Glas - fonet.ffzg.unizg.hr · Elenmari Pletikos - "Kultura govora" - Glas (fonacija, značenja, oštećenja, vježbe) 13 Teorije foniranja Mioelastična aerodinamična teorija (Mueller

1

Glas

Disanje Fonacija (anatomija, fonacijski tipovi) Značenja tona, jačine i boje glasa Poremećaji foniranja, rehabilitacija, higijena glasa Vježbe za glas i izgovor

Dr. sc. Elenmari Pletikos Predmet: “Kultura govora” Studij: “Mediji i kultura društva”

Elenmari Pletikos - "Kultura govora" - Glas (fonacija, značenja, oštećenja, vježbe) 2

Govorni organi

Izvedbeni organi:   2.1. Dišna ili respiratorna razina (proizvodi zračnu

struju)

  2.2. Glasovna ili fonacijska razina (proizvodi glas tj. periodički zvuk)

  2.3. Izgovorna ili artikulacijska razina (oblikuju se prolazi u kojima se tvore aperiodički zvukovi i šupljine u kojima se zvukovi dodatno oblikuju procesima rezonancije i apsorpcije)

2



Disanje

  mirno vs. aktivno disanje

  omjer faze udaha i izdaha:

1)  u mirnom disanju 40% - 60%

2)  u govoru se dulji do 10% - 90% (jer se govor ostvaruje na izdahu)

3


Grkljan

Glasnice se sastoje od:

  tiroaritenoidnog mišića

  ligamenata (vokalna sveza)

  sluznice


Grkljan (larinks)

4


Grkljanske hrskavice

  prstenasta h. (krikoida)

  štitasta h. (tiroida)

  dvije vokalne h. (aritenoide)


Mišići grkljana

  krikotiroidni (napinjač, tensor) izvanjski m. (o njemu ovisi napetost glasnica - prejako stezanje izaziva napetost i drugih grkljanskih mišića te hiperkineziju grkljana)

  krikoaritenoidni stražnji (otvarač, abduktor)

  krikoaritenoidni bočni (zatvarač, aduktor)

  aritenoidni (zatvarač)

  tiroaritenoidni ili vokalni m. (vibrator)

5


  grkljan podižu:

tirohioidni m. (tiroida-jezična kost) te jezični mišići koji su povezani s jezičnom kosti

  grkljan spuštaju:

sternotiroidni m. (sternum- tiroida),

sternohioidni (sternum -jezična kost), omohioidni (lopatica -jezična kost)

  spuštanjem grkljana povećava se nadgrkljanska šupljina, a glasnice zadebljavaju (tamnija boja, niži ton)


Tijek glasanja

6


Snimka kretanja glasnica


  Na proizvodnju glasa utječu:   kora velikog mozga   talamus   retikularna formacija   mali mozak   vegetativni živčani sustav   periferni živčani sustav   endokrini sustav

  grkljan je inerviran granama X. moždanog živca (nervus vagus)

7


Teorije foniranja   Mioelastična aerodinamična teorija (Mueller i Helmholtz,

19.st.)   Glasnice trepere zbog zračne struje (kao usnice brrr)   Pritisak zraka pod glasnicama se probija i one se

razmiču, a potom se Bernoullijevim efektom (smanjenim bočnim tlakom) primiču

  Neurokronaksična teorije (Husson, 1950.)   Glasnice aktivno trepere   Brzina treperenja glasnica ovisi o impulsima iz CNS-a   Jačina glasa ovisi o subglotičkom tlaku


Osnovne fonacijske vrste

  modalna fonacija (normalna fonacija, registar prsnoga glasa)

  šaptava fonacija, mukli glas (whisper voice, murmur)

  škriputava fonacija, škripava fonacija (creaky voice)   nešto su širi termini laringalizacija, vocal fry, glottal fry, pulse

phonation   još širi termin glotalizacija

  falset

Složene fonacijske vrste

  šumna fonacija (breathy voice)   hrapava fonacija (harshness, hoarse voice)

8


Oblici glotisa

šumna fonacija (glasnice vibriraju)

šapat (glasnice ne vibriraju)

modalna fonacija škripava f. hrapava f.

falset


Nadgrkljanske rezonancijske šupljine

1 Morgagnijeve šupljine

2 ždrijelna š. (farinks)

3 usna š. (bukalna)

4 nosna š. (nazalna)

5 usnena š. (labijalna)

9


Slojevi glasa i značenja

  Sloj krika •  simptomi (primaocu slikoviti, ali nehotimično odaslani

znakovi) •  fizička, psihička, morfološka stanja ili zbivanja •  smijeh, plač, kašljanje, mucanje, unjkanje… •  simptomi za: spol, dob, zdravstveno stanje, emotivno

stanje, stavovi, odnos prema publici…

  Sloj izražajnosti •  ikonički, slikoviti znakovi (hotimično odaslani znakovi

koji imaju prirodnu vezu s onim što je označeno) - oponašaju govorne simptome

  afekt vs. afektacija


Impresionističko, metaforičko, indeksikalno nazivlje

za dobre glasove •  ugodan, blag, voluminozan, zvonak, pun, harmoničan,

sipak, topao, dubok, srednje visine, ne prenizak, ne previsok, normalan, zlaćani, nježan, mazan, zanimljiv, uvjerljiv, muževan, ženstven, jak, prodoran, kultiviran, baršunast, svijetao, pjevan, melodiozan, elegantan…

za loše glasove •  hrapav, kreštav, piskutav, promukao, disfoničan, grub,

oštar, cičav, pušački, alkoholičarski, slabašan, škripav, blještav, meketav, tragilaličan, nosan, loš, neugodan, previsok, prenizak, pretih, preglasan, plačljiv, nekultiviran, seljački, napet, krumpirast, pretaman…

10


Osnovne akustičke osobine glasa:

  Ton (fundamentalna frekvencija, Hz) / Šum prosiječna f0 (prema Fantu, raspon od 60 do 240 Hz) •  muškarci ≈ 120 Hz •  žene ≈ 200 Hz •  djeca ≈ 300 Hz

  Jakost (intenzitet, dB) •  šapat ≈ 35 dB •  razgovorni govor ≈ 65 dB •  vikanje ≈ 90-100 dB

  Boja (spektar, formanti F0, F1, F2, F3, F4, F5, Hz)


Tonska visina (fundamentalna frekvencija)

  Nizak središnji ton •  simptom je za tjelesnu veličinu •  znači snagu, odvažnost, samopouzdanje •  znači bijes, tugu, prezir

  Visok središnji ton •  simptom za sićušnost •  znači slabašnost, ovisnost o nekome i sl. •  znači strah, ali i radost

11


Jakost, glasnoća (intenzitet)

  Komunikacijska uloga •  što je jakost veća, raspoznatljivost govora je bolja •  jakost se može nadoknaditi umjetnim pojačalima (razglas) •  i pretih i preglasan govor su nepristojni

  Znakovna uloga •  proksemički znak •  znak o broju slušača •  psihosomatske osobine •  raspoloženja •  kulturne osobine


Jakost (2)

  Proksemički znak •  tih glas: prisnost, privatnost, prijateljstvo •  pojačan glas: službenost, autoritativnost

  Znak o broju slušača •  tihi govor: solilokvij (upućen sebi) •  srednje glasan: dijalog (jednoj osobi) •  glasniji: propovjedački govor (manjoj grupi ljudi),

izlaganje (auditoriju) •  vrlo glasan: javni govor (masi)

12


Jakost (3)

  Psihosomatske osobine •  jak glas (glasan govor): znači veli obujam, snagu,

otvorenost, superiornost •  tih glas: sićušnost, slabost, zatvorenost, društvenu

podređenost, uviđavnost

  Kulturne osobine •  jak glas: znači pretežno življenje na otvorenim ili u bučnim

prostorima •  tih glas: navika življenja u tihim, malim, zatvorenim

prostorima (komoran glas)

  Raspoloženja •  jak glas: agresivnost, odlučnost, dramatičnost, bijes •  tih glas: strah, nesigurnost, tugu, smirenost, ali i sklad


Boja, timbar (spektar)

  Estetske prosudbe •  lijep, ružan, baršunast, ugodan…

  Kulturalne prosudbe •  kultiviran, primitivan, seljački…

  Psihičke prosudbe •  ženstven , muževan, nježan, senzualan, agresivan…

  Biološke prosudbe •  muški, ženski, dječji, zreli, starački…

  Patološke prosudbe •  kreštav, nosni, hrapav, prehlađen, promukao…

13


Boja glasa


  semantika nosnosti: •  slabost, lijenost, mrzovoljnost, umišljenost,

porijeklo iz višeg društvenog sloja…

  semantika kreštavosti: •  histeričnost, škrtost, primitivnost, slabost…

  semantika blještavosti (u pjevanju belkanto): •  narcisoidnost, umišljenost

14


Poremećaji fonacije

  disfonija (promuklost) / afonija (potpuno bez glasa)

•  funkcionalna: zbog pogrešnog foniranja

•  organska: zbog organskih promjena u grkljanu


Organski uzroci poremećaja glasa

  kongenitalne anomalije grkljana   upalne promjene (na sluznici) - laringitis   benigni tumori (polipi)   oštećenja pokretljivosti larinksa (nervus reccurens –

paraliza glasnica)   maligni tumori (rak grla je 1% svih zloćudnih tumora)   oštećenja kao posljedica funkcionalnih poremećaja:

•  čvorići (noduli) •  hematomi •  kontaktni ulkus •  otok glasnica (Reinkeov edem)

15


nodul polip


Funkcionalni uzroci poremećaja glasa

  Psihogeni (posljedice emocinalnih stresova) •  psihogena afonija (kašalj ostaje zvučan)

  Habitualni (pogrešno foniranje) •  prenapeto foniranje (hiperkinezija) -

najčešće zbog zloporabe (abususa) glasa •  preopušteno foniranje •  poremećeno disanje •  promjene u rezonanciji

16


Pseudolalija, pseudofonacija

  iznad glasnica jedan par nabora tzv. lažne glasnice (kada one preuzmu ulogu glasanja glas je slab, hrapav, dubok – naziva se ventrikularni glas), a među njima su Morgagnijeve šupljine

  ako glasnica nema nakon laringektomije   govor na umjetno proizvedenom zvuku   ezofagealni govor (iz jednjaka)   ugradnja fistule


Metode pretrage

  Pregled kod fonijatra: •  indirektna laringoskopija •  direktna mikrolaringoskopija •  stroboskopija •  elektromiografija •  snimanje ultrabrzom kamerom

  Spektralna analiza

  Testovi fonacije •  najdulje vrijeme fonacije vokala nakon

maksimalnog udaha (normalno: 15-20 sekunda)

17


Higijena glasa

  Najčešći uzrok poremećaja je abusus glasa

•  preopterećenost glasa u specifičnim uvjetima rada

  kod glasovih profesionalaca (nastavnici, spikeri, novinari)

  uopće kod rada u buci

•  temperament koji se očituje u   velikoj glasnoći   agresivnom načinu govora   prečestom nakašljavanju i sl.


Higijena glasa

  Ukloniti ili smanjiti sve što negativno utječe na glasnice:

•  pušenje •  alhohol •  prezačinjena hrana (osobito prije spavanja) •  mliječni proizvodi (prije spavanja - kiseline) •  uzroke refluksa (npr. spavati s glavom na jastuku) •  prehladna ili prevruća pića

•  šaptanje (kada smo promukli)!

18


Neuromotorna razina glasovne terapije

  žvakanje •  fonacijski organi se opuštaju (smanjuje se

napetost)   disanje žvačući,   foniranje žvačući   izgovaranje brojeva žvačući

  zijevanje •  vegetativni refleks (udah sa širenjem

supraglotičkih šupljina)

  ritam


Respiracijska razina glasovne terapije

  vježbe disanja •  disati abdominalno, a ne klavikularno (plitko) •  vidjeti i osjetiti kako se pomiču mišići trbuha kod

udaha i izdaha •  vježbe naglog udaha i izdaha (relaksacija) •  nečujan udah •  udah na usta i nos istodobno

  šuman udah ukazuje na napetost u grkljanu   šuman udah nije estetski prihvatljiv

19


Laringalna i vokalizacijska razina terapije

  manualni pritisci

  stvaranje vibracija na drugom mjestu •  u nosnom rezonatoru

  izgovaranje na, no, nu   ing, ang, ung

•  na prsnoj kosti

  kontrola visine glasa •  dugo foniranje vokala “a”

  visina tona na kojoj najduže može fonirati   visina tona koja se najlakše može izvoditi dok se glava pomiče

gore-dolje


Vježbe auditivne kontrole (“feedback”)

  Slušanje svoga glasa

•  povećanje ušne školjke (dlanovima)

•  približavanje zidu

•  foniranje u kutu

20


VZGI – zašto, ako imamo zdrav glas?

  Stalna profesionalna upotreba glasa opterećuje glasnice pa dolazi do oštećenja i bolesti (Govorni profesionalci: nastavnici, novinari, spikeri, glumci, organizatori)

•  vježbama možemo naučiti racionalno koristiti govorne organe (manji napor, veća kvaliteta)

  Glas nosi značenja •  vježbama za glas možemo hotimično mijenjati

glas i svjesno odašiljati značenja koja želimo •  vježbama za glas smanjujemo tremu


Tjelesni obris glasa

U dobro impostiranom glasu tri su istaknuta mjesta doživljaja glasa:

  2 tvrdo nepce (palatum)

  7 prsna kost (sternum)

  8 trbuh

Slika: Dijelovi tijela na kojima se javljaju doživljaji glasa (Husson, 1962)

21


Vježbe za glas i izgovor

1.  Zauzimanje položaja, protezanje, zijevanje te opuštanje

2.  Duboko disanje trbušnim mišićima (udah kroz poluzatvoren nos, izdah na sss)

3.  Impulsno vrlo glasno "ha" trzajem iz pleksusa

4.  Produženo (što dulje na jednom dahu) foniranje "a" uz traženje najbolje rezonacije u ustima i ždrijelu

5.  Isto kao pod 4. uz pojačano samoslušanje (rukama na ušima ili traženje rezonancije u prostoriji, najbolje u kutu)


6.  Ponoviti vježbe pod 1.

7.  Izgovarati brojeve na način pod 3.

8.  Masaža grla, spuštanje grkljana, produženo foniranje na niskom tonu; traženje osjeta vibracije na prsnoj kosti - isturiti prsnu kost i kucati po njoj

9.  Energično i "vratolomno" brzo brojanje u šaptu do sto

10.  Ponoviti vježbu pod 1.

11.  Naizmjenično energično izgovaranje "žžži" i brojeva; osjet vibracija na tvrdom nepcu iz "žžži" treba zadržati i u riječima

12.  Izgovaranje brojeva s vrlo jakim i vrlo produženim "sss"

13.  Izgovaranje brojeva sa začepljenim nosom, ali bez unjkanja; naizmjenično otvarati i zatvarati nos

22


14.  Kao pod 1.

15.  Glasno govorenje sa čvrstim izgovorom improviziranog teksta s usredotočenom pažnjom na donji (trbušni) potisak

16.  Isto što i pod 15. s dodatnim osjetom vibracija na prsnoj kosti

17.  Isto što i pod 16. s dodatnim osjetom na nepcu uz povremeni "žžži"

18.  Isto što i pod 17. s pojačanim slušanjem (rukama na ušima)

19.  "Svađanje" svakog sa svakim glasno s velikom gestom; držati na "okupu" četiri točke: donji potisak, prsnu kost, vibracije na nepcu i samoslušanje

Napomena: Te se vježbe izvode svakodnevno i dugotrajno. Tim se vježbama (pa i reduciranim) neposredno pred javni nastup smanjuje trema.


Literatura   Clark, J. i C. Yallop (1995). An Introduction in Phonetics and Phonology. Blackwell

Publishing. (poglavlje: The Anatomy and Physiology of Speech Production, str. 161-205.

  Škarić, I. (1988). Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje, Zagreb: Mladost (poglavlja: Đ. Kovač, Poremećaji glasa, str. 151-163; A. Dembitz, Rehabilitacija glasa, str. 163-173)

  Škarić, I. (1991). Fonetika hrvatskoga književnog jezika. U: S. Babić, D. Brozović, M. Moguš, S. Pavešić, I. Škarić, S. Težak: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: HAZU, Globus. (poglavlja: Ton i intonacija; Glasnoća i naglasak; Boja glasa, str. 284-293)

  Škarić, I. (2003). Određenje glasa. U: G. Varošanec-Škarić (ur.), Glas/Voice, Zbornik radova prvog znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb: HFD, str. 4-20.

  Škarić, I. i Varošanec-Škarić, G. (1999). Vježbe za glas i izgovor. U. A. Bajc, K. Bucik, S. Janežič, Zbornik Ustvarjalnost v logopediji, Nova Gorica, str. 197-200.

  Varošanec-Škarić, G. (2005). Timbar. Zagreb, FF press.

  Online-Tutorial "EGG and Voice Quality" (Krzysztof Marasek) http://www.ims.uni-stuttgart.de/phonetik/EGG/

Documents

Glas - fonet.ffzg.unizg.hr · Elenmari Pletikos - "Kultura govora" - Glas (fonacija, značenja, oštećenja, vježbe) 13 Teorije foniranja Mioelastična aerodinamična teorija (Mueller