Upload
claudia-soldatic
View
5.315
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
FUTURIZAM, DADAIZAM
Prva avangarda
Futurizam
“Ne postoji više ljepota, samo ona u borbi. Nema više remek djela bez nasilja. Poezija mora biti nasilan napad protiv nepoznatih sila, u cilju njihova pokoravanja te konačne pobjede čovjeka”
“Prošlost je nužno inferiorna budućnosti, u njoj ne pronalazimo nikakvih zasluga.”
Filippo Tomasso Marinetti, Futuristički Manifest, 1909.
Futurizam
Italija, prvo desetljeće 20.st. Paralelan s kubizmom Osnivač – Marinetti, program – F. Manifest (1909) Otpor prema prošlosti, naročito prema tradicionalnoj
umjetnosti i pravilima koja su je stoljećima oblikovala veličanje ljubavi prema brzini, tehnologiji, nasilju Automobil, avion, industrijski grad – nova inspiracija
umjetnika – veličanje tehnologije kao konačne pobjede čovjeka nad prirodom
obuhvaća i druge vidove umjetnosti, kazalište, muziku, arhitekturu, ples, fotografiju, film
Predstavnici u likovnoj umjetnosti (slikarstvo i kiparstvo)
Umberto Boccioni Carlo Carra Gino Severini Giacomo Balla Luigi Rusollo
Likovne karakteristike
Dinamizam – sve je u pokretu, i objekt i prostor u kojem se objekt kreće
Komplementarne i čiste boje, snažni potezi kista Napuštanje svake perspektive i kompozicije Analitički pristup stvarnosti, geometrizacija oblika Fragmentacija i dekompozicija plohe i volumena
(preuzeto od kubizma) Lomljenje površine na djeliće od kojih svaki prikazuje
drugačiji vremenski trenutak u kojem se objekt nalazi Pokušaj slikanja protoka vremena
Umjetnički ciljevi
Euforija Zanos tehnologijom i napretkom Veličanje ljepote brzine Ideja tehnologije kojom je čovjek nadišao
prirodu ali i samog sebe Agresija i rušilački nagoni (muzeji su
groblja umjetnosti, prošlost nas ničemu ne uči)
Rat je jedini lijek za svijet (veza s fašizmom)
Umberto Boccioni, Stanja uma – oni koji odlaze, 1911
Umberto Boccioni – Grad koji se uspinje, 1913
Boccioni – Juriš kopljanika, 1915
Giacomo Balla – Jureći automobil, 1911
Giacomo Balla – Inicijacija futurizma, 1918
Gino SeveriniNaoružan vlak u akciji
Gino Severini – Oružje u akciji, 1915
Carlo Carra – Crveni konjanik, 1912
Dadaizam
tijekom I.sv.rata (1916) Odgovor umjetnika na ratna razaranja Naglašavanje besmislenosti civilizacije koja uništava
samu sebe teži rušenju, uništenju starih načela i zakonistosti
logike, ismijava "vječnu ljepotu“ za kojom su tragali umjetnici
Nastao je u Zurichu – u neutralnoj okolini, umjetnici su se okupljali u kavani Cabaret Voltaire
Tristan Tzara Beznadni nihilizam i negacija svake razumne misli
Dadaizam
"Da bi se razumjelo kako je nastao dadaizam, valja zamisliti s jedne strane duhovno stanje skupine mladih ljudi koji su se nalazili u nekoj vrsti zatvora, kakav je bila Švicarska u vrijeme Prvoga svj. rata, i s druge strane intelektualnu razinu umjetnosti i književnosti u to doba. Dakako, ratu je morao doći kraj, a poslij smo vidjeli i druge. Sve to zbivalo se u poluzaboravu koji se po navici naziva poviješću. No, oko 1916.-1917. činilo se da rat nikada neće završiti.“
"Dada je nastala iz moralne potrebe, iz neutažive želje da se postigne apsolutni moral, iz dubokog osjećaja da bi čovjek, koji je u središtu svih tvorevina duha, morao potvrditi svoju nadmoć nad osiromašenim spoznajama o ljudskoj bitnosti, nad mrtvim stvarima i loše stečenim dobrima. Dada je nastala iz pobune koja je u to doba bila zajednička svim mladima, iz pobune koja je od pojedinaca tražila posvemašnje prihvaćanje potreba svoje prirode, bez obzira na povijest, na logiku...“
T.Tzara
Likovna umjetnost
Odbijanje svakog realizma, anarhistički nastrojeni prema bilo kakvim pravilima i umjetničkoj tradiciji
“anti-umjetnost” – ismijavanje umjetnosti i njene uloge u društvu, izrugivanje umjetnika samom sebi
Besmislom i destrukcijom htjeli su pokazati besmisao i uništenje u suvremenom životu
Željeli su pokazati sve mane i nedostatke društva – svojim djelovanjem izazivali su bijes i bili proganjani
Prenijeli su metodu besmisla iz stvarnosti u umjetnost
Max Ernst, Kurt Schwitters, Jean Arp, Picabia, Marcel Duchamp, Man Ray.....
Francis Picabia - Izvor, 1912
Picabia – Stroj, 1916
Kurt Schwitters
Schwitters
Marcel Duchamp – Pisoar, 1917 (Slučaj Richarda Mutta)
Jedno od najvažnijih djela u umjetnosti 20. st.
Premješta fokus kritičara s materijalnog objekta umjetnosti na intelektualnu (duhovnu) sferu
Nije bitno da li je umjetnik sam izradio umjetnočki predmet – bitno je da je taj predmet njegov ODABIR
Umjetnost kao provokacija – veliki utjecaj na svu avangadu i suvremenu umjetnost
Readymade (objet trouvé) – postaje glavno izražajno sredstvo umjetnika avangarde i neoavangarde (60-te)
Duchamp
Duchamp