Sažetak

Tema ovog eseja je Geopolitički aspekti nafte i vode u suvremenoj geopolitici. U radu

su zastupljene teze sve intenzivnije potrošnje nafte i vode, te njihova uloga u

geopolitičkoj sferi.

U radu se analizira geopolitika kao politička vještina, područje njenoga proučavanja te

aspekti koji igraju ulogu u njenom proučavanju.

Prilikom pisanja rada uvidjela sam da konstantno povećanje potrošnje nafte i vode kao i

povećanje njihovih cijena dovode do nestabilnosti na svjetskom tržištu. Ovakvo stanje

moglo bi dovesti u XXI. stoljeću do velikih političkih i energetskih kriza.

Zbog toga bi bilo poželjno da se aktualizira pitanje štednje i rezervnih zaliha ovih

energenata.

Ključne riječi: geopolitika, nafta, neobnovljivi izvor, voda, potražnja

Uvod

Ovaj esej se bavi geopolitičkim aspektima nafte i vode. Obrađena tema vezana je uz

ulogu nafte kao neobnovljivog izvora energije i vode kao obnovljivog izvora na

suvremenoj geopolitičkoj sceni.

U radu je prikazana povezanost nafte s globalnim političkim događajima, gdje je i vrlo

često bilo prisutno nasilje, ali i drugi procesi koji su bili manje poznati široj javnosti.

Posebna pozornost je posvećena vodi kao obnovljivom izvoru. Voda je oduvijek igrala

važnu ulogu na političkom planu, a u novije vrijeme, umnožavanje načina korištenja

usluga vode, plovidba, ribolov, hidro-električna energija, navodnjavanje, potencijalno

zaoštrava vjerojatnost sukoba među državama.

Radom želim prikazati geopolitičke aspekte nafte i vode na svjetskom tržištu.

Esej se stoji od tri odlomka u kojima su objašnjeni pojmovi geopolitike, nafta i njena

uloga na svjetskom tržištu i geopolitička uloga vode koja na početku XXI. stoljeća sve

više dolazi do izražaja.

2

Što je to geopolitika?

Geopolitika je jedna od najkontraverznijih područja istraživanja uopće. Premda u svijetu

ovaj termin se upotrebljava već 100 godina i danas ne postoji konsenzus oko toga što je

ona zapravo, čemu služi i čime se bavi.

Termin, pojam «geopolitika» je složenica, odnosno sinteza dvije riječi: geo (grčki-ge) i

politika/polis (grčki politike). Dakle obje riječi imaju svoj korijen u grčkom jeziku.

Geopolitika je svoj puni zamah dobila upravo između dva svjetska rata i u tom vremenu

se intenzivno razvijala posebno u Njemačkoj. ( Dekanić, Lay, 2008:26)

Pojam “geopolitika” je osmislio švedski geograf Rudolf Kjellén, koji je bio inspiriran

njemačkim geografom Friedrichom Ratzelom i njegovim poznatim djelom "Politische

Geographie". Međutim tek 1897. godine pojam geopolitike postaje aktualan

zahvaljujući američkom diplomatu Robertu Strausz-Hupéu, koji je bio redovni član

Sveučilišta u Pennsylvaniji.

Pri pokušaju definiranja geopolitike kao političke vještine dolazimo do komplikacija, jer

nije moguće dati jednu jedinstvenu i općeprihvaćenu definiciju.

Mnogi autori se ne mogu složiti oko definicije, te tu dolazimo do zapreka pri

definiranju.

“Njeno definiranje zavisi od brojnih faktora: od polaznog teorijsko stanovišta autora, od

geopolitičke škole kojoj pripada, od općih interesa i težnji koji se definicijom žele

promovirati, od aspekta promatranja, od ideologije i vanjske politike svake države kojoj

autor pripada, od nivoa spoznaje geopolitičkih pojava i procesa i drugih činitelja.

Spominjanje riječi geopolitika često izaziva negativne konotacije. Posljedica je

to bremena iznimno negativnog nasljeđa koje geopolitika nosi iz doba kad je služila kao

opravdanje za teritorijalna osvajanja. Geopolitika je nastala kao pogled na svijet koji

je promatrao utjecaj geografskih faktora na politiku.” (Mamadouh, 1999:118-138).

Današnji geopolitičari kažu za geopolitiku da je znanstvena disciplina političke znanosti

koja istražuje odnos između prostora, moći i stanovništva.

Suvremena geopolitika daje nam nove poglede za sagledavanje odnosa geografije i

politike. Možemo reći da je suvremena geopolitika važna za razvoj racionalnih,

uravnoteženih i realističnih paradigmi koje nude novi koncept i novi pogled na

prostorne aspekte svjetske političke karte.

3

Suvremena geopolitika nudi drugačiju teorijsku osnovu od stare, tj. tradicionalne ili

klasične geopolitike.

Za suvremenu geopolitiku možemo reći da se bavi istraživanjem novih pojava

specifičnih za razdoblje u kojem se razvijaju globalizacija i lokalizacija. Ona proučava

kulturne, vjerske i etičke raznolikosti te sukobe istih, popularizira geopolitičko

proučavanje gradova i lokaliteta te učinke tehnologije na putove interakcije.

“Razvoj suvremene geopolitike odvija se kroz rad tri grupe geopolitičara koje su razvile

svoje pristupe geopolitici. U Francuskoj djeluje nova geopolitička škola u okviru koje

djeluju Michel Foucault, Michel Foucher, Yves Lacoste i Jacques Levy. Oni

zastupaju politički aktivizam.

U Velikoj Britaniji djeluje akademska škola geopolitike s neutralističkim pristupom čiji

su predstavnici John O'Loughlin, Geoffrey Parker i Peter J. Taylor. U SAD-u i Velikoj

Britaniji djeluje kritička geopolitika koja razvija kritički pristup geopolitici.

Njeni predstavnici su John Agnew, Richard Ashley, Simon Dalby, Gertran Dijkink,

Klaus Dodds i Gearoid O Tuathail” (Mamadouh, 1999:118-138).

Geopolitički aspekti nafte i vode

“Geopolitička uloga nafte počela je u Prvom svjetskom ratu. Nakon Drugog svjetskog

rata glavni sadržaj geopolitičke uloge nafte mijenja se u koncept nadzora nad

proizvodnjom i širim političkim okruženjem proizvodne regije. Zbog takvog nadzora

izbili su naftni šokovi i energetske krize sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga

stoljeća, vodio se Zaljevski rat 1991. godine itd. danas na početku XXI. stoljeća

geopolitička uloga nafte nije tako jednoznačna.” ( Dekanić, Lay, 2008:183)

Dvadeseto stoljeće možemo smatrati stoljećem rata za naftu, kako je to opisao W.

Engdahl u knjizi Stoljeće rata. Ratovi za naftu s kraja XX. stoljeća nastavljeni su

početkom XXI. stoljeća.

Možemo reći da je nafta danas najtraženiji resurs u suvremenoj globalnoj ekonomiji.

Čitava svjetska ekonomija ovisi o cijenama nafte i njene dostupnosti na svjetskom

tržištu. Nafta je pronađena u Perziji 1904. godine i od tada je počela njena primjena u

4

svijetu. Nafta je u XX. stoljeću preobrazila promet, promijenila industriju, ratovanje i

oružja te tako preobrazila i sam način života.

Nafta je specifična roba, jer je jedinstvena što se tiče njezina utjecaja na sve zemlje i

čitavu svjetsku ekonomiju prilikom svake promjene njezine cijene.

Ukupne zalihe nafte u svijetu, prema stručnim procjenama, dostajat će za 40-ak idućih

godina ako sadašnja potrošnja ostane na istom nivou.

Mnogi naftu nazivaju “crnim zlatom.” Geopolitički gledano nafta je trajan izvor

destabilizacije u svijetu, posebice na Bliskome istoku. Činjenica je da je nafta važan

činilac današnjih međunarodnih odnosa i nezaobilazna tema za razgovor na bilo kojoj

međunarodnoj konferenciji.

Možemo zaključiti svaka država treba imati rezerve nafte da bi opstala na svjetskom

tržištu. Pod rezervama nafte se podrazumijeva količina sirove nafte u određenom

ekonomskom području.

Početkom XXI. stoljeća nafta i globalni prostorni raspored nafte, njenih resursa, tokova

i korištenja postaje važna glavna odrednica globalne politike i težnje za političkom moći

u globaliziranom svijetu.

Početak XXI. stoljeća obilježen je sve intenzivnijim aktualiziranjem geopolitičke uloge

vode. Kao što znamo voda igra važnu ulogu u svijetu jer se koristi za javnu

vodoopskrbu, industrijsku proizvodnju te navodnjavanje poljoprivrednih površina.

Možemo očekivati u budućnosti da će se voditi veliki politički sukobi zbog vode i

nadzora nad njenim zalihama.sve države trebaju da imaju strategiju kontroliranja vode

na svom teritoriju. Tako je i Hrvatska donijela 2007. godine “Strategiju upravljanja

vodama” koja politički brani i zagovara dugoročno održivo gospodarenje vodnim

bogatstvima kao općim dobrom Hrvatske.

U Bosni i Hercegovini “Strategija upravljanja vodama” predviđena je Zakonom o

vodama Federacije BiH i ona je dio “Strategije zaštite okoliša”. Strategija je donijeta

2007. godine.

“Izraz "geopolitika vode" označava najprije političke rivalitete u raspodjeli propusne

moći rijeka i rječica ili iskorištavanju hidrauličkih resursa. Takvi rivaliteti postoje ne

samo među državama čije teritorije prolazi ista rijeka već i u okrilju iste države između

5

regije ili velikih gradova, koji svaki ponaosob cilja da izvuče korist od resursa

hidrografskih bazena koji su manje-više bliski” (Petrović Piroćanac, 2014.)

“Nesumnjivo je upravljanje vodom način političkog kontroliranja teritorija. Države

prirodno nastoje da osiguraju sigurnost svojih resursa vodama. Međutim, ti resursi,

zavjese voda, prelaze granice i države nizvodno zavisne su od uzvodnih država.

Tako Meksiko zamjera SAD zbog zahvaćanja vode u Coloradu. Turci nastoje

maksimalno da iskoriste Eufrat, a Sirija i Irak se ne zadovoljavaju ostatkom. Sudan i

Etiopija vladaju gornjim Nilom, što brine Egipat koji živi isključivo od te rijeke.

Namibija može da osudi Bocvanu na velike nevolje ako bi je lišila vode Okavangoa. Na

Bliskom istoku 2/3 izraelskih potreba za vodom pokrivaju zavjese smještene na

okupiranim teritorijima. U ovim sukobima nije riječ samo o količini, već i o kvalitetu

vode. ”(Petrović Piroćanac, 2014.)

Kao što smo vidjeli ove godine Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Srbiju su pogodile

velike poplave koje su ostavile užasne posljedice. Predviđa se da će se svijet do 2020.

godine susresti sa velikim paradoksom: zbog obilnih padalina doći se do katastrofalnih

poplava u nekim dijelovima svijeta, dok će u drugim dijelovima svijeta doći do suša.

Zbog toga će doći do sukoba za zalihe pitke vode.

“Uzroci sukoba zbog vode su nestašica, suša, zagađivanje i promjena klime. Promjena

klime nije samo rezultat čovjekova ne-savjesnog djelovanja na prirodu, nego i pokušaj

da se uz pomoć suvremene tehnologije izazivaju klimatske promjene, oluje, poplave,

tako da se danas može govoriti i o meteorološkim ratovima koji mogu biti proizvedeni u

laboratoriju i uporabljeni protiv «neprijatelja».” (Milardović, 2003:21.)

6

Zaključak

Za geopolitiku znamo da je nastala krajem XIX. stoljeća i da je jedna od rijetkih

disciplina kojoj točno znamo godinu nastajanja. Svoj najveći uzlet geopolitika je

doživjela tokom XX. stoljeća posebice za vrijeme dva svjetska rata. Danas na snazi je

suvremena geopolitika koja je primijenjeni studij odnosa geografskog prostora i

politike.

Za naftu i vodu možemo reći da su političko oružje, te oni koji ih posjeduju u

mogućnosti su da kroje politiku i poredak u svijetu.

Nafta je tokom čitavog XX. stoljeća bila kamen spoticanja među mnogim državama, jer

ona država koja posjeduje dovoljne zalihe nafte u mogućnosti je da kroji svoju

geopolitičku sudbinu.

Isto tako možemo zaključiti da aspekt vode u svijetu još nije dovoljno prepoznat, te da

će voda postati centralni resurs i tema u XXI. stoljeću. Na svakoj državi svijeta je

dužnost da osmisli strategije pametnoga upravljanja vodama na svom teritoriju.

U pisanju ovoga eseja došla sam do zaključka da izvori energije i pitka voda

predstavljaju prvorazredne globalne i geopolitičke resurse te su nacionalno bogatstvo

svake zemlje

U pisanju ovoga eseja došla sam do zaključka da izvori energije i pitka voda

predstavljaju prvorazredne globalne i geopolitičke resurse te su nacionalno bogatstvo

svake zemlje.

7

Popis literature

• Dekanić, Igor i Lay, Vladimir (2008): Geopolitički aspekti nafte i vode, Zagreb, Centar

za politološka istraživanja,

• Mamadouh, Virginie (1999): Reclaiming Geopolitics: Geographers Strike Back, The

Journal of Geopolitics, 1999-1, 118-138.

• Milardović, Anđelko (2003): Politika u doba globalizacije i tranzicije u hrvatskom

društvu, u: Zbornik s međunarodnog znanstvenog skupa u Splitu, Split, Church in the

World.

•Petrović Piroćanac, Zoran: “Žeđ za vodom je vječita”, Tabloid, internet izdanje,

http://www.magazin-tabloid.com/casopis/?id=06&br=197&cl=33 (26.09.2014.)

8