1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU Hrvatski studiji –Studia croatica

Zagreb, Borongajska cesta 83d

STUDIJSKA GRUPA : KOMUNIKOLOGIJA

SEMINARSKI RAD

POVIJEST GLASA AMERIKE

Kolegij : Medijski menadžment

Mentor : prof. docent dr. Goran Popović

napisao : Davor Kovačević Zagreb, 10.01.2010.g.

2

SADRŽAJ

1. UVOD

2. SREDIŠNJI DIO

2.1. Razvoj radija između dva rata

2. 1. 1. Povijest nastanka radija Glas Amerike

2. 1. 2. Glas Amerike u hladnoratovsko vrijeme

3. 0 Modernizacija Glasa Amerike

4.0. Povelja Glasa Amerike

5.0. Osoblje

6.0. Tehnika i program

7.0. Hrvatske vijesti Glasa Amerike

8. 0 ZAKLJUČAK

BIBLIOGRAFIJA

3

1. UVOD

In 1939, the American playwright Robert Sherwood, who would become a speechwriter for

President Franklin Roosevelt and later, the "father of the Voice of America," predicted the

impact of international broadcasting when he said: "We are living in an age when

communication has achieved fabulous importance. There is a new decisive force in the

human race, more powerful than all the tyrants. It is the force of massed thought-thought

which has been provoked by words, strongly spoken."

Tisuću devetsto trideset devete godine, američki pisac drama Robert Sherwood, koji će

postati pisac govora za predsjednika Franklina Roosvelta, a kasnije „ otac Glasa Amerike“/

V.O.A / predvidio je utjecaj međunarodnih radijskih servisa kada je rekao ; ŽIVIMO U DOBU

KAD KOMUNIKACIJE POSTAJU NEIZMJERNO VAŽNE. TO JE NOVA ODLUČNA SNAGA U

LJUDSKOJ RASI, MNOGO SNAŽNIJA NEGO SVI TIRANI. To je snaga javne misli koja je

potaknuta snažno izgovorenom riječi !“

Ovim seminarskim radom odgovoriti ću na pitanje zašto je za povijest novinarstva važan

radio Voice of Amerika. Prikazati ću na primjeru Glasa Amerike / Voice of Amerika : V.O.A /

rad velikih radio stanica, sponzoriranih od država i njihov utjecaj na razvoj medija. Važnost

Glasa Amerike sagledati ćemo u kontekstu SAD-a, kao velike svjetske sile, te u djelovanju i

programskim utjecajima politike na medij ( u ovomu slučaju radio ) kroz „ hladnoratovsku“

borbu kapitalizma i socijalizma, odnosno Istoka i Zapada. Uloga Glasa Amerike i organizacijski

model dodatno će biti pojašnjena primjerima.

4

2. SREDIŠNJI DIO

2.1. Razvoj državnih radija između dva rata

Kasne tridesete godine prošlog stoljeća bile su u znaku ubrzanog razvoja radija kao novog

medija. Nizozemci su među prvim zemljama Europe, osnovali državni radio koji emitira

edukativni program s ciljem školovanja stanovnika udaljenih naselja na sjeveru zemlje prema

Danskoj. Italija i Velika Britanija započele su 1932.g. čuveni „ kraljevski servis „ - BBC.

Francuska slijedeće godine. Preko Atlantika u SAD-u, tek se vode javne rasprave o potrebi da

država prepozna mogućnosti radija i vladinim novcem osnuje Vijeće za telekomunikacije.

Predsjednikov glasnogovornik javno je u svojim govorima pričao kako riječ koja se čuje u

eteru postaje moćni glas javnosti. Ipak, do 1941.g. ništa se konkretno nije radilo na osnivanju

državnog radija. S druge strane, Rusi su shvatili važnost promicanja državnih interesa putem

radija shvaćajući ga kao instrument vanjske politike, tako Sovjetski savez gradi radio centar u

Moskvi i do kraja 1933.g. emitira na 50 jezika i dijalekata. Taj moćni dugovalni odašiljač

opsegom čujnosti doseže i preko granica Sovjetskog saveza. Hitler, odmah nakon dolaska na

vlast postavlja Goebelsa za ministra propagande i Njemačka već 1933.g. gradi masivnu

mrežu odašiljača i djeluje neprijateljskom propagandom koja proizvodi „ buku u eteru“

Austrijancima, pripremajući time budući « anschluss«. U isto vrijeme Berlin je započeo

kratkovalno emitiranje za Latinsku Ameriku. U međuvremenu, Japan je koristio radio za

promociju nacionalnih ambicija na Dalekom Istoku.

2. 1. 1. Povijest nastanka radija Glas Amerike

Usprkos naporima mnogih uvaženih osoba, kao što je bio kongresmen Emmanuel Celler iz

države New York ( koji je svojim dopisima iz 1937.g.,1938.g.,1939.g. stalno naglašavao

potrebu osnivanja državne radio stanice koja bi odgovorila na njemačku propagandu ),

Sjedinjene Američke države ulaze u 1940.god. bez planova za uspostavu službene prisutnosti

na međunarodnim zračnim valovima.

5

Kratkovalni izvori obuhvaćali su na stotine niskovalnih odašiljača koji su se iznajmljivali u

komercijalne svrhe. Ipak, do 1941.g. ništa se konkretno nije radilo na osnivanju državnog

radija. Nakon Pearl Harboura i napada na Ameriku, te objave rata između Japana I SAD-a,

Roosvelt daje zadatak svom glasnogovorniku Robertu Sherwoodu da okupi privatne vlasnike

odašiljača i lokalnih radio postaja koji su radili radio na komercijalnim osnovama. Zadatak je

jasan ; trebalo ih je ujediniti u projektu emitiranja za južnu ameriku. Godine 1941. nekoliko

tih privatnih odašiljača unajmljeni su od vladinog koordinatora da odašiljaju prema Latinskoj

Americi. Sredinom iste godine Roosvelt osniva FIS / Foreign Information Service/ i imenuje

svog copywritera za prvog direktora. Vođen svojom vjerom u snagu medija i potrebom za

osnivanje jakog nacionalnog radija koji će svijetu prikazati američki način mišljenja ,

Sherwood iznamljuje prostor za svoj glavni ured u Njujorku, okuplja skupinu novinara i

započinje producirati materijal za emitiranje do Europe, uz pomoć radio stanica u privatnom

vlasništvu američkih građana. Direktor Sherwood također je dogovorio preuzimanje FIS

materijala kroz pogodnosti mreže BBC- a. Oni će biti moćan emiter za prijenos signala preko

Atlantika do Londona i dalje do Berlina. Japanskim napadom na Pearl Harbor i objavom rata

Americi od strane Njemačke, Sherwood ubacuje u višu brzinu. Nalazi Johna Houseman-a da

vodi radio operacije u Njujorku. U 10 mjesecu 1941. FIS izvodi emitiranje uživo za Aziju iz

svog studija u San Francisku. Dana 24.02.1942.g. samo 79 dana nakon što je Amerika ušla u II

svjetski rat FIS zrači prvo emitiranje za Europu preko BBC-a i dugovalnog odašiljača.

Najavljivač William Harlan Hale otvorio je program za Njemačko govorno područje riječima ;

" ovdje govori glas amerike " / " Here speaks a voice from America. Every day at this time we

will bring you the news of the war. The news may be good. The news may be bad. We shall

tell you the truth." / Ime „ Glas Amerike „ zadržalo se i za nekoliko mjeseci je postalo zaštitni

znak svih valova. Od svojih početaka V.O.A. je obećala govoriti svojim slušateljima istinu

neovisno o tome jesu li vijesti bile dobre ili loše. John Houseman je kasnije rekao :“ u

stvarnosti imamo mali izbor “. Neizbježno, vijesti koje Glas amerike nosi svijetom u prvoj

polovici 1942. gotovo uvijek su bile loše. Do sedmog mjeseca VOA se razvija ubrzano te ima

novi ured OWI / Office of War Information /- odjel za ratne informacije. Dvadeset tri

odašiljača su postavljenja i servis ide na 27 jezika do samita osovine u Kasablanki . Od 1942.g.

Glas Amerike izgradio je globalnu reputaciju kao postojani i pouzdani izvor vijesti i

informacija. Do kraja rata svaki vojnik na fronti i građani u gradovi znali su što se gdje

događa.Poznato je da radio u vojne svrhe služi kao jako sredstvo propagande i komunikacije.

6

Više o tome može se pročitati u knjizi ; M.Sapunar : Teorijski aspekti novinarstva, str.99 ;ITG,Zg.2001.g. / Sličnu

ulogu za amerikance odigrao je i „Glas Amerike“.

2. 1. 2. V.O.A u hladnoratovsko vrijeme

Krajem rata mnogi servisi „Glasa amerike“ bivaju smanjeni ili ukinuti. Krajem 1945.g. vlada

SAD-a osniva građanski odbor kojim predsjeda profesor sa sveučilišta Kolumbija Arthur

McMahon koji dobiva jasne naputke od državnog aparata „ američka vlada ne može biti

indiferenta prema načinima putem kojih se naše društvo prikazuje drugim zemljama.

„.Nakon II svjetskog rata VOA postaje moćno oružje glasa američke javnosti i prikaza

demokratskih vrijednosti u vremenu hladnoratovskih prepucavanja velikih sila u medijima.

Radio tada biva snažno pritisnut utjecajem diplomacije u želji za jačom propagandom

kapitalizma. Krajem 1945.g. jezični servis „Glasa amerike“ za Latinsku ameriku - prelazi pod

ingerenciju vlade SAD-a i kongres im odobrava sredstva za rad u iduće dvije godine. I ta teško

stečena podrška za međunarodna radijska izvješća nestaje 1948. Kongres tada uslijed

eskalacije hladnog rata biva snažno pritisnut neprijateljskom propagandom SSSR-a. Blokada

Berlina potvrđuje jaku potrebu za američkim radio izvješćima u svijetu. Donešeni su zakoni

kojima se striktno određuje funkcija američkih međunarodnih informativnih i kulturnih

programa pa tako V.O.A biva daleko unazađena od svoje prvotne misije. Raspravljalo se

godinama o zadatku službenog međunarodnog radio servisa. Glavno pitanje je bilo da li mu

je zadatak stvaranje vijesti i nepristrani pregled događanja u americi ili ga treba iskoristiti kao

snažno oružje službene vanjske politike SAD-a protiv Sovjetskog Saveza. Kongres je prihvatio

ovo drugo rješenje. Esklacijom rata u Koreji 1950.g. Glas amerike postavlja nove jezične

servise prema Aziji. Poznati «lov na vještice« senatora Josepha McCarthyja 1953.g. stvara

istragu protiv osoblja „Glasa Amerike“ i optužuje ih za subverzivnu djelatnost i propagiranje

komunizma. Iako optužbe nisu nikada bile potvrđene, tokom kongresne istrage Glas amerike

biva prisiljen zaustaviti svoje programe, planovi za pobošljanje opreme odašiljanja su

zaustavljeni, a mnogi jezični servisi vijesti su ukinuti. Iako je istraga završena, kongres utječe

na predsjednika Eisenhowera da preispita svoju vanjsku politiku, a time i ulogu Glasa

Amerike. Herbert Hoover, bivši predsjednik, kao predsjedavajući kongresnog odbora donosi

odluku da servis V.O.A-e treba biti odvojen od vladinih ureda. U osmom mjesecu 1953.

osniva se United States Information Agency ( USIA ), V.O.A postaje njezin pojedinačno

najveći projekt.

7

Slijedeće godine glavni uredi sele u Vašington na adresu gdje se nalaze i danas

(Independence avenue s.w. nedaleko zgrade kongresa ! ). Bio je to novi početak za osoblje

„Glasa Amerike“.

2. 1. 3. Modernizacija Glasa Amerike

U slijedećih desetak godina „Glas Amerike“ snažno se razvija i postaje svjetski vodeći

međunarodni radijski servis. Produkcija programa postaje kvalitetnija, glavni prioreti su im

javljanja uživo s lica mjesta. Kada je 1969.g. viđena noga Nila Amstronga na mjesecu, preko

800 milijuna ljudi i na stotine radijskih postaja diljem svijeta slušale su prijenos uživo „Glasa

Amerike“. Uvažavanje i respekt dobivaju neprestanim praćenjem vijesti kroz Vijetnamski rat i

kasnije oko afere Watergate. Ta dva događaja koja su dovela naciju u stres praćena su

reakcijom slušatelja sa svih strana svijeta i transparentno prikazana mišljenja nisu bila samo

reakcije američke štampe. Takvim načinom rada dobili su snažnu podršku u svijetu. Ipak,

povećanjem programa i slušateljstva stvorio se veliki problem. Nedostatak modernije

opreme i osoblja. Servisi na stranim jezicima trebali su prevoditelje. Zastarjela oprema stara i

preko tridesetak godina dovela je do toga da su se mnogi slušatelji žalili na kvalitetu signala i

prijema. Malo je odašiljača koji su mogli proizvesti signal od 500.000 volti, kao što je imala

njihova konkurencija. Tisuću devetsto sedamdeset i sedme godine „Glas Amerike“ postaje

prvi međunarodni radio koji emitira cjelodnevni program preko satelita do prekooceanskih

radio stanica. Tada se uspostavlja i program na arapskom. Već 1983. financira se

modernizacija sa 1,3 milijarde dolara. Kongres 1985. otvara novi radio servis za Kubu Radio

Marti koji ima svoj poseban studio, a od „Glasa Amerike“ dobiva uredničku i tehničku

podršku. Raspadom Sovjetskog Saveza i dolaskom demokracije u mnoge istočno europske

zemlje, Glas Amerike postavlja novi servis RADIO FREE EUROPE, koji se stacionira u Pragu na

osobni poziv predsjednika Vaclava Havela. Glas Amerike 1994.g. postaje prvi međunarodni

radijski servis koji nudi svoje vijesti putem interneta. Dvije godine kasnije stvara web

stranice. Danas imaju dvije web domene ; ABOUT VOA – nudi informacije o povijesti radija,

službene obavijesti, publikacije, rasporede programa i drugo.

8

Druga web domena www.voanews.com pojavila se 2000.g. i na tom webu se nude vijesti iz

amerike, fotografije, audio vijesti, tv vijesti, te informacije na svim jezicima za korisnike.

Podaci se mjenjaju svakodnevno.

2.1. 4. Povelja V.O.A. – e

Godine 1960.g. George Allen direktor USIA podržao je Povelju Glasa Amerike, koju su

sastavili zaposlenici i osoblje V.O.A -.e, tokom 1958.g. i 1959.g. da se predloži kao formalna

izjava o pravilima koja će voditi emisije Glasa Amerike. Tada je rekao ;

„ .....Dugoročni interesi SAD-a su služiti putem komunikacija izravnom kontaktu nacija svijeta

preko radija. Kako bi to djelovalo Glas Amerike je morao osvojiti pažnju i poštovanje

slušatelja. Ovi principi stoga vode emisije radija...“

1) VOA će služiti kao dosljedan, mjerodavan i autoritativan izvor vijesti. VOA vijesti će biti

točne, objektivne i sveobuhvatne.

2) VOA će predstavljati Ameriku, ne samo pojedinačni element njenog društva, stoga će biti

uravnotežena i široka projekcija u pregledu značajnih misli i institucija.

3) VOA će prikazivati stavove vlade SAD-a pregledno i korisno, a isto tako će prikazati

odgovorne rasprave i mišljenja o toj istoj politici.

Točnost, uravnoteženost, sveobuhvatnost i objektivnost, to su bile kvalitete koje su slušatelji

diljem svijeta očekivali od VOA-e. Paralelno s razvojem dosega čujnosti u sve djelove svijeta

V.O.A razvija svoja pravila ponašanja u eteru. Ti standardi službeno su i potvrđeni u Povelji

Glasa Amerike, koju potvrđuje predsjednik Gerald Ford 12.06.1976.g. ( Public Laws 94-350 ;

103-415). Može se reći da stvaraju svoj etički kodeks profesionalnog novinarskog ponašanja

u odnosu prema državnim tijelima i utjecaju tijela državne uprave kroz diplomaciju i

dužnosnike na rad i programski sadržaj vijesti. Odani principima zacrtanim u Povelji reporteri

i radijski izvještači Glasa Amerike moraju težiti ispravnosti i objektivnosti u cijelom svom

radu. Oni ne govore u ime američke vlade. Oni ne prihvaćaju nijedan postupak ili pomoć od

vladinih službenika ili agencija koji nije jednak postupku prema privatnim novinskim

agencijama ili osoblju. Štoviše, profesionalci Glasa Amerike trude se održati i sačuvati

jedinstvo svoje organizacije. U povelji stoji između ostalog da svaku informaciju treba

9

provjeriti iz dva neovisna izvora, sve s ciljem održanja istinitosti, uravnoteženosti i

nepristranosti svojih informacija.

2.1.6. Osoblje

Čitajući popis svih ljudi koji su radili za Glas amerike vidimo vrlo respektabilna imena iz

mnogih znanstvenih disciplina, ili ako koristimo riječi jednog od direktora Johna Housemanna

; « popis će otkriti domaće i strane učene glave iz različitih područja – novinare, izdavače,

rukovoditelje, glumce, režisere, ekonomiste, filozofe, pjesnike, umjetnike, glazbenike,

predavače i financijaše ; toliko slavnih osoba koje su radili u nekoj prošlosti i budućnosti da je

gotovo nemoguće zamisliti ih pod istim krovom »

Bivši direktor John Chancellor piše u svojoj knjizi ; „ Čudna je ta osobina trošne izvrsnosti kod

Glasa Amerike. Ja sam tamo došao sa koncepcijama i predrasudama, kao netko izvan

„branše“. Nisam ih čak ni doživljavao kao mirne i pristojne radio izvjestitelje. Na moje

iznenađenje, otkrio sam da sam pogrešno procijenio taj duh-zaista, buka –koja postoji unutar

Glasa Amerike. Bilo je to kao ući u neku uzvišenu kuću gdje stanovnici zidove pridržavaju

metlama jer nose nevjerojatne argumente u sebi. Postoji neki fini antički osjećaj ludosti tog

mjesta i nakon godine i pol što sam proveo svoj krug na metli moj pogled na Glas Amerike i

njegove zaposlenike bio je pun ponosa i naklonosti. Bili su to vrlo inteligenti ljudi čija je strast

bila prikazati SAD u najboljem mogućem svjetlu mišljenja....“

2.1.7. Tehnika i program

10

Kada govorimo o snazi i moći Glasa Amerike danas, recimo samo da za ovu fiskalnu godinu

američki kongres izdvaja 166 miliona dolara za rad VOA-e.

1150 stalno zaposlenih ljudi stvara program. Od 2004.g. radi se i televizijski te internet

program vijesti i to na 44 jezika, uključujući i hrvatski.

Afan Oromo Creole Indonesian Ndebele Thai

Albanian Croatian Khmer Pashto Tibetan

Amharic Dari Kinyarwanda Persian Tigrigna

Armenian English Kirundi Portuguese Turkish

Azerbaijani* French Korean Russian Ukrainian

Bangla Georgian Kurdish Serbian Urdu

Bosnian Greek Lao Shona Uzbek

Burmese Hausa Macedonian Spanish Vietnamese

Cantonese Hindi Mandarin Swahili

Radijski programi odašilju se na srednjem valu, FM i AM frekevencijama, 15 000 internet

servera u 65 zemalja opslužuje internet vijesti. Sjedište VOA-e jest u Vašingtonu. Unutar

zgrade su 28 radijskih studija, 20 produkcijskih studija za snimanja, 36 profesionalnih stanica

za audio obradu zvuka, 2 posebna studija sa kamerama za snimanje radio vijesti koje se

emitiraju preko interneta ili televizije, 6 video režija za emitiranje i dva centralna digitalna

tehnička studija. Danas preko satelita Glas amerike emitira i tv vijesti, na svojim web

stranicama imaju uživo audio snimke vijesti, a digitalnim prijenosom tjedno emitiraju preko

1000 sati vijesti koje sluša oko 100 milijuna ljudi.

2.1.8. Hrvatske vijesti Glasa Amerike

Glas Amerike počeo je emitirati emisije na hrvatskom jeziku 01.siječnja 1992.g.

Od 1996.g. emitiraju se i tv vijesti na hrvatskom jeziku. Programsko određenje uredništva

najbolje je opisati njihovim riječima ;« Od svojeg osnutka, Uredništvo se trudilo pružati

mikrofon ljudima najrazličitijih uvjerenja i svjetonazora, jer svi su oni dio svijeta i imaju pravo

na vlastite stavove – koliko god nam se ti stavovi ponekad činili neprihvatljivima. Jer –

emitirati istinu ponekad znači emitirati i nepopularne stvari. »

11

Koliko se u hrvatskoj cijeni njihov rad govori činjenica da je veliki broj hrvatskih političara,

znanstvenika, te poznatih osoba rado bio gost u hrvatskim vijestima Glasa Amerike. Svi

programi su besplatni, a također radio stanice koje prijenose vijesti Glasa Amerike dobivaju

besplatnu opremu za digitalni prijenos. Slijedi pregled radijskih programa za hrvatsko

govorno područje ;

Jutarnja emisija Glasa Amerike na hrvatskome jeziku Dnevno od 6.30 – 7.00 5965, 1458 KHz, 792, 756 KHz

Popodnevna emisija Glasa Amerike na hrvatskome jeziku Dnevno od 17.30 -18.00 Emitira se samo putem satelita

Večernja emisija Glasa Amerike na hrvatskome jeziku Dnevno od 20.30 – 21.00 15180 KHz i 7175 KHz

Svi programi također se mogu slušati na satelitu

Eutelsat Hot bird 3 na 13 stupnjeva istočno, frekvencija 12,226 GHz, te audio frekvencija od 1476 MHz, uz vertikalnu polarizaciju

Popis hrvatskih radio stanica koji prijenose programe V.O.A- e

Grad Postaja Frekvencija

Zagreb Zagrebački radio 97 & 99 MHz

Zagreb Radio 101 94,7 MHz

Zadar Radio Donat 97,2 MHz

Brač Radio Brač 91,8 & 106,8 MHz

Šibenik Radio ritam 106,4

Vela Luka Radio val 96,5 MHz

Vrgorac Radio Biokovo 105 MHz

Vis Nautic Radio 90,5 & 93,4 MHz

Pula Radio Maestral 95,4 MHz

Novalja Radio Novalja 94 MHz

Osijek Gradski radio Osijek

99,1 MHz

Slavonski Brod Radio Brod 101,3 MHz

Nova Gradiška Radio Hazard 93 MHz

12

Koprivnica Radio Koprivnica 91,7 MHz

Čakovec Radio Čakovec 98 & 105.4 MHz

Garešnica Radio Krugoval 93,1 MHz

Buzet RTV B.B. Buzet 98,9 & 105,3 MHz

Beli Manastir Radio Beli Manastir

96,9 MHz

Crkvenica Kvarnerski radio 98,1 i 98,8 MHz

Kotoriba Radio Međimurje 95,0 Mhz

News Flash su tv vijesti Glasa Amerike na hrvatskom jeziku,a prenose ih slijedeće tv postaje u Hrvatskoj :

TV JADRAN – Split, KANAL RI – Rijeka, TV NOVA – Pula, VTV Varaždinska televizija, TV Čakovec, OTV Zagreb, te HTV Mostar u BIH

Adresa elektronske pošte : e-mail: croatian@voanews.com

Programi se mogu usnimiti sa web adrese : http://www.voanews.com

putem FTP protokola u MP 3 formatu.

Adresa u SAD-u : 330 Independence Ave., S.W., Washington, D.C. 20237

Hrvatske vijesti razvijale su svoju aktivnost od početnih aktualnih pregleda vijesti o hrvatskoj

politici do danas kada su i dodatni edukativni servis informacija o kulturi Hrvatske i širenja

hrvatske riječi po svijeti. Hrvatske agencije kao što su HINA,IKA, rado se pozivaju na izvor

informacije iz vijesti Glasa Amerike.

13

3. 0 ZAKLJUČAK

Navedeni podaci govore sami za sebe. Povijesna važnost radija Voice of Amerika u isto

vrijeme je i povijest razvoja novinarstva. Način rada, snaga emitiranja, satelitski prijenosi, stil

oblikovanja emisija, etički standardi, novinarski kodeks, sve su to važni elementi za mnoga

teorijska proučavanja. Objektivno - krajem 20 stoljeća standardi Glasa Amerike primjenjeni

su u mnogim pravilnicima i kodeksima malih zemalja mlade demokracije, pa tako i Hrvatske.

4. 0 BIBLIOGRAFIJA

( M.Sapunar : Teorijski aspekti novinarstva, str.99 ;ITG,Zg.2001.g. /

Ayish, Muhammad I. "The VOA Arabic Service: A Study of News Practices and Occupational Values." Gazette, 40, no. 2 (1987): 121-130.

Borra Rajan. "The Problem of Jamming in International Broadcasting." Journal of Broadcasting II, no. 4 (Fall 1967): 355-368.

Browne, Donald R. "The Voice of America Policies and Problems." (Journalism Monographs, no. 43), Lexington, KY, Association for Education in Journalism, 1976.

Carlson, Richard W. "No More Static." Policy Review (Winter 1988): 80-83.

Chancellor John. "The Intimate 'Voice.'" Foreign Service Journal (February 1967): 19-22.

Coffey, Fred A. "Voice of America: A Viable Communications Instrument of Foreign Policy and National Security?" Research Paper, National War College, 1977.

Elliott, Kim A. "Too Many Voices of America." Foreign Policy (Winter 1989/90): 113-131.

Fitzgerald, Merni Ingrassia. The Voice of America. New York: Dodd, Mead, 1987.

Grey, Robin (pseud.). "Inside the Voice of America." Columbia Journalism Review, 21 (May/June 1982): 23-30. ( "Inside the Voice of America." Columbia Journalism Review, 21 and May/June 1982 : 23-30 ) in Journal: Peabody Journal of Education and Volume: 74 and Publication Year: 1999 and Issue: 2

14

Handlery, G. "Propaganda and Information: The Case of U.S. Broadcasts to Eastern Europe." East European Quarterly, 8 (January 1975): 391-412.

Heil Jr., Alan L. Voice of America: A History. New York: Columbia University Press, 2003.

Houseman, John. Front and Center. New York: Simon and Schuster, 1979.

Inkeles, Alex. "The Soviet Characterization of the Voice of America." Columbia Journal of International Affairs, 4, no. 1 (Winter 1950): 44-55.

Jurey, Philomena. A Basement Seat to History. Washington, .D.C.: Linus Press, 1995.

Kelly, Sean. "The VOA Correspondent: Journalist or Diplomat?" Foreign Service Journal, 44 (April 1978): 13-15, 39-41.

Kretzmann, Edwin M. J. "McCarthy and the Voice of America." Foreign Service Journal, 44 (February 1967): 26-27, 44-49.

Matlack, Carol. "America's Voice." Government Executive, 23, no. 7 (July 1991): 10-11, 13.

McKenna, Paul R. "Vagabond Able." ("Vagabond Able" was the S.S. Courier; a Coast Guard cutter stationed in Rhodes, Greece from 1952-1964, as a floating VOA radio station. It transmitted programs in sixteen languages to the Middle East and behind the Iron Curtain.) Naval History (Spring 1991): 25-29.

Piresein, Robert William. "An International Radio History... the VOA." Foreign Service Journal, 44 (February 1967) 23-25; 50.

Piresein, Robert William. The Voice of America: a History of the International Broadcasting Activities of the United States Government 1940-1962. (Originally presented as the author's thesis, Northeastern University, 1970.) New York: Arno Press, 1979.

Roberts, Chalmers M. "New Image for Voice of America." New York Times Magazine (April 13, 1980): 107-112, 114.

Shulman, Holly C. "John Houseman and the Voice of America: American Foreign Propaganda on the Air." American Studies (1988): 23-40.

Shulman, Holly Cowan. The Voice of America: Propaganda and Democracy 1941-1945. Madison: The University of Wisconsin Press, 1990.

Solzehitsyn, Aleksandr. "The Soft Voice of America." National Review (April 30, 1982): 477-481.

"Voice of America at the Crossroads: A Panel Discussion of the Appropriate Role of the VOA." Panel Proceedings. Washington, D.C., Media Institute (1982): 70.

15

Washburn, Philo C. "Voice of America and Radio Moscow Newscasts to the Third World." Journal of Broadcasting and Electronic Media, 32, no. 2 (Spring 1988): 197-218.

Wada, Hadiza I. M. "Voice of America: an Inside Look at Its Africa Division." M.A. Thesis, University of Kansas, 1989.