FYI by CROZ / broj 15 / listopad 2013

broj 15, li

stopad 2013.

IZDVAJAMO IZ AKTUALNIHTEČCAJEVA:

TEČAJEVI PO MJERI

LEARN@CROZ

kontaktirajte nas na [email protected]

IBM BUSINESS PROCESS MANAGER (BPM)

UVOD U AGILNI PRISTUP RAZVOJU SOFTVERA

RAzvoj mobilnih aplikacija (ios i android)

spring framework

RAzvoj rješenja nad alfresco ECm sustavima

Mentoring i coaching

management 3.0 (jurgen appelo)

essentials of IBM rationalperformance tester

certified SCRUM PRODUCTOWNER (agile42)

FYI by CROZ / broj 15 / listopad 2013. | 3

nadnaslov | rubrikaFYI by CROZ | uvodnik

FYI by CROZ | Časopis za informatiku | Urednik: Goran Kelečić | Izdavač: CROZ d.o.o., Lastovska 23, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska | Tel.: 00385 1 6184 831 | Faks: 00385 1 6184 833E-mail: [email protected] | Internet: www.croz.net | Grafičko oblikovanje: SBD Shift Brand Design, www.sbd.ba | Dizajn naslovnice: Jelena Radmanović | Tisak: Tiskara Grafing d.o.o., Zagreb

Piše: Krešimir Mudrovčić

Velik dio populacije novine čita počevši od zadnje stranice. Zato smo odlučili staviti glavni novitet našeg časopisa negdje

na zadnje stranice. Tehnološki radar jedan je od sjajnih izuma kreativne ekipe iz ThoughtWorksa – pregled metodologija, programskih jezika (frameworka), alata i platformi na kojima radimo softverske projekte. Od prvog broja časopisa donosimo takav pregled, a radar je samo nova i puno preglednija forma. Svakako i vama savjetujemo da posložite svoj vlastiti radar jer odabir metodologija i tehnologija uvelike ovisi o vašem sadašnjem tehnološkom i poslovnom okruženju te o poslovnim planovima i potrebama.

Ako ipak prelistate časopis od početka, u ovom broju doista ne manjka vrlo zanimljivih tehnoloških tema: Big Data, IBM Social Media Analytics, Scala, Lotus Domino, a meni osobno posebno draga i zanimljiva tema su graf baze podataka. Naime, negdje pred ljeto ove godine u CROZ-u je primijećeno sumnjivo grupiranje. Oko Damira Murata počeli su se okupljati “mali“ Matija, “lepi“ Gio te razni drugi sumnjivci i počeli smišljati neke nove stvari. U ovom broju pročitajte uvod u NoSQL baze podataka, a nadamo se da ćemo uskoro imati i konkretnije rezultate tog sumnjivog kružoka.

Imamo i ponešto starih tema. Nikako ne smijete propustiti članak o primjeni agilne metodologije razvoja u velikim

softverskim timovima. Europa je za nas u CROZ-u također već uglavnom stara tema, ali bili smo više nego oduševljeni kad smo desetak dana prije službenog ulaska Hrvatske u EU dobili obavijest kako je ponuda švedsko-latvijsko-britansko-hrvatsko-španjolsko-portugalskog konzorcija (u kojem se naravno nalazi i CROZ) prošla na FP7 natječaju. Kako je ulazak u EU prošao u APIS IT-u, koji je odradio značajan dio informatičke integracije Hrvatske u EU, pročitajte u razgovoru s Božicom Zlopašom, direktoricom Službe za carinski informacijski sustav. A kako izgleda europska informatička svakodnevnica doznajte od naših konzultanata koji su se rastrčali diljem Europe.

Najpozitivniji događaj u informatičkoj zajednici ove jeseni zasigurno je bio ženski nogometni turnir. Sve je počelo ovog proljeća kad su CROZ-ovke zaigrale na “dva mala“ prije tradicionalnog nogometnog susreta CROZ-ovaca u bijelim i tamnim majicama. Našim curama se svidjelo pa su odlučile pozvati i kolegice informatičarke iz drugih tvrtki. Na turniru je sudjelovalo devet ženskih ekipa: čak dvije iz APIS-a te ekipe iz FINA-e, Sberbanka, ISP Carda, HT-a, IN2 grupe, IBM-a i CROZ-a. Igralo se jako ozbiljno i motivirano, istovremeno bez trunke one agresivnosti koja u pravilu dolazi do izražaja na sličnim muškim turnirima. Čista pozitiva!Urednik: Goran Kelečić

UVOD U AGILNI PRISTUP RAZVOJU SOFTVERA

spring framework

4 | FYI by CROZ / broj 15 / listopad 2013.

rubrika | nadnaslov

teMa broja:big Data revolucija

Modernizacija podatkovne arhitekture uz pomoć slonića zvanog Hadoop

IbM Social Media analytics

Graf baze podataka

IntervjUI:Damir Prusac na putu prema leanu

Božica Zlopaša It strana eU integracije

ProjeKtne PrIče:Kolaboracija novoga kova

CroZ u velikom europskom istraživačkom projektu: CaaS

e-učenje u Poreznoj upravi

teHnoloGIje I trenDovI:responsive web

IbM notes and Domino 9 više od e-maila

organizacija velikih razvojnih timova

Scala – programski jezik budućnosti

tehnološki radar

rePortaže:QeD daje novo lice komunikaciji i kolaboraciji

tri konzultanta, tri grada, jedan alat i puno kilometara

7

10

12

16

18

21

30

35

25

28

32

38

40

23

42

sadržaj | FYI by CROZ

6


nadnaslov | rubrikaFYI by CROZ | vijestiFYI by CROZ | vijesti

održan CroZ Code Quest 2013.U subotu, 18. svibnja, u Learn@CROZ edukacijskom centru održan je CROZ Code Quest 2013., natjecanje u programiranju.

Prijavilo se 45 kandidata, s vodećih hrvatskih tehničkih fakulteta (FER-a, PMF-a, TVZ-a, FOI-a i Grafičkog fakulteta), a jedanaestero najboljih dobilo je priliku odmjeriti programerske vještine sa svojim kolegama i dokazati da su zaista najbolji mladi programeri. Svi su se natjecatelji pokazali vrlo vještima u programiranju u različitim programskim jezicima te izrazito motiviranima za ovakvu vrstu natjecanja.

Ove su nam se godine pridružili učenici V. gimnazije koji su sudjelovali na natjecanju izvan konkurencije i postigli zavidne rezultate.

Pobjednik drugog CROZ Code Questa je Ivan Katanić, student FER-a kojem je pružena prilika za rad u vrhunskom timu stručnjaka na dinamičnim i izazovnim projektima.

Zahvaljujemo svim natjecateljima, koje nam je bilo iznimno drago upoznati, te profesorima s FER-a, PMF-a, TVZ-a, FOI-a, udruzi eStudent i profesoru Vedranu Kušiću iz V. gimnazije koji su nam pomogli u realizaciji ovog projekta.

Na terenima DŠR-a Antonio na Savici 26.09.2013. CROZ je organizirao prvi nogometni turnir za žene u IT-u.

Događaj je okupio više stotina navijača, kao i stotinjak hrabrih igračica koje su na terenu pokazale veliku želju, borbu i predanost da što bolje odigraju ‘’nogač’’, ali i, što je najvažnije, da se zabave. Oduševljenje samih igračica nakon turnira, kao i navijača, bilo je stvarno neprocjenjivo.

Na turniru je sudjelovalo devet ženskih ekipa: dvije iz APIS-a te po jedna ekipa iz FINA-e, Sberbanka, ISP Carda, HT-a, IN2 grupe, IBM-a i CROZ-a. Nakon napete završnice 1. mjesto osvojile su cure iz ISP Carda,

2. mjesto osvojile su domaće CROZ-ovke, a 3. mjesto cure iz IN2 grupe.

Iskrene čestitke svim sudionicama turnira, kao i pobjednicama, što su pomogle u ostvarenju ove ideje. Hvala i našim navijačima što su s velikim žarom podržali ovaj spektakl.

Prvi nogometni turnir za žene u It-u! Nadamo se da je ovo početak jedne lijepe tradicije i da se dogodine vidimo na turniru, a i na terenu. A

Također želimo zahvaliti i dragim sponzorima, koji su osigurali bogate nagrade za sudionice: Schwarzkopf Professionalu, Shoosteru, Sberbanku, ISP Cardu i IBM-u.

Ugledna V. gimnazija već godinama sudjeluje na međunarodnom informatičkom natjecanju (American Computer Science League) u SAD-u. Natjecanje je specifično, jedino takve vrste, jer se učenici natječu u timovima te time razvijaju i vještine zajedničkog rada. Gimnazija je na ovom natjecanju osvajala zapažene rezultate pa i prva mjesta. Finalno natjecanje održano je ove godine 25. svibnja u Raleighu u Sjevernoj Karolini. Iz godine u godinu Gimnazija

v. gimnazija u pohodu na timsko natjecanje u programiranju u SaD-u, powered by CroZ!

ima teškoća s prikupljanjem sredstava, a CROZ se na razne načine trudi mladima približiti programiranje kao perspektivnu i zanimljivu struku. Stoga smo, nakon aktivnosti vezanih uz programiranje najmlađih, odlučili sponzorirati učenike V. gimnazije koji su otišli na ovo natjecanje. Ponosni smo što smo pomogli da, osim samih natjecatelja, s njima otputuje i njihov mlad, ali sjajan mentor Domagoj Ćevid, nositelj našeg jedinog zlata na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi.

objavljena je lIKeMYIDea.CoM web stranicaOd sada sve informacije, vijesti, kao i detaljan opis funkcionalnosti, vezanih za LIKE MY IDEA rješenje, koje smo opisali u prošlom broju FYI-a, mogu se pronaći i na novoj LIKEMYIDEA.COM stranici! Iskorak na međunarodno tlo pokazao je kako postoji velik interes za rješenja s područja upravljanja idejama i inovacijama te da je LIKE MY IDEA rješenje zanimljivo i najzahtjevnijim IT tržištima. LIKE MY IDEA softversko je rješenje koje omogućuje jednostavan i strukturiran način prikupljanja ideja zaposlenika organizacije kao i daljnje upravljanje tim idejama. Oslanja se na IBM-ovu Connections platformu, čime ona, za poslovne mreže, postaje moćan alat za unapređenje inovativnosti. LIKE MY IDEA rješenje namijenjeno je globalnom tržištu i tvrtkama koje žele promicati inovativnosti i lean principe.


tema broja | Big Data revolucija

Sjećate se 2009. godine i panične objave o smrtonosnom virusu N1H1 i lijepe priče kada je Google objavio servis o predikciji širenja

i inkubaciji virusa, i to u vrlo kratkom roku nakon objave vijesti na CNN-u? Da stvar bude zanimljivija, ne samo da je dao real-time predikciju na razini države, već na razini grada, tj. mikrolokacije. Kako je to Google učinio? Tako što je spremanjem upita na temu N1H1 u određenom periodu odredio lokacije pojavljivanja, dok je inten-zitet širenja odredio ovisno o frekvenciji (broju upita) prema određenoj lokaciji. No to svakako nije dovoljno da se odredi precizna i gotovo real-time predikcija. Da bi se mogla odrediti gotovo real-time predikcija, Google je na temelju takvog ve-likog seta podataka izvršio simulaciju oko 450 milijuna matematičkih algoritama te rezultate svih algoritama uspoređivao s preciznim uzorkom koje je dobio od US Centers for Disease and Prevention kako bi odabrao najpouzdaniji algoritam koji je kasnije postavio u produkciju svima na opće dobro. Još je zanimljivije to što je s vremenom preciznost i točnost predikcije bila sve veća i veća, jer je Google doda-vanjem većeg seta podataka povećao kvalitetu podataka... Hm?

Također je vrlo važno napomenuti da Google nije istraživao kako algoritam radi niti koji se procesi događaju, nije imao stotine doktora znanosti za viruse niti detaljno čiste podatke svake pretrage zasebno. Prije razvoja sustava za pre-dikciju nije napravio analizu pitajući se zašto radi i kako ga točno dizajnirati, već upravo suprotno: pokazao nam je što se

točno događa! U ovom primjeru Google u početku nije znao koji algoritam najbo-lje odgovara real-time predikciji, već je iskoristio postojeće podatke i konkretne uzorke dobivene s terena kako bi pronašao najbolje moguće rješenje.

big Data je samo za najveće?Gore navedena priča može se aplicirati na stotine vaših poslovnih procesa, ona nije namijenjena samo velikim igračima kao što su Google, Facebook ili Yahoo i ne mo-rate nužno imati pB/zB podataka da biste mogli početi razmišljati o uvođenju Big Data projekta. Podaci su oko nas, samo ih treba razumjeti, istražiti, dati im smisao i kontekst. Drugim riječima, moramo pro-mijeniti smjer razmišljanja – ’’letting the data speak!’’ (vidi izdvojeni okvir).

Danas ti isti veliki igrači doniraju svoje sustave u open source zajednicu kako bi ih svi mogli nastaviti razvijati i gotovo besplatno koristiti. Takav je npr. Apache Hadoop. Upravo u ovom broju raspisali smo ključne elemente arhitekture koje zahtijeva Big Data kako bismo mogli početi razmišljati o modernizaciji vašeg budućeg postrojenja za “veliko“ analizi-ranje. Donosimo vam detaljan pogled o tome kako rade sve popularnije graf baze, koje su danas gotovo nezamjenjiv engine za društvene mreže.

Također vam u ovom broju donosimo detaljnu priču o sve popularnijoj IBM-ovoj platformi: Social Media Analytics (SMA). Riječ je o platformi koja koristi napredne alate i tehnike za analizu teksta, poku-šavajući pritom isproducirati stvari kao što su: sentiment analysis, putem koje

možemo saznati raspoloženje (pozitivno/negativno/neutralno) pri “puštanju“ no-vog proizvoda, ili servis, ili evolving topics, kojem je cilj saznati o čemu se najviše govori (tko, gdje, kada...).

Googleova se primjera može izvući zaključak kako velika količina podataka (Big Data) može biti odličan izvor vrijednosti i inovacija! Mediji i struka odavno su proglasili Big Data naftom 21. stoljeća, i to s razlogom, jer Big Data podrazumijeva istraživanje, rudarenje i na kraju rafiniranje velike količine podataka na posve drugačiji način. Tržište Big Data alata nikada nije bilo aktivnije: od free edicija (open source) do naprednijih skupih distribucija. Sve se vrti oko Big Data, stoga se ne bojte investirati u kratak i malen Proof of Concept, s kojim možete uspješno ‘’otključati’’ vaše podatke.

“Letting the data speak!”Big Data nosi sa sobom tri ključne promjene u analiziranju, transformiranju i shvaćanju podataka i informacija: 1. Više (More): Povećavanjem seta podataka dobiva se veća količina uzoraka, a povećavanjem količine uzoraka povećava se preciznost (vjerojatnost) pojedinog događaja koji se promatra (analizira).2. Nečistoća (Messy): Ako se uzme dovoljno velika količina podataka na makrorazini, mogu se ignorirati pojave nečistoće na mikrorazini i zahtjevni procesi čišćenja.3. Korelacija (Correlation): U Big Data kontekstu istražuju se uzorci i traže nove pojave i međusobni odnosi (mogućnosti).

Piše: Darko benšićSvi pričaju o big Data kao o nečem izrazito revolucionarnom. Ima li to smisla i je li to samo jedan od popularnih buzzworda?

Big Data revolucija


Big Data revolucija | tema broja

Piše: Darko benšić

Modernizacija podatkovne arhitekture uz pomoć slonića zvanog HadoopKako modernizirati postrojenje koje procesira i koristi podatke na razini enterprisea?

Puno je novih arhitektura baza izašlo iz megakorporacija (Google, Amazon, Yahoo, Open Source...) koje obrađuju

goleme količine podataka. Izazov je sve to integrirati u jednu smislenu cjelinu. To naravno ne mora biti tako teško, ako se na kvalitetan način odradi redizajn postojeće arhitekture pridružujući joj nove tehnologije kao što su Hadoop streams i sl. Prilikom modernizacije podatkovnog sloja važno je obratiti pažnju na tri ključna elementa: perzistenciju, semantičku razinu koja definira kontekst i konačno način na koji ćemo pristupiti tim podacima.

Perzistirajmo podatke U prošlom broju FYI-a mogli ste se upoznati s osnovama NoSQL baza te osnovnom primjenom istih. U ovom broju nastavit ćemo priču s pojmom polyglot persistence. Ideja je potaknuta

polyglot programmingom, a bazira se na pohrani podataka u one baze (relation, key-value, columnar, graph, document...) koje najbolje odgovaraju svrsi (OLTP, DWH, Social network...), a da pritom budu integrirane u jednu smislenu arhitekturnu cjelinu. Tradicionalne relacijske i NoSQL baze razvijane su na način da rješavaju različite tipove problema, a s pojavom velike količine podataka neke funkcionalnosti tradicionalnih

baza postale su neupotrebljive za određene namjene. Najbolji su primjer društvene mreže, gdje se kao osnovna funkcionalnost nameće hijerarhija i pretraživanje po mrežama, stablima i čvorovima, što je odlika graf baza, dok je takvu funkcionalnost gotovo nemoguće odraditi u tradicionalnim relacijskim sustavima. Više o graf bazama možete pročitati već u ovom broju. Prosječan današnji enterprise sustav, koji ima shopping cart (košaricu), sustav za narudžbe, sustave upravljanja skladištem, distribucijom i marketingom, mora sam sebi prilagoditi raspoloživost podataka na optimalan način.

Primjer polyglot persistence jednog E-commerce sustava

Big Data revolucija

Key-valueDataStore

DocumentDataStore

RDBMSDataStore

GRAPHDataStore

Session storage service Order persistance service

Inventory and price service

Friends bought productand services

Service management

Social Media

Business Analytics

Social Media

HDFS DataStores

E-commerce system

Shopping Cartand session

dataOrders Inventory and

WarehouseCustomer

Social Graph

Social andBusiness Analytics


Da bismo izgradili optimalan i svrsishodan enterprise sustav, danas i u bližoj budućnosti moramo razmišljati na način da za shopping cart odaberemo key-value store bazu, za sustav narudžbe document store, za skladište i transakcije RDBMS, dok ćemo za marketing vjerojatno trebati graf baze koje će moći osigurati uslugu predlaganja proizvoda, kao što to viđamo danas u Amazon storeu, ili ciljati marketinšku kampanju koristeći sustave prediktivne analize. Također ako još na ovaj sustav dodamo utjecaj velike količine nestrukturiranih podataka koje produciraju Facebook, Twitter, Google, Pinterest i sl., morat ćemo koristiti Streams tehnologiju i/ili HDFS Hadoop i/ili Social Analytics engines.

Hadoop je ekosustav koji je definirala open source zajednica, nastao je pod okriljem Apache Foundationa, a namijenjen je procesiranju velike količine podataka na optimalan način. Hadoop ekosustav sastoji se od core dijela koji čine HDFS (distribuirani file sustav) i MapReduce engine za distribuciju podataka uz korištenje HDFS-a.. Oko HDFS sustava u Hadoop sustavu postoji niz samostalnih komponenti i aplikacija koje koristimo ovisno o potrebi; HBase kao datastore, Hive kao data warehouse, Pig kao high level data flow i sl.

Da bi polyglot persistence koncept imao smisla, u jednom kompleksnom enterprise sustavu potrebno je osigurati troslojnu arhitekturu, koju objašnjavamo u nastavku.

Prvu razinu (tier 1) nazivamo fleksibilnom jer sadrži u najvećoj mjeri nestrukturirane podatke, kao što su npr. sensor podaci, sistemski logovi,

tweetovi, Facebook, Instagram, Tumblr, podatke pohranjene najčešće na HDFS-u. HDFS je centralni file distribuirani sustav (cluster) koji je dio Hadoop ekosustava koji karakterizira izrazito visoka skalabilnost za poprilično nisku cijenu implementacije (HW/SW). Podaci su pohranjeni u izvornom, ‘’sirovom’’ obliku, kojem se najčešće pristupa programiranjem MapReduce procedura. Ova razina (tier 1) nema shemu (red-kolona) i nema definiran kontekst. Ovaj layer je ‘’najmlađi’’ (druga generacija je tek u nastajanju) i njegove trenutačne distribucije još su uvijek u većoj

Integracija troslojne arhitekture

Semantički sloj - kontekst

mjeri Proof of Concept. Zbog izrazite ‘’sirovosti’’ ovi podaci nisu raspoloživi svim korisnicima na jednostavan način, kao do sada SQL-om, već se za ovu razinu moraju osigurati analitičari-programeri koji znaju definirati kontekst, tj. pisati procedure: MapReduce, Hive, Pig. Poznatije Hadoop distribucije, kao što je IBM Big Insight, već podržavaju tzv. SQL interface s kojim se donekle premošćuje ovaj problem, ali za sada ne u pogledu upotrebljivosti na razini prosječnog korisnika. U okruženje želimo staviti podatke kojima nije poznata potencijalna vrijednost u trenutku nastanka ili one podatke koje je potrebno procesirati batch obradama (parallel job execution).

Druga razina (tier 2) naziva se još i optimizirana razina. U ovoj razini nalaze se podaci koji su u većoj mjeri optimizirani za analitičke servise. Podacima se pristupa standardnim SQL-om prema bazama, MDX-om prema OLAP kockama (BI). Kao mehanizmi optimizacije najčešće se koriste mehanizmi kao što su MPP (Massively Parallel Processor), Columnar Database, In-Memory baze, OLAP sustavi, Document store, Graph store ili procedure za analizu teksta.


Tier 1 - Flexible Layer Tier 2 - Optimized Layer Tier 3 - Reference Layer

StreamsData

(Internet,Sensor data)

HcatalogPig Hi

ve

MapReduce

HDFS cluster(Hadoop Distribution File System)

Discovery, Scalable, Programmable Analytics Oriented

MPP Columnar In-memory MOLAP

IntergrationsData

Virtualisation

DocumentStores Graphs

TextAnalytics

asdfjkjlkjsflaladkljadsjadjasdjhakjfhaafa

Stable data, Clean Data, Contex Proof, SQLnative

Enterprise DataWarehouse

ReferenceData

MasterData

ERP CRM

Pig Hive

Enterprise semantic

Standard SQL Tools

Context instructure -

contextleveraged

RDBMSDataStore

Stru

cture

dUn

struc

ture

d

Local semantic

Context inabstraction

RDBMSDataStore

Context instructure and

context inabstraction

layer

Individual Access with Data Scientists

MapReduce



Semantic discovery

Context centralized inAbstraction

layer

Pig Hive

MR

Individual Access with Data Scientists

Context in abstraction

MapReduce

Context centralized in

SemanticAbstraction

layer

Semantic adoption

More AgileMore Rigid


Treća razina (tier 3) obuhvaća standardne relacijske transakcijske sustave OLTP i uobičajena enterprise data warehouse okruženja te Master i reference data management sustave. Podacima se pristupa standardnim SQL jezikom pa ovoj razini pristupa velik broj korisnika. Kvaliteta podataka (na atomarnom nivou) u ovoj razini najviša je, za razliku od prve razine (tier 1) gdje se kvaliteta podataka postiže dovođenjem veće količine podataka.

Da bismo ovakav tradicionalan (tier 3), heterogeni (tier 2) i distribuirani sustav (tier 1) mogli spojiti u jednu smislenu cjelinu (enterprise), potrebno je osigurati određeni semantički katalog u kojem egzistiraju servisi i procedure za različite namjene.

Kontekst, semantika i kataloziBitno je napomenuti da je u ovakvom polivalentnom sustavu kontekst ili semantički layer razdvojen od podatka. To znači da podatke nikada ne pomičemo s originalne lokacije, već nad tim podacima definiramo različite procedure (kontekste), ovisno o namjeni, apstrakciji i konačnoj upotrebi. Da bi ova ideja funkcionirala u realnom svijetu, potrebno je definirati enterprise katalog, tj. zajednički semantički layer, gdje će biti definirane sve strukture i sve procedure. U tradicionalnom strukturiranom sustavu to je običan DB view, gdje je kontekst (servis/procedura/view) striktno povezan sa strukturom (tablice). Također, ako bismo razmišljali malo agilnije u strukturiranom sustavu, koristili bismo apstrakciju s nekim federiranim sustavom ili sve popularnijom data virtualizacijom. Kod standardnog nestrukturiranog sustava, kao što je Hadoop, kontekst se definira/centralizira pojedinačno s alatima kao što su Hive, Pig, MapReduce. Dodatno se javlja problem ako želimo paralelno koristiti te alate jer svaki od njih ima svoj interface, koji nije jednostavno povezati u jednu cjelinu i ne čini jedan jedinstveni pogled. Kako bi se riješio ovaj problem Apache je dodao produkt HCatalog u Hadoop kojem je primarna zadaća apstrahirati sve strukture (HDFS) i procedure (Hive, Pig, MapReduce) u jednu razinu.

Kako pristupiti polivalentnom sustavu?Druga generacija Hadoopa najviše će se pozabaviti proširenjem

funkcionalnosti HCataloga, i to na način da će se omogućiti pristup HDFS sustavu standardnim SQL-om. Ovime bi Hadoop postao puno popularniji i upotrebljavalo bi ga više običnih korisnika, što je danas isključivo omogućeno naprednijim analitičarima i inženjerima, tzv. data scientists. Ako promatramo postavljenu troslojnu arhitekturu iz perspektive pristupa podacima, potrebno je razvijati servise koji će Hadoop cluster (tier 1) koristiti isključivo preko HCataloga, a on će ‘’sakriti’’ Pig, Hive i MapReduce interface. Analitički orijentiranim sustavima (tier 2) te tradicionalnim OLTP, DWH i MDM

Access – polivalentan sustav

sustavima (tier 3) servisi bi trebali pristupati standardnim SQL i NoSQL API-ima. Veliki vendori imaju svoje distribucije Hadoopa koje su oplemenjene raznim alatima i sučeljima kako bi maksimalno pojednostavile pristup HDFS podacima. Tako npr. IBM ima InfoSphere Data Explorer, InfoSphere Big Sheets i InfoSphere Big Insight Text Analytics, kojima je cilj poslovnim korisnicima omogućiti pristup HDFS sustavu, profilirati podatke, analizirati sentiment na jednostavan način.

Za zapamtitiVelika količina nestrukturiranih i strukturiranih podataka koji su raspršeni po različitim bazama ubuduće će zahtijevati promjenu u razmišljanju prilikom uspostavljanja nove podatkovne arhitekture. U takvom okruženju vrlo je bitno obratiti pažnju na tri ključne točke: perzistenciju, semantički katalog i unifikaciju pristupa prema svim (ne)strukturiranim podacima. Najveći je izazov tijekom “modernizacije” infrastrukture odgovoriti na pitanje gdje će egzistirati semantički layer i kako će se ‘’sakriti’’ kompleksnost koja nameće polyglot persistence? Svakako ne treba zaboraviti definirati sustav na način da bude proširiv u pogledu pristupa kako bi svi potrebni podaci bili raspoloživi što većem broju korisnika, jer dosadašnja istraživanja procjenjuju da istraživanje i rafiniranje (velike) količine podataka postaje ‘’The oil of the 21st century’’.

Velika količina nestrukturira-nih i strukturiranih podataka koji su raspršeni po različitim bazama ubuduće će zahtije-vati promjenu u razmišljanju prilikom uspostavljanja nove podatkovne arhitekture. U takvom okruženju vrlo je bitno obratiti pažnju na tri ključne točke: perzistenciju, semantički katalog i unifikaciju pristupa prema svim (ne)strukturiranim podacima.


Tier 1 - Flexible Layer Tier 2 - Optimized Layer Tier 3 - Reference Layer

StreamsData

(Internet,Sensor data)

Hcatalog

Pig Hive

MapReduce


Discovery, Scalable, Programmable Analytics Oriented

MPP Columnar In-memory MOLAP

IntergrationsData

Virtualisation

DocumentStores Graphs

TextAnalytics

asdfjkjlkjsflaladkljadsjadjasdjhakjfhaafa

Stable data, Clean Data, Contex Proof, SQLnative

Enterprise DataWarehouse

ReferenceData

MasterData

ERP CRM

HCatalog SQLServices

Semantic Integration services (Access)


Knjiga žalbeLjetna sezona godišnjih odmora privodi se kraju, kolegice i kolege u tamnijim nijansama prepričavaju svoje doživljaje i dojmove. Svima se nešto urezalo u sjećanje; netko je uživao u raftingu sa zabavnom skipericom, netko se ne može načuditi neljubaznosti agenta iz turističke agencije. Ne tako davno postojala je magična knjiga – Knjiga žalbe – pred kojom su strepili svi ponuđači usluga, najčešće ugostitelji. Naime u nju su se upisivali isključivo negativni komentari te su, ako ih je bilo, stvarali velike probleme vlasnicima. U formi tvrdoukoričene knjige nedavno je ukinuta, a vlasnici su, prema nalogu Porezne uprave, dužni osigurati neki kanal kojim bi korisnici mogli

iskazati svoje mišljenje o usluzi (pošta, telefaks, e-mail). Povremeno, uglavnom u muzejima nakon određenih izložbi, ponekad i na sprovodima utjecajnijih osoba, susreće se i Knjiga dojmova. U nju se uglavnom upisuju pozitivni komentari. No usporedo s ovim knjigama razvijale su se i društvene mreže, putem kojih su stvorene virtualne knjige pohvala i žalbi, a korisnici su se dokopali velike moći. Upisivanjem svojeg mišljenja o određenoj usluzi ili proizvodu stvorila se mogućnost utjecaja na kvalitetu te iste usluge ili proizvoda, odnosno na reputaciju ponuđača/proizvođača (primjer dostupan na http://goo.gl/sDRVpC). A dobra reputacija danas je možda i najvažniji segment za preživljavanje na izrazito konkurentnom tržištu.

Pila naopakoDa ne bude zabune, tema ovog članka nije kako se što efikasnije požaliti na uslugu – upravo suprotno. Ključno pitanje za tvrtke danas jest kako izbjeći negativne utjecaje koji koštaju klijenata, reputacije i posljedično – novca. Na ponašanje klijenata

moguće je utjecati i promijeniti ga. Poruke s društvenih mreža, iskorištene na pravi način, mogu utjecati na način kako klijent percipira neku uslugu, povećati produktivnost tvrtke te čak i ubrzati ciklus inovacija.

Velik problem većine tvrtki u percepciji društvenih mreža jest taj što smatraju da su kreiranjem Facebook stranice ili Twitter računa ispunile svoju strategiju prisustva. No je li doista brojanje lajkova slika realnosti? Naime, dosta je izgledno da će se broj lajkova s vremenom povećavati, a time će se stvoriti potencijalno lažna slika uspješnosti tvrtke ili proizvoda. No što se doista može naučiti iz broja lajkova? Raste li on ili opada s vremenom? Jesmo li utjecali na ponašanje klijenata i njihove odluke? Jesmo li doznali nešto novo o trendovima koji upravljaju tržištem kako bismo bili sigurni da smo još uvijek na dobrom tragu? O čemu se zapravo piše u komentarima?

od mora podataka do pametnog zaključkaSMA koristi integrirane servise za pristup podacima s blogova, foruma, web stranica i društvenih mreža poput Facebooka i Twittera. Alat je source- i content-agnostic, što u prijevodu znači da se kao izvor može postaviti i neki drugi sustav, bilo da se radi o relacijskoj bazi podataka, document management sustavu, repozitoriju e-mailova ili čemu drugom.

IBM Social Media AnalyticsSocial Media analytics (SMa) je IbM-ova izuzetno moćna platforma za analizu velikih količina podataka s društvenih mreža. ekstrakcija sentimenta, nadolazeće teme ili asocijacije pojmova sofisticirane su metode analize teksta koje nam mogu približiti ponašanje i emocije klijenata, građana i zaposlenika na društvenim mrežama.

Piše: luka Stepinac

Izvori podataka za SMA

boards (forumi) poruke, ‘’prepiske“ (threadovi)

online novine/časopisi sadržaj, komentari

blogovi sadržaj, komentari

mikroblogovi poruke (tweets), prosljeđivanje (retweets), praćenje (following)

video lajkovi, dislajkovi, dijeljenje, komentari na videosadržaje

društvene mreže

npr. Facebook sadržaji, lajkovi, komentari...Grupe izvještaja koje donosi IbM Social Media analytics



Jednom kada je cijeli softver instaliran te pristupi izvorima konfigurirani, proces tijeka podataka kroz SMA sustav može se podijeliti u nekoliko koraka:1. Definiranje ključnih pojmova

(hotwords, topics) koje želimo pratiti/analizirati.

2. Pretraživanje i dohvat podataka iz svih definiranih izvora, prema kriterijima iz prethodnog koraka. Dohvaćaju se kompletni ‘’dokumenti’’ u kojima se nalaze traženi pojmovi (npr. komentar s Facebooka, blog post i sl.).

3. Pohrana sadržaja u sustav. 4. Analiza teksta. Iz sadržaja se formiraju

tzv. snippeti, fragmenti teksta veličina kojih varira od jedne do tri rečenice. Obično se radi o rečenici u kojoj je pronađen pojam te o prethodnoj i sljedećoj rečenici. Dodatno se za svaki snippet formiraju i metapodaci kao što su datum, ključni pojam, izvor/URL i autor.

5. Vizualizacija u sklopu izvještajnog/dashboard alata putem sljedećih kategorija:

a. Aktivnost – Koliko se piše o mojim proizvodima?

b. Doseg – Gdje se komentiraju moji proizvodi? (Facebook, Twitter)

c. Sentiment – Kakvo raspoloženje (pozitivno, negativno, neutralno) prevladava u kontekstu spominjanja mojih proizvoda?

d. Demografski podaci – Komentiraju li moje proizvode više žene ili muškarci?

e. Ponašanje – Klasifikacija autora na one koji preporučuju moje proizvode, na korisnike i ogovarače

f. Utjecaj – Tko (i gdje) su najutjecajniji autori? Mjereno kroz težinsko bodovanje ili broj postova.

g. Otkrivanje novih tema – Koji su se pojmovi počeli u posljednje vrijeme sve više koristiti (a koje još ne pratim)? Ima li nekih konkurentnih proizvoda za koje ne znam?

PlatformaTehnološki gledano, radi se o kompozitnoj platformi sastavljenoj od najjačih komponenti iz IBM-ovih Business Analytics i Information Management portfelja, konfiguriranih da rade kao jedinstvena aplikacija.• SMA je ujedno i big Data rješenje.

U platformu je uključen IbM-ov InfoSphere big Insights, koji omogućava obradu velikih količina podataka koji se preuzimaju prvenstveno s pristupnih servisa društvenih mreža i organiziraju nad Hadoop okruženjem.

• emerging topics i text analytics napredni su algoritmi iz IBM-ova istraživačkog NLP laboratorija koji omogućuju analizu ponašanja baziranog na tekstu koja ne zahtijeva nikakvo dodatno programiranje.

• Db2 baza podataka skladište je obrađenih podataka s društvenih mreža, unaprijed organiziranih za jednostavno izvještavanje i analizu putem Cognosa.

• Cognos bI uključen je kao korisničko sučelje, maksimalno prilagođeno Social Media Frameworku, a već prilikom instalacije donosi skup predefiniranih korisničkih izvještaja i nadzornih

Primjeri poslovnih pitanja na koja SMA može pružiti odgovor

Ljudski resursi

Što naši zaposlenici govore o nama?

Nabava Kakva je reputacija naših dobavljača na tržištu?

Marketing Što korisnici misle o našoj novoj usluzi?

Razvoj proizvoda

Koje funkcionalnosti traže naši korisnici?

Podrška korisnicima

Koja su najčešća pitanja/problemi naših korisnika?

ploča (dashboards). Korisnicima se omogućuje mijenjanje postojećih i izrada novih izvještaja, baziranih na unaprijed postavljenom podatkovnom SMA modelu. Sâm podatkovni model je predkonfiguriran i ne može se mijenjati.

• Search Index, za pomoć pri pretraživanju, baziran je na open source Lucene tehnologiji.

Za naprednije korisnike postoji i mogućnost jednostavne integracije s IBM-ovim SPSS alatom za data mining i prediktivnu analizu, te daljnje korištenje SPSS Text Analytics ili drugih funkcionalnosti.

Društveni kapitalSvaka osoba koja tweeta, bloga, lajka ili komentira na društvenim mrežama može utjecati na svoju okolinu. Također posjeduje ‘’društveni kapital“, koji označava razinu utjecaja unutar kruga svojih kontakata (prijatelja, poznanika, kolega) i izvan njega. Što je kapital veći, dalekosežnija je, dugotrajnija i važnija poruka koju odašilje. Stoga je jači i njezin utjecaj. Engleski naziv za takve osobe s velikim društvenim kapitalom je influencers, a jedan od glavnih ciljeva svake tvrtke je prepoznavanje tih osoba i vođenje brige o njima, upravo zbog njihova utjecaja na okolinu.

IBM-ov alat Social Media Analytics prepoznaje i prati sve utjecaje koji formiraju sliku o nekoj tvrtki, njezinu brandu i njezinim proizvodima.

IbM Social Media analytics arhitekura



Kratak uvod u noSQlSve NoSQL baze podataka dijele nekoliko zajedničkih karakteristika: ne koriste relacijski model, nemaju eksplicitno definiranu shemu, od početka su zamišljene za rad u clusteru, većina ih je open source i proizašle su iz perzistencijskih potreba web aplikacija 21. stoljeća.

Dva su tipična razloga zbog kojih NoSQL baze postaju sve popularnije. Prvi je, očekivano, podrška za ekstremne količine podataka. Drugi pak razlog često ostaje skriven, iako je jednako važan – jednostavniji razvoj. Kod razvoja aplikativnih rješenja pravo je osvježenje

Graf baze podataka U posljednje su vrijeme noSQl baze podataka vrlo popularne. često se spominju u kontekstu velikih količina podataka i njihova skaliranja preko farme poslužitelja. Kako mnogi trenutačno nemaju potrebe za takvim podatkovnim volumenom, najčešće noSQl završi samo kao zanimljiva tema razgovora. Međutim, ako se pogleda malo detaljnije, noSQl baze podataka zapravo imaju mnogo širu primjenu. Piše: Damir Murat

koristiti podatkovni model koji ne pati od strukturne neusklađenosti s aplikativnim modelom (impedance mismatch). Ako se tome još pridoda i nepostojanje eksplicitno definirane sheme, lako je razumjeti da programeri entuzijastično prihvaćaju NoSQL baze.

Prema karakteristikama podatkovnog modela, NoSQL baze mogu se podijeliti na agregatno orijentirane i na graf baze podataka.

agregatno orijentirane noSQl baze podatakaAgregatno orijentirane baze svoj podatkovni model temelje na konceptu

agregata. U tu skupinu pripadaju key-value, document i column-family vrste NoSQL baza.

Agregat predstavlja podatkovnu jedinicu koja može imati mnogo složeniju strukturu nego što npr. ima jedan zapis (redak) u relacijskim bazama podataka. Prikladno je zamišljati agregat kao složeni zapis koji može sadržavati listu drugih složenih zapisa.

Agregatno orijentirane baze prepoznale su da tipične moderne web aplikacije često manipuliraju s kompleksnim strukturama kao logički enkapsuliranim jedinicama podataka. Naime aplikaciju u pravilu ne zanima pojedinačni izolirani



jednostavni zapis, već kompletna struktura koja modelira cjelovit poslovni entitet. Kod upotrebe RDBMS sustava takva se struktura gradi uz pomoć nekoliko, često složenih, SQL upita. Agregatno orijentirane baze dohvaćaju cijeli agregat odjednom, i to u pravilu pomoću jedinstvenog identifikatora, što im omogućava veliku brzinu rada. Neke vrste agregatno orijentiranih baza (npr. document) imaju i podršku za postavljanje složenih upita te dohvaćanje pojedinačnih segmenata podataka iz agregata.

Rad s agregatima omogućava jednostavno horizontalno skaliranje, jer agregati čine samodostatnu jedinicu podataka koja sadrži cjelovitu informaciju. Stoga se agregati mogu distribuirati neovisno jedan od drugog.

Agregat također predstavlja i jedinicu atomarnog zapisivanja podataka. U visoko distribuiranoj okolini i u prisustvu velike količine razbijenih (sharded) podataka ACID transakcije u klasičnom smislu nisu moguće bez osjetnog usporenja obrade svakog pojedinačnog zahtjeva. Međutim svaka agregatno orijentirana baza atomarno zapisuje pojedinačni agregat i pritom ima sve potrebne garancije za konzistenciju podataka. Istovremeno atomarno zapisivanje nekoliko različitih agregata nije podržano, jer oni mogu biti na različitim poslužiteljima. Za rješavanje tog problema agregatno

orijentirane baze koriste BASE pravila i naknadnu konzistentnost (eventual consistency), tj. razne replikacijske mehanizme i protokole koji će u konačnici distribuirati zapisani podatak kroz cluster. U pravilu se to događa mnogo brže od prosječnog vremena razmišljanja i reakcije pojedinačnog korisnika, no ipak može postojati vremenski interval u kojem čak i isti korisnik može dohvatiti zastarjele podatke pod određenim spletom okolnosti.

Kod agregatno orijentiranih baza nije moguće dohvaćanje podataka koji su strukturirani drugačije od pohranjenih agregata. U tu se svrhu obično koristi neki oblik denormalizacije, duplikacija podataka ili pak map/reduce mehanizmi, što unosi dodatnu kompleksnost. Ako je postavljanje ad-hoc upita ključna

karakteristika za dotični set podataka, najbolje je odabrati drugačiji podatkovni model, npr. relacijski ili graf.

Zbog ograničenja podatkovnog modela i načina postavljanja upita, u većim IT okruženjima teško je zamisliti agregatno orijentirane baze kao generalni način pohrane podataka. Međutim za upravljanje određenim prikladnim setovima podataka ovakve baze nude mnogo prednosti. Prikladno ih je koristiti npr. za pohranu web session podataka, korisničkih profila i postavki, podataka iz korisnikove e-commerce košarice, logiranje, content management sustave (CMS) itd.

Za kontrolirani pristup izoliranim podatkovnim skupovima korisno je upotrijebiti servisno orijentiranu arhitekturu (SOA) umjesto direktnog pristupa, tipičnog pri upotrebi RDBMS sustava. Osjetno je kompleksnija priča ako se želi primijeniti tzv. polyglot persistence, tj. istovremena upotreba nekoliko raznorodnih baza, pri čemu su podaci međusobno povezani. U takvim slučajevima potrebno je riješiti problem sinkronizacije podataka, što gotovo uvijek rezultira uvođenjem messaging podsustava ili ESB-a. Na razini arhitekture aplikacije ili sustava problem se može riješiti na više načina, no primjena CQRS i event sourcing mehanizama može ponuditi cjelovito rješenje koje, jednom

Property model grafa s node labelama

Graf baze omogućavaju efikasnu pohranu entiteta i njihovih međusobnih relacija. Iako postoji nekoliko različitih podatkovnih modela grafa, kod NoSQL graf baza najčešće se koristi property graph model.



kada je implementirano, omogućava pojednostavljeno manipuliranje različitim vrstama baza podataka, čak i u produkcijskim uvjetima.

Graf baze podatakaGraf baze čine drugu krajnost NoSQL spektra i nemaju nikakve veze s agregatima, no korisno je znati kako se svaki NoSQL podatkovni model može prikazati i implementirati pomoću grafa. Usporedba efikasnosti i distribuiranja

Svaki NoSQL podatkovni model ima svoje preferirano područje primjene. S jedne strane postoji podrška za velike količine, a s druge strane korištenje gusto povezanih polustrukturiranih podataka. Iako RDBMS na neki način još uvijek predstavlja zlatnu sredinu, zbog sve veće količine podataka te prisutnosti složenih veza između njih svakodnevno raste primjena NoSQL baza.

RDBMS sustavi briljiraju u radu s tabličnim strukturama, no kod složenijih web aplikacija već se polako naziru nedostaci. Ako pak aplikacija treba koristiti gusto i duboko povezane strukture podataka, upotreba neprikladnog podatkovnog modela može izazvati mnogo problema.

takvih grafova i originalnih NoSQL rješenja druga je priča. Ipak, graf baze osmišljene su s ponešto drugačijim idejama.

Graf baze omogućavaju efikasnu pohranu entiteta i njihovih međusobnih relacija. Iako postoji nekoliko različitih podatkovnih modela grafa, kod NoSQL graf baza najčešće se koristi property graph model prikazan na prethodnoj stranici. Property model organizira graf oko nodeova povezanih relacijama. Pri tome i nodeovi i relacije mogu sadržavati

jednostavne properties (key-value parove). Relacije imaju svoj tip i smjer te uvijek moraju imati početni i završni node. Neo4j graf baza u najnovijoj verziji 2.0 proširuje opisani property model mogućnošću dodavanja neograničenog broja labela na nodeove, što omogućava efikasno tipiziranje nodeova te jednostavniji i brži rad sa skupovima istovrsnih entiteta (nodeovi s istom labelom).

Za razliku od drugih NoSQL baza, grafu se mogu postavljati različiti ad-hoc upiti, što se još se naziva i graph traversal. Pri tome upiti nisu usko povezani sa strukturnom organizacijom modela i prema potrebi se lako mogu mijenjati, bez uvođenja promjena u graf. U tom su smislu graf baze sličnije klasičnim RDBMS sustavima nego ostatku baza iz NoSQL obitelji.


Međutim, prilikom pohrane u RDBMS sustav, graf struktura se obično organizira oko samo jedne vrste relacije. Dodavanje nove relacije u model zahtijeva promjene u shemi, uvođenje novih veznih tablica i migraciju podataka. RDBMS sustavi modeliraju graf strukture unaprijed, bazirano na poznatim graph traversal zahtjevima. Ako se traversal zahtjevi promijene, moraju se mijenjati i shema i podaci. U slučaju graf baze, praćenje (traversal) relacija vrlo je brza operacija jer se relacije između nodeova ne izračunavaju u trenutku upita, već je svaka pojedinačna relacija pohranjena u bazi. Pri tome brzina navigacije preko relacija ne ovisi o ukupnom broju prisutnih nodeova.

Dodavanje nove relacije trivijalna je operacija za graf bazu koja ne zahtijeva promjenu sheme niti promjenu postojećih podataka. Ponešto je drugačija situacija kod promjene postojećih nodeova i relacija, kada se ulazi u sferu migracije podataka. Naime iako NoSQL baze ne

Kako današnje sustave često karakterizira visoka povezanost podataka, teško je naći područje u kojem graf baze ne bi mogle biti korisne barem u nekom segmentu implementacije sustava.


zahtijevaju eksplicitnu shemu, aplikacije koje ih koriste zapravo uvijek uvode implicitnu shemu, jer imaju određena očekivanja od pohranjenih podataka. Stoga je promjeni postojećih nodeova i relacija potrebno pristupiti planski, jer se dotične promjene u pravilu moraju izvesti odjednom nad svim postojećim relevantnim nodeovima i relacijama.

Nodeovi u graf bazi mogu imati različite tipove međusobnih relacija, pri čemu broj tih relacija nije ograničen property graph modelom. To omogućava modeliranje glavnih relacija iz domene istovremeno s pomoćnim sekundarnim relacijama koje se mogu koristiti u različite svrhe poput npr. kategoriziranja, tagiranja, kreiranja običnih ili sortiranih listi, kreiranja vremenski ovisnih odnosa, zapisivanja geolokacijskih informacija, kreiranja sigurnosnih listi za prava pristupa (ACL) itd.

Većina graf baza slična je klasičnim RDBMS sustavima i u domeni očuvanja konzistencije podataka, a sličnosti postoje i kod rada u clusteru. Npr. Neo4j, ali i druge graf baze, u potpunosti podržavaju ACID transakcije prilikom čitanja i upisivanja podataka u graf. Takve garancije na konzistentnost podataka imaju svoje posljedice u tipičnom načinu distribuiranja graf baza. Većina graf baza ne podržava automatizirano razbijanje (sharding) podataka putem više računala. Doduše tu postoji nekoliko iznimaka, a i Neo4j već dugo radi na automatskom sharding rješenju, pa nam ostaje vidjeti hoće li u tom području biti kakvih značajnijih promjena u budućnosti. Trenutačno graf baze tipično koriste master-slave replikaciju cijeloga grafa, pri čemu se svi podaci obično transakcijski upisuju u master node, dok slave računala implementiraju visoku dostupnost (high availability) za operacije čitanja.

U domeni postavljanja upita i manipulacije podacima, graf baze redovito posjeduju cijelu paletu različitih mogućnosti. Performansno najučinkovitiji je pristup putem traversal API-a, specifičnog za dotičnu graf bazu, a postoji i široko prihvaćeno rješenje u obliku imperativnoga Gremlin jezika, no mnoge graf baze nude i deklarativne jezike koji često, barem u pojedinim segmentima, podsjećaju na SQL. Tako npr. Neo4j donosi

Popularnost svih vrsta NoSQL baza podatakaNoSQL pozicija DBMS pozicija Baza Podatkovni model

1 6 MongoDB Document2 11 Cassandra Columnfamily3 14 Redis Key-value4 15 Memcached Key-value5 17 HBase Columnfamily6 19 CouchDB Document7 25 Neo4j Graph

Izvor: db-engines.com, 8.2013.

Popularnost graf baza podatakaGraf pozicija DBMS pozicija Baza

1 25 Neo4j2 72 OrientDB3 84 Titan4 106 DEX5 138 FlockDB6 139 InfiniteGraph7 140 HyperGraphDB

Izvor: db-engines.com, 8.2013.

deklarativni Cypher jezik, koji omogućava ekspresivno i efikasno postavljanje upita i manipulaciju podacima. Za Neo4j Cypher je preporučeno sredstvo za interakciju s bazom.

Graf baze u primjeniKod primjene bilo koje baze u nekom se trenutku moramo pozabaviti modeliranjem podataka. Kod graf baze modeliranje se prirodno poklapa s načinom na koji zamišljamo i apstrahiramo bitne detalje iz pojedine domene. Krugovima ili pravokutnicima ističemo ključne entitete, koje potom povezujemo usmjerenim strelicama, čime opisujemo relevantne veze i odnose. Takve skice, koje često nastaju tijekom početnih diskusija i istraživanja pojedinog aplikativnog problema, zapravo predstavljaju fizički model podataka u budućoj graf bazi. Zbog velike bliskosti početnih skica i podatkovnog modela, za modeliranje graf baze kaže se da je whiteboard friendly. Graf baze značajno reduciraju impedance mismatch problem između analize i implementacije, što je istaknuta poteškoća kod upotrebe RDBMS baza. Modeli graf baze također

služe i kao izvrsno sredstvo za otkrivanje pitanja koje želimo postaviti aplikativnoj domeni. Upravo to fokusiranje na otkrivanje pitanja preporuča se kao glavno pokretačko sredstvo prilikom modeliranja i otkrivanja značajnih entiteta i relacija.

Zbog karakteristika podatkovnog modela, prirodnog i jednostavnog modeliranja te visokih performansi upita preko relacija, graf baze se danas primjenjuju u vrlo različitim područjima. Tipični primjeri su društvene mreže različitih namjena, implementacija sustava za preporuke (recommendation engines), pohrana i istraživanje geolokacijskih informacija, master data management, upravljanje IT mrežama i podatkovnim centrima, autorizacija i kontrola pristupa, CMS sustavi itd.

Ograničiti upotrebu graf baza samo na navedene primjere bilo bi pogrešno. Ako imamo međusobno povezane podatke, pri čemu je za aplikativnu domenu kritično istraživanje tih veza, graf baze mogu imati svoju primjenu. Kako današnje sustave često karakterizira visoka povezanost podataka, teško je naći područje u kojem graf baze ne bi mogle biti korisne barem u nekom segmentu implementacije sustava.



intervjui | Damir Prusac

Možda najbolje da krenemo od samog početka. Kako i kada je lean priča krenula u Ericssonu?

Kada smo 2007. krenuli sa Scrumom nismo ustvari još razmišljali o leanu. Scrum je bio framework, a agile koncept koji smo pokušali pilotirati. I radilo se zaista o pilotu u pravom smislu. Trebalo se za njega izboriti kod menadžmenta. Da bi-smo uspjeli, morali smo pokriti cijeli lanac faza razvoja, od analize do deliveryja, te dobiti prave ljude za svaku fazu.

Otkud je te 2007. stigla inicijativa za promjene? Odozgo ili iz redova onih koji su se bavili razvojem?

Krenulo je baš bottom-up! Moj prvi susret sa Scrumom dogodio se još 2006. i potaknuo me na postavljanje pitanja tipa: ‘’Što je Scrum?’’, ‘’Čemu služi backlog?’’, ‘’Kako to implementirati u tvrtku?’’ i sl. U samu implementaciju krenuli smo tek 2008. godine, i to s timom ljudi koje smo izvukli iz raznih operacija i koji su dobili slobodu da razmisle kako bi razvoj sof-tvera zaista trebao izgledati. Godinu dana kasnije krenula je i šira inicijativa, koju je pokrenula korporacija.

Spomenuo si da se kasnije iz Scruma tema proširila i na lean?

Razmišljali smo kako proširiti temu agilnog razvoja. Nismo se previše zamarali s leanom, nije nam bio u fokusu. Iako smo vjerovali da je lean odličan koncept, nije nam se činio bitnim za naše probleme. No krenuli smo tražiti training providera koji bi svojim vanjskim autoritetom i znanjem pokrenuo neke stvari. U to vrijeme nije postojalo previše trenera koji su se bavili agileom, a većina je uz to bila strašno

Na putu prema leanuKreiranje sadržaja časopisa FYI by CroZ uobičajeno počinje jednim malim brainstormingom unutar CroZ-ova FYI tima. no ponekad je jasno što želimo imati u sljedećem broju i prije službenog početka. Damir Prusac, voditelj Feature Development Centra u ericssonu nikola tesla, jedna je od osoba iz It svijeta s kojom smo već na prvi susret pronašli zajednički jezik, a to posebno vrijedi za naše agilnim razvojem fascinirane kolege. tako se, kad je Damir na ovogodišnjem QeD-u gostovao na okruglom stolu, trenutno rodila ideja da u idućem broju FYI-a objavimo njegov razgovor s našim agilnim evanđelistom Krešimirom Musom.

skupa. Naišli smo na Andreu Tomasinija i Agile42. On je već u svom prvom preda-vanju fokus stavio na lean i tada nam se nekako sve posložilo: shvatili smo da je lean ustvari ishodište cijele priče.

Kakva je bila struktura ljudi koji su se ba-vili tim pionirskim aktivnostima? Jesu li se principi leana i Scruma brzo širili timom?

Da, prošli smo kroz dosta prepreka. U to sam vrijeme dobio nekih 70-ak ljudi. Dok smo se koncetirirali samo na sistem dizajnere, principi su se dosta brzo primje-njivali. No kad smo koncepte krenuli širiti u multidisciplinarne timove, nailazili smo na probleme. Sve smo vrijeme najviše problema imali s promjenom u načinu razmišljanja i ljudskim faktorom. Ta faza pomaka u stavu i danas traje. Dio ljudi koji rade u ranim fazama postali su product owneri, što se pokazalo kao vrlo dobro rješenje.

Ljudi često cijeli fokus usmjeravaju na operativu, projekte, krize, a onda je leadership taj koji vraća fokus od onog gorućeg na učenje koje ne smijemo izostaviti.

Koje su glavne metode koje koristite danas?

Koristimo puno toga. Kod razvoja novih funkcionalnosti najviše koristimo Scrum kao bazu (role, dnevne rutine, ceremoni-je…) i XP (extreme programming), ali i pair programming i natruhe TDD-a.U našoj organizaciji je zanimljivo da od 1500 ljudi često niz dislociranih timova istovremeno radi na određenim featurima i backlogo-vima. Kako bi sve to uspjelo potrebna je tijesna kolaboracija i puno komunikacije da se sve to uskladi.

razgovor vodio: Krešimir Musa

Damir Prusac


Damir Prusac | intervjui

Trenutačno vodim jedan velik projekt u kojem je CROZ podizvođač, a radi se po vrlo kompleksnim i nazovimo to čvrstim procedurama koje je zadao naručitelj. Na dnevnoj se bazi pitam kako pomiriti agilne koncepte i tradicionalni, rigidni pri-stup upravljanju projektima koji je često predefiniran i nije ga moguće zaobići?

I s tim smo se često sretali i u načelu je to bila naša stvarnost kad smo krenuli s tranzicijom. I mi smo bili čvrsto vezani za fiksne milestoneove. Sličan projekt, nazovimo ga hibridnim, imali smo 2010. godine. No zahvaljujući korporaciji, koja je shvatila da agilnost i iteracije donose veliku vrijednost organizaciji, uspjeli smo pomiriti načine rada i primjenjivati agilne principe. Menadžment je prednosti agilnog rada vidio prije svega u transpa-rentnosti i u smanjenju rizika.

Je li ikad postojao dokument pod nazivom ‘’Plan tranzicije Ericsson Feature Devel-opment Centra na lean agile principe!“?

Da jedan! [smijeh]Mislim da je svatko imao svoj plan.

Svaka organizacija koja je bila upletena u priču imala je svoj tempo i svoju viziju puta. Često se ta vizija na kraju retrograd-no zapisala u plan. Zanimljivo je i da su na kraju svi svojatali priču, što je ustvari evidentan dokaz da je koncept uspio i da su ideju svi prihvatili.

Moram te na ovom dijelu pitati za knjigu koju znam da pišeš?

Knjiga je nastala kao moja retrospek-tiva na tranziciju prema agilnom načinu razvoja softvera, i to iz perspektive leadershipa. Vjerujem naime da je uloga leadershipa u takvoj tranziciji iznimno bitna. Prije tri do četri godine počeo sam pisati blogove unutar naše korporacije. Pokušavao sam pisati kratko i informativ-no, s ciljem da se ljudi mogu fokusirati na vrijednost. Knjiga je nekako nastajala pu-tem, kao svojevrsna kompilacija materija-la koje sam pisao tijekom naše tranzicije.

Kako u vašoj organizaciji ide dijeljenje znanja i sadržaja? Kako potičete to dijeljenje? Rekao bih da mnoge muči ova tema, a pogotovo u našoj industriji koja je možda i manje komunikativna od drugih.

Nama se čini da je timsko učenje baza za organizacijsko učenje. Postoji odlična

knjiga Petera Sengea “The Fifth Discipli-ne“, u kojoj se obrađuju teme individual-nog i timskog učenja. Bazirani na takvim znanjima dosta smo se brinuli o razvoju takvog učenja. Neke od stvari koje smo pokrenuli su tjedni agile hour i learning by teaching. Teme koje se obrađuju ne moraju nužno biti tehnološke i tu se uvijek događa zanimljiv prijenos znanja. Iako su ljudi jako voljni dijeliti znanje, još uvijek ih je potrebno dosta poticati i usmjera-vati. Naime ljudi često cijeli fokus moraju usmjeriti na operativu, projekte, krize i sl., a onda je leadership taj koji vraća fokus od onog gorućeg na učenje koje ne smijemo izostaviti. I human resources procese performance managementa moramo usmjeriti prema učenju.

Kad zatvorim oči, odmah znam da mi je uz leadership tim Scrum master najvažnija karika. Pošto su oni ključni ljudi, jasno je vidljivo koji su ti koji su sjajni u svom poslu.

Jedno pitanje iz upravljanja učinkovitosti: kako ocijeniti Scrum mastere?

Kad zatvorim oči, odmah znam da mi je uz leadership tim Scrum master najvažnija karika tranzicije. Njima nije lako, rade uglavnom kao mentori, coachevi i psiholozi i non-stop su u Gembi. Pošto su oni ključni ljudi, jasno je vidljivo koji su ti koji su sjajni u svom poslu. S timovima koji imaju Scrum mastera, koji osjeća tim, koji zna prepoznati je li tim siguran u to da će napraviti user storyje, nedostaje li timu nešto, gdje timu nedostaju znanja, kada nešto tražiti od leadershipa itd., lakše je raditi: oni su snažniji i na kraju uspješni. Prosječni Scrum masteri na kraju dovedu tim do toga da tim sam kaže da im ne treba Scrum master, što je jasan znak da im ustvari samo treba drugačiji, tj. pravi Scrum master.

Jednom je G. di Simone izlistao što bi Scrum master trebao raditi po satima. Zaključak te vježbe bio je da je Scrum master full time job, no danas imamo situaciju da neki Scrum masteri rade s dva, ponekad i tri tima. Mislim da je primarni posao Scrum Mastera da stvori sjajan i kompetentan tim, a za to je potreban fokus i posvećenost timu.

Kuda dalje s lean transformacijom? Koji su sljedeći koraci tvog tima?

Meni se čini da u tvrtkama sličnim Ericssonu, pa i u Ericssonu, ima još puno prostora za unapređenje. Moj bi naglasak bio na eksperimentiranju u ranim fazama: npr. imamo na početku procesa korake koji još uvijek dosta opisno određuju kako napraviti procjene. Volio bih vidjeti da se u kratko vrijeme, u sprint do dva, kroz neki algoritam nađe težinski faktor pa da se tako dođe do kvalitetnijih procjena za kasnije faze projekta.

Za kraj, izuzetno me zanima kako spajate inovativnost i lean?

Kod nas je situacija malko drugačija nego u ostatku Ericssona: mi u Hrvatskoj, da se pohvalimo, imamo najveći broj ideja i najviše implementiranih ideja. Dijelimo ideje na unapređenje rada i ostale ideje iz kojih se ra-đaju i novi projekti. Pokazalo se da je nekako najvažnije dati ljudima vrijeme. Hackatoni, koji se događaju jednom ili dvaput mjeseč-no, odličan su primjer kad ljudima damo cijeli dan da mogu raditi na tim idejama ili rađati nove. Dobar dio timova ima dedicirano vrijeme za ideje, pogotovo za unapređenje sustava. Mislim da je trenutačno trend odli-čan, iako imamo još prostora za poboljšanje. Pokušavamo sa strane leadershipa shvatiti što sprječava ljude unutar organizacije da inoviraju i pronaći načine stimuliranja. Sve je to proces koji traje.

Kako drugačije, nego u duhu kontinu-iranog unapređenja, završava ovaj agilni lean razgovor. Zahvaljujemo Damiru na razgovoru, a Ericssonu želimo još puno ideja i inovacija.

Dijelimo ideje na unapređenje rada i ostale ideje iz kojih se rađaju i novi projekti. Pokazalo se da je nekako najvažnije dati ljudima vrijeme. Hackatoni, koji se događaju jednom ili dvaput mjesečno, odličan su primjer kad ljudima damo cijeli dan da mogu raditi na tim idejama ili rađati nove.


intervjui | Božica Zlopaša

IT strana EU integracijePrvi dan srpnja 2013. bio je za Hrvatsku iznimno važan. o pristupanju Hrvatske u eU puno se pisalo u svim tiskovinama u zemlji i svijetu. nama je naravno u fokusu It strana cijele priče, još preciznije – pogled na It integraciju carinskog It sustava s eU sustavima. velik dio te priče odvijao se u zapadnom dijelu Zagreba, u aPIS It-u, odnosno u agenciji za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama.

razgovor vodio: Mihael Sedmak

O IT strani EU integracije razgovarali smo s Božicom Zlopašom, direktoricom Službe za informacijski sustav

Carinske uprave (IS CU). Da biste dobili potpun dojam o našoj sugovornici i njezinu iskustvu unutar IS CU-a, predstavit ćemo ju u par riječi: Božica je svoju karijeru započela 1993. kao pripravnica u tadašnjem CAOP-u, kasnije GZAOP-u, danas APIS IT-u. Kako se tvrtka transformirala tako je i ona krenula od programiranja (PLI, VAG), preko analize i dizajna, do vođenja projekata pa sve do mjesta direktorice službe za Informacijski sustav Carinske uprave (IS CU). Od prvog dana radi na implementaciji carinskih sustava i u tom je segmentu izgradila danas iznimno vrijedno iskustvo, i u suradnji s kolegama unutar tvrtke i u suradnji s korisnikom – Carinskom upravom Republike Hrvatske.

Za početak, od kojih se sve poslovnih sustava sastoji carinski sustav za integraciju s EU sustavima?

U cilju ispunjavanja svojih obveza, vezanih za pripremu za članstvo u EU-u, a time i Carinske uprave u Carinsku uniju, intenzivno se radilo na implementaciji novih sustava koji će podržati provođenje carinskih postupaka bez papira. Hrvatska je prva država članica koja je pristupom u EU istovremeno pustila u produkcijski rad sve ove sustave: nCtS – novi kompjutorizirani provozni postupak, baziran na razmjeni elektroničkih poruka,

CS – centralni servisi na nivou EU-a obuhvaćaju centralnu pohranu i distribuciju podataka koji su od zajedničkog interesa različitim zemljama i različitim carinskim aplikacijama,eorI – sustav elektronske registracije i identifikacije gospodarskih subjekata,eCS – sustav za kontrolu izvoza koji omogućava efikasnije upravljanje i nadzor izvoznog postupka te elektronsku poveza-nost s ECS sustavima na nivou EU-a,ICS – sustav za nadzor robe koja ulazi na teritorij EU-a i provođenje sigurnosnih zaštitnih mjera, koje se temelje na zajedničkoj analizi rizika definiranoj na nivou EU-a,eMCS – automatizacija praćenja kretanja trošarinskih proizvoda unutar EU-a, a koji su pod režimom odgode plaćanja trošarina,SeeD – osigurava razmjenu trošarinskih podataka o gospodarskim subjektima koji posluju s trošarinskim proizvodima u sustavu odgode plaćanja trošarine između država članica EU-a,aIS – nacionalna aplikacija za automatizirano uvozno carinjenje, temeljeno na elektronskoj razmjeni podataka,Intrastat – sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni između zemalja članica EU-a,evidencija a i b računa – nakon ulaska u EU Republika Hrvatska obvezna je voditi evidenciju o stanju naplaćenih potraživanja carine na određeni datum te određeni postotak od naplaćenih potraživanja uplaćivati u proračun EU-a.

G2b – dio zajedničke infrastrukture IS CU-a koji je zadužen za interoperabilnost IS CU-a s poslovnim aplikacijama gospodarstvenika na principima elektroničke razmjene dokumenata.

01.07.2013. bio je velik datum, ne samo u APIS IT-u koji je implementirao i podržao svu produkciju, već i za korisnike, tu mislim i na carinske djelatnike, ali i na gospodarstvenike.

No nije se sve dogodilo 01.07.2013. Već je neko vrijeme dio carinskog IT sustava u EU produkciji.

Prvi sustav koji je krenuo u implementaciju bio je NCTS (New Computerised Transit System), i to 2007. godine. Krenulo se s verzijom NCTS 3.1 prema tadašnjoj EU dokumentaciji. Kao i većina aplikacija i NCTS je doživio nadogradnju i prešao na verziju 4.0 koja je 01.08.2011. završila u nacionalnoj produkciji. Međutim za nacionalnu primjenu, uz NCTS sustav trebalo je implementirati i centralne servise – različite šifrarnike definirane od strane EU-a, registar gospodarskih subjekata pod imenom EORI te G2B – centralni sustav asinkrone razmjene dokumenata između carinskih podsustava – primjerice NCTS-a i aplikacija gospodarstvenika. To je bio prvi korak prema EU produkciji. Nakon manje od godinu dana, 01.07.2012. Republika Hrvatska pristupa Konvenciji o zajedničkom provoznom postupku, što je značilo da ti sustavi ulaze u EU produkciju.


Božica Zlopaša| intervjui

božica Zlopaša

Možete li nam opisati tipičan tijek projekta koji je dio cjelokupnog carinskog integracijskog IT programa? Koji su preduvjeti da jedan takav kompleksan sustav uđe u razmjenu informacija s EU sustavima?

S obzirom da su svi projekti EU projekti, definirani EU specifikacijom – funkcionalnom, dizajn i tehničkom – tako su se i razvijala rješenja – prema NPP (National Project Plan) i Operational Checklist dokumentima koje je pratio ITSM tim u Bruxellesu. Detaljno su opisani svi zadaci u projektu koji su se kontinuirano pratili redovnim conference callovima.

Znači na samom početku projekata odredili su se NPP (National Project Plan) i Operational Checklist – ta dva dokumenta prvenstveno su se odnosila na rokove implementacije, razine testiranja te tehničku pripremu za različite faze testiranja, kao i na produkcijski rad. Na inicijalnu dokumentaciju zatim su se nadograđivala različita nacionalna pravila i uvjeti. EU propisuje minimalne zahtjeve koje aplikacija mora podržati, a način implementacije, tehnička i tehnološka rješenja nacionalna su priča i razlikuju se od zemlje do zemlje članice.

O samoj implementaciji nema se ništa novo ili posebno reći, imala je svoj tijek kao i svaka druga implementacija pojedine aplikacije. Testiranje je posve druga priča – odvijalo se prema detaljnim pravilima EU-a i propisanim scenarijima, i to u 4 razine testiranja:


intervjui | Božica Zlopaša

arhitektura informacijskog sustava Carinske uprave

Mode 1 – interno testiranjeMode 2 – Pre-Conformance Testing – testiranje propisanih testnih scenarija s EU testnom aplikacijom, mogućnost ponavljanja i ispravaka dok scenariji ne budu uspješno izvedeniMode 3 – Conformance Testing – prolaz svih propisanih scenarija iz prvog pokušajaMode 4 – Testiranje s drugim zemljama članicama EU-a za unaprijed dogovorene scenarije.

Nakon svake razine testiranja šalje se izvještaj prema ITSM-u – ITSM tim potvrđuje i daje zeleno svjetlo za sljedeću razinu testiranja – ili određuje ponovni pokušaj u slučaju Mode 2 testiranja.

Spomenimo i izazove s kojima se APIS IT susretao tijekom izgradnje novoga carinskog integracijskog sustava. Na kojem su području izazovi bili najsloženiji?

Najveći je izazov bio osigurati resurse za ovo mnoštvo projekata i organizirati pravovremeno odvijanje poslova, paralelno i za deset aplikacija. Također smo se susreli i s EU administracijom, ovlastima, brzinom rješavanja problema, posebno prilikom organiziranja testiranja i tehničke prilagodbe CCN/CSI integracijske točke.

Očito je da je u ovakav velik događaj, koji se pripremao godinama, bio uključen velik broj stručnjaka, što poslovnih što tehničkih. O kojim se brojkama radi, kakvi su bili timovi?

U razvoj svih deset aplikacija bilo je uključeno približno stotinjak ljudi, neki više neki manje – tu mislim na voditelje projekata, arhitekte, poslovne analitičare, razvojne inženjere, test inženjere, sistemsku podršku, stručnjake za baze podataka... Veliki timovi ljudi različitih profila.

Tu su, osim zaposlenika APIS IT-a, bili uključeni i razvojni inženjeri iz partnerskih tvrtki, između ostalih i CROZ-a. Nekada je bilo više, a nekada manje pritiska, hvatanja rokova, isporuka, i svega što ide uz razvoj sustava tako velikih proporcija.

Kako je izgledala sama produkcijska noć? Pred ponoć smo se okupili svi koji smo

radili na tom projektu, od analitičara, programera, testera… S nestrpljenjem smo čekali ponoć i pristupanje EU-u, no ne zbog same te činjenice, već zbog toga jer će naš sustav, na kojemu smo radili mjesecima, konačno zaživjeti. Osjećala se lagana napetost jer, iako smo dobro odra-dili svoj dio posla, uvijek postoji moguć-nost da nešto pođe po zlu. Sat je otkucao

ponoć, svi smo čekali… No ništa se nije dogodilo. Naime odmah iza ponoći nije bilo nekog prometa, tako da je noć prošla mirno. Ludnica je krenula ujutro kad su kamioni došli na granice, a špediteri se počeli spajati na servere kako bi ispunili deklaracije. Iako je u početnim satima bilo određenih problema, mi u APIS IT-u bili smo zadovoljni, jer nikakvih problema nije bilo s našim sustavom. Sustav se nije rušio i sve je prošlo bez ikakvih problema s naše strane.

Recite nam kako sustav funkcionira danas, tri mjeseca nakon produkcije? Jesu li korisnici zadovoljni? Ima li planova za daljnji razvoj carinskog integracijskog IT sustava?

Sustav funkcionira odlično, moglo bi se reći besprijekorno. Naši korisnici su zadovoljni, a nama je drago da smo još jednom pokazali kako se mogu osloniti na nas.

I za sam kraj, kakvu ste suradnju imali s CROZ-ovim stručnjacima na ovim projektima?

O kolegama iz CROZ-a sve najbolje. Zbilja su se pokazali kao odlični partneri. Možda ne bi bilo loše pitati kolege iz CROZ-a kako su oni zadovoljni s nama A.

NTA EOS RD MIS ...


Kolaboracija novoga kovaPružanje konzultantsko-edukacijskih usluga tijekom tromjesečnog putovanja po podružnicama jedne od najvećih bankarsko-financijskih grupacija u velikoj britaniji više je nego dovoljan razlog da podijelim s vama dojmove koji ne uključuju analizu vidljivosti kroz maglu i okusa engleskog doručka.

Piše: luka Gauta

Što je kolaboracija?Kolaboraciju možemo opisati (slobodnim prijevodom s www.businessdictionary.com) na tri načina, jednako bitna, a opet ni jedan ne predstavlja onaj tehnološki, na-ravno da ne bi ispalo da se radi o članku u već popularnim informatičkim novinama.

1. Općenito: Kooperativni dogovor u kojem dvije ili više strana (ne nužno sa zajedničkom prošlosti) rade zajedno na ostvarenju zajedničkog cilja.

2. Upravljanje znanjem: Učinkovita metoda prilikom prijenosa znanja među pojedincima, samim time kritična u kreira-nju i održavanju kompetitivne prednosti.

3. Pregovaranje: Strategija za rješa-vanje sukoba koja koristi asertivnost i suradnju u potrazi za prednostima (samog rješenja) koje čine zadovoljnim uključene interesne strane. Uspijeva obično u oko-linama gdje su ciljevi sudionika kompati-bilni, te je njihova međusobna interakcija važna za postizanje tih ciljeva.

U svijetu gdje nije pitanje je li nešto tehnološki moguće i s kojim alatima, već kad i za koliko novca, zasad mogu preži-vjeti sa samo ova tri aspekta. Ok, zvuči dobro. A gdje ja ‘’to kupim?’’

nalazište Lokacija: Ujedinjeno Kraljevstvo. Vjero-jatno to ima veze s činjenicom da su bivši kolonijalisti, iako, da njih pitate, sve bi sigurno pripisali sebi. Naravno, oduševljen kulturološkim akvarelom, kako u business tako i casual svijetu, tko je tamo bio, vrlo

vjerojatno će se složiti. I osjećaj koji te drži cijelo vrijeme: za svaki element svakodnevi-ce postoji organizacija i red.

Najviše me oduševilo pivo s kolegama nakon posla (a što ste mislili?!). Međutim nakon tri mjeseca života i rada na projektu shvatiš da u tom pivskom druženju ima puno više od svojedobnog stava engleske kraljice Viktorije: “Dajte narodu dovoljno piva, dobrog i jeftinog piva, i neće biti nikakve revolucije.“ Long live the queen! Vratit ćemo se ovome u zaključku.

Govorimo o glavnoj britanskoj bankarskoj i financijskoj grupaciji, najstarija članica koje je osnovana još 1695. godine. Grupa ima više od 30 milijuna korisnika u cijelom UK-u, s glavnim poslovnim područjima: retail, commercial, private bankarstvo te životno osiguranje i mirovine. Prihod za 2011. godinu iznosio je 23,5 milijardi funti, dok je u lipnju ove godine evidentirana tržišna kapitalizaci-ja od približno 43,1 milijardu funti!

Krenuli su putem kolaboracije jer su strateške smjernice grupe bile osigurati više od 1 milijarde funti neto dobiti za 2013. godinu (to im je uglavnom prosjek), a vanjski proces mjerenja i uspoređivanja kompanijinih operacija, proizvoda i usluga

s najboljima (engl. benchmarking) ocijenio je IT grupe kao prosječan, s potrebom unapređenja životnog ciklusa isporuke. Feedback kolega također je nepovoljan: pitaju za modernije alate i smatraju da su procesi ‘’over-engineered’’. Također je bila evidentna potreba za social-driven procesom realizacije rješenja.

Zacrtani ciljevi: povećati kvalitetu zahtjeva, ubrzati i industrijalizirati dizajn pomoću povećanja reuse faktora, osigurati moderne alate, isporučiti konzistentni globalni pristup za upravljanje radnim zadacima, osigurati jasno razumljiv i transparentan monitoring performansi organizacije te prihvatiti rapidne modele razvoja aplikacija u svrhu brže isporuke. I jedan od glavnih ciljeva, u ulozi ukrasnog papira koji bi sve to držao skupa i nakon 2013.: unaprijediti kolaboraciju businessa i It-a! P.S. Pod IT-om se misli na poslovne analitičare, arhitekte, razvojni i testni tim.

Yes, my lord, jazz is coming right up!Preduvjet za ostvarenje navedenih ciljeva bio je osigurati informatičku potporu. Upotrebom IBM-ova Rational alata tijekom godina stvorili su si

rational jazz – organizacija alata i uloga

Kolaboracija novoga kova | projektne priče


projektne priče | Kolaboracija novoga kova

prigodnu okolinu, koja je nedavnim samoevolucijskim objedinjavanjem pod Rational Jazz platformom postala plodno tlo za širenje priče o kolaboraciji.

Mene je put naveo da budem upravo jedan od glasnika spomenute priče, i to za područje upravljanja poslovnim zahtje-vima – kodnog imena: RRC. Sudjelovao sam kao konzultant na IT Transformation programu, koji je u mojoj domeni osigurao edukaciju i konzultacije za sve vodeće poslovne analitičare koji sudjeluju na raznovrsnim projektima diljem UK-a. Osim mene, drugi su kolege pokrivali ostala područja/alate.

Glavni alati koji drže ‘’tri kuta kuće’’, ve-zano uz IT Transformation program, bili su:• Rational Requirements Composer

(RRC) – pruža okolinu za prikupljanje i upravljanje zahtjevima

• Rational Software Architect (RSA) – omogućava UML modeliranje, kao i modeliranje topologije

• Rational Team Concert (RTC) – koristi se kao work management alat, iako su ga određeni dijelovi organizacije koristi-li i za configuration management.

Priču o Jazz platformi, koja osigurava jedinstveno sučelje prema navedenim alatima, i jednu od glavnih tema našeg 5. broja iz davne 2008. godine, svakako bi trebalo aktualizirati: puno se ‘’lipih’’ stvari dogodilo od onda. Za sad ostanimo samo na kratkom pogledu na organizaciju spomenutih alata kod mojih domaćina.

S obzirom da tema ovog članka nisu alati (Für weitere Informationen kontaktie-ren Sie mich bitte an: 00385916044516), već organizacija i uređenje koji nadilaze alate koji, kakvi god bili, ipak samo služe svrsi, ali bez čvrstih organizacijskih preduvjeta ne znače mnogo. Ako rasporedimo poslovni proces po odijelima organizacije, dobivamo:• poslovne analitičare – koriste RRC

za prikupljanje i obradu zahtjeva (artefakata). Zahtjevi se kreiraju unutar alata ili se koriste već postojeći izvori (word, excel, csv...). Brinu se da je organizacija zahtjeva strukturirana i standardizirana te koriste alat za centralno upravljanje procesom revizije i odobravanja dokumenata. Artefakti su dostupni i non-RRC korisnicima;

• arhitekte – koriste RSA za kreiranje UML modela i high level dizajna. Koriste

RTC za kreiranje verzija i baselinea UML modela u svrhu ponovnog korištenja istih. Također koriste RTC za work management, čime osiguravaju vidljivost kompletnom timu u trenutačni status napretka zadataka;

• razvoj – koriste RSA za pregled i nadopunu UML modela koje kreiraju arhitekti. Također koriste RTC za work management;

• voditelja projekta – s obzirom da se informacije spremaju u RTC, vidljiv je benefit za PM zajednicu, jednostavno je dostupan status pojedinih koraka bez potrebe za ‘’pinganjem’’ pojedinaca.

Lako je uvidjeti da je glavna krilatica implementacije ovakvog načina rada traceability, jer da bismo mogli kolabori-rati, zajedno moramo imati evidentirane naše međusobne poveznice i znati s kim kolaboriramo. Navedena okolina osigurava linkanje, od poslovnih zahtjeva (kataloga zahtjeva), preko komponenti modela, do samih radnih zadataka koji ih realiziraju. S ovakvom postavkom održavanje doku-mentacije ili koda vrlo je pojednostavljeno, automatski se inicira (i notificira sudioni-ka!) bilo kakva promjena nekog od spome-nutih elemenata. Vraćam se na jednu od početnih misli: uređeno do bola.

Neki od vas će reći: ‘’Super, ali ima se, može se’’. Nisam isticao previše alate, iako govorimo o zadnjem kriku mode, jer nije uopće upitan proizvođač. Poanta je u poznavanju poslovanja, zrelosti i samokritike, profila ljudi koji sudjeluju u procesima te formiranju organizacije posla na način da se svi osjećaju kao da veslaju u istom čamcu. To i je osnovna misao

spomenutih definicija kolaboracije koju su uspjeli uspostaviti. U trenutku kad se organizacija uspije postaviti na način da se određeni postotak vremena pojedinca (ako isključimo operativni ‘’kotačić u satu’’ dio dana) koristi zapravo za optimizaciju i ‘’nadogradnju’’ produktivnosti sebe i ostalih kolega koji sudjeluju u životnom ciklusu benefita koji se očekuje, napravljen je prvi korak u kolaboraciji. Ne sumnjam da im je trebalo puno vremena i truda, ali uspjeli su. Za nas je vrlo korisno da možemo učiti na njihovu primjeru.

row, row, row the boatBio je stvarno užitak sudjelovati u ovom IT Transformation programu, propovijedati o prednostima alata, organizacijskom pristupu, te upijati pozitivan feedback publike. Neprocjenjivo je iskustvo biti dio uspostave kolaboracijskog pristupa u jednoj tako velikoj organizaciji te moći povući paralelu s hrvatskim tržištem današnjice.

No da se vratim na ono pivo s početka naše priče. Britanci, osim što su poznati kao ‘’hladnjikavi’’ (ovdje ne računam Škote), nacija su koja se druži nakon posla, zbog udaljenosti mjesta stanovanja (nema tamo ‘’kući, pa do grada đir”), ali prvenstveno jer je ovakvim i sličnim pristupima uspostavljena poslovna kultura koja povezuje timove na razini poistovjećivanja sa zajedničkim ciljem. I ostavlja pivnicu nakon radnog vremena kao mjesto za dnevnu pauzu.

Zbog poslovne tajne ne mogu vam nažalost napisati ime klijenta, ali znate gdje živim/radim. Iako, uvijek se mogu pozvati i na: ‘’What happens on tour, stays on tour“. A

rrC web – ‘’poticanje’’ članova tima i interesne strane za evaluaciju poslovnih zahtjeva


QED konferencija | reportaže

I ove godine održana je već tradicional-na CROZ-ova konferencija Quality in Enterprise Development, popularno zvana QED. Kroz desetak predavanja

i četiri radionice naši su predavači izvrsno odgovorili na pitanja s kojima se suočava velik broj organizacija: kako se mijenja okruženje u kojem radimo i u kojem stvaramo, kako način komunikacije može promijeniti upravljanje projektom, kako upravljati idejama unutar organizacije, koji alati, procesi i metodologije mogu utjecati na kvalitetu komunikacije i suradnje te kako osloboditi i usmjeriti tok informacija koje dolaze iz raznih izvora.

Kao i svake godine nedjelju smo rezervirali za opuštanje i druženje. Dan je započeo u Nacionalnom parku Paklenica, gdje se petnaestak hrabrih sudionika konferencije odazvalo pozivu u malu školu slobodnog penjanja po stijenama. Koji sat kasnije započela je i trosatna planinarska ekspedicija kanjonom Velike Paklenice, kojoj se pridružilo tridesetak QED-ovih planinara. Nakon večere i službenog otvaranja konferencije, za nasmijan nastavak večeri pobrinula se predstava nepresušne muško-ženske tematike ‘’Muškarci su s Marsa, žene su s Venere“.

Konferenciju je otvorio Louis Richardson, IBM-ov Storyteller, čije je predavanje ‘’Budite kreativni i dijelite” potaknulo sve prisutne da promisle o često zanemarenoj ulozi kreativnosti u svakodnevnom radu. Kao najbitniji element u poticanju kreativnosti definirao je komunikaciju, posebno preko raznih oblika foruma i socijalnih mreža, dajući prednost javno vidljivoj komunikaciji naspram one privatne.

projektima. Osnovna je poruka prvog dijela radionice bila da su ljudi najvažniji dio organizacije te da menadžment mora napraviti što je više moguće kako bi zaposlenici bili aktivni, kreativni i motivirani. Kao jedan od osnovnih preduvjeta utjecanja na intrinzičnu motivaciju naveo je poznavanje i ispunjavanje univerzalnih ljudskih potreba, poput znatiželje, neovisnosti te potrebe za redom, prihvaćenjem, statusom i svrhom. Kod upravljanja promjenama najviše se fokusirao na

QeD daje novo lice komunikaciji i kolaboracijiKvaliteta u softverskom razvoju osnovna je tema svakog QeD-a, a ovogodišnjom konferencijom, već sedmom u nizu, od 12. do 14. svibnja 2013., istražili smo odnos kvalitete, komunikacije i kolaboracije u enterprise It okruženjima.

Piše: Goran Kelečić

Menadžment mora napraviti što je više moguće kako bi zaposlenici bili aktivni, kreativni i motivirani.

jurgen appelo

Prva i najposjećenija radionica cijeloga QED-a bila je ‘’Management 3.0“ Jurgena Appela, jednog od najutjecajnijih autora svijeta agilnog razvoja. Jurgen se kroz svoju radionicu odmaknuo od tehnoloških aspekata agilnog razvoja te se posvetio ljudskoj komponenti agilnog menadžmenta, najprije temom intrinzične motivacije, a u drugom dijelu radionice upravljanjem promjenama na agilnim


reportaže | QED konferencija

Louis Richardson IBM

Počašćen sam što sam bio dijelom QED konferencije. Na većini događanja ovog tipa organizatori se obično fokusiraju na jednu stvar – sadržaj, okruženje ili socijalizaciju. QED se umjesto toga fokusirao na najvažniji aspekt – ljude, i samim time bio uspješan u svim ostalim područjima. Ovo je bio moj prvi susret s CROZ-ovom konferencijom, nadam se da neće biti i posljednji.

Roland Schock ARS Computer und Consulting

QED je za mene bio odlično iskustvo. Iako sva predavanja nisu bila na engleskom jeziku, uživao sam u konferenciji i atmosferi lokacije. Radujem se QED-u 2014.

postupno prihvaćanje agilnih principa u organizacijama te na promjene koje je potrebno konstantno implementirati kako bi njihovo prihvaćanje bilo potpuno. Principi, procesi, tehnike i alati poput Scruma, Kanbana i Leana dakako funkcioniraju, ali Jurgen je svrnuo pažnju na to da je pri njihovoj implementaciji potrebno voditi računa o strukturiranom procesu implementacije, o ljudima unutar tvrtke i načinu njihove adaptacije na promjene, o potrebnim promjenama u kulturi organizacije, njihovoj prezentaciji kolektivu te njihovu dubinskom utjecaju na ljude i procese.

U ostatku prvog dana predavanja su pokrila teme poput implementacije socijalnih mreža u agrikulturi, novosti u svijetu IBM-ovih razvojnih alata, lean implementaciji te u tranziciji od tradicionalnih prema agilnim razvojnim procesima. Izvrsno posjećenom radionicom ‘’Kanban u praksi“, koju su vodili CROZ-ovi stručnjaci Ivan Krnić i Bruno Dević, zaključili smo prvi ‘’radni“ dan. Navečer smo posjetili Zadar, gdje je nakon večere retro disco tulum u Arsenalu digao sve goste na noge.

Drugi dan konferencije započeli smo predavanjem ‘’K” Hrvoja Veselka iz VIPneta koji je na osebujan i zanimljiv način prikazao kako komunikacija, kolaboracija i kreativnost imaju sve jaču ulogu u umreženoj civilizaciji te kako to utječe na naš život, rad i stvaranje. Predavanja nakon Hrvojeva bavila su se iskustvima u izgradnji višekanalnoga korisničkog sučelja, pregledom najvažnijih poruka s Agile Adria konferencije, u organizaciji koje su sudjelovali i CROZ-ovi djelatnici, te

praktičnom upotrebom Kanbana.Radionica ‘’Nenasilna komunikacija

u vođenju projekata“ Roka Roića i Vladimira Vuka dala je osnovne smjernice za kvalitetnu komunikaciju na projektima, a na radionici Roberta Dadde ‘’Upotrebljivost u dizajnu web formi“ sudionici su mogli naučiti kako kvalitetno izgraditi te vrlo važne elemente korisničkog sučelja. Dan je zaključen okruglim stolom na temu primjene lean principa u praksi, gdje smo od vrlo iskusnih sudionika saznali puno praktičnih informacija i recepata za uspješnu lean organizaciju.

Analizirajući ankete sudionika o kvaliteti ovogodišnjeg QED-a zaključili smo, bez imalo sumnje, da je ovogodišnji QED bio pun pogodak u profesionalnom, ali i zabavnom segmentu. Sljedeće nam godine očito ne preostaje ništa drugo, nego još jednom podići ljestvicu i ponovno oduševiti goste stručnim predavačima i zanimljivim temama. Vidimo se na QED-u u svibnju 2014-te!

Iskoristili smo odlično vrijeme i neka predavanja održali vani

Lean common sense okruglim stolom zatvorili smo konferenciju


Responsive web | tehnologije i trendovi

Oduvijek je težnja web dizajnera bila odvojiti sadržaj od prezen-tacije, napustiti tablične prikaze i strogo definiran položaj na

stranici te se upustiti u razvoj tzv. liquid layouta – prikaza stranice prilagodlji-vog širini i rezoluciji monitora s kojeg se gleda. Drugi važan razlog za razvoj takvih

Responsive web

stranica bio je taj što sâm dizajner više nije trebao mijenjati postojeću strukturu sadržaja nakon zahtjeva za promjenom izgleda, nego odgovarajuću datoteku. Naravno, te su stranice uvijek u konač-nici bile namještene na najmanju fiksnu širinu, ili zbog sadržaja u više stupaca ili zbog veličine slike ili grafike. Vrlo malih

monitora, s vrlo malom rezolucijom, nije ni bilo pa se razvoj tu zaustavio. Pojavom različitih uređaja s kojih korisnik gleda sadržaj razvoj je mogao krenuti dalje. HTML5, CSS3 te gotovi JavaScript libraries omogućili su dizajneru da počne stva-rati stranice prilagodljiva dizajna za bilo koji zaslon u vrlo kratkom vremenu, ali i uredniku da odredi koje elemente izbaciti, prikazati ili promijeniti, jer statični stupci i fiksne slike više nisu bili opcija. Moramo znati kakav sadržaj korisnici žele vidjeti na svojim zaslonima, tj. kakav raspored elemenata korisnik vidi na smartphoneu, a kakav na tabletu. Za cijeli razvojni tim to nije nimalo lagan zadatak, ali je rezultat u konačnici isplativ – jedna web stranica prilagođena je svim uređajima.

Responsive web stranice su po samoj definiciji prilagođene svakom zaslonu te predstavljaju ne samo dizajnerski novitet koji je tehnički zahtjevan nego i istraživački, jer je ciljanih korisničkih grupa sada mnogo, a svaka ima svoja očekivanja i želje. Kako broj potencijalnih kupaca putem weba raste, tvrtki je u interesu zadovoljstvo korisnika, jer se to u konačnici pretvara u prihod. Korisnici

Piše: Marko novak

Ista stranica gledana s dva različita uređaja. jedna web stranica, više načina izrade.

Responsive dizajn, kao drugačiji pristup izradi web stranica, s razvojne strane, te kao drugačiji pristup informacijama, sa strane korisnika, načinjen je od puno kvalitetnih rješenja koja, ako se u potpunosti iskoriste, jamče zadovoljstvo obiju strana.


više ne sjede samo za svojim računalima, nego su u pokretu te očekuju brzinu i lako snalaženje, što iziskuje puno veći razvojni projekt, od istraživanja i izrade pa sve do dobivanja povratne korisničke informacije.

alternativa?Potencijalna alternativa responsive webu bila bi izrada odvojenog prikaza samo za određeni profil zaslona, npr. mobilni telefon. Odvojeni prikaz i nije tako loša ideja – sadržaj i slike bili bi optimizirani za mobilne korisnike, bez dohvaćanja suvišnih podataka te skrivanja istih. Velik je nedostatak što se prikaz za mobilni telefon nalazi na drugoj poddomeni (npr. m.linkedin.com), što zahtijeva dodatno uređivanje stranica, zatim preko skriptnog jezika određivanje tipa uređaja ili veličine zaslona, te preusmjeravanje korisnika na stranicu mobilne verzije, što uvelike utječe na performanse, tj. sveukupno čekanje do učitavanja konačne stranice. Ako se uzme u obzir raširenost različitih uređaja, prilagodba stranice samo za mobilne telefone na posebnoj bi domeni isključila prilagođeniji prikaz za tablete. Kako prodaja tableta za razliku od desktop računala raste, takve korisnike također ne bismo trebali zanemariti.

tehnologije i trendovi | Responsive web

očekivanja korisnika povezana s brzinom učitavanja stranice rastu iz godine u godinu. Slika prikazuje rezultate istraživanja iz 2011.

je jedan od važnijih odlučujućih faktora hoće li korisnik nastaviti koristiti vašu stranicu ili će odustati zbog čekanja na učitavanju. Bitan faktor je i kvaliteta sadržaja, korisnikov dojam o stranicama te je li informacija koju traži samo par intuitivnih klikova dalje, ali što se tiče korisnikova pregledavanja stranica putem mobilne mreže, gdje se one puno sporije učitavaju, brzina je od presudne važnosti i ako njome korisnik nije zadovoljan, on jednostavno odustaje. Biti dostupan korisniku preko ‘’žice’’ ili preko slabije mobilne mreže predstavlja velik zadatak i izazov razvoju, jer u većini slučajeva korisnike niti ne zanima toliko propusnost podataka koliko brzina otvaranja stranice.

stranice na mobilnom uređaju. Naravno, to tako ne bi trebalo biti jer na mobilnom uređaju vidimo samo otprilike 30% ukupnog sadržaja, dok je ostatak sadržaja skriven ili suvišan. To je zato što dizajneri rade stranice prilagodljivih elemenata pa nepotrebne elemente skrivaju ili prikazuju, ovisno o različitim zaslonima. Uz dostupne server-side i client-side tehnologije to je itekako moguće ispraviti te mobilne verzije stranica učiniti uistinu brzima prilikom učitavanja.

Najveći problem pri učitavanju stranica predstavljaju fotografije, koje se najčešće smanjuju kako bi odgovarale veličini zaslona, ali njihova težina ostaje ista. HTML5, CSS3 i JavaScript omogućuju

Responsive dizajn definitivno je postao trend koji svi pokušavaju slijediti jer je dobro rješenje, kako za današnje korisničke potrebe tako i za različite zaslone. Uz malo više ulaganja i truda mogu se napraviti stranice koje će zadržati već usvojene standarde vezane za lakše korisničko snalaženje i sveukupni doživljaj.

Rezultati mnogih istraživanja korisničkih prioriteta kod korištenja interneta putem mobilnih telefona slažu se da je prvi prioritet brzina učitavanja stranice.

Performanse Rezultati mnogih istraživanja korisničkih prioriteta kod korištenja interneta putem mobilnih telefona slažu se da je prvi prioritet brzina učitavanja stranice. Brzina

Responsive kao problem (odgovor)Kako responsive webom pokrivate prilagodbu stranica svim uređajima na samo jednoj domeni, nameće se pitanje kako težinu iste stranice efikasno prilagoditi različitim uređajima. Istraživanja su pokazala da je težina stranice na desktop računalu često jednaka težini

postavljanje manje fotografije s manjom rezolucijom, ovisno o širini zaslona. Druga korisna stvar je korištenje tzv. lazy loadinga, tj. učitavanje pojedinih elementa (najčešće fotografija) tek kada se korisnik pomakne do njih. Suvišnog sadržaja na stranici uopće ne bi trebalo biti, a trebalo bi voditi brigu i o vanjskom

Kada stranicama pristupate na mobilnom uređaju, kakvu brzinu učitavanja očekujete, u usporedbi s pristupom na desktop računalu?

71%Brže ili podjednako brzo

29%Sporije


težina stranice i vrijeme učitavanja na mobilnom uređaju trebali bi biti puno manji.

sadržaju koji se uključuje u stranicu i njegovoj brzini učitavanja ili se u konačnici pokušati osloniti samo na sadržaj sa svojeg servera. U razvoju responsive weba leži izazov za dizajnera, ali i potreba, jer zadovoljstvo korisnika jako utječe na cjelokupno poslovanje.

budućnostResponsive dizajn definitivno je postao trend koji svi pokušavaju slijediti jer je dobro rješenje, kako za današnje korisničke potrebe tako i za različite zaslone. Uz malo više ulaganja i truda mogu se napraviti stranice koje će

zadržati već usvojene standarde vezane za lakše korisničko snalaženje i sveukupni doživljaj. Uza sve trenutačno raspoložive tehnologije, mogućnost da se naprave stranice koje odgovaraju baš svakom zaslonu realna je i treba biti cilj svakog razvojnog tima.

Responsive web | tehnologije i trendovi

Responsive web stranice su po samoj definiciji prilagođene svakom zaslonu te predstavljaju ne samo dizajnerski novitet koji je tehnički zahtjevan nego i istraživački, jer je ciljanih korisničkih grupa sada mnogo, a svaka ima svoja očekivanja i želje.

Koji je Vaš zadnji projekt baziran na responsive dizajnu?

Radi se o jednoj prilično složenoj aplikaciji koja će uskoro ugledati svjetlo dana. U kontekstu responsive dizajna možda je zanimljivo to da smo prioritete u smislu funkcionalnosti i izgleda postavili ovako: tablet–desktop–telefon. To je priličan odmak od dosadašnje prakse gdje je desktop bio ‘’kralj’’, pa se na to treba malo i mentalno priviknuti.

Jeste li dobili korisnikove povratne informacije o dizajnu?

Dakako. S obzirom da u razvoju koristimo agilne metode, suradnja s korisnikom je stalna. Kao rezultat te suradnje moglo bi se čak reći da prve verzije aplikacije nisu bile ni nalik sadašnjoj A. Korisnici općenito na

responsive dizajn reagiraju vrlo pozitivno, shvaćaju da to daje jednu dodatnu dimenziju aplikaciji. No još mi se čini zanimljivija reakcija ljudi iz businessa koji su na neki način spona između krajnjih korisnika i IT-a. Kroz responsive dizajn oni prepoznaju sasvim nove prilike u poslovnom smislu. Ono što nije imalo smisla ponuditi na desktopu, možda itekako ima smisla na mobitelu, potencijalna baza korisnika rapidno se povećava itd. Sve su to pozitivni učinci responsive dizajna.

Kakvo je Vaše iskustvo s projektom?Za krajnjeg korisnika negativnih strana sigurno

nema A. Ako govorimo o pozitivnim i negativnim iskustvima tijekom razvoja, onda imamo o čemu govoriti. Svakako je pozitivno što danas postoji veći broj ozbiljnih i dosta zrelih tehnologija koje omogućavaju, ili bolje rečeno olakšavaju, izradu responsive aplikacija. Također smo konačno dočekali i situaciju da su mobilne hardversko-softverske platforme (smartphonei, tableti...) dovoljno moćne da bez većih problema podnose svu potrebnu softversku infrastrukturu kojima pišemo responsive aplikacije. Općenito, dosta toga pozitivnog može se izreći za ove prve responsive aplikacije koje stvaramo – korisnici ih vole, a i developeri se vole time baviti A.

Negativna iskustva su možda preteške riječi, ali postoje stvari kojih u početku nisam bio dovoljno

svjestan. Jedna od njih je da pomoćni alati za responsive dizajn imaju ograničeno djelovanje. ‘’Magija’’ u tim alatima još uvijek nije jaka. Dakle, ukoliko namjeravate imati bitno različita sučelja na različitim uređajima, naći ćete se u situaciji da vam se čini da bi vam bilo lakše imati dvije različite aplikacije. Zbog toga se treba truditi naći nekakav ‘’sweet spot’’ do kojeg uopće ima smisla ići. Budite spremni i na kompromise. Imajte na umu da ipak (radi uštede) radite univerzalnu aplikaciju i da učinci na pojedinim platformama neće biti maksimalni nego kompromisni, ali još uvijek dobri. Također budite odmah načisto da takav razvoj zahtijeva ipak nešto više angažmana; u smislu vremena potrebnog za razvoj, a osobito vremena potrebnog za testiranje.

Vidite li responsive web kao dio budućih projekata?

Naravno. Polazim od sebe kao korisnika: danas me prilično iritira kad na mobitelu shvatim da website kojem pristupam nije prilagođen i malim ekranima. Dakle, mišljenja sam da smo zakoračili u vrijeme kada nam za dobar dio usluga na webu responsive dizajn više neće biti nužnost nego obveza. Nadam se samo da će tehnologija tu potrebu pratiti na ispravan način pa da nam to s vremenom postane još lakše.

Zvonimir Križ Privredna banka Zagreb d.d. (Voditelj tima u Sektoru aplikativne podrške)


tehnologije i trendovi | IBM Notes and Domino 9

Već više od 20 godina Lotus Notes/Domino jedna je od vodećih svjetskih enterprise kolaboracijskih platforma. Od

samih početaka ta je platforma pružala puno više mogućnosti od same razmjene elektroničke pošte između korisnika te je bila podloga za razvoj aplikacija. Na taj su način korisnici putem jednog klijenta (Lo-tus Notes) pristupali kako svom mailboxu tako i raznim drugim aplikacijama.

Prije otprilike pola godine IBM je izdao novu 9.0 verziju Domino i Notes softvera. Osim promjene imena, nova je verzija donijela i pregršt novih funkcionalnosti, od kojih su neke opisane u ovom članku. Lotus je kao brand izbačen iz imena produkta, tako da puno ime produkta sada glasi IBM Notes and Domino. Verzija 9.0 naziva se još i Social Edition.

embedded experienceOno što će postojeći korisnici Notes klijenata najprije primijetiti osvježeni je, odnosno moderniji izgled sučelja. Jedna od najbitnijih novosti je tzv. embedded experience, odnosno mogućnost prikaza sadržaja vanjskih aplikacija unutar samog Notes klijenta sa zadržavanjem funkcionalnosti istih. U praksi to znači da korisnik više ne mora otvarati svaku aplikaciju zasebno u njezinu sučelju kako bi nešto odradio, već to može učiniti direktno unutar sučelja Notes klijenta. Embedded experience temelji se na OpenSocial standardu koji definira API-e koji se mogu koristiti prilikom izgradnje social aplikacija (OpenSocial gadgeti) korištenjem HTML-a, JavaScripta i CSS-a. Kao primjer embedded experiencea istaknut ćemo integraciju IBM Notes and Domino s IBM Connections produktom koja je omogućena putem dva OpenSocial gadgeta, koje je razvio IBM i koji dolaze zajedno s Connections produktom. IBM Connections platforma omogućuje

IBM Notes and Domino 9više od e-mailaDonosimo vam pregled novosti iz Domino svijeta, kao i osvrt na trendove koji vladaju u poslovnoj komunikaciji.

poslovnim korisnicima da razviju mrežu komunikacije, bilo unutar organizacije bilo s vanjskim korisnicima ili partnerima. Kako izgleda ova integracija, odnosno embedded experience? Nakon što korisnik A npr. postavi (uploada) neku datoteku na Files aplikaciju unutar Connectionsa i podijeli je (share) s korisnikom B, taj će korisnik dobiti obavijest o tome putem e-mail notifikacije. U starijim verzijama Domina i Notesa dobivena e-mail notifikacija uključivala je link koji je korisnika vodio na sučelje Connections Files aplikacije, gdje je on onda mogao skinuti datoteku, postaviti neki komentar, lajkati ju ili ju proslijediti nekom trećem. U verziji 9.0 sve ove nabrojane radnje korisniku su dostupne direktno unutar e-mail notifikacije koju dobije. Osim opisane out-of-the-box integracije, korisnici mogu razvijati i svoje OpenSocial gadgete kako bi integrirali neke svoje aplikacije, poput ticketing sustava, CRM-a, SAP-a. Koristan primjer takve integracije može npr. biti proces odobravanja putnog naloga. Embedded experience funkcionalnost nije prisutna samo u Notes klijentu već i u iNotesu, odnosno webmail klijentu.

notes browser Plug-inOsim standardnog pristupa svom mailboxu putem web preglednika, od sada korisnici putem web preglednika mogu pristupati i Domino aplikacijama, što je do sada bilo moguće jedino putem Notes klijenta. Nije potrebno raditi nikakve modifikacije na samim aplikacijama, već je dovoljno instalirati Notes Browser Plug-in u web preglednik i nakon toga nastaviti rad s aplikacijama identično kao i u Notes klijentu. Čak će se i aplikacije razvijene na starijim verzijama Domino platformi bez problema pokretati unutar navedenog plug-ina, koji će uvelike olakšati rad i život korisnicima, odnosno organizacijama koje inače preferiraju webmail pristup e-mailu, a dosad su Domino aplikacijama, ukoliko su ih koristile, morale pristupati putem Notes klijenta jer drugačije nije bilo moguće.

noviteti na poslužiteljskoj straniU nastavku se osvrćemo na neke od novi-teta koje je IBM uveo u Domino posluži-telj, od kojih neki osiguravaju usklađenje sa sigurnosnim standardima, a drugi mogu utjecati na sniženje TCO-a (Total Cost of Ownership).

Izgled novog notes sučelja s embedded experience funkcionalnošću

Piše: ranko borozan


IBM Notes and Domino 9 | tehnologije i trendovi

Single Sign On (SSO) pristup jedna je od funkcionalnosti koju korisnici sve više zahtijevaju. S obzirom na stalan porast broja aplikacija, a time i broja zaporki koje korisnici moraju koristiti u poslovnom okruženju, može se reći da SSO više nije opcija koju je zgodno imati, već je postala potrebom. Iako je SSO opcija pristupa bila omogućena i u prijašnjim verzijama Domina, uvođenjem podrške za SAML 2.0 standard (Security Assertion Markup Language) IBM je proširio mogućnosti istog. Ovaj standard, u kombinaciji s npr. MS Active Directoryjem, omogućuje Single Sign On pristup Notes klijentu i web aplikacijama te također eliminira potrebu za držanjem korisničkih Notes ID datoteka na njihovim računalima, što je vrlo dobro sa stajališta sigurnosti.

Mnoge financijske, državne i druge institucije koje podliježu raznim zakonskim regulativama zahtijevaju da njihovi sustavi budu u skladu s raznim sigurnosnim standardima. Jedan od tih standarda je i FIPS 140-2, a Domino ga korištenjem SHA-2 algoritma (Secure Hash Algorithm) u nekim dijelovima svoje PKI infrastrukture sada zadovoljava.

DBMT (Database Management Tool) nov je alat, funkcija kojeg je automatizirano izvođenje raznih administrativnih zahvata na korisničkim e-mail bazama koje je dosad administrator morao uglavnom ručno odrađivati. DBMT u definiranim vremenskim intervalima obavlja akcije poput kompaktiranja baza, osvježavanja viewova, čišćenja deletion stubova, reorganizacije foldera, spajanja (merge) fulltext indeksa i dr.

Osim DBMT alata novost je monitoring alat QoS probe, koji nadgleda stanje Domino poslužitelja, njegove performanse i detektira smrzavanje poslužitelja. U slučaju uočavanja neke nepravilnosti može se automatski inicirati gašenje i ponovno pokretanje poslužitelja.

Mobilni pristup e-mailuRazvoj mobilnih tehnologija unazad nekoliko godina utjecao je i na razvoj mobilnog pristupa e-mailu. Za potrebe mobilnog pristupa IBM je prije nekoliko godina razvio produkt pod imenom Notes Traveler. Riječ je o push e-mail softveru koji omogućuje pristup e-mailu,

kalendaru, kontaktima, i to do listama. Uz ranije podržane iOS, Android i Symbian mobilne uređaje, nova verzija Notes Travelera donosi podršku i za Windows Phone, Windows tablet te BlackBerry 10 uređaje. Upravo je podrška za BlackBerry 10 uređaje vrlo zanimljiva, jer organizacije više ne moraju kupovati BlackBerry Enterprise Server licence, već putem Active Sync protokola uređaje mogu direktno spojiti na IBM Notes Traveler poslužitelj. I na kraju još jedna zanimljivost: kupovinom Domino licenci korisnici imaju pravo besplatno koristiti i IBM Notes Traveler softver.

Zaokružimo priču o kolaboracijiUz već spomenute IBM Connectionse, još jedan produkt predstavlja neizostavni dio IBM kolaboracijskog portfelja: IBM

S obzirom da je mail u današnje vrijeme jedan od poslovno-kritičnih komunikacijskih alata i da lju-di puno vremena provode u radu s e-mail klijentom, bitno je da isti pruža što više funkcionalnosti koje će korisniku olakšati i ubrzati rad. U nastavku dajemo pregled dijela tih funkcionalnosti koje su došle s novom verzijom.

Group by Date – e-mailovi se u Inboxu i ostalim folderima sada mogu grupirati po datumima (today, yesterday, last week, month, older messages), što omogućuje preglednije sortiranje e-mail poruka, a samim time i njihovo pretraživanje.

Quickfind – upotrebom Ctrl+F opcije sada je moguće pretraživati sadržaj e-mailova, i to

odabirom pretrage bilo po svim kolonama bilo samo po subjectu, pošiljatelju ili datumu e-maila.

Snippets (Show beginning of message) – uključivanjem ove opcije, unutar viewova u listi e-mailova, uz subject e-maila prikazuje se i početni dio teksta iz tijela e-maila. Također pozicioniranjem pokazivača miša na snippet pojavljuje se sadržaj tijela e-mail poruke, i to prvih 100 znakova.

Reply to All iz Sent viewa – unutar viewa koji prikazuje naše poslane e-mail poruke dodana je Reply to All opcija koja omogućuje odgovaranje na poruku korisnicima kojima smo poslali inicijalnu poruku.

Drag and Drop – dodavanje privitaka u e-mail poruke unutar iNotesa, odnosno webmaila dosad je bila opcija moguća samo unutar Notes klijenta.

Notes tips & tricks

Sametime. Integrira se s IBM Notes and Domino produktom te pruža sljedeće funkcionalnosti: instant messaging, presence awareness, audio/video web konferencije te CTI integraciju (Computer Telephony Integration). Sametime klijent ugrađen je u Notes klijent te su na taj način sve nabrojane funkcionalnosti dostupne direktno iz njega.

Svojom novom verzijom IBM je pokazao da čvrsto prati trendove u komunikacijskom poslovanju i uspješno odgovara na izazove koje poslovanje postavlja pred IT sektor. IBM Notes and Domino softver predstavlja jezgru IBM-ove social business platforme i kao takav omogućuje povećanje korisničke efikasnosti i olakšanu razmjenu informacija unutar organizacije.

Snippet


projektne priče | CaaS

Sedmi okvirni program, poznatiji kao FP7, tekuća je verzija okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj Europske

unije. Kao glavni instrument EU-a za financiranje istraživanja, FP7 osigurao je sredstva za istraživanja u svim područjima u kojima Europa želi unaprijediti svoju konkurentnost na globalnom tržištu.

CROZ u velikom europskom istraživačkom projektu: CaaSUlazak republike Hrvatske u europsku uniju CroZ je obilježio na najljepši način: sudjelovanjem na velikom istraživačkom eU projektu. nakon dugotrajnog postupka pripreme prijedloga projekta, njegove evaluacije od strane europske komisije, pregovora u bruxellesu i potpisivanja ugovora o financiranju, konačno smo dobili priliku da upotrijebimo naše znanje i iskustvo na jednoj vrlo drugačijoj vrsti projekta.

Pišu: Izabela Kolarić i Hrvoje Šimić

Od ove godine CROZ je pronašao svoje mjesto u ICT domeni, gdje smo postali član konzorcija uglednih europskih tvrtki i sveučilišta s kojima surađujemo na projektu ‘’CaaS — Capability as a Service in digital enterprises’’. Projekt je pokrenut u rujnu 2013. i trajat će tri godine.

Sposobnost kao uslugaSposobnost (engl. capability) definiramo kao sposobnost neprekinute isporuke poslovne vrijednosti u dinamički promje-njivim okolnostima. Sposobnosti se dakle tiču onih ključnih funkcija tvrtke koje povezuju poslovne ciljeve s poslovnim pro-cesima, resursima i akterima, često odre-đujući njezinu konkurentsku prednost i poslovnu vrijednost. Takve se sposobnosti tipično preslikavaju na softverske servise koje tvrtka pruža svojim klijentima.

Svakodnevni primjer sposobnosti bila bi primjerice sposobnost dobavljača plina da zadovolji potrebe svih svojih kupaca. U uvjetima velikog zahlađenja povećava se potreba za opskrbom plina kućanstvi-ma, pri čemu dobavljač raspolaže samo određenom količinom u jedinici vremena. U tom trenutku nužno je upravljati distri-bucijom plina prema prioritetima. To znači kontrolirano smanjenje ili povećanje distri-bucije određenim kategorijama kupaca i balansiranje više različitih faktora: ukupnu količinu plina, kapacitet i opterećenje distribucijske infrastrukture, prioritetne kategorije kupaca i slično.

Usklađivanje sposobnosti pruža-nja usluga nije jednostavan zadatak. Suvremeni svijet traži poslovnu agilnost, veću dostupnost i skalabilnost na tržištu. Današnji informacijski sustavi moraju biti


CaaS | projektne priče

Partneri na projektuUz CROZ, na projektu će sudjelovati još devet

partnera iz šest zemalja, od toga četiri tehnička sveučilišta i pet privatnih tvrtki.

Odsjek za računalne i sistemske znanosti Sveučilišta u Stockholmu, jednog od vodećih švedskih sveučilišta, posjeduje veliko iskustvo u dizajnu vođenom modeliranjem, naročito u razvoju metoda za dizajn softvera kroz modele. Glavni zadatak švedskih partnera bit će razvoj metamodela za oblikovanje sposobnosti, te za repozitorij i pristup za dohvaćanje i dokumentiranje uzoraka. Osim toga Sveučilište u Stockholmu je i vodeći partner u konzorciju te predstavnik projekta u EU-u.

Institut za informacijsku tehnologiju Tehničkog sveučilišta u Rigi (RTU) predstavnik je glavnog tehničkog sveučilišta u Latviji. Projektu će pridonijeti iskustvom na području metoda modeliranja poslovnih IT sustava, kvantitativne optimizacije i simulacije, kao i cloud-based integracije.

Katedra za poslovne informacijske sustave Sveučilišta u Rostocku (UR), najstarijeg njemačkog sveučilišta u baltičkoj regiji, u projekt donosi iskustvo stručnjaka na području razvoja i primjene organizacijskih uzoraka znanja, kao što su uzorci za potražnju informacija, enterprise modela i uzoraka oblikovanja ontologija, što će činiti podlogu metodologiji.

Everis je multinacionalna konzultantska kuća sa sjedištem u Španjolskoj i uredima u 20+ gradova širom svijeta. Voditi će aktivnosti na jednom od studijskih slučaja (Capability Management for Open-government SOA community), kao i na poslovima integracije i širenja metodologije.

SIV.AG iz Njemačke jedan je od vodećih pružatelja rješenja za tvrtke koje se bave distribucijom energije i vode, od konzultacija za modeliranje poslovnih procesa, preko implementacije i IT infrastrukture. Njihovo kombinirano iskustvo u razvoju softvera i poslovnih usluga doći će do izražaja u jednom studijskom slučaju na projektu.

FreshTL je mlada britanska tvrtka, specijalizirana za cloud computing. Na projektu su zaduženi za inkrementalni razvoj, primjenu i provjeru CaaS pristupa za model poslovnog compliencea (BCM) za nadzor i auditing podataka koji generira SaaS CRM i društveni mediji.

Portugal Telecom Communicações (PTC) i Portugal Telecom Inovação (PTIN) članice su Portugal Telecom grupe, gdje razvijaju rješenja za telekomunikacijsko tržište. Zajedno će biti zaduženi za integraciju s izvršnom kontekstnom platformom.

Istraživački centar PROS, u sklopu Politehničkog sveučilišta u Valenciji (UPV), ima veliko iskustvo na području softverskog razvoja, temeljenom na modeliranju (MDD), stoga će sudjelovati na razvoju metodologije i alata, posebno na području validacije i diseminacije, kao i na studijskom slučaju koji vodi Everis.

sposobni isporučiti poslovnu vrijednost u različitim situacijama, s obzirom na stalnomijenjajuće parametre: ponudu dobavljača, preferencije klijenata, variranje cijene i potražnje, pa i promjene u lokalnoj i EU regulativi.

U sklopu projekta razvit će se nov pristup razvoju softvera, vođen koncep-tom sposobnosti (tzv. Capability Driven Development, CDD), koji će omogućiti digitalnim poduzećima da iskoriste pojam sposobnosti kao sredstvo za dizajniranje svojih usluga kroz novu metodologiju, najbolje prakse, uzorke i algoritme te konkretne alate za dizajn i implemen-taciju. Dio projekta bit će i tri studijska slučaja koji provode istraživanje i pokazuju primjenjivost CDD-a u praksi. Odabrana su tri različita poslovna područja: energetika, compliance i e-government.

CroZ-ova uloga na projektuPosao na projektu raspoređen je u devet radnih paketa koji se usporedno odvijaju. CROZ vodi ključni radni paket u kojem će se ostvariti razvojna okolina i definirati inte-gracija s drugim alatima i sustavima. Uz to što smo voditelji dijela projekta, intenzivno sudjelujemo i u radu ostalih radnih paketa, naročito u onima koji se tiču iskorištavanja i širenja novostvorene metodologije.

Ovakvu ulogu u konzorciju CROZ je zaslužio svojim intenzivnim iskustvom

Janis Stirna Stockholm University (voditelj projekta)

Europske se tvrtke moraju natjecati na globalnom tržištu, što zahtijeva ponudu usluga i rješenja koji su spremni za prilagodbu na lokalnoj razini bilo gdje u svijetu. Srž CaaS projekta jest koncept sposobnosti koja je ovisna o situaciji i

podržava izbor najučinkovitijeg načina ispunjenja ciljeva tvrtke. Poslovna isporuka koju stvaramo može se osmisliti unaprijed, ali je sve veći izazov potreba za adresiranjem promjena u kontekstu primjene, kao što su lokacija, dostupnost resursa, zakonska ograničenja i drugo, a na koje je potrebno reagirati čim se dogode ili se počnu događati. Da bi to omogućio, projekt CaaS razvit će pristup koji integrira poslovni razvoj u periodu dizajniranja s prilagodbom isporuke tijekom njezine primjene.

CaaS-ov se pristup temelji na principima enterprise modellinga, koji se upotrebljava za poslovni dizajn, primjerice za formiranje poslovne vizije u skladu s poslovnim procesima, organizacijskom strukturom, KPI-evima i IT infrastrukturom te obrascima za identifikaciju, za dijeljenje i isporučivanje najboljih poslovnih praksi i ponovno upotrebljivih komponenti ili servisa. Također će se razviti inovativni alati koji će podržavati CaaS-ov pristup.

u razvoju i integraciji enterprise sustava, portfeljem od stotine relevantnih proje-kata na kojima smo sudjelovali u zemlji i inozemstvu.

Razvojna okolina koju ćemo razviti uz pomoć partnera uključuje alat za dizajni-ranje sposobnosti, repozitorij s najmanje 50 uzoraka, prepoznatih kroz studijske slučajeve definirane na projektu, kao i in-tegracijske mehanizme s vanjskim susta-vima. Okolina će služiti za izradu poslov-nih modela upravljanih sposobnostima. S jedne strane integrirat će se sa sustavima trećih strana putem web servisa, u kojima se odvija poslovna logika korisnika, a s druge strane s kontekstualnom platfor-mom, unutar koje se definiraju i nadziru ključni indikatori poslovanja (KPI) te izvodi i konfigurira sâmo upravljanje sposobno-stima.

Razvoj će se temeljiti na open source tehnologijama i otvorenim standardima. Sposobnosti se dizajniraju korištenjem grafičkih alata za modeliranje, a novi jezici za modeliranje koristit će postojeće indu-strijske standarde, poput izvršnih modela BPMN 2.0.

O napretku i rezultatima rada te isku-stvu u sudjelovanju na jednom takvom velikom međunarodnom istraživačkom projektu čitajte u našim idućim FYI izda-njima!


tehnologije i trendovi | Organizacija velikih razvojnih timova

Čest nesporazum oko agilnih pristupa razvoju softvera proizlazi iz tvrdnje da su oni namijenjeni samo malim, kolociranim timo-

vima. Da, mnogo je lakše biti uspješan s malim, kolociranim timovima, a i zašto ulaziti u dodatni rizik kada to nije potreb-no? No ponekad je stvarnost neizbježna, i vi se nađete u situaciji u kojoj vam je potreban velik distribuirani tim, a još uvi-jek biste htjeli biti agilni. Dobra je vijest da to još uvijek možete biti, iako ćete morati zaobići neke najbolje agilne prakse kako biste uspjeli. Kako, pitate se? U nastavku slijedi naš terenski vodič za organizaciju vašeg omiljenog velikog razvojnog tima...

1. Ispitajte potrebu za velikim timomImate razvojni tim, no niste sigurni spada li on u kategoriju velikih timova koje spo-minjemo? U kontekstu primjenjivosti ovog vodiča, velikim razvojnim timom smatra-mo svaki tim ili skup podtimova koji broji od 20-ak do nekoliko stotina članova i sudjeluje u razvoju proizvoda za imple-mentaciju kojeg je potrebna suradnja niza različitih specijalnosti.

Ako ste utvrdili da imate velik razvojni tim, najprije se zapitajte treba li vam on zaista! Naime organizacije često pretpo-stavljaju potrebu za velikim i složenim timovima. Razlozi tome su zaista raznovr-sni, no najčešće je riječ o pretjerano slože-nom razvojnom procesu ili je organizacija i dalje sekvencijalno, waterfall organizirana, ili je u organizaciji takva praksa da je drugačije jednostavno nezamislivo. Kao rezultat pretjerane specijalizacije uloge zaposlenika te birokracije potrebne za organiziranje i validaciju rada, za posao petero ljudi može biti potrebno i desetero visokospecijaliziranih zaposlenika. Nikada nećete imati tim od 100 ljudi, već ćete

Organizacija velikih razvojnih timovaDanas su agilne metodologije postale de facto standard razvoja softvera, a kao jedno od ključnih pitanja nameće se pitanje kako skalirati agile na velike razvojne projekte i timove. Piše: bruno Dević

imati skup timova koji sveukupno broje 100 ljudi, odnosno imat ćete tim timova. Pristup ‘’podijeli pa vladaj’’.

2. Podredite strukturu tima poslovnim zahtjevimaS obzirom da ste na drugoj točki, pretpo-stavljamo da želite podijeliti vaš tim na više manjih timova, ali vas zanima kako? Ukratko, preporučujemo podjelu i specija-lizaciju timova prema funkcionalnim cjeli-nama proizvoda koji razvijate, a ne prema komponentama i tehnološkim slojevima tog istog proizvoda. Detaljnije, u Scrumu

i drugim agilnim okvirima preporuča se organizacija tima oko feature timova, dugotrajnih, višedisciplinskih i samoorga-nizirajućih timova koji implementiraju cje-lovite zahtjeve klijenta. Nisu organizirani oko specifičnih komponenti sustava, već su vertikalni, višekomponentni timovi koji mogu raditi na svim modulima potrebnim za implementiranje poslovnog zahtjeva.

Za razliku od feature timova, u tradici-onalnim, komponentnim timovima ljudi se grupiraju oko pojedinih tehnoloških funkcija, odnosno komponenti sustava. Takva organizacija rezultira usko specijali-ziranim timovima koji najčešće odgovaraju horizontalnoj podjeli sustava u slojeve, poput npr. UI tima, middleware tima, DB tima i drugih.

Iskusni feature tim ponaša se poput start-up poduzeća – agilan je, s velikim mogućnostima prilagodbe zahtjevima

Ako ste utvrdili da imate velik razvojni tim, najprije se zapitajte treba li vam on zaista!

tranzicija prema feature timovima


Organizacija velikih razvojnih timova | tehnologije i trendovi

klijenta te minimalnim troškovima ra-zvoja. Valja istaknuti da su feature timovi u potpunosti u skladu s lean principima. Uklanjanjem jaza i tipičnog silos ustroja među različitim tehničkim funkcijama postiže se smanjenje troškova prijenosa posla, čekanja, količine posla u tijeku (WIP), razmjene informacija te drugih poznatih lean otpada. Feature timovi ključ su smanjenja vremena do tržišta i skaliranja agilnog razvoja.

Tranzicija prema feature timovimaUvjerili smo vas da su feature timovi odli-čan koncept i sada želite timove organi-zirati na taj način, no već ste organizirani komponentno? Na sreću postoji nekoliko strategija tranzicije prema feature timo-vima. Za većinu organizacija uvođenje

feature timova složena je promjena orga-nizacijske strukture i načina razmišljanja. Sljedeće strategije omogućuju postupnu tranziciju, smanjujući tako sveukupni opseg i rizik promjene:• reorganizacija prema velikim višekom-

ponentnim feature timovima• postupno širenje odgovornosti kompo-

nentnog tima.

Cilj reorganizacije prema velikim višekomponentnim timovima je grupirati stručnjake iz komponentnih timova u je-dan tim koji kolektivno posjeduje cjelovito znanje o sustavu za određeno poslovno područje. Raspuštanje svih komponentnih timova u jednom koraku često predstavlja velik organizacijski pothvat. Zato preporu-čujemo da se feature timovi formiraju po-stupno, jedan po jedan, prema projektnim potrebama, toliko dugo dok svi članovi komponentnih timova ne postanu članovi nekog feature tima.

Postupnim širenjem odgovornosti komponentnih timova u više se faza srodni komponentni timovi (oni koji često zajedno surađuju) stapaju u krupnije, višekomponentne timove, dok se na kraju ne pretvore u potpune feature timove.

3. Specijalisti su legitimniPotreban vam je specijalist, a Scrum nala-že da članovi tima moraju biti generalisti. Kako dalje? U većim razvojnim timovima često postoji prolazna potreba za dodat-nim znanjima i vještinama koji inače nisu dio feature tima (DBA, grafički dizajner...), a potrebni su za implementaciju poslov-nog zahtjeva. Preporučeni je pristup radu sa specijalistom korištenje takozvanih timskih konzultanata.

timski konzultant je osoba unutar organizacije koja je dostupna za obavlja-nje određenog visokospecijaliziranog posla i neposredno ispunjava jaz u ekspertizi tima i potreba projekta. Umjesto da se posveti jednom timu, timski konzultant nudi svoje usluge internog konzultanta, pružajući specifična znanja prema potrebi. Pravovremena dostupnost specijalista često predstavlja usko grlo u planiranju i izvođenju posla. Stoga vam prepo-ručujemo da u radu specijalista fokus uvijek bude na podučavanju i provjeri rada tima, a ne na izoliranom izvođenju zadatka.

4. Koristite neovisne timove za testiranje i integracijuneovisni tim za testiranje često je potreban na srednje do velikim agilnim projektima kako bi se poboljšala kvali-teta testiranja. Nemojte krivo shvatiti: ovo testiranje ne zamjenjuje testiranje feature tima, već ga nadopunjuje i provodi se paralelno s njim. Testiranje se provodi minimalno svake iteracije, iako je poželjno i češće. Provodi se na naprednije nači-ne nego je to moguće prilikom razvoja. Provjeravaju se nefunkcionalni zahtje-vi, kvaliteta usluge (QoS), sigurnosti, reprodukcija tehničkih problema te ostali aspekti koji inače nisu obuhvaćeni poslov-nim zahtjevima.

Za složene sustave, na kojima veliki timovi uobičajeno i rade, učinkovita integracija sustava često je presudna za uspjeh. Iako to na početku najčešće nije slučaj, s razvijanjem sustava raste i po-treba za neovisnim timom za integraciju. Takav tim možemo smatrati specijalizira-nom vrstom komponentnog tima koji uz uobičajene razvojne aktivnosti i istražuje i ispravlja integracijske probleme.

5. ne zanemarite razmjenu znanjaUveli ste poslovno orijentirane timove i sada vas brine da bi to moglo štetiti tehničkoj inovativnosti vaše organizacije? Jedan od rijetkih nedostataka feature ti-mova jest to što su, za razliku od kompo-nentnih timova, stručnjaci istog tehničkog područja distribuirani u različite timove i izolirani jedni od drugih. Navedeno rezulti-ra otežanom razmjenom tehničkog znanja i iskustva, a dobre ideje sporo se propa-giraju kroz organizaciju. Jedino rješenje je ponovna uspostava horizontalne komuni-kacije među stručnjacima istog tehničkog područja. Preporučujemo vrlo poznat i uspješan pristup: koncept zajednica praksi (Community of Practice).

Zajednice prakse neformalne su grupe pojedinaca istih vještina koji se dobro-voljno sastaju zbog svoje strasti prema određenoj tehnologiji ili pristupu, u svrhu razmjene znanja i ideja te poboljšanja same prakse. Na velikom su projektu ta-kve zajednice korisne za ukidanje granica i povlačenje stručnjaka iz različitih timova u jednu zajednicu, s jedinstvenim ciljem učenja, razmjene iskustva i inovacije.

Prednosti feature timova• Povećana isporuka vrijednosti – fokus je na

isporuci najvažnije poslovne vrijednosti, a ne na isporuci funkcionalnosti koja je tehnički najbrža ili najjednostavnija za implementaciju.

• Poboljšano učenje – individualno i timsko učenje povećano je zbog veće odgovornosti i zajedničkog rada s kolegama iz drugih specijalnosti.

• Jednostavnije planiranje – zadavanjem poslovnog zahtjeva samo jednom timu organizacija i planiranje aktivnosti postaju jednostavniji. Nije potrebno planiranje međuovisnosti i sinkronizacija među različitim komponentnim timovima.

• Ubrzan razvoj – budući da je cijeli tim kolociran i obavlja sve aktivnosti (analiza, dizajn, razvoj, testiranje), uklonjena su duga kašnjenja uslijed prijenosa i sinkronizacije posla te prijenosa informacija.

• Samostalno upravljanje – tim je odgovoran za potpunu isporuku i koordinaciju svojih aktivnosti s drugim timovima te stoga nisu potrebni dodatni menadžeri za koordinaciju.

• Bolja kvaliteta koda i dizajna – odgovornost isporuke nije izgubljena među različitim timovima, već je jedan tim odgovoran za krajnju kvalitetu obavljenog posla. Tim posjeduje end-to-end sliku sustava te tako može izvoditi optimizacije nad cijelim proizvodom.

• Bolja motivacija – orijentiranost klijentu i viša razina odgovornosti rezultiraju boljom motivacijom i zadovoljstvom članova tima.

• Jednostavniji razvoj – isti tim razvija obje strane sučelja i ažurira sve komponente pa nije potrebna dodatna timska koordinacija.


6. Imajte snažan fokus na koordinacijiKoordinacija je vjerojatno najvažnija i najutjecajnija aktivnost u radu s velikim razvojnim timovima. No kako ostvariti kvalitetnu koordinaciju bez uvođenja teš-kog management procesa? Većina agilnih praksi i ceremonija usmjerena je upravo poboljšanju kolaboracije unutar i izvan timova. Međutim za potrebe srednjih i ve-likih razvojnih projekata standardni oblici koordinacije i suradnje nisu dovoljni. Kako bi se omogućila kvalitetna i pravovremena koordinacija na svim razinama, potrebno je skalirati agilne prakse i uvesti hijerar-hiju u većinu rola i sastanaka s kojima se uobičajeno susrećemo u agilnim meto-dologijama. Postoje mnogi oblici koordi-nacije, ali detaljnije ćemo opisati samo tri najvažnija oblika: koordinaciju poslovnih zahtjeva, koordinaciju radnih aktivnosti i koordinaciju arhitekture.

Koordinacija poslovnih zahtjevaRad na proizvodu s više od pet timova složen je za timove (teško je istovreme-no raditi na cijelom proizvodu), ali i za Product Ownere (teško je raditi s velikim brojem timova).

Zato je dobar pristup skaliranje feature timova grupiranjem srodnih timova u veća poslovna područja. Poslovna područja predstavljaju kategorije poslovnih zahtje-va te su, poput feature timova, orijentirana prema klijentu, ne mapirajući se nužno na arhitekturalne komponente. Zahtjevi

jednog poslovnog područja definiraju se, ažuriraju i prioritiziraju neovisno od zahtjeva drugog područja. Taj posao obavlja Product Owner, specijaliziran za to poslov-no područje. Svi Product Owneri poslovnih područja čine zajedno s glavnim Product Ownerom jedan tim – Product Owner tim, koji se sastaje redovito (npr. na kraju svake iteracije) u svrhu razmjene informacija, do-govora prioriteta te rješavanja svih sporova vezanih uz poslovne zahtjeve.

Koordinacija radnih aktivnostiU suradnji više timova često je korisno znati što drugi timovi rade i s kakvim se problemima susreću. Za koordinaciju rada

tehnologije i trendovi | Organizacija velikih razvojnih timova

unutar tima najčešće se koristi dnevni sa-stanak, tzv. Daily Scrum, na kojemu članovi tima redovito komuniciraju svoj trenutačni status i aktivne probleme. Kako bi se ista koordinacija učinkovito skalirala razinu više, predstavnici timova prisustvuju dnevnom koordinacijskom sastanku timova, Scrum of Scrums, gdje se ista vrsta informacija dijeli na timskoj razini. Uz klasični koor-dinacijski sastanak, na kojemu najčešće sudjeluju voditelji timova, svakako prepo-ručujemo i paralelno održavanje koordi-nacijskih sastanaka po disciplinama – npr. koordinacija testera ili koordinacija analiti-čara. Takav pristup omogućuje kvalitetniju sinkronizaciju aktivnosti u zajedničkim radnim zadacima i pri radu sa zajedničkom, dijeljenom infrastrukturom.

Koordinacija arhitektureČinjenica je da je bez kvalitetne koordina-cije arhitekture gotovo nemoguće razviti kvalitetan proizvod. Nedostaci koordinacije najčešće su vidljivi tek u kasnim fazama ra-zvoja – prilikom integracije komponenti te kasnije prilikom održavanja, koje zbog ne-mogućnosti evolucije i tehničkih poteškoća postaje znatno skuplje. Analogno ulozi Product Ownera, preporučujemo uvođenje tehničke uloge Architecture Ownera. Ovu ulogu najčešće poprima viša tehnička oso-ba ili često voditelj tima, koji je svojevrstan moderator arhitektonskih odluka tima i kao dio ekspertnog tima uključen je u stvaranje inicijalne arhitekture sustava temeljem inicijalnih poslovnih zahtjeva. Architecture Owneri razlikuju se od tradicionalne uloge arhitekta po tome što oni nisu jedini odgo-vorni za postavljanje arhitekture sustava, već samo olakšavaju razvojnim timovima njezino stvaranje i kontinuirani razvoj.

I za krajIzneseni savjeti i prakse svakako ne pred-stavljaju cjelovit popis, već samo kratak presjek određenih praksi koje su se u CROZ-u i drugim organizacijama pokazale uspješnima. Nažalost, jedinstven pristup za organizaciju velikih razvojnih timova ne postoji i u dobroj se mjeri treba razviti u vašoj organizaciji. Ne zaboravite: agile je fokusiran na fleksibilnost i prilagodbu načina rada potrebama projekta. Dok će nekim projektima samo neki od ovdje iznesenih pristupa biti potrebni, drugima će oni biti tek dio veće priče.

Feature timovi organizirani prema poslovnim područjima

Činjenica je da je bez kvalitetne koordinacije arhitekture gotovo nemoguće razviti kvalitetan proizvod. Nedostaci koordinacije najčešće su vidljivi tek u kasnim fazama razvoja – prilikom integracije komponenti te kasnije prilikom održavanja, koje zbog nemogućnosti evolucije i tehničkih poteškoća postaje znatno skuplje.


E-učenje u Poreznoj upravi | projektne priče

Projekt implementacije sustava za e-učenje u Poreznoj upravi (PU) rezultat je natječaja Svjetske banke na kojem je odabrana

ponuda CROZ-a u suradnji s tvrtkom ZIH - Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske. Predviđeno trajanje projekta bilo je devet mjeseci, što je uključivalo faze analize, dizajna, implementacije te testiranja i tranzicije.

Krenuli smo sa snimanjem trenutačnog stanja i upoznavanjem s korisničkim okruženjem u PU-u. Naši partneri unutar PU-a, djelatnici Službe za razvoj i stručno usavršavanje ljudskih potencijala (‘’Edukacija’’) i Službe za razvoj i implementaciju poslovnih rješenja (‘’IT projekti’’), upozorili su nas na veličinu (4400 službenika), raštrkanost (središnji i 20 područnih ureda s 124 ispostave) i raznolikost Porezne uprave, uredi koje se nalaze po cijeloj Hrvatskoj, a imaju različite brzine veze prema središnjem uredu, što diktira maksimalnu količinu podataka/obrazovnih materijala koji se mogu prenijeti do udaljenih službenika

E-učenje u Poreznoj upravijedno od mnogih područja kojima se CroZ bavi jest i e-učenje. U nastavku slijede opis jednog projekta u području e-učenja u kojemu se oslanjamo na open source learning Management System (lMS) Moodle te dojmovi naših korisnica o radu na tom projektu.

Piše: Ivan branica

bez problema. Također je trebalo voditi računa o tome da je IT infrastruktura Porezne uprave bazirana na Microsoft tehnologijama, pa je shodno tome trebalo isplanirati Moodle implementaciju u Microsoft okruženju.

Nakon snimljenog stanja projekt smo nastavili sljedećim koracima:- analizom strategije PU-a i postojećih

poslovnih procesa Službe, gdje smo pro-učili kako uklopiti e-učenje i naš projekt u postojeću strukturu PU-a. Također smo definirali ključne pokazate-lje uspješnosti pomoću kojih će se mjeriti utjecaj e-učenja u edukaciji u PU-u.

- Dizajnom novih poslovnih procesa za e-učenje i za upravljanja znanjem. U spomenutom dizajnu uočena je nova

Početna stranica sustava


projektne priče | E-učenje u Poreznoj upravi

uloga, uloga mentora za e-učenje koji pomaže službenicima u radu na seminarima e-učenja. Isto tako je definirano da je potrebno stalno nadograđivati stranicu edukacije novim obrazovnim materijalima.

- Dizajnom lMS rješenja, korakom koji je uključivao definiranje softverske arhitekture rješenja te prilagodbu

teme i odabir Moodle elemenata. Softverska arhitektura rješenja definira softversku infrastrukturu i način postavljanja Moodlea. Prilagodba teme uključivala je razvoj grafičkog rješenja sučelja, a odabir Moodle elemenata definirao je koje su Moodle funkcionalnosti trenutačno omogućene.

- Izradom obrazovnih materijala, seminara koji se sastoje od kratkih Flash filmova, statičkih tekstova, snimljenih materijala i testova.

- Implementacijom lMS rješenja, korakom u kojem je uspostavljena prethodno definirana softverska arhitektura u testnom i produkcijskom okruženju.

- testiranjem i finim podešavanjem, korakom u kojem je provjeravano funkcioniranje sustava, koji je po potrebi dodatno prilagođen potrebama korisnika.

Softverska arhitektura rješenjaSoftverska arhitektura rješenja bazirana je na Microsoftovoj infrastrukturi PU-a na koju je trebalo implementirati Moodle. Moodle je postavljen na web poslužitelj IIS kao CGI PHP aplikacija, a baza poda-

taka e-učenja ubačena je u MS SQL. Za autentikaciju je korišten Active Directory PU-a, dok je za slanje poruka korišten MS Exchange. Sustav je kompletiran backup podsustavom koji je baziran na produktu IBM TSM. Arhitektura implementiranog rješenja prikazana je na slici i izvedena u dva okruženja – testnom i produkcijskom.

Prilagodba teme i odabir Moodle elemenataMoodle u osnovnoj instalaciji izgleda vrlo suhoparno i neprivlačno, zbog čega je trebalo početnu stranicu e-učenja oživiti i učiniti veselijom u okviru prilagodbe teme, s ciljem da se privuku službenici. Pri tome je naravno trebalo voditi računa o tome da se radi o ozbiljnoj državnoj ustanovi i zadr-žati unaprijed definirane osnovne vizualne elemente PU-a.

Osim toga smanjen je skup Moodle funkcionalnosti koji je omogućen na stranici kako stranica s previše opcija ne bi zbunjiva-la korisnike. Onemogućene funkcionalnosti uvodit će se u rad prema potrebi.

Izrada obrazovnih materijalaIzrada obrazovnih materijala počela je predajom početnih dokumenata korisnika timu za izradu. Nakon toga su se materi-jali prerađivali i stvarali storyboard – deta-ljan tekstualni opis sa skicama koji, nakon odobrenja korisnika, ide u produkciju.

Za produkciju materijala trebalo je odabrati pogodan alat koji ima dosta obrazovni materijal o stereotipu percepcije korupcije u Hrvatskoj – liječnik prima kavu, bajaderu i pršut

MoodleNaziv Moodle je engleska kratica od Modular

Object-Oriented Dynamic Learning Environment i označava open source Learning Management System (LMS), izrađen u PHP-u. LMS se može promatrati kao Content Management System (CMS) koji je prilagođen prikazivanju obrazovnih sadržaja. Moodle se najčešće implementira na LAMP tehnološkom stogu, ali ga je moguće implementirati i na Microsoft tehnologiji.

Moodle je nastao na principima socijalne konstruktivističke pedagogije koja tvrdi da se učenje bazira na izgrađivanju znanja te da se najbolje uči u grupi. Ovime se Moodle uklapa u moderne trendove koji promoviraju socijalne aspekte softvera, a LMS ima najviše korisnika na svijetu, trenutačno ih je više od 73 milijuna, prema statistici službene stranice.

Moodle je osmislio Martin Dougiamas, a prva je inačica objavljena 2002. godine. Razvojem Moodlea danas upravlja tvrtka Moodle HQ iz Pertha (Australija) koja upravlja volonterima i mrežom partnerskih konzultantskih tvrtki.

Softverska arhitektura implementiranog rješenja

Active Directory IBM TSMBackup server

SlužbeniciPorezne uprave

MS Exchange Server

IIS Moodle MS SQL2012.

Server: Windows 2012 Server EnterpriseMoodle e-learning server


E-učenje u Poreznoj upravi | projektne priče

Zašto ste odlučili uvesti e-učenje u Poreznu upravu?

Uvođenje sustava učenja na daljinu predviđeno je Strategijom upravljanja ljudskim potencijalima za razdoblje 2010. - 2015. i Strategijom stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika Porezne uprave za razdoblje 2012. - 2015. godine. Svrha i cilj uvođenja e-učenja bio je preduvjet unapređenja cjelokupnog sustava učenja i razvoja. Implementacijom ovakvih suvremenih rješenja omogućit će se povećanje razine učinkovitosti i kvalitete provođenja obrazovnih programa. S druge će se strane troškovi izvođenja programa stručnog osposobljavanja i usavršavanja uvelike smanjiti, a njihovo će pohađanje postati dostupno znatno većem broju službenika. Time će se ostvariti i vizija Porezne uprave kao organizacije koja jača svoju vodeću poziciju javnog pružatelja usluga i razvija se u obrazovnu organizaciju putem uvođenja sistematskog i kontinuiranog stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika na temelju standarda EU-a i najbolje prakse, s ciljem pružanja visokokvalitetnih usluga poreznim obveznicima.

Kako će se e-učenje uklopiti u postojeće metode učenja koje primjenjujete?

Učenje na daljinu sigurno će biti izvrsna nadopuna tradicionalnim metodama učenja, seminarima, treninzima i radionicama koji se odvijaju u učionicama Porezne uprave i dat će novu dimenziju i kvalitetu učenju. Informacije

će na jednostavniji i efikasniji način doprijeti i do najudaljenijih službenika Porezne uprave. Naravno da je potrebno vremena, snage i beskonačno mnogo podrške da bi ovaj pionirski projekt uspio na najbolji mogući način. Za sada imamo samo pozitivne reakcije službenika na Program antikorupcije te prijedloge za implementaciju nekih novih programa.

Zašto je odabran open source alat Moodle za implementaciju rješenja za e-učenje?

Prema karakteristikama open source Moodle alata procijenjeno je da će povezani ulazni troškovi implementacije biti minimalni te da će se u što kraćem vremenu ostvariti željeni povrat ulaganja. Prednost korištenja takvog rješenja je to što se u budućnosti korištenja izostavlja i ciklus nabave dodatnih licenci koji u praksi iziskuje dodatne troškove.

Koji su sadržaji e-učenja izrađeni u okviru projekta, a koji se planiraju izraditi?

Za sada je u cijelosti izrađen samo Program antikorupcije s uvodom i ukupno šest modula, koji je obvezan za sve službenike Porezne uprave. U pripremi su još dva sadržaja: PDV i e-Porezna, dok će se do kraja godine izraditi još dva programa s naknadno utvrđenim temama.

Koji su bili glavni ciljevi izrade sadržaja e-učenja?

Glavni su ciljevi bili, osim da se osigura ujednačenost znanja unutar Porezne uprave, da program bude sveobuhvatan i da sadrži sve potrebne

tematske elemente, a istovremeno da ne bude predugačak te na taj način odbije službenike. Zamislili smo da program sadrži animacije, filmove i testove koji bi ga učinili atraktivnijim, dinamičnijim i privlačnim za sve službenike. Istovremeno smo željeli da se službenici mogu programu vraćati nekoliko puta, odnosno da mogu završavati male modulske cjeline, s obzirom da se za sada programu ne može pristupiti s kućnih računala, a službenicima je vrlo teško tijekom redovnog radnog vremena izdvojiti slobodno vrijeme za edukaciju.

Kako motivirati službenike da koriste sadržaje e-učenja?

Službenike smo zamislili motivirati, osim atraktivnošću samog programa, uvažavanjem njihovih ideja, prijedloga i zamisli te kreiranjem programa u suglasnosti s njihovim prijedlozima. U perspektivi želimo organizirati neku vrstu natjecanja za ‘’službenike mjeseca’’, koje bi se onda intervjuiralo i kojima bi se napravio profil na stranicama, te uvesti i neke druge vrste stimuliranja i nagrađivanja za aktivnost na stranicama.

Koji su sljedeći koraci u e-učenju u Poreznoj upravi?

Porezna je uprava aplicirala na pristupne fondove EU-a koji su vrijedni milijun eura i više kako bi nadogradila sustav ljudskih potencijala. Značajnu stavku tog projekta predstavlja i nadogradnja sustava e-učenja te opremanje i povezivanje dislociranih učionica u jednu cjelinu.

S iskustvom implementacije projekta e-učenja, što biste naveli kao dobre, a što kao loše strane e-učenja?

Prednosti e-učenja su: dostupnost na dislociranim jedinicama, sudjelovanje više službenika u edukaciji, mogućnost učenja 24 sata dnevno, dostupnost materijala vezanih uz teme učenja te interakcija s ostalim službenicima i mentorima. Nedostaci bi bili da takav način učenja zahtijeva od službenika određene vještine. Oprema za korištenje sustava morala bi biti kvalitetna, što ponekad nije slučaj, tako da se naprimjer naši službenici koji nemaju Adobe Flash Player ne mogu uključiti u gledanje filmova.

Gordana Jelinek Krošnjar Porezna uprava(voditeljica Službe za razvoj i stručno usavršavanje ljudskih potencijala)

Monika Horvat Mrkonjić Porezna uprava(viša informatička savjetnica za razvoj i implementaciju poslovnih rješenja)

mogućnosti, ali nije presložen za uporabu zbog rokova izrade. Na tržištu postoji više alata koji pokrivaju spektar od naprednih alata za prezentacije do profesionalnih alata za animaciju koji se koriste u filmskoj industriji. Najčešće upotrebljavani alati za produkciju obrazovnih materijala su

Adobe Captivate, Harbinger Raptivity, Lectora i Articulate Storyline. Mi smo odabrali Storyline zbog jednostavnosti rada s alatom, mnogo pred-definiranih mogućnosti za izradu animacija i zbog podrške za HTML5.

Prilikom izrade obrazovnih materi-jala osnovna je ideja bila napraviti što

atraktivnije materijale koji će motivi-rati službenike da zainteresirano prate seminare. Zbog toga su korišteni veseli crteži, atraktivne animacije i više spikera koji razbijaju monotoniju učenja. Sve to govori da je izrada takvog obrazovnog materijala multidisciplinarna i zahtijeva visoku koordiniranost svih sudionika.


tehnologije i trendovi | Scala – programski jezik budućnosti

Java nije samo programski jezik. Danas se tim imenom često naziva i izvršna platforma koja počiva na Javinu virtu-alnom stroju (JVM), zajedno s cijelim

ekosustavom gotovih programskih biblioteka i alata. Posljednjih desetak godina na toj iznimno uspješnoj platformi osjetio se svojevrsni vakuum koji je stvo-rila spora evolucija Java jezika nasuprot konkurencije (naročito iz Microsoftove radionice te dinamičkih jezika kao što su Python i Ruby). Taj su prostor počeli popunjavati novi jezici poput Groovyja i Clojurea te jezici “udomljeni“ na JVM-u, poput Jythona i JRubyja.

Jedan od jezika koji se najčešće spominje u tom kontekstu, a jedan je od onih kojemu se predviđa najsjajnija budućnost, jest i Scala. Naziv Scala dolazi od riječi “skalabilan“. Ideja je bila stvoriti jezik koji je prigodan za sve razine primjene i sve veličine projekata, od jednokratnih skriptica za automatizaciju, preko mobilnih aplikacija za Android, do robusnog produkcijskog koda za najveće informatičke sustave.

Za razliku od većine popularnih jezika na Java platformi, kao što su Groovy ili Clojure, Scala ima statičku provjeru tipa podataka koja je moćnija čak i od Javine. Kod Jave je programski kod zbog te provjere opterećen višestrukim deklaracijama tipova varijabli i parametara, no taj problem Scala elegantno zaobilazi koristeći tehniku

Scala – programski jezik budućnostiScala ove godine slavi deseti rođendan, ali većina softverskih inženjera tek je nedavno čula za nju. neki ju proglašavaju nasljednikom jave, drugi je otpisuju kao prenaprednu za ‘’prosječnog“ programera, no istina je vjerojatno negdje između.

zaključivanja tipa u kodu (type inference). Rezultat je kraći i čitljiviji kod.

Ekvivalentan program u Scali tipično je dva do tri puta kraći od verzije u Javi. Osim navedene manje potrebe za deklaracijom tipa, postoji još jedan razlog: njezine moć-ne jezične konstrukcije praktički ukidaju potrebu za boilerplate kodom i omoguća-vaju slaganje kombinacija koje obavljaju puno posla u malo izraza.

Multiparadigmatski jezikScalina glavna snaga dolazi iz kombini-ranja dvije programerske paradigme, koje su ujedno najkorištenije u suvremenom softverskom inženjerstvu: objektno-ori-jentirane (OOP) i funkcijske (FP). Dok je OOP odavno zaživio u poslovnom svijetu, funkcijska paradigma je posljednjih godi-na također postala popularna zbog nekih karakterističnih prednosti u odnosu na imperativan stil, naročito u području kon-kurentnog i distribuiranog programiranja, gdje pravi funkcijski kod bez nuspojava radi pouzdano i bez prilagodbi.

Scala je vrlo uzoran objektno-orijen-tiran jezik. Svaka vrijednost u Scali je objekt. Sustav tipova je vrlo napredan, uključuje generiku i tipove više razine, traits koji omogućuju svojevrsno višestru-ko nasljeđivanje funkcionalnosti, case klase pogodne za domensko modeliranje, strukturalne tipove podataka itd.

S druge strane Scala ima sve značajke funkcijskih jezika. Svaka tvrdnja vraća vrijednost i funkcije su punopravni jezični konstrukti. Scala olakšava rad s nepro-mjenjivim objektima, prepoznavanjem uzoraka u strukturama podataka (pattern matching), currying i lijenu evaluaciju – sve što je potrebno za pravi funkcijski program. Scala doduše ne forsira funkcijsku para-digmu (iako je široko koristi) pa je u njoj moguće pisati i imperativan kod kao i u Javi.

bolne točkeKao i sve druge tehnologije, ni Scala nije bez svojih mana. Štoviše, mnoga njezina svojstva možemo gledati i kao vrline i kao mane.

Tako se izražajnost i multiparadigma-tičnost Scale često navode kao velike prednosti, dok ih neki drugi gledaju kao samo još veći pištolj s kojim će se neisku-sni programeri upucati u nogu. To je dove-lo do toga da su sami autori jezika počeli djelomično ‘’ograđivati’’ neka svojstva jezika koja imaju potencijal da se krivo upotrijebe. Od verzije 2.10 programer mora u svakoj izvornoj datoteci izričito navesti koje od tih naprednih svojstava koristi ili će ga kompajler na to upozoriti.

Uz tu snagu i kompleksnost Scale ve-zana je i podrška alata, a naročito sporost kompajlera. Scalin kompajler otprilike je deset puta sporiji od Javina, iako je jezgru oba jezika napisao isti čovjek: otac Scale, Martin Odersky. Scalin se kompajler s vremenom popravlja, ali ne treba očekivati da će postati jednako brz kao Javin zbog inherentne kompleksnosti Scalina koda. S nedavnim izlaskom verzije 3.0 Eclipse Plugina za Scalu iskustva su se znatno popravila i što se tiče ukupne podrške besplatnih razvojnih editora (IDE-a).

Jedan od izraženih problema jest i bi-narna kompatibilnost. Nove verzije jezika i temeljnih biblioteka donose brojna pobolj-šanja koja mijenjaju neke kritične dijelove sustava. Dizajnerima jezika u prvom je planu kompatibilnost izvornog koda, kako bi se ranije pisani programi mogli bez izmjena kompajlirati i na novim verzija-ma. No neke od promjena nužno uvode nekompatibilnosti u bytecodeu, što znači da se mnogi programi i biblioteke moraju ponovno kompajlirati za novu verziju.

Činjenica je da Scala daje puno slobode, a da još uvijek postoji malo iskustva i

Gdje naučiti Scalu?Službene stranice: scala-lang.orgIsprobajte Scalu bez instalacije: www.simplyscala.comBesplatan tečaj funkcijskog programiranja u Scali: coursera.org/course/progfunBesplatna knjiga: artima.com/pins1ed

Piše: Hrvoje Šimić


Scala – programski jezik budućnosti | tehnologije i trendovi

dokazanih najboljih praksi u korištenju toga golemog spektra mogućnosti. Standardni programski idiomi još se uvijek otkrivaju i iskušavaju. Činjenica da se jezik još uvijek aktivno razvija ne olakšava situaciju, ali je dobra vijest da puno pametnih ljudi radi na stvaranju dodatnog znanja o tome kako najjednostavnije i najproduktivnije koristiti Scaline mogućnosti.

je li Scala spremna za enterprise?Iako su velike tvrtke u pravilu vrlo konzervativne kad razmi-šljaju o usvajanju novih programskih jezika, puno uspješnih svjetskih tvrtki intenzivno koristi Scalu za najzahtjevnije dijelove svojega sustava. Twitter je prepisao većinu svog backenda i servisa na Scalu. LinkedIn, Foursquare, Netflix, Guardian, Sony i drugi također imaju dio ili većinu svog pro-dukcijskog koda napisanog u Scali. Popularnost se uočava i na tržištu rada: na oglasima za posao sa stranice indeed.com Scala je najtraženiji alternativni programski jezik na Javinoj platformi.

Jedna od velikih prednosti Scale jest to što je potpuno kompatibilna s Javom. Kompajliran kod ponaša se jednako kao da je napisan u Javi, podjednako se brzo izvršava i osim jednog dodatnog JAR-a nema posebnih zahtjeva na izvršnu okolinu. Scala sasvim normalno koristi Javine biblioteke i prirodno se uklapa u praktično svaki Javin projekt i okolinu.

Druga velika prednost za enterprise tržište statička je provjera tipa. Mnogi programeri, arhitekti i menadžeri žele kod kraći i moćniji od Javina, ali se ne osjećaju lagodno radeći u dinamičkim jezicima kod kojih se mnoge greške u kodu otkrivaju tek prilikom izvođenja. Dodatan faktor, uz to direktno vezan, jest i brzina izvođenja, koja je trenutačno za red veličine ispred dinamičkih jezika.

Ukratko, Scala je atraktivna softverskim tvrtkama jer predstavlja prirodnu nadogradnju na njihovu postojeću Java infrastrukturu i znanje, povećava učinkovitost programera, zamjenjuje mnoge pojedinačne tehnologije za skriptiranje i DSL te omogućuje lakše skaliranje sustava na više procesora i poslužitelja. Podrška za Scalu dostigla je enterprise razinu kad su se razvojni timovi Scale i Akke udružili u tvrtku Type-safe, koja je u svoj tehnološki portfelj uključila i popularan Play Framework. U utjecajnom tehnološkom radaru tvrtke ThoughtWorks uz ovaj se jezik nalazi preporuka ‘’Adopt’’. To je i moja preporuka: usvojite ga kao jedan od programskih jezika vašeg tima.

Što stručnjaci kažu o Scali?Joshua Bloch (autor knjige Effective Java, voditelj projekta Java 5, u

raspravi o evoluciji Jave): ‘’Već postoji izvrstan programski jezik za Java platformu koji omogućava ono što tražite i puno više: Scala’’.

James Gosling (‘’otac’’ Jave): ‘’Kad bih birao drugi programski jezik uz Javu, odabrao bih Scalu’’.

James Strachan (tvorac Groovyja): ‘’Da mi je netko pokazao knjigu Programiranje u Scali 2003. godine, vjerojatno nikad ne bih stvorio Groovy’’.

Rod Johnson (začetnik Spring Frameworka): ‘’Vjerujem da će Scala biti najveća stvar [među programskim jezicima] od Jave’’.

Pogledajte usporedbu koda u Javi i Scali. Oba programa rade identičnu stvar: ispisuju listu čekanja, koju čine sve punoljetne osobe s popisa, od najstarijeg do najmlađeg. Možete se i sami uvjeriti koliko je kod u Scali jednostavniji i kraći.

javin kod

Scalin kod


tehnologije i trendovi | tehnološki radar

ZNAČENJE BOJA PRIMIJENITI PILOTIRATI PROCIJENITI PROMIJENITI

Tehnološki radar je, u svijetu poznat i priznat, način prezen-tacije informacija, zaključaka i stavova o tehnologijama, alati-

ma, platformama, programskim jezicima, pristupima i metodologijama razvoja koji na jednom mjestu donosi trendove u nave-denim područjima. Pioniri ovakvog načina prezentacije tehnoloških trendova dolaze iz redova poznate američke IT tvrtke ThoughtWorks – oni su zamislili taj kon-cept te otvorili i drugima mogućnost da ga koriste. Nama je u CROZ-u tehnološki radar posljedica već spomenutog procesa istraživanja i potrage za novim, boljim na-činima rada, niz smjernica koje uzimamo u obzir prilikom kretanja u svaki sljedeći projekt, a nekima i zabava jer pruža mo-gućnost da se upuste u proučavanje teh-noloških novotarija. Ovakav ćemo pregled donositi u svakom sljedećem broju FYI-a te ga objavljivati i na našoj web stranici – mislimo da je tema zanimljiva širokoj pu-blici pa ćemo pokušati, u vrlo dinamičnim IT vremenima, ostati na vrhu tehnološkog vala te najkvalitetnije informacije podijeliti sa svima zainteresiranima.

očitavanje radara Iako je vizualno vrlo jasan i pregledan, recimo koju riječ o tome kako (o)čitati stanje na radaru. Radar je podijeljen na tri kategorije, radi lakšeg grupiranja i prezentiranja stavki pojedine kategorije. Bitno je naglasiti da su sve tri kategorije u radaru iste težine ili, ako želite, važnosti. Svi projekti kojima je cilj isporučiti kvalitetan softverski proizvod oslanjat će se ravnomjerno na metodologije (i prakse), programske okvire (i programske jezike) i alate (i platforme), pa smo odlučili svakoj od tih komponenti posvetiti ravnomjeran dio radara. Svaka od kategorija ima i 4

Piše: Mihael Sedmak

Tehnološki radarCroZ, kao tehnološki orijentirana projektna tvrtka, uvijek traži bolje načine za razvoj rješenja od kojih neka i vi koristite. ta nas potraga najčešće odvede u dobrom smjeru pa nađemo neku novu tehnologiju, alat ili metodologiju koji znatno pridonesu našem radu, no ponekad završimo i u slijepoj ulici. nama ta potraga predstavlja konstantan proces unapređenja, sumirane rezultate kojeg smo odlučili prezentirati u svakom sljedećem FYI-u u obliku tehnološkog radara.

razine koje bojom i pozicijom na radaru označavaju koliko je neka stavka unutar kategorije trenutačno u fokusu, smatramo li ju iznimno primjenjivom za projekte na kojima radimo i bismo li ju na kraju krajeva preporučili našim klijentima i partnerima, tvrdeći sa sigurnošću da će im donijeti pozitivan pomak. Pogledajmo pobliže razine radara: “Primijeniti”, “Pilotirati”, “Procijeniti”, “Promijeniti”.

PRIMIJENITI Centralna razina radara, nazvana “Primijeniti”, jasno pokazuje što trenutačno CROZ-ovci vole i koriste, ali i za što misle da bi bilo izuzetno korisno uključiti u projekte odmah. U svim kategorijama u “najzeleniju“ razinu smjestile su se stvari koje su prestale biti samo prolazan trend, “vruća“ novotarija koju krenete proučavati kasno navečer i prije nego što se okrenete, shvatite da je svanulo. Tu, u centru radara, nalaze se stvari koje su zakoračile u IT svakodnevicu i svaka na svoj način može pomoći da nam projekti budu kvalitetniji.

PILOTIRATISljedeća razina, nešto udaljenija od centra, nazvana je “Pilotirati“. Samo je ime dovoljno jasno – tu su se smjestile stvari koje su jako blizu punoj afirmaciji i najčešće im nedostaje samo malo vremena i jedna prilika za pilot-primjenu kako bi se pokazale i preskočile na višu, zeleniju razinu. Da, ovdje žive novotarije, ali kvalitetne novotarije s kojima treba ozbiljno računati već u sljedećih šest mjeseci.

PROCIJENITI Sljedećim korakom, koji nas odmiče od centra, dolazimo do razine pod imenom “Procijeniti“. Tu je dom stvarima koje su

se pojavile na obzoru – tehnologijama i metodologijama kojima treba pristupiti oprezno, u laboratorijskim uvjetima. Najčešće one nisu u širokoj primjeni ili u kontekstu naših projekata nemaju jasno mjesto gdje bi ostavile trag i pomogle nam. Ponekad će ovdje biti vrlo novih stvari, kojima još treba dosta vremena da sazriju, da se o njima napiše kvalitetnija dokumentacija ili da neka relevantna IT figura krene zasipati Twitter hvalospjevima o njima. U ovoj se razini mogu nalaziti i tehnologije i metodologije koje su možda bile i na razini “Pilotirati“, možda su i u upotrebi u uskom skupu slučajeva, no za koje je ipak potrebno dodatno procijeniti u kojem će se smjeru kretati.

PROMIJENITINajdalje je od centra crvena razina, nazvana “Promijeniti“. Njome ćemo savjetovati udaljavanje od neke tehnologije ili metodologije – pokušati dati do znanja da postoji i bolji način te da se isti sigurno nalazi na nekoj razini bliže centru. “U crvenom“ su stvari koje sve rjeđe imaju svoju primjenu i za koje aktivno tražimo alternative. Tu su i tehnologije koje su možda došle do faze procjene ili čak ograničenog pilotiranja, ali ipak iz različitih razloga nisu došle do faze primjene.

Za više detalja u ovom broju nemamo mjesta, ostaje nam taman znakova za bitnu poruku – tehnološki radar je pregled, za koji se nadamo da će vas potaknuti na razmišljanje o tehnološkoj strategiji, ali i na ugodan razgovor s vama najdražom CROZ-ovkom ili CROZ-ovcem koji vam u detalje mogu objasniti smještaj pojedine tehnologije i/ili metodologije na tehnološkom radaru.

Apache Camel

tehnološki radar | tehnologije i trendovi

ZNAČENJE BOJA PRIMIJENITI PILOTIRATI PROCIJENITI PROMIJENITI

Clojure

ExtJs

Ember

Dart

FreeMarker

JPA

ClearQuest

CoffeeScript

Spray

JSP

BPEL

GWT

Deployit

OrientDB

TorqueBox

OpenStack

OpenShift

JavaScript MVC

Hawt.io

Application as a service (Meteor, deployd)

WebLogic

MySQL

Ant

CVS

WS-*

Flex

Sbt

Ivy

TDD Lean

Kanban

DRY

Continuous integration

BDD

Continuous delivery

NoEstimates Asynchronous/Responsive architecture

Infrastructure automation

Model driven development

Responsive design

Instantfeedback

CQRS

Fully stateless architectures

Continuous deployment

Security/penetrationtests as deliverables

Non automated functional tests

Manual testing

No requirements GTD

Waterfall

Scrum

GroovyJavaScript

SOAP-UITwitter Bootstrap

Scala

Drools

HTML5

Vaadin

Spring Framework

Thymeleaf

Ruby

XtendPlay

Less

Sass

Spock

AngularJS

Akka

Wro4j

Python

Google GO

Rails

Nashorn

Lift

Quartz

Spring Data

Flex

Apache Axis

EJB2

Hadoop Cassandra

Grails

Solr

Git

Lucene

Alfresco

Selenium

Maven

WebSphere Liberty Profile

GradlePuppet

Chef

NodeJs

MongoDB

Neo4J

Mercurial

Vagrant

Redis

uDeploy

Event sourcing

Heroism

Documentation in proprietary/binary formats

No testing at all



reportaže | Tri konzultanta, tri grada, jedan alat i puno kilometara

Tri konzultanta, tri grada, jedan alat i puno kilometara

Piše: Katarina Šišmanović

Moja britanska avantura započela je iznenadnim telefonskim intervjuom koji je dogovoren i odrađen u jednom danu.

Nekoliko dana kasnije saznajem da idem na put u meni do tada nepoznati Swindon kao konzultant za Rational Requirements Composer.

Klijent u Swindonu je velika britanska banka, koja ima oko 19 000 zaposlenika, a ja sam posao obavljala u sjedištu banke. Gotovo cijelo prizemlje zgrade velik je atrij u kojem zaposlenici održavaju sastanke i provode pauze. U prizemlju se nalazi i velika menza, koja nije baš slična menzi u Lastovskoj na petom katu. U ponudi se mogu naći jela iz različitih svjetskih

Zloglasni rotor u Swindonu

kuhinja, cijela mala trgovina sendviča, različite tjestenine, salate... No zaposlenici na kraju ipak najčešće jedu samo sendviče i hranu koju su sami donijeli. Nakon dva tjedna shvatila sam i zašto – i ta menza može dosaditi, i tamo su jela više-manje uvijek jednaka.A

Radila sam s različitim ljudima i imala sam priliku vidjeti njihov način rada. Zapravo me iznenadilo koliko jedna banka ulaže u detalje vezane za proces implementacije softvera. Sama analiza zaista je detaljna, ponekad i predetaljna jer ima situacija da neki dokumenti zaista nisu potrebni, ali mislim da se kod njih ne može dogoditi situacija da se kreće u projekt bez funkcijske specifikacije ili use case analize. Koliko sam shvatila, dosta se pazi na proceduru i ne znam događaju li se u praksi situacije koje zaobilaze propisano. Mislim da bi neke slične prakse bilo dobro provoditi i kod nas.

Naravno da ima iznimaka, ali čini mi se da odnosi većinom ostaju strogo poslovni. Kolega iz IBM-a s kojim radim upozorio nas je prije dolaska na business smart dress code. Prije pakiranja ukucala sam to u Google i odmah nakon toga otišla u šoping. Dakle, kao i osobnost ljudi, takav je i izgled. Ali nije to tako loše za vidjeti. A

Na kraju se moram kratko osvrnuti i na moj grad – Swindon, ali to će zaista biti kratko jer nemam što napisati. Grad je mrtav nakon radnog vremena, sve trgovine su zatvorene, ljudi više nema na ulici. Kafići i restorani su otvoreni, ali nisam ni tamo vidjela gužvu. Jedina zanimljivost u Swindonu je poznati kružni tok, odnosno splet kružnih tokova u jednom velikom kružnom toku. Moj je zaključak da se netko htio našaliti s ljudima kad je to projektirao, a još više onaj tko je odobrio izgradnju.

Piše: Zlatan Hanžek

HalifaxNakon slijetanja u Manchester, uz nešto presjedanja, našao sam se na onom pravom vlaku koji će me odvesti do mog krajnjeg odredišta, Halifaxa. Riječ je o malom gradiću između Manchestera i Leedsa, okruženom zelenim brežuljcima, sa starom jezgrom grada u kojoj se nalaze sve trgovine i restorani. Ukratko, Halifax je mali obiteljski gradić, s 90-ak tisuća stanovnika, u kojem nakon 17:30 ne radi više ništa osim dvije trgovine (koje rade do 19:00) te pubova i restorana. A

KlijentSam klijent je velika svjetska banka s više od 16 milijuna klijenata, ali kako sam došao u manji gradić nisam očekivao neki megalomanski objekt u kojem ću odrađivati posao. Već sam sljedećeg jutra shvatio kako sam se prevario. Radio sam u zgradi u koju je svaki dan dolazilo na posao oko 4000 zaposlenika, a to nije bila jedina takva zgrada te tvrtke u Halifaxu. A

Piece Hall je u početku služio kao centralno mjesto za prodaju vune i vunenih proizvoda, po čemu je u prošlosti taj kraj bio poznat, a danas se koristi za održavanje različitih događanja i sajmova.

Što veže gradove Swindon i Halifax u velikoj britaniji i München u njemačkoj? U posljednjih nekoliko mjeseci poklopilo se da je troje naših konzultanta otputovalo na tri različite lokacije kako bi se bavili istim alatom – IbM rational requirements Composerom. o njihovim iskustvima u različitim radnim i životnim sredinama pročitajte u nastavku.


Tri konzultanta, tri grada, jedan alat i puno kilometara | reportaže

PosaoRadilo se o konzultantskom poslu, vezanom uz Rational Requirements Composer, alat koji koriste poslovni analitičari za prikupljanje i obradu zahtjeva. Klijent je tražio usluge savjetovanja o najučinkovitijem načinu korištenju samog alata te o njegovoj optimalnoj konfiguraciji. Uvođenjem RRC-a kao glavnog alata svakog analitičara postignuto je nekoliko ključnih ciljeva: standardizacija samog procesa analize, izgleda pojedinih dokumenata koji nastaju kao produkt same analize te standardizacija samog alata koji će povezivati sve produkte analize.

Sâm pristup poslu jako se razlikuje od pristupa koji imamo u našim krajevima. Organizacijski je sve posloženo prema svim pravilima i standardima. Za svaku se osobu zna što radi, koje ovlasti ima i kojim znanjima barata. Cijela organizacijska struktura javno je dostupna, kao i svi propisi koji se trebaju poštivati. S druge strane pokušaj nekakve dodatne kreativnosti, odnosno pokušaj rješavanja nekih manjih tehničkih ili proceduralnih pogrešaka jednostavno nisu mogući zbog limitiranih prava koja su vam dodijeljena na način da možete raditi isključivo svoj posao i apsolutno ništa više od toga. Zbog toga se ubrzo fokusirate isključivo na ono što vi radite. Ležernih druženja s kolegama s posla baš i nema, a svaki pokušaj razbijanja te poslovne monotonije doimao se ponekad i zastrašujuće umjetno. Sve u svemu, nakon svega, možda ova naša ‘’hrvatska neorganiziranost’’, u nekim granicama tolerancije, i nije toliko loša. A

Piše:Miroslav Zaninović

Kao i sve slične priče, tako se i ova münchenska dogodila iznenada. Tek sam se vratio s projekta u Velikoj Britaniji i nadao se ostati

u Zagrebu nakon božićnih blagdana, kad je stigao poziv za München. Opis posla: konzultant na projektu implementacije IBM-ova Rational Requirements Composera.

Tvrtka u kojoj sam radio utemeljena je prije 80 godina i bavi se isključivo bežičnim komunikacijama – testiranjima i mjerenjima u mobilnoj komunikaciji i radiokomunikacijama. Danas je to tvrtka od nekoliko tisuća zaposlenika, sa sjedištem u Münchenu te uredima i tvornicama širom svijeta.

Često me pitaju kako je raditi u Njemačkoj. Njemačka kod Hrvata slovi kao tradicionalno najpopularnija inozemna radna destinacija, a Nijemci su poznati kao vrijedan i radišan narod, no ja sam svejedno ostao zapanjen organizacijom i profesionalnim pristupom poslu. U tvrtki u kojoj sam radio u svemu se teži jednostavnosti i funkcionalnosti, svatko jasno zna svoje odgovornosti i visoko je profesionalan u poslu koji obavlja, a što je najvažnije svatko bez oklijevanja preuzima odgovornost za svoj posao. Takva organizacija stvara sustav u koji se vrlo jednostavno uklopiti i pravo je zadovoljstvo raditi s njima.

O Münchenu se manje-više sve zna. Smatra se najboljim gradom za život u Njemačkoj. Dovoljno

je reći Bayern, BMW, Oktoberfest, pivo i lederhose i svi ćemo u glavi imati istu sliku. U Münchenu živi mnogo ljudi iz naših krajeva i gotovo se na svakom koraku može čuti hrvatska riječ, što je ponekad jako korisno: ako kao stranac zatrebaš neku informaciju, uvijek ćeš naići na zemljaka koji je spreman pomoći.

Mene se pak dojmila njihova zaluđenost sportom, trčanjem, planiranjem i biciklizmom. Grad je pretrpan biciklima i ponekad imam dojam da u Münchenu niti nema automobila. Svako poslijepodne život se iz grada seli u English Garden oazu prirode i sporta u centru grada. Park je vrlo sličan našem Maksimiru, no mnogo veći. Najveći je uređeni park u Europi i romantično mjesto koje obavezno treba posjetiti, što zbog šetnica i romantičnih kutaka uz njegove kanale, što zbog kilometara staza za trčanje ili biciklizam ili brojnih biergartena, u kojima se u prirodi možete opustiti uz kriglu piva ili više njih.

I na kraju moram još jedanput spomenuti srdačne i gostoljubive Bavarce koji jednako kao što predano i lojalno rade, jednako se tako predano znaju zabavljati i uživati u životu. Odlično su me prihvatili, naučili me nekim svojim navikama, ali i ponešto o našoj zemlji i ljudima. Sigurno ne znate koji je najpopularniji balkanski specijalitet u Njemačkoj. Prvom prilikom probajte ‘’ćevapčići mit reis und ajvar”. A

Panorama Münchena

Documents

FYI by CROZ / broj 15 / listopad 2013