glasilo Hrvatskog društva karikaturistalipanj2006. FranoDulibiæ … · 2006. 6. 7. · staleško priznanje, nagradu "Otokar Keršovani" nakon 35 godina staža u Veèernjem listu

KARIKA060glasilo Hrvatskog društva karikaturistalipanj2006.

ISSN

133

1-8

411

Tem

a br

oja:

PRE

TPO

VIJE

ST

I PO

ÈEC

IK

ARIK

ATU

RE U

HRV

ATS

KO

Jby

Fran

oDul

ibiæ

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:05 Page 1

Luc Vernimmen (Belgija) - brončana medalja ZAGREB 2006.

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:06 Page 2

IMPRESUMIzdavaè: Hrvatsko društvo karikaturista, Savska 100, 10000Zagreb, tel.: 01/4923673 (samo èetvrtkom od 19 do 21 sat),fax.: 01/6687695, e-mail: [email protected], žiro: 2360000-1101453975 (Zagrebaèka banka) \ Glavni urednik: NikolaPleèko - Nik Titanik \ Uredništvo: Ivan Šariæ i Janko Buèar \Dizajn i prijelom: Nikola Pleèko - Nik Titanik

lipanj 2006. - KARIKA 3

DRAGE KOLEGICE I KOLEGE,

pretpostavljam, svi veæ znate...

IMAMO NOVE PROSTORIJE!!!

Krajem travnja uselili smo se u noveprostorije u Savskoj ulici u Zagrebu, tetako rješili najveæi problem koji se prednaše Društvo nadvio krajem prošlegodine.

Najveæe breme preseljenja je, izmeðuostalih, ponio naš tajnik Zdenko Puhin,te mu ovim putem želim još jednom uosobno ime i u ime svih naših èlanova odsrca zahvaliti. Takoðer, pozvao bih sveèlanove da posjete naše nove prostorijesvaki èetvrtak od 19 do 21 sat.

***U ponedjeljak, 12. lipnja otvorit æemo 11.izdanje Meðunarodne izložbe karikatu-ra ZAGREB 2006, koja je ove godine zaglavnu temu imala "crni humor".

Nažalost, pridjev crni i dalje oslikavasituaciju u kojoj se danas nalazikarikatura u Hrvata. Niti par novihnovinskih izdanja nisu prigrlilakarikaturu te je tako ona i dalje ostalanon grata.

Hvala Bogu, sisa i guzica ima napretek.

Vaš Nik

SADRZAJ:

12Lex u Fokusu

06ZAGREB 2006. - najava

07Oskarika 2005.

08Pretpovijest i poèeci karikature u Hrvatskoj

11Fašnièka najkarikatura

14Konaèno dokazana "snaga" karikature

16Protjerani humor

18Štambuk u Novom Sadu

04Vijesti iz Društva

20Odjek s festivala

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:06 Page 3

4 KARIKA - lipanj 2006.

VIJESTI IZ DRUŠTVA

IMAMONOVE

PROSTORIJE!!!

HRVATSKO DRUŠTVO KARIKATURISTA

Savska 10010000 Zagreb

MB: 3290034žiro-raèun: 2360000-1101453975

Tel: +385 (1) 4923673 (èetvrtkom 19-21)

Fax: +385 (1) 6687695

e-mail: [email protected] www.hdk.hr

HRVATSKO DRUŠTVO KARIKATURISTA

Savska 10010000 Zagreb

MB: 3290034žiro-raèun: 2360000-1101453975

Tel: +385 (1) 4923673 (èetvrtkom 19-21)

Fax: +385 (1) 6687695

e-mail: [email protected] www.hdk.hr

AKO SAMI DONOS

ITE POŠTU,

PODIGNITE POKL

OPAC I

UBACITE POŠILJK

U

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:06 Page 4


VIJESTI IZ DRUŠTVA

Bard karikature,humorist i grafièki ured-nik koji je obilježiodesetljeæa Veèernjakovavizualnog identiteta,Alojz Ševèik, umro je u76. godini. U tomove itomove knjiga mogle bise sabrati uspomene nastvaralaštvo toga glasnogveseljaka, kojega seVeèernjakovi èitateljisjeæaju kao autora popu-larne rubrike karikatura"Blizanci" što je godina-ma izlazila najprije uVjesniku, a potom uVeèernjaku.

Za grafièko ureðivanjeVeèernjeg lista nagraðenje Zlatnim peromDruštva novinaraHrvatske 1970. godine, aèetrnaest godina poslijenovinarski ga je cehnagradio i za karikature.Njegovo ime poznato je iu meðunarodnim kru-govima karikaturistanagraðen je na Festivalukarikature u Montrealu1980. godine. AlojzŠevèik bio je grafièkiurednik i urednik karika-turist od Veèernjakovapoèetka, toènije odpreteèe našega lista,Veèernjeg vjesnika 1957.godine. Grafièki je diza-jnirao i SlobodnuDalmaciju 1988. godine.Za životno djelo dobio je

1993. godine najveæestaleško priznanje,nagradu "OtokarKeršovani" nakon 35godina staža uVeèernjem listu.

Kad nije radio, bježao jemoru, svom omiljenomOsoru na otoku Cresu.Znali su svi na otoku danije propuštao jesenskilov na lignje. Uz more iribièki štap uživao jeposljednje, umirovl-jenièko desetljeæe.

(Tekst preuzet izVeèernjeg lista)

Vijest o smrti osjeèkogpoznatog karikaturiste,entuzijasta, našeg èlana ikolege od 1989. godine,te èlana FECO, bila je 24.ožujka veliko iznenaðen-je za obitelj, prijatelje,suradnike i sve nas uOsijeku. U njegovojživotnoj dobi bez vidnihtragova bolesti u punomzamahu pripremanja 57.izložbe karikatura, teškoje shvatiti i prihvatiti daživot preko noæi moženeumitno prestati. Alisudbina nekad nemamilosti pa se nažalost i saTomislavom poigrala unjegovoj tek 48. godiniživota.

Tomislav Dušaniæ - TODroðen 9. 7. 1957. uTvrðavici na lijevoj obaliosjeèke Drave, kvalifici-rani mornar na morskimi pretežno rijeènimbrodovima, za sebe jetvrdio i dokazao da je poopredjeljenju karikatur-ist. Taj PANONSKIMORNAR, kako je i samznao reæi, veæ se od 1978.godine pojavljivao ujavnosti svojim grafièkimradovima, a prve karika-ture objavljuje 1986. odkada je u svijetu karika-ture praktièno do smrti. Izlagao je svoje radovesamostalno u Osijeku iokolici, te u Njemaèkoj,sudjelovao na mnogiminozemnim festivalimakarikature, a odDomovinskog rata èinivelike napore u organi-zaciji mnogih izložbikarikatura s antiratnomili humanitarnom tem-atikom. Kao organizator izložbeantiratne karikature ujeku najžešæih ratnihbombardiranja Osijeka,te kao pokretaè i uzvelike teškoæe uporniorganizator Galerijekarikatura jedinstvene uHrvatskoj, nagraðen je ižupanijskom nagradomza kulturu. Objavio jenekoliko knjiga karikatu-ra i ostvario nekolikodomaæih i stranih priz-nanja i nagrada zakarikaturu. Njegov oproštaj naCentralnom groblju uOsijeku pokazao jeneospornu popularnostkoju je ostvario radom idjelovanjem naroèitokroz održavanje Galerijekroz koju je prodefiliraloèak 56 domaæih i poz-natih imena iz svijetakarikature sa po tridese-

tak svojih zanimljivihuradaka. Iako se stalnoborio sa financijskim iprostornim tegobama,bez stalnog i odgovara-juæeg izložbenog prosto-ra, unazad nekoliko godi-na postojanja Galerijeuspio je ostvariti svakimjesec novu izložbu kojusu uz manji programotvarale mnoge poznateosobe iz javnog i kul-turnog života Osijeka iOsjeèko - baranjskežupanije. Ostati æe nam usjeæanju kao rijetkizaljubljenik u karikaturui kao nesalomivi entuzi-jast u nastojanju dakarikaturu popularizira. Od TOD-a se opraštamo imi uz tople rijeèi kojesmo èuli na ispraæaju uzodar - Vjeèni spokojneka je nagrada zadobrohotnost kojom jehodao mali osjeèki duh usvijetu karikature.

(Napisao Krunoslav Sili)

IN MEMORIAMALOJZ ŠEVÈIK (1930 - 2006.)

IN MEMORIAMTOMISLAVDUŠANIÆ - TOD (1957- 2006.)

ÈLANARINA!!!ÈLANARINA

Èlanove, koji još nisuuplatili èlanarinu za2005.godinu (polaèlanova našegDruštva), molimo dapodmire svoju obvezuuplatom èlanarinepreko žiro-raèuna:

2360000-1101453975(obavezno poslatifotokopiju uplatnice)

ili

èetvrtkom u pro-storijama Društva.

HITNO,BRZO!

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:06 Page 5


ZLATNA MEDALJA Aleš Vyjidak (Èeška)SREBRNA MEDALJA Sergey Riabokon (Ukrajina) BRONÈANA MEDALJA Luc Vernimmen (Belgija)

Posebna priznanja: Vladimir Kazanevsky (Ukrajina), Lubica Konkova (Slovaèka), Goran Milenkoviæ (SCG), Yuri Ochakovsky (Izrael), Costel Patrascan (Rumunjska).

Frano Cebalo

ZAGREB 2006. - najava

Zapelo u pošti!

Ocjenjivaèki žiri (sastavljen od karikatu-rista Ota Reisingera, Tomislava Ožaniæa,Davora Trgovèeviæa, Joška Marušiæa i profe-sora na Filozofskom fakultetu FraneDulibiæa) ocijenio je radove pristigle na 11.izdanje Meðunarodnog festivala karikatureZagreb 2006., te donio odluku o pobjednici-ma i dobitnicima priznanja.

OPŠIRANIZVJEŠTAJ OOVOGODIŠNJEM FESTIVALU,SUDIONICIMA IDOBITNICIMANAGRADA,ATMOSFERI NAOTVARANJU IOSTALIMDOGAÐAJIMAVEZANIM ZAFESTIVAL,ÈITAJTE UPOSEBNOMBROJU KARIKEKOJI ÆE IZAÆINAKONIZLOŽBE!

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 6


Zajednièko slanje karikatura èlanova HDK na višeod pedeset meðunarodnih festivala tijekom

2005.godine pokazalo se opravdano. Veliki brojnagrada i priznanja, a Društvo je kao i svake godine,po usvojenim kriterijima bodovanja izabralo najna-graðivanijeg autora na meðunarodnim festivalima,kojeg æe predstaviti na sveèanom otvorenju 11. meðu-narodne izložbe karikatura ZAGREB 2006. OSKARI-KA æe biti dodijeljena Louisu Postruzinu èlanuHDK iz Australije.

OOSKSKAARRIKIKAA2005.OSVOJENI BODOVI U 2005.

Louis Postruzin 20,4520,45željko Ceriæ 12,6512,65Miroslav Gerenèer 8,508,50Josip Kovaèeviæ 8,008,00

NAGRADE ÈLANOVA HDK NAMEÐUNARODNIM FESTIVALIMAKARIKATURA U 2005.

PRVA NAGRADA željko Ceriæ (Solin), Louis Postruzin (St.Petersburg/Rusija)DRUGA NAGRADA Miroslav Gerenèer (Shangai,Kina) TREÆA NAGRADA Davor Štambuk (Zemun/SICG), Josip Kovaèeviæ (Indija), Tomislav Ožaniæ (DONG-A LG/Koreja),PRIZNANJA Ivan Haramija (Damask/Sirija, Leng Mu/Kina),Miloš Paniæ (Damask), Zdenko Puhin (Damask/Sirija, Leng Mu/Kina),Louis Postruzin (Damask/Sirija, LengMu/Kina, Beijing/Kina, Shangai/Kina,Jiaxing/Kina, Bratislava/Slovaèka),DavorTrgovèeviæ (Zagreb, Shangai/Kina), Miloš Paniæ (Skopje/Makedonija), Frano Cebalo (Marostica/Italija),Miroslav Georgievski (Marostica/Italija,Jiaxing/Kina), željko Ceriæ (Bejing/Kina),Josip Kovaèeviæ (Kozuchow/Poljska,Shangai/Kina), Mojmir Mihatov (Nasreddin Hodja/Turska,Bejing/Kina), Oto Reisinger (Tolentino/Italija), Borislav Hegedušiæ (Shangai/Kina), Miroslav Gerenèer (Jiaxing/Kina)

TABLICA VRIJEDNOSNIH GRUPA FESTIVALA

I.grupa (koeficijent 1,3)Knokke Heist (Belgija), Aydin Dogan (Turska), JomiuriShimbun (Japan)II.grupa (koeficijent 1,2)Daejeon (Koreja), Dong-A (Koreja), Sintra (Portugal),Teheran (Iran)III.grupa (koeficijent 1,1)Nasredin Hodja, Bursa, Alanya (Tur), Legnica,Kozuchow (Polj), Marostica, Tolentino, Trento, Foligno,Cuneo (Ita), Amsteelven, Kroushoutem (Niz), Beringen,Olen, Boecheut (Belgija), Zemun, Beograd (SiCG), Haifa(Izr), Porto, Fene (Port), Buenos Aires (Arg), Calarasi,Ploiesti (Rum), Kyoto (Jap), Zagreb (Hrv), Essen(Njem), Kiev (Ukr), Beijing, Nanjin City (Kina), HradecKralove (Èeš), Ketrzyn (Polj), Jonzac (Fra), Ottawa(Kan), Kiev (Ukr), Damask (Sir), Prešov, Bratislava(Slovaèka)IV.grupa (koeficijent 1,0)sve ostale izložbe

NAGRADA I II III IVGrand Prize 16,9 15,6 14,3 13,01.nagrada 14,3 13,2 12,1 11,01.nagrada(više dobitnika) 13,0 12,0 11,0 10,02.nagrada 9,1 8,4 7,7 7,02.nagrada (više dobitnika) 8,45 7,8 7,15 6,53.nagrada 6,5 6,0 5,5 5,03.nagrada (više dobitnika) 5,85 5,4 4,95 4,5Priznanje 1,95 1,8 1,65 1,5

Kao što se vidi iz tablice meðunarodne izložbe karika-ture svrstane su u èetiri vrijednosne grupe, a na temeljusaznanja o više elemenata: fond nagrada, katalog, tradi-cija izložbe, zastupljenost na internetu (natjeèaj, rezul-tati, nagraðene karikature...), vraæanje radova, pozivan-je nagraðenih autora na dodjelu nagrada ...

Osnovne bodove ima grupa IV, a na ostale grupeizložaba primijenjen je 'koeficijent vrijednosti izložbe'.

Pripremio: Zdenko Puhin Puya

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 7


PRETPOVIJEST I POÈECI KAizvorni zznanstveni rrad FFrane DDulibiæa

Fragmenti pretpovijesti

Preširoko shvaæanje ili nepoznavanje definicijekarikature dovelo je do toga da se u našoj literaturikatkad navode primjeri "najstarijih" karikatura bezutemeljene argumentacije, odnosno bez oèitihobilježja karikature. Veæinom ih možemo svrstati upretpovijest karikature u Hrvatskoj jer su to likovniprikazi s veæom ili manjom mjerom likovnoga humo-ra, odnosno s grotesknim ili satirièkim svojstvima.Takav je primjer detalj na iluminaciji u misalu JurjaTopuskog, datiran izmeðu 1524. i 1526. godine, èiji jeautor, kako neki pretpostavljaju, Julije Kloviæ. Na tomdetalju prikazan je muškarac koji vuèe ženu u košari,a ona mu prijeti stisnutom šakom. U likovnom izrazune nalazimo pretjerivanja karakteristièna za karikatu-ru. Kroz srednji vijek te gotovo do kraja renesanseprikazi poput ovoga stvarani su s namjerom da upo-zore, odnosno djeluju na strogo moralnoponašanje prema onodobnim naèelima. Uovom sluèaju promatraè je upozoren na tokakav oblik može poprimiti braèni život.Osim što sliènih prizora ima u mnogimsrednjovjekovnim manuskriptima, trebanapomenuti da su prikazi s izrazitim obil-ježjima karikature prije kraja 16. stoljeæa uèitavoj Europi iznimna rijetkost. Odnosprema humoru u srednjem vijeku (smijehje tada smatran sotonskim) znatno seizmijenio tijekom razdoblja renesanse, kaošto se slièna promjena dogodila i u odnosuprema prikazivanju ljudskog tijela. Teknakon braæe Carracci karikatura postajeprepoznatljiv naèin likovnog izražavanja.Kulundžiæ vidi karikaturalne elemente i nafresci Vincenta iz Kastva Ples smrti (1474.)u beramskoj crkvi (kao i Horvatiæ, koji jeuvrštava u Antologiju hrvatskog likovnog humora). Toje moguæe tvrditi samo iz perspektive promatraèanašeg vremena - jer namjera beramskog majstoranipošto nije bila prikazati smrt smiješnom, nego upo-zoriti ili podsjetiti (memento mori) da smo predsmræu svi jednaki. Nadalje, Kulundžiæ piše o kodeksupod naslovom Od naslidovanja Isukarstova(Maruliæev prijevod latinskog izvornika), koji u devet-naest inicijala ima ukomponirana groteskna ljudskalica u profilu. Prema izgledu kose (na osnovi kojeg je,s obzirom na stilizaciju, gotovo nemoguæe prosuditistvarni izgled) ta groteskna lica Kulundžiæ vidi kaodominikance, tvrdi da imaju portretne karakteristike(a radi se o grotesknim tipovima bez portretnih karak-teristika) te da lica nemaju svjesnih komiènih eleme-nata. Spomenuta groteskna lica vjerojatno supovezana s tekstom i na simbolièki naèin predstavl-

janju grešnike ili imaju svjetovni karakter (jasno semože vidjeti da jedno lice plazi jezik, a na drugom ini-cijalu s dva lica vidi se da jedno od njih predstavljakomiku, a drugo tragiku). Prema analizi grafologaželjka Sabola autor tih grotesknih glava je MarkoMaruliæ. Britanski struènjaci smatrali su da je kodeksnastao krajem 16. stoljeæa, a ako bi se prihvatila tezada je to Maruliæev rukopis, datacija bi se trebalapomaknuti ranije, prije 1524. godine, dakle i u ovomprimjeru prije prvih portretnih karikatura braæeCarracci. Cvito Fiskoviæ u svojoj studiji O Maruliæevuslikanju navodi podatke o podrijetlu Maruliæevainteresa za slikarstvo, mjesta gdje se sve nalaze nje-gove minijature te dokumentira kako je opremaorukopise i knjige. Za razliku od Kulundžiæa, Fiskoviæodbacuje Maruliæevo autorstvo grotesknih lica ukodeksu Od naslidovanja Isukarstova i smatra (premanaèinu oslika inicijala) da je spomenuti rukopis nas-

tao nakon Maruliæeve smrti. Zanimljivo je spomenutida Fiskoviæ u istoj studiji piše i o službenom izvješæuMaruliæeva suvremenika i znanca što ga je sastaviogradski knez Frane Celsi, koji je 1518. godine ogorèenna mladiæe koji su nakon berbe skloni raskalašenojzabavi i rasipnosti i ne obaziru se na "…oèinskeopomene veoma uèenog gospara Marka Marula…" ikako nisu impresionirani njegovim "…zastrašujuæimprijetnjama i najružnijim likovima (brutissime fig-ure)…". Cvito Fiskoviæ piše da je Maruliæ želio nadrastièan naèin mladu generaciju upozoriti daprestanu pretjerivati s užicima, a Maruliæeva opome-na nastojala je poprimiti što dojmljiviji oblik ulikovnom mediju: "Trebala je nalikovati svojimizoblièenjem èak i karikaturi da bi se što jaèe dojmilaonih koji ne uvažavahu niti se odricahu mladenaèkihužitaka koje im renesansno doba dopuštaše." Na

Groteskna glava iz kodeksa Od naslidovanjaIsukarstova , 16. st.

Julije Klović, Detalj iluminacije iz misala Jurja Topuskog, 1524.–1526.

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 8


CI KARIKATURE U HRVATSKOJ 1.dioMaruliæa su mogli djelovati raznovrsni prikazi stemom "memento mori" kakvi su u ono vrijeme kolalièitavom Europom na bakrorezima i drvorezima.Zanimljiva je podudarnost Fiskoviæeve interpretacijeMaruliæevih izgubljenih "najružnijih likova" s izgle-

dom grotesknih glava u knjizi Od naslidovanjaIsukarstova. Groteskna lica veæinom su mladenaèka,prikazana što je moguæe ružnije ili s priglupim izra-zom lica, odnosno u kobinaciji jednoga i drugoga, uzranije spomenuto plaženje jezika ili prikaz lica kojarazjapljenih usta vièu. Sve zajedno na doista zorannaèin predoèava što bi trebale predstavljatiMaruliæeve "brutissime figure". Bez obzira na to je liim autor Maruliæ ili netko drugi, groteskna lica izkodeksa Od naslidovanja Isukarstova sigurno nisucrtana da bi nasmijala promatraèa, što je uostalom inedolièno za kodeks takva sadržaja. U opusuKloviæeva suvremenika Martina Koluniæa Rote (oko1540./45.-1583.), dvorskog slikara i grafièara u Beèu iPragu, nalazimo jedan bakropis s osam izrazitogrotesknih glava (1565.-1582.). List je podijeljen nadevet jednakih pravokutnika s osam prikazanih lica uprofilu i tekstom u posljednjem pravokutniku. Jasnoje vidljivo da se Koluniæ Rota ruga traganju za idealomljepote i savršenstva s kojim su bili povezani antièkijunaci. Naime, Koluniæ Rota ispod svake zastrašujuæe

ružne glave stavlja natpise na talijanskom jeziku: 1.prekrasni Narcis, 2. božanstvena Venera, 3. lijepiAdonis, 4. plavokosi Apolon, 5. moæna Junona, 6.vatreni Jupiter, 7. neporoèna Diana, 8. ljupkiGanimed. Osim toga, svoje ruganje potvrðuje u deve-tom polju, u kojem je samo natpis bez crteža kojizavršava rijeèima: "…svaki plemeniti duh pronaæi æeogromno zadovoljstvo i zabavu vidjevši ovdje pravi iprirodni lik nekih od njih, koje sam naveo, a koji suuistinu portretirani baš prema njihovim licima."Rotina su lica toliko ružna da ne djeluju smiješno - tekkad proèitamo tekst u devetom polju grafièkog lista,vidimo da je najsmješnije Rotino "uvjeravanje" (oèitoruganje) da ti antièki junaci izgledaju upravo takokako su prikazani, a ne drugaèije. Pelc smatra da jepodloga Rotina humora "posttridentska pravovjer-nost koja objašnjava i nedostatak mitološke tematikeu njegovu opusu".

Šaljivi prizori i karikature na grafikama uhrvatskim zbirkamaTijekom 17. i 18. stoljeæa Europa je bila preplavljenagrafièkim listovima raznovrsne tematike. Iako je pre-vladavao vjerski sadržaj, sve je bogatija bila produkci-ja grafika svjetovnog sadržaja. Izraðivani su brojniportreti, alegorijski prizori, mitološke scene, prikazipolitièkih dogaðaja. Prema likovnim svojstvima možese reæi da je èitava onodobna grafièka produkcijatežila ili autorskoj grafici s težnjom prema umjet-nièkim vrijednostima ili je ostajala unutar široke pro-dukcije popularnih ilustriranih letaka.12 Namjena jebila raznolika: informativna, didaktièka ili zabavna.Meðu listovima zabavnoga karaktera najèešæe nailaz-imo na satirièke prizore. Grafièka zbirka JanezaVajkarda Valvasora (1641.-1693.) koju je 1690.otkupila Zagrebaèka biskupija i koja se danas nalazi uMetropolitani u Zagrebu, uz grafike europskih rene-sansnih i baroknih grafièara, sadrži i oko 200 ilustri-ranih letaka svjetovne tematike s brojnim satirièkimelementima, koji veæinom potjeèu s njemaèkogapodruèja. Zabavni karakter satirièkih grafika ili letakanije bio bez didaktièke ili moralizatorske podloge.Naime, rugajuæi se ljudskim slabostima, oni suistodobno upozoravali da se treba kloniti takvih sla-bosti, poroka ili amoralnog ponašanja. Posebno jezanimljiv list Giuseppea Mitellija iz 1666. godine (nas-tao prema predlošku Annibalea Carraccija), štoprikazuje putujuæega trgovca grafikama i lecima kojivièuæi reklamira svoju robu kao što to kolporteri èine idanas. Da je veæ tada tržište bilo zasiæeno glasnim iupornim prodavaèima tiskovina te svakakvim slikovn-im i tekstualnim porukama, zorno doèaravaju dvapokrajnja lika, koji hvatajuæi se za glavu bježe od pro-davaèa...

(nastavak slijedi u slijedeæem broju Karike)

Nepoznati autor, Brušenje nosa, 17. st., Valvazorova zbirka, svezak VIII, Zagreb

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 9


Od kraja travnja do sredine svibnja ove godine trajala je izložbaSreæka Puntariæa - Felixa u Galeriji župe sv. Petra u Zagrebu, podnazivom "Kako probuditi kršæanina" u povodu koje je i izdana knji-ga, nastala izborom devedesetak najboljih karikatura koje reseposljednju stranicu u Glasa Koncila.

Puntariæevi likovi s dugim nosovima, koji ovdje upozoravaju namnoštvo "kriznih" situacija u životu vjernika, razveselit æe svakogèitatelja, ali i potaknuti na promišljanje životne doslje-dnosti.

Ovo je ujedno prva knjiga u hrvatskom novinarstvu i izdavaštvukoja sabire karikature s vjerskom tematikom, nastale kaoodgovor ili upit na aktualnu religijsku pro-blematiku uhrvatskoj društvenoj stvarnosti.

KAKOPROBUDITIKRŠÆANINA?

FELIX nagraðen

ULUPUH-ova godišnja priznanja ove su godineprimili predsjednica ULUPUH-a Ivana Bakal,Irena Bekiæ, Ðurðica Cvitanoviæ, Ivan Doroghy,Branka Hlevnjak, Davor Klariæ, MatkoMeštroviæ, Sreæko Puntariæ, Tomislav Rastiæ,Esad Ribiæ, Sanja Stani i Stiv Šinik.

PUTUJEMO dalje

Tzv. putujuæa izložba Hrvatskog društva karika-turista zaustavila se na svom putu oko Svijeta unjemaèkom Stuttgartu. Na izložbi, koju je suor-ganizirao hrvatski konzulat u Njemaèkoj pred-stavljeni su radovi Otona Reisingera, SreækaPuntariæa, Ice Voljevice, Ivana Šariæa, MojimiraMihatova, Davora Štambuka, Darka Paviæa,Nikole Pleèka, željko Ceriæa, DavoraTrgovèeviæa, Tomislava Ožaniæa, IvanaHaramije, Miroslava Gerenèera i Nikole Listeša.

PAR KRATKIH...

Miro

Geo

rgie

vski

, Mar

ostic

a 20

05.

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 10


Fašnièka NAJKARIKATURAZavršio je natjeèaj za najorginal-niju fašnièku karikaturu kojutradicionalno organiziraju"Meðimurske novine" i Turistièkiured Grada èakovca. Kao naj-fašnièka proglašena je karikaturaMarine Braoviæ Hajdaroviæ izŠenkovca, koja je time osvojilaprvu nagradu. Rijeè je o ljudskojfašnièkoj zamjeni uloga, gdje bistara baka željela biti mlada, amlada djevojka pak stara baka.žiriju se posebno dopalo i to što unjoj nije bilo ni trunke politièkoga,što, naravno, ne mora biti pravilo.Drugu nagradu dobila je karikatu-ra Damira Novaka koja alegorijskipodsjeæa na to da idemo glavomkroz zid u Europu, a ne na pravinaèin, kroz vrata, aHrvatska je prikazana kaomaškarano derište ilitipajac. Dodijeljene su idvije treæe ravnopravnenagrade. Prva odlazi uDonji Kraljevec SlavkuDukiæu, koji je veæ pob-jeðivao na natjecanjimaza najbolju fašnièkukarikaturu, dok je ovegodine osvojio treæunagradu s karikaturom oaktualnoj ptièjoj gripi,povezujuæi strah od ptièjegripe s fašnièkimdogaðanjima. Druga treæanagrada pak odlazi uZagreb autoru ZdenkuPuhinu. Rijeè je o karika-turi koja parafrazira poz-natu uzreèicu na naèin"Pametni noriju saki dan,a bedaki samo na Fašnik"te prikazuje doktoraispred ludnice dok èita tu

poruku. Na natjeèaj za fašnièkunajkarikaturu javilo se ove godineosam karikaturista sa svojimradovima. Svoje su karikatureposlali, jednu ili više njih: željkoPetkoviæ iz Preloga, Slavko Dukiæiz Donjeg Kraljevca, Franjo NovakFeno iz Šenkovca, Zdenko Puhin izZagreba, Bojan Grlica iz Rijeke,Mladen Marèec iz Èakovca, MarinaBraoviæ Hajdaroviæ iz Šenkovca iDamir Novak iz Malog Mihaljevcate mladi Nikola Globar izDekanovca, èije su modernistièkekarikature malo kasnile te nijedošao u obzir za nagrade. Svimazahvaljujemo na sudjelovanju. žiriu sastavu Robert Wrana, likovnipedagog (pre-dsjednik), Ðurða

Somoði i Josip Šimunko u subotuujutro dugo su vijeæali kome æedodijeliti prvu nagradu. Na krajusu izdvojene èetiri karikature odèetiri autora, a svaka od njihzaslužila je prvu nagradu. No to,kao što znamo, nije moguæe. Tko jeMarina Braoviæ Hajdaroviæ? Rijeèje o talentiranoj mladoj karikatur-istici porijeklom iz Èakovca kojaživi u Šenkovcu. Manje je, meðu-tim, poznato da je ona veæ duže vri-jeme èlanica Hrvatskog društvakarikaturista, kao uostalom iDamir Novak i Zdenko Puhin.

(J. Šimunko - Meðimurskenovine)

Druga nagrada: Damir Novak Treća nagrada: Slavko Dukić Treća nagrada: Zdenko Puhin

Prva nagrada: Marina Braović

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 11


Jedan od zasigurno najbržih crtaèa portretkarikatura u Hrvatskoj je Milan Lekiæ Lex, dopred-sjednik je Hrvatskoga društva karikaturista, koje kaoi on djeluje uspješno i samozatajno. U vremenu kadase vrijednostima ne pridaje neka veæa pozornost, vri-jedi predstaviti ovoga majstora portret karikatureširoj hrvatskoj i stranoj javnosti. Roðen je kao i veæi-na Zagrepèanki i Zagrepèana izvan metropole. U njojse nastanio daleke 1960. godine kao dijete roditelja izRièica pokraj Imotskoga. Osim portret karikature,Lex se bavi crtanjem karikatura, dizajnom, ilustriran-jem i slikanjem i to sve uz svoj posao koji obavlja nasvoje i zadovoljstvo tvrtke Konèar u kojoj je zaposlen.Milan Lekiæ Lex dosad je imao brojne samostalneizložbe: izložba portreta 3/3/149, Galerija Modulor,Zagreb, (1995.); izložba portretne karikaturehrvatskih politièara Hrvatska ugroznica, KnjižnicaKnežija, Zagreb, (2003.); Tehnološki park - Zagreb,izložba karikatura Kako se rodio Jura, Zagreb,(2004.) i Izložba portretne karikature èlanovaknjižnice Knežija, Zagreb. Grafièki je uredio knjigemr. Marijana Ožaniæa Menadžerski izazov, Zagreb,1994., Poslovna pisma, Zagreb, 2001. i Mali brod naolujnom moru, Zagreb, 2004.

Radio je crteže i portrete za najnoviji hrvatski film"Snivaj zlato moje" redatelja Nevena Hitreca, koji seupravo prikazuje u hrvatskim kinima. Na 7. meðunar-odnoj izložbi karikature u Zagrebu 2002. godine natemu Pazi, snima se! dobio je posebno priznanje.Njegova najuža specijalnost izrada je portretnekarikature ad hoc na veæim skupovima i priredbamapoznatih domaæih i stranih tvrtka, a sudjelovao jesvake godine u humanitarnoj akciji Knjigom protivmina na Zagrebaèkome velesajmu u sklopuInterlibera, koju organiziraju Udruge braniteljaDomovinskog rata INA Naftaplina KVIN iz Zagreba iUBIUDDR Podravke iz Koprivnice.Svoje karikature objavljivao je u Sportskim novosti-ma, Vjesniku, Veèernjemu listu, Privrednom vjesniku,Fokusu, Radnièkim novinama, Skandiju - Èvoru,Kviskoteci, Croatia Review i Infotrendu.

Gospodine Lekiæu, koliko ste portretkarikatura nacrtali do sada u vašoj bogatojmašti i susretima ne samo nas karikatur-ista?Od 1974. godine nacrtao sam više od pet tisuæa portretkarikatura, a od toga najviše nepoznatih osoba usluèajnim ili namjernim susretima, ali i gotovo svihpoznatih osoba iz hrvatskoga i stranoga javnogživota...

Kada ste povukli prvi potez i koja je osobabila prva pred vasim papirom i olovkom?Karikature sam poèeo raditi u srednjoškolskim dani-ma, dakle u mladosti sa 15, 16 godina, u Strojarskojtehnièkoj školi u Klaiæevoj u Zagrebu. Dok sam crtaoprofesora iz povijesti, usredotoèivši se na njegov lik,nisam uopæe primijetio kada mi se približio i staviokredu u uho sa zadovoljnim osmijehom. Bez obzira namalo neugodnosti, to mi je bio poticaj da nastavimdalje crtati.

Koga najradije crtate meðu poznatim osoba-ma, i tko je zahvalno lice meðu osobamapoznatima široj javnosti?Svaka osoba je zahvalna jer je u naravi, osim rijetkih

blizanaca, teško naæi samo dvije sliène osobe. Ipak,kada me veæ pitate, to su naši politièari, kao Mesiæ,Raèan, V. Pusiæ... odnosno osobe koje to i najèešæezaslužuju.

Tko je vas uzor u karikaturi, a tko u portretkarikaturi?- Uzor mi je naš Oton A. Reisinger, zasigurno jedan odpet najveæih svjetskih karikaturista svih vremena.Meðu portret karikaturistima iznimno cijenim PetraPismestroviæa te, na žalost, prerano preminulogRudija Stipkoviæa, Miroslava Gerenèera Geru,Miodraga Vladetiæa Maca, Davora Trgovèeviæa iBranka Meštroviæa, a od stranih crtaèa to su DavidLevine i Sebastian Kruger.

Imate samo jednu nagradu na festivalima?Je li razlog tomu rijetko sudjelovanje ilinešto drugo?Kako se u pravilu najviše bavim, portretom, za to samèesto i dobivao nagrade. Ali moram reæi, meni jenajveæa nagrada nakon uruèene karikature vlasnikunjegov osmijeh ili tuði dobronamjerni podsmijeh? Jerto je karikatura ili crtani humor koji služi da se opus-timo, družimo i nasmijemo sebi i drugima.

Tko vas je do sada pozvao za crtanje portre-ta svojih djelatnika i gostiju?Bile su to mnoge ugledne domaæe i strane tvrtke.Spomenut æu samo neke: Hotel Opera Zagreb,Infoforum 2002., Hotel Ambasador na Skupuiriternista Hrvatske, 2002., Otvorenje poslovniceHypo - Alpe -Adria-Banke, Zagreb, 2003., Godišnjaskupština predstavništva Pago sokova, Zagreb, 2003.,Sljeme, Puntijarka, 2003., Auto-show - PZ Auto,

Autoportretna karikatura: Milan Lekić Lex

MMIILLAANN LLEEKKIIÆÆ LLEEXX

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 12


Velesajam, Zagreb, 2004.,American express Božiæna zabava,Zagreb, 2004., T Mobile - Božiæ na

Cvjetnom trgu, Zagreb, 2004.,Sljeme, Glavica, 2004.,Humanitarna akcija Knjigom pro-

tiv mina; Udruge braniteljaDomovinskoga rata, INA - Naftaplin KI(IN na Interliberu -Velesajam, Zagreb, 2004. i 2005. iBasler osiguranje - Velesajam,Zagreb, 2005.

Gdje vam je bilo najugodnijecrtati? Na humanitarnim akcijamaKnjigom protiv mina u organizaci-ji Udruge braniteljaDomovinskoga rata INANaftaplina KVIN, i UBIUDDRPodravke, gdje sam proveo nezab-oravne trenutke s èlanovima i gos-tima tih udruga, koje zaslužuju svepohvale za svoje djelovanje unašim prilikama ili bolje reèenoneprilikama. lako moram reæi da jei suradnja s ostalim tvrtkama bilaviše nego dobra.

Što biste rekli za kraj?Vraæam se meðu obiène, svakod-nevne Ijude kojima ne smeta nji-hov vlastiti izgled, ma kako ih jarazotkrio.

Janko Buèar

U FOKUSU

Janko Bučar by Milan Lekić Lex Josip Ćosić Agramer by Milan Lekić Lex

KVEŠTEKU ŠTAGLJU

U nedjelju 4. lipnja 2006. u Kostanju pored Vrbovcaodržao se kulturno umjetnièki program u sklopu kojegje održana izložba karikatura našeg mladog èlanaKrešimira Kvešteka.

Izložbeni prostor je u starom štaglju preureðenom umalo seosko kazalište, gdje su se održale i dvije kazal-išne predstave. U blizini štaglja nalaze se ribnjaci,velike površine šuma i livada, idealno mjesto zaodmor i šetnju u prirodi.

Kazalište "Merlin" iz Zagreba izvelo je predstavu"Kraljeviæ i prosjak", a kazalište "Svarog" predstavu"Èudesna baka" namijenjenu djeci.

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 13


KONAÈNO DOKAZANAKONAÈNO DOKAZANA "SNAGAOtkaz i isprike zbog karikatura Pod naslovom »Da, imamo pravo objaviti karikaturuBoga«, pariški list France Soir objavio je karikaturu»svetih likova èetiriju velikih religija - kršæanstva,islama, židovstva i budizma«, te prenio 12 spornihkarikatura proroka Muhameda iz danskoga dnevnika

Jyllands-Posten. Glavni urednik France Soira JacquesLefranc objasnio je kako je njegov list htio još jedan-put »svjedoèiti o slobodi medija« te izraziti soli-darnost s danskim kolegama, no - dobio je otkaz. Vlasnik lista, francusko-egipatski poslovni èovjekRaymond Lakah oglasio se s objašnjenjem da je»odluèio smijeniti urednika u znak dubokog poštivan-ja religije i uvjerenja svakoga pojedinca«, isprièavši semuslimanskoj zajednici.Od 30. rujna prošle godine, kad je najtiražniji danskilist Jyllands-Posten objavio seriju karikatura prorokaMuhameda, širi se gnjev muslimanskog svijeta zboguvrede nanesene proroku. Muslimani smatraju danitko nema pravo crtati proroka Muhameda, a »pogo-tovo ne prikazivati ga kao fanatiènog fundamentalistaili terorista«, tumaèe neki europski mediji bijes kojesu karikature izazvale meðu muslimanima, koji tražeispriku ne samo lista nego i danske vlade. K tomu, pozivaju muslimane širom svijeta da bojkoti-raju danske proizvode, ali i norveške, jer je u meðu-

vremenu karikature prenio i norveški list. Premda jeuredništvo danskog lista pojasnilo da nije imalonikakvih rasistièkih namjera niti ikakvih želja ponizitineku zajednicu, isprièavši se svima koji su se našliuvrijeðeni, ipak ne jenjavaju prosvjedi graðana i vladaislamskih zemalja te zahtjevi za isprikom muslimani-

ma. Danski premijer Anders Fogh Rasmussenpozdravio je ispriku lista, naglasivši kakosu mediji slobodni i vlada ih ne može cen-zurirati. Istodobno, danske su vlasti poz-vale predstavnike muslimanske zajedniceu toj zemlji da pomognu u smirivanjuatmosfere, a danski imam Fatih Alevizjavio je: »Od nas je zatraženo da razjasni-mo kako vlada nema utjecaja na medije teda te novine nisu bile svjesne koliko je topitanje važno muslimanima«. No, prosvjedi, prijetnje i bojkot proizvodaskandinavskih zemalja se nastavljaju, pa jeDanska upozorila svoje graðane da neputuju u neke arapske zemlje. Libija jezatvorila svoju ambasadu u Kopenhagenu,a Sirija i Saudijska Arabija povukle susvoje veleposlanike iz glavnog gradaDanske. Agencije javljaju da su ministrivanjskih poslova 22 arapske zemlje uutorak u Tunisu osudili objavljivanjekarikatura i zatražili sankcije za medije. No, europski listovi, pozivajuæi se na slobo-du medija, odluèili su se solidarizirati sdanskim novinama, pa su u utorak spornekarikature prenijeli neki njemaèki, talijan-ski i španjolski listovi, meðu kojima i DieWelt, Berliner Zeitung La Stampa i ElMundo. Dok povjerenstvo Ujedinjenihnaroda za ljudska prava najavljuje istragu

karikatura kako bi utvrdilo ima li u njima rasizma ivrijeðaju li vjerske osjeæaje, Reporteri bez granicaporuèuju da »reakcije u arapskom svijetu pokazujunedostatak razumijevanja medijskih sloboda kaotemeljnog dosega demokracije«.

Lov na Europljane u NablusuPalestinski naoružani napadaèi u gradu Nablusu naZapadnoj obali izjavili su u èetvrtak da pretražujustanove u potrazi za strancima iz nekoliko europskihzemalja kako bi ih oteli u znak prosvjeda zbog objavlji-vanja karikatura proroka Muhameda u zapadnim nov-inama. Izjava napadaèa nije potvrðena. U telefonskom pozivu agenciji AP jedan pripadnikBrigada muèenika Al Aqse rekao je da èlanovi njegoveskupine takoðer traže od vlasnika hotela u Nablusu dane izdaju sobe graðanima pet europskih zemalja,ukljuèujuæi Francusku i Dansku.

Gordana Tintor/AP/Hina

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 14


VVeell iikkii rraabbiinn FFrraannccuusskkee::DDii jjeell iimm bbii jjeess mmuussll iimmaannaazzbboogg kkaarriikkaattuurree MMuuhhaammeeddaa

Velik rabin Francuske Joseph Sitruk izjavio je da dijelibijes muslimana nakon što je nekoliko europskih listo-va objavilo karikatureproroka Muhameda."Dijelim njihov bijes ismatram da su tekarikature neum-jesne", rekao je velikirabin nakon razgovo-ra s francuskim pre-mijerom Dominiquede Villepinom. On jepodsjetio da je upra-vo on bio prvi vjerskišef koji je reagiraokada se pojavio filmMartina Scorsesea koji je o Isusu govorio uvredljivo zakršæanske vjernike. Na isti sam se naèin pobunio pro-tiv govora usmjerenih protiv Kurana tijekom polemikao Sotonskim stihovima Salmana Rushdiea. "Ništa sene postže vrijeðanjem religija, ponižavanjam i crtan-jem karikatura. Mislim da se radi o nedostatkuintelektualnog poštenja i poštovanja", dodao je. Onsmatra da se pravo na satiru "ukida èim se onapretvori u provokaciju ili prezir prema drugome". "Neradi se o bezgraniènom pravu", ocijenio je veliki rabinFrancuske. (Hina)

Marginalizacija religije

Šemso Tankoviæ, saborski zastupnik bošnjaèke man-jine, smatra da jekarikatura napad nesamo na islam, nego nasve druge religije. - Usvijetu postoje centrimoæi koji žele poniziti ikompromitirati islam,jer ako islam ne dopuštacrtanje Muhamedovalika, onda se timeotvoreno želi uvrijediti iponiziti - kaže Tankoviæ.- Cilj ovoga je marginal-izirati religiju kao takvu,

a islam je odabran kao najpogodniji. Radi se o tome dase, preko ovoga, u konaènici na ‘meti’ naðu sve ostaleAbrahamove religije - dodaje Tankoviæ.

NAGA" KARIKATURE Nakon sto sam vidio te crteže moja prva reakcija ikomentar bila je da se tu uopæe ne radi o karikaturama.Stvari se moraju nazivati pravim imenom. Karikaturaspada u oblast humora, što je najviše što je ljudski duhu stanju proizvesti, više i od umjetnosti, filozofije ili biloèega drugog. Ti crteži, a rijeè je o pamfletima, su rugan-je, dokazivanja teorije vlastite nadmoæi i ponižavanjeslabijih. Ti æe crteži u historiji ostati zabilježeni u istojrubrici kao i rasistièki "humor" i ruganje na primjermormonima iz devetnaestog stoljeæa, crncima iz dvade-setog, stoljetni antisemitizam u evropskom i ruskomtisku, ženomrstvo u dijelovima islamskog svijeta... Evo nekoliko kljuènih razloga zbog kojih držim da ticrteži NISU karikature:1. Karikatura je u svojoj biti satirièna detronizacija onihkoji imaju vlast i moæ u svijetu, karikatura je demaski-ranje laži i nepravde. To kada jedan bogati i siti Danacpravi crteže koji duboko vrijeðaju nekog jadnog sirom-aha u izbjeglièkom kampu nije satira. To je naprostogadost. 2. Muslimanskom svijetu koji je veæinom konzervati-van, nedemokratièan i u kojem su, što je barem, meniosobito iritantno, žene potlaèene i neslobodne, dobrasatira potrebna je kao zrak i voda. Upravo zbog svogimena i svog porijekla, iako sam èovjek izrazitih seku-larnih svjetonazora, osobno sam napravio veliki brojkarikatura koje kritièki propituju teme vezane za musli-manski svijet, tragièan polozaj žene u njemu, musli-manske diktatorske režime, zaostalost, vjerski inspiri-ran terorizam... Prije tri godine sam dobio prvu nagraduu Njemaèkoj za karikaturu koja je kritizirala nedopusti-vo ponižavanje ljudskih biæa ženskog spola u dijelovimamuslimanskog svijeta. No, uvijek sam se trudio da neprijeðem granicu dobrog ukusa i elementarnog posto-janja onoga sto je velikom broju ljudi sveto (koliko godda meni nije). Ta se granica osobito ne smije prelazitionda kada iz pozicije jedne kulture, recimo kao kršæani,želimo reæi nešto o drugoj kulturi, recimo islamskoj.Stvar je jednostavno o funadamentalnom principu bezkojeg ništa sto zovemo civilizacija ne može postojati. 3. Bogati zapadni svijet koji sebe voli nazivatidemokratskim i slobodnim bi se morao držati vlastitihnaèela. Ako smo se odavno složili da su crteži na prim-jer crnaca sa debelim usnama ili židova sa velikimnosom nedopustivi jer su rasistièki i antisemitski zaštotakva pravila ne važe i za muslimane? Na kraju, kada je rijeè o Hrvatskoj, osjeæam obavezuprimijetiti da su te "karikature" o Muhamedu objavililistovi koji inaèe preziru karikaturu kao takvu i uopæe sene obaziru na èinjenicu da je hrvatska škola karikaturejedna od najboljih u Evropi. Dakle na njihovim stranica-ma nema mjesta za hrvatske karikaturiste, èak i kad suu pitanju genijalni autori, a ima mjesta za ove danskecrteže. Mislim da je time sve reèeno o njihovim motivi-ma za objavljivanje ovih "karikatura". Konaèno, i bez obzira na sve gore reèeno, želim reæi dasam kao roðeni Sarajlija osjeæao veliki stid kada samsinoæ gledao slike paljenja hrvatske i drugih zastava naulicama Sarajeva, grada koji je od kako znam za sebeuvijek bio i hrvatski. Koliko god da ljutnja i ogorèenje uovom sluèaju imaju mjesta, mislim da ima milijun civi-liziranijih naèina da se izrazi protest, pogotovo ako se toèini unutar prostora koji je u jeziènom i kulturnomsmislu jedinstven.

Midhat Ajanovic - a j a nFilmolog, pisac, karikaturist, èlan HDKSarajevo/Göteborg

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 15


PROTJERANI HUMOROvih se dana dogaða mani-festacija "Dani humora" uOroslavju, još jednom 'provinci-jskom' skrovištu za humor kojikao da je protjeran iz gradova,njihovih novina i listova. Tamose poput zaboravljenih pajdašamalo opuštaju i naši buntovnikarikaturisti koji godinamaprosvjeduju u ime Hrvatskogadruštva karikaturista zbogzapostavljanja svoje nezavisnebranše u tisku.Razumljivo je vidjeti kako se našhumor seli na provincijske man-ifestacije, u 'seoske' satirièke lis-tove (kao što su "Zaboèkipehalec" ili samoborska"Sraka"), kako se šæuæurio uprigodnièarske, fašnièke atmos-fere, kao da u velikim gradovimaza njegova krila nema dovoljnopiste. Francuska, na primjer,ima svoj satirièki list "Okovanipatak", Britanija "Privatno oko",a mi, ponosni na tradiciju"Kerempuha" koji se u zlatnimpedesetim prodavao u nakladiod dvjestotinjak tisuæa primjera-ka, nemamo sada vodeæegasatiriènoga lista.U Hrvatskoj je izlazilo tisuæesatirièkih listova (mnogi su,doduše, doživjeli samo jedanbroj) i satira je uvijek kao povi-jesna sjena lukavo prokazivalasvako vrijeme. Tradicija, kojapoèinje od "Podravskoga ježa","Zvekana" ili "Kopriva" s kraja19. i poèetka 20. stoljeæa, prekin-ula se nedavno, baš kada suumrli režimi, a oživjela sloboda.Zašto je danas zamro smijeh,kada je baš demokracija iznijelana vidjelo sve i svašta pa ihumoristi, kao nikad prije,imaju gomilu 'ptièje' slobode iperspektive da oblete sav prostr-ti materijal našega života?

Kada su Felix i "kompanija" sim-bolièno pokapali satirièki list"Kerempuh" 1976. na Mirogojupod arkadama, onda su pokopali

nepoželjni humor u ideološkojklimi. Jasno je bilo da je humoršaptom pao, da je bio pogoðenna društvenoj meti. Kada se"Kerempuh" nanovo probudio2002. godine (trebao se iznovaobnoviti), malo je zvecnuozvonèiæem, nakreveljio se i opetumro. Davalo mu se umjetnodisanje, no zaživio ipak nije.Kako to da je satira živjela dok jebila zabranjena, a danas, kada jestekla prava, umire ili životari,kao da se tek treba nademokratskim izborima izboritiza svoje pravo glasa?Iako je smijeh najjeftiniji i najd-jelotvorniji svestrani lijek,èudesna droga, kako je rekaoBertrand Russel, ipak je smijehdanas najskuplja investicijavlasnicima visokotiražnih nov-ina, upravo stoga što im jesasvim apstraktan, besplatan,neiskoristiv. Logika kapitalizmaunistava humor - zašto poklonitiredak aforizmu ili prostorkarikaturi, neunosnoj radostiduha, ako se tu može smjestitioglas? Ilustrativne i vijestimapretrpane danasnje 'žute' novinenemaju minimalnog mjesta zašalu, ma koliko se ona skrila usvoj kutak i bezazleno usmjerilakoplje prema svijetu. A svijet jeu suštini vazda isti (politika,birokraci,ja, socijala besmrtni sufenomeni) i koplja ima odasvud,pa nije jasno zašto su te bitkeizmedu humorista i svijeta izne-nada stale. Naši karikaturistipoput Reisingera, Haramije,Puntariæa svjetske su ptice kojemogu sletjeti na bilo koje mjestoi na malom prostoru zagrebatineèije gnijezdo. Kako to da jesatira živjela dok je bila zabra-njena, a danas, kada je steklaprava, umire ili životari, kao dase tek treba na demokratskimizborima izboriti za svoje pravoglasa. Karikaturisti koji jošimaju svoj kutak doista su rijet-ki. Nekada su se novine èitale

odostraga, a danas se gutaju snaslovne strane koja nas hoæeuvjeriti u smrtnu ozbiljnostživotnih problema. Naravno,senzacionalizam je ugušiohumor, jer kada nas raketirajusa svih strana, neka bezazlenapetarda ne znaèi ništa.Škrti kapitalisti ne daju mjestabezrazložnoj šali - ona ne ubijanikoga i ništa, samo golica.Dakle, smeta! Prigovor da jenajslaðe zabranjeno voæe (tj. dasatira cvjeta tamo gdje jezabranjena) nije na mjestu.Humor nije samo prkos ni trendnego i potreba duha, što jepokazala i gomila ljudi na pred-stavljanju knjige "Grga" IceVoljevice, na izložbi karikaturaSreæka Puntariæa u GalerijiULUPUH, ili na izložbamaHrvatskoga društva karikatur-ista u Galeriji Fortezza.Ljudi hoæe smijeha, ali im ga nedaju. Slièan je paradoks i uknjiževnosti - poslije "zabranji-vanih" satiriènih romanaKušana, Majetiæa i ostalih ubivšoj Jugoslaviji, suvremenaknjiževnost usred demokracijejedva da ima cjelovitih humoris-tiènih romana. Zbog te nestašicese proslavio humorist AnteTomiæ. Pa neka netko budelukav i proslavi se novim, dobroureðenim i ekipiranim satir-ièkim listom. Eto sjajne, vedreopozicije 'mraènoj' pozi dnevnognovinarstva. Nema onog"Kerempuha", nema splitskog"Berekina", slobodu su za juriš isjever i jug!

(Lada Zigo, Veèernji List)

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 16


GGEERROO hhuummoorroomm oossvvoojjiiooKKKKiiiinnnneeeezzzzeeee

Osjeèanin Miroslav Gerenèer, poz-nat po nadimku Gero, podjednakoje poznat i kao uspješan karikatur-ist pa ga i ne treba posebno pred-stavljati. No kada je rijeè o svjet-skim nagradama koje osvaja zaizvrsnost svojih karikaturistièkihcrteža, onda veæ treba reagiratiangažiranije buduæi da ovaj autorto i ne razglašava sugraðanima. Patko doèuje ili naèuje...

A najnovija je vijest da je Gerenèerhumorom osvojio Kineze.

Na meðunarodnom festivalu uJiaxingu pod nazivom ChineseJiaxing International CartoonExhibition 2005., u organizacijikineskog ministarstva kulture,nagraðen je s tzv. Excellent Prizeza karikaturu pape BenediktaXVI., a na meðunarodnom festi-valu u Wenzhou i Changzhou podnazivom FreeCartoons WebInternational Cartoonet Festival2005. osvojio je drugu nagradu,tzv. Silver Prize, za karikaturutenisaèa Rafaela Nadala.

Konkurencija je bila iznimno veli-ka, natjecatelja je bilo iz raznihdijelova svijeta , što se može vidjetipo informacijama koje su objavl-jene na službenim internetskimportalima tih festivala, aGerenèerove su karikature odmahna vrhu što se tièe relevantnostikategorija u kojima je nagraðen.

- Nagrade mi, dakako, puno znaèe- izjavljuje Miroslav Gerenèer idodaje: - To više što vam u dalekojzemlji kao što su Kina, Koreja,Japan, gdje vas nitko nikad nijevidio niti je èuo za vas i gdje nemanikakve "kuhinje" (namještanjapobjede), dodijele tako prestižnunagradu!

- Te mi nagrade itekako punoznaèe jer su ljudi iz inozemstvaprepoznali moj rad, dok našim

magazinima iè a s o p i s i m auopæe nijestalo daimaju dobarc r t e ž ,kar ikaturu,i l u s t r a c i j u ,s t r i p . . .Èasopisi suu g l a v n o mpreplavljenikojekakvimstarleticama,politièarima,sportašima isvime onimšto donosiprofit. A gdjeje stari dobric r t a n ihumor? Zarsmo ga takob r z onapustili? -pita seGerenèer.

- Urednici,trgnite semalo, izdvo-jite koju lipu iza nas karika-turiste! -poziva osjeè-ki karikaturist koji je do sada dobio46 meðunarodnih nagrada i priz-nanja.

NNOOVVAACC SSAAMMOO KKIINNEEZZIIMMAA

Što kkonkretno ddonose nnagrade oosvojene uu KKini? JJesu lliŠto kkonkretno ddonose nnagrade oosvojene uu KKini? JJesu llinovèane iili ssamo ppoèasne?novèane iili ssamo ppoèasne?Nagrade su novèane, ali samo za kineske autore. Zbog problema utransakcijama s njihovim novcem, stranim autorima dodjeljujunagrade u obliku plaketa ili njihovih autentiènih suvenira.Prema VVašem mmišljenju, ššto jje bbilo ppresudno zza uuspješnostkarikatura kkoje sste iizradili ii zza ššto sste nnagraðeni uu KKini?Buduæi da sam profesionalac, izraðujem portrete do savršenstva.Stoga vjerujem da je za uspješnost mojih karikatura bila presudnamoja velika predanost i profesionalnost u radu.

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 17


Desetak minuta prije službenog otvorenja izložbe"Vinske mušice" uglednoga splitskog karikaturistaDavora Štambuka, u galeriji Tableau u centru Novog Sada, gdje je Štambuk izložio 50svojih karikatura na temu vina, ušao je prvotimacHajduka i reprezentativac Jugoslavije iz šezdesetihgodina prošloga stoljeæa, Novosaðanin AleksandarKozlina.

-Dije moj Davor?- upitao je naglas nekadašnji velikimiljenik Hajdukovih navijaèa, pravi umjetnik baluna iistinski nogometni žongler. A Štambuka - nigdje?!Onda se netko dosjetio da se glavna zvijezda tenovosadske veèeri u obližnjoj kavani "zagrijava" zašankom sa svojim prijateljem iz djetinjstva, poznatimnovinarom i publicistom Perom Zlatarom. Otrcali supo Stambuka, on je uèas doletio na mjesto svojeizložbe i tada se dogodilo nesšto zbog èega nitko nijemogao ostati ravnodušan. Davor Štambuk i AcoKozlina poletjeli su jedan drugome u susret, zagrljaj itapšanje po ramenima trajalo je barem minutu, dvije,vidjele su se i suze, bilo je malo šmrcanja i meðu pos-jetiteljima izložbe. O èemu se radi?

Poèetkom 60-ih godina prošloga stoljeæa Davor Štam-buk bio je novinar zagrebaèkog Narodnog sporta, tadse zbližio s Hajdukovim reprezentativcem ivragolanom Acom Kozlinom, postali su veliki pri-jatelji. Onda je Štambuk otišao živjeti i raditi u Pariz,Kozlina je napustio Split, i sad su se vidjeli nakon,vjerovali ili ne - 42 godine! Kozlina je sa sobom naizložbu donio karikaturu koju mu je Štambuk nacrtaoprije 44 godine... Škljocali su aparati, zujale kamere,susret dvojice starih prijatelja svi su željeli zabilježiti.Kozlina nije krio svoje veliko uzbuðenje.- Srce me je nedavno pošteno drmnulo, lijeènici su minaredili da se ne uzbuðujem, sada su mi neki savjeto-vali kako mi nije pametno iæi na otvaranje Štam-bukove izložbe, Ali, nema onoga tko bi me mogao spri-jeèiti da vidim Davora. Ej, da on doðe u Novi Sad a dase ne vidimo? Nema šanse! Davor je onda bio jedan odnajpopularnijih Spliæana, gdje god se pojavio zraèili suvedrina, optimizam, i, s oproštenjem, dobra zajebanci-ja... Stambuk je dopunio Kozlinu: - Aco moj, tako ti je

i sad! Ništa se nije prominilo. Osim šta me jedan diltila onda sluša malo bolje nego sad. Ali, ni sad, u 72.godini života, ne mogu se potužit...

Organizator izložbe, vlasnik i glavni urednik jedinesrpsko-crnogorske revije za kulturu piæa "Svet piæa"Petar Samardžija, bivši dugogodišnji novinarSlobodne Dalmacije i Nedjeljne Dalmacije, kazao jeŠtambuku da je došlo vrijeme za poèetak otvaranjaizložbe. Galerija Tableau bila je dupkom punaNovosaðana i Dalmatinaca koji su došli ne samo izNovog Sada i okolice, nego i iz Beograda. PromotoriŠtambukove izložbe bili su Petar Samardžija, PeroZlatar i potpisnik ovoga teksta. Nakon hvalospjeva naraèun autora i njegova dosadašnjeg rada, u kojemu jedobio brojna domaæa i meðunarodna priznanja, pos-jetiteljima se obratio Davor Štambuk.- Hvala mojim prijateljima koji su ovako lipo govorilio meni. Osjeæa san se ka da san na - svon sprovodu!Jer, ovako se lipo govori o èoviku samo kad umre... Ada van pošteno reèen, nisu ni mogli grubo govorit omeni. To æe van potvrdit puno divnih dama i pravihkonobara... S vinon desetljeæima drugujen, s èašon uruci se ugodno osjeæan, i drago mi je da san se vama,dragi moji Novosaðani, prvi put predstavija baš stemon - vino! Jer, mi Dalmatinci i vi Vojvoðani volimobumbit.Štambuk je dobio ovacije posjetitelja, gotovo sat vre-mena morao je davati intervjue brojnim novinarima.Znojio se pred reflektorima i kamerama, PeroSamardžija se brinuo da se Štambukovo grlo ne osušiod davanja brojnih izjava... Samardžijina suprugaDunja, profesorica koja je u Splitu odgojila brojne gen-eracije uèenika, željela je da joj ugledna glazbenaumjetnica Ida Gamulin isprièa splitske novitade,nekadasnji veliki boksaèki šampion Slobodan Kaèarzanimao se za Hajduka i košarkaše "žutih"... A pred-stavnici veleposlanstva Francuske u Beogradu uživalisu sto je njihov francuski vitez Davor Štambuk doživioovakav uspjeh...

(Dio teksta Milorada Bibiæa prenesen iz SlobodneDalmacije)

ŠTAMBUK U NOVOM SADU

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 18


FECO AWARD ZA NAJHOLDAIzvršni odbor (predsjednik, potpredsjednici i genera-lni tajnik) Meðunarodne organizacije karikaturistaFECO donio je odluku da specijalnu nagradu FECOdodijeli gospodinu Branku Najholdu,direktoru Zemunskog meðunarodnogsalona karikature. U pitanju jeizuzetno priznanje, najznaèajnijekoje ova meðunarodna organi-zacija dodjeljuje, o èemu svje-doèi i podatak da je do sada,za dva desetljeæa postojanjaorganizacije FECO, uruèenasamo dva puta i to Gerarduvan der Broeku iz Francuskei Nezihu Denijalu iz Turske.

Obrazlažuæi razloge zbogkojeg je Specijalna nagradaFECO dodjeljena Najholdu, pred-sjednica organizacije Marlene Pohleje istaknula da je Zemunski meðunaro-dni salon karikature, kome je Najhold naèelu od osnivanja, veæ godinama jedna od najveæih inajznaèajnijih manifestacija te vrste u svijetu.Zemunski salon je od svog osnivanja njegovao najviši

nivo natjecanja i njegovao istinske vrijednosti ukarikaturi, održan je i u vrijeme napada NATO-vihsnaga na Jugoslaviju 1999., kada su sve ostale kul-

turne i sportske priredbe bile otkazane, aposljednje dvije godine obogatio je svoj

meðunarodni festival karikaturenovim idejama i inicijativama.

Na vijest o dobijanju nagrade,Najhold je izjavio da je veomapoèašæen ovim visokim priz-nanjem koja je "neka vrstaNobelove nagrade za karikatu-ru", ali je dodao da su zanagradu zaslužni i svi ostali koji

su sa njim stvarali i radili uZemunskom salonu.

Specijalnu nagradu FECO-a æeBranku Najholdu uruèiti generalni

tajnik ove organizacije Peter Nieuvendijkiz Nizozemske na sveèanom otvaranju ovo-

godišnjeg, jedanaestog po redu Zemunskog meðunar-odnog salona karikature, 6. lipnja u galeriji "Starakapetanija" u Zemunu.

Zbog lošije reprodukcije u prošlom broju, ponavljamo reprodukciju karikature uz ispriku autoru Tomislavu Ožaniću.

Uredništvo Karike

Uz prvu godišnjicu smrti Milovana Andre Kovaèeviæau Samoborskom muzeju prireðena je retrospektivnaizložba njegovih karikatura. Na otvorenju izložbepredstavljena je monografija Kokokarikature. Predbrojnom publikom o èetrdesetogodišnjem djelovanjukarikaturista i slikara Milovana Andre Kovaèeviæa -Koke govorili su njegova supruga Zlata BujanKovaèeviæ, prof. želimir Košèeviæ i autori monografijeFedor Kritovac i Zoran Pavloviæ. Milovan AndroKovaèeviæ roðen je u Zagrebu 1938. godine, a cijeliradni vijek proveo je na Televiziji Zagreb kao glazbeniurednik, autor, redatelj i voditelj programa.Objavljivao je karikature u Poletu, Registratoru,Studentskom listu, Telegramu, Paradoksu,Gledištima, Kerempuhu i njemaèkom Pardonu, a sud-jelovao je i na petnaestak izložbi s grupom prozvanomZagrebaèka škola karikature. Pisao je i kolumnu zamjeseènik Naš Samobor. Na izložbi u Samoborskommuzeju izloženi su uglavnom neobjavljeni crteži,stripovi, nacrti lutaka, scenariji za lutke - manji izboriz Kovaèeviæeve ostavštine koja broji više od pet stoti-na crteža.

(Ivanka Brekalo)

KARIKATUREKKOOKKOO

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 19


TEHERAN 2005, Iran

Grand Prize: Mikhael Kontoris - Gr ka Tema: stariji ljudi First Prize: Luc Derschimaker (Belgija) Second Prize: Kambiz Derambakhsh (Iran) Third Prize: Constantin Ciosu (Rumunjska) Special Prize: Igor Vartchenko - Russia Honorable Mention: Alexander Gatto (Ita), Mana Neyestani (Iran), Hassan Karimzadeh & Bahram Arjomandnia (Iran), Touka Neyestani (Iran) Tema: slobodna First Prize: Janusz Kapusta (Poljska) Second Prize: Kambiz Derambakhsh (Iran) Third Prize: Mehdi Ali Beygilar (Iran) Honorable Mention: Mohammad Amin Aghaei (Iran), Seyyed Mostafa Jahanbakht – (Iran), Laleh Ziaei (Iran) Portret karikatura First Prize: Eduardo Baptistao (Brazil) Second Prize: Mehdi Aghajani (Iran) Third Prize: Osmani Simanca (Kuba) Honorable Mention: Grzegorz Szumowski (Poljska), Amin Milani (Iran), Hassan Safi (Iran) TRENTO 2005, Italija

tema: Adam i Eva 1° Premio Angelo Campaner (Ita) 2° Premio Giovanni Sorcinelli (Ita) 3° Premio Angel Boligan (Messico/Cuba) Juli Sanchis Aguado (Španjolska) Priznanja: Leonardo Cemak (Italia), Yu Liang (Cina), Marilena Nardi (Italia), Eray Ozbek (Tur), Igor Pachtchenko (Rus), Ilia Rangelov (Bug), Janusz Stefaniak (Polj), Grzegorz Szumowski (Polj), Sergey Tunin (Rus)

BEIJING 2005, Kina The 2nd WINE International Invitation

Cartoon Exhibition

Grand Prize: Paolo Dalponte (Italija)

Gold Prize: Dan Brawner (USA), Pawel Kuczynski (Poljska), Angel Boligan Corbo (Meksiko) Silver Prize: Bretislav Kovarik ( eška), Borislav Stankovi (SICG) A. Krawczak (Poljska), Yuri Ochakovsky (Izrael); Mikhail Zlatkovsky (Rusija) Bronze Prize: Oleg Goutsol (Ukra), Muhittin Koroglu (Turkey), Stefaan Provijn (Belg), Friederike Gross (Njem); Natalia Vartchenko

(Cipar); Maria Jose Mosquera Beceiro (Špa), Slawomir Luczynski (Polj) Excellent Prize: Igor Vartchenko (Rusija), Yuriy Kosobukin (Ukra), Louis Postruzin (HDK), Oleg Goutsol (Ukr), Kazanevsky Vladimir (Ukr), Kurtu Valeriu (Njem), Victor Travin (Rus), Heymans Patrick (Belg), Tsocho Peev (Bugarska)

SKULTUNA 2005, Švedska

tema: VELIKI i MALI, na izložbu stiglo 1040 radova od 326 autora iz 52 zemlje Na izložbi iz HDK: Marijan Pave i

1st Prize Muhittin Köroglu (Turkey) 2nd Prize Kenneth Karlsson (Švedska), Gennady Litinsky (Izrael)

Diplomas of Honour: Mihail Sorit Ignat (Rum), Valeriu Kurtu (Njem), Bill Stott (Eng), Alexander Shmidt (Belo), Anatoliy Stankulov (Bug), Lubomir Kotrha (Slova ka), Dušan Ludvig (SiCG) BURSA 2005, Turska

1145 karikatura iz 53 zemlje

First Prize Houmayoun Mahmudi, Iran Second Prize Rumen Dragostinov, Bugar Third Prize: Vladimir Kazanevsky, Ukraina Mension Prize: Andrei Puchkaniou, Bjelor Aleksandr Pashkov, Rusija Dachuan Xia, Kina

JIAXING 2005, Kina

Excellent Work Louis Postruzin, Miroslav Geren er i Miroslav Georgievski (HDK)

SHANGAI 2005, Kina 4th FCW International Cartoonet Festival

teme: fotografija, podzemna željeznica, u kupaoni, slobodna i portret karikatura Karikature: Grand Prize: Mohammad Ali Khalaji (Iran) Gold Prize: Muhittin Koroglu (Tur), Kazanevsky Vladimir (Ukr) Silver Prize: R.Dragostinov ( Bug),Witold Mysyrowicz (Polj), Raed Khalil (Sirija), Zang Tao (Kina) Bronze Prize: Seyran Caferli (Azerb), Rene Bouschet (Fran), Omer Cam (Tur), Masoud Ziaei Zardkhashoei (Iran), Yuri Ochakovsky (Izr), Carlo Sterpone (Ita), Cai Lian (Kina), Qiao Wei (China) Success Award: Louis Postruzin, Borislav Hegeduši (HDK), Jitet Koestana (Indija), Farhad Bahrami (Iran),Taeyong Kang (Kor), Julian Pena-PAI (Rum), Sergey Ermilov-Escalator (Rus), Oleg Loktyev (Ukr), Yuriy Kosobukin (Ukr), Li Runtang (Kina) ... Selected Prize: Santiago Cornejo (Argen), O-Sekoer (Belg), Tsocho Peev (Bug), Josip Kovacevic (HDK), Athanassios Efthimiadis

(Gr ka), Ikhsan Dwiono (Indon), Sajad Rafaee (Iran), Sichenko Sergey (Izrael), Horia Crisana (Rum), Mihai Danielescu (Rum), Evgeny Merkuriev (Rus), Saša Dimitrijevi (SICG),Todorovic Bobiša (SICG), Erdogan Basol (Tur), Oguz Gurel (Tur), Umit Mufit Dincay (Tur), Lukyancheko Igor (Ukr), Hou Shiming (Kina) ... PORTRET KARIKATURA: Grand Prize: Wang Shanjia (Kina) Gold Prize: Bahar Movahed Bashiri (Iran), Zhu Zizun (Kina) Silver Prize: Miroslav Geren er (HDK) Mario Magnatti Mariom (Ita), Jovan Prokopljevi (SICG), Zang Qiang (Kina) Bronze Prize: Adrian Palmas-Diego Maradona (Argentina), Erico Junqueira Ayres (Brazil), Andres Rivadeneira Toledo (Ekvador), Pamarthy Shankar-Arnold (Ind), Amin Milani (Iran), Mohammad Amin Aghaey (Iran), Wang Dapeng (Kina), Wangyuzhen (Kina) Success Award Dimaz Restivo (Brazil), Davor Trgovcevic (HDK), B.Sreenivasa Prasad (Indija), Marco Cocozza (Ita), Yuji Komiya (Japan), Tadeusz Krotos (Polj), Han Piliang (Kina), Huang Huimin (Kina), Li Jian (Kina) ... Selected Prize: Resad Sultanovic (BIH), Dilyan Dochev (Bug), Kaur Chand Badhok (Indija), Benjamin Trelles (Meksiko), Vladimir Motchalov (Rus), Onder Vurgun (Tur), William H Lockett (USA), Yang Jidong (Kina), Zhou qiang (Kina) ...

TOKIO 2005, Japan

70 zemalja / 5.120 radova Grand Prize: Joji Bigo / Japan Kondo Hideo Prize: Hiroyuki Midorikawa / Japan Gold Prize: Wang Jin Ping / Kina Vladimir Kazanevski / Ukraina Special Prize: - Masaharu Mori / Japan - Neltair Abreu Santiago / Brazil - Toshiro Kimura / Japan

BRNO 2005, eška

122 autora iz 31 države u katalogu M.Pani , M.Ajanovi i D.Novak Tema: NAPOLEON 1. Volfgang Schlegel (Njema ka) 2. Jiri Kostyr ( eška) 3. Bernard Bouton (Francuska) Priznanje: Jiri Novak ( eška), Alejandro T.Tastas (Urugvaj) Tema: VINO 1. Bretislav Kovarik ( eška) 2. Jiri Kostyr ( eška) 3. Jiri Sliva ( eška) Priznanja: Bill Stott (Engleska), Jiri Hiršl ( eška)

najbolji na

najbolji na

FESTivalima

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 20


RENDON 2005, Kolumbija

teme: afro-potomstvo i slobodna tema First Prize: Harold Ortiz Sandoval (Kol) Second Prize Eray Özbek (Turska) Honorable mention: Jin Feng Guan (Kina), Jairo Alvarez Osorio, Jorge A. Restrepo, Luis Eduardo Leon (Kolum), Santiago Cornejo (Argentina), Marco Leite da Silva (Brazil), Vladimir Kazanevsky (Ukraina), Ivailo Tsvetkov (Bug), Alessandro Gatto (Ita), Pawel Kuczynski (Polj)

PREŠOV 2006, Slova ka

tema: pivo Grand Prix: Andrea Bersani (Italija) I. Prize: Rumen Dragostinov (Bugarska) II. Prize: Radek Steska ( eška) III. Prize: B etislav Kova ík ( eška) Priznanja: Jacek Frackiewicz (Polj), Henryk Cebula (Polj), Krzystof Zielonka (Polj), Jozef Storinský (Slov), Daniel Strzelczyk (Polj), Nikolaj Kapusta (Ukraina), Lýdia & Lýdia Trajtelové (Slova ka), Cristobal Reinoso (Arg), Viktor Bogdanov (Ukraina), Witold Barbara (Šved), Run Tang Li (Kina), Pavol M. Kubiš (Slova ka), Predrag Srbljanin (SICG)

LEGNICA 2006,Poljska

Grand Prix Gerhard Gepp / Austrija HUMOR I SATIRA 1. Adam P kalski (Poljska) 2. Grzegorz Ha derek (Poljska) 3. Jiri Sliva ( eška) priznanja: Ma gorzata Lazarek (Poljska), Micha Tatarkiewicz (Poljska) KABARE 1. Tomasz Broda (Poljska) 2. Witold Mysyrowicz (Poljska) 3. Miros aw Gry (Poljska) priznanja: Florian Doru Crihana (Rumunj), Jerzy St pniak (Poljska), Oleg Dergaczow (Ukra), Witold Mysyrowicz (Polj), Bretislav Kovarik ( eška)

BURSA 2006, Turska

First Prize: Houmayoun Mahmudi, Engles Second Prize: Rumen Dragostinov, Bugar Third prize: Vladimir Kazanevsky, Ukraina Priznanja: Aleksandr Pashkov (Rusija), Dachuan Xia (Kina), Andrei Puchkaniou (Belorusija)

KETRYZIN 2006, Poljska

tema: žene SATIRA I nagrada - S awomir uczy ski / Poljska II nagrada - Bretislav Kovarik / eška III nagrada - Ehsan Ganji / Iran

I nagrada - Serik Kulmeshkenov / USA II nagrada - Andrea Bersami / Poljska

III nagrada: Anna Sokolska / Poljska, Józef Bendziecha / Poljska Priznanja: S awomir uczy ski / Poljska, Dilma Nikolova / Bulgaria

MAROSTICA 2006 / Italija

tema: snovi KARIKATURA GRAN PREMIO Márcio Leite da Silva (Brazil) PREMIO INTERNAZIONALE Huseyin Çakmak (Cipar), Jerzy Gluszek (Polj), Antonello Mengato & Flavio Masi (Ita), Marilena Nardi (Ita), Yuri Ochakovsky (Izrael), Andrei Puchkaniou (Bjelorusija), Federico Ricciardi 'Riko' (Ita)

STRIP GRAN PREMIO Igor Pachtchenko (Rus)

PREMIO INTERNAZIONALE Witold Marian Barbara (Polj), Darko Drljevic (SICG), Claudio Lauro Garcia (Brazil), Luka Lagator (SICG), Giancarlo Sartore (Ita), Lorenzo Trevisan (Ita), Jugoslav Vlahovi (SICG) PREMIO SPECIALE "SANDRO CARLESSO" Houmayoun Mahmoudi (Engleska) PREMIO SPECIALE "MARCO SARTORE" Stane Jagodi (Slovenija)

EKATERINBURG 2005, Rusija

tema: faktor vremena First prize - Valentin Druzhinin (Rusija) Second prizes - Sergey Tyunin (Rusija), Paolo Dalponte (Italija) Third prizes - Ziaei Zardkhashoei Masoud (Iran), Vladimir Kazanevsky (Ukraina), Ikhsan Dwiono (Indonezija)

DAMASK 2006, Sirija

Tema POLITIKA Golden Prize: Shahram Rezaei (Iran) Silver Prize: Yuriy Kosbukin (Ukraina) Bronze prize: Mohammad Ali Khalaji (Iran)

Tema SLOBODNA Golden Prize: Muhittin Koroglu (Turkey) Silver Prize: Mohammad Amin Aghaey (Ira) Bronze Prize: Makhmuodjon Eshonkulov (Uzbekistan) Special prize: Porumbita Mihaita (Rum), Hekmat Abo Hamdan (Sirija), Dubovsky Alexander (Ukr), Oleg Goutsol (Ukr), Dongbum Kim (Kor) ... Winning Prize: Kazanevsky Vladimir (Ukr), Louis Postruzin, Zdenko Puhin, Milos Pani , Zijad Saki (HDK), Erdogan Basol (Tur), Santiago Cornejo (Arg), Muhittin Koroglu (Tur), Hasan Ahmed Ismail (Egipat), Tsocho Peev (Bug),Todorovi Bobiša (SICG), Moataz Ali (Palestina), Stanislaw Kosciesza (Polj), Ray Costa (Brazil) ...

SINTRA 2006, Portugal

World Press Cartoon

Grand Prix - Boligan / Meksiko

EDITORIAL KARIKATURA 1st Prize - Alfredo / Urugvaj 2nd Prize - Willem / Francuska 3rd Prize - Tom / Nizozemska Honorable Mentions: Haddad / Francuska; Bas / Gr ka; Antonio Jorge Goncalves / Portugal GAG KARIKATURA 1st Prize: Boligan / Meksiko 2nd Prize - V. Druzhinin / Rusija 3rd Prize: Kountouris / Gr ka Honorable Mentions: Hou Xiao Qiang / Kina; Adolfazl / Iran; Dubik / Ukraina PORTRET KARIKATURA 1st Prize: Baptistao / Brazil 2nd Prize: Carrilho / Portugal 3rd Prize; Dalcio / Brazil Honorable Mentions: Simanca / Brazil; Ant / Engleska

ALANYA 2006, Turska

tema: TURIZAM MEDITERANA I DJECA

1st Prize: Rumen Dragostinov- Bugarska 2nd Prize: Dusan Smiljani - SICG 3rd Prize: Mehmet Karaman - Turska Special Prizes: Ross Thomson (Engleska), Vadimir Stevovi (SICG), Slobodan Obradovi (SICG), Pavel Constantin (Rum), Lubomir Mihailov (Bug)

OTTAWA 2006, Kanada

tema: CRTANJE KARIKATURA U OPASNOM OKRUŽENJU FIRST PRIZE: Run Tang Li, Kina SECOND PRIZE: Dale Cummings, Kanada THIRD PRIZE: Muammer Olcay, Turska Ten Certificates of Excellence: Ebina Mitsuru (Japan), MIchael de Adder (Kanada), Vojtech Jurik Vhristi ( eška), Bernard Bouton (Francuska), Kang Kong (Koreja), Theo Moudakis (Kanada), Andrey Feldshteyn (USA), Peter Zimmer (Njema), Abdellah Derkaoui (Maroko)

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 21


ŠŠAALJLJEEMMOO NNAA FFEESTSTIIVVAALLEErok HDK / IZLOŽBA

IZLOŽBA

TEMA

FORMAT BR. RADOVA

08.06. 30.06.

Promotion office of Miyagawa, (Message Manga Festa Office), 509-4423 , 50-1 Hayashi, Miyagawa, Hida-city JAPAN www.city.hida.gifu.jp/topics/mangafes

PONOVNO RO ENJE (REBIRTH)

pošt.karta do A4 neograni en

08.06. 30.06.

DAEJEON INTERNATIONAL CARTOON INSTITUTE, 450, Wolpyongdong, Daejeon city, 302-281 Seoul, KOREA www.dicaco.com

1. SLOBODNA 2. SVADLJIV OVJEK & TOLERANCIJA

max. A3 max.4 po temi

15.06. 01.07.

5th TABRIZ INTERNATIONAL CARTOON FESTIVAL 29 Bahman BLV, Tabriz Culture and art center , Tabriz IRAN

SOCIJALNE NEPRAVDE max. A4 max.3 rada

22.06. 07.07.

ABF a.s., (Ales Vyjidak) Vaclavske namesti 29, 11121 PRAHA 1 CZECH REPUBLIC cuk.dreamworkx.cz

GRADIMO OD DRVETA min. A4 / max A3 max. 3

29.06.

Cartoon Competition “Dietetic Science”, WeiBohao 6-3-1101, Weigongcun Street #1, Haidian District, BEIJING, CHINA www.okcomic.net

DIJETETSKA NAUKA A4 max. 3 rada

29.06. 10.07.

Rhodes International Cartoon Exhibition P.O.Box 388, 851 00 RHODES GREECE

QUO VADIS, TERRA ? A4 ili A3 neograni en

29.06. 15.07.

Verhulst Guy Regelsbruggastraat 65, 93000 Aalst, BELGIUM

KONTRACEPCIJA

A4 neograni en

13.07. 25.07.

Sixth International Contest of Caricature Indepedence (K.Kazanchev), post box 17, Kiev, 03142 UKRAINE www.cartoon.org.ua

SAMOSTALNOST I EKOLOGIJA ERNOBIL – 20 GODINA

POSLIJE

min.A4 max.A3 max.3

13.07. 25.07.

26th International Nasreddin Hodja Cartoon Contest Karikaturculer Dernegi, Yerebatan Sarnici Cikisi 34122 Sultanahmet ISTANBUL, TURKEY

MIR max. 30X40 jedan rad

10.08. samostalno slanje

DOM ZVONIMIR, Kralja Zvonimira 50 21210 SOLIN

KOLA I max.3 max. A3

10.08. 21.08.

GREEKARTOON P.O.Box 3953, 10210 ATHENS GREECE www.greekartoon.gr

KARIKATURA PREMOŠ UJE KULTURE

min.A4 – max. A3 max. 3 rada

07.09. 22.09.

YOMIURI INTERNATIONAL CARTOON CONTEST SECTION, THE YOMIURI SHIMBUN, 1-7-1, Otemachi, Chijoda-ku, Tokyo 100-8055, JAPAN

1. BRIGA, NEPRILIKA, NEZGODA... 2. SLOBODNA

max.A3 max. 3

14.09. 30.09.

RODEK KULTURY, (Karpik 2006), Ul.Miklosaja Reja 1, 49-100 NIEMODLIN, WOJOPOLSKIE, POLAND

RIBE, RIBOLOVCI, RIBOLOV A4 max. 2 rada

17.08. 01.09.

ULUPUDS, (Zlatni osmeh) TERAZIJE 26, 11000 BEOGRAD SERBIA & MONTENEGRO www.ulupuds.org.yu

VELIKI HUMORISTI A4 neograni en

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:07 Page 22


Sergey Riabokon (Ukrajina) - srebrna medalja ZAGREB 2006.

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:08 Page 23

Aleš

Vyj

dak

(Češ

ka) -

zla

tna

med

alja

ZAG

REB

200

6.

KARIKA_60.qxd 6.6.2006 16:09 Page 24

Documents

glasilo Hrvatskog društva karikaturistalipanj2006. FranoDulibiæ … · 2006. 6. 7. · staleško priznanje, nagradu "Otokar Keršovani" nakon 35 godina staža u Veèernjem listu