GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA ......veliku ljagu na Provinciju i Crkvu u Hrvatskoj. Potreseni smo i ražalošćeni. Postavlja se stotinu pitanja. Sa strane aktualne provincijske

Br. 2/2018

DANI LJETNIH ODMORA I RADNIH PREDAHA

GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA KONVENTUALACA

2/2018 – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca – 1

Uvodno slovo»FRANJO, IDI I POPRAVI MOJU KUĆU, KOJA SE, KAO ŠTO VIDIŠ, RUŠI!« . . 3

Generalni kapitulIZVANREDNI GENERALNI KAPITUL . . 6PRAKTIČNE NAPOMENE . . . . . . 7MOLITVE ZA IZVANREDNI GENERALNI KAPITUL 2018. . . . . 8

Naša provincijaDRUGI DIO REDOVITOGA PROVINCIJSKOG KAPITULA . . . . 9DRUGI DIO KAPITULA: ZAKLJUČCI I IZBORI . . . . . . 15ČETEROGODIŠNJI PROVINCIJSKI PLAN 2018.-2022. . . . . . . . . 16KAUZA FRA PLACIDA CORTESEA – ZAHTJEVNO PISMO KAPITULA . . 21NAJAVE SADRŽAJNIH DANA . . . . . 22

Rad defi nitorija3. (IZVANREDNA) SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . . . . . 234. REDOVITA SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . . . . . 235. SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . 256. SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . 267. SJEDNICA DEFINITORIJA . . . . . 27

Vijesti iz ProvincijeTRADICIONALNI KRIŽNI PUT NA MARJANU . . . . . . . . . 30PASIONSKA GLAZBA NA SVETOM DUHU . . . . . . . 30JUBILEJSKA PROSLAVA U SISKU . . . 31PREDSJEDNICA DRŽAVE U ŠIBENIKU . 31SVEČANOSTI U CRESU . . . . . . . 32NOVOSTI U PULSKOM SVETOM FRANJI . . . . . . . . 32II. SVETODUŠKI DANI . . . . . . . 33OBNOVA VIŠKE CRKVE . . . . . . . 33PETA OBLJETNICA SMRTI FRA ŠPIRA MARASOVIĆA . . . . . 34DUHOVNE VJEŽBE . . . . . . . . 34

SusretiJUNIORENTREFFEN U NJEMAČKOJ . . 35POSJET SLOVENSKOJ BRAĆI . . . . . 36PODRUČNI SEMINAR OFS-A U SPLITU . 36SUSRET FEDERACIJE SREDNJE EUROPE . . . . . . . . 37SUSRETI U MOSTARU I SARAJEVU . . 37MEĐUNARODNI SUSRET – »MLADI PREMA ASIZU« 2018. . . . 38FRANJEVAČKE DUHOVNE VJEŽBE . . 38PUČKE MISIJE U GORIČANU . . . . . 38OSTALE VIJESTI . . . . . . . . . 39NAŠI JUBILARCI 2018. GODINE . . . . 39

Hodom častitiHODOČAŠĆE »NIKOLINOM BOSNOM« . 40NACIONALNO HODOČAŠĆE VOJSKE BEZGREŠNE U LURD . . . . . . . 41

Intelektualni radPROVINCIJALOVO PREDAVANJE U SPLITU . . . . . . . . . . . 42ERIKOVA ČESTITKA KARDINALU . . . 42PROVINCIJA SPONZOR FILMA O KOLBEU . . . . . . . . . . 42NAJAVA PROSLAVE JUBILEJA . . . . 43NOVI POTICAJ KULTU BL. OTONA . . 43U ŠIBENIKU OBNOVLJENE TRI SLIKE . . . . . . . . . . . 43PRIGODNI FILM UZ JUBILEJ U SISKU . 43LIKOVNA KOLONIJA U VINKOVCIMA . . . . . . . . 44NACIONALNI MARIOLOŠKO-MARI- JANSKI KONGRES U TRAVNIKU . . 44NEKOLIKO PRIGODNIH VIJESTI . . . 45IZLOG NAŠIH IZDANJA . . . . . . . 46Četvrti festival kršćanskog kazališta: BOG KAO SNAGA ZA ŽIVOT . . . . 47DUHOVNI IZAZOVI . . . . . . . . 49PREDSTAVLJENA APOSTOLSKA POBUDNICA »GAUDETE ET EXSULTATE« PAPE FRANJE . . . . 50

Pokojna braćaPREMINUO O. ZVONIMIR ZLODI . . . 52

kazalo

2 – Glasilo Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – – 2/2018

Fraternitasslužbeno glasilo

Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca

Br. 2/2018

Izdaje:Hrvatska provincija sv. Jeronima

franjevaca konventualacaHR – 10000 Zagreb, Sveti Duh 31tel. (01) 3771 888; fax (01) 3773 754

[email protected]

Uredio:Ljudevit Anton Maračić

Odgovara:Josip Blažević

Sveti Duh 31, 10000 Zagreb

Tisak:Denona d.o.o., Getaldićeva 1, Zagreb

ISSN 1332-7941


(2 Čel 10)

»Doći će vrijeme, kad će ovaj Bogu tako dragi Red po zlim primjerima biti toliko ozloglašen da će malu braću biti sram pokazivati se u javnosti. Koji u to vrijeme zatraže da budu primljeni u Red, bit će vođeni samo Duhom Svetim, a tijelo i krv im neće utisnuti nikakve mrlje. Gospodin će ih zaista blagosloviti. Kad ohlade od ljubavi, koja svecima pomaže da rade gorljivo, djela im neće biti zaslužna. Snaći će ih strahovite napasti. Koji u to vrijeme nadvladaju kušnju, bit će bolji od svojih prethodnika. Teško onima koji se diče samo prividnim redovničkim životom; od nerada će omlitaviti i neće se postojano suprotstavljati napastima koje Bog pripušta i na izabrane da bi se prokušali. Samo će, naime, oni koji budu prokušani, koji podnesu zloću opakih, primiti vijenac života.« (Sv. Franjo Asiški)

— — —

Ovim riječima sv. Franje Asiškoga, draga braćo, obraćam Vam se na početku novoga četverogodišta, nakon svršetka drugog dijela provincijskog kapitula.

»Pedofi lska afera« isplivala u splitskom samostanu sv. Frane, koju mediji podgrijavaju još uvijek po-nekim novim svjedočanstvima, na zgražanje i osudu javnosti, priuštila nam je neželjeni publicitet i bacila veliku ljagu na Provinciju i Crkvu u Hrvatskoj. Potreseni smo i ražalošćeni. Postavlja se stotinu pitanja. Sa strane aktualne provincijske uprave, u suradnji s nadbiskupijom, završene su propisane predistražne radnje, odmah po zaprimanju prve podnesene prijave. Sada su na redu civilne i crkvene vlasti da izreknu konačni pravorijek. Ma koliko čemerni bili ovi medijski stupci o nama, oni su svojevrsna katarza, bolna katarza, koja sve nas stavlja pred odlučno pitanje: »Koji nas duh pokreće?«

— — —

Ovisnost o nekom određenom samostanu, ili župi, ljudima, rodbini, službama, autima, jahtama, ima-nju, novcu, ženama, muškarcima, djeci, alkoholu ili »nezamjenjivim« liječnicima, uvijek ostaje ovisnost, samo se razlikuje po svome objektu, obimu i intenzitetu. Ovisan čovjek je zarobljen čovjek. Umjesto skrušenog priznavanja ovisnosti, on ju opravdava svim raspoloživim sredstvima, lamentiranjima, ape-liranjima, zdravstvenim stanjem. Mit o »superliječnicima« postao je vodeći adut na koji igraju i mladi i stari u svrhu očuvanja vlastitih pozicija. Naš je ideal sloboda, franjevačka sloboda, o kojoj zanosno govori propovjednik Jakov iz Vitrya: »Franjevci su kao skakavci: nemaju kralja koji ide pred njima, jer ih nitko ne nadvisuje siromaštvom i poniznošću. Nemaju nikoga tko bi im propisivao zakone jer se nitko ne bi mogao usuditi diktirati im tako tvrd život. I njihova vojska nema kneza jer tko bi mogao ići pred njima na čelu i tko bi bio veći od njih u duhovnoj borbi?« Kapitul za nama bio je prigoda da odmjerimo raskorak između ideala i stvarnosti. Ne samo da ga odmjerimo, nego i da se više približimo idealu. Provincija se urušava našom statičnošću. Bicikl je uspravan dok se kreće, kad stane, pada. Slično je i s našom provin-cijom. Ideali osvajaju, privlače, a ne osrednjost. Mladi se ne daju prevariti. U samostanu traže nešto što im svijet ne može ponuditi. Oni traže slobodu, evanđeoski radikalizam, dinamičnost koju potiče Duh

»FRANJO, IDI I POPRAVI MOJU KUĆU, KOJA SE, KAO ŠTO VIDIŠ, RUŠI!«

uvodno slovo


Sveti, oni traže heroizam. Odbijamo ih našom nevjerodostojnošću izbora. Naša navezanost, nesloboda, osrednjost, karijerizam, u mladima trnu želju za redovničkim pozivom. Stvoreni smo da gorimo, govorio je o. Ante Antić, a mi dimimo! Molimo, braćo, Gospodina, a na vaše molitve ozbiljno računam, da oganj Duha Svetoga u našim srcima raspali vatru Božje ljubavi. Neka su braća već odavno složila kataloge s razlozima zašto s pojedinom braćom ne žele pod isti krov. Čovjek bi im dao za pravo kada bi bili nezna-bošci. Ustrajavajući u svome stavu nepomirljivosti, oni uzrokuju sablazan, jer se nazivaju vjernicima, čak i svećenicima, a žive suprotno Isusovim zapovijedima, jer on je zapovjedio ljubav i prema neprijateljima, a mi je nemamo ni jedni prema drugima u istome habitu. A u isti ćemo grob biti položeni! Nitko pred Bo-gom nema opravdanje za ne-ljubav! Što mi je veća nepravda nanesena, to je više razloga da opraštanjem ne dopustim Zlome da razgrađuje tkivo moje duše. Biti Isusov ima svoju cijenu koju, čini se, pojedinci odbijaju platiti. Drugima zanosno propovijedamo o križu, dok smo sami izbirljivi u nošenju križa, uvje-reni u vlastitu nedužnost.

Premještaji su iscjeliteljsko sredstvo protiv naših navezanosti i ovisnosti. Što je redovnik više navezan, to mu je premještaj ljekovitiji, dok mu se on odlučnije opire. Neki premještaje doživljavaju kao kaznu, odmazdu, osobne obračune s njima, da je protiv njih skovana urota, brane se pismima, trude se svoju ovi-snost maskirati racionalnim argumentima, dok je u korijenu otpora strah od gubitka objekta neuredne ljubavi i slaba vjera. Koji nas to duh pokreće? Gdje je u našem redovničkom životu vjera u živoga Boga koji upravlja kormilom našega života, gdje su svečano dana obećanja za Krista ići i do na kraj svijeta? Ako nas već ne pokreće duh Božji, barem imajmo milosrđa prema Božjem narodu koji zaslužuje promjenu, makar iz sućuti prema našim navezanostima daje potporu našoj slabosti.

Svoj braći Provincije obraćam se iskrena srca, i u ljubavi, jamčeći da, zajedno s cijelim Defi nitorijem, u dobrohotnosti nastojim iznaći najbolji mogući raspored za svu braću, na izgradnju »kuće Božje«, obnovu naše Provincije, na posvećenje sviju. Neki su premještaji jednostavno neminovni, drugi priželjkivani, neki poželjni, pa molim svu braću za raspoloživost, aktivnu suradnju, dobronamjernost, nadasve diskre-ciju i čuvanje dobrog glasa sviju. Zli jezici pojedine braće, izravno ili neizravno, u medije lansiraju prljavo rublje iz vlastite zajednice, uvjereni u vlastitu pravednost, premda je istina da su povraćajući vlastitu žuč, pridonijeli njezinu rušenju. Zajednica je takva kakvi su pojedinci koji ju čine. Svatko neka ispita sebe sama.

Traženje žrtvenog jarca, mjerenje odgovornosti pojedinaca, bio bi pogrešan smjer i pucanj u prazno. Svi se trebamo prepoznati među odgovornima što naša Provincija nije ljepša u Božjim očima, onda i u očima naroda. Gorljivost za Božju čast u svima nama mora porasti. Nitko od nas nema pravo biti rav-nodušan na stil života braće u Provinciji. Izbivanje pojedine braće iz samostana ne smije se mistifi cirati, ni kada se radi o odsutnosti mlađe ili starije braće, bilo da je riječ o gvardijanu ili provincijalu. Štoviše, poglavari trebaju prednjačiti u komuniciranju sa zajednicom, uvijek na samostanskim kapitulima na-javiti svoje izbivanje, mjesto, vrijeme i razlog izbivanja, dajući braći primjer da mogu spontano svome gvardijanu i zajednici priopćiti isto. To nije nadziranje nekoga, to je stil života bez kojega redovnička za-jednica ne može funkcionirati, a moguć je jedino u atmosferi obiteljskog povjerenja i ljubavi. Valja nam više međusobno komunicirati. Imati više ljubavi jedni za druge. To nije moguće ako nas ne pokreće duh Božji. Zajednička molitva nije dana na volju pojedincima, ona ne isključuje ni privatnu molitvu, ona je minimum dnevnog sunčanja samostanskog bratstva pred Bogom kojemu mora biti vraćena dnevna doza razmatranja kojom Boga zakidamo! Biti (za)jedno pred Bogom, na koljenima, i zajedno na obrocima, minimum je bez kojega se odmah možemo razići svatko svojim putem. Dok pojedinac mašta samo o zabavi, dobrom provodu, užicima, trči za suknjama ili vreba dječake, kako može biti raspoloživ za moli-tvu i sretan u samostanu? Njegovo je srce daleko od Gospodina i kada slavi euharistiju. Sposobni smo na licemjerstvo bez premca, s kojim nam se valja otvoreno suočiti. Jer kad se najbolji pokvare, postaju naj-gori. To neutaživo nezadovoljstvo pojedinaca koji svojim frktanjima rastaču redovničku stegu svjedoči o


njihovoj zalutalosti u samostan, jer tko u samostanu traži išta drugo osim križa i suobličenja Isusu Kristu, Raspetome, osuđen je na vječno nezadovoljstvo. Pakao je živjeti u samostanu a čeznuti za užicima svijeta. To je pravi izvor nezadovoljstva, duhovna šizofrenija, podilaženje vlastitim strastima, dok su medicinske dijagnoze bijedni alibi iza kojih se takvi skrivaju igrajući ulogu žrtve, jeft ino kupujući suosjećanje okoli-ne.

Ispričavam se pojedinoj braći čije bi osjetljive uši moj ovako izravni govor eventualno mogao povrije-diti. Ustručavanje da iskreno govorimo pogoduje licemjerju koje razgrađuje tkivo samostanskog bratstva. Pozvani smo na proroštvo pokretano strašću za Boga, premda je sudbina proroka uvijek bila dramatična, proroci su uvijek nailazili na otpore jer su u pitanje dovodili postojeće strukture koje guše djelovanje duha Božjega. Ovo sam napisao najprije kako bih pružio potporu onoj zdravoj jezgri u našoj Provinciji, onoj radosnoj subraći sviju dobi i dijagnoza koji su svojim životom, u zdravlju i bolesti, potvrdili pripad-ništvo Isusu Kristu, pokazali radost i postojanost u teškoćama, s operacijama nosili se vedro, pouzdajući se u Gospodina, »ludi« poput sv. Franje. U našoj Provinciji pronalazim divne ljude, uzorne franjevce, mlađu i stariju braću, koja su otvorila jedra svoje duše duhu Božjemu da ih nosi. Na Kapitulu smo po-kušali prosuđivati očima toga duha, kao što se priliči duhovnima, ne dati se pokolebati niti obeshrabriti vječno frustriranim pojedincima koji su ipak iznimke. Lijepo je pripadati Isusu Kristu. Ima li išta ljepšeg od toga?! Ali samo ako naša pripadnost nije polovična. Želio bih da smognemo hrabrosti suprotstaviti se polovičnosti koju susrećemo u nama samima. Moramo već jednom iznaći hrabrosti i istinoljubivosti za ono što se nekada zvalo »correctio fraterna«, a danas je ustupilo mjesto licemjernom podilaženju. Redovništvo bez proročke karizme, bez služenja istini, pretvara se u vodu stajaćicu, močvaru, razgrađuje se, jer ga ne pokreće duh Božji. Molimo za novi izljev darova Duha Svetoga u našoj Provinciji. Duhovi su događaj koji traje, s darovima Duha je kao i s endemskim vrstama, uspijevaju tamo gdje se za njih stvori povoljna klima. Nije naš problem što nedovoljno poznajemo teologiju, nego u tome što nedovolj-no ljubimo Boga, što se našim djelima od njega udaljavamo, kako piše prorok Hošea: »Ne daju im djela njihova da se Bogu vrate, jer je duh bluda među njima; oni Jahve ne poznaju« (Hoš 5,4). To nije teološko neznaboštvo nego praktično bezboštvo! Na to smjera apostol Pavao kad nakon puno godina provedenih u evangelizaciji piše: »Krista želim spoznati« (Fil 3,10). On se ne tuži da nema vremena za kristološko istraživanje, nego on čezne za intimnijom povezanošću sa svojim Gospodinom. Na kraju, smatram potrebnim to posebno istaknuti, samostanska klauzura poštedjela bi nas mnogih nevolja i zlih jezika s kojima se danas susrećemo. Stoga ovdje želim apostrofi rati važnost samostanske klauzure i svu braću pod poslušnost obvezati na njezino poštivanje, gvardijanima stavljajući na savjest njezino provođenje. U svim samostanima postoje sobe za goste, jedino primjereno mjesto za razgovor s našim posjetiteljima. Stoga izričito zabranjujem uvođenje bilo koga, muškaraca ili žena, maloljetnih ili punoljetnih, rodbine ili prijatelja, u vlastite sobe ili unutar prostora klauzure. Isto zahtijevam i u pitanju oblačenja. Sakralni prostor crkve i samostana nije mjesto u kojemu se redovnici smiju kretati u kratkim hlačama. Taj minimum žrtve prinesimo Gospodinu na slavu, kad već od franjevačkih postova ne ostade više od propisanih liječničkih dijeta, nažalost više osjetljivi na zdravlje tijela nego li na spas duše. Vjernost proročkom poslanju od nas zahtijeva da se više nastojimo svidjeti Bogu nego ljudima pa i pod cijenu osu-de i progonstva. Svima želim plodonosno četverogodište koje je pred nama, u novom sastavu, i s punom sviješću da je svetost svrha našega poziva i boravka u samostanu. Ljeto pred nama neka svima posluži kao prigoda za odmor duše i tijela!

fra Josip Blažević, provincijal


IZVANREDNI GENERALNI KAPITUL▶ Kao što je već najavljeno u pismu saziva Izvanrednoga generalnoga kapitula (pismo od 6. siječnja

2018.), a i u skladu s postojećima Generalnim statutima (usp. br. 108,2), kapitularcima se dostavlja Instrumentum laboris za Izvanredni generalni kapitul, kako bi ga mogli prethodno upoznati.

▶ Po milosti Duha Svetoga, svjetlu i ljubavi Oca i daru Uskrsloga Sina, želimo da cijeli Red od ovoga Izvanrednoga generalnog kapitula 2018. dobije novi poticaj i zalet, kao plod zajedničkog promišljanja o poslanju i identitetu Reda u nasljedovanju Isusa Krista, Gospodina života, koji je – po riječima litur-gije – »umirući pobijedio smrt«.

▶ Dugi put obnove Konstitucija, kroz dva šestogodišta, bliži se kraju radom ovoga kapitularnoga skupa. Zahvaljujemo svim zajednicama Reda koje su svojim uključenjem pridonijele da Konstitucije postanu više »naše«, prilagođenije konkretnosti našeg života u različitom kontekstu življenja i djelovanja naše službe. Posebna zahvala pripada članovima Međunarodne komisije za reviziju Konstitucija (CIRC), pravnicima prigodne (»ad hoc«) komisije, a nadasve članovima Izvršnog odbora za reviziju Konstitu-cija (CERC), koji su preko deset godina mudro, zauzeto i darežljivo radili na reviziji tekstova, vodeći pri tom računa o primjedbama zajednica, jurisdikcija i federacija Reda.

▶ Rad na reviziji Generalnih statuta, kako vjerojatno i znate, nalazi se u uznapredovaloj fazi: obnovljeni nacrt trenutno se nalazi na vrednovanju u radu federacija. Potom, to jest nakon odluka i dovršetka radova skoroga Izvanrednoga generalnog kapitula o Konstitucijama i nužne potvrde istih od strane Kongregacije za posvećeni život, nacrt Generalnih statuta bit će razmotren na Generalnom kapitulu 2019. godine.

▶ Temeljni tekst priloženog Instrumentum laboris ponuđen je na talijanskom jeziku, kako je predložio i Generalni kapitul 2013., ali sadrži i prijevode na ostalim službenim jezicima Reda.

▶ Prihvaćena je jednostavna i sukladna shema predstavljanja u tri stupca, kao što se isprobalo već pri radu u zajednicama, kako bi se olakšao kapitularni rad na obnovi: prvi stupac donosi dosadašnji tekst, drugi stupac sadrži predloženi tekst, a u trećem se stupcu nalaze obrazloženja za predložene promjene.

▶ Predsjedničko vijeće Generalnoga kapitula predložit će generalnoj skupštini modus procedendi (način rada) za diskusije i kapitularne odluke.

Rim, 25. travnja 2018.

Generalni ministar sa svojim Defi nitorijem

Ovaj 201. izvanredni generalni kapitul Reda franjevaca konventulaca počinje u utorak, 24. srpnja 2018. u 17,00, u centru »Ad gentes« braće verbita u Nemiju, blizu Rima (Itali-ja). Svršetak Kapitula predviđen je (orijentacijski) na dan 26. kolovoza 2018.

generalni kapitul


Želio bih podsjetiti, na kraju, da je generalni kapitul jako vrijeme za sve. Tražim od sve braće da mole i da potiču moliti za uspješan tijek rada kapitularaca, tražim da se Gospodinu prikažu na tu nakanu svakidašnji napori i žrtve, napose trpljenje od strane naše bolesne braće. Svi pak moći će slijediti izbliza razvoj kapitularnih radova putem internetskih stranica Reda, a prema naputcima koji će se u dogledno vrijeme dostaviti.

Kao trenutak molitvenog i prozbenog zajedništva s Gospodinom, preporučam da se od Vazme-nog ponedjeljka (2. travnja) pa sve do svršetka Generalnoga kapitula, u svakoj zajednici pridodaju u zazivima Jutarnje i prošnjama Večernje ovdje priložene molitve (ili druge prigodno pripremljene molitve od strane ministara i kustosa).

Uz to, tijekom Generalnoga kapitula, u svakoj zajednici Reda neka se kroz tri dana slavi Misa Duhu Svetome. (Generalni ministar, 6. siječnja 2018.)

PRAKTIČNE NAPOMENE

Ured za komunikacije Izvanrednoga generalnog kapitula, uz gornji dopis o. Generala i Defi nitorija, priložio je nekoliko medijskih napomena:- Otvorena je web-stranica Reda u cijelosti posvećena Kapitulu i na kojoj se već sada mogu naći zani-

mljive novosti i upute ne samo braći Reda nego i ostalim zainteresiranim prijateljima i simpatizerima: www.capgenofmconv.org

- Da se olakša služenje ovom stranicom, dat je i njezin opis: na naznaci »Convocazione« (=Saziv) može se naći Sazivno pismo, popis sudionika (s aktivnim i pasivnim pravom glasa), pregled suradnika, tu-mača i prevoditelja, kao i opis mjesta održavanja Kapitula;

- Pod naznakom »Instrumentum laboris« (=Radni predložak) može se otvoriti cijeli dokument (koji se u pdf formatu može i istisnuti), kao i glavni dijelovi: uvod, itinerarij, glosarij, izvori, analiza citata i te-meljni tekst podijeljen u poglavlja. Ponekad se može susresti i grafi čki opis i tumač pojedinih sadržaja;

- Naznaka »Preghiere« (=Molitve) sadrži zazive pri Jutarnjoj i Večernjoj, na nakanu Kapitula;- Pod naznakom «Tempistica« (=Vremenski okvir) predstavljen je opći program rada;- Naznaka »Multimedia (=Višenamjenski mediji«) omogućuje pristup videu i prezentacijama PowerPo-

int, u vezi s tijekom rada na reviziji obavljenog posljednjih godina.- Treba očekivati da će se početkom Kapitula ova stranica obogatiti raznim drugim vijestima, novosti-

ma i fotografi jama.


KOD JUTARNJE

Nedjelja: Tebi svaka hvala, presveti Bože,- molimo Te da Izvanredni generalni

kapitul bude prigoda za iskazivanje solidarnosti i bratskog zajedništva.

Ponedjeljak: Previšnji Bože, svojemu si sluzi Franji dao novu karizmu u Crkvi,

- daj da razmišljanje o ovoj karizmi dovede braću do dubokog prepozna-vanja vlastitog identiteta i snažnije zauzetosti u poslanju Crkve.

Utorak: Preljubljeni Oče, izvore svakog do-bra,

- pošalji svojega Duha Svetog na nas da usavršimo svoj život jedinstva s tobom.

Srijeda: Trojstveni i Jedini Bože, savršeno jedinstvo u zajedništvu,

- podaj da naš zajednički život bude proročko svjedočanstvo u svijetu ra-njenom grijehom, sebičnošću i nasi-ljem.

Četvrtak: Oče sveti i dobri, ti si poslao svojeg Sina da u svima ostvari otvoreno Kraljevstvo pravde i mira,

- daj nam da budemo revni i radosni u svojemu današnjem poslanju.

Petak: Gospodine, koji pozivaš poslenike u svoj vinograd,

- blagoslovi naše bratstvo brojnim mladima, koji će biti raspoloživi ponuditi svijetu svjedočanstvo siro-mašnoga, čistoga i poslušnog života.

Subota: Svemogući Bože, koji razumom i dobrotom upravljaš svemirom,

- učini da odluke koje će donijeti Ka-pitul budu u svemu na tvoju slavu.

KOD VEČERNJE

Nedjelja: Bože svih vremena i svih razdoblja,- učini da odluke Izvanrednoga gene-

ralnoga kapitula odgovore potreba-ma današnjice i otvore Red na putu prema sutrašnjici.

Ponedjeljak: Bože pun dobrote, ti si Franju po-zvao da živi puninu evanđelja,

- učini da naš posvećeni život svjedoči evanđelje u današnjem svijetu.

Utorak: Bože milosrđa, ti si svojeg slugu Franju pozvao na put pokore,

- podaj nam da sav svoj život posveti-mo u službi tebi.

Srijeda: Bože siromašnih, tvoj Sin Isus u svemu je život dijelio sa svojim uče-nicima,

- molimo te da se sva naša bratstva osjete solidarnima među sobom.

Četvrtak: Bože providnosti, tvoj Sin djelovao je za dobro svih ljudi,

- udijeli da svaki brat nastoji vršiti sebi povjereno poslanje.

Petak: Gospodine, koji svoje sve do kraja ljubiš,

- udijeli da sva braća prime poziv na trajni odgoj i odgovore hrabro i ras-položivo.

Subota: Bože milosrdni, tvoj Sin pranjem nogu dao nam je primjer služenja,

- podaj da sva braća uzajamno služe sebi bratskom ljubavlju i plemenito-šću srca.

MOLITVE ZA IZVANREDNI GENERALNI KAPITUL 2018.(uvrstiti ih pri kraju molbenica ili prošnja kod Jutarnje ili Večernje,

počevši od Vazmenog ponedjeljka, 2. travnja, sve do svršetka Kapitula, 26. kolovoza)


REDOVITI PROVIN-CIJSKI KAPITUL

HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA FRANJEVACA KONVENTUALACA

DRUGI DIO KAPITULA

Zagreb, od 14. do 17. svibnja 2018.

Peta sjednica Kapitula

Petu sjednicu redovitoga Provincijskog kapitula Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca kon-ventualaca započeli smo u kapelici Svetoga Duha u ponedjeljak, 14. svibnja u 10 sati, zajedničkim euharistijskim slavljem, koje je predslavio o. Lju-devit Maračić, tajnik Provincije. Nakon svečanoga, euharistijskog slavlja uputili smo se prema dvora-ni Sv. Franje gdje smo, kako propisuje Pravilnik za slavljenje kapitula, zazvali Duha Svetoga i započeli raspravu pete sjednice.

Riječ pozdravnog govora uputio je o. Josip Bla-žević, ministar provincijal i predsjednik kapitula, koji je srdačno pozdravio o. Miljenka Hontića, u službi zastupnika Ministra generala o. Marka Tas-ca, i generalnog asistenta Reda franjevaca konven-tualaca, te svu prisutnu braću koja su pristigla na kapitul.

Uslijedio je proziv braće kapitularaca, nakon kojega je utvrđeno da je prisutno 45 braće kapitu-laraca.

Predsjednik kapitula je zahvalio Tajniku kapi-tula na pripremi, pozvao svu braću kapitularce da cijelo vrijeme kapitula nose redovničko odijelo, te da prisustvuju svim sjednicama do završetka ka-pitula.

Pristupilo se izglasavanju dnevnog reda, koji je prethodno ukratko predstavio o. Provincijal. Dnevni red je usvojen gotovo jednoglasno.

Preuzevši riječ, o. Provincijal je pročitao biblij-ski odlomak iz knjige Sudaca (7,1-7,7), pozivajući braću kapitularce da kroz pročitanu Božju Riječ započnu rad Drugog dijela kapitula, gdje se glavni naglasak stavlja na raspolaganje Bogu i Njegovim planovima, ne opterećujući se problemom broj-nosti braće u Provinciji, već kvalitetom života kao izričajem naše vlastite karizme, ističući nadalje da je u ovim trenucima najpotrebnije osloniti se na Boga i tražiti ono što On od svakoga od nas traži da učinimo.

Budući da o. Žarko Relota, koji je u Prvom di-jelu kapitula bio član Predsjedničkog vijeća, nije prisutan na Drugom dijelu kapitula, pristupilo se imenovanju novog člana. O. Roko Bedalov, koji je dobio najviše glasova, imenovan je novim članom Predsjedničkog vijeća.

Krenulo se potom od strane o. Provincijala predstavljanjem Četverogodišnjega provincij-skog plana, koji je sročen u pet točaka. Nakon predstavljanja, budući da nitko nije imao ništa nadopuniti ili izmijeniti, pristupilo se glasovanju dizanjem ruku. Gotovo jednoglasno usvojen je Četverogodišnji provincijski plan.

Prvi dio pete sjednice završen je u 12:05 sati, te je najavljen nastavak zasjedanja popodne u 15:30 sati.

Nastavak Pete sjednice, 14. svibnja u 15:30 minuta, započeo je molitvom Srednjeg časa. O. Provincijal nastavio je radom kapitula, počevši pitanjem prisutnosti u našim zajednicama. Daju-ći jedan kratki pogled na proteklu situaciju Prvog dijela kapitula, s obzirom na zaključke radova po skupinama, i temeljeći se na pismu Ministra Ge-nerala upućenog ovom Kapitulu, o. Provincijal je, sukladno sa prijedlogom o. Generala, predložio da se u skupinama raspravlja sljedeće: - Suspendira se samostan Sv. Ivana Krstitelja u

Puli i spaja sa samostanom Sv. Franje, koji pre-uzima pastoralnu skrb o župi sv. Ivana.

- Suspendira se samostan Bezgrešnog Srca Ma-rijina u Vinkovcima i spaja sa samostanom sv.

naša provincija


Antuna, koji preuzima pastoralnu skrb o župi Bezgrešnog Srca Marijina.Glede situacije i statusa župe Sv. Maksimilijana

Kolbea, opširnije je govorio o. Martin Jaković, žu-pnik Sv. Antuna Padovanskoga, pa bi prijedlog bio da župa Sv. Maksimilijana Kolbea postane fi lijala župe Sv. Antuna Padovanskoga. Prethodno bi tre-balo ispitati i usvojiti propoziciju:- Poništava se odluka prethodnoga izvanrednoga

kapitula i zadržava spomenuta župa sv. Maksi-milijan na Bijeniku pod statusom fi lijale župe.Uslijedilo je predstavljanje situacije nastale na-

kon napuštanja župe Welland u Kanadi, te konač-no prihvaćeno da se imenovana župa defi nitivno napusti i preda biskupu.

Nadalje se pristupilo predstavljanju situaci-je naših hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj, gdje se u kratkim crtama prikazalo realno stanje misija, ali i naše braće voditelja misija. O. Paško Mandurić zbog navršene dobi najvjerojatnije će provesti sljedeći, posljednji mandat u Würzburgu.

Nedavno otvorenu misiju u Danskoj, u zajed-ničkoj suradnji sa slovenskom Provincijom, de-taljnije je predstavio kao idejni projekt Generalne kurije o. Miljenko Hontić, dok je sa svom braćom kapitularcima svoje iskustvo prvih mjeseci podi-jelio o. Tomislav Cvetko, naš hrvatski misionar u Kopenhagenu. Prijedlog je propozicije za raspravu da naša Provincija prihvati biti nositeljicom misije u Kopenhagenu.

Novi fi nancijski sustav davanja doprinosa Pro-vinciji prije rasprave u grupama predstavio je i pojasnio o. Vitomir Glavaš, ekonom Provincije, podnijevši prijedlog da bi svaki samostan davao 20% ekonomiji Provincije, s time da prestaju sva druga davanja Provinciji, kao što je taksacija za Red, doprinos u Fond za stariju i bolesnu braću, podmirivanje troškova sudjelovanja na duhovnim vježbama i kapitulima i slično.

O. Provincijal je iznio prijedlog za raspravu da bi se klerikatska zajednica premjestila iz Zagreba u Split, zbog razloga trenutne situacije u zagrebač-kom samostanu, ali i davanju novog poleta budu-ćoj zajednici u Splitu, gdje je također moguće da naši bogoslovi studiraju i žive u manjoj zajednici.

Nadalje, o. Provincijal je izrazio želju da se otvori »Perivoj Bezgrešne« kao kuće duhovnosti,

koja bi bila pastoralni centar Provincije za novu evangelizaciju. Propozicija glede toga bi bila da se braća Provincije izjasne prvo da li podržavaju ovaj prijedlog, a druga propozicija bi bila kupnja objek-ta »Hunjka« na Sljemenu, o čemu bi trebalo glaso-vati tek nakon samog posjeta mjestu predviđenom u dnevnom redu.

Uslijedila je kraća informacija koja se odnosi-la na pristigla pisma na kapitul. Prvo pismo je već spomenuti dopis o. Ministra generala, pa se prešlo na drugo pismo, ono o. Augustina Kordića, koji je poslao molbu za pokretanje procesa za beatifi kaci-ju o. Celestina Tomića. Pristiglo pismo o. Zdravka Tube, već je bilo podijeljeno na Prvome dijelu ka-pitula, ali također i odgovor u obliku pisma o. Ni-kole Šanteka glede pojašnjavanja projekta općine Molve. O. Ivan Bradarić uputio je pismo povodom 50. obljetnice proglašenja svetim Nikole Tavilića, u kojemu je pozvao braću na zajedničko obilježava-nje ovog jubileja. Nadalje, o. Ljudevit je predstavio pismo o. Giorgija Laggionija iz Padove, u kojem se moli suglasnost i podrška Kapitula za progla-šenje blaženim o. Placida Cortesea. O. Provincijal je upoznao braću kapitularce s dopisom padovan-skog provincijala o. Giovannija Voltrana, koji moli Provinciju da i nadalje vodi službu ispovijedanja u bazilici sv. Antuna Padovanskoga u Padovi. Po-sljednju točku rasprave predstavio je o. Provinci-jal glede vokacionalnog centra u Cresu, gdje neki predlažu da bi se u novoobnovljenom vokacional-nom centru ugradio novi samostan, u kojemu bi se braća premjestila u boljim uvjetima, ali manjih dimenzija. Prijedlog da Sv. Nikola Tavilić bude su-zaštitnik Provincije ostavlja se za izvanredni kapi-tul za dvije godine.

Po završetku predstavljanja ovih točaka i pri-jedloga za rasprave u grupama, o. Provincijal je za-molio Tajnika kapitula da pročita raspored četiriju skupina i iznese gdje će i u koliko sati započeti rad nakon petnaestminutnog odmora. Svakoj skupini predan je kratki program iznesenih tema, koji bi trebao poslužiti kao podloga za rasprave i razmje-ne mišljenja braće kapitularaca.

Na kraju, o. Provincijal je podsjetio braću da se večernja molitva moli po skupinama, da je veče-ra u 20 sati, a nakon večere predstavljanje knjige g. Ivana Armande, Nadbiskup Stepinac i franjevci


konventualci, koju je fi nancirala naša Provincija sv. Jeronima, osvjetljavajući odnos blaženog Alojzija Stepinca sa braćom iz naše Provincije.

Drugi dan drugog dijela Redovitoga kapitula započeo je molitvom Službe čitanja i Jutarnje u ka-pelici Svetoga Duha u 7:30 sati.

Kapitularna braća okupila su se u dvorani sv. Franje u 9:30 sati, gdje je o. Provincijal pozvao bra-ću na daljnji rad po skupinama i raspravi prema predviđenim temama.

U 11:30 sati braća su se ponovno okupila u dvorani sv. Franje, gdje su zapisničari svake sku-pine podnijeli izvještaje rada po skupinama. Prvu skupinu, zvanu »Sv. Maksimilijan Kolbe«, kojoj je animator bio o. Ivan Karlić, predstavio je o. Filip Pušić. Drugu grupu, »Sv. Bonaventura«, kojoj je animator bio o. Marko Vrdoljak, predstavio je o. Josip Ivanović. Zaključke treće skupine, »Sv. Jo-sipa Kupertinskog«, kojoj je animator bio o. Ivan Bradarić, iznio je o. Milan Gelo. Zaključke četvrte i posljednje skupine, »Sv. Nikole Tavilića«, kojoj je animator bio o. Tomislav Glavnik, predstavio je o. Vladimir Vidović.

Po završetku iznošenja zaključaka i prijedloga rada po skupinama, o. Provincijal je pitao braću ima li netko koji traži detaljnije pojašnjenje glede iznošenih točaka i predstavljanja propozicija prije samog glasovanja.

O. Nikola Šantek je zatražio preciziranje statusa Danske misije; da li Provincija otvara samostan u Kopenhagenu ili ne. Odgovor je dao o. Miljenko Hontić, naglašavajući da Provincija preuzima od-govornost za samostan u Danskoj, ali to ne znači da nužno otvara samostan, jer ovaj ima status mi-sije.

O. Provincijal je zaključio prijepodnevni rad sa završnom molitvom «Kraljice neba, raduj se», pozvavši članove Predsjedničkog vijeća na susret u Provincijalatu u 15 sati, dok se popodnevni rad za svu braću kapitularce nastavlja u 15:30 sati.

Popodnevna sjednica u 15:30 sati započela je molitvom, a potom je o. Provincijal u kratkom nagovoru pozvao braću na glasovanje propozicija nakon prijepodnevne diskusije i razmjene mišlje-nja koje su braća kapitularci mogli iznijeti u radu po skupinama.

O. Provincijal je zamolio tajnika da izvrši pro-ziv braće kapitularaca, iz čega se uvidjelo da su prisutna 44 glasača. Balotacijom se pristupilo gla-sovanju sljedećih propozicija:

1. Propozicija: Suspenzija samostan Sv. Ivana Kr-stitelja u Puli i spajanje sa samostanom sv. Fra-nje, koji preuzima pastoralnu skrb za župu sv. Ivana.Ishod glasovanja je bio pozitivan, te je tako pri-hvaćen prijedlog da se samostan Sv. Ivana Krsti-telja u Puli suspendira i spoji s onim sv. Franje.

2. Propozicija: Suspenzija samostana Bezgrešnog

Srca Marijina u Vinkovcima i spajanje sa samo-stanom sv. Antuna, koji preuzima pastoralnu skrb za župu Bezgrešnog Srca Marijina.Pristupilo se glasovanju, ishod je bio pozitivan pa je time usvojena propozicija da se samostan Bezgrešnog Srca Marijina suspendira i spoji sa samostanom sv. Antuna u Vinkovcima.

3. Propozicija: Poništava se odluka kapitula da se župa Sv. Maksimilijana Kolbea na Bijeniku vra-ća Zagrebačkoj nadbiskupiji. Rezultat glasovanja bio je pozitivan te je tako usvojena propozicija da se župa Sv. Maksimi-lijana Kolbea zadrži te pripoji župi Sv. Antunu Padovanskom na Svetome Duhu.

4. Propozicija: Suglasni smo da Hrvatska Pro-vincija franjevaca konventualaca Sv. Jeronima bude nositeljica naše misije u Danskoj.Prihvaćeno je da Hrvatska Provincija franjeva-ca konventualaca Sv. Jeronima bude nositeljica misije u Kopenhagenu u Danskoj.

5. Propozicija: Prihvaća se novi predloženi fi nan-cijski sustav (povišenje na 20%)Usvojen je novi način fi nancijskog davanja Pro-vinciji, po kojemu se od 1. siječnja 2019. godi-ne, davanje povećava na 20% ukupnih primanja svakog samostana.

6. Propozicija: Premještaj kuće odgoja klerika iz Zagreba u Split.


Provincijal je propoziciju povukao zbog no-vonastalih teškoća u splitskom samostanu te predložio odgodu glasovanja sve dok Defi nito-rij zajedno s o. Provincijalom ne procijeni da je vrijeme za premještaj kuće odgoja povoljnije od sadašnjih vremena. Prijedlog o. Provincijala o povlačenju propozicije jednoglasno su podr-žala sva braća.

7. Propozicija: Glasovanje za Propoziciju »Hunj-ka« odgoditi na sljedeći dan, nakon što braća obiđu sam objekt te svatko osobno stekne vla-stito mišljenje pred glasovanje.Sva braća su jednoglasno prihvatila da se glasu-je o tome na sljedećoj sjednici nakon obilaska samog objekta.

8. Propozicija: Pismo o. Augustina Kordića o po-kretanju procesa beatifi kacije o. Celestina To-mića.Ishod glasovanja pokazao je da velika većina braće na Kapitulu prihvaća prijedlog te je tako usvojen prijedlog da se pokrene proces beatifi -kacije o. Celestina Tomića.

O. Provincijal je prema br. 157 Pravilnika glede mjesta sljedećeg provincijskog kapitula predložio da se ovaj održi u Zagrebu, te da Provincija bude pokrovitelj svih troškova. Prihvaćen je prijedlog i usvojen zaključak da se sljedeći kapitul održi u Za-grebu.

Tajnik kapitula, na poziv o. Provincijala, zaklju-čio je time Petu sjednicu, te najavio Šestu sjednicu kapitula za izbor gvardijana i ostalih službi. Zavr-šilo se molitvom koja je predviđena brojem 160 Pravilnika za slavljenje provincijskog kapitula.

Drugi dan Kapitula Provincije sv. Jeronima, za-vršen je večernjom svetom misom, koju ju u čast sv. Antuna Padovanskoga u istoimenoj crkvi na Svetom Duhu predvodio o. Miljenko Hontić.

Šesta sjednica Kapitula

Treći dan drugog dijela redovnoga provincij-skog kapitula, započet je u 7:30 sati molitvom Ju-tarnje i svetom misom, koju je predvodio o. Tomi-slav Glavnik, vikar Provincije.

U 9:30 sati kapitularna braća u redovničkom habitu, uputila su se u katedralu grada Zagreba, na grob blaženog Alojzija Stepinca, gdje su izmolila Srednji čas i obavila pobožnost blaženiku, koji je za života bio usko vezan uz našu Provinciju.

Po završetku molitve, prema predviđenom pro-gramu, posjetila su mjesto »Hunjka« na Sljeme-nu. Radi se o već godinama zapuštenom objektu na izuzetno lijepoj lokaciji koja naginje zagorskoj strani Sljemena. Budući da je prijedlog o. Provin-cijala na prošloj sjednici bio da se izgradi ili kupi pastoralni centar Provincije, koji bi bio kao Grad ili »Perivoj Bezgrešne«, kapitularna braća imala su priliku povezano s time razgledati sam objekt prije glasovanja na popodnevnom zasjedanju. Po završetku obilaska objekta »Hunjka«, kapitularna braća su ručala u obližnjem restoranu, uživajući blagodati svibanjskog zelenila i svježega zraka na Sljemenu.

Šesta sjednica započela je radom u 15:30 sati u kapitularnoj dvorani Sv. Franje, prozivom braće kapitularaca. Predsjednik kapitula je zamolio Taj-nika da pročita iz Pravilnika za slavljenje kapitula, propise koji upućuju na karakteristike i osobine za samostanske poglavare. Uslijedio je potom izbor gvardijana redoslijedom kakav je predložio Pred-sjednik Kapitula:

• Vis, Samostan sv. Jere – odluka se prepušta De-fi nitoriju, nakon što će o. Provincijal odlučiti o sastavu ovog bratstva.

• Zagreb, Samostan Svetog Duha: Za gvardijana samostana sv. Duha u Zagrebu predložen i iza-bran je o. Tomislav Glavnik (drugi put).

• Vinkovci, Samostan sv. Antuna: Za gvardijana samostana sv. Antuna u Vinkovcima predložen i izabran je o. Željko Klarić.

• Šibenik, Samostan sv. Frane: Za gvardijana sa-mostana sv. Frane u Šibeniku predložen i iza-bran je o. Ivan Bradarić (drugi put).


• Split, Samostan sv. Frane: Za gvardijana samo-stana sv. Frane u Splitu predložen i izabran je o. Martin Jaković.

• Sisak, Samostan sv. Antuna: Za gvardijana sa-mostana sv. Antuna Padovanskoga u Sisku predložen i izabran je o. Michael Pavić.

• Pula, Samostan sv. Franje: Za gvardijana samo-stana sv. Franje u Puli predložen i izabran je o. Đuro Hontić.

• Novi Marof, Samostan sv. Antuna: Za gvardi-jana samostana sv. Antuna Padovanskoga u Novom Marofu predložen i izabran je o. Nikola Šantek.

• Molve, Samostan Marijina uznesenja: Za gvar-dijana samostana Uznesenja BDM u Molvama predložen i izabran je o. Zdravko Tuba.

• Cres, Samostan sv. Franje: Za gvardijana samo-stana sv. Frane u Cresu predložen i izabran je o. Vitomir Glavaš.

Predsjednik kapitula je zamolio Tajnika da pro-čita br. 168 Pravilnika za slavljenje kapitula, koji upućuje na karakteristike i osobine za magistra sjemeništa i bogoslovije.

Pristupilo se glasovanju za magistra postulana-ta. O. Provincijal je predložio o. Josipa Petonjića za magistra postulanata. Nakon glasovanja balotaci-jom, ishod je bio pozitivan pa je o. Josip Petonjić izabran u narednom mandatu za magistra postu-lanata.

Službe magistra klerika i magistra malog sjeme-ništa u narednom bi mandatu bile spojene, budući da je trenutno malen broj kandidata za obje od-gojne institucije. O. Provincijal je predložio o. Stje-pana Brčinu za magistra klerika i magistra malog sjemeništa. Ishod glasovanja je bio pozitivan, pa je o. Stjepan Brčina prihvatio vršiti službe magistra klerika i magistra malog sjemeništa.

Tajnik kapitula, o. Zlatko Vlahek, objavio je iz-bor svih magistara, te pročitao br. 173, koji govori o predsjednicima komisija i drugih provincijskih dužnosnika.

O. Provincijal je predložio za nacionalnoga duhovnog asistenta Vojske Bezgrešne o. Zdravka

Tubu, koji je i izabran, te je prihvatio službu Na-cionalnoga duhovnog asistenta Vojske Bezgrešne.

O. Provincijal je za predsjednika uredničkog vijeća »Veritasa« predložio o. Vladimira Vidovića, koji je i izabran, te je prihvatio službu predsjednika Uredničkog vijeća »Veritasa«.

O. Provincijal je za predsjednika komisije za ekonomije i gradnju predložio o. Vitomira Gla-vaša, koji je i izabran, te je prihvatio vršiti službu Predsjednika komisije za ekonomije i gradnju.

Pristupilo se raspravi prijedloga o »Perivoju Bezgrešne«, koji je s Pete sjednice bio prebačen na Šestu sjednicu, nakon što su sva kapitularna braća imala priliku vidjeti predviđeni objekt »Hunjka«.

Prijedlog o. Provincijala bio je prvotno pri-stupiti glasovanju o ideji da bi Provincija otvorila jedan pastoralni centar. O. Nikola Šantek pozvao se na Četverogodišnji Provincijski plan, u kojem već stoji prijedlog otvaranja pastoralnog centra u narednom četverogodištu, tako da je trebalo pri-stupiti samo izglasavanju o objektu »Hunjka«. Otvorila se diskusija glede samog objekta, gdje je izrečeno dosta kritičkih mišljenja o konkretnom prijedlogu. Uslijedilo je glasovanje:

1. Prepozicija: Idemo li na dražbu za objekt »Hunjka«?

Pristupilo se glasovanju balotacijom, koje je dalo negativan rezultat. Prepozicija da se kupi objekt »Hunjka« na Sljemenu nije usvojena.

Pitanje koje se pojavilo u proteklom mandatu glede vođenja knjiga ekonomije, otvorilo je dis-kusiju da li voditi ekonomiju župe i samostana u excelu (elektronički) ili je potrebno voditi sve ruč-nim zapisom. Nakon iznijetih mišljenja pojedine braće, napravila se razlika između vođenja ekono-mije i pisanja zapisnika kapitula. Pristupilo se gla-sovanju, a ishod je bio pozitivan, što znači da zapi-snike sjednica i kapitula treba i dalje voditi ručno, a ostalo može i uz pomoć kompjutora.

2. Tražilo se mišljenje, neobvezujuće, o sudjelo-vanju sve braće na Kapitulu. Dana je propozicija u svrhu dobivanja informacije: Podržavam sudjelo-vanje sve braće na redovitom provincijskom kapi-tulu. Glasovanje se vršilo dizanjem ruku, podržan


je prijedlog da na redovnome provincijskom kapi-tulu sudjeluju sva braće Provincije.

O. Tomislav Glavnik obavijestio je kapitularnu braću da od dana 25. svibnja 2018. stupa na snagu Uredba za zaštitu osobnih podataka, a u članku 91 daje se Crkvi sloboda da napravi svoj pravilnik o zaštiti podataka. Ukoliko ne napravi vlastiti pravil-nik, ipso facto se u cijelosti prihvaća Uredba za za-štitu podataka, koji ne dozvoljava skupljati podat-ke o članovima zajednice. Izjasnilo se o prijedlogu o. Tomislava Glavnika da bismo trebali napraviti vlastiti pravilnik o zaštiti podataka:

3. Propozicija: Ovlašćuje se Defi nitorij da izradi pravilnik o zaštiti osobnih podataka. Glasanje se vršilo podizanjem ruku, a prihvaćen je prijedlog da Defi nitorij Provincije izradi pravilnik o zaštiti osobnih podataka.

Budući da nitko nije imao ništa nadodati, niti je netko tražio pojašnjenje glede dobra i stanja u Provinciji, Tajnik kapitula pročitao je br. 190, te zakazao sljedeću i posljednju sjednicu Kapitula, istoga dana u 18:00 sati u kapelici Svetoga Duha. Šesta sjednica završila je u 17:45 sati molitvom koju predviđa Pravilnik.

Posljednja sjednica Kapitula

Posljednja i završna sjednica Redovitoga pro-vincijskog kapitula započela je u kapelici Svetoga Duha u 18 sati molitvom Večernje. Po završetku kratkog čitanja, provincijal o. Josip Blažević uputio je kapitularnoj braći ohrabrujuće riječi, temeljene na pročitanom biblijskom odlomku, preko kojih je pozvao svu braću na vjernije obdržavanje Pravila Reda i življenje karizme franjevaca konventualaca.

Novoizabrani gvardijani samostana, po završet-ku nagovora o. Provincijala, pristupili su oltaru te rukom dotičući Evanđelje, ispovjedili vjeru i izvr-šili zakletvu, kako predviđa Pravilnik za slavljenje kapitula.

Na toj posljednjoj sjednici, kapitularna su se braća spomenula pokojnih članova naše Provinci-je koji su preminuli u proteklom i sada već zapo-četom, novom mandatu. Imenom i prezimenom o. Provincijal se spomenuo preminule braće:

+ o. Alfons Janeš (Retkovci, 6.10.1933. – Cres, 26.7.2014.),

+ o. Nikola Jureta (Vinkovci, 6.11.1966. – Zagreb, 20.1.2015.),

+ o. Ante Gašparić (Hlebine, 15.1.1932. – Novi Marof, 5.2.2015.),

+ o. Mijo Jozanović (Donja Tramošnica, 25.9.1952. – Vinkovci, 20.5.2015.),

+ o. Ivo Planinić (Krehin Gradac, Čitluk, 15.2.1941. – Zagreb, 15.8.2015.),

+ o. Zvonimir Zlodi (Zagreb, 28.4.1923. – Zagreb, 1.4.2018.).

Zatvarajući Redoviti provincijski kapitul, mi-nistar provincijal, o. Josip Blažević svoj je kapitu-larnoj braći podijelio serafski blagoslov. Podjelom blagoslova o. Provincijala svoj prisutnoj kapitu-larnoj braći, završio je cjelokupni rad Redovitoga provincijskog kapitula. Nakon toga je uslijedila večera, a u 21 sat u dvorani Sv. Franje prikazan je dokumentarno-igrani fi lm o 50 godina župe Sv. Jo-sipa Radnika u Sisku.

(Prema neslužbenim zapisima fra Zlatka Vlaheka, tajnika kapitula)


Dio rada obavljen je u skupinama (bilo ih je četiri), gdje su sva braća imala veću mogućnost iznositi svoja mišljenja i stajališta, dok je većina rada obavljena u plenumu. Usvojene su sljedeće propozicije:- Samostan sv. Ivana u Puli suspendira se i uje-

dinjuje sa samostanom sv. Franje u Puli, koji preuzima pasdtoralnu skrb o župi sv. Ivana;

- Samostan Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkov-cima suspendira se i ujedinjuje sa samosta-nom sv. Antuna u Vinkovcima, koji preuzima pastoralnu skrb o župi;

- Poništava se odluka prošloga Izvanrednog kapitula o napuštanju župe sv. Maksimilijana na Bijeniku i do daljnjega se njezina admini-stracija i sakramentalizacija povjerava župi sv. Antuna u Zagrebu;

- Prihvaća se da naša Provincija bude nositeljica misije u Danskoj;

- Prihvaća se novi fi nancijski sustav od 20 po-sto, kojim se isključuju sva ostala davanja za Provinciju (odredba stupa na snagu 1. siječnja 2019.);

- Povlači se prijedlog premještanja kuće forma-cije iz Zagreba;

- Pokreće se proces kauze beatifi kacije našega o. Celestina Tomića;

- Prihvaća se prijedlog da Provincija potpisima kapitularaca u Zahtjevnom pismu zamoli Kon-gregaciju za kauze svetih za ubrzanje procesa fra Placida Cortesea;

- S obzirom na vođenje knjiga, zaključeno je da zapisnike treba ručno voditi (upisivanje u knjigu), dok se ekonomske knjige smiju voditi elektroničkim putem;

- Prihvaćanje Uredbe o zaštiti podataka u EU, koja uskoro stupa na snagu, prepušta se Defi -nitoriju, koji treba u najskorijem roku izraditi i prihvatiti pravilnik sukladan tom propisu.

Kapitul je u svojem drugom dijelu izvršio iz-bor samostanskih poglavara, odgojitelja i ostalih dužnosnika za koje se traži izbor na Kapitulu.

Za gvardijane su izabrani:- Zagreb: fra Tomislav Glavnik;- Pula: fra Đuro Hontić;- Vinkovci: fra Željko Klarić;- Novi Marof: fra Nikola Šantek;- Šibenik: fra Ivan Bradarić; - Molve: fra Zdravko Tuba;- Split: fra Martin Jaković;- Cres: fra Vitomir Glavaš;- Sisak: fra Michael Pavić;- Vis: Naknadno.

Ostale službe:- Magister postulanata: fra Josip Petonjić; - Magister sjemeništaraca i klerika: fra Stjepan

Brčina;- Provincijski upravitelj Vojske Bezgrešne: fra

Zdravko Tuba;- Predsjednik Komisije za gradnje i ekonomiju:

fra Vitomis Glavaš.

Od ostalih događanja u vrijeme Kapitula iz-dvajamo:

- Predstavljanje knjige »Nadbiskup Stepinac i franjevci konventualci« (autor Ivan Arman-da);

- Premijera dokumentarnog fi lma o 50 godina postojanja župe sv. Josipa Radnika u Sisku;

- Posjet grobu bl. Alojzija Stepinca u zagrebač-koj katedrali (uz molitveni program);

- Poludnevni izlet i ručak na Sljemenu.~ ~ ~

DRUGI DIO KAPITULA: ZAKLJUČCI I IZBORI


ČETEROGODIŠNJI PROVINCIJSKI PLAN

2018.-2022.

UVOD

»Prva i glavna dužnost svih redovnika neka bude kontemplacija božanskih stvari i neprekidna sjedinjenost s Bogom u molitvi« nalaže Zakonik Kanonskog prava (kan. 663). Najtješnje sjedinjenje s Bogom (confessio Trinitatis) i stav slušanja (statio orantis) ishodište su profetizma posvećenog živo-ta, bez kojega se redovništvo izlaže opasnosti za-stoja, ustajalosti i zamora. »Pravo proroštvo rađa se iz Boga, iz prijateljstva s Njim, iz pozornog slu-šanja njegove Riječi u različitim povijesnim okol-nostima. Prorok osjeća kako mu u srcu gori strast za Božju svetost i, prihvativši u dijalogu molitve njegovu riječ, proglašava je živom, govorom i po-stupcima, pretvarajući se u Božjeg glasnogovorni-ka protiv zla i grijeha.«1

Odabirom svoga imena, i svojom jednostav-nošću, papa Franjo dao je proročki impuls franje-vačkom bratstvu (signum fraternitatis) izazivajući nas da izađemo na periferije svijeta i svjedočan-stvom evanđeoskog radikalizma korumpiranom svijetu zasvijetlimo ljepotom Božjeg lica. Preveli-ki aktivizam našega života, nerijetko nošen kari-jerizmom i individualizmom, treba ustupiti mje-sto kontemplaciji kao ishodištu ljubavi i služenja (servitium caritatis), jer je »istinska ljubav uvijek kontemplativna«2. Stav služenja spontano se budi kroz kontemplaciju koju nam kao provincijskom bratstvu istom treba otkriti, krčeći joj put kroz šumu misli i poslova koji nas svakodnevno salije-ću.3 U nadi da organ kontemplacije u našem biću već nije nepopravljivo oštećen! 1 IVAN PAVAO II., Apostolska pobudnica Vita con-secrata – O posvećenom životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu (25. ožujka 1996.), 84.2 FRANJO, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium – Radost evanđelja (24. studenoga 2013.), 264.3 Usp. KONGREGACIJA ZA USTANOVE POSVE-

Kao dio šire franjevačke obitelji naša Provin-cija osjeća se pozvanom odgovoriti na izazove vremena i potrebe Crkve (sentire cum Ecclesia) povratkom franjevačkom identitetu i marijanskoj duhovnosti, osobito kroz kolbeovsku baštinu, kon-templacijom božanskih istina i stavom neprekidne raspoloživosti za sjedinjenje s Bogom po molitvi. Molitva je izvor plodnosti, crpilište snage, ishodi-šte nadahnuća, vrelo svetosti. Ona treba prožimati naš apostolski, pastoralni, karitativni, znanstveni, kulturni i svaki drugi rad. »Onaj tko Božje lice ne poznaje iz kontemplacije, neće ga prepoznati u ak-ciji, čak ni onda kad mu ono sjaji s lica poniženih i povrijeđenih.«4 Sav naš napor, sažeto rečeno, treba biti podređen slavi Božjoj, Bogu ispred svega, pro-pitkivanja što Bog i današnji svijet od nas traže5, plod čega je naše posvećenje. Predajući, stoga, svoj braći Provincije Četverogodišnji provincijski plan za sljedeće četverogodište (2018.-2022.), usvojen na Redovitom provincijskom kapitulu u svibnju 2018. godine, iskrena nam je želja da živeći po njemu napredujemo u svetosti, osobito potaknu-ti apostolskom pobudnicom Gaudete et exultate pape Franje: »Neka ti Bog dade da shvatiš koja je to riječ, koja je Isusova poruka koju Bog želi reći svijetu po tvom životu. Dopusti tu preobrazbu, do-pusti da te Duh obnovi, kako bi se to moglo dogo-diti, kako tvoje dragocjeno poslanje ne bi propalo. Gospodin će ju dovesti do ostvarenja čak i putem tvojih pogrešaka i tvojih negativnih trenutaka, samo ukoliko ne budeš napustio put ljubavi i uko-liko budeš ostao otvoren njegovom nadnaravnom djelovanju koje pročišćuje i prosvjetljuje.6

ĆENOG ŽIVOTA I DRUŽBE APOSTOLSKOG ŽI-VOTA, Kontemplirajte. Bogu posvećenim muškarcima i ženama na tragu Ljepote, HKVRPP, Zagreb, 2016.4 Hans Urs von BALTHASAR, Samo je ljubav vjero-dostojna, Zagreb, 1999., str. 74.5 Usp. KONGREGACIJA ZA USTANOVE POSVE-ĆENOG ŽIVOTA I DRUŽBE APOSTOLSKOG ŽI-VOTA, Kontemplirajte. Bogu posvećenim muškarcima i ženama na tragu Ljepote, HKVRPP, Zagreb, 2016., 3.6 FRANJO, Apostolska pobudnica Gaudete et exul-tate – O pozivu na svetost u suvremenom svijetu (19. ožujka 2018.), 24.


1. Božje prvenstvo i franjevački identitet

Ovo su pitanje dobrim dijelom problematizi-rala izvješća ministra provincijala i generalnog vi-zitatora. Koliko su ovi elementi prisutni u životu pojedinoga redovnika, ne ovisi samo o osobnim preferencijama nego i o odlukama koje svaka za-jednica zasebno donosi. Svekoliki redovnički ži-vot, a samim time i identitet, uvjetovan je Božjim (ne)prvenstvom u svakom pojedincu.

Sredstva:

Odlučnije poticati redovitu zajedničku mo-litvu Časoslova (u zajednicama, ali i u župi s vjernicima; usp. Ustanove čl. 67-73);

Uložiti sav napor da zaživi dnevno razma-tranje u našim samostanskim bratstvima;

»Kakvoća molitve i bratskoga života svakoga samostana ovisi o velikodušnom sudjelova-nju svakoga pojedinog brata i gvardijanova animiranja.«7 Gvardijane poticati na sadr-žajno animiranje bratstva da aktivno sudje-luje na mjesečnim danima duhovne obnove, i u tu svrhu ponekada iste održavati izvan vlastite kuće ili zajedno s bratstvom susjed-nih samostana;

Sadržajnije osmisliti godišnje duhovne vjež-be.

2. Promicanje zvanja

Kristova riječ kako je puno zvanih, i danas je aktualna, i danas jednako vrijedi, i današnji mladi čovjek osjeća poziv. Trebamo mu pomoći prepo-znati ga. Našu karizmu ne samo predstavljati, niti tek samo promicati, nego vlastitim životom svje-dočiti i na taj način oduševljavati mladog čovjeka za život s Kristom po primjeru sv. Franje.

Svjesni da je u našoj Provinciji alarmantno sta-nje sa zvanjima, odlučujemo da ono bude na pr-

7 MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumen-ti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., Odredbe br. 8. (v. str. 15)

vom mjestu među prioritetima ovog četverogodi-šta.8

Svaki rad s mladima treba shvatiti promocijom zvanja. To se ne odnosi samo na one koji su dije-lom naše franjevačke karizme (kao Frama). Pozi-tivnu dimenziju govora o promociji zvanja u našoj Provinciji ističemo u održavanju lijepih inicijativa koje se tradicionalno održavaju u redovitim godiš-njim ciklusima, poput susreta ministranata, du-hovnih vježbi za dječake i mladiće te franjevačkih duhovnih vježbi.

Sredstva:

»Najistinskiji način pomaganja djelovanja Duha bit će velikodušno uložiti najbolje sna-ge u djelatnost oko zvanja, posebice primje-reno se posvećujući pastoralu mladih.«9

Cijela samostanska zajednica moli za zvanja;

Sva braća u Provinciji uključena su u promi-canje zvanja, pri čemu treba osigurati da sva-ki samostan ima koordinatora za rad s mladi-ma i za promociju zvanja;

Oblikovati ekipu koja će razraditi sustavni program promocije zvanja, ne ograničavajući se u svome djelovanju samo na prostor na-ših prisutnosti, nego se otvoriti svim novim i suvremenim sredstvima, kako bi došao do mladih koji su u potrazi za odgovorima na svoja duhovna traženja životnoga puta;

Nastaviti s priređivanjem i objavljivanjem promidžbenih materijala u svrhu poticanja duhovnih zvanja;

Nastaviti s ranijim lijepim inicijativama, kao što su »Dani otvorenih vrata klerikata«, »Fra-njevačke duhovne vježbe za mlade«, provin-cijski susreti ministranata i mladih, duhovne vježbe za ministrante. Valja organizirati i atraktivne susrete koji bi mogli poslužiti kao promocija zvanja: »Škola molitve, meditacije i razmatranja«, »Tečaj kontemplacije«, »Fra-

8 Usp. MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., 6.2.9 IVAN PAVAO II., Apostolska pobudnica Vita con-secrata – O posvećenom životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu (25. ožujka 1996.), 64.


njevački vikend« i slično, osobito u vremeni-ma adventa i korizme.

Promisliti sadržaje Vokacionog centra na Cresu s prepoznatljivijom svrhom promocije zvanja

3. Formacija – početna i trajna

Evidentna je potreba za trajnom formacijom svih nas.10 Nitko za sebe ne može reći da je do kra-ja formiran, da je dosegao savršenstvo, nego je po-treban stalnog usavršavanja u svom pozivu. Posto-ji veliko međusobno nepoznavanje, razjedinjenost i predrasude koje gajimo jedni prema drugima, a mogli bi se ukloniti ili, barem ublažiti, sustavnom trajnom formacijom. Omogućiti svoj braći sudje-lovanje na danima trajne formacije i naglašavati potrebu takvih susreta. Poticati sudjelovanje na Teološko-pastoralnom tjednu u Zagrebu, Redov-ničkim danima (Zagreb i Split), i sličnim događa-njima na svim razinama.

Sredstva:

Nastaviti u dobrom smjeru podizanja kvali-tete odgoja, osobito dobro osmišljenim su-sretima s tematskim predavanjima;

Izraditi konkretni plan formacije za sve od-gojne ustanove (usp. Ustanove čl. 52), uva-žavajući odredbe Izvanrednoga generalnoga kapitula u Meksiku i druge dokumente;11

Staviti veći naglasak na duhovno vodstvo odgajanika;

Kuću formacije po mogućnosti izmjestiti iz Zagreba u prikladniji samostan, s odabra-nom braćom koja će odgajanicima pružiti svjedočanstvo autentičnoga franjevačkog ži-vota (usp. Ustanove čl. 51 § 3);

Mlađu braću poticati na stjecanje nekog akademskog naslova višega teološkog studi-

10 Usp. MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., str. 13-14.11 Usp. MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992.

ja, prema odredbama Izvanrednoga general-noga kapitula u Meksiku;12 (»Svaki brat koji je pozvan biti svećenik, trebao bi postići neki akademski naslov višeg teološkog studija.«)13

»Svaki brat-redovnik pohađat će bar kroz tri godine nakon novicijata poseban kurs humanističke, duhovne i franjevačke izo-brazbe (usp. Gen. statuti, 13,1-2). Neka se onima koji su za to sposobni omogući posti-zanje korisne specijalizacije.«14 »Svaki brat, pozvan na život franjevaca konventualaca, mora biti ohrabren kako bi nastavio daljnji studij ili tehničko-profesionalnu izobrazbu prema svojim sposobnostima i potrebama Reda«.15

Trajnu formaciju organizirati za svu braću. Teme i termini susreta neka budu pravovre-meno obznanjeni.

4. Bratski život

Naša samostanska bratstva ne smiju se suobli-čavati duhu vremena, ali moraju uvažavati pro-mjene koje su nastupile u svijetu i nove okolnosti u kojima živimo (usp. PC 2), te njima razborito pristupati, kako bi franjevačkom karizmom po-stali izazov i današnjem čovjeku. »Da bi se liječi-la zla našega vremena, nema ništa prikladnije od našega serafskoga Reda ako hrabro, spremno, brzo i ustrajno razvije duh našega sv. oca Franje« (sv. Maksimilijan Kolbe, Spisi, 486). Na samostanskim kapitulima treba poraditi da naš život suvreme-nom čovjeku postane svjedočanstvo istinskoga bratstva (»otajstva zajedništva«) kao autentičnog

12 Usp. MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumen-ti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., Odredbe, 2.13 MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga general.nog kapitula, Meksiko 1992., str. 17.14 MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., str. 18.15 MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., str. 17.


izraza konventualnosti.16 Uvažavanje različitosti temelj je skladnog bratstva.

Sredstva:

Sredinom mandata Provincijska uprava sazvat će Izvanredni provincijski kapitul radi preispitivanja i usvajanja novih Provin-cijskih statuta;

Provincijska uprava neka tematski osmisli i animira samostanske kapitule na provin-cijskoj razini kao »povlaštena mjesta traj-ne formacije«17 i »najuzvišeniji trenutak bratstva«18, vodeći se pri tom smjernicama naputka Samostanski kapitul;19

U zagrebačkom samostanu providjeti pri-mjerenu skrb za stariju i nemoćnu braću;

Samostanski dnevni red neka postane oko-snica i podrška redovitog života;

»Svaki brat ima pravo živjeti u zajednici, te se stoga ne smiju preuzimati obveze koje bi priječile ostvarenje tog prava.«20 U svjetlu rečenoga posebno treba preispitati našu pri-sutnost u inozemstvu, gdje se na istome mje-stu braći ne bi smio dopustiti duži boravak;

Hvalevrijedni su regionalni neformalni i re-kreativni susreti, koje braća samoinicijativ-no organiziraju;

Samostanska bratstva koja to nisu utvrdit će granice klauzure u samostanima i njih se strogo pridržavati (usp. Ustanove čl. 96 § 1; 2);

16 Usp. MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., 4.1.17 Usp. RED MALE BRAĆE KONVENTUALACA, Samostanski kapitul. Zajedničarsko razabiranje, preispi-tivanje života, bratsko ispravljanje, Rim-Zagreb, 2010., str. 7.18 Isto, str. 11.19 RED MALE BRAĆE KONVENTUALACA, Samo-stanski kapitul. Zajedničarsko razabiranje, preispitiva-nje života, bratsko ispravljanje, Rim-Zagreb, 2010.20 MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumen-ti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., Odredbe, br. 23.

Zauzimanje i provođenje odluka donesenih na kapitulima (poštivati odluke zajednice). »Pod vodstvom gvardijana braća moraju na kapitulu izraditi godišnji program za oboga-ćenje bratskoga života i apostolskog rada. Taj će program biti provjeren na kraju godine.«21 Isto vrijedi i za stvaranje i provjeru godišnje-ga fi nancijskog proračuna;

Braća nemaju samo prava nego i dužnosti prema zajednici. Među prvima je dužnost diskrecije samostanskih kapitula i čuvanje dobrog glasa svoje zajednice;

Gajiti i njegovati gostoprimstvo u našim za-jednicama.

5. Apostolat

Načini svjedočenja su mnogostruki, od našega svakodnevnoga načina života do neformalnih si-tuacija u kojima se vidi naš franjevački identitet. Iznova promisliti naš franjevački identitet i kariz-mu franjevca konventualca. Makar unutar svakog samostana prevladava zakonita raspodjela službi, potrebno je da na području pastorala i apostolata bude uključena cijela samostanska zajednica.

Sredstva:

Naš franjevački apostolat ne smije biti pre-pušten improvizaciji nego mora postati naš brend, naša prepoznatljivost i naš prozor u svijet;

Svečanije obilježiti jubileje u četverogodištu (50 godina proglašenja svetim Nikole Tavili-ća, 500 godina samostana sv. Jere u Visu, 100 godina otvaranja samostana u Zagrebu…);

Podržavati i dalje razvijati apostolat svetišta;

Osobito braća koja rade s OFS-om, VB-e, FRAMA-om uključivat će se u seminare trajne formacije istih, i ostala događanja, kako bi bili upućeni u povijest, način dje-lovanja i mogućnosti djelovanja navedenih djelatnosti;

21 Isto, br. 11. (v. str. 15)


Svaki samostan neka ima zajednice: OFS-a, VB-e i FRAME;

Njegovati misijski duh u Provinciji (usp. Ustanove čl. 148-154), svjesni da je misijsko poslanje jedna od bitnih dimenzija franje-vačke karizme;22

Istražiti mogućnost otvaranja »kuće Bez-grešne« u blizini Zagreba (usp. Generalni statuti čl. 89);

Služiti se suvremenim načinom komunicira-nja u sveukupnom pastoralu i apostolatu;

Nastaviti projektom priređivanja i održava-nja kršćanskoga kazališta i naše prisutnosti u suvremenim areopazima kulture, znanosti i umjetnosti.23

ZAKLJUČAK

»Od onoga što se čini, važniji je duh kojim se ostvaruje neko stanovito djelo.«24Važno je, nada-sve, »podsjetiti se da nijedno crkveno djelo nije evanđeoski plodno ako ne ostanemo duboko po-vezani s Kristom koji je trs (usp. Iv 15,1-11): Bez mene ne možete učiniti ništa. (Iv 15,5). Tko ne ostane u Kristu, ne će moći ništa dati svijetu, ne će moći ništa učiniti u preobrazbi strukture grije-ha. Prolijevat će znoj oko mnogih stvari, koje su možda važne, ali nisu bitne (usp. Lk 10, 38-42), uz opasnost da trči uzalud.«25

Četverogodišnji provincijski plan teži tomu da snažnije u pokret stavi karizmu našeg Reda, kako bi bila plodonosna i odgovorila na izazove suvre-menog svijeta te očekivanja Crkve od Bogu posve-ćenih osoba koja je papa Franjo sročio slijedećim riječima: »Pozvani smo iskusiti i pokazati da je 22 Usp. MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., 2.2.23 Usp. MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., 4.3.2.24 MALA BRAĆA KONVENTALCI, Dokumenti izvanrednoga generalnog kapitula, Meksiko 1992., 1.2.25 KONGREGACIJA ZA USTANOVE POSVEĆE-NOG ŽIVOTA I DRUŽBE APOSTOLSKOG ŽIVOTA, Kontemplirajte. Bogu posvećenim muškarcima i ženama na tragu Ljepote, HKVRPP, Zagreb, 2016., 6.

Bog sposoban ispuniti naše srce i učiniti nas sret-nima te nema potrebe svoj sreću tražiti drugdje«.26 Štoviše, isti Papa najtješnje povezuje evangelizaciju i kontemplaciju riječima: »Isus želi evangelizatore koji navještaju radosnu vijest ne samo riječima, već prije svega životom preobraženim Božjom prisut-nošću. […] Duhom ispunjeni evangelizatori jesu blagovjesnici koji mole i rade. […] Potrebno je uvi-jek njegovati jedan unutarnji prostor koji daje kr-šćanski smisao zauzimanju i djelovanju. Bez dužih trenutaka klanjanja, molitvenog susreta s Božjom riječju, iskrenog dijaloga s Gospodinom, naše za-daće lako postaju besmislene: gubimo snagu zbog umora i teškoća i naš se žar gasi. Crkva ima prijeku potrebu za dubokim dahom molitve.«27

Četverogodišnji provincijski plan predajemo svim članovima naše Provincije kao smjerokaz u kojem se pravcu Provincija kreće i cilju kojemu želi stići. Da ne bismo uzalud trčali. U tome hodu kroz vrijeme neka nas sve prati zagovor Bezgrešne Djevice Marije, našega serafskog oca sv. Franje i sv. Maksimilijana M. Kolbea.

26 FRANJO, Apostolsko pismo svim posvećenim osoba-ma u prigodi Godine posvećenoga života (21. studenoga 2014.) II, 1.27 FRANJO, Apostolska pobudnica Evangelii gaudium – Radost evanđelja (24. studenoga 2013.) 259; 262.


KAUZA FRA PLACIDA CORTESEA

ZAHTJEVNO PISMO KAPITULA

Provincijska vicepostulatura franjevaca kon-ventualaca u Padovi, 4. svibnja 2018., uputila je provincijalima Hrvatske i Slovenske provincije molbu za snažnije uključenje u daljnji proces po-stupka za beatifi kaciju fra Placida, koja sada ulazi u završnu fazu. Prenosimo prijevod dopisa:

Draga braćo provincijalni ministri,srdačni pozdrav sa željom mira i dobra u službi

koju prikazujete provincijskim bratstvima u Slove-niji i Hrvatskoj!

Radostan sam što Vam mogu proslijediti »Posi-tio super vita, virtutibus et fama sanctitatis« Sluge Božjega Placida Cortesea (1907.-1944.), koji pred-stavlja značajnu etapu na putu kauze za beatifi ka-ciju i kanonizaciju koja je u tijeku, započete ima tome već dvadeset godina (1999.), zahvaljujući posebnom poticaju p. Antuna Vitalea Bommarca, bivšega provincijalnog ministra u Padovi, general-nog ministra Reda i potom nadbiskupa u Gorici, sugrađanina p. Cortesea, budući da je rođen kao i p. Cortese na otoku Cresu.

Positio predstavlja plod više godina rada, istra-živanja i raznih produbljenja, počevši od životopi-sa koji je sastavio p. Apollonio Tottoli i biskupij-skog postupka, obavljenog u tršćanskoj biskupiji 2002.-2003. godine. Tome je uslijedila dodatna istraga 2012. godine, budući da nije bila prihvaće-na prva postavka kauze (»super martyrio«), zbog pomanjkanja dokazne dokumentacije. U stvari, kauza i Positio koje danas imamo na raspolaganju usmjerene su »super virtutibus«. To je ipak omo-gućilo proučavanje cjelokupnog života Sluge Bož-jega, koji se sada pojavljuje kao »krepostan« u svoj cjelini. Ostaje ipak mogućnost prihvaćanja izvorne postavke (»super martyrio«), ako se pronađe doka-zni materijal.

Ovim pismom molim i vas, u dosluhu s našim provincijalnim ministrom, da potpišete Zahtjevno pismo (»Lettera postulatoria«), upućeno Prefektu

Kongregacije za proglašenje svetih, kako bi Positio koja je već dobila prvo odobrenje od strane povi-jesnih konzultora iste Kongregacije (usp. prilože-ni sveščić koji zaključuje svezak same Positio) što prije bila proučena od strane teoloških konzultora, u vidu vrednovanja herojstva kreposti, motiviraju-ći zahtjev rastućim glasom svetosti koji okružuje Slugu Božjega, kojemu je nedavno i Predsjednik Talijanske Republike udijelio Zlatnu medalju za građanske zasluge. Ovo bi pismo trebala sastaviti i potpisati zajedno provincijalni ministri Slovenije i Hrvatske, provincija osobito uključenih u ovu ka-uzu iz raznih motiva: treba nadasve podsjetiti na herojsku ljubav u odnosu na slovenske i hrvatske internirce u različitim koncentracijskim logorima Sjeverne Italije (napose u Padovi-Chiesanuova), kao i Središnje Italije. Korisno je opisati kako se Sluga Božji spominje u Sloveniji i Hrvatskoj (bron-čana bista postavljena na Ptujskoj Gori i u Ljublja-ni, kip postavljen pred crkvom sv. Franje u Cre-su, glas svetosti i pobožnosti koja okružuje Slugu Božjega, itd.). Kad se pripremi i potpiše pismo, ne treba ga odaslati prefektu Kongregacije već Gene-ralnom postulatoru Reda, p. Damianu Patrascu, pri Samostanu Dvanaest apostola u Rimu, a kopiju i nižepotpisanom vicepostulatoru. Kada konačno

Generalni postulator prikupi sve Zahtjeve, odni-jet će ih skupa na Kongregaciju. Tako se nadamo, na ovaj način, u kratkom vremenu doći do progla-šenja herojskih kreposti našega dragog p. Placida Cortesea, divnoga franjevačkog lika i svećenika kojega Providnost sve više ističe u svojem sjaju, nakon toliko godina šutnje koje su uslijedile po-slije njegove smrti, koja je u našim samostanskim sredinama ostala nepoznata nekoliko desetljeća.


Pismo bi mogli potpisati i defi nitori obiju pro-vincija, čak i kapitularna braća na odgovarajućim provincijskim kapitulima u vrijeme drugog dijela kapitularnog rada. Prepuštam vašoj procjeni ovu mogućnost, vodeći računa o nužnom vremenu i prikladnosti da Pismo stigne što prije na odredište.

Slična će pisma biti zatražena od tršćanskoga i krčkog biskupa, kao i od papinskog delegata Bazi-like sv. Antuna.

Prilažem kao uzorak tekst Zahtjevnog pisma koje je izvanredni provincijski kapitul naše Provin-cije, održan 19. travnja u Camposampieru, uputio Prefektu Kongregacije za proglašenje svetih. Ipak molim da tekst, ili njegovi dijelovi, ne bude preu-zeti (kopirani) u vašem Pismu, koje mora biti plod očitovanja vašeg načina izražavanja zahtjeva. Ima u vašim odgovarajućim provincijama oso-ba, laika ili braće, koje mogu pružiti daljnje infor-macije o Sluzi Božjemu Placidu Corteseu: Ivo Jev-nikar, kojemu pripada zasluga što je proveo važne povijesne i arhivske istrage, p. Janez Šamperl, p. Ljudevit Maračić i drugi. Zahvaljujem od srca za vašu bratsku pažnju i obnavljam želju svakog dobra u Gospodinu, koje-ga molimo da što prije dovede do proslave našega ljubljenog Sluge Božjega Placida Cortesea, divan plod svetosti koji povezuje naše provincije.

fra Giorgio Laggioni OFMConv, vicepostulator

DODATAK:Na Kapitulu je velik dio braće potpisao Zahtjev-

no pismo, koje je potom s preporukom o. Provin-cijala, vraćeno Vicepostulaturi u Padovu.

NAJAVE SADRŽAJNIH DANA• Predstavljanje apostolske pobudnice pape

Franje Radujte se i kličite – o pozivu na svetost u suvremenom svijetu – »Veritas – Glasnik svetog Antuna Padovanskog« izdao je apostolsku pobud-nicu pape Franje »Radujte se i kličite« – o pozivu na svetost u suvremenom svijetu, njezino pred-

stavljanje predviđeno je u utorak 19. lipnja 2018. u 19.45 sati u Dvorani sv. Franje na Svetom Duhu. Pobudnicu će predstaviti prof. dr. sc. fra Ivan Kar-lić, pročelnik Katedre za dogmatsku teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dr. Ivan Ćelić, liječnik psihijatar i sabor-ski zastupnik, te g. Darko Pavičić, novinar Večer-njeg lista. Počasni gost predstavljanja je mons. Giu-seppe Pinto, apostolski nuncij u RH. U glazbenom dijelu programa nastupa Ansambl Kolbe koji će nam izvesti pjesme iz duhovnih mjuzikala, osobito iz novoga mjuzikla »Svetac svega svijeta« čiju pre-mijeru očekujemo 29. lipnja ove godine. Na želju samoga Nuncija, koji se odazvao kao počasni gost predstavljanja, nakon predstavljanja predviđen je susret sa samostanskom braćom, koju Nunciji želi upoznati.

• Zahvalno hodočašće sisačke župe sv. Josipa – Župa sv. Josipa Radnika iz Siska od 21. do 27. lipnja organizira zahvalno hodočašće u Rim, Asiz i Padovu, u povodu 50. obljetnice osnutka župe, koja je svečano proslavljena 1. svibnja o. g. Budući da su sva braća iz sisačkog samostana, zbog novih dužnosti i službi premještena, ovo će ujedno biti i njihovo oproštajno hodočašće.

• Hodočašće u Poljsku – Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga organizira hodočašće u Poljsku 2018. (24.-30. lipnja 2018.) pod nazivom »Stopama poljskih svetaca: sv. Ivana Pavla II., sv. Faustine Kowalske i sv. Maksimilijana Kolbea«. Predviđen je pohod Czestohowi, Zdunskoj Woli, Pabianicama, Niepokalanowu, Auschwitzu, Wa-dowicama, Krakowu, Wieliczkoj… Voditelj hodo-čašća: fra Josip Blažević, OFMConv. uz p. Josipa Godlewskom, Misionara krvi Kristove.

• Premijera mjuzikla o sv. Antunu – U pe-tak, 29. lipnja o. g. u Dvorani sv. Franje na Svetom Duhu u Zagrebu predviđena je premijera dugo pripremanoga mjuzikla »Svetac svega svijeta«, u izvođenju ansambla »Kolbe«. Ovo je u cijelosti prvi hrvatski originalni vjerski mjuzikl, autora Nine Škrabe i Branka Barduna, pod redateljskim vodstvom Roberta Boškovića. Mjuzikl će potom biti repriziran sljedećih dana (1., 2. i 3. srpnja) na istome mjestu. Na taj način bit će naplaćen dugo-trajni i mukotrpni trud mladih izvoditelja koji na-stupaju na volonterskoj osnovi.


3. (IZVANREDNA) SJEDNICA

DEFINITORIJA

U utorak, 3. travnja 2018., odmah po objedu, o. Provincijal je sazvao hitnu sjednicu Defi nitorija, jer se upravo spremao na put s klericima u Nje-mačku, a razlog je što je toga jutra portal »Indeks« objavio na udarnom mjestu obavijest o navodnom slučaju pedofi lije u splitskom samostanu sv. Fra-ne, s posebno istaknutim naslovom o gvardijanu, koji da je slučaj prijavio crkvenim vlastima, ali ne i policijskoj ispostavi. Sjednica je započela u 13,15 i završila za pola sata. Nije prisustvovao fra Vito-mir Glavaš, koji se odmah, po sprovodu o. Zvon-ka, vratio u samostan u Novi Marof. Provincijalni ministar informirao je članove Defi nitorija o pisa-nju poznatog portala, te je u tom smislu pripremio kratki tekst prijave slučaja moguće pedofi lije po-licijskim vlastima u Splitu. Defi nitori su podržali ovu namjeru o. Provincijala. Sjednica je završena u 13,40 sati.

4. REDOVITA SJEDNI-CA DEFINITORIJA

Četvrta redovita sjednica Defi nitorija održana je u četvrtak, 26. travnja o. g. u Provincijalatu, s početkom u 8,00 sati. Uz prekid za pohod braći u Ptuj i svečani objed u povodu svršetka prvog dije-la njihova Provincijskog kapitula, sjednica je po-trajala do 20,00 sati. Na sjednici su sudjelovali svi, o. Provincijal i petorica defi nitora, a podvečer se pridružio, na poziv Provincijalnog ministra, i fra Miljenko Hontić, generalni defi nitor, na povratku s Kapitula u Ptuju.

1. Nakon kratke molitve i pozdrava o. Provinci-jala, usvojen je zapisnik 2. redovite i 3. izvanredne sjednice Defi nitorija, nakon nekih primjedbi da bi u zapisnik trebalo uvrstiti i eventualni broj uzdrža-nih i protivnih glasova. Primjedba je usvojena i u buduće će tajnik o tome voditi brigu.

2. O. Provincijal je potaknuo raspravu o mo-gućnosti dodatnih izvora prihoda, posebno od najamnina, kao što se otvara pri župi sv. Petra na Vidicima u Šibeniku, gdje kuća prethodno građe-na za pastoralne potrebe, otvaranjem nove crkve i pastoralnih prostorija sada zapravo ostaje neisko-rištena, dok u njoj besplatno stanuje jedna obitelj. Rasprava se vodila u smjeru investiranja u obnovu te zgrade i njezine eventualne prodaje ili iznajmlji-vanja. Nalazi se na dobrom mjestu i lokaciji. Sličan problem iznajmljivanja postavit će se vjerojatno i s ispražnjenim prostorijama sadašnjega samostana sv. Ivana Krstitelja u Puli, pa se otvaraju moguć-nosti da tijekom školske godine budu iznajmljene studentima, a tijekom ljeta da posluži u turistič-ke svrhe. Nakon diskusije zaključeno je da se što prije, po svršetku drugoga dijela Kapitula, pristupi studiji isplativosti s konkretnim prijedlozima, za što su iz Defi nitorija zaduženi vikar, ekonom i eg-zaktor, u suradnji s provincijalom.

3. U sličnom smjeru išla je i rasprava o moguć-nostima izvlačenja novca iz nekih fondova Europ-ske unije, uz mogućnost konzultacija mogućih partnera, koji bi stručno ispitali stanje i ponudili rješenje. Radi se o konkretnim prijedlozima i pro-jektima, koje treba stručno i dokumentirano pri-premiti, pa bi trebalo iskoristiti ponude koje bi se mogle iskoristiti. U tu svrhu dobro bi bilo zatražiti mišljenje i savjet stručnjaka, koji nude svoju su-radnju i pomoć.

4. O. Provincijal je postavio pitanje podizanja postotka na račun najamnina, koji su neki samo-stani dužni pridodati dogovorenom postotku za potrebe Provincije. Potom se razvila diskusija kako

rad defi nitorija


bi na Kapitulu bilo dobro povesti raspravu o even-tualnom sveukupnom podizanju dosadašnjih 16 postotaka na 18 ili 19, s time da svim samostanima prestanu obveze dodatnih uplata za troškove, kao što je taksacija za Red ili uplata u Fond za stari-ju i bolesnu braću. Na taj način bi se pravednije i solidarnije mogla riješiti razlika koja predstavlja određenu diskriminaciju prema samostanima sla-bijega imovinskog stanja. Zaključeno je da bi gru-pa u sastavu ekonom, egzaktor i vikar Provincije trebala izraditi predložak ove promjene i ponuditi na raspravu drugom dijelu Kapitula.

5. Razmotreno je stanje sa »splitskim slučajem«. Vikar Provincije, fra Tomislav Glavnik, koji zajed-no s generalnim vikarom Splitske nadbiskupije vodi predistražni postupak u ovoj stvari, detaljno je izvijestio o njegovu tijeku, koji se u predistraž-noj fazi bliži svršetku, pa su u tom smislu već kon-taktirali Nuncijaturu, preko koje će Svetoj Stolici, splitski Nadbiskup proslijediti rezultate prve faze ovog slučaja. Postavilo se pitanje informiranja bra-će Provincije, ali prevladava stajalište da treba s time pričekati do svršetka predistražnog postupka koji se bliži kraju.

6. Razmotrene su i neke pristigle molbe:

– Bratstvu Franjevačke mladeži Zagrebačkog po-dručja, na njihovu zamolbu, dodjeljuje se odre-đeni iznos za potrebe održavanja 24. hoda od 23. do 3. kolovoza 2018. (Zagreb – Sisak – Asiz);

– Molbi zagrebačkoga bratstva Frame na Svetom Duhu, u povodu njegove 25. obljetnice posto-janja načelno se obećava pomoć, ali je potreb-no da prethodno iznesu konkretnije projekte s predviđenim troškovnikom;

– Umjetnička udruga »Kolbe« uputila je zamolbu za fi nancijsku pomoć u ostvarivanju projekta mjuzikla »Svetac svega svijeta«. U zamolbi su detaljno navedeni stavci troškovnika. Defi nito-rij podržava ovaj projekt, predlaže da se vezu-je uz djelatnost »Veritasa«, i odobrava, u prvoj fazi određeni iznos.

– Na učestale molbe nekih župljana Wellanda va-lja odgovoriti da s velikim žaljenjem Provincija zbog nestašice braće ne može tamo poslati ni-jednog fratra. Slično je odgovoreno Nacional-

nom dušobrižništvu za Hrvate u inozemstvu, da Provincija ne može prihvatiti nijednu od ponuda za vođenje hrvatskih misija u Parizu, Edmontonu, Lyonu i još nekim ponuđenim mjestima.

– Fra Ivan Karlić poslao je zamolbu da mu se od ove do sljedeće jeseni omogući korištenje »annum sabbaticum«. Defi nitorij uvažava nje-gove objektivne i subjektivne razloge i prihvaća njegovu zamolbu.

7. Četverogodišnji provincijski plan (ČPP):

Defi nitorij je razmotrio predložak za ČPP, koji je pripremilo Predsjedničko vijeće Kapitula, uz pomoć i doradu o. Provincijala. Budući da je tekst odaslan unaprijed, na sjednici nije bilo po-sebnih primjedaba ni dodataka, uz konstataciju da je predložak rađen realno, vodeći posebnu skrb o dva najurgentnija problema u Provinciji: pastora-lu zvanja i zajedničkom životu, posebno u vezi s održavanjem samostanskih kapitula. U diskusiji je nadodana želja nekih izvan Provincije, da se poku-ša pokrenuti postupak za beatifi kaciju o. Celestina Tomića, ali je spomenuto da je u tom vidu o. Au-gustin Kordić Kapitulu već dostavio pisani prijed-log, pa se pitanje odlaže do Kapitula.

8. Generalovo pismo Kapitulu, kojim traži da se braća izjasne o dva strogo defi nirana pitanja: na-puštanja samostana sv. Ivana u Puli i onoga Bez-grešnog Srca Marijina u Vinkovcima, i spajanju postojećih župa s tamošnjim samostanima. U tom smislu nazočni generalni defi nitor o. Miljenko Hontić je protumačio Generalovu namjeru da se ne napuste pripadajuće župe nego da pastoralnu skrb o njima preuzmu braća spomenutih samosta-na.

9. Pravno stanje danske zajednice. O. Miljenko je ukratko izložio očekivanje Generalne uprave da neka jurisdikcija pravno stane iza te nazočnosti u Danskoj i da se očekuje da to bude Hrvatska pro-vincija. To ne znači da mora jamčiti i personalno popunjavanje. Kapitul se mora izjasniti o tom pri-hvaćanju odgovornosti, a ako se kasnije pokaže nemogućnost, trebat će se naći neka druga rješe-nja. Bratstvo treba kanonski osnovati, dok je tre-


nutno pred vlastima zajednica braće registrirana kao posebna vjerska udruga.

10. Pitanje Bijenika: Defi nitorij smatra da do daljnjega može trajati postojeće rješenje da se tamo održavaju samo svete mise (jednom dnevno, dvaput u nedjelju), a da župnik Svetog Antuna no-minalno upravlja i župom u Bijeniku, koja je, na prijedlog zagrebačkog nadbiskupa, praktički po-stala fi lijalom župe sv. Antuna.

11. Razmotren je prijedlog dnevnog reda dru-gog dijela Kapitula. Bilo je dosta prijedloga s pro-mjenama i dopunama, a defi nitivna razrada pre-puštena je idućoj sjednici Defi nitorija.

12. Na kraju je o. Provincijal podijelio nekoliko svojih vizija smještaja fratara i rasporeda službi, na što su defi nitori pozvani da dadnu svoje primjed-be i sugestije. O. Provincijal je imao prigodu čuti mnogo mišljenja, koja bi mu trebala pomoći pri defi nitivnoj razradi ovog programa, koji nije ni-malo lagan ni ugodan.

Na kraju je zaključeno da se sljedeća, 5. sjednica Defi nitoija, održi u Zagrebu, u srijedu, 9. svibnja o.g. s početkom u 9,00 sati.

5. SJEDNICA DEFINITORIJA

U prostorijama Provincijalata u Zagrebu, u sri-jedu, 9. svibnja 2018. godine, održana je redovita, peta po redu, sjednica Defi nitorija, koja je počela u 9,00, a završila – s prekidom za odmor i objed, u 15,00 sati. Uz provincijalnog ministra bili su pri-sutni svi provincijski defi nitori.

Na početku sjednice molitvom druge deseti-ce Slavne krunice započet je rad i potom usvojen zapisnik prošle sjednice, u koji su uvrštene neke prethodno izražene manje izmjene i primjedbe.

U prvom dijelu sjednice razmotreno je trenu-tačno stanje u Provinciji, posebno nakon velike medijske pažnje čak i hajke na pojedinim porta-lima, te su u tom smislu zauzeti određeni stavovi.

1. Pristigle molbe:– Na molbu fra Ivana Kovačevića iz Hanaua da

smije zamijeniti dosadašnje i kupiti novo vozi-lo, Defi nitorij je odobrio molbu u duhu dosa-dašnje prakse.

– Fra Ivan Marija Lotar dostavio je detaljno ra-zrađeni troškovnik za potrebe skoroga Festiva-la kršćanskog kazališta, za što se traži i pomoć Provincije. Defi nitorij je usvojio prijedlog i na-značio određeni iznos.

– Pismo-molbu vicepostulatora u kauzi sluge Božjega fra Placida Cortesea, fra Giorgija La-ggionija, da i naša Provincija službeno podrži ubrzanje daljnjeg postupka, kao što je to učinila i Provincija sv. Antuna Padovanskoga, a pozva-na je i Slovenska provincija sv. Josipa, predsta-vio je i obrazložio fra Ljudevit Maračić, koji će o tome kratko izvijestiti braću na Kapitulu i obra-zložiti potrebu potpisa uz ovo Zahtjevno pismo.

2. Drugi dio Kapitula:– Prihvaćen je prijedlog Kapitulu da se sveukupni

postotak za potrebe Provincije povisi na 20 po-sto, uz dobro obrazloženje i dokumentaciju;

– Usvojen je dnevni red Kapitula, s time da pri-jedlog jednodnevnog izleta ostane otvoren i prepušten odluci većine na Kapitulu;

– Nije bilo primjedbi na teme ni dopuna na pri-jedloge za diskusiju, koje je razradio i pripre-mio o. Provincijal;

– Prihvaćen je prijedlog da se ponudi da i sljedeći redoviti kapitul bude u Zagrebu;

– S obzirom na čl. 158 Pravilnika održavanja ka-pitula, gdje se predviđa određivanje iznosa za troškove kapitula, odlučeno je da će to ovisiti o prihvaćanju ili odbijanju prijedloga o povišenju postotka za potrebe Provincije.

3. Priopćenja o. Provincijala:– O. Provincijal je izvijestio da je viški samostan

za potrebe obnove crkve dobio od nadležnog Ministarstva obećanje o fi nancijskoj pomoći, uz uvjet da radovi završe do rujna ove godine;

– S obzirom na eventualno prihvaćanje hrvatske misije u Oldenburgu stiglo je pismo kojim se


praktički odbija naša ponuda, odnosno traži uključenje našeg svećenika u njemački pasto-ralni rad;

– Iznijeta je želja i molba provincijala u Pado-vi da bi netko od naše braće tamo bar proveo »annum sabaticum«, ali se zasad ne vidi takva mogućnost.

4. Razno:– Fra Ivan Bradarić, rektor svetišta sv. Nikole u

Šibeniku, izvijestio je o uspješnom hodočašću tragom sv. Nikole Tavilića u Bosni i Hercegovi-ni, u kojemu je bilo oko pet stotina hodočasni-ka i desetak autobusa, ali je zamijećen vrlo slab odaziv izvan Provincije, osim dijelom braće fra-njevaca u Čakovcu i Sarajevu;

– Fra Vitomir, ekonom Provincije, prenio je upravo primljenu vijest o usmenom dogovoru s HEP-om glede solarne elektrane u Cresu, a da bi uskoro trebao biti i potpisan ugovor, po koje-mu bi godišnje Provincija za taj ustupak dobila određeni iznos;

– Vikar fra Tomislav Glavnik izvijestio je o mo-gućnosti kupnje Hunjke na Sljemenu (za održa-vanje duhovnih susreta), uz povoljne uvjete, te je predloženo da se traže daljnje informacije i o tome obavijeste braća na Kapitulu.Na kraju je zaključeno da se sljedeća, 6. redovi-

ta sjednica Defi nitorija, održi odmah po završetku Kapitula, uz prethodni dogovor o. Provincijala i defi nitora.


U prostorijama Provincijalata u Zagrebu, u četvrtak, 17. svibnja 2018. godine, održana je re-dovita, šesta po redu, sjednica Defi nitorija, koja je počela u 8,00, a – s prekidom za odmor – za-vršila u 12,40h. Uz Provincijalnog ministra bili su prisutni svi provincijski defi nitori. Djelomice je u radu sjednice sudjelovao i generalni defi nitor, fra Miljenko Hontić.

Na početku sjednice molitvom jedne desetice krunice započet je rad i potom usvojen zapisnik prošle sjednice.

1. Zaštita osobnih podataka: vikar Provincije, fra Tomislav Glavnik, upoznao je Defi nitorij sa skorim stupanjem na snagu strogih propisa o za-štiti osobnih podataka na razini Europske Unije, te je kao privremeno rješenje ponudio uzorak koji su izradili hrvatski salezijanci, s time da se i naknad-no mogu unositi promjene i dopune. Defi nitorij je prihvatio ponuđeno rješenje.

2. Najam kuće na Vidicima u Šibeniku: Bilo je prijedloga da se kuća uredi i dotjera te proda, a bilo je i onih koji su predlagali iznajmljivanje. Odlučeno je da se kuća iznajmi obitelji Pajić i da je vikar fra Tomislav Glavnik zadužen pripremiti ugovor o najmu.

3. Osvrt na završeni Kapitul: Izmijenjena su iskustva i dojmovi o netom završenom drugom di-jelu Kapitula, istaknuta je povoljna atmosfera koja je prevladavala, uočena je visoka jednodušnost pri izboru predloženih dužnosnika, koji su svi izabra-ni s više od tročetvrtinske većine glasova. Proble-matično ostaje pitanje sudjelovanja sve braće na kapitulu, te je zaključeno da se ovaj problem dobro razmotri pri usvajanju promijenjenih Provincij-skih statuta, što bi trebalo uslijediti na izvanred-nom kapitulu za dvije godine.

4. Pokretanje kauze za o. Celestina Tomića: Jed-noglasno je prihvaćen prijedlog da fra Augustin Kordić bude zadužen u toj stvari, a spomenuta su neka braća koja bi mu mogla savjetom pomoći u tom postupku.

5. Pokroviteljstvo nad skupom »Franjevački ve-likani«: Defi nitorij prihvaća prijedlog Katoličkoga bogoslovnog fakulteta da naša Provincija, kao i dosad, bude suorganizator i pokrovitelj 5. znan-stvenog skupa »Franjevački velikani«, koji je po-krenuo i vodi fra Ivan Karlić.

6. Na molbu fra Žarka Relote, kojom traži do-zvolu za napuštanje Reda i inkardinaciju u Zadar-sku nadbiskupiju, nakon što je predstavljen služ-beni pristanak zadarskog nadbiskupa mons. Želi-


mira Puljića da ga je voljan inkardinirati u svoju nadbiskupiju, prihvaćena je molba fra Žarka, koja će brzo biti proslijeđena u Rim.

7. Raspored braće: Provincijalni ministar fra Josip Blažević detaljno je predstavio plan raspore-da braće po pojedinim samostanima, a u opširnoj razmjeni mišljenja stekao se dojam da se još uvijek mogu tražiti neka druga i povoljnija rješenja, što o. Provincijal i namjerava uskoro učiniti u razgovoru s pojedinom braćom.

8. Razno: – Ansaml »Kolbe«, zbog ubrzanja poslova i izda-

taka u završnim pripremama za izvedbu mju-zikla »Sveti Antun«, zamolio je od Provincije dodatnu novčanu pomoć, te je nakon diskusije prihvaćena njihova zamolba.

– Fra Stjepan Brčina izvijestio je o pripremama za projekt »Giovani verso Assisi«.

– U daljnjem tijeku sjednice razgovor je usmjeren na mogućnost i potrebu informiranja braće u vezi s kriznim slučajevima, kao što je ovaj ne-davni, vezan sa slučajem u Splitu. Na kraju je zaključeno da se sljedeća, 7. redovita

sjednica Defi nitorija, održi u subotu, 16. lipnja o. g. dopodne.


U subotu, 16. lipnja 2018. održana je 7. redo-vita sjednica Defi nitorija, koja je započela u 8,00 sati molitveno-meditativnim susretom u Kapeli sv. Franje, a završila u 12,50 sati. Sudjelovali su, uz o. Provincijala, svi defi nitori Provincije.

1. Nakon što je usvojen zapisnik 6. redovite sjednice, Ekonom Provincije, fra Vitomir Gla-vaš predstavio je fi nancijsko izvješće s izdatcima za proteklo tromjesečje. Egzaktor Provincije, fra Stjepan Brčina prikazao je primitke u istom razdo-blju. Pročitano je i fi nancijsko izvješće ravnatelja Karitasa u razdoblju od primopredaje do danas.

Zaključeno je da prije primopredaja gvardijanskih službi dosadašnja samostanska uprava treba pod-miriti sva dugovanja, kako time ne bi bio optere-ćen novi gvardijan.

2. Dogovoren je tečaj za sve gvardijane 26. i 27. rujna o. g. u splitskom samostanu sv. Frane, a zavr-šit će proslavom Dana provincije u Visu 28. rujna. Detaljniji program ovog susreta izradit će se na-knadno, imajući u vidu njegov sadržaj i svrhu, u dogovoru s fra Miljenkom Hontićem, generalnim asistentom CEF-a. Mole se svi gvardijani da nave-dene dane oslobode za sudjelovanje na spomenu-tom tečaju.

3. Razmotreni su neki prijedlozi u vezi s Voka-cionalnim centrom u Cresu. Izražena je želja da se bolje formulira projektni zadatak s idejnim rješe-njem, zaključeno je da se zasad obave samo sitni potrebni zahvati na postojećem objektu, a novi gvardijan neka izvidi situaciju i ponudi nužne pri-jedloge, dok se temeljita rasprava o toj temi ostav-lja za kasnije.

4. Zaključeno je da se ovogodišnji Dan Provin-cije, uz sudjelovanje biskupa mons. Petra Palića, proslavi u petak, 28. rujna o. g. u viškom samosta-nu, čime bi se obilježio i početak jubilarne proslave 500 godina samostana sv. Jere.

5. Na prijedlog o. Provincijala jednoglasno je za gvardijana viškog samostana sv. Jere na Prirovu izabran fra Pero Kelava, koji je telefonskim putem izrazio svoju privolu.

6. Provincijalni ministar, fra Josip Blažević, upoznao je defi nitore s konačnim rasporedom braće po samostanima i predstavio preglednu li-stu, koja slijedi:

CRESFra Vitomir Glavaš, gvardijanFra Josip Petonjić, mag. postulanataFra Ferdinand Ćavar

MOLVEFra Zdravko Tuba, gvardijan i župnikFra Miroslav Štuban, župni vikar– – –


NOVI MAROFFra Nikola Šantek, gvardijanFra Krunoslav Kemić, župnik Fra Anđelko SesarFra Alojzije Mikić

PULAFra Đuro Hontić, gvardijan i župnikFra Nikola Rožanković, župni vikar Fra Đuro Vuradin, bolnički kapelan Fra Nikica Batista

SISAKFra Mihael Pavić, gvardijan i župnik Fra Filip Pušić, župni vikar Fra Stanko D. Mijić

ŠIBENIKFra Ivan Bradarić, gvardijanFra Ivan Penava, župnikFra Augustin KordićFra Teofi l Majić

SPLITFra Martin Jaković, gvardijan i župnikFra Josip Ivanović, župni vikarFra Damjan Glavaš, ispovjednikFra Bernardin Filinić, ispovjednik

VINKOVCI Fra Željko Klarić, gvardijan i župnik Fra Matija A. Mandić, župni vikar Fra Ambroz KnežićFra Martin DretvićFra Jere Vujić

VISFra Pero Kelava, gvardijanFra Nikola M. RoščićFra Žarko Mula

ZAGREBFra Tomislav Glavnik, vikar provincije i

gvardijan

Fra Roko Bedalov, župnik sv. Antuna i sv. Maksimilijana Kolbea

Fra Ivan M. Lotar, župni vikar Fra Pero Džida, župni vikarFra Marko Vrdoljak, župni vikarFra Filip Musa, bolnički kapelanFra Josip Blažević, provincijalni ministarFra Ljudevit Maračić, tajnik provincijeFra Stjepan Brčina, magister klerika i

sjemeništaraca, provincijski povjerenik za promociju zvanja

Fra Vladimir Vidović, Veritas i Dom sv. Maksimilijana Kolbea

Fra Vilček Novački, KaritasFra Đuro CrlenjakFra Josip PriselacFra Ivan Karlić, »anno sabatico«Fra Maksimilijan HercegFra Ilija MiškićFra Alojzije Litrić

NJEMAČKAFra Paško Mandurić, WürzburgFra Ivan Kovačević, HanauFra Pero Šestak, Neuminster

DANSKAFra Tomislav Cvetko

VATIKANFra Igor Horvat

RIMFra Miljenko Hontić, generalni asistentFra Tomislav Mrkonjić

STUDIJFra Milan Gelo, Tübingen Fra Zlatko Vlahek, Rim

AMERIKAFra Kristofor Čorić, Lackawanna


7. Pristigle zamolbe/pisma:

• O. Provincijal je upoznao defi nitore s dopi-som kustosa Svetoga asiškog samostana, u kojemu iznosi zaključke Međumediteranskog cetusa o ob-vezatnoj dvogodišnjoj pripravi za novicijat (dvije godine postulature), što očekuju i od naših kandi-data ako ih Provincija namjerava slati kao novake u Asiz.

• Defi nitorij je upoznat s odlukom sestara Fra-njevki misionarki iz Asiza o povlačenju svojih se-stara iz vinkovačkog samostana Bezgrešnog Srca Marijina zbog spajanja naših dvaju prisutnosti u Vinkovcima.

• Na molbu Matea Vujčića iz Pule da uđe u novicijat, u svjetlu spomenutog dopisa Kustosa Asiškog samostana, zaključeno je da će kandidat provesti sljedeću godinu u Zagrebu, upisavši prvu godinu teologije, a u međuvremenu bolje upozna-ti talijanski jezik, provevši ljetno razdoblje u Sa-mostanu sv. Antuna u Padovi i pohađanjem tečaja stranih jezika u Zagrebu.

• Pročitana je molba fra Antuna Radovanića za polaganje svečanih zavjeta. Nakon što je o nje-mu dao povoljno mišljenje njegov dosadašnji ma-gister, fra Nikola Šantek, koji je potom pismeno izvijestio da u obavljenom »ascoltu« braće zagre-bačkog samostana nije čuo suprotnih mišljenja, o. Provincijal je predložio: »Fra Antunu Radovaniću dopušta se polaganje svečanih zavjeta«. Defi nitorij je jednoglasno odobrio prijedlog kojim se fra An-tunu dopušta ove jeseni polaganje svečanih zavje-ta, kojima će prethoditi jednomjesečna priprava s drugim franjevačkim kandidatima.

• Na molbu fra Žarka Mule da mu se omogući »annum sabaticum« o. Provincijal je odgovorio da će to moći ostvariti nakon što se ostvari slična želja druge dvojice braće koja su želju izrazila ranije, jer u sadašnjoj situaciji Provincija ne može istovreme-no udovoljiti dvojici ili više braće.

8. Izvješća/Najave:

• O. Provincijal je obavijestio Defi nitorij da će iduće godine, odmah po Uskrsu, od 17. do 23. trav-nja, biti domaćin Juniorentreff en i viših redovnič-kih poglavara Federacije Srednje Europe (CEF), u mjestu koje još treba odrediti.

• Isto tako naša Provincija bit će u Zagrebu do-maćin plenarnog zasjedanja Vijeća franjevačkih zajednica potkraj siječnja 2019. godine.

• Fra Stjepan Brčina obavijestio je Defi nitorij o programu rada Centra za zvanja, a naknadno će biti potvrđeni članovi ovog centra, kao i ostalih provincijskih povjerenstava i sličnih ustanova (Ve-ritas, na primjer). Važno je da on kao provincijski promotor za duhovna zvanja ne gubi vrijeme, nego odmah krene s poslom.

• Fra Tomislav Glavnik, vikar Provincije, izvi-jestio je o učinjenome u vezi sa zaštitom osobnih podataka i uputio zainteresirane da se provincijski Pravilnik o tome nalazi link na internetskom por-talu naše Provincije.

9. Razno:

• Fra Vitomir Glavaš upoznao je Defi nitorij s novim nacrtom ugovora o zakupu zemljišta na Cresu, koji će se potkraj mjeseca potpisati s pred-stavnicima HEP-a u Zagrebu. Zaključeno je da tekst prije potpisa ugovora pogleda još jedan kva-lifi cirani stručnjak radi predostrožnosti.

• Predloženo je da se sljedeća redovita sjedni-ca Defi nitorija održi po povratku o. Provincijala s Izvanrednoga generalnog kapitula, vjerojatno u ponedjeljak, 3. rujna o. g. U međuvremenu trebat će održati kratku izvanrednu sjednicu za polaganje zavjeta novaka u Asizu i dati pristanak za profesi-ju, o čemu će defi nitori biti naknadno obaviješteni.


Od polovice ožujka do polovice lipnja 2018.

TRADICIONALNI KRIŽNI PUT

NA MARJANUPrenosimo odlomak iz IKE od 24. ožujka o. g .

»Prošla godina bila je posvećena ocu i očinstvu, a ova majci i majčinstvu. Zato molimo križni put Oca i majke kako bi posvetio naše očeve i majke u ljuba-vi prema Kristu, Crkvi, domovini i čitavom svijetu«, kazao je generalni vikar Splitsko-makarske nadbi-skupije mons. Miroslav Vidović na početku križnoga puta grada Splita, koji se tradicionalno već dvadeset i sedmi put, od 1991., održava u petak prije Cvjetni-ce, a ove je godine upriličen 23. ožujka. Ovaj križni put još se naziva »Od Gospe do Gospe« jer je prije polazio od velovaroške Gospine crkve pa do Gospe od Sedam žalosti. Za križem se uputilo više tisuća vjernika predvođenih generalnim vikarom mons. Vidovićem, župnikom župe sv. Stjepana pod Borovi-ma fra Žarkom Relotom, nadbiskupovim tajnikom don Gabrijelom Kamberom, redovnicama, bogoslo-vima i obiteljima grada Splita.

Mons. Vidović je prvi ponio križ na ramenima do Šperuna, staroga nekada ribarskoga predjela Splita, gdje ga je predao puku na put dugačak više kilometara. Križ su nosili očevi, a postaje su pred-molile majke iz jedanaest splitskih župa. Molio se »Križni puta oca i majke«, koji je priredila Splitsko-makarska nadbiskupija ususret Trećem nacional-nom susretu hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu 15. i 16. rujna. Križ je na jednoj od dionica puta ponio i splitski gradonačelnik Andro Krstulo-vić Opara, kojemu se na križnom putu pridružila i supruga Daniela. Velim Varošom, do prve Vidilice, pa južnim padinama Marjana do Kašjuna, vjernici su prošli pokraj brojnih zavjetnih crkvica splitskih

težaka. S molitvom Gospine krunice i korizmenom pjesmom na usnama prošli su kraj crkve Sv. Jere is-pod Šantine stine, u kojima se nalaze nekadašnje pećine pustinjaka s kojima se dopisivao Marko Ma-rulić. U meditativnom ozračju oko dvije tisuće vjer-nika prošli su blizu crkve Sv. Jure i zaustavili se kod crkvice Gospe od Sedam žalosti na Kašjunima, gdje je euharistijsko slavlje predvodio mons. Vidović.

Prigodnu riječ na kraju euharistijskog slavlja uputio je župnik Relota. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na križnome putu i izrazio nadu da će im se po ovoj pobožnosti križnoga puta umanjiti ži-votni križevi.

PASIONSKA GLAZBA NA SVETOM DUHUZagrebačka crkva sv. Antuna Padovanskoga

na Svetom Duhu bila je na Gluhu nedjelju i dan kasnije pozornica dviju glazbenih predstava pasi-onske baštine. Najprije je novoosnovana glazbena Udruga »Vox Artis« iz Zagreba 18. ožujka u sklopu svojih korizmenih koncerata izvela Pergolesijevu »Stabat Mater«, koju je dobro popunjena crkva s pažnjom pratila i s oduševljenjem ispratila. Legen-darno Pergolesijevo djelo za sopran, alt, gudački orkestar i basso continuo, skladano za obrede me-ditacije na Veliki petak u čast Djevice Marije, izve-le su solistice Ivana Krajina Barun (sopran), Mar-tina Menegoni (mezzosopran) i OMG – Orkestar mladih glazbenika, uz dirigenta Mara Ricu.

Dan kasnije, u ponedjeljak 19. ožujka, u sklo-pu tradicionalne manifestacije »Pasionska bašti-na«, održan je korizmeni koncert zagrebačkih klapa pod nazivom Svitla noć. U organizaciji Da-vora Capkovića i Joška Ćalete nastupale su klape »Bošket«, »Grdelin«, »Petrada«, »Nostalgija«, »Sa-gena«, »Slavić« i vokalni ansambl »Angelus«, te izvele više starijih i novijih korizmenih napjeva iz raznih naših krajeva.

vijesti iz provincije


JUBILEJSKA PROSLAVA U SISKUNaša braća samostana sv. Antuna Padovanskog

u Sisku započela su zaista vrlo bogat program pro-slave 50. obljetnice dolaska braće i osnutka župe sv. Josipa Radnika u Sisku (Galdovo). Nakon veli-kih franjevačkih pučkih misija krajem studenoga i početkom prosinca 2017., nastavila se euharistij-ska priprava u obliku Velike devetnice, prema bro-ju živućih fratara koji su u Sisku bili na službi. Kroz ožujak i travanj svake nedjelje nastupao je i pro-povijedao jedan od braće koji je ovdje djelovao ili potječe iz sisačkog kraja. Prvi je nastupio fra Miro-slav Štuban, rođen u Preloščici, u susjednoj župi. Za njim je slijedio fra Miljenko Hontić, generalni asistent, koji je pet godina djelovao u Galdovu i osnovao Framu. Fra Stanko Mijić nastupio je na Cvjetnicu i svojom nazočnošću podsjetio na svoje trogodišnje djelovanje u župi. Na Uskrs je nastupio i propovijedao fra Maksimilijn Herceg, jedan od dvojice živih bivših župnika. U programu pripra-ve još su nastupili fra Milan Gelo, fra Pero Kela-va, fra Đuro Hontić i na kraju, fra Anđelko Sesar, dugogodišnji župnik i gvardijan. On je predvodio cijelu trodnevnicu pred završno slavlje. Predviđe-na je predstava o sv. Josipu, koncert ansambla iz mjuzikla o sv. Antunu Padovanskom, premijera dokumentarno-igranog fi lma o 50 godina župe i djelovanja braće. Središnja proslava ovoga zlatnog jubileja predviđena je u utorak, 1. svibnja, polda-njom misom, koju bi trebao predvoditi kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s mjesnim biskupom, mons. Vladom Košićem. Tog dana nakon večer-nje mise župa organizira i prigodni humanitarni koncert za dva bolesna dječaka iz župe, na kojemu će nastupiti Đani Stipaničev, orkestar Panonske šansone i klapa Kolapjani. Konačno, kao zahvalno hodočašće, potkraj lipnja ove godine župa organi-zira petodnevno zahvalno hodočašće u Rim, Asiz i Padovu, a kao izvanjski spomen-znak obljetnice ispred crkve gradi se nadstrešnica za kip Majke Božje i sv. Antuna s prostorom za paljenje svijeća, kao svojevrsnim projektom »vanjskoga svetišta«.

Sisačka župa sv. Josipa Radnika svečano je u utorak 1. svibnja proslavila svetkovinu svoga ne-beskog zaštitnika te 50. obljetnicu osnutka župe.

Središnje svečano misno u župnoj crkvi predvo-dio je provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, fra Josip Blažević, u za-jedništvu s generalnim vikarom Sisačke biskupije mons. Markom Cvitkušićem, i dvadesetak sveće-nika, znatnim dijelom naše braće. U prigodnoj homiliji čestitajući župniku i okupljenima župlja-nima ovu veliku obljetnicu fra Josip je rekao kako u ovom vremenu sekularizma, različitih ideologi-ja i utopija, ova župa postaje svjetionik u koji su mnogi ugradili svoje živote, vrijeme, talente i srca. Na kraju slavlja okupljenima se obratio župnik fra Roko Bedalov, zahvalivši svima koji su tijekom proteklih godinu dana sudjelovali u pripravi pro-slave ove obljetnice kroz Franjevačke pučke misije, Euharistijsku pripravu i snimanje dokumentarno-igranog fi lma o povijesti župe. Fra Roko je poseb-no zahvalio i fra Anđelku Sesaru, dugogodišnjem župniku ove župe, a koji je od subote 28. travnja do ponedjeljka 30. travnja predvodio trodnevnu duhovnu pripravu.

Za svečanim objedom koji je uslijedio nakon kraćega susreta svih sudionika, izmijenjene su brojne zdravice, a proslava svetkovine župe za-ključena je večernjim misnim slavljem i humani-tarnim koncertom za Emanuela i Domagoja, na kojemu je nastupio Đani Stipanićev i Orkestar pa-nonske šansone.

PREDSJEDNICA DRŽAVE U ŠIBENIKU

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Gra-bar Kitarović pohodila je 17. travnja naš stari sa-mostan sv. Frane u Šibeniku i Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavilića. Ispred crkve dočekali su je naša razdragana subraća, te su joj pokazali višestoljetnu crkvu sa svetištem sv. Nikole, bogatu samostansku knjižnicu, muzej i izložbu »Put san-dala«.

U ime samostanske zajednice Predsjednicu je pozdravio gvardijan i rektor fra Ivan Bradarić. Predsjednica je iskazala veliko zanimanje za bo-gatu baštinu knjižnice i arhiva, te je rado osobno pogledala neke vrijedne kodekse i inkunabule. U


Knjigu posjetitelja u muzeju predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zapisala je i svoje dojmove: »U spomen na posjet Nacionalnom svetištu svetog Nikole Tavelića u Šibeniku, koje čuva neprocje-njivo blago naše duhovne i materijalne povijesti, a iznad svega uspomenu na svetoga Nikolu Tavelića i druge svećenike koji su svojim djelom zaslužili vječni spomen i poštovanje«.

U ime samostanskog bratstva Predsjednici je gvardijan fra Ivan Bradarić darovao vrlo vrijednu monografi ju »Samostan i crkva sv. Frane u Šibeni-ku« fra Nikole Roščića.

Šibenski samostan potvrdio je kako je iz Ureda Predsjednice RH 20. svibnja o.g. stiglo Nacional-nom svetištu sv. Nikole Tavelića u Šibeniku pismo zahvale: »Poštovani, zahvaljujem vam na srdačnoj dobrodošlici, vašem daru koji ste mi uručili te na predstavljanju povijesti i djelovanja Nacionalnoga svetišta sv. Nikole Tavelića, koje čuva neprocjenji-vo blago naše duhovne i materijalne povijesti, a iznad svega uspomenu na svetog Nikolu Tavelića i druge svećenike, koji su slijedili njegov put i tako svojim djelom zaslužili naše poštovanje. – Želim vam uspješan nastavak rada za dobro svakoga čo-vjeka i sve vas srdačno pozdravljam, s poštova-njem – Kolinda Grabar-Kitarović«.

SVEČANOSTI U CRESU

Za vikenda, od 27. do 29. travnja, u samosta-nu sv. Frane u Cresu održan je tečaj »Filip«, jedan od modela suvremenog i kreativnog naviještanja Evanđelja, gdje se u povezanim katehezama uči kako se mogu i trebaju igrom, pjesmom i osobnim svjedočanstvom naviještati osnovne tajne vjere. Tečaj je izrazito dinamičan i kreativan. Od svojih sudionika traži aktivno sudjelovanje kako bi otkri-li Božje spasenje preko osobnog susreta s uskrslim Kristom. Uz pomoć niza kateheza, dinamika, rada u grupama, ali i osobne molitve, razmatranja Bož-je riječi i euharistije, nastoje se potaknuti sudionici da i sami započnu djelo evangelizacije i to u sva-kodnevnom životu, u obitelji, u župi, na poslu, u školi ili fakultetu. Tečaju je prisustvovalo malo više

od stotinjak osoba iz različitih dijelova Hrvatske, a bilo ih je i iz Austrije i Slovenije.

Jedna od sudionica, imenom Lucija, bilježi: »Tečaj ‘Filip’ mi se uistinu svidio. Svidjelo mi se sve – voditelji, animatori, glazba, kateheze, sudionici, igrokazi… Sviđa mi se što na tečaju sve što činiš imaš mogućnost učiniti to u svojoj slobodnoj volji, kako i treba biti. Saznala sam i uvjerila se u mnoge istine koje se tiču duhovnoga života, Boga, Crkve i ostaloga. Svi dijelovi tečaja oblikovani su na jedno-stavan i svima razumljiv način. Pauze se održavaju u pravo vrijeme. Sve što se želi prenijeti sudionici-ma tečaja prikazano je na slikovit način.« A jedne sudionica, koja je željela ostati anonimna ili se za-boravila potpisati, zaključuje: »Ovaj je tečaj nužno potreban svakom, ali baš svakom današnjem čo-vjeku, jer svijet u potpunosti treba novu evangeli-zaciju. Treba ponovno na ispravan način shvatiti i prihvatiti Boga, Isusa Krista i Duha Svetoga!« Ima mnogo divnih svjedočanstava, a kako ih nije mo-guće sve objaviti u pisanom obliku, podsjećamo na link (http://radio.hrt.hr/aod/prijenos-svete-mi-se-cres-crkva-i-samostan-sv-frane/253298/), gdje se može doživjeti djelić atmosfere s tečaja »Filip«. Naime, u nedjelju je radio HRT 1 uživo prenosio misu koja se slavila u 11 sati u crkvi sv. Frane u Cresu, predvodio ju je fra Zdravko Tuba, a u kon-celebraciji su bili fra Filip Pušić i fra Stjepan Brči-na. Misu su svojom glazbom animirali sudionici tečaja »Filip«. Himna i tema cijeloga susreta bila je pjesma – »Franjo, popravi mi Crkvu«.

NOVOSTI U PULSKOM

SVETOM FRANJI Zahvaljujući fra Đuri Vuradinu, gvardijanu

Svetog Frane u Puli, možemo priopćiti nekoliko zanimljivih novosti:

I ove godine pred Duhove u crkvi je održan sada već tradicionalni Biblijski maraton, čitanje Svetog pisma od prve do zadnje stranice Biblije (ovo je je-danaesta godina redom). Počelo je 6. svibnja u 13 sati, a završilo 11. svibnja pred zoru (u 1.11 minu-


ta). Prvi dan svetu misu, kada se prekida čitanje Biblije, predslavio je fra Đuro Vuradin, gvardijan, dan kasnije don Rikard Lekaj, katedralni župnik, potom jedan svećenik iz Sjemeništa »Redemptoris Mater«, pa umirovljeni biskup Ivan Milovan, da bi završio fra Đuro Hontić, gvardijan Svetog Ivana. Biblijski maraton trajao je kontinuirano, sudjelo-vao je 251 čitač (po pola sata, a neki su svoje vri-jeme podijelili s prijateljima). U čitanju sudjelova-li su i pravoslavni iz Srpske i Makedonske crkve. Najveći teret od početka do danas vodi gosp. Dino Bedrina, koji je i pokrenuo ovu inicijativu pred više od deset godina.

Obnova portala crkve sv. Franje: pred 43 go-dine (1975.) samostan sv. Franje uputio je molbu tadašnjem Ministarstvu kulture za obnovu porta-la, ali je sve stajalo sve do nedavna. Godine 2016. počeli su obnovni radovi, najprije nacrti, potom istraživanja, koja su sa zaprepaštenjem ustanovila da su mramorni kameni (obrađeni i obični) stajali na svega jednom centimetru oslonca, a unutar je bila šuta kao u suhozidu. Odlučeno je da se por-tal injektira, što je već izvršeno, dio kamenova se rastaurira, sve je prekrito specijalnim limom zbog prokišnjavanja. Samostan sudjeluje u dvije trećine podmirivanja troškova odobrenih od Ministar-stva. Obnovni radovi potrajat će još dvije do tri godine, prema procjeni konzervatora, koji nadziru ovaj pothvat.

II. SVETODUŠKI DANI

Od 19. do 21. svibnja o.g. održani su »II. dani samostana Svetoga Duha«, s vrlo bogatim razno-vrsnim sadržajem . Uoči svetkovine Pedesetnice u 21 sat održano je »Duhovsko bdijenje«, koje je započelo u crkvi sv. Antuna Padovanskoga te je nastavljeno vazmenom pobožnošću »Put svjetla« (uz tekstove biskupa Ivana Šaška) u procesijskom hodu prema kapelici Svetoga Duha, gdje je moljena Služba čitanja svetkovine s dodatnim hvalospjevi-ma i navještajem evanđelja. Bdijenje je predvodio fra Josip Ivanović, župni vikar, koji je održao krat-ku homiliju. Nakon nagovora uslijedila je predaja

svjetla, spomen sakramenta svete potvrde, vjero-ispovijest vjere te hvalospjev Tebe Boga hvalimo.

Na svetkovinu Pedesetnice ili Duhova svete mise bile su po redovitom nedjeljnom rasporedu, a poslijepodne je upriličeno duhovsko druženje uz roštilj i tamburaše, kušanje samostanskoga vina, obilazak samostana uz fra Tomislava Glavnika i fra Martina Jakovića, radionice za djecu uz s. Lju-bicu Bosilj i fra Josipa Ivanovića. Na Duhovski po-nedjeljak prijepodnevne svete mise slavljene su u crkvi Svetoga Duha. Nakon večernje svete mise, slavljene u crkvi sv. Antuna Padovanskoga, uslije-dila je procesija prema crkvi Svetoga Duha, gdje su okupljeni izmolili molitvu zahvale Mariji, Majci Crkve pape Benedikta XVI. – Uz ovo valja spome-nuti da je nakon dulje obnove vraćen posve restau-rirani Babićev poliptih s čudesima sv. Antuna, koji je donedavno stajao iza glavnog oltara. Kada su ga skinuli, našli su pozadinu i sam okvir u vrlo lošem stanju, pa je trebalo stručno restaurirati ovo vri-jedno djelo. Poliptih je sada smješten iznad ulaza u kapelu Svetoga Križa, a vjernici mogu izlazeći iz nje diviti se umjetničkom izražaju koji je Babić uti-snuo u lik i osobe oko svetog Antuna.

OBNOVA VIŠKE CRKVE

Gvardijan samostana sv. Jere u Visu, fra Da-mjan Glavaš, javlja Provincijalatu da je Ministar-stvo kulture Republike Hrvatske odobrilo novčana sredstva za obnovu naše crkve u Visu, doduše ne u traženom iznosu, ali ipak ni u zanemarivoj svoti, za nacrte i djelomičnu izvedbu malih radova. Ovih dana nadležni Zavod u Splitu prikuplja ponude i prosljeđuje Ministarstvu, a ono će isplaćivati pre-ma dostavljenim stavkama izvršenog posla. Utro-šak novca treba iskoristiti do jeseni.

Lijepa vijest koja potvrđuje da se nešto pomiče i u smjeru crkve sv. Jere, u vidu velikoga jubileja polovice milenija nazočnosti fratara na Prirovu.


PETA OBLJETNICA SMRTI FRA ŠPIRA

MARASOVIĆA»Bio je čovjek zlatne ruke, oštrog oka i pogleda,

proročkog stava i nastupa«, kazao je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predvo-deći u utorak 22. svibnja u samostanu sv. Frane na Obali u Splitu misno slavlje u povodu pete obljet-nice smrti prof. dr. fra Špira Marasovića, Splića-nina, franjevca konventualca, intelektualca i pa-storalca. U koncelebraciji su bili pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije, mons. Nediljko Ante Ančić, župnik fra Žarko Relota, katedralni župnik don Tomislav Ćubelić, ravnatelj Nadbi-skupskog sjemeništa »Zmajević« u Zadru Roland Jelić i brojni svećenici. Misi je nazočio i splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Prigodnu propovijed održao je don Tomislav Ćubelić.

Na kraju mise nazočnima se obratio i župnik Relota, zahvalivši svima, a na poseban način pred-sjedniku HBK što je kao fra Špirin prijatelj došao predvoditi misno slavlje i blagosloviti nove vitraje, djelo istaknutog umjetnika svjetskog glasa Matka Trebotića, koji je htio ostaviti vrijedan spomen u crkvi Sv. Frane. S tim vitrajima, koje je Trebotić na-zvao »Svjetlo i poet moga grada sv. Frani na hvalu, a Bogu na slavu«, crkva je kompletno dizajnerski oslikana i uređena.

Duhovne vježbe

Drugi turnus duhovnih vježbi održava se u creskom samostanu Svetog Frane, od ne-djelje, 17. lipnja navečer, do petka, 22. lipnja po objedu. Ovaj turnus vodi hercegovački franjevac na službi u Pazinu, fra Josip Vlašić OFM.

Treći turnus duhovnih vježbi održava se u creskom samostanu Svetog Frane, od ne-djelje, 14. listopada navečer, do petka, 19. listopada po objedu. Ovaj turnus vodi zagre-bački franjevac na službi u Pazinu, fra Darko Tepert OFM.

Braća koja namjeravaju sudjelovati u Cre-su, neka se na vrijeme jave gvardijanu fra Zdravku Tubi, jer dani odmiču, a vrijeme se bliži…


susretiJUNIORENTREFFEN

U NJEMAČKOJ

»Juniorentreff en«, odnosno susret bogoslova, već nekoliko desetljeća organiziraju provincije franjevaca konventualaca srednje Europe (CEF). Domaćin ovogodišnjeg susreta, od 3. do 7. travnja 2018., bio je njemački samostan Marije pomoćnice u Schwarzenbergu, pod vodstvom delegata CEF-a fra Josefa Fischera. Ovogodišnji susret bavio se trima važnim temama, koje su bile međusobno povezane. Prva tema bila je govor o franjevačkoj formaciji i franjevačkoj duhovnosti, koju je obra-dio generalni tajnik za formaciju fra Louis Pant-hiruvelil, druga tema nosila je naslov »bratsko i duhovno vodstvo u odgoju«, koju je obradio fra Giulio Cesareo (profesor moralne teologije i glavni voditelj vatikanske tiskare). U trećoj temi govorilo se o samim krizama u zvanjima i na koji ih način prebroditi, koju je obradio fra Louis Panthiruvelil.

Na susretu je sudjelovao 21 sudionik iz Nor-veške, Njemačke, Italije, Engleske, Slovenije, Švi-carske i Hrvatske. Tri provincijalna ministra (fra Bernhardin M. Seither, fra Milan Kos, fra Josip Blažević), kustos austrijsko-švicarske kustodije fra Daniele Brocca, pet magistra bogoslova (fra Dani-lo Holc, fra Nikola Šantek, fra Giles Zakowicz, fra Maximilian M. Martin i fra Jarek Zacharias) te dva slovenska, dva engleska i tri hrvatska klerika). Na susretu je sudjelovao i generalni defi nitor i asistent CEF-a fra Miljenko Hontić.

Susret je službeno započeo u utorak 3. travnja bratskom večerom u blagovaonici samostana. Na-kon okrepe uslijedila je večernja molitva časoslova u samostanskoj kapelici, koja je ujedno bila mje-sto svih liturgijskih čina tijekom susreta. Zatim su uslijedili uvodni pozdravi, predstavljanje sudioni-ka susreta, te kratki uvod samoga programa. Služ-beni jezik susreta bio je talijanski, a prevodilo se prema potrebi i na druge jezike (engleski, njemač-ki, slovenski i hrvatski).

Drugi dan susreta započeli smo euharistijskim slavljem i molitvom jutarnje molitve, koje su ani-mirala hrvatska braća s predslaviteljem fra Miljen-kom Hontićem. Uslijedilo je prijepodnevno pre-davanje, u kojemu je fra Louis Panthiruvelil obja-snio i približio značenje i bitnost same franjevačke duhovnosti u formaciji odgajanika te razvijanja svojega vlastitoga franjevačkog poziva. Nakon pre-davanja i kratke pauze uslijedio je rad po skupina-ma na temu «iskustvo duhovnog poziva« (osobna svjedočanstva i razmišljanja). Saslušavši mišljenja pojedinaca, došli smo do zaključka kako je izni-mno važno za naš osobni poziv, ali i za zajedničko poslanje, hrabro svjedočiti, dijeliti svoje iskustvo poziva i vjere braći s kojima živimo i djelujemo.

Prijepodnevi radni dio dana završio je moli-tvom srednjeg časa i ručkom. Zatim je uslijedio kratki odmor. Popodnevni program započeo je u 15:00h susretom generalnog defi nitora fra Miljen-ka Hontića, koji nam je govorio o stanju samoga Reda franjevaca konventualaca u svijetu. Uslijedila je pauza od 30 minuta, a zatim je započeo susret s mladima iz župe sv. Stjepana u Nürnbergu, koji su se u to vrijeme nalazili u Schwarzenbergu u našem samostanu na duhovnim vježbama, uz vodstvo župskog suradnika laika Branka Brčinovića. Na susretu s mladima govorilo se o mladima danas i kako oni gledaju na Crkvu i posvećene osobe, kako oni žive svoju vjeru u sekulariziranome svijetu, na koji način svjedoče prijateljima vjeru itd. Nakon večere i večernje molitve časoslova uslijedio je su-sret generalnog defi nitora i asistenta CEF-a fra Mi-ljenka Hontića s odgojiteljima provincija. Dan je završio bratskim druženjem u konobi samostana.

Sljedeći dan bio je predviđen za bratski izlet i posjet marijanskih mjesta. Ujutro prije polaska imali smo liturgijski dio, koji su predvodila bra-ća iz Slovenije. Najprije smo se zaputili u mjesto Maria Buchen, gdje smo uz vodstvo tamošnjega franjevca konventualca iz Poljske, koji je tamo u službi, obišli crkvu i svetište. Zatim je uslijedila kratka meditacija i razmišljanje o Djevici Mari-ji i svetome Franji. Nakon ručka uputili smo se u


gradić Schönau, gdje smo posjetili naš franjevački samostan i crkvu. Obilazak Njemačke zaključili smo posjetom grada Würzburga, u kojem se nalazi franjevačka crkva i samostan koji je ujedno i sjedi-šte Njemačke provincije franjevaca konventualaca. Poslijepodne istoga dana uslijedio je kratki obila-zak grada, kad smo obišli razne crkve i katedra-lu u središtu grada. Nakon obilaska grada uputili smo se prema Schwarzenbergu, gdje smo izmolili večernju molitvu, večerali, a zatim je u konobi sa-mostana uslijedilo kušanje raznih sorti vina toga kraja uz razne njemačke suhomesnate proizvode i uz veselo bratsko druženje.

Sljedeće jutro započeli smo naravno misnim slavljem i jutarnjom molitvom, koju je predslavio engleski fratar Maximilian M. Martin. Nakon do-ručka uslijedilo je predavanje na temu »Duhovno i bratsko vodstvo na putu odgoja«, koje je završilo raspravom u kojoj se raspravljalo kakvo bi zapravo duhovno vodstvo trebalo biti, na koji način bi se trebalo provoditi itd. U poslijepodnevnom dijelu bila je obrađena i posljednja tema našega susreta »Kriza zvanja«, a susret je završio molitvenim ka-rakterom, odnosno meditacijom (Lectio Divina) u samostanskoj kapelici, pod vodstvom fra Giulija Cesarea. Uslijedila je večernja molitva, te bratska večer uz pića i prehrambene delicije Hrvatske i Slovenije.

Posljednjeg dana susreta euharistijsko slavlje je predslavio fra Bernhardin M. Seither, provincijal-ni ministar Njemačke provincije. Spakiravši stvari, pozdravili smo se sa svom braćom te zahvalili na gostoprimstvu i radosti zajedničkog susreta prote-klih dana. Po završetku susreta zaputili smo se pre-ma jednom gradu u Njemačkoj pokraj Tübingena, kako bismo dogovorili sa župnikom don Ivanom Kutlešom sve za postdiplomski studij i smještaj na-šega fra Milana Gele. (fra Antun Radovanić)

POSJET SLOVENSKOJ BRAĆI

Pri kraju prvog dijela kapitula Slovenske mino-ritske province sv. Jožefa (održanog 22.-26. travnja u Ptuju), na njihov poziv i u duhu uzajamne tra-dicije, radost sa slovenskom braćom podijelili su i

članovi našeg Defi nitorija, na čelu s provincijalnim ministrom, fra Josipom Blaževićem. Defi nitoriju se pridružio i fra Nikola Šantek, donedavni tajnik Provincije. Provincijal je tom prigodom izrazio čestitke novoizabranoj upravi, u sastavu: p. Igor Salmič (provincijal), p. Slavko Stermšek (vikar), p. Danilo Holc (tajnik), p. Christian Balint i p. Toni Brinjovc (defi nitori). Drugi dio kapitula slovenska braća minoriti održavaju u drugoj polovici lipnja. Na svečanom ručku u samostanskoj velikoj bla-govaonici, 26. travnja, sudjelovao je i mariborski nadbiskup-metropolit Alojz Cvikl, isusovac.

PODRUČNI SEMINAR OFS-A U SPLITU

U subotu, 19. svibnja, u samostanu sv. Frane u Splitu održan je područni seminar za formaciju u Franjevačkome svjetovnom redu (OFS) za Split-sko-dubrovačko i Zadarsko-šibensko područno bratstvo OFS-a. Seminar je započeo euharistijskim slavljem u crkvi sv. Frane, koju je predslavio fra Vladimir Vidović, predsjednik Konferencije naci-onalnih duhovnih asistenata i član Nacionalnoga povjerenstva za formaciju u OFS-u, u koncelebra-ciji s fra Stipom Nimcem i fra Krunom Kemićem, područnim duhovnim asistentima OFS-a. Uslije-dio je nastavak rada, u kojemu su središnje točke bila predavanja na teme »Uloga i zadaća vijeća i ministra u animiranju i vođenju mjesnoga brat-stva« (Štefi ca Kralj, Nacionalno povjerenstvo za formaciju) i »Trajna formacija u mjesnom bratstvu – značenje, sadržaj, provedba« (Danijela Rebac, nacionalna povjerenica za formaciju). Nakon pre-davanja je uslijedio okrugli stol s predavačima, u kojemu su se sudionici dotaknuli različitih tema vezanih uz predavanja, ali i općenito uz trajnu formaciju koja, u Franjevačkom svjetovnom redu, traje cijeli život. – Na Seminaru se okupilo oko 50 sudionika iz ova dva područna bratstva, zajedno s duhovnim asistentima, i oni će svoja iskustva sa Seminara prenijeti u mjesna bratstva u kojima žive i djeluju. Splitsko-dubrovačko područno bratstvo broji 550 trajno zavjetovanih članova u 24 mjesna bratstva, a Zadarsko-šibensko 160 trajno zavjeto-vanih članova u osam mjesnih bratstava, dok su tri mjesna bratstva u osnutku.


SUSRET FEDERACIJE SREDNJE EUROPE

Od 21. do 25. svibnja ove godine u samostanu Roman, Rumunjske provincije, održan je redoviti susret Federacije Srednje Europe (CEF). Prisustvo-vali su svi članovi Federacije, osim delegata Skan-dinavske misije. Predsjedao je fra Bernhardin Seit-her, provincijal Njemačke provincije, uz nazočnost generalnog asistenta ovog područja, fra Miljenka Hontića, iz Hrvatske provincije. Kao što je već tradicija, susretu je nazočio i kustos Engleske i Ir-ske, fra Ciprian Budau (njemu je to bilo prvi put). Susret je održan izvan područja Federacije, jer je ugošćivanje susreta pripao Delegaturi rumunjske braće u Njemačkoj. Željeli su pozvati sve članove Federacije u Rumunjsku, kako bi svi što bolje mo-gli upoznati stvarnost njihove provincije.

Na susretu se raspravljalo o temama: novo-sti iz cirkumskripcija, Kurije i Reda, vrednovanje posljednjeg susreta juniora u Njemačkoj, progra-miranje novih susreta, priprema za izvanredni generalni kapitul, kakvoća života u našim cirkum-skripcijama i programiranje novih događanja u Federaciji.

Jedan je dan bio posvećen posjetu nekih samo-stana Rumunjske provincije, kao Nisiporesti, gdje se nalazi grob službenice Božje Veronike Antal (bit će proglašena blaženom 22. rujna) i marijansko svetište sa samostanom u Cacica. Braća su poho-dila i neke pravoslavne manastire (među kojima i Voronte, koji nazivaju »sikstinskom kapelom istočne Europe«), novi samostan pravoslavnih re-dovnica Carmazani (120 monahinja!), a na kraju su pohodila i naše klarise. Jedne su večeri sudioni-ci posjetili i socijalni centar Provincije i Fundacije »Pace«, kao i žarište Provincije »Grean Time«.

Na kraju susreta provincijalni ministar Nje-mačke provincije i generalni sistent fra Miljenko Hontić, susreli su se s provincijalom Rumunjske provincije, fra Teofi lom Petrisorom, u prisutnosti delegata rumunjske braće koja djeluju u Njemač-koj. Razgovoralo se o užoj suradnji među svom braćom u Njemačkoj. Na kraju je zaključeno da sljedeći susret CEF-a, kao i Juniorentreff en iduće godine, organizira Hrvatska provincija sv. Jero-nima, kojoj je prepušteno da odredi mjesto odr-

žavanja. Bit će to prigoda da i naša braća dokažu gostoprimstvo.

(fra Miljenko Hontić)

SUSRETI U MOSTARU I SARAJEVU

U franjevačkom samostanu svetih Petra i Pavla u Mostaru u utorak 29. svibnja 2018., u prijepod-nevnim satima, održana je sjednica Vijeća fra-njevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Herce-govini. Sjednicom je predsjedala s. Kata Karadža, provincijska predstojnica i predsjednica Vijeća. Na sjednici su sudjelovali poglavari i poglavarice fra-njevačkih zajednica u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori. Prisutan je bio i naš provincijalni ministar, fra Jo-sip Blažević. Vijeće franjevačkih zajednica dvaput godišnje organizira svoje susrete, u siječnju obič-no dva dana u Zagrebu, a potkraj svibnja ili lipnju negdje drugdje, po jedan dan.

Na susretu se razgovaralo o životu i radu svih naših franjevačkih zajednica, te suradnji na mno-gim zajedničkim pothvatima na prostoru Hrvat-ske i BiH. Razgovaralo se o »Zlatnoj harfi «, fi nan-ciranju Franjevačkog instituta za kulturu mira, o novom izdanju Franjevačkog misala, o preseljenju sjedišta HRK iz Prilaza Gjure Deželića 75 u Bul-vanovu 4 (nova zgrada Konferencije), podržana je suorganizacija i sufi nanciranje znanstvenog skupa »Franjevački velikani« (pismo fra Ivana Karlića), pročitano je pismo fra Ivana Bradarića, rektora Nacionalnog svetišta sv. Nikole u Šibeniku, koji zahvaljuje svima koji su pridonijeli realizaciji ho-dočašća »Nikolinom Bosnom«, koje je lijepo oci-jenjeno, a bilo je i drugih tekućih pitanja. Dogovo-reno je da se u našoj Provinciji, kojoj je povjereno domaćinstvo, na Svetom Duhu u Zagrebu 26. si-ječnja iduće godine održi sljedeće zasjedanje.

Nakon ovog susreta naš je o. Provincijal dan proveo u splitskom samostanu sv. Frane (dva no-ćenja), a potom u katedralnoj crkvi Srca Isusova u Sarajevu, od 31. svibnja do 2. lipnja održao trod-nevnu duhovnu obnovu, u vidu šire devetodnevne pripreme za proslavu središnje svetkovine kate-dralne crkve i župe. Tom prigodom imao je i pro-dajnu promociju Veritasovih izdanja.


MEĐUNARODNI SUSRET – »MLADI

PREMA ASIZU« 2018.I ove godine naša Generalna kurija u suradnji

sa svim provincijama našega Reda organizira još jedan susret »Mladih prema Asizu« za mlade iz cijeloga svijeta. Iz iskustva organizacije prijašnjih susreta »Mladi prema Asizu« znalo se čuti kako je cijena ovoga susreta možda previsoka za naše mla-de. Izračunali smo kako bi ukupna cijena hodoča-šća iznosila oko 300 eura po osobi.

Provincijalni Ministar s Defi nitorijem predlaže da svaki naš samostan odabere dvoje ili više mla-dih koji se posebno ističu i zalažu ili se u njima nazire klica duhovnog poziva, te ih nagradi sudje-lovanjem u podmirenju troškova u iznosu do 100 eura. U tu svrhu, za sve mlade kojima pomogne samostan i/ili župa kojoj pripada, Provincija je voljna sudjelovati s dodatnih 100 eura, tako da bi cijena koju bi mladi platili (oni koji nisu u moguć-nosti platiti cjelokupni trošak hodočašća), iznosila svega 100 eura. Napominjemo, kako uz mlade koje ćete vi odabrati i novčano pomoći, ovo hodočašće nudimo svima u dobi od 18. do 28. godine života. Vjerujemo kako će biti i onih koji će sve troškove moći pokriti sami.

Šaljemo plakat i program susreta, te sve od srca molimo da se uključe u promociju ovoga susreta. Istaknite plakat u vašim crkvama i samostanima na vidljivo mjesto, podijelite ovu informaciju u va-šim župnim obavijestima. Osobno pozivajte mlade koji bi, prema vašoj procijeni, htjeli i mogli ići. Po-dijelite ovu informaciju i na društvenim mrežama, jer naši mladi su i ondje. Na kraju potrebno je sva-ku ideju podržati i molitvom, a to možemo i treba-mo svi. Organizatori ovog susreta očekuju da im se do kraja svibnja prijavi broj mladih koji će su-djelovati, pa vas još jednom molimo da nam javite na vrijeme koliko mladih i koga konkretno šaljete. Ove godine će kao voditelji programa sudjelova-ti i dvojica svećenika naše Provincije, fra Stjepan Brčina i fra Ivan Marija Lotar. Oni su istovremeno imenovani od Provincijalnog ministra fra Josipa Blaževića za organizaciju i vodstvo naših mladih iz Hrvatske.

Promocija duhovnih zvanja na srcu je svima. Ovo je jedan od konkretnih načina da naši mla-di dožive bratsko zajedništvo nas fratara u orga-niziranju ovog susreta, a osobito u samom Rimu i Asizu u doticaju s mladima iz cijeloga svijeta te fratrima našega Reda.

fra Stjepan Brčina (098 197 3318)fra Ivan M. Lotar (099 801 5252)

FRANJEVAČKE DUHOVNE VJEŽBE

Samostan sv. Frane u Cresu i ovog je lje-ta, od 30. srpnja do 6. kolovoza, domaćin Franjevačkim duhovnim vježbama. U tim duhovnim vježbama mogu sudjelovati mla-di od 16. do 28. godine. Cijena sedmodnev-nog boravka iznosi 690 kuna. Program vode fra Stjepan Brčina, fra Vladimir Vidović i fr Ivan M. Lotar. Franjevačke duhovne vježbe mladima preko kateheza, predavanja, slavlja sakrame-nata i raznih pobožnosti nude upoznavanje i življenje franjevačke duhovnosti. Razne animacije, igre, uz odmor i kupanje, privlače sudionike, kojima nije uskraćen ni odmor ni kupanje. Iskustva i svjedočanstva prethodne godine pozivaju mlade i ovog ljeta. Prijave i kontakt: fra Stjepan Brčina (098 197 3318).

PUČKE MISIJE U GORIČANU

Od 3. do 10. lipnja o. g., pod geslom ‘Radujte se i kličite’, održane su u Goričanu Pučke misije. Kroz ove dane crkva u Goričanu svaki dan bila je ispu-njenja vjernicima koji su nakon propovijedi, mo-litve i pjesme radosna srca pošli svojim kućama. Dvojica naše franjevačke braće, fra Zdravko Tuba i fra Stjepan Brčina, svojim propovijedima, nago-vorima, molitvama i pjesmom donosili su živu ri-ječ i živoga Gospodina Isusa svakom srcu u crkvi.

Sunčan i prekrasan dan, nedjelja, 3. lipnja 2018. godine, kada su i otvorene ove misije, ostat će u lijepom sjećanju prvopričesnika u župi Sv. Leo-


narda u Goričanu. Nakon zajedničkog ulaska u crkvu i povorke u kojoj su bili prvopričesnici, ro-ditelji, kumovi, »svečari« Ceškog društva, svećeni-ci fra Zdravko Tuba, fra Stjepan Brčina, domaći župnik vlč. Josip Drvoderić i prisutni vjernici, započela je svečana sveta misa posvećena prvo-pričesnicima, ali i početku Pučkih misija u župi. Prva Sveta pričest je jedan od sedam svetih sa-kramenata koje primaju kršćani u ranijoj dobi, a istu je primilo dvadeset troje vjeroučenika trećeg razreda Osnovne škole Goričanu. Svečanu svetu misu predvodio je fra Zdravko Tuba, koji je ujed-no bio i voditelj Pučkih misija. Fra Stjepan Brčina je u propovijedi, animirajući djecu i sve prisutne, objasnio značaj primanja ovog sakramenta, Božje ljubavi ali i značaja pučkih misija koje su upravi počinjale. Posljednjeg dana, u subotu, misionari-ma se pridružio i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, te je tako zaokružen ovaj posebni tjedan u životu ove župe.

OSTALE VIJESTI• Promocija Veritasovih izdanja za Antunovo

– Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga odr-žao je promociju svojih izdanja za blagdan svetoga Antuna, 13. lipnja u tri naša samostana, u Vinkov-cima, Zagrebu i Splitu. Na prigodnim prodajnim mjestima mogli su se po vrlo povoljnim cijenama dobiti sva izdanja Veritasa – Glasnika sv. Antuna kao i pretplatiti se na naš časopis te se upoznati i sa ostalim djelatnostima naše izdavačke kuće, poput hodočašća i mjuzikala.

• Hodočašće u Padovu – U subotu, 9. lipnja 2018. godine Veritas – Glasnik sv. Antuna Pado-vanskoga organizirao je hodočašće u Padovu po-vodom skore proslave sv. Antuna. Hodočašće je zainteresiralo veliki broj vjernika te su sa Svetoga Duha krenula tri autobusa hodočasnika u duhov-noj pratnji fra Vladimira Vidovića, fra Nikole Šan-teka i našeg sjemeništarca Erika Matejaka. U Pa-dovi su se Veritasovim hodočasnicima priključile još tri skupine vjernika. Uobičajeni hodočasnički program započeli smo posjetom svetištu sv. Leo-polda Mandića, zatim bazilici sv. Justine te bazilici sv. Antuna Padovanskoga, gdje smo slavili svetu misu u Bazilici za skoro 400 hrvatskih hodočasni-

ka. Na kraju posjetili smo još svetište u Arcelli i Camposampieru.

• Svršetak 4. festivala kršćanskoga kazališta – Kroz dva produljena vikenda prve polovice lip-nja, a kao svojevrsna priprema blagdana sv. Antu-na, održan je 4. festival kršćanskog kazališta, pod pokroviteljstvom i u organizaciji naše Provincije. Devet predstava i preko stotinjak izvođača oduše-vilo je brojne gledatelje, a osobito su uspješne bile radionice za djecu i roditelje. Posebna zahvala za uloženi trud ide dr. Sanji Nikčević, poznatoj tea-trologinji koja je svojim odabirom prikazanih dje-la potvrdila da se kršćanska vjera i te kako može dostojno prikazati i na kazališnim daskama. Naš fra Ivan M. Lotar bio je sveprisutni organizator, svima pri ruci.

NAŠI JUBILARCI 2018. GODINE

Životna dob:Fra Kristofor Ćorić – 75 godina (4. studenoga 1943.)

Svećenički red:Fra Ferdinand Ćavar – 50 godina (29. lipnja 1968.)Fra Ambroz Knežić – 50 godina (26. srpnja 1968.)Fra Zdravko Tuba – 25 godina (27. lipnja 1993.)Fra Žarko Relota – 25 godina (27. lipnja 1993.)Fra Marko Vrdoljak – 25 godina (27. lipnja 1993.)

Svečani zavjeti:Fra Josip Priselac – 50 godina (4. listopada 1968.)Fra Jeronim Vujić – 50 godina (4. listopada 1968.)

Jednostavni zavjeti:Fra Pero Džida – 50 godina (27. rujna 1968.)Fra Paško Mandurić – 50 godina (2. kolovoza 1968.)

AD MULT(ISSIM)OS ANNOS!


HODOČAŠĆE »NIKO-LINOM BOSNOM«

Hodočašće »Nikolinom Bosnom«, u organi-zaciji Hrvatskoga nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavilića iz Šibenika, duhovni je sadržaj u sklopu trogodišnje pripreme za proslavu 50. obljetnice kanonizacije prvoga hrvatskog sveca, rođenog Ši-benčanina. Tom jubileju u 2020. godini prethodi niz sadržaja, a hodočašće od 28. travnja do 1. svib-nja bilo je usmjereno na tragove sv. Nikole koje je kao misionar ostavio u Bosni u razdoblju od 1379. do 1391. godine. Iako ne postoje službeni zapisi o mjestima gdje je Tavilić djelovao, pretpostavlja se da su to bila središta u kojima je i danas sačuvana franjevačka prisutnost. Zato su programom obu-hvaćena mjesta franjevačkog djelovanja. Pokrovi-telj hodočašća bilo je Vijeća franjevačkih zajednica RH i BiH. Time se željelo potaknuti zajedništvo franjevki i franjevaca, da to bude franjevački do-prinos jubileju Tavilićeve kanonizacije.

Petstotinjak vjernika iz Šibenika, Zagreba, Vin-kovaca, Čakovca i Novog Marofa bilo je u prilici upoznati Crkvu i ljude u BiH koji, iako malobroj-ni, snažno žive svoju vjeru i nacionalno zajedniš-tvo. Središnji susret svih hodočasnika s domaćim vjernicima bio je u Kraljevoj Sutjesci, gdje postoji jedan od tri najstarija franjevačka samostana u Bo-sni. Ovdje djeluju franjevci Bosne Srebrene. U nji-hovo ime hodočasnicima se obratio provincijal fra Jozo Marinčić, te ih podsjetio na razvoj štovanja sv. Nikole Tavelića, osobito sredinom XX. stoljeća, kada se pojavio žar molitve za njegovu kanoniza-ciju.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić bio je domaćin hodočašća »Nikolinom Bosnom« u nedjelju, 30. travnja, kada je za sudionike predvo-dio euharistiju u Sarajevskoj katedrali Srca Isuso-va. Uskliknuo je: »Hvala što ste nas došli podržati kao nekada sv. Nikola Tavelić!« S njim su konce-lebrirali: provincijal Franjevačke provincije Bosne

Srebrene fra Jozo Marinčić, provincijal Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventuala-ca fra Josip Blažević, generalni vikar Šibenske bi-skupije mons. Marinko Mlakić, kancelar Šibenske biskupije don Joso Palić, rektor Svetišta sv. Nikole Tavilića u Šibeniku fra Ivan Bradarić, te svećenici pratitelji hodočasnika. Pjevanje je animirao zbor Svetišta sv. Nikole Tavilića iz Šibenika. Na kraju ove mise rektor Svetišta fra Ivan Bradarić najavio je i proslavu blagdana sv. Nikole u Šibeniku 14. studenog ove godine, kada će središnju euharistiju predvoditi upravo vrhbosanski nadbiskup kardi-nal Vinko Puljić.

Posebna postaja hodočašća »Nikolinom Bo-snom« bila je i Hercegovina – Mostar i Široki Brijeg. U kripti crkve sv. Petra i Pavla u Mostaru, slavljena je euharistija, koju je predvodio župnik župe sv. Antuna na Svetom Duhu u Zagrebu fra Martin Jaković. Pohod Hercegovini uključio je i molitvu na Širokom Brijegu, koji je u novije vri-jeme posebno prepoznatljiv kao mjesto štovanja 66 širokobrijeških mučenika – hercegovačkih franjevaca ubijenih između 1942. i 1945. godine. Bili su žrtve komunističkoga progona, jer se nisu željeli odreći niti vjere u Krista niti služenja naro-du kojem su poslani za spasenje duša. Hodočašće »Nikolinom Bosnom« završilo je zahvalnom mi-som u Svetištu u Šibeniku 1. svibnja. Vjernicima iz Šibenika na misi su se pridružili i hodočasnici iz Zagreba. Večernja misa blagdana sv. Josipa Radni-ka, koju je predvodio fra Augustin Kordić, bila je ujedno i zahvalnica za četiri hodočasnička dana u zemlji Tavilićeva hodočasničkog djelovanja. Kon-celebrirali su: rektor Svetišta fra Ivan Bradarić, kancelar Šibenske biskupije don Joso Palić, te žu-pnik i župni vikar župe sv. Antuna Padovanskog iz Zagreba – fra Martin Jaković i fra Josip Ivanović.

A kako su vjernici proživjeli hodočašće »Niko-linom Bosnom«? Među petstotinjak hodočasnika bili su i oni koji su prvi put pohodili Bosnu i Her-cegovinu. Oduševljeni su domaćinima u svakom mjestu koje su prošli. Mnogima je u mislima bila slika kako je naš Šibenčanin, Nikola Tavilić, navi-

hodom častiti


ještao Isusa ovom zemljom u vrijeme bez promet-nih sredstava i uređenih putova, u borbi s hereza-ma. No, mnogi su bili ganuti i sadašnjom patnjom Hrvata u BiH – sve manjim brojem vjernika, ali i snažnom vjerom koja ih, unatoč svim poteškoća-ma, drži na njihovim ognjištima.

NACIONALNO HO-DOČAŠĆE VOJSKE

BEZGREŠNE U LURDU povodu 160. obljetnice ukazanja Blažene

Djevice Marije u Lurdu Udruga Vojska Bezgreš-ne organizirala je nacionalno hodočašće u Lurd za svoje članove i simpatizere od 26. svibnja do 2. lipnja 2018. godine. Uz duhovnu pratnju nacional-nog asistenta Vojske Bezgrešne o. Zdravka Tubu i o. Stjepana Brčinu i stručnoga vodiča gospodina Hrvoja Ladašića hodočastile su u prekrasna sveti-šta 53 osobe.

Hodočašće je započelo molitvenim ozračjem u autobusu od Zagreba te se nastavilo cijelim putem, zaustavljajući se u pojedinim sve-tištima koja su svojom duhovnom jačinom okrepljivala hodočasnike. U svetištu Maddona della Corona, Marijinu svetištu, započeo je hod s Marijom koja svakom čovjeku daruje svoga Sina, Krista Patni-ka, kojega smo mogli susresti i prepoznati prikazana po prekra-snom kipu s natpisom Ecce homo. Razmatrajući o Čovjeku koji je prošavši kroz muku darovao ži-vot za svakoga čovjeka hodočašće je nastavljeno do Torina. Molitva, osluškivanje, predanje, otvaranje srca sa svima izranjenostima i bo-lima ispunilo je trenutke boravka u svetištu pred Kristovim licem. Put je nastavljen prema Arsu i svetom župniku Ivanu Mariji Vianneyu te svetištu Srca Isusova Pa-ray le Monialu. Svjesni vlastitih granica, pogreša-ka, grijeha, udaljenosti od Spasitelja – utjehu, spas

i oproštenje hodočasnici su pronašli u Srcu Sina koje kuca za svakoga. Ovo nas je Srce uputilo da-lje do Neversa gdje je tijelo sv. Bernardice, koja je cijelim svojim bićem bila Marijino dijete te i nas uputila prema njoj, prema Bezgrešnoj, prema Lur-du – središnjem mjestu hodočašća.

Dva dana boravka uz Mariju, primanje svetih sakramenata, molitva pred Marijinim kipom u špi-lji, sudjelovanje u procesiji na otvorenom i u bazi-lici Pavla VI., križni put, klanjanje pred Presvetim oltarskim sakramentom, boravak u molitvenom ozračju koje obavija ovo svetište, slavljenje euhari-stije, trenuci zajedništva hodočasnika samo su dio milosti koje se mogu staviti na papir i podijeliti s drugima. Marija Majka svakoga srca izmolila je duboki mir svakomu srcu i privela ga svome Sinu, činila je to u našim životima i na poseban način učinila u ovim trenucima. S njom je nastavljen put prema Zagrebu, hodočasteći još u crkve i svetišta koja su bila na putu.

Posjet svetištu sv. Marije Magdalene Saint Maximine la sainte baume potaknuo je prisutne na život blizine s Isusom koji nas prima k sebi bez obzira na našu ljudsku slabost te nas približio sve-tici koja je bila tako bliska s Isusom. Ona potiče osluškivati njegov glas u svim životnim trenucima i vrevi poslova i svakodnevne užurbanosti kakvu

smo mogli susresti u Nici i Mi-lanu. Posjetivši prekrasne crkve i poklonivši se Isusu i njima, put je tako doveo do zadnjega mjesta ovoga hodočašća i dragih svetaca sv. Leopolda Mandića i sv. Antu-na. Slaveći euharistiju i osobno se preporučujući dragim nam sve-cima, zahvalili smo za primljene milosti, posredništvo Marijino u životu svakog hodočasnika kao i za sve poticaje, trud i darivanje svećenika koji su se stavljajući njemu na raspolaganje velikoduš-no ugradili u ovo hodočašće. Bo-ravak u ovom svetištu potaknulo je svakog hodočasnika da mu ži-vot i djelo budu usmjereni prema

riječima koja govore o sv. Antunu: »O jeziče bla-goslovljeni, koji si uvijek blagoslivljao Gospodina i druge si blagoslivljati učio, da živi blagoslivljajući Gospodina i svoje bližnje!«


PROVINCIJALOVO PREDAVANJE

U SPLITU U organizaciji Hrvatskoga katoličkoga liječnič-kog društva – Podružnica Split, i Katoličkoga bo-goslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, fra Josip Blažević sudjelovao je na Znanstvenom skupu 16. ožujka predavanjem pod naslovom »(Ne)moć pri-hvaćanja nepravedne presude. Filozofsko-teološki pristup«. Izlaganje je pod istoimenim naslovom objavljeno u zborniku radova Znanstvenog skupa. Zbornik je uredio dr. Ante Mateljan pod naslovom »Ecce Homo! Medicinski i teološki pristupi« (Cr-kva u svijetu, Split 2018, str. 37-45).

ERIKOVA ČESTITKA KARDINALU

Učenici Nadbiskupske klasične gimnazije u Za-grebu, na čelu s ravnateljicom Ljubom Duvnjak, psihologinjom Anom Sarić i profesoricom hrvat-skog jezika i književnosti Marinom Čubrić, posje-tili su kardinala Josipa Bozanića, u povodu njegova imendana, 19. ožujka. Tom prigodom čestitali su mu imendan i pročitali prigodnu pjesmu »Josip iz Vrbnika«, koju je napisao njihov učenik i naš sje-meništarac, Erik Matejaš, đak 3. razreda. Budući da Erik nije osobno mogao prisustvovati zbog ob-vezatne vojne regrutacije u rodnome Novom Ma-rofu, u njegovo su ime drugi pročitali Kardinalu pjesmu-čestitku, koja ga je neobično obradovala.

Pjesma ima osam strofa po četiri stiha, preno-simo samo prvu i zadnju kiticu: Rođen na pragu vrbničkih vrata, / tamo gdje ljudi oduvijek od ze-mlje žive, / gdje zemlja je čovjeku poput brata, / i more gdje tka mreže neraskidive. // Znamo mi riječi

što zapisa ih opat Držiha, / ali ne zamjerite nespret-nosti našeg stiha. / Blagoslovljen nek Vam imendan ovaj bude / pa i rođendan s njime.

Čestitke i našem Eriku.

PROVINCIJA SPONZOR FILMA

O KOLBEUPod naslovom »Dvije krune«, katolička obitelj-

ska televizija »Laudato« emitirala je u subotu,17. ožujka o. g. poljski fi lm »Dvije krune«, koji spon-zorira naše Provincija, koja je otkupila autorska prava na tri godine neograničenog broja prikazi-vanja na Laudato TV. Radi se o prvom fi lmu koji sadrži dosad nepoznate činjenice i zanimljivosti iz života sv. Maksimilijana Kolbea, a rađen je u Polj-skoj, Japanu i Italiji. Igrani dio ovoga dokumentar-nog fi lma uprizorili su poljski glumci i glumice, a fi lm je režirao poljski redatelj Michal Kondrat. Film je izvorno snimljen na poljskom, ali je i titlo-van na hrvatskom jeziku, a traje 92 minute. U za-nimljivom fi lmu imamo priliku čuti i vidjeti izjave stručnjaka i svjedoka iz života sv. Maksimilijana, kao što je Kazimierz Piechowski, koji je Kolbea upoznao tijekom zajedničkog boravka u logoru. Svjedoči kako su ga riječi koje mu je uputio Kolbe promijenile i preusmjerile na put duhovnosti, koji traje cijeli život. A redatelj Kondrat završava: Film prikazuje ljepotu uma jednog redovnika i njegovu veliku predanost osnivanju samostana u Niepoka-lanowu i Japanu. Vjerujem da će ‘Dvije krune’ biti duhovna gozba za gledatelje«.

intelektualni rad


NAJAVA PROSLAVE JUBILEJA

Početkom travnja viški samostan sv. Jere na Pri-rovu objavio je privlačno i vrlo ukusno drugo, pro-šireno i dopunjeno izdanje »Moj mali samostan«, djelo sada pok. o. Marina Oreba. Djelo je objav-ljeno kao svojevrsni podsjetnik na stotinu godina rođenja autora, o. Marina, a i najava velike jubilej-ske proslave 500 godina samostana sv. Jere u Visu. Knjigu je uvodom popratio gvardijan, fra Damjan Glavaš, uredio, dopunio arhivskim materijalom i pogovorom popratio fra Ljudevit Maračić. Viška braća nadaju se uskoro pripremiti svečano pred-stavljanje ovog djela, a istovremeno i monografi ju o o. Celestinu Tomiću, objavljenu potkraj prošle godine, na spomen stote obljetnice rođenja ovoga poznatoga viškoga fratra.

NOVI POTICAJ KULTU BL. OTONAU sunakladništvu s pazinskim izdavačem »Jo-

sip Turčinović«, pulski samostan sv. Franje objavio je nedavno drugo, dopunjeno, izdanje životopisa »Blaženi Oton iz Pule«, kojega je prvo izdanje na-pisao nedavno preminuli o. Zvonko Zlodi, a bilo je objavljeno u Svetoj godini u povodu 800. obljet-nice rođenja bl. Otona iz Pule. Objavljivanje dru-goga, sada i nešto bogatijega dopunjenog izdanja ovog životopisa potvrđuje zanimanje i štovanje bl. Otona u ovoj našoj samostanskoj crkvi. Njegov se spomendan svake godine svečano slavi 14. prosin-ca ili u nedjelju najbližoj tom datumu. Knjiga je tiskana u 1400 primjeraka, ima 64 stranice, s pri-lično ilustracija, većinom u boji.

U ŠIBENIKU OBNOV-LJENE TRI SLIKE

Kako je javio gvardijan samostana i rektor cr-kve sv. Frane u Šibeniku, fra Ivan Bradarić, dovr-šeni su radovi obnove triju slika iz samostana sv. Frane u Šibeniku, a projekt obnove u cijelosti je fi nanciralo Ministarstvo kulture. Radi se o trima vrijednim slikama iz 16. do 18. stoljeća. Radove je izvodila restauratorska tvrtka K-R Centar iz Za-greba u rasponu od 2016. do 2018. godine.

1. Slika »Sveti Ivan Nepomuk« u tehnici ulja na platnu, formata 78x61 cm (sa okvirom) iz 16./17. stoljeća.

2. Slika »Madona s Djetetom«, u tehnici ulja na drvetu, formata 156x86 cm, smatrala se do sada da je iz 15./16. stoljeća. Nakon obnove na slici je otkriven natpis koji ipak dokazuje da je slika nastala tek 1797. godine.

3. Slika »Bičevanje Krista« u tehnici ulja na plat-nu, formata 117x84 cm.

Trenutno su u obradi još dvije slike, koje će biti dovršene do kraja godine, kao i nekoliko pergame-na te prvotisak Svetoga pisma.

PRIGODNI FILM UZ JUBILEJ U SISKU

Povodom 50. obljetnice osnutka župe sv. Josipa Radnika u Sisku, snimljen je dokumentarno-igra-ni fi lm pod naslovom »U zahvalu upornosti«. U opisu nastanka ovog djela, braća iz Siska ističu: »Velik je to izazov i još veći posao koji smo zapo-čeli u prosincu 2017. godine. Rodila se ideja, ra-zradio detaljan plan rada i krenuli smo s pisanjem scenarija. Susreti s arhivskom građom samostana sv. Antuna u Sisku, župe sv. Josipa i Hrvatske Pro-vincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca naj-više su doprinijeli razumijevanju proteklih pedeset godina života franjevaca konventualaca u Galdovu (Sisak). Foto i video-materijali koje su nam ustupi-li naši župljani iz svojih privatnih kolekcija, nakon


digitalizacije, postali su također bitan dio fi lma. U veljači se krenulo sa snimanjem, a završilo počet-kom travnja, u čemu su svoj najveći doprinos dali snimatelj slike Matija Holjevac, te snimatelj zvuka Filip Krčelić. Za dron-kameru bio je zadužen To-mislav Šebalj. Fra Roko Bedalov, župnik i gvardi-jan te župni vikari fra Vladimir Vidović i fra Ivan Lotar uvijek su bili na raspolaganju: od same ideje, preko pisanja scenarija do samih snimanja i završ-ne realizacije. Uz naše glumce u igranim scenama, župljane župe sv. Josipa, osobito treba pohvaliti za trud i napor: Ivanu Juranović, Marka Klarića i Ma-tiju Lavrnju. Režiju potpisuju Matija Holjevac i fra Ivan Lotar, a scenarij Ivica Valent, Kristina Sertić-Pelc, zajedno sa fratrima uključenima u projekt. Cjelokupni proces stvaranja završen je izvrsnom montažom mladog Tea Vukšana. Produkciju su zajednički ostvarili Župa sv. Josipa Radnika u Si-sku i Projektna Produkcija…Radosni smo objaviti kako će se fi lm moći i nabaviti u prostorijama naše župe, a za sve dodatne informacije o tome, kon-taktirajte nas putem telefona ili facebook stranice župe sv. Josipa Radnika. Najavu za fi lm možete pronaći i na youtube – u pod nazivom »U zahvalu upornosti – TRAILER«.

LIKOVNA KOLONIJA U VINKOVCIMA

U subotu, 5. svibnja 2018., održana je likovna kolonija u počast fra Ante Gašparića u župi Bez-grešnoga Srca Marijina u Vinkovcima. Toga se dana u prijepodnevnim satima okupilo 13 umjet-nika iz Vinkovaca, Županje, Otoka i Privlake, kako bi stvarajući nova umjetnička djela i sami pota-knuli sve posjetitelje na svijest o lijepom, koje čini i samu kulturu. Uz njih svoj rad su imali priliku predstaviti i članice Udruge »Vrijedne ruke« iz Vinkovaca, koje proizvode razne tradicijske nakite i nastoje popularizirati bogatu slavonsku kulturnu baštinu, te Ivana Radmanović, koja je predstavila tehniku oslikavanja stakla. Posebno je bilo važno sudjelovanje djece iz osnovne i srednje škole, koja su imala priliku pokazati svoja slikarska umijeća. Cjelodnevni program je završio u 17 sati, kada je upriličena kratka izložba radova i mogućnost kup-

nje nekih slika. Tijekom završnoga dijela Kolonije, koji je vodio fra Željko Klarić (organizator), na-stupili su s nekoliko skladbi Tamara Šarlija, prof. (sopran), uz orguljašku pratnju fra Milana Gele, te Petra Jozinović (violina). Vrhunac ovoga plodnog dana bio je blagoslov portreta fra Ante Gašparića, koji se ujedno smatra i ‘apostolom Novoga Sela’, jer se njegovim zalaganjem osnovala župa, koja za dvije godine slavi 50 godina svoga postojanja. Portret fra Ante Gašparića (+2015.) djelo je slikara Gorana Lukića, a bit će postavljeno pred sam žu-pni ured kao podsjetnik na fra Antu koji je udario temelje ovoj vinkovačkoj župi. Privodeći program kraju, fra Željko Klarić na poseban je način zahva-lio i domaćoj umjetnici Ruži Šarlija, koja je uvelike pomogla u organizaciji prve, svakako se treba na-dati ne i posljednje, kolonije u ovoj župi.

NACIONALNI MARIOLOŠKO-MARI-

JANSKI KONGRES U TRAVNIKU

Već nekoliko godina Hrvatski mariološki in-stitut uspješno kao njegov predstojnik vodi naš subrat fra Ivan Karlić. Kao redovni članovi u radu sudjeluju od naše braće i fra Zdravko Tuba, fra Mi-lan Gelo i fra Ljudevit Maračić. Institut obično or-ganizira razne skupove i izdaje knjige koji šire ma-rijansku tradiciju i mariološki nauk na našim pro-storima. Upravo se u Travniku održao višednevni, 15. po redu, Nacionalni mariološko-marijanski kongres, u suorganizaciji s KŠC »Petar Barbarić«, Katoličkim bogoslovnim fakultetom Univerziteta u Sarajevu i Franjevačkom teologijom Sarajevo. Kongres je na temu »Gospina Bosna – pod okri-ljem »Rajske Djeve« započeo u četvrtak 10. svibnja euharistijskim slavljem, koje je u sjemenišnoj cr-kvi pri Katoličkom školskom centru »Petar Barba-rić« u Travniku predvodio kardinal Vinko Puljić, u koncelebraciji prof. dr. sc. Ivana Karlića, pred-stojnika Hrvatskoga mariološkog instituta, mr. sc. Željka Marića, rektora KŠC »Petar Barbarić« te drugih svećenika, onih iz okolnih župa i sudioni-


ka kongresa. Kardinal Puljić je izrazio zahvalnost Hrvatskome mariološkom institutu za organizaci-ju ovakvoga kongresa upravo u Bosni kao vidljivi znak solidarnosti i podrške vjernicima toga kra-ja. Potom se zapjevala zasigurno među Hrvatima najomiljenija marijanska pjesma »Zdravo Djevo«, koju je sastavio isusovac o. Petar Perica.

U poslijepodnevnom programu sudionici kon-gresa su s mjesnim vjernicima pohodili zavjetnu kapelicu Gospe Snježne na planini Vlašiću, gdje su hodočašćem, krunicom i pjesmom molili Ma-rijin zagovor ne samo za uspjeh kongresa nego i za vjernike toga kraja u njihovu vjerničkom i sva-kodnevnom življenju. Potom je na Galici otvoren planinarski dom, koji će od sada nositi naziv »Erik Brandis« – po čuvenome isusovcu, profesoru Travničke gimnazije i znamenitom prirodoslovcu. Ovaj sadržajno bogat prvi dan kongresa zaključen je večerom, koju je priredilo Planinarsko društvo »Paklarevske stijene«. U petak, 11. svibnja, kon-gres e proslijedio izlaganjima o različitim mario-loško-marijanskim temama vezanima za područje Bosne. U tom programu svojim izlaganjem sudje-lovali su i fra Ivan Karlić i fra Milan Gelo.

NEKOLIKO PRIGODNIH VIJESTI• Iz tiska je izišla zanimljiva i vrijedna knjiga

Ivana Armande, pod naslovom »Nadbiskup Ste-pinac i franjevci konventualci«. Na 176 stranica teksta, s mnoštvom ilustracija, autor je obradio veze i odnose naše subraće s bl. Alojzijem. U devet poglavlja opisao je razne susrete i dopise, mnoge dosad i nepoznate, a u svemu se ponajviše poslu-žio bogatim gradivom našega Provincijskog arhi-va. Na prijedlog provincijalnog ministra fra Josipa Blaževića na drugom dijelu Kapitula jedne večeri bila je predstavljena ova knjiga i uručena svakom članu Provincije.

• Početkom svibnja poznati hrvatski muziko-log i dokazani prijatelj naše Provincije, dr. Ennio Stipčević, dostavio je elektroničku verziju svojega značajnoga znanstvenog rada, objavljenog na tali-

janskom jeziku u Trstu, gdje je cjelovito i sveobu-hvatno obradio glazbeno djelovanje fra Gabrijela Pulitija, toskanskog franjevca konventualca koji je veći dio života, kao afi lirani član naše Provincije, proveo u našim istarskim samostanima. U zbor-niku »Atti e Memorie« (Trieste 2017, vol. CXVII, u novoj seriji LXV), Stipčević je na 54 stranice objavio rad »Academico Armonico detto l’Allegro – fra Gabriello Puliti (ca. 1583-1642/3) in Istria«. Pri tom se poslužio novim arhivskim podatcima naše Provincije, nedavno objaljenima u zasebnim svescima Provincijalata. Na taj način vrsni muzi-kolog je uz Lukačića temeljito obradio i njegova suvremenika, isto tako člana naše Provincije, fra Gabrijela Pulitija, a bogata bibliografi ja omoguću-je daljnje produbljivanje istraživanja glazbene dje-latnosti za koju u posljednje vrijeme veliko zani-manje pokazuje i slovenska glazbena javnost, gdje je i objavljeno više glazbenih djela fra Gabrijela Pulitija.

• Uz ove tiskane pothvate izdvajamo i dva audi-ovizualna uratka koja izazivaju pažnju fratara na-šeg Reda. To je najprije već spomenuti igrani fi lm »Dvije krune« (život sv. Maksimilijana Kolbea), koji je uz podršku naše Provincije nedavno prika-zan na katoličkoj LaudatoTV, s autorskim pravima naše Provincije. Uz ovaj privlačan fi lm u Rimu je održana pretpremijera fi lma »Sultan i Svetac: Mir traži rizik«, kojim se otvara jubilarnih 800 godina susreta sv. Franje i turskog sultana. Pretpremijera je održana u srijedu, 9. svibnja o. g. u dvorani »Se-raphicuma« u Rimu.

• U Splitu su 19. travnja otvoreni »Maruliće-vi dani« s bogatim međunarodnim znanstvenim, književnim i izdavačkim programom. U našoj splitskoj crkvi sv. Frane, kao i prethodnih godina, služena je prigodna sveta misa za Marka Maruli-ća, vrhunskoga europskog intelektualca, hrvatskog pjesnika, ali i kulturnog djelatnika koji je kao vjer-nik u ovoj crkvi često sudjelovao na svetoj misi, te na izričitu svoju želju ovdje i pokopan. Koncelebri-ranu svetu misu, uz fra Nikolu Roščića i fra Žarka Mulu, predvodio je dr. Drago Šimundža, istaknuti i ovom prigodom nagrađeni poznavatelj literarnog djela Marka Marulića. Nakon svete mise položen je vijenac na Marulićev grob u crkvi, a izrečene su i molitve za sve pokojne znanstvenike, književnike


i umjetnike koji su živjeli, djelovali i umrli u Splitu (od kojih je nemali broj pokopan baš u toj crkvi).

• Zajedničkim radom i trudom fra Augustin Kordić i fra Ljudevit Maračić nedavno su završili ispisivanje dnevnika o. Marijana Žugaja (razdoblje 1938.-1948.), koji poput dnevnika nešto starijega Žugajeva kolege fra Celestina Tomića otkriva bo-gatstvo duhovnog života ovoga u Provinciji i Redu poznatoga i zaslužnog fratra. Dogodine pada stota obljetnica Žugajeva rođenja, pa će to biti prigoda i poticaj objaviti ove zabilježbe, možda kao prilog uz već onaj opširni bio-bibliografski uradak fra Augustina o Marijanu Žugaju, uvršten u drugi sve-zak kapitalnog djela »Posljednjih stotinu godina« Hrvatske provincije franjevaca konventualaca.

• Nedavno je iz tiska izašao 19. po redu zbornik radova s godišnjih pastoralnih skupova hrvatskih svećenika, đakona, pastoralnih suradnica i surad-nika iz zapadne Europe, koje organizira Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni. U no-vom zborniku, u izdanju spomenutog Ureda, nala-ze se predavanja sa skupa održanog od 9. do 12. li-stopada 2017. u Vierzehnheiligenu kod Bamberga u Njemačkoj, o temi »Sakrament bolesničkog po-mazanja«. Zbornik je uredio dr. sc. Adolf Polegu-bić. U zborniku, koji broji 150 stranica, objavljeni su radovi prof. dr. sc. Ivana Karlića »Povijest sakra-menta bolesničkog pomazanja i koncilsko učenje«, »Teološko-pastoralno razumijevanje sakramenta bolesnickog pomazanja« i »Pastoralni vid sakra-menta bolesničkog pomazanja«, kao i doc. dr. sc. s. Valerije Nedjeljke Kovač »Zdravlje i bolest u Bibli-ji i kroz povijest kršćanstva«, »Zdravlje – najveće dobro današnjega čovjeka i teološko-pastoralna perspektiva« te prigodni tekst dr. s. Kovač za po-korničko bogoslužje pod nazivom »Učitelju moj, da progledam!«. Predgovor je napisao delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina.

• U vrlo intenzivnoj fazi priprave nalazi se novi spektakularni mjuzikl o životu sv. Antuna Pado-vanskoga, čija se premijera očekuje potkraj lipnja u Zagrebu. Riječ je o velikom i velebnom izvornom projektu, najvećem za sada, za koji je tekst napisao ugledni Nino Škrabe, a glazbene aranžmane obi-telj Bardun, dok režiju potpisuje Robert Bošković. I ovim putem potiču se samostanska bratstva, koja

su u mogućnosti, da u svojim sredinama organizi-raju njihovo gostovanje kao doprinos novoj evan-gelizaciji i kultu omiljenoga »Sveca svega svijeta« te u tom smislu svima bilo lijepo i plodonosno ovogodišnje Antunovo!

IZLOG NAŠIH IZDANJA

U posljednje vrijeme bilježimo intenzivniju djelatnost članova Provincijskog bratstva na izda-vačkom polju. Ovdje samo izdvajamo neka djela i radove, uglavnom već spomenute:

▶ Marin Oreb: Moj mali samostan, drugo, proši-reno izdanje, 186 stranica, mnoštvo ilustracija. Djelo je objavljeno u povodu stote obljetnice rođenja autora i 500. obljetnice početaka samo-stana sv. Jere u Visu. Izdavač: Samostan sv. Jere na Prirovu, Vis.

▶ Ivan Armanda: Nadbiskup Stepinac i franjev-ci konventualci, 176 stranica. Mnoštvo arhiv-skih dokumenata koji potvrđuju povezanost bl. Alojzija i naših fratara, izdavač: Hrvatska pro-vincija sv. Jeronima franjevaca konventualaca.

▶ Zvonko Zlodi: Blaženi Oton iz Pule, drugo, do-punjeno izdanje, s nekim novim dokumentima, 64 stranice. Izdavač Samostan sv. Franje u Puli i »Josip Turčinović«, d.o.o. Pazin.

▶ Papa Franjo: Gaudete et Exsultate, apostolska pobudnica »Radujte se i kličite«, o pozivu na svetost u suvremenom svijetu. Hrvatski prije-vod, 112 stranica, izdavač: Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, Zagreb.

▶ Nikola Mate Roščić: Moje krštenje – Ogled o sakramentu pokristovljenja, 90 stranica, izda-vač »Crkva u svijetu«, Split 2018.

▶ Nikola Mate Roščić: Moja krizma – Ogled o sakramentu kršćanske zrelosti uz opširan do-datak »o karizmatskom pokretu«, 80 stranica, izdavač »Crkva u svijetu«, Split 2018.

▶ Nikola Mate Roščić: Moja ispovijed – Ogled o sakramentu omirenja, 80 stranica, izdvač »Cr-kva u svijetu«, Spolit, 2018.


▶ Ljudevit Anton Maračić, Patrimonio artisti-co-culturale dei minori conventuali in Istria, Atti, CRS, Rovigno, vol. XLVIII, 2018, p. 507-534.

Četvrti festival kršćanskog kazališta: BOG KAO SNAGA

ZA ŽIVOT Ove je godine naša Hrvatska provincija sv. Je-

ronima franjevaca konventualaca organizirala če-tvrto izdanje Festivala kršćanskog kazališta (1.–3. i 8.–10. lipnja), u sklopu »Antunovih dana« na Svetom Duhu. Samim time, približavamo se polo-vici desetljeća održavanja ove manifestacije. Ona je vrlo značajna i vrijedna za grad Zagreb, ali i za našu zemlju jer čini vidljivima predstave koje se teško mogu vidjeti u drugim kazalištima. Kako bi rekla naša selektorica, prof. dr. sc. Sanja Nikčević, u kazalištima glavne struje dominiraju predstave koje kritiziraju društvo i postojeće stanje u svijetu, postavljaju pitanja, ali ne daju nikakve odgovore.

Predstave na FESTKK nude odgovore na pi-tanja kako trebamo živjeti i kakvi trebamo biti te

djeluju evangelizacijski jer ostavljaju čovjeku vje-ru, nadu i ljubav. No, osim kršćanske inspiracije ili orijentacije prema temeljnim ljudskim vrijednosti-ma, ove predstave moraju biti i kazališno odnosno umjetnički vrijedne i dobre. Stoga se na FESTKK kombiniraju umjetnički te svjetonazorski kriteriji pri izboru predstava, što čini ovaj Festival uistinu jedinstvenim. Predstave na Festivalu znaju biti i potresne i vrlo teške, pa izmame i pokoju suzu, ali se čovjek nakon njih osjeća nekako pročišćeno te mu ne oduzimaju nadu.

Ovogodišnji Festival održan je pod geslom Bog – snaga za život te se održao u Dvorani svetog Franje na zagrebačkom Svetom Duhu. Ugostio je devet predstava iz različitih hrvatskih sredina – Zagreb, Visoko (Hrvatsko Zagorje), Osijek, Pula, a imali smo i dva gostovanja iz susjedne Bosne i Hercegovine – Široki Brijeg i Sarajevo. Predstave su bile i profesionalne i amaterske, što je još jed-na posebnost ovoga Festivala. Osim što ugošćuje vrhunske profesionalce, poput Marije Sekelez ili Hrvoja Zalara, Festival daje priliku i amaterskim skupinama koje se bave kršćanskim kazalištem, a to čine bez novčane naknade, isključivo iz ljubavi prema kazalištu. Festival ima i svoju vjernu publi-ku kojoj se uvijek daje prilika da iskaže svoje mi-šljenje u razgovorima nakon predstava. Budući da ljudi često osjećaju potrebu da nešto pitaju ili da iskažu svoj doživljaj ili stav, razgovori s publikom su očito dobra praksa koju treba nastaviti.


Popratni programi Festivala. Drugi festivalski dan (2. lipnja) otvoren je s dvjema edukativnim radionicama namijenjenima prvenstveno vjerou-čiteljima i odgojiteljima u vjeri.

Od 10 do 14 sati održana je radionica Dramske tehnike u radu s biblijskim tekstom u nastavi ka-toličkog vjeronauka pod vodstvom vjeroučiteljica i dramskih pedagoginja Nataše Roginek i Silvi-je Čavlek. Voditeljice su stvorile ugodnu i prisnu atmosferu i pokazale mnoštvo dramskih tehnika pomoću kojih biblijski tekstovi mogu postati djeci zanimljiviji i razumljiviji.

Od 15 do 18 sati koreografk inja i plesna pe-dagoginja Senka Baruška održala je radionicu Primjena plesne osviještenosti u nastavi katoličkog vjeronauka. Zadatak koji je pred sebe stavila vodi-teljica bio je uvesti polaznike u neke elementarne preduvjete rada na plesnim tehnikama i dubljega bavljenja plesom.

Druge festivalske subote, 9. lipnja, održane su također dvije edukativne radionice. Od 10 do 13 sati Kristina Vlahinja i Kristina Volarić iz Dječjeg vrtića Novi Marof održale su radionicu Stvaranje dramske igraonice s predškolskom djecom – Bog u srcu i očima odgojitelja, u kojoj su iznijele svoju koncepciju dramskoga rada s predškolskom dje-com. Ona se zasniva na vođenoj improvizaciji te na projektima iz kojih se onda stvara materijal za završnu predstavu na kraju pedagoške godine. Kako je u dramskom radu za njih najvažniji proces koji djeca prolaze i znanja koja usvajaju kroz taj proces, tako i završna prezentacija ili prikaz, kako voditeljice kažu, mora sadržavati ono što se tije-kom godine radilo.

Antonija Kušanić je, pak, vodila edukativnu radionicu Lutkom kao medijem kroz biblijski tekst. Na početku se analizirao ulomak iz biblijske knjige o proroku Joni, ali tako da se nastojalo uvidjeti koji se sve likovi podrazumijevaju u biblijskoj situaciji, a možda nisu eksplicitno navedeni. Nakon toga su polaznice izrađivale jednostavnu ginjol lutku od platna žutice, koja je trebala predstavljati jedan od likova priče. Završivši lutke, odglumile su priču o Joni pomoću njih, no s dodatkom određenih liko-va i scena koje se izravno ne navode, ali se pretpo-stavljaju.

Svaku je radionicu pohađalo dvadesetak pola-znica, koje su njima bile iznimno zadovoljne. Tvr-de kako su puno naučile i da je sve što su vidjele, čule i iskusile primjenjivo u njihovu redovnom odgojno-obrazovnom i nastavnom radu. Ove su edukativne radionice podučile vjeroučitelje i od-gojitelje u vjeri kako primjenjivati dramski, scen-ski i lutkarski izraz u nastavi, odnosno redovnom odgojno-obrazovnom radu. Djeca takve oblike rada vole i uvijek im se vesele te sadržaje koje su tako savladali lakše i dulje pamte.

U nedjelju 10. lipnja održana je i jedna obiteljska radionica – Biblija i lutka u obitelji pod vodstvom Antonije Kušanić. Djeca su sa svojim roditeljima izrađivala lutke likova iz prispodobe o dobrom pa-stiru koji traži jednu izgubljenu ovcu ostavivši sve ostale. Svaka obitelj je radila lutke zasebno, a onda su svi prisutni zajednički odigrali prispodobu po-moću lutaka. Polaznicima se svidjela radionica i nadamo se da smo ih time potaknuli na češća kre-ativna druženja s Biblijom u obitelji. Sve radionice bile su besplatne, a za ulaz na predstave skupljao se dobrovoljni prilog.

Valja spomenuti da su ove godine na radionica-ma i na predstavama, pored organizacijskog tima koji čine selektorica prof. dr. sc. Sanja Nikčević, producentica Miriam Mary Brgles, te voditeljica popratnih programa Ozana Iveković, bile prisutne i dvije volonterke – Eva Kompes i Tihana Golu-bić, te jedan volonter – Danijel Starčević. Njihova je pomoć bila iznimno dragocjena jer su odradi-li mnoge stvari koje organizacijski tim nije stizao napraviti. Svi odreda rade bez ikakve naknade za Festival kršćanskog kazališta, koji daljnjim pripre-mama počinje već u kolovozu ove godine prija-vama na natječaje za fi nanciranje i svom ostalom pripremom, a intenzivnijim radom krećemo već u listopadu, kako bi se svi rokovi ispoštovali. Za-hvalni smo na njihovoj nesebičnoj pomoći. Produ-centica FESTKK, Miriam Mary Brgles, postavila je Evi i Danijelu nekoliko pitanja, a njihove odgovore prenosimo u nastavku.

»Mislim da se festival, kao što je fra Ivan rekao na samom otvaranju, razvija u pozitivnom smjeru, iako se ne može od četvrtog festivala očekivati da bude u svim detaljima savršen. Htjela bih istaknu-ti kako je festivalski tim – ‘ludi’ tim i to mislim u


pozitivnom kontekstu. Dakle, svi rade volonterski, svi rade maksimalno i daju svoj doprinos, svatko sa svoga područja. Tim jako dobro funkcionira u kriznim trenucima, kojih ima u organizaciji ovako jednoga vrlo zahtjevnog događaja. Mislim da je za-pravo izvučen maksimum od svih volontera. Ako me zdravlje posluži i dragi Bog bude htio, nadam se da ću moći sudjelovati iduće godine, odnosno, to želim. Ovakvi sadržaji bi trebali biti fi nancirani od strane Grada Zagreba i Ministarstva kulture, posebno s obzirom na manjak takvih sadržaja, pri čemu mislim i na nacionalne kazališne kuće, ne samo u Zagrebu, nego i šire. Mislim da treba ići u tom pravcu i smatram da se festival treba brendira-ti, a na sredstvima treba inzistirati. Dakle, mi kao porezni obveznici koji fi nanciramo kulturu ovoga grada, ako govorimo o Zagrebu, itekako imamo pravo očekivati to. Osobito stoga što takav sadr-žaj ne ulazi u redovne programe kazališta, ali i s toga što se puno ljudi na volonterskoj osnovi trudi. Također, Provincija je dala svoj prostor, sredstva, ljude, a odjek publike i posjećenost upravo govori o tome da nam takvih sadržaja treba i da zaslužuju fi nanciranje od strane nadležnih institucija.« (Eva Kompes)

»Festival ću pratiti uvijek zato jer sam ove go-dine vidio da je to postao festival profesionalnih kazališta, profesionalnih družina i profesionalnih predstava. To su prekrasni tekstovi, odlične scene, odlična svjetla, odlične glazbe. Što s mene tiče, ove godine i zauvijek mogu se igrati ‘Oskar i dama u ružičastom’ i ‘Priča o Bogici’. To je vrh. Koliko sam pratio kazalište u Zagrebu u posljednjim desetlje-ćima, stvarno mogu reći da su to odlične, vrhunske predstave za djecu i odrasle, za kršćane, pa i one koji to nisu, i to je nešto što smo mi htjeli stvoriti ovdje prije dvadeset godina. A evo, sad se pojavilo i traje, i zato mi je drago.« (Danijel Starčević)

Draga braćo! Ukoliko postoji želja za organiziranjem sličnog

festivala i u gradu gdje pastoralno djelujemo, festi-valski tim stavlja se na raspolaganje za pomoć pri savjetima, kontaktima i drugoj potrebnoj logistici! Slobodno se javite!

fra Ivan M. Lotar

DUHOVNI IZAZOVI

Neka put bude uvijek ispred tebe.Neka vjetar bude uvijek iza tebe.Neka ti sunce grije licei kiša nek’ meko natapa tvoja polja.Dok se opet ne sretnemo,neka te Bog drži na dlanu svoje ruke.

(Irski blagoslov)

I biti dobar kao dobar duh,Zatvoren sebi, a otvoren svima.Podizati vlati travkama na tlimaI nikad nikom ne zagorčiti kruh!

(D. Cesarić)

Oslobodite mi put, gospodo, i pustite me da se vra-tim u svoju staru slobodu. Potražit ću svoj prijašnji život da uskrsnem od ove sadašnje smrti… Za lju-bav Božju, poštovana gospodo, recite knezu, mom gospodaru, da sam gol rođen i gol želim ostati. Niti što dobivam niti što gubim. Time hoću reći da sam počeo ovu upravu bez dinara, bez dinara želim i otići, bez obzira kako običavaju raditi namjesnici drugih otoka. Kao Sancho Pansa sam se rodio, kao Sancho Pansa želim i umrijeti.

(Miguel de Cervantes)

Na kraju neće biti večer, već dan Gospodnji… Svi ćemo tada svetkovati i gledati, gledati i voljeti, voljeti i slaviti. Da, zaista, tako će biti na kraju – bez kraja!

(sv. Augustin)


PREDSTAVLJENA APOSTOLSKA POBUDNICA »GAUDETE

ET EXSULTATE« PAPE FRANJE

Zagreb, (IKA) – Apostolska pobudnica »Gau-dete et exsultate« o pozivu na svetost u suvreme-nom svijetu pape Franje predstavljena je u utorak, 19. lipnja u dvorani sv. Franje samostana franjeva-ca konventualaca na Svetom Duhu u Zagrebu.

Predstavljanje je priredio Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga u čijem je izdanju objavljen hrvatski prijevod pobudnice koji je napravila Ana Volarić Mršić.

Počasni gost predstavljanja bio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto.

Uvodno je provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i aktualni urednik Veritasa dr. sc. fra Josip Blažević naglasio kako je pobudnica »rukovet poticajnih misli koje razotkrivaju radosno lice kršćanstva s jedne strane, te neodoljivog poziva na svetost svi-ma izložena razumljivim jezikom uz konkretne naputke s druge strane. Možemo reći da je ova po-budnica svojevrstan priručnik svetosti koji ohra-bruje i najskeptičnije da se odluče iskoraknuti u tom smjeru«.

Izražavajući dobrodošlicu nunciju Pintu koje-mu je ovo prvi dolazak na Sveti Duh, Blažević ga je rekao, kako su mu vrata svetoduškog samostana uvijek otvorena. Zamolio ga je, da papi Franji pre-nese izraze zahvalnosti za ovu pobudnicu, kao i osjećaj sinovske odanosti i poštovanja.

U ovoj prigodi, fra Blažević je predstavio novog urednika Veritasa fra Vladimira Vidovića koji je moderirao predstavljanje.

Osvrt na pobudnicu dao je pročelnik Katedre dogmatske teologije Katoličkoga bogoslovnog fa-

kulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. fra Ivan Karlić.

Uvodno se osvrnuo na samo poimanje sveto-sti danas, te je posvijestio kako je poziv na svetost upućen svima bez razlike. Podsjetio je, kako se pri pozivu na svetost običava pozivati na Drugi vati-kanski sabor i Lumen gentium.

No, davno prija sabora to je učio otac hrvatske književnosti i jezika Marko Marulić on se pro-slavio spisom »De institutione bene vivendi per exempla sanctorum« (Pouke za čestit život prema primjerima svetaca). Ta njegova knjiga iz 1506. jedna je od najčitanijih i najviše prevođenijih knji-ga na europske jezike. Očito je Marulić shvatio da je svetost doista poziv svima, rekao je Karlić.

Nakana Papine pobudnice o pozivu na svetost u suvremenom svijetu nije nikakav novi traktat te-ološki o svetosti, nije ni analiza sredstava za posti-zanje svetosti. »Moj skromni cilj je da još jednom odjekne poziv na svetost, uz pokušaj da ga utjelo-vim u sadašnje prilike, s rizicima, izazovima i mo-gućnostima. Zato jer je Gospodin izabrao svakoga od nas ‘da budemo sveti i neporočni pred njim u ljubavi’ (Ef 1,4)« (usp. br. 2). Karlić se osvrnuo i na dio pobudnice u kojoj Papa upozorava na nepri-jatelje i krivotvoritelje svetosti, a to su suvremeni gnosticizam i pelagijanizam. Prema Karlićevim riječima to je novost u papinskim dokumentima. »Zanimljivo i hrabro poglavlje, jer aludira se izrav-no i neizravno na neke pokrete unutar Katoličke Crkve koji su očito krivotvorenje svetosti«.

U slijedećem poglavlju »U Gospodinu svjetlu« Papa tumači blaženstva u kontekstu današnjega svijeta i Crkve. On konkretizira za naše vrijeme, za naše odnose, za naš svakodnevni život ono što je Isus svečano proglasio u govori na Gori i što je svojim učenicima stavio kao program življenja. »Papa se spušta na razinu vjernika, na razinu ljudi koji se svakodnevno bore sami sa sobom, koji se bore s današnjim relativizmima, sa hedonističkim konzumizmom, s raznim neoliberalnim mentali-tetima i ideologijama ‘koje osakaćuju srce Evan-đelja’.«

Nadalje Papa ukazuje na neke odlike svetosti u suvremenom svijetu za koje se nada odjeknuti na određeni način. Papa ukazuje na »pet velikih oči-tovanja ljubavi prema Bogu i bližnjemu«.


U zaključnom dijelu Karlić je još jednom nagla-sio »na svetost smo svi pozvani, a okoliš svetosti nije nigdje drugdje nego ondje gdje ja živim i dje-lujem, jer svetost nije bijeg od života od obveza, od bilo koje vrste rada«.

Pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klini-ku za psihijatriju Vrapče i saborski zastupnik Ivan Ćelić, dr. med. na početku svoga osvrta je podsje-tio kako papa Franjo često govori o radosti, pa bi ga mogli nazvati »papa radosti«.

Ćelić je pojasnio, kako radost nije samo emo-cija ili osjećaj koji bi uvijek trebao biti posljedica nečega. »Radost je puno više od posredne emocije, to je unutarnje stanje, stav prema životu. Radost je sredstvo do cilja, a ne samo cilj. Radost je naše pri-rodno stanje kad smo povezani sa svojom dušom koja je pravi izvor radosti. Vođen svojom dušom čovjek je radost, umjesto da samo osjeća radost.« U tom kontekstu je podsjetio kako papa Franjo kaže, da kršćanska radost je ono što uzdiže kršća-ne. Kršćanin koji nije radostan u srcu nije dobar kršćanin. Radost kojom kršćanin odiše način je kršćanskog izražavanja. Nije to nešto što se kupu-je ili postiže vlastitim naporom, to je plod Duha Svetoga koji daje radost srcu. Sjećanje i nada dvije su sastavnice koje omogućuju kršćanima da žive u radosti, radosti u kojoj je na prvome mjestu mir.

Takvu kršćansku radost nije lako sačuvati. Su-vremeni se svijet se zadovoljava s kulturom koja nema radosti, u kojoj se izmišljaju mnoge stvari za zabavu.

Ćelić je podsjetio i kako je glavna Isusova za-povijed da ljubimo jedni druge. Stoga je ukazao na podudarnost radosti i ljubavi, te to potkrijepio mi-slima sv. Majke Terezije »radost je snaga, radost je ljubav, radost je mreža ljubavi kojom možete uhva-titi duše«.

Kad god vanjski uvjeti stavljaju našu radost na kušnju, jer se čini da imamo više razloga da osje-ćamo tugu nego radost, a ne možemo se dovesti u stanje ljubavi, onda možemo posegnuti za krepo-stima nade, vjere i ljubavi da bi se postupno i brzo vratili u stanje radosti, jer »radost je ukorijenje-na u temeljnim krepostima u ljubavi, vjeri i nadi. Ona nije izolirana od vlastitog karaktera, niti od okolnosti. Kada karakterom upravlja ego, radost je

nepostojana, no kada njime upravlja duša onda je radost trajna« rekao je Ćelić.

Osvrt na pobudnicu dao je i novinar Večernje-ga lista Darko Pavičić. Govoreći iz perspektive no-vinara, naglasio je kako je on u dodiru sa svetim ljudima, te je iz vlastitog života posvjedočio kako je imao prilike susreti neke poput Franje Kuharića i Bonaventure Dude. Kako znamo da su ljudi sve-ti? Tako jer zrače ljubavlju. »Oni ne mogu sakriti svoju ljubav prema Bogu, prema čovjeku. Upravo o tome govori papa Franjo u ovoj pobudnici koja je u glavnim točkama sukus njegovog pontifi kata. Način na koji Papa govori cijelo vrijeme je jedno-stavan, probitačan, dolazi do svojih slušatelja, ne samo u Crkvi nego i izvan nje. I ova će pobudnica zainteresirati mnoge ljudi koji su izvan Crkve, a Papi je cilj da Crkva koja je kuća svih dovede i one koji su se iz različitih razloga udaljili. On ne traži svece među idealnim ljudima, jer sveci mogu biti naša vlastiti majka, baka. Papa stavlja naglasak na svakodnevnu jednostavnost života u kojoj može-mo prepoznati svetost. On nas vraća na svakod-nevne izazove s kojima se susrećemo u svakodnev-nom životu da pokušavamo biti dobri, susretljivi, rekao je Pavičić, te citirao retke iz pobudnice »ne treba biti biskup, svećenik, redovnica ili redovnik da bi netko bio svet. Često smo u napasti da po-mislimo kako je svetost pridržana za one koji su u mogućnosti biti podalje od običnih obveza, kako bi se puno vremena posvetilo molitvi. To nije tako. Svi smo pozvani biti svetima, živeći s ljubavlju i dajući ponaosob vlastito svjedočanstvo u svaki-dašnjim poslovima, tako gdje jesmo.« (Usp. br. 14).

Dakle, Papa ne stavlja neke uzvišene ideale, on ne nameće kriterije, već poziva: budi svet tamo gdje jesi. Na pitanje »kako to smjestiti u kontekst medijskog svijeta« Pavičić je odgovorio »valja se truditi kao i u svakom drugom poslu; iskreno i istinito prenositi ono što se vidi, što se čuje u su-sretu sa svetim ljudima i Papinim govorima i na-govorima i prezentirati ih javnosti«.

Odabrane dijelove pobudnice »Radujte se i kli-čite« čitao je fra Ivan M. Lotar, a predstavljanje je glazbeno obogatio Ansambl »Kolbe« dijelovima novoga mjuzikla »Svetac svega svijeta«.


PREMINUO O. ZVONIMIR ZLODI

Dok su večernja zvona Vazmenog bdijenja ra-dosno objavljivala Gospodinovo uskrsnuće, na Veliku subotu, 31. ožujka 2018. u 21 sat, naš re-dovnički subrat i svećenik, O. ZVONIMIR ZLO-DI OFMConv. svoju je dušu pridružio Gospodinu Uskrslome i u svečanom skupu onih koji su pratili Uskrsnulog Isusa vratio u Očev dom.

Pokojni o. Zvonimir, najstariji član Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, rođen je u Zagrebu, 28. travnja 1923. godine. Na-kon provedene godine novicijata u Ptuju u tamoš-njem samostanu sv. Petra i Pavla, položio je svoje jednostavne redovničke zavjete 28. kolovoza 1940. godine, da bi svoje doživotne, svečane zavjete po-ložio 29. travnja 1944. u Rimu, gdje se nalazio na studiju bogoslovnih nauka. U Rimu je i zaređen za svećenika 1. ožujka 1947. godine. Po povratku u Domovinu vršio je poglavarske i odgojiteljske dužnosti u nekim samostanima Provincije, da bi većinu svoje aktivne djelatnosti, preko 25 godina života, proveo u Rimu kao redoviti vatikanski pe-nitencijar, gdje je u tri navrata vršio i službu rekto-

ra Kolegija vatikanskih penitencijara. Za vrijeme svoje djelatnosti u Bazilici sv. Petra u Vatikanu zalagao se za postavljanje prigodne spomen-plo-če na krštenje Hrvata i prvih veza našeg naroda sa Svetom Stolicom u ovoj prvoj Crkvi katolička u svijetu, što je upravo ostvareno tijekom protekle godine, a bit će inaugurirano ujesen ove godine. Po povratku u Domovinu kratko vrijeme proveo je u Samostanu sv. Antuna u Novom Marofu, da bi uskoro bio dodijeljen zagrebačkom samostanu Svetog Duha, gdje je proboravio i doživio visoku starost, sve do smrti u 95. godini života. Velik dio svojeg apostolata posvetio je pisanoj riječi, pa je tako napisao više uspjelih hagiografi ja, među ko-jima je životopis sv. Antun Padovanskoga u više izdanja tiskan u oko 20.000 primjeraka. Braća ga pamte kao marljiva, savjesna, vedra i neobično jednostavnog i pristupačnog čovjeka, redovnika i svećenika. Svoju matičnu Provinciju u Zagrebu, povratkom iz Rima, obogatio je vrijednom galeri-jom fi latelističkog i numizmatičkog blaga.

Sprovod dragog pokojnika uslijedio je u utorak, 3. travnja 2018., u crkvi sv. Antuna Padovansko-ga na Svetom Duhu u Zagrebu, s pogrebnom mi-som koju je predvodio pomoćni zagrebački biskup mons. Mijo Gorski u 10,30 sati. Nakon svete mise zemni ostaci o. Zvonimira položeni su u samo-stansku grobnicu Kapele Svetog Duha. Pogrebne obrede nakon mise predvodio je provincijal, fra Josip Blažević. Sudjelovalo je preko 40 svećenika, uglavnom braće Hrvatske i Slovenske Provincije.

Prenosimo veći dio iscrpnog izvješća objavlje-nog u Informativnoj Katoličkoj Agenciji:

Misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Antuna Pa-dovanskoga na Svetom Duhu u utorak, 3. travnja za pokojnog o. Zvonimira Vjekoslava Zlodija predvo-dio je pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski. U koncelebraciji je bilo četrdesetak svećenika, među kojima provincijalni ministar Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca o. Josip Bla-

pokojna braća


žević s defi nitorijem, te subraća pristigla iz samo-stana diljem Hrvatske, kao i članovi Slovenske pro-vincije sv. Josipa franjevaca konventualaca predvo-đeni vikarom provincije o. Ernestom Benkom. Uz lijepi broj vjernika, među kojima je bilo dosta onih koji su se kod fra Zvonimira ispovijedali, na za-dušnici je bio i Darijo Burjan predsjednik Križar-ske organizacije kojoj je u vremenu prije Drugoga svjetskog rata pokojni fra Zlodi pripadao.

Prenoseći izraze sućuti zagrebačkoga nadbi-skupa kardinala Josipa Bozanića, uvodeći u misu, biskup Gorski je rekao: »U ozračju smo uskrsnuća Kristova, i ovom misom koju prikazujemo za pre-minuloga fra Zvonimira opraštamo se od njegova tijela s nadom da ono što je Isus doživio već sada na neki način doživljava fra Zvonimir, i da se pre-selio u vječnost u ruke dobroga Oca«. U homiliji se biskup Gorski osvrnuo na misna čitanja, te se po-sebno zaustavio na riječi apostola Pavla »ako Krist ni je uskrsnuo uzaludna je vjera naša«. »Kristovo uskrsnuće je prekinulo začarani krug smrti, mr-žnje, zla. Isus je to raspršio u svom tijelu dopustivši da bude ubijen, ali da i u tom tijelu zlo bude pobi-jeđeno. Tomu se radujemo, ali smo dužni nepre-stano o tome govoriti poslušni Isusovoj riječi, koju je rekao učenicima, a i nama: ‘Bit ćete mi svjedoci’. Ne svjedoci njegovih čudesnih djela, ne svjedoci samo njegovih riječi, već svjedoci njegova uskrsnu-ća. To smo mi kršćani: svjedoci Isusova uskrsnuća i tu istinu o uskrsnuću neprestano smo dužni navi-ještati svijetu. Štoviše, i najviše onda kada taj svijet odbija tu istinu ili kad se u tom svijetu množe zla. Baš tada treba govoriti o snazi Kristova uskrsnuća i posljedicama tog uskrsnuća«. Zato, dok se opra-štamo od pokojnog Zvonimira, istaknuo je biskup Gorski, »upravo trebamo sebi posvijestiti istinu da ćemo ustati u tijelu. Uvjereni smo da je s takvom vjerom i pokojni fra Zvonimir prošao zemljom i želio činiti dobro, želio je svjedočiti Krista uskr-snuloga«, rekao je biskup Gorski i zaključio: »Vje-rujemo, da ga je Isus kojega je slijedio, čije je uskr-snuće naviještao, čiji je mir i pomirenje dijelio i čiji je život svojim redovničkim životom naviještao, i to naviještajući i govoreći o onom vremenu izvan obzora groba i smrti, o onom daru kojega je Bog za nas pripravio, u njega već ušao. Gospodin neka mu bude dobri Otac i blagi sudac, a Isus Krist njegov brat koji ga prima u Očev dom«.

Nakon popričesne molitve, provincijal o. Blaže-vić pročitao je životopis o. Zvonimira Zlodija, te je naglasio kako činjenice iz njegova života malo govore o samozatajnom i bogatom životu pokoj-nika. »Bio je utjelovljenje strpljivosti i marljivosti, odslavljenih preko 25.000 misa, brojne ispovijedi otkrivaju uzornoga redovnika, čovjeka duboke vjere i pouzdanja u Gospodina. Njegovo svećenič-ko služenje otrlo je mnoga suza, iscijelilo mnoga srca, vratilo smisao mnogim duhovnim nomadi-ma, mnoge pomirilo sa živim Bogom. Ljude nje-gova kova ne mogu zaplašiti prijetnje diktatora, niti zavesti svjetovna obećanja. Život ga je naučio, da sve prolazi a samo Bog ostaje«. Također je pro-vincijal pročitao riječi o. Zlodija koje je zapisao za kanonske vizitacije u prosincu »pomalo se razgra-đuje moj zemaljski put. Svaki dan razmišljam kako ću se što bolje pripraviti za susret s Bogom. Čudi me, da sam baš ja doživio ove godine. No, Bog je tako htio. Kad bude htio, neka me uzme k sebi. Preplavljeni zahvalnošću za dar života o. Zvonka, najstarijeg člana naše hrvatske Provincije, ispraća-mo ga s osjećajima pijeteta i molitvom da mu uskr-sli Gospodin pokoj i slavu u društvu svojih svetih i vjernih«, rekao je o. Provincijal, te posebno riječi zahvale uputio fra Đuri Crlenjaku koji je posljed-nje dane života bio uz pokojnikovu postelju, te bri-nuo za njega do samoga izdaha.

U ime slovenskih franjevaca konventualaca, a osobito onih koji su bili odgajanici fra Zlodija, oprostio se o. Ernest Benko. »Svi koji smo započeli svoj redovnički život ovdje u Zagrebu ili na Cresu s velikim poštovanjem se sjećamo trojice ‘velikih’ odgojitelja: o. Vinka Vinceka, o. Dionizija Drnića i vas, o. Zvonko Zlodi. Svaki od vas bio je nešto posebno. O. Vinko bio je odlučan i zahtjevan. Od nas je tražio potpunu predanost redovničkom ži-votu. Oca Dionizija se sjećamo kao mudrog od-gojitelja, s puno životnog iskustva. Davao nam je mudre savjete kao otac svojim sinovima. Vas, dra-gi oče Zvonko, sjećamo se kao čovjeka kojemu se nikad nije žurilo i nikada niste dramatizirali ni u bilo kakvoj situaciji. Bili ste strpljivi i uvjereni da su sve stvari puno više u Božjima nego u vašima rukama«.

Pogrebni obred predvodio je provincijal Blaže-vić, a potom je tijelo preneseno u crkvicu Svetoga Duha gdje je položeno u kriptu-grobnicu gdje se


nalaze tijela jedanaest franjevaca konventualaca preminulih od 1999. do 2008. godine.

Donosimo u cijelosti sprovodno slovo o. Provinci-jala na kraju pogrebne mise:

VJEKOSLAV ZLODI, sin pok. Jurja i pok. Mo-nike r. Megla, rođen je 28. travnja 1923. godine u Zagrebu. Kršten je iste godine u župi sv. Blaža u Zagrebu. U devetoj godini ostaje bez majke, na koju mu ostaje tek uspomena, ali i duboka zahval-nost. Od tada mu njegova starija sestra postaje ujedno i majka.

• Osnovnu školu i malu maturu završio je 1937. u Zagrebu.

• Iste godine stupio je u sjemenište franjevaca konventualaca formiran vjerski i nacionalno kroz onodobne katoličke organizacije u punom cvatu, poput Katoličke Akcije i Križarskih društava, koji-ma su svetoduški fratri bili duhovnici.

• Započinje novicijat početkom Drugoga svjet-skoga rata, 1939. godine, u Ptuju, »tom starodrev-nom slovenskom gradiću, koji ima toliko sličnosti sa Asizom i Umbrijom«.

• Prve zavjete položio je u Ptuju 28. kolovoza 1940. a svečane 1944. u Rimu.

• Godine 1942., završio je Gimnaziju u Zagre-bu.

• Od 1942. do 1947. studira u Rimu, 1945. ste-kao je bakalaureat na Papinskom Sveučilištu sv. Bonaventure u Rimu, a 1947. na Papinskom Sve-učilištu Gregorijana u Rimu stekao je i licencijat iz teologije.

• Za svećenika je zaređen u Bazilici sv. Ivana Lateranskoga u Rimu u subotu 1. ožujka 1947., što znači da je na Pepelnicu prošle godine, napunio 70 godina svećeničkog života. Pod naslovom »Mla-domisnik, o. Zvonko Zlodi pjeva prvu sv. misu daleko od svojih milih« časopis »Križ« od travnja 1947. bilježi da je dan nakon ređenja, dakle u ne-djelju 2. ožujka iste godine, o. Zvonko prikazao svoju prvu »Nekrvnu Žrtvu u krugu svojih suna-rodnjaka. Ta rijetka sreća, da je mogao proživjeti te časove svoga života u Rimu, tom središtu svega kršćanstva, donekle je ublažila bol, što na njego-voj mladoj misi nije bila prisutna njegova obitelj i

što tu svoju rijetku prigodu nije mogao proslaviti u svom nezaboravnom, bijelom Zagrebu«. Isti ano-nimni novinar zaključio je svoj izvještaj riječima: »U Ocu Zvonku naš Red ima jednog od rijetkih redovnika, koji nosi toliko privrženosti prema nje-mu i prema svojoj dragoj Provinciji; Sv. Crkva do-biva u njemu jednog svećenika, koji imade za ideal iznad svega ljubav Kristovu, puno svete gorljivosti za slavu Božju i spas duša; njegova obitelj dobila je uzor svećenika, kao najljepšu naravnu i svrhu-naravnu nagradu za sve što je žrtvovala za njega; i napokon njegova Hrvatska Domovina, koju on neopisivo ljubi, dobiva u njemu jednoga od vjer-nih svojih sinova, od koga toliko očekuje. Našem mladom levitu u vinogradu Gospodnjem neka su naše usrdne čestitke i najtoplije želje!«

• Od 1947. do 1950. o. Zvonko je u Svetoduš-kom samostanu bio imenovan kapelanom u bolni-ci Svetog Duha.

• Od 1950. do 1951. služio je vojni rok.• Nakon povratka iz JNA do 1956. kroz pet go-

dina postaje ispovjednikom u samostanu sv. Fra-nje u Šibeniku.

• Od 1956. kroz mandat na tri godine obnaša službu gvardijana samostana sv. Franje u Splitu.

• Sljedeći mandat od 1959. do 1962. proveo je kao gvardijan samostana sv. Franje u Šibeniku.

• Od 1962. do 1968. obnaša službu magistra novaka na Cresu i pri Svetoj Trojici u Podlehniku.

• Od 1968. do 1971. u Zagrebu je bio magistar naših klerika, gdje kao profesor predaje i na na-šoj Srednjoj školi za spremanje svećenika ovdje na Svetom Duhu. Mnogim našim fratrima bio je pro-fesor etike/moralke.

• Župnik u Petrovaradinu i upravitelj svetišta M.B. Tekijske bio je od 1971. do 1972.

• Narednih 25 godina proveo je od 1973. do 1998. godine kao ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu za hrvatski, slovenski i talijanski jezik. Is-povijedao je ljude svih staleža i nacija, iz cijeloga svijeta, od djece do biskupa, kardinala i papa.

• Izabran je za rektora penitencijerije i tu služ-bu obnašao u tri mandata kroz skoro deset godina, od 1979. do 1988. godine.


• 1980. godine zauzimao se da i Hrvati u Vati-kanskoj bazilici sv. Petra dobiju svoje spomen-obi-lježje na pokrštavanje Hrvata i prvih veza našeg naroda sa Svetom Stolicom, a želja mu se ispunila tek 9. siječnja 2018. kada je, prema izviješću o. Bo-židara Nagya, u hodniku koji vodi iz spomenute Bazilike sv. Petra u njezinu Sakristiju konačno po-stavljena hrvatska ploča na latinskom jeziku.

• 7. siječnja 1986. bio je izabran predsjednikom Inicijativnog odbora, što ga je sazvao o. Božidar Nagy, sa svrhom otvaranja gostinjca Doma hrvat-skih hodočasnika »Blaženi Ivan Merz« u Rimu.

• Provincijal fra Ilija Miškić dodjeljuje ga za člana Svetoduškog bratstva u Zagrebu od 10. velja-če 1999. godine, gdje će se zadržati do same smrti, kroz skoro punih dvadeset godina.

• Autor je mnoštva članaka u našem Veritasu, recenzent knjiga, a pisao je i za druge časopise, po-put Famiglia cristiana, Apostol Bezgrešne i Frater-nitas. Objavio je desetak knjiga, većina ih je doži-vjela više izdanja, a neke su prevedene i na sloven-ski jezik. Sve dok ga vid nije izdao bio je službeni provincijski prevoditelj svih dokumenata, a preveo je i nekoliko knjiga.

Gole činjenice, ovdje jedva pobrojene, malo govore o bujnom i bogatom samozatajnom re-dovničkom životu našega o. Zvonimira Zlodija. Makar je živio u burnim vremenima, rođen u Kra-ljevini SHS, nadživio NDH i Jugoslaviju, doživio Hrvatsku, proživio dva rata, Drugi svjetski i prošli Domovinski rat, otac Zvonko utjelovljenje je str-pljivosti i marljivosti. Njegovih 70 svećeničkih godina, koje smo prošle godine obilježili, odslav-ljenih preko 25.000 misa, broja ispovijedi da ni ne spominjemo, odaju uzorna redovnika, čovjeka duboke vjere i pouzdanja u Gospodina. Njegovo svećeničko služenje otrlo je mnogu suzu, iscijeli-lo mnogo srce, vratilo smisao mnogim duhovnim nomadima, mnoge pomirilo sa živim Bogom. Lju-de njegovoga kova ne mogu zaplašiti prijetnje dik-tatora niti zavesti svjetovna obećanja. Život ga je naučio da sve prolazi, samo Bog ostaje. Mudar je samo onaj čovjek koji je život istrošio služeći Bogu koji nas čeka na kraju svih naših životnih trka.

Za vrijeme posljednje kanonske vizitacije u prosincu prošle godine u rokovnik sam zabilježio

iz usta o. Zvonka i ove riječi: »Pomalo se razgrađu-je moj zemaljski put. Svaki dan razmišljam kako ću se što bolje pripraviti za susret s Bogom. Čudi me da sam baš ja doživio tolike godine. Bog je tako htio. Kad bude htio neka me uzme k sebi.«

Do svojih posljednjih dana bio je pokretan i mogao se brinuti o sebi. Ušao je u korizmu vidno oslabljen, a snage su ga počele rapidno napuštati. Na Veliki petak, već nepokretan u krevetu, sudje-lovao je u pobožnosti Križnoga puta što ga je uz njegov krevet predvodio župni vikar fra Josip Iva-nović. Okrijepljen svetim sakramentima blaženo je preminuo u noći vazmenog bdijenja dok se u svim crkvama diljem katoličkog svijeta razlijevao radosni Aleluja!

Preplavljeni zahvalnošću za dar života o. Zvon-ka, najstarijeg člana naše Hrvatske provincije fra-njevaca konventualaca, ispraćamo ga s osjećajima pijeteta i molitvom da mu Uskrsli Gospodin udi-jeli pokoj i slavu u društvu svojih svetih i vjernih.

Istovremeno ovdje želim izraziti posebnu za-hvalnost našem samozatajnom fra Đuri Crlenjaku koji je posljednje dane života fra Zvonimira bio uz njegovu postelju i majčinski skrbio za sve njegove potrebe do samog izdaha.

Ožalošćenoj rodbini, prijateljima i poznanici-ma izražavamo iskrenu sućut.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

fra Josip Blažević, provincijalni ministar

UPISATI U NEKROLOGIJ:

30. ožujka 2018: Zagreb: o. Zvonimir ZLODI, preminuo u 95. godini života, 71. svećeništva, 74. svečanih zavjeta: magister teologije, poglavar i odgojitelj u Provinciji, preko 25 godina redoviti ispovjednik u Ba-zilici sv. Petra u Rimu, od toga u tri navrata rektor vatikanske penitencijerije. Pisac rado čitanih knjiga i kolekcionar fi latelističkog i numizmatičkog blaga, koje je ostavio svojoj Provinciji u baštinu. Blage naravi, strpljiv i nenametljiv sve do smrti u dubokoj starosti.

Documents

GLASILO HRVATSKE PROVINCIJE SV. JERONIMA ......veliku ljagu na Provinciju i Crkvu u Hrvatskoj. Potreseni smo i ražalošćeni. Postavlja se stotinu pitanja. Sa strane aktualne provincijske