1) UVOD

SVEUILITE U ZAGREBU

PRIRODOSLOVNO MATEMATIKI FAKULTET

GEOGRAFSKI ODSJEK

Kolegij Analize u GIS-uDEMOGRAFSKA SLIKA PULSKOG KRAJA U VRIJEME POPISA 2001. GODINE I MEUOVISNOST SA PROMETNIM SUSTAVOMDino BeiDiplomski studij 1.g., smjer GIS

ak. god. 2011/2012.Zagreb, lipanj 2012.SADRAJ1. UVOD.........................................................................................................22. BROJ STANOVNIKA................................................................................33. SASTAV PREMA GOSPODARSKOJ AKTIVNOSTI...........................4. ANALIZA PROMETNOG SUSTAVA...................................................5. ZAKLJUAK...........................................................................................26. LITERATURA..........................................................................................27. IZVORI.....................................................................................................21. UVODPulski kraj(Sl.1.) obuhvaa juni dio Istarskog poluotoka, koji ujedno ini administivnu jedinicu Istarske upanije. Analiziran prostor dijeli se na 88 naselja koja se nalaze unutar 8 administrativno teritorijalnih jedinica: grada Pule i opina Barban, Linjan, Faana, Marana, Medulin, Svetvinenat i Vodnjan. Taj prostor obuhvaa 570,2 km2 i na popisu stanovnitva iz 2001. godine na tom je podruju ivjelo 85 167 stanovnika. Izraunavi gustou stanovnitva iz tih parametara dobije se podatak od 149,36 stanovnika na kilometar kvadratni. Ako znamo da je gustoa naseljenosti Hrvatske 78,5 st/km2, jasno je uoljivo da je Pulsko podruje skoro dvostruko vie naseljeno od hrvatskog prosjeka. Gustoa naseljenosti Istre je 73,40, to pokazuje da je ovo podruje takoer iznadprosjeno naseljeno i u okvirima Istarske upanije. Konkretno, ukoliko izbacimo Pulu te izraunamo podatke za ostalih 7 opina, dobijemo gustou naseljenosti od 49 st/km2, to dovoljno govori o ovisnosti i vezanosti ostalih opina za Pulu. Vanost Pule za ovo podruje takoer se ogledava u broju stanovnika pa tako od ukupnih 85167 stanovnika ovog podruja 59 850(70%) otpada na Pulu. Upravo iz tih razloga, Pula e biti detaljnije analizirana od ostalih opina kako bi se to bolje prikazali prostorni odnosi koji prevladavaju u iroj okolici Pule.

Sl.1. Prostor pulskog kraja sa prometnicama

Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. www.dzs.hr

2. BROJ STANOVNIKA

Kao to je ve ranije reeno, pulski kraj ima 85 167 stanovnika. Nakon dominantne Pule(59 850 st.), slijede znaajno manja naselja kao to su Vodnjan(3460), Faana(3050), Medulin(2580), Galiana(1349) i Marana(1015). Nakon Pule, koja je glavni pol naseljenosti sa oko 1100 st/km2, ova naselja predstavljaju sekundarne centre pulskog podruja. Ostala naselja imaju manje od 1000 stanovnika i nevana su kada govorimo o centralnosti podruja. 69 naselja(78%) manja su od 300, a ak 40(45%) imaju manje od 100 stanovnika(Sl.2.).

Sl.2. Broj stanovnika po naseljima

Izvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. www.dzs.hr

Opina/grad1948. 1953. 1961. 1971. 1981.1991. 2001.p(km2)st/km2

Barban430042914107356130142983280290,0331,10

Faana7997651271153818792716305013,70222,70

Linjan283726592636224722212371294567,6843,50

Marana5898551750534340396237293903130,3729,90

Medulin183217131822169724433407474834,56173,70

Pula2106528512374034749856153623785985053,601093,30

Svetvinenat406738613556277323452204221879,4327,90

Vodnjan5609433462976259526155385651100,8356,00

ISTRA1833401750941768381751991883322043462063442810,4973,40

Tab.1. Kretanje broja stanovnika Istre 1948. 2001. i gustoa naseljenosti 2001Izvor: Zupanc, I. 2004: Demografski razvoj Istre od 1945. do 2001

4. SASTAV PREMA GOSPODARSKOJ AKTIVNOSTIStanovnitvo ovog podruja moemo podijeliti na gospodarski aktivno(Sl.7.), gospodarski ovisno odnosno uzdravano stanovnitvo(Sl.8.), stanovnitvo s osobnim prihodima(Sl.9) . Ako u aktivno stanovnitvo ubrojimo sve zaposlene osobe koje obavljaju neko zanimanje, a u uzdravano stanovnitvo djecu do navrene 15 godine, kuanice, osobe koje se pripremaju za obavljanje zanimanja, koje se koluju na teret roditelja, roaka i sl., osobe nesposobne za rad i bolesne osobe tada dobijemo zanimljive rezultate. Tako recimo tek tri naselja imaju udio aktivnog stanovnitva vei od 50%, a veina naselja ima tek treinu aktivnog stanovnitva(Sl.7.).

Sl.7. Udio aktivnog stanovnitvaIzvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. www.dzs.hr

Sl.8.Udio uzdravanog stanovnitvaIzvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. www.dzs.hr

Udio uzdravanih(Sl.8.) varira od naselja do naselja te se ne mogu izvui neke zakonitosti i pravila na istraivanom podruju kao u dosadanjim primjerima gdje su vrijednosti rasle udaljavanjem od obale, no valja napomenuti da se se sva naselja kategorije od 35 do 45% uzdravanog stanovnitva nalaze u unutranjosti.

Sl.9.Udio stanovnitva s osobnim prihodimaIzvor: Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2001. www.dzs.hr7. ANALIZA PROMETNOG SUSTAVAPromatrajui sliku 13 moemo uoiti grad Pulu kao prometno vorite cestovnog i eljeznikog prometa. U vrijeme popisa 2001. cijeli Pulski kraj imao je oko 16 km autoceste, s tim da je 9 km bilo u planu izgradnje, znai sveukupno 25 km, dok je dravnih cesta bilo 45 km. Najvie je bilo upanijskih cesta, oko 200 km, te lokalnih oko 187 km. Takoer je bitno za spomenuti, Pulski kraj je imao oko 7 km eljeznike pruge. Prostorno gledajui ceste se ire iz Pule, autocesta u smjeru S-J, dok dravne ceste u smjeru SI-JZ. Od ostalih prometnih vorita, bitno je spomenuti i Vodnjan koji je vorite cestovnog (autocesta, upanijske, lokalne ceste) i eljeznikog prometa.

Sl.13. Ceste Pulskog krajaKoristei opciju Intersect, moemo analizirati cestovna vorita pulskog kraja (sl.14), tonije vorita meu dravnim cestama i autocestom sa ostalim cestama, kojih ima 91, 13 na autocesti, a 78 na dravnoj cesti, to govori o dostupnosti navedenim cestama. Na 70 km navedenih cesta, postoji 91 vorite. No kada govorimo o dostupnosti nekom voitu i njihovim povezanostima sa naseljeima, opcijom buffer moemo utvrditi koja kolike se naselja nalazi u navedenim parametrima, a za ovo istraivanje je koritena udaljenost od 2 km od vorine toke (sl.15). Od 88 naselja u Pulskom kraju, 24 ih je u krugu 91 vorita. Ako izuzmemo Pulu, i voita u Puli, zakljuujemo da se izvan pule nalazi 46 vorita, dakle pola vorita otpada na grad Pulu (sl. 16).

Sl. 14. Cestovna vorita pulskog kraja

Sl.15. Buffer zone oko vorita

Sl. 16. Buffer vorita izvan PuleBudui da se u ovom radu bavim stanovnitvom, broj cesta i vorita moraju biti analizirana sa demografskog stajalita. Dakle promatramo li naselja sa najvie stanovnika blizu vorita, dolazimo do zakljuka da ih je najvie blizu Pule, tonije nalaze se u krugu 10 km i imaju sveukupno 6253 stanovnika (sl.17). Usporeeujemo li autocestu i dravnu cestu kao pokretae razvoja, moemo zakljuiti da je vie naselja u blizini dravne ceste, nego u blizini autoceste. A po broju stanovnika prednjae naselja u blizi autoceste i moe se pretpostaviti da e se broj stanovnika lagano poveati ili stanirati, dok e u naseljima u blizini dravne ceste broj stanovnika opadati (sl.18)

Sl. 17. Veliina nselja u blizini vorita

Sl 18. Usporedba naselja po broju stanovnika8.ZAKLJUAK

Iako nije administrativni centar Istarske upanije, u svakom drugom segmentu Pula je centralni grad Istre. Sa svojih 59850 stanovnika pokreta je svih gospodarskih i demografskih kretanja u istraivanom podruju koje ima 85 167 stanovnika, to znai da stanovnitvo Pule ino 70% od ukupnog, to takoer govori o vanosti Pule za ovaj kraj. Kao centar obrazovanja i rada Pula ima i negativan utjecaj na naselja u zaleu, koja demografski odumiru bez naznaka skorog oporavka.(Tab.1.) Najbolji primjer su opine Barban i Svetivinenat koji su od popisa 1948. godine prepolovile broj stanovnika. Problem je to mladi ljudi odlaze u prosperitetnije krajeve bez namjere za povratkom, to ima dvostruko negativni uinak na demografsku sliku emitivnog kraja, jer gube mladu radnu snagu ali i takoer njihov reprodukcijski potencijal. Nasuprot tome, imamo opine koje su prosperirale razvojem Pule kao funkcionalnog centra, pa je tako broj stanovnika narastao u opinama Medulin(1948.god-1832 st; 2001.god- 4748 st.) i Faana(1948.god-799 st; 2001.god- 3050 st). Turizam, koji u Istri cvijeta u posljednje vrijeme, je takoer zasigurno odigrao veliku ulogu u razvoju tih opina. Tim putem bi trebao ii i razvoj unutranjosti Istre koja bi pomou ruralnog turizma mogla revitalizirati depopulirane opine. Dovodimo li tu unutranjost Istre sa cestovnim prometom, najvie ih je u najvei broj stanovnika nalazi se u blizini autoceste, to znai da im je Pula relativno blizu. Nadalje blizina autoceste moe dovesti do investiranja u ovaj prostor u vidu preseljenja tvrtki i postrojenja, to moe biti jedan od pokretaa razvoja ovoga prostora.9. LITERATURABerti, I., 1997: Istra geografska obiljeja, Geografski horizont 43 (2), 11-34.

Blaevi, I., 1984: Turizam Istre, Geografski horizont 30 (3-4), 29-39

Vresk, M. 1987: Polarizacijski efekti urbanizacije Istre, Acta Geographica Croatica 22, 43-53. Nejami, I. (2005): Demogeografija: stanovnitvo u prostornim odnosima i procesima, kolska knjiga, Zagreb

Veliki atlas Hrvatske (ur. Borovac, I.), Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.

Zupanc, I. (2004): Demogeografski razvoj Istre od 1945. do 2001., Hrvatski geografski glasnik, 66 (1), 67-102

10. IZVORIGeneralni urbanistiki plan grada Pule, Pula, 2008.Tablogrami 1964. 2009., Dravni zavod za statistiku, ZagrebPopis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001.: stanovnitvo prema aktivnosti i spolu, po naseljima, CD-ROM, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001.: stanovnitvo prema spolu i starosti, po naseljima, www.dzs.hr (03.06.2012.)

Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001.: stanovnitvo staro 15 i vie godina prema spolu i zavrenoj koli, po gradovima/opinama, www.dzs.hr (02.06.2012.)

Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001.: zaposleni prema preteitoj aktivnosti po tipu naselja stanovanja, spolu i podruju djelatnosti, CD-ROM, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

Naselja i stanovnitvo Republike Hrvatske 1857. 2001., CD-ROM, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2005.

Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 31. oujka 2001.: dnevni i tjedni migranti, po naseljima, CD-ROM, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2003.

PAGE 1