graanima u ovoj zemlji, niti stvoriti upravu koja e biti njihov servis. U prilog ovim argumentima ide injenica da graani danas od javne uprave oekuju da, prije svega, daje rezultate a trenutni model ne daje rezultate koji nam trebaju i koji e nas, na kraju krajeva, pribliiti Evropskom administrativnom ili upravnom prostoru.

Hvala.

4 CHP je sproveo istraivanje graana metodom telefonske ankete na reprezentativnom uzorku graana iz Bosne i Hercegovine. Rezultati ovog istraivanja trebali su da daju odgovore na slijedea pitanja: (1) primjeuju li graani pozitivne reformske promjene u javnoj upravi (2) kako graani ocjenjuju stanje i kvalitet usluga u javnoj upravi, (3) na kom nivou javne uprave su za graane najbitnije reformske promjene i (4) koji su najei problemi sa kojim se suoavaju graani u kontaktu sa javnom upravom u Bosni i Hercegovini? (Centar za humanu politiku (CHP), Izvjetaj o praenju procesa reforme javne uprave u prvoj polovini 2008 godine, Sarajevo, 2008.).

24


U toku diskusije, predsjednik Udruenja dravnih slubenika FBiH mr.sci. Zlatko Kovaevi, izjavio je da je odravanje Konferencije dobra prilika da se uju stavovi svih strana i zatraio pomo svih relevantnih institucija u dravi da se potencijal od 6.000 dravnih slubenika u Federaciji BiH iskoristi. Takoer je dodao da predstavnik Udruenja treba biti institucionalno ukljuen u sve komisije i radna tijela, koja dalje budu angairana na kreiranju, kako zakonskih rjeenja, tako i podzakonskih akata na svim nivoima vlasti.

lan Predsjednitva Skuptine Saveza i naelnik Opine Kalesija, gospodin Rasim Omerovi, istaknuo je da je odravanje Konferencije od velikog znaaja, jer su se, po prvi put, na jednom mjestu, okupili predstavnici Agencije za dravnu slubu FBiH, Federalnog ministarstva pravde i Saveza opina i gradova FBiH, kako bi razmotrili Zakon o zaposlenicima u jedinicama lokalne samouprave Federacije BiH i Zakon o dravnoj slubi i namjetenicima u FBiH.

Bivi direktor Agencije, dr.sci. Enver Ieri, konstatirao je da se reforma dravne slube u FBiH moe nastaviti samo ako budu rijeena pitanja koja proizilaze iz presude Ustavnog suda FBiH, ako Ured koordinatora za reformu javne uprave bude aktivno uestvovao u reformskim procesima u cijeloj BiH, ako se rijei pitanje osnivanja Instituta za reformu javne uprave i ako se ojaa uloga Agencije u reformskom procesu.

Koordinatorica za reformu javne uprave BiH, gospoa Semiha Borovac, spomenula je Izvjetaj Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u procesu Evropskih integracija za 2010. godinu, gdje je, u Sekciji koja se odnosi na javnu upravu, izmeu ostalog, konstatirano da je presuda Ustavnog suda FBiH otvorila vrata uspostavi odvojenih dravnih slubi u kantonima, ime bi se nametnula dodatna optereenja u budetu Federacije BiH i usporila provedba Strategije reforme javne uprave.

V DIO DISKUSIJA

25


Nakon konstruktive cjelodnevne rasprave u grupama usvojeni su Zakljuci5 dvodnevne Konferencije:

1. Hitnost cjelovitog rjeenja za dravnu slubu u Federaciji BiH

2. U pripremi i donoenju novih zakonskih rjeenja u ovoj oblasti ne smije se odstupiti od osnovnih principa i postignutih standarda u reformi javne uprave

3. Uesnici su iskazali opredijeljenost za nastavak dijaloga i saradnju u cilju posti-zanja optimalnih rjeenja koji e zadovoljiti interese zainteresiranih strana

4. Da se Strategija za obuku u jedincima lokalne samouprave uputi na usvajanje Vladi FBiH.

5 Usvojeni su i osnovni zakljuci radnih grupa:Zakljuci radne grupe 1: Zakon o zaposlenicima u jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH

1. Postoji potreba za analizom svih nadlenosti iz oblasti lokalne samouprave te da se sagleda mogunost razdvaja-nja poslova lokalne samouprave od poslova dravne uprave

2. Zakon predstavlja solidnu osnovu za rjeenje postojeih problema.3. Radna grupa bi trebalo da posebnu panju obrati na lanove Zakona 6., 32a i 46.4. Zakljueno je da je dobro rjeenje to to je u Zakonu o jedinicama lokalne samouprave u Federaciji BiH i Strategiji

za obuku u jedinicama lokalne samouprave obezbijeena uloga Agencije kao kljunog tijela za reformu javne uprave u Federaciji BiH

Zakljuci radne grupe 2: Zakon o dravnim slubenicima i namjetenicima u organima dravne slube u Federaciji BiH1. Sva rjeenja o statusu uposlenih trebaju biti jednaka u svim kantonima2. Predstavnici ministarstava trebaju dostaviti primjedbe Zakona ADS FBiH i Federalnom ministarstvu pravde u

cilju sastavljanja to kvalitetnijeg materija koji e biti osnova za naredni sastanak3. Organizirati jo jedan sastanak u narednih mjesec dana.

VI DIOZAKLJUCI

27


U organizaciji Agencije za dravnu slubu FBiH i Federalnog ministarstva pravde, uz finansijsku podrku Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, odrana je Konsultativna konferencija na temu: Funkcioniranje sistema uprave i status zaposlenih u organima uprave u Federaciji BiH - Normativni okvir.

Uesnici ove Konferencije saglasni su da efikasnost reforme dravne slube u FBiH u sadanjem trenutku ovisi o politikoj podrci strukture vlasti i pokuali su odgovoriti, ili bar dati osnovne naznake nekih rjeenja na sljedee tematske oblasti:

- Normativni okvir za zaposlenike u jedinicama lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine;

- Normativni okvir za dravne slubenike i namjetenike u organima dravne slube u Federaciji Bosne i Hercegovine;

- Strategija obuke za jedinice lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine;

- Reforma dravne slube nakon objavljene presude Ustavnog suda FBiH.

Iz konteksta uvodnih obraanja i izlaganja, namee se zakljuak da je organiziranje ovakvog skupa od velikog znaaja za poticanje dijaloga predstavnika sva tri nivoa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine, kako bi aktivno uestvovali u procesu dogovaranja i donoenja rjeenja, koja e doprinijeti buduem reguliranju pitanja statusa dravnih slubenika i namjetenika u dravnoj upravi.

VII DIO SAETAK

Documents

Funkcionisanje Sistema Uprave