GLASNIK HRVATSKE UDRUGE BIVIH STUDENATA I PRIJATELJA TEKSTILNO-TEHNOLOKOG FAKULTETA

Almae Matris Croaticae Alumni Tehnologiae Textilis Facultatis ISSN 1846-6494

Prosinac 2014.

Sadraj Glasnik a AMCA TTF 2014 Rije urednice

Potovani lanovi i prijatelji udruga AMCA, Pozdravljam najprije umirovljene lanove i sve one koji ne mogu k nama, na sve oblike naeg rada i druenja. Sadraj Glasnika AMCA TTF pred Vama rezultat je vrijednih ruku naih autora tekstova i tajnice AMCA TTF Anite Tarbuk, koja je sve tekstove revno skupila i sloila u skladan mozaik naih aktivnosti. Hvala svima koji su utkali svoj rad u ovaj broj Glasnika. Nastavljam s fotografijom na naslovnici Glasnika pred Vama. Tihim i ponosnim hodom uz cvjetno oblikovanu stazu do hrama kulture HNK-a, 14. listopada 2014. krenula je povorka sveuiline elite na inauguraciju novog Rektora, profesora Damira Borasa. elimo rektoru Borasu uspjeno voenje zahtjevnog velikog sveuilita kakvo je zagrebako. Pomno itajui ovaj program zakljuila sam da su alumni udruge najbolja potpora razvoju gotovo svih segmenta ovog programa. Podsjeam, svrha alumni udruge je promicanje i njegovanje obrazovanja, znanosti, umjetnosti i kulture, te batine, etinosti i tradicije hrvatskoga naroda, posebice meu sveuilitarcima. U ovom, kao i svakom ranijem sadraju, Glasnik AMCA TTF promie mir, istie akademsku izvrsnost, meunarodnu suradnju i umreavanja u svim vidovima, meukulturnu suradnju i nezaobilazan dijalog sa svim subjektima, dajui mladima mogunost veeg udjela u sudjelovanja u radu udruge AMCA (AMCA TTF tim), te razvijanje vrlina sveuilitaraca i drugo. AMCA TTF hrvatskom i studentskom himnom otvara svaku skuptinu i ovime ugrauje u svakog alumna vanost vrlina Sveuilitaraca. AMCA TTF njeguje vrstu vezu i s gospodarstvom - na svakoj Godinjoj skuptini i u Glasniku se predstavljaju uspjene tekstilne tvrtke. U Glasniku pred Vama, to su Tvornica tekstila Trgovie - TTT, te KOTKA konfekcija Krapina. Slijedom naih brojnih aktivnosti, pomaemo u ostvarivanju ciljeva Sveuilita u Zagrebu odgovornog prema hrvatskom i europskom drutvu. AMCA TTF promie upravo sve ove vrijednosti i vjeran je pratilac u njihovom ostvarivanju. Vezano za problematiku meuljudskih odnosa AMCA TTF vodi brigu o studentima s posebnim potrebama, njeguje prepoznatljivo i akademsko prijateljstvo s razliitima iz Hrvatske i inozemstva. Popularizacija znanosti je nova aktivnost hrvatskog znanstvenog prostora, koju TTF i uz potporu AMCA TTF uspjeno realizira, a Glasnik objavljuje. AMCA TTF radi na umreavanju lanova poglavito nakon radnog dijela skuptine kad se sudionici zblie kroz druenje. AMCA TTF potie na mobilnost studenata objavom dojmova odlazeih ERASMUS studenata TTF-a, kao i dolazeih studenata. itajte u ovom Glasniku to su napisale Lucija Bolkovac s TTF-a, dolazni studenti na studijski boravak iz ENSAIT-a (Roubaix, FR) i Linnea Enlund iz Sve-uilita u Boras (SE), te na strunu praksu - Marion Richard iz ENSAIT. Ovim AMCA TTF doprinosi mobilnosti sutdenata privlaei brojne strane studente to doprinosi ugledu Tekstilno-tehnolokog fakulteta i Sveuilita u Zagrebu. Na kraju, financijska kriza je zahvatila hrvatsko drutvo u cjelini. Nije nas zaobila, te nema druge do racionalnog troenja skromnih sredstava koje posjedujemo. Budui da ovaj Glasnik smatramo neizostavnom literaturom udruge AMCA TTF, ne dozvolite da njegov tisak zamre. Iz ovih razloga, ljubazno Vas molim da podmirite svoje obveze uplatom lanarine udruzi AMCA TTF. Nikom do sad nismo uskratili Glasnik, ni onima koji jo nisu podmirili lanarinu od pristupanja Udruzi.

S AMCA pozdravima, elim Vama i Vaim obiteljima estit Boi, mir, obilje blagoslova, dobra i uspjeha u 2015. godini! Vaa, Ana Marija Grancari

Rije urednice .... 2 Odrana 11. skuptina AMCA TTF ......... 3 Susret generacije ....... 5 Znanstvene tribine ...... 5 Izlet u Bizeljsko ....... 6 Novi rektor prof. dr. sc. Damir Boras . .. 7 Sv. Pavao zatitnik TTF-a .... 8 Predstav ljanje Zavoda TTF-a .... 9 Aktivnosti studenata TTF-a ..... 10 ERASMUS studenti TTF-a ..... 11 Znanstvenici s TTF-a osvojili prestine nagrade ........................... .....

12

Priznanja i nagrade Sveuilita u Zagrebu 13 Meunarodni dan boja 21. oujka .... ....... 14 Dan TSRC-a ..................... 15 Popularizacija znanosti na TTF-u .... 16 Promocija doktora znanosti ...... 19 Diplomirani studenti TTF-a u 2014. ...... 20 Nove doktorice na TTF-u ... ... 21 Odran 9. modni ormar .. ....... 23 Predstav ljamo Vam HRZZ projekti na TTF-u ..........................

24

A-link ......... 25 Uspjene tvrtke TTT ....... ......... 26 Sveano obiljeena 60-a obljetnica KOTKE 27 Odrani Tekstilni dani Zagreb 2014. .. 27 Matija op kostimograf predstave Troias Discount ...

28

TZG 2015. ............. 28 Natjeaj za najbolje studentske radove 28 U spomen ....... 29 Nova pristupnica AMCA TTF ...... 30 Sponzori AMCA TTF ............... 31 Sv. Ivan Pavao II. ....... 32 Hrvatska udruga bivih studenata i prijatelja Tekstilno-tehnolokog fakulteta & Pravno ustrojbeni oblik: UDRUGA & Djelantnost: Djelatnost ostalih lanskih organizacija, d.n. & Brojana oznaka: 10 & Brojana oznaka razreda: 9499 & NKD 2002: 91330 & Matini broj poslovnog subjekta: 1905872 & OIB 91372535148

Naslovnica: Inauguracija rektora Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Damira Borasa 14. listopada 2014.

& Izdava: AMCA TTF Zagreb & Odgovorna urednica: prof. emerit Ana Marija Grancari & Urednitvo: Agata Vini, dipl. ing., doc. dr. sc. Ana Sutlovi, doc. dr. sc. Anita Tarbuk & Adresa urednitva: AMCA TTF, Zagreb, Prilaz baruna Filipovia 28a & www.ttf.hr & Tisak: Printera d.o.o., Zagreb & Naklada: 500 kom

2

Odrana 11. skuptina AMCA TTF

11. skuptina Hrvatske udruge bivih studenata i prijatelja Tekstilno-tehnolokog fakulteta, AMCA TTF, odrana je u srijedu 10. lipnja 2014. u 18 sati, u predavaonici A-301 Tekstilno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Pri-laz baruna Filipovia 28a, Zagreb. Skuptina je zapoela hrvatskom himnom Lijepa naa domovino te studentskom himnom Gaudeamus igitur u izvoenju zbora AMCA TTF i gostiju lanova akademskog zbora Vladimir Prelog. Skuptinu je otvorila predsjednica AMCA TTF, prof. emerita Ana Marija Grancari, uputivi rijei dobrodoli-ce i pozdrave svim prisutnima i onima koji nisu mogli doi. Posebno je pozdravila predsjednicu AMCA Saveza prof.

emeritu Helenu Jas-nu Mencer, prof. dr. sc. Vilka iljak, la-na udruge HUBO koji je prvi puta prisustvo-vao Skuptini, dr. sc. Ivanu iljak Stani-mirovi, Antu Peria predstavnika AMCA

mundus, prof. dr. sc. Antuna Glasnovi, predsjednika AMACIZ-a, dugogodinjeg vjernog lana prof. dr. sc. Igo-ra atia, Mariju Durakovi, te sve nove sudionike. Predsjednica je takoer pozdravila lanove zbora koji su dali veliki doprinos i uveliali 11. skuptinu AMCA TTF-a. Predloila je dnevni red i radno predsjednitvo u sastavu: prof. emerit. Ana M. Grancari, Polonca Grilec, dipl. ing. i Darinka Leai, mag. ing., to je jednoglasno prihvaeno. Prenijela je pozdrave prof. dr. sc. Darka ubrini, poa-snog lana AMCA TTF i lana Drutva prijatelja glagolji-ce; Tomislava Duli i drugih lanova i prijatelja AMCA TTF koji radi obaveza nisu mogli prisustvovati Skuptini.

Predsjednica AMCA Saveza prof. emerita H. J. Mencer pozdravila je sudionike 11. skuptine AMCA TTF i ispri-ala dojam s prologodinje skuptine alumna u Nizozem-skoj na kojoj je predsjednik krovne udruge naglasio da eli vezu izmeu krovne udruge i ostalih malih udruga koje joj pripadaju. Naglasila je da bi i kod nas trebalo organizirati takav okrugli stol. Prof. dr. sc. Antun Glasnovi pozdravio je sudionike ispred najvee udruge na Sveuilitu AMACIZ. Rekao je da iako AMACIZ djeluje 24 godine nije uspio okupiti tolike aktiv-ne nastavnike i mlade ljude kao to je to uspjelo AMCA TTF u 10 godina. Predsjednici je darovao buket cvijea i rad likovne sekcije AMACIZ-a. Prof. dr. sc. Igor ati pozdravio je skup ispred Drutva za plastiku i gumu. Prenio je lijepe elje, te je meu prvima estitao Predsjednici na poasnoj tituli prof. emerita. Ante Peria, predstavnik AMCA mundus iz Toronta, bio je lan emigracije na to je ponosan. Naveo je kako je ivot u stranoj zemlji organiziraniji nego ovdje i da trebamo teiti veoj organiziranosti. Iako nije lako raditi izvan Domovine, svaki Hrvat koji je otiao u svijet pokazao se kao dobar radnik. Jako ga boli to to mladi odlaze izvan Hrvatske. Mi u Hrvatskoj trebamo biti konkurentniji, djelovati globalno, drati se roka isporuke i kvalitete. Naglasio je da ukoliko elite uspjeti u ivotu morate daleko vie raditi; nekada je to nepravedno, ali je tako.

Izvjee o radu i poslovanju udruge AMCA TTF od 10. skuptine 2013. odrane 11. lipnja 2013. do 11. skuptine 10. lipnja 2014. Predsjednica je zapoela u ozraju obilje-avanja prvih deset godina ivota i rada udruge AMCA TTF. Zapoelo je zaletom u alumni aktivnostima koji nikad nije blijedio, spajajui iskustvo starijih lanova i polet novih. Istaknula je da je jubilarna 10. skuptina iza nas ispunjena spomenom na brojne aktivnosti i druenja, na fotografijama iz prolih deset skuptina. Svaku skuptinu uvijek prate pisane poruke ispunjene

pozdravima i dobrim eljama za uspjean rad. Neposredno nakon 10. skuptine AMCA TTF, osnova-

na je Hrvatska udruga za boje, uz punu potporu AMCA TTF. Pored Glasnika AMCA TTF 2013, znaajna je potpora Udruzi HUBO u organizaciji obiljeavanja Meunarodnog dana boja 21. oujka 2014.

3

AMCA TTF je u protekloj godini nastavila rad novim

sadrajima namijenjenim jaanju kohezije lanova i prijatelja AMCA TTF, te irenju filozofije AMCA, u Hrvatskoj i inozemstvu.

Budui da je AMCA TTF lanica Saveza udruga Sve-uilita u Zagrebu, u stalnoj je poveznici sa sredinji-com i njenim aktivnostima. Odran je Sabor 28. i 29. lipnja 2013. Iz Saveza AMAC stigao je prijedlog o unifikaciji alumni adresa to je jo u razmatranju. Predsjednica AMCA TTF je lanica Predsjednitva, a A. Tarbuk grafika urednica Glasnika Saveza AMAC drutava.

Odrane su tri sjednice Predsjednitva. AMCA je tradicionalno uputila Boine i Uskrnje

estitke, te informacije o kulturnim i drugim dogaa-jima u poveznici s Udrugom. Ovime irimo krug prijatelja nae udruge iz glazbenih, umjetnikih i drugih podruja.

Udruga ostvaruje suradnju i potporu tekstilnih tvrtki i ustanova koje su prepoznale vanost okupljanja teksti-laca, obogatile skuptine i Glasnik svojim predstavlja-njem, u vremenu globalnih ekonomskih potekoa u gospodarstvu, poglavito u tekstilnom.

Udruga AMCA TTF prua stalnu potporu studentima TTF, poglavito u njihovoj mobilnosti. Nastavlja objavljivanje Natjeaja za studentske radove iz Dona-cije Ferida Jakupovia za nagrade, potporu i pomo.

Naa sestrinska udruga AMACIZ i ove godine organizirala je godinji izlet, ovog puta u Bizeljsko (Slovenija) 23. oujka 2014. Izletom su se oduevila i naa 4 ERASMUS dolazna studenta iz ENSAIT-a.

U suradnji s TTF-om Udruga organizira tribine. U pro-teklom razdoblju organizirane su 4 tribine.

Nastavljamo s okupljanjem generacije studenata koje AMCA TTF tradicionalno poziva na godinju Skup-tinu. Ovog puta to je Generacija 21. stoljea.

Zahvaljujui financijskoj potpori, donacijama i lana-rinama Udruga ostvaruje svoje zadatke.

Iskreno se zahvalila donatorima i revnim lanovima koji plaaju lanarinu, te zamolila za pomo one koji to nisu uinili.

Blagajnica AMCA TTF-a, gospoa Milica Rihtarec iznijela je financijsko izvje-e za razdoblje od 2013. do 2014. i Financijski plan poslovanja za razdoblje od 10.6.2014. do 31.5.2015. Navela je da se izvjee ne previe ne razlikuje od prethodnih godina. Skuptina je jednoglasno prihvatila oba izvjea. Skuptini se predstavila uspjena tvrtka Tvornica tekstila Trgovie d.o.o. TTT. Irena Valek, dipl. ing. istaknula je da Tvornica tekstila Trgovie ima 90-godinju tradiciju. Vodei je proizvoa visokokvalitetnih tkanina ponajprije damastnog stolnog i posteljnog rublja, a njihovi artikli nalaze se u mnogim renomiranim hotelima diljem Hrvatske i inozemstva. Marija Durakovi, povratnica iz di-jaspore predstavila je tvrtku A-link koja pomae ostvariti meunarodne obrazovne i karijerne ciljeve. Stru-nim savjetovanjem, zastupanjem i umreavanjem, A-link svoje klijente vodi kroz opsean proces identifika-cije, odabira, prijave i odlaenja na inozemna sveuilita te poslovne i pripravnike programe.

Nagradu za najbolji studentski rad u ak. god 2013./14. primila je studentica I. godine diplomskog studija TTI/IDT Jelena Vido na temu: enska ljetna kolekcija od vunenih tkanina, izraen pod mentorstvom doc. dr. sc. Ane Su-tlovi. Objavljen je Natjeaj za najbolje studentske radove u ak. god 2014./2015.

AMCA TTF dodjeljuje Zahval-nice zaslunima za potporu Udruzi, te suvenire. Zahvalnice su primili prof. dr. sc. Sandra Bi-schof; Ivona Jerkovi, dipl. ing.; Tvornica tekstila Trgovie, te A-link. Poeljela je dobrodolicu novim pristupnicima: Ani Kova, Zrinki Tomai, Ireni Laki ihor, Lovorki Babi i Ani Mariji Sambol, te ih darivala majicom s logom AMCA TTF. Mr. sc. eljka Hodi i Agata Vini, dipl. ing. uruili su Predsjednici AMCA TTF-a prigodne darove estitavi joj na izboru u poasno zvanje professor emerita. Zahvalila se studentima Mariji Veldi, Teni Renduli, Jele-ni Vido, Tei Kaurin, Nini Privrat, Suzani Jurei, te AMCA TTF timu - Lei Bo-tteri, Tihani Dekani, Ved-ranu uraevi, Ani Sutlo-vi, Martinii Ira Glogar i Aniti Tarbuk na pomoi u organizaciji ove skuptine.

4

Takoer je zahvalila svima koji su svojim prisustvom uveliali skuptinu. 11. skuptina Hrvatske udruge bivih studenata i prijatelja Tekstilno - tehnolokog fakulteta,

AMCA TTF, zavrila je pozivom predsjednice prof. emerit. A. M. Grancari na druenje uz domjenak i pjesmu.

L. Botteri

Susret generacije

Na 11. Skuptini AMCA TTF odranoj na Tekstilno-tehnolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu okupila se i generacija bivih studenata i prijatelja upisanih na studij 2001./2002. godine, nazvana Generacija 21. stoljea. Lijepo je bilo vidjeti poznata lica nakon dugo vremena i druiti se tijekom Sveanosti i zavrnog domjenka, osobito povodom 10. roendana Udruge. Rije je naime o gene-raciji koja je studirala po starom programu prije uvoenja studija po Bologni. Bivi studenti su se prisjetili da su najveim dijelom sluali predavanja i vjebe na vie lokacija u Zagrebu u skromnijim uvjetima prije otvaranja novih TTF prostora. Meutim, studentska atmosfera je moda bila veselija, toplija i ivahnija. Mnogi zbog ivota u dalekim gradovima i krajevima, unato elji, nisu mogli doi, ali bili su zahvalni na pozivu. Susretu su se odazvali Iva Buljan, Ante Klimani, Matilda Miloloa, Ana Naki, Irena Topi i autorica ovih redaka.

I. Jerkovi

Znanstvene tribine Organizaciju tribina uspjeno vodi Odbor za organizaciju tribina u sastavu Lea Botteri, Daniel Domovi i Irena Topi. U ovoj godini odrano je 7 tribina za koje je Odbor poslao poziv, pripremio plakat, proveo evidenciju sudio-nika, tribinu popratio fotografijama, te pripremio zahvalni-ce za predavaa. 26. veljae 2014. odrana je tribina - Mobilnost studenata u okviru programa ERASMUS+, CEEPUS, E-TEAM u orga-nizaciji IRO TTF, TTF i AMCA TTF. 10. oujka 2014. u organizaciji Studentske udruge eSTU-DENT, TTF i AMCA TTF odrana je tribina pod nazivom Predstavljanje projekta Case study competition 2014. 13. oujka 2014. odrana je tribina Predstavljanje projekta MSPI Mrea studentskih poduzetnikih inkubatora u organizaciji HAMAG Invest i AMCA TTF.

Predavanje prof. dr. sc. Freda L. Booksteina sa University of Michigan, SAD pod nazivom What Today's Applied Scientist Should Know About Morphometrics" odrano je 31. oujka 2014. u organizaciji Tekstilnog znanstvenog istraivakog centra TSRC. Svjetlana Bui, mag. oec. i Vedran idara, mag. oec. odrali su predavanje na temu Kako uspjeno prijaviti projekt u BICRO programe 9. svibnja 2014. Tribinu su organizirali HAMAC BICRO, TTF i AMCA TTF. Predavanje prof. dr. sc. Dennisa E. Slice Geometric Morphometrics and the Design of Personal Protective Equipment 21. svibnja 2014. organizirao je TSRC. 2. srpnja 2014. tribinu Predstavljanje tvrtke KUFNER Proizvodi. Nanosi. Primjena. Inovacija odrala je lanica AMCA TTF Ilonka Nadj-Sv, dipl. in. u organizaciji KUFNER, TTF i AMCA TTF.

L. Botteri

5

Izlet u Bizeljsko 23. oujka 2014. prof. Emir Hodi iz Planinarsko-izletnike sekcije AMACIZ-a, poveo je la-nove na izlet u Bizeljsko, Slovenija.

Oko 120 alumna Sveuilita u Zagrebu nakon vonje od 1 sat stiglo je u selo Stara Vas, na jutarnju kavicu u Gostilnu Kocjan. Podijeljeni u dvije grupe upu-tili su se put sela Brezovica u vinsku klet i repnicu obitelji Najger.

to su repnice?

U podnoju Bizeljskog kroz milijune godina Panonsko more naplavilo je slo-jeve kvarcnog pijeska. Prije dvjesto godina lo-kalno stanovnitvo u naslagama kvarcnog pi-jeska iskopalo je jame raznih dubina koje su koritene za spremanje poljoprivrednih proizvoda, meu ostalim i repe, otkuda i potjee naziv repnice. Obitelj Najger prilagodila je neko-liko za razgledavanje, spremanje vina i degustaciju uz

struno vodstvo. Prva skupina pola je auto-busom do sela i na obilazak repnice. Nakon strunog voe-nja po repnici i degustacije 6 vrsta vina uz domai kruh i sireve, planinarili su niz Bi-zeljske brege nazad do gostil-nice Kocjan. Druga skupina planinarila je od gostilne do Brezovice uz Bi-zeljske brege. Po obilasku rep-nice uz degustaciju, dio skupi-

ne je planinario, a dio se vratio autobusom do gostilne

Kocjan gdje ih je ekao ruak s domaim jelom i piem. Ugodno druenje uz zvuke domae glazbe i ples nastavilo se do kasnih popodnevnih sati. U tijeku ovih sati mnogi planinari su posjetili predivnu prirodu u okruenju gostilne Kocjan. Bilo je vremena i za razgovore vrlo bliskih lanova AMACIZ-a, ali i AMCA TTF, koji nisu mogui u tijeku planinarenja. Potom je uslijedio povratak istim putem u Zagreb.

Godinjem izletu uz predsjednicu AMCA TTF, pridruila su se 4 ERASMUS dolazna studenta na TTF Aline Pohier, Pierre Leonard, Laurene Yaouanc i Juliette Minet.

A.M. Grancari

6

Prof. dr. sc. Damir Boras - novi rektor Sveuilita u Zagrebu Sveanom inauguracijom odr-anom 14. listopada 2014. u Hrvatskom narodnom kazali-tu, prof. dr. sc. Damir Boras, dosadanji dekan Filozofskog fakulteta, stupio je na dunost rektora Sveuilita u Zagrebu, u mandatu od etiri godine, do 30. rujna 2018. Na ovoj funk-ciji zamijenio je prof. dr. sc. Aleksu Bjelia, koji je du-nost rektora Sveuilita u Zagrebu obnaao od 2006. godine.

AMCA TTF zahvaljuje profesoru Aleksi Bjeliu, za potporu i razumijevanje, te mnogo dobra koja je uinio za Tekstil-no-tehnoloki fakultet i alumni udruge.

Bogati Program rada novog rektora sadran je u kroenju najboljeg puta za doseg visoko rangiranog sveuilita u Europi i svijetu. Tisuljetni hrvatski narod to zasluuje. U svom Programu rektor Boras istie kategoriju izvrsnosti svih djelatnika, kao i studenata. Dalje slijedi internacionali-zacija Sveuilita, zatim potpora Sveuilita raz-voju gospodarstva, dru-tva i kulture, te uklju-ivanje mladih snaga u rad Sveuilita. Potrebno je ovdje istak-nuti vanost koju rektor pridaje ljudskim resur-sima, pozivajui na mir, pomirenje i dijalog, vr-lo vane imbenike up-ravo rektorove izvrsno-sti u procjeni uvjeta uspjenog rada i ivota u multikulturalnom eu-ropskom drutvu. Da bi se ovo ostvarilo rektor Boras je s jakim razlogom odabrao se-dam prorektora.

To su: Prof. dr. sc. Ante ovi, redoviti profesor Filozofskoga fakulteta, prorektor za organizaciju, kadrovski razvoj i meusveuilinu suradnju Prof. dr. sc. Ivana ukovi-Begi, redovita profesorica Stomatolokoga fakulteta, prorektorica za studente, studije i upravljanje kvalitetom Red. prof. art. Mladen Jenjanin, redoviti profesor Muzi-ke akademije, prorektor za umjetniko podruje i meu-narodni poloaj Sveuilita Prof. dr. sc. Milo Juda, redoviti profesor Medicinskoga fakulteta, prorektor za znanost, meuinstitucijsku i meu-narodnu suradnju Prof. dr. sc. Toni Lazibat, redoviti profesor Ekonom-skoga fakulteta, prorektor za poslovanje Prof. dr. sc. Miljenko impraga, redoviti profesor Veteri-narskoga fakulteta, prorektor za inovacije, transfer tehnolo-gije i komunikacije

Rektoru Borasu i prorektorima Sveuilita Zagrebu elimo uspjean rad i realizaciju vrlo zahtjevnog

Programa rada

AMCA TTF

7

Sv. Pavao zatitnik Tekstilno-tehnolokog fakulteta

Na sjednici odranoj 24. studenoga 1997. godine Fakultet-sko vijee je na prijedlog dekana dr. Ive Soljaia, tajnim glasovanjem proglasilo sv. Pavla zatitnikom Tekstilno-tehnolokog fakulteta. Na tajnom glasovanju od 32 prisutna 29 je glasalo za taj prijedlog, jedan je bio protiv i dva suzdrana glasa. Na istoj sjednici odlueno je da se za dan Fakulteta proglasi blagdan Obraenja sv. Pavla, koji pada na 25. sijenja. Istaknuto je da taj dogaaj treba biti pobuda svima, vjernicima i ateistima da nastoje u sebi izgraditi bo-ljeg ovjeka. Primjer sv. Pavla koji je mrnju zamijenio lju-bavlju, a zla djela (progon i kamenovanja nedunih) dob-rim djelima, trebao bi djelatnike i suradnike Fakulteta pod-sjetiti da se nastoje u svom zvanju pribliiti idealu ovjeka poznatog po humanosti i savjesnom izvravanju svojih dunosti. Iz Pavlovih poslanica koje su prema Holzneru dokumenti ljudske due kakvih vie nema u itavoj svjetskoj literaturi, izbija na svim stranicama velika stvarnost. Njegova pjesma ljubavi koja definira pravu i iskrenu ljubav sa svojom dubi-nom tonou i izraajem nikad nije nadmaena. Izmeu ostalog on kae:

Ljubav je velikoduna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta ne nadima se ; nije nepristojna, ne trai svoje, nije razdraljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. ------------- A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav --to troje ali najvea je meu njima ljubav. (1.Kor 13. 1-13)

Na temelju takvog shvaanja ljubavi Pavao poduava ispunite me radou: sloni budite, istu ljubav njegujte, jednoduni, jedne misli budite; nikakvo suparnitvo ni umiljenost. Nego u poniznosti jedni druge smatrajte vii-ma od sebe; ne starajte se samo svaki za svoje. Nego i ono to se tie drugih! (Fil 2. 2-4) Ovo je vrlo jasna i aktualna poruka dananjem vremenu koju naalost malo tko potuje i zato imamo otuenje ovjeka od ovjeka. Pavao, roen i odgojen u Tarzu u dananjoj Turskoj, uvidio je da u poganstvu nije ba sve trulo. Prenosi kranstvo meu pogane nevjerojatnom odlunou, upornou i uz maksimalne rtve, napore i otpore kakve je imao od Judo-krana (obraenih idova), koji su govorili da novo krte-ni pogani moraju obdravati i idovske zakone. Pavao im je odgovarao da ne nameu obraenicima terete koje i sami idovi ne mogu nositi. Svakako je bio dobro pripravljen za svoju ivotnu zadau da porui granini zid izmeu idova i pogana idovima sam bio idov. Kao to sam Grcima bio Grk. Svima sam postao sve (1 Kor 9. 20). Pavao je snaan propovjednik kranske slobode. U Kristu on vidi osloboditelja Za slobodu nas je Krist oslobodio (Gal. 5.1). Ovakvo shvaanje predodredilo je Pavla za navje-stitelja vjere za sve rase i stalee i to posebno u ljubavi. Pred Bogom su svi jednaki. Ali sada i vi odloite sve! Gnjev, srdba, opakost, hula, prostota van iz vaih usta! Ne varajte jedni druge! Jer svukoste starog ovjeka s njegovim

Mozaik Sv. Pavla umjetnice Blaenke Salavarda na TTF-u.

djelima i obukoste novoga, koji se obnavlja za spoznanje po slici svoga Stvoritelja! Tu nema vie Grk, idov, obre-zanje-neobrezanje, barbar-skit. Rob-slobodnjak. nego sve u svima - Krist. Zaodjenite se dakle kao izabranici Boji, sveti i ljubljeni u milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost te podnosite jedni druge pratajui ako tko ima protiv koga kakvu pritubu! Kao to je Gospodin vama oprostio tako i vi! A povrh svega - ljubav! To je sveza savrenstva. (Kol. 3, 8-14). Pavao pripada bez sumnje meu najvee velikane i tvorce kranske Europe. U emu je bila njegova osobna veliina? idovsko-helenistiki svijet, u kojem je Pavao ivio, davno je propao. Problemi i povodi, koji su izazvali Pavlovu i-votnu borbu, nisu vie suvremeni. Ali duh, u kojem je rije-io sva pitanja, ostao je na ivotu i postao duhom europske kranske kulture. Sve to je prolazno samo je eki sud-bine koja izbija iz kamena boansku iskru. Sve to je vre-menom uvjetovano otpada, dok se vjeno danomice obnavlja i opire svakoj promjeni. ovjek sam po sebi nije velik. Jedino boanski poziv i predanost nadljudskom za-datku ini nas zaista velikima. A u tome nitko nije vei od Pavla. No, ne ivimo samo u laikom pluralistikom drutvu

nego takoer u demokratskom drutvu, pa se taj prijedlog o zatitnitvu sv. Pavla naeg Fakulteta mogao prihvatiti jedino veinom glasova Fakultetskog vijea u tajnom glasovanju. "Doista vi ste brao na slobodu pozvani! Samo neka ta sloboda ne bude izlikom tijelu nego - ljubavlju sluite jedni drugima. Ta sav je Zakon ispunjen u jednoj jedinoj rijei, u ovoj: Ljubi blinjega svoga kao sebe samoga! (Gal, 5, 13-14)."

Neka nam te misli sv. Pavla budu poticaj da ee radimo mislimo i djelujemo za druge, za nau zajednicu a posebno za na Tekstilno-tehnoloki fakultet. I. Soljai

8

Predstavljanje Zavoda ZAVOD ZA TEMELJNE PRIRODNE I TEHNIKE ZNANOSTI

Zavod za temeljne prirodne i tehnike znanosti osnovan je u listopadu 2005. s ciljem da se u okviru jednog zavoda okupe nastavnici koji predaju temeljne, prirodne i tehnike znanosti. Predstojnici zavoda u tom razdoblju bili su J. Peari, G. Hudec, B. Mijovi, D. Grundler a trenutno je predstojnik zavoda T. Rolich. Temeljna djelatnost Zavoda za temeljne prirodne i tehnike znanosti je istraivanje i pouavanje u podruju temeljnih znanosti. lanovi katedre za matematiku bave se teorijom mate-matikih nejednakosti. Do sada su objavili preko 1000 znanstvenih radova i 15 monografija, a lanovi katedre surauju s mnogobrojnim matematiarima iz zemlje i inozemstva iz 30-ak zemalja. Zbog toga je TTF nositelj znanstvenih aktivnosti iz oblasti matematikih aktivnosti u Hrvatskoj a i ire. To je rezul-tiralo i s 26 novih doktora matematikih znanosti u Hrvat-skoj i est u inozemstvu. TTF je nositelj programa Matema-tike nejednakosti i primjene, na kome je pet projekata sa Sveuilita u Zagrebu i Splitu. Ta aktivnost dovela je i do izdavanja etiri nova matematika asopisa od kojih je asopis Mathematical inequalities and applications bio prvi hrvatski matematiki asopis na SCIE listi, dok je asopis Operators and matrices jedini hrvatski matematiki asopis koji je i na SCIE i na CC listi. Matematiari iz ovog Zavoda lanovi su urednitava u dvadesetak matematikih asopisa, recenzenti u preko 70 matematikih asopisa, recenzenti knjiga izdanih od poznatih izdavakih kua. Do sada su organizirali dvije svjetske matematike konferencije (MIA 2008 u Trogiru i MIA 2010 u Lahoreu), a esto su lanovi znanstvenih odbora meunarodnih konferencija, pozvani ili plenarni predavai, te lanovi brojnih povjerenstava za doktorate u zemlji i inozemstvu. lanovi Katedre za raunalstvo bave se podrujem tehni-kih znanosti, poljem raunalstva i granom umjetne inteli-gencije.

Danas su lanovi Zavoda za temeljne prirodne i tehnike znanosti: Redoviti profesori: Dr. sc. Darko Grundler, Dr. sc. Goran Hudec, Dr. sc. Alka Miheli-Bogdani, Dr. sc. Budimir Mijovi, Akademik Josip Peari, Dr. sc. eljko omoi Izvanredni profesori: Dr. sc. Tomislav Rolich Docenti: Dr. sc. Kristina Kruli Himmelreich, Dr. sc. Mirna Rodi Lipanovi Vii asistenti: Dr. sc. Ksenija Smoljak Kalamir Asistenti: Daniel Domovi, mag. ing. comp., Rozarija Miki, dipl. ing., Marija Sori, mag. phys., Emilija Zdraveva, dipl. ing.

Na slici: Stoje: D. Grundler, . omoi, . Bihar, T. Rolich, J. Peari, G. Hudec, B. Mijovi Sjede: E. Zdraveva, A. Miheli-Bogdani, K. Kruli Himmelreich, K. Smoljak Kalamir, M. Rodi Lipanovi, J. Pivac Uporabom metoda genetikih algoritama, evolucijskih strategija i neizrazite logike povezali su znanstvena pod-ruja umjetne inteligencije i tekstilne tehnologije. Istraivali su mogunost primjene evolucijskih algoritama pri projektiranju tkanine s gledita sklada veza i boje. Sustavno su obradili utjecaj gustoe mree konanih elemenata na tonost rezultata i neizrazite logike na pod-ruju usklaivanja boja. Primijenili su digitalnu korelaciju slike za mjerenje Poissonova faktora tkanine, usporedili razliite operatore rekombinacije evolucijskih strategija i njegova izbora kod optimiranja razliitih funkcija cilja s gledita djelotvornosti. Istrauju metode pronalaenja para-metara odailjaa za optimalnu distribuciju elektro-magnetskog zraenja u promatranom podruju. lanovi Katedre za raunalstvo autori su vie srednjokolskih i sveuilinih udbenika i prirunika. Istaknuta lanica Zavoda A. Miheli-Bogdani je za knjigu Osnove tehnike termodinamike dobila nagradu J. J. Strossmayer za najuspjenije djelo iz podruja tehnikih znanosti za 2002. koju dodjeljuje HAZU. Znanstvena djelatnost usmjerena je na termodinamiki pristup ener-gijskim procesima. Vani rezultati postignuti su na pod-ruju istraivanja mogunosti primjene obnovljivih izvora, posebice suneve energije. Ukazana je neophodnost znan-stvenog pristupa analizi ovih izvora u cilju razvoja pro-grama za industrijsku primjenu. Oigledni rezultati posti-gnuti su na podruju povienja uinkovitosti industrijskih procesa, to je od posebnog znaaja s energijskog i ekolokog stajalita.

Predstojnik Zavoda izv. prof. dr. sc. Tomislav Rolich

9

Aktivnosti studenata TTF-a

Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloki fakultet (TTF) danas je jedan od veih fakulteta te vrste u Europi, a nae diplome su meunarodno priznate od AUTEX-a i Tekstil-nog Instituta iz Manchestera (GB) za podruje Common-wealtha i SAD-a. Niti jedno priznanje od strane vanih in-stitucija ne dolazi samo od sebe ve je produkt mukotrpnog rada i zalaganja odreenog kolektiva. Uz priznati rad cije-njenih profesora TTF-a ne smije se zaboraviti i na zalaga-nje mnogobrojnih studenata. Njihov se rad oituje kroz irok spektar aktivnosti poput sudjelovanja na Tehnologi-jadi, MATRIB-u te izdavanju studentskog asopisa TnT-a o kojima vie moete saznati u nastavku lanka. Tehnologijada je tradicionalna manifestacija sportsko-znanstvenog karaktera kojoj je cilj promocija studenata teh-nolokih fakulteta, njihovih sportskih i akademskih dostig-nua. Projekt sainjavaju dva podruja, a to su znanstveni dio, te ne manje vaan sportski dio. Znanstveni dio obuhva-a prezentacije steenih znanja, publikaciju znanstvenih ra-dova, kao i samu evaluaciju istih pred povjerenstvom sveu-ilinih profesora. Prezentirani znanstveni rad studenta predstavlja bazu i oruje za uspjenu poslovnu i akademsku karijeru. Sportski dio obuhvaa natjecanja u enskom i mukom nogometu, enskoj i mukoj koarci, odbojci, a-hu, stolnom tenisu, tranju i plivanju. Projekt je i ove godi-ne realiziran u suradnji s fakultetima iz Hrvatske i Slove-nije. Na ovogodinjoj Tehnologijadi na Fakultet je posti-gao odline rezultate. Sudjelovalo je 23 studenata koji su se natjecali u svim, ne samo u svojim matinim sportovi-ma, te su zajednikim snagama doprinijeli sportskim uspje-sima. Muka koarkaka ekipa osvojila je bronano odlije pobjedivi Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije. Muka nogometna momad, nakon izuzetno tekih utakmi-ca, zavrila je na 4. mjestu. enska nogometna ekipa, koju su sainjavale odbojkaice i koarkaice, zavrila je na 5. mjestu. U individualnim sportovima i ove godine najvie se istaknula naa kolegica Tena Palijan, koja je u plivakom dijelu natjecanja zauzela odlino 4. mjesto. Zajednitvo i meusobna podrka bila je prisutna u svakom trenutku, a upravo je to iskustvo uspomena koju svaki student nosi u svom srcu nakon Tehnologijade.

Nadalje, od 1999. svake se godine u lipnju, u Veloj Luci, organizira savjetovanje o materijalima i tribologiji pod na-zivom MATRIB. Cilj je okupljanje studenata, znanstveni-ka i strunjaka iz navedenog podruja, te njihovo meusob-no umreavanje u svrhu razmjene znanja i iskustava.

Ove godine u studentskoj konkurenciji boje naeg fakulteta branili su Iva Samardija s radom: Ispitivanje uporabnih svojstava vune obradama ultrazvukom pri razliitim fre-kvencijama, Ivan Kraljevi s radom: Vrednovanje kvalitete koe utjecaj mjesta uzorkovanja te Draen utuk s radom Utjecaj sastava deterdenata na primarni uinak u pranju kuglom za koji je osvojio prvo mjesto u studentskoj konku-renciji i uinio nas ponosnima. Jo je vano istaknuti da smo u ozbiljnoj konkurenciji imali tri predstavnika pos-lijediplomskog studija - Kristina Rusak, Morana Krsti i Milo Lozo. Milo Lozo osvojio je nagradu u kategoriji najzanimljivije teme, a ona glasi Tensile properties of fine women's pantyhose. Studenti TTF-a, osim hvalevrijednih aktivnosti na podruju znanstvenog rada te sporta, svoju su svestranost usmjerili i na pisanje asopisa pod nazivom TnT. Projekt ponovnog pokretanja asopisa studenata TTF-a, TnT-a, zapoeo je u mjesecu studenom 2013. godine. Naime, posljednji, 5. broj TnT-a izdan je 2010. godine u nakladi od 1500 primjeraka. Kako ve niz godina na TTF-u nije djelovala studentska novinarska grupa javila se potreba za osnivanjem iste. Sa-mim time, logian slijed bio je pripremanje novog, 6. broja TnT-a. Voditeljica i osnivaica novinarske grupe, glavna urednica, novinarka i lektorica TnT-a je studentica Dijana Vojak. Vano je napomenuti da po prvi put na izradi TnT asopisa u potpunosti su sudjelovali iskljuivo studenti TTF-a. Entuzijastino i samostalno su sudjelovali kao novi-nari, fotografi, grafiki dizajneri i lektori. Dizajn asopisa u potpunosti je redizajniran pa je i sam logo asopisa popri-mio nov i svje vizualni identitet. Studenti koji su se uklju-ili u izradu estog broja TnT-a su: Damira Piliota, Nina ii, Josipa Vurnek, Vladimira Pavlovi, Lucija Vari, Stjepan Glui, Josipa Gregorina, Luka imunjak, Kosjen-ka Vrhovski Cindori i Nikolina Kentri. Zbog dueg vre-menskog perioda tokom kojeg asopis nije izlazio teme koje su obraene u novom broju usmjerene su na pred-stavljanje projekata, programa, institucija u kojima studenti mogu sudjelovati. Kroz intervjue prezentirani su neki od najuspjenijih studenata TTF-a. Takoer, obraene su teme poput studentske razmjene, razgovara s nekim od predava-a na Tekstilno-tehnolokom fakultetu, sportskih uspjeha studenata, izlobi na kojima su izlagali studenti s naeg fakulteta te mnoge druge. U konanici cilj novog broja TnT-a bio je podjednako predstaviti uspjehe i podruja djelovanja studenata i s dizajnerskog i tehnolokog smjera TTF-a kako bi se ostvarila bolja informiranost i suradnja meu studentima.

10

Za svaku je struku vrlo bitna dobra komunikacija i umrea-vanje strunjaka na tom podruju kako bi se mogla razvijati i napredovati. Na taj nain dolazi do lake razmjene znanja, iskustava i informacija. Posebno se to odnosi na struke visokog potencijala i svijetle budunosti kao to je tekstilno podruje. Takoer je znaajno da se taj proces zapone ve

od studentskih dana, a s pravom mogu tvrditi da to studenti Tekstilno-tehnolokog fakulteta primjenjuju kroz svoje aktivnosti. Vjerujem da e u svom radu i dalje ustrajati te si na taj nain stvarati perspektivnu budunost.

Ivan Kraljevi

ERASMUS studenti TTF-a

S akad. god. 2013./14. zavrio je stari ERASMUS program i otpoeo novi ERASMUS+ program za obrazovanje, ospo-sobljavanje, mlade, i sport za razdoblje 2014. 2020. Realizacija mobilnosti za dolazne i odlazne studente zainteresirane za studijski boravak ili studijsku praksu, te mobilnosti za nastavno i nenastavno osoblje TTF-a mogua je u okviru ERASMUS, CEEPUS i drugih programa mobil-nosti. Kako bi uope bilo mogue realizirati ERASMUS+ mobilnost TTF je skopio ugovore s 19 inozemnih institu-cija za naredno razdoblje.

U akad. god. 2013/14. u okviru ERASMUS mobilnosti na studijski boravak su otili Matija op u Boros, vedska; Matea Brui i Staa Doblanovi u ENSAIT, Francuska; te Lucija Bolkovac u UPC Barcelona. Erasmus je uspomena koju u pamtiti cijeli ivot. Jedna velika prilika koja mi je omoguila da usavrim svoje komunikacijske vjetine, da upoznam nove prijatelje iz cijeloga svijeta, razmjenu iskustava, ideja i nadahnua od divnih ljudi i da iskusim sreu studiranja na jednom od najveih Sveuilita u Kataloniji. To je jedno neponovljivo i nezaboravno iskustvo koje me je oplemenilo i ojaalo kao osobu te dalo mi inspiraciju i entuzijazam za daljnje korake u ivotu i karijeri. Nita od ovoga ne bi bilo mogue bez podrke prof. Ana Marije Grancari, doc. Anite Tarbuk i doc. Anice Hursa ajatovi koje su me podupirale kada je najvie trebalo i na tome im od srca hvala. Srdaan pozdrav,

Lucija Bolkovac

U ljetnom semestru akad. god. 2013./14. Na TTF-u u okviru ERASMUS razmjene boravilo je 9 studenata.

To su Urka Selko sa Sveuilita u Mariboru, te 8 studenata iz ENSAIT, Roubaix, Francuska: Maxime Flahaut, Kevin Rodriguez, Segolene Kervinio, Laurene Yaouanc, Pierre Leonard, Juliette Minet, Aline Pohier, te Laura Papa-donopoulos. Dobar dan, This word, with a couple more, will stay forever in our mind! After 4 awesome months in Zagreb, this is normal to keep some memories until the end of our lives. We came here, 8 French people, in order to do an Erasmus semester at TTF. We are from an engineering school called ENSAIT (National School of Textile Arts and Industries) in Roubaix (France). We decided to spend an all semester here because we wanted to be in a great place! We havent been disappointed. Hvala Zagreb! Hvala Hrvatska! Hvala TTF! Thanks to you, we had an amazing experience abroad and the opportunity to disco-ver your great culture. We discovered not only a culture or a uni-versity, we discovered a family! When this is composed with such great people, it can only mean one thing: this is family! It was so good for little French like us to be in such great hands and to meet fantastic people! And what can we say about Croatia? There are so many things to say about this country that it would last 1 day long to say everything! It was the first time that we came here for everybody! We all loved this country! We fell in love with Zagreb, with the Adriatic coast, with the beautiful colors of the water there, with the lakes of Plitvice, with the cities in the whole country! Everywhere we have been, we loved what we saw. We will definitely come back! And again

HVALA Aline, Juliette, Kvin, Laura, Laurne, Maxime, Pierre, Sgolne

Marion Richard, studentica iz ENSAIT-a koja radi u tvrtki Lectra, Bordaux, dola je na strunu praksu u trajanju 3 mjeseca. Izmeu ostalih, posjetila je Dubrovnik i Zadar.

My name is Marion, I am in an apprenticeship in the laboratory of TTF and I had my ENSAIT textile engineer diploma lately. I recently had the chance to go in Dubrovnik to attend ITC&DC 2014 conference and COST MP1105 scientific workshop thanks to Ana Marija GRANCARI, from October 5 to 8. The first days was allowed to the conferences with some greatest minds of textile researchers. The 7th International Textile Clothing & Design Conference (ITC&DC 2014), entitled Magic World of Textile, was dealing with creativity, science and technology in fashion textiles, and the European COST MP1105 scientific workshop was about the Characterisation of flame retardant textiles and relates materials.

11

All the lectures were inte-resting, but I particularly keep in mind those about the sustainability in the fashion industry and the projects do-ne in that way during the ITC&DC 2014. For the COST MP1105, I especially remember all the progress made in fire retardancy, for its methods of characterisa-tion as well as for new ideas to do it. Then comes the Wed-nesday, a free-day, which means visiting the city!

Hopefully, it was a wonderful weather, 30C, brightly sun, little wind and far too many places to go swimming! I will tell you a bit more about that heavenly place. I spend my day through some alleyways, a lot of stairs with big ups and downs (topographically speaking) and for me who live in a flat area, it a great change! But most of it a vastness of blue until the horizon. The contrast is guaranteed. Moreover, there is 1001 things to eat, to see, to ear and really, really a lot of tourists which should not have surprised me, regarding the beauty and the historical interest of this town. And, by the way, the tourists are perfect if you want to hear your mother tongue and take the opportunity to add yourself in

foreign tours. Indeed, Dubrovnik is one of the 10 best preserved medieval walled cities in the world, inter alia. In the end, I came back in Zagreb with head full of wonders, about how wonderful this city is but also about good time spent with friends and new knowledge I have learnt. Next time: the tour of the islands!

Marion Richard Linnea Enlund, studentica iz vedske, University of Boras, posjetila je Dubrovnik i Zadar. Dear alumni TTF, my name is Linnea ENLUND and I am a student from The Swedish School of Textiles in Bors. This semester I have gotten the opportunity to study in Zagreb at the Faculty of Textile Technology! I had the opportunity to attend the conference of ITC&DC and COST MP1105 scientific workshop in Dubrovnik between 5-8th of October. It was a very nice experience going to Dubrovnik and to learn how such a big conference actually works. I especially enjoyed the first days lectures regarding textile finishing, dyeing and care. Some very interesting lectures were held, which were also very informative. Together with my boyfriend Magnus NILSSON, who as well got the opportunity to come along, I also got some time to experience the city of Dubrovnik and to go swimming in the perfectly blue sea!

Linnea Enlund

Znanstvenici s TTF-a osvojili prestine nagrade Na izlobi 14. British Invention Show odranoj 22.-25. listopada 2014. u Londonu inovatori Tek-stilno-tehnolokog fakul-teta izv. prof. dr. sc. Snje-ana Firt Rogale, prof. dr. sc. Dubravko Rogale, prof. dr. sc. Gojko Nikoli i prof. dr. sc. Zvonko Dragevi osvojili su zlatnu medalju za Inteli-

gentni odjevni predmet s adaptivnim termoizolacijskim svojstvima. Hrvatski izlobeni prostor posjetili su pred-sjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi i veleposlanik Republike Hrvatske u Ujedinjenom Kraljevstvu Ivan Grdei.

Sudjelovanje na BIS 2014 osigurali su Hrvatski savez inovatora, Savez inovatora Zagreba i Hrvatska gospodarska komora. Na 39. hrvatskom sajmu inovacija s meunarod-nim djelovanjem i 10. izlobi inovacija i proto-tipova budi uzor/inova 2014, odranom u Osije-ku od 6. do 8. studenog 2014., zapaene su i na-graene inovacije s Tekstilno-tehnolokog fakulteta. Na ovogodinjoj izlobi je prikazano 646 izloaka, a sudjelovali su inovatori iz 17 zemalja. Izv. prof. dr. sc. Snjeana Firt Rogale, prof. dr. sc. Dub-ravko Rogale, prof. dr. sc. Gojko Nikoli i prof. dr. sc. Zvonko Dragevi osvojili su posebnu nagradu za najbolju inovaciju u znanosti te zlatnu medalju za inteligentni odjevni predmet. Prof. dr. sc. Dubravko Rogale i prof. dr. sc. Gojko Nikoli osvojili su zlatnu medalju za termalnog manekena. Rumunjski forum inovatora dodi-jelio je posebno priznanje za pre-zentaciju izloenih izuma izv. prof. dr. sc. Snjeani Firt Rogale i prof. dr. sc. Dubravku Rogaleu u vidu pehara i diplome. estitamo!

12

Priznanja i nagrade Sveuilia u Zagrebu

Dies Academicus 2014 Na Danu Sveuilita u Zagrebu, 3. studenoga 2014. godine dodijeljena su poasna zvanja professor emeritus, nagrade i priznanja. Dvadeset profesora Sveuilita u Zagrebu pri-milo je poasno zvanje i titulu professor emeritus meu kojima i predsjednica AMCA TTF.

Poasno zvanja professor emeritus Sveuilita u Zagrebu u znanstvenom podruju tehnikih znanosti dodijeljeno je prof. dr. sc. Ani Mariji Grancari, prof. dr. sc. Zdravku Ka-povi, prof. dr. sc. Nataliji Koprivanac, prof. dr. sc. eljku Korlaet, prof. dr. sc. Darku Mayer, te prof. dr. sc. Heleni Jasni Mencer; u znanstvenom podruju biomedicine i zdravstva prof. dr. sc. Zdenku Biin, prof. dr. sc. Marijanu Cergolj, prof. dr. sc. Ivani epelak te akademiku Ivici Kostovi; u znanstvenom podruju biotehnikih znanosti prof. dr. sc. Bogdanu Cvjetkovi i prof. dr. sc. Vinku Ko-zumplik; u znanstvenom podruju drutvenih znanost prof. dr. sc. Miljenku Bilen i prof. dr. sc. Vladimiru Kolesari; u znanstvenom podruju humanistikih znanosti prof. dr. sc. Marijanu Bikup i akademiku Branku Despot; u umjet-nikom podruju art. Ivici Boban, akademiku Zlatku Keser, akademkinji Koraljki Kos te art. Vladimiru Kranjevi. Nagrada Fran Bonjakovi za 2014. godinu ima dva do-bitnika prof. dr. sc. Stanislav Kurajica s Fakulteta kemij-skog inenjerstva i tehnologije za znanstvene rezultate, pro-micanje znanosti i inenjerstva materijala kao znanstvene i nastavne discipline nedovoljno prepoznate u naoj sredini te prijenos znanja i odgoj mladih strunjak a u podruju tehnikih znanosti, i prof. dr. sc. Sreko Pegan s Arhitek-tonskoga fakulteta za njegov iznimni doprinos znanosti i velikom unaprjeenju struke (urbanizam i prostorno planiranje) i nastave na Arhitektonskom fakultetu te za prijenos znanja i odgoj mladih strunjaka u podruju tehnikih znanosti.

Prof. emerita Ana Marija Grancari sa svojim doktorandicama

Nagrada Andrija Mohorovii za 2014. godinu dodjelje-na je prof. dr. sc. Amiru Hamziu s Prirodoslovno-matema-tikog fakulteta za ostvarene znanstvene rezultate i promi-canje znanstvene struke u podruju eksperimentalne fizike vrstog stanja te prijenos znanja i odgoj mladih strunjaka u podruju prirodnih znanosti. Posebna rektorova priznanja dodjeljena su studentima Sveuilita u Zagrebu koji su postigli uspjeh meunarod-nog znaaja u ak. god. 2013./2014. - Dino Toljan (PF), Hrvoje Nikola Vuemilo (FER), Emil anar (FPZ), Stipo Dubravac (F), Marijana Garai (ALU), Nikola Cindro (PMF), Lea Horvat (FF), Ivana timac (HS), Antun Sablek (SF), Matija Mei (MA), te Franjo ai (FBF). Posebnu nagradu Sveuilita u Zagrebu primili su: prof. dr. sc. Ivica Deba za dugogodinji predan rad u sveuilinim tijelima te za doprinose u unaprjeenju provedbe postupaka izbora u znanstveno-nastavna zvanja na Sveuilitu; akade-mik Mislav Jei za meunarodnu afirmaciju Sveuilita u Zagrebu organiziranjem redovite svjetske konferencije o sanskrtskim epovima, koja je 2014. odrana sedmi put; prof. dr. sc. Marijan Klarica za dugogodinji predan rad u sveuilinim tijelima, osobito za doprinos radu Odbora za proraun; red. prof. art. Marina Novak za predani i angai-rani rad u sveuilinim tijelima te za doprinos u osiguranju kvalitete i unaprjeenju procesa nastave; prof. dr. sc. Milan Orani za dugogodinji predan rad u sveuilinim tijelima, osobito za doprinos radu Odbora za proraun; te prof. dr. sc. Lajo ager za dugogodinji predan rad u sveuilinim tijelima, osobito za doprinos radu Vijea drutveno-huma-nistikoga podruja.

Rektorove nagrade Za akad. god. 2013/14. dodijeljene su 102 Rektorove na-grade za najbolje studentske radove i 18 Posebnih Rektoro-vih nagrada za izuzetna studentska ostvarenja. Za podruje tehnikih zananosti nagradu je primila Jelena Peran za rad pod nazivom Antimikrobna uinkovitost umjetnih celu-loznih materijala postignuta modifikacijama povrine plaz-mom i organosilikonskim/Ag spojevima izraen pod men-torstvom doc. dr. sc. Sanje Ercegovi Rai. Posebnu rek-torovu nagradu primili su studenti TTF-a u tehnikom pod-ruju za kostimografiju; te u umjetnikom podruju za izvedbu opere Orfej i Euridika. U izvedbi je sudjelovalo vi-e od 250 studenata Muzike akademije, Akademije dram-ske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti i Tekstilno-tehnolokog fakulteta Sveuilita u Zagrebu pod mentor-stvom svojih profesora s ciljem meusobne suradnje i postizanja izvrsnosti u umjetnikom podruju.

estitamo! 13

Meunarodni dan boja 21. oujka Prvo obiljeavanje u Hrvatskoj

Hrvatska udruga za boje (HUBO) u suradnji sa Sveuilitem u Zagre-bu Tekstilno-tehnolokim fakulte-tom, u Tehnikom muzeju u Za-grebu, 21. oujka 2014. po prvi pu-

ta je obiljeila Meunarodni dan boje pod pokroviteljstvom Akademije tehnikih znanosti Hrvatske (HATZ), Hrvat-skog inenjerskog saveza tekstilaca (HIST), Meunarodnog udruenja za boje (AIC) i Gradonaelnika Zagreba Milana Bandia. Jedan od suorganizatora bila je i AMCA TTF. Od 2008. u svijetu se obiljeava Meunarodni dan boje. Meunarodno udruenje za boje (AIC - International Co-

lour Association) je odredilo da Dan boja bude na proljetni ekvi-nocij, 21. oujka, kad dan i no jed-nako traju, to se simbolino odnosi na komplementarnu prirodu svjetlo-sti i tame, svjetla i sjene. Sukladno beskraju boja i njenoj interdisciplinarnosti, di-ljem svijeta ovaj dan se obiljeava bezbrojnim aktivnosti-ma, u mnogim zemljama i kulturama, poglavito u lanica-ma udruenja AIC. Upravo s ciljem isticanja sveprisutnosti boje, ne samo u svakodnevici, ve i u svim podrujima ljudskog profesio-

14

nalnog djelovanja, Meunarodni dan boja, obiljeen u Za-grebu, svojom je interdisciplinarnom strukturom posvetio boji mnoge sadraje uz zahvalnost za dar ljepote ivotu okruenom bojama, te istaknuo njenu ulogu u znanosti, umjetnosti i dizajnu. U maloj dvorani Tehnikog muzeja odran je struno-znan-stveni simpozij Boja i svjetlo. Predavanja su obuhvatila boju u znanosti, zatim nerazdvojivu sponu boje i svjetla, Periodni model boja, boju u arhitekturi, likovnu terapiju bojama, slikanje svjetlom, boje u proirenoj stvarnosti, da-kle izvan raspona vidjivog svjetla, u infracrvenom podru-ju. Organizatori su mislili i na hrvatsku batinu. Uz sim-boliku boja na folklornom tekstilu, predstavljeno je bogat-stvo boja u iluminacijama rukopisnih glagoljskih knjiga. U velikoj dvorani Tehnikog muzeja odr-ao se spektar izlobenih prikaza pod zajednikim nazivom Boja i svjetlo u znanosti, umjetnosti i dizajnu. Prezentirani su radovi o bojilima i okoliu, 2D kodovima u boji, igri boje, svijetu boja u fotografiji i dizajnu,

popraeni modnom revijom Boja u pokretu autora Matije opa, studenta Tekstilno-tehnolokog fakulteta, nosioca brojnih meunarodnih medalja i nagrada, koji svoj dizajn temelji na hrvatskoj batini i netipinu tehniku gradnje ibenske katedrale koristi za jedinstveni primjer pri obliko-vanju svoje modne kolekcije. Multimedijalni prikazi obu-hvatili su Infraredesign, zatim slikanje svjetlom, pred-stavljanje moi fluorescencije, boje svjetla, te digitalne teh-nologije tiska. Interaktivna radionica Suvremeni kolorit etno uzoraka omoguila je posjetiteljima bojanje tekstila, a za najmlae je bio organiziran "Djeji kutak i odrana predstva Boje duge.

A.M. Grancari, A. Sutlovi

Dan Znanstveno-istraivakog centra za tekstil (TSRC) Tekstil - bitan ivotni suputnik i moni zatitnik

Znanstveno-istraivaki centar za tekstil, TSRC (Textile Science Research Centre), koji od 2008. djeluje na Sveui-litu u Zagrebu Tekstilno-tehnolokom fakultetu pod vodstvom prof. dr. sc. Tanje Pui, 16. rujna 2014. u Tehnikom muzeju u Zagrebu je predstavio istraivaki potencijal i popularizirao tekstilnu znanost kroz temu Tekstil - bitan ivotni suputnik i moni zatitnik .

Tema je predstavljena kroz predavanja u prijepodnevnim satima i TSRC promenadu u poslijepodnevnim satima kada su sudionici mogli pogledati dio opreme kojom raspolae TSRC na lokaciji Savska 16/zgrada 9. U okviru promenade organizirane su interesantne prezentacijske radionice, u kojima je povezana tradicija i suvremena tekstilna znanost.

T. Pui

15

Popularizacija znanosti na TTF-u

BAMBINOtex U svrhu popularizacije znanosti, u Zavodu za projektiranje i menadment TTF-a su 21.12.2013. odrane dvije STEM edukacijske radionice pod voditeljstvom doc. dr. sc. Ivane Salopek ubri i doc. dr. sc. Vesne Marije Potoi Matko-vi. Prva radionica pod nazivom BAMBINOtex mini namijenjena je djeci predkolskog uzrasta, dok je druga, BAMBINOtex midi namijenjena djeci kolskog uzrasta. U navedenim su se radionicama, koristei pripremljene didaktike materijale i demonstracijom rada na CAD i CAM-u, djeca upoznala s nastankom tekstilnih proizvoda od pree do gotovog pletenog proizvoda. I. Salopek ubri

Novi materijali za nove generacije 20. lipnja 2014. u prostoru Zavoda za materijale, vlakna i ispitivanje tekstila na Sveuilitu u Zagrebu Tekstilno-tehnolokom fakultetu odrana je edukacijska radionica Novi materijali za nove generacije sa svrhom populari-zacije znanosti. Na radionici su pod strunim vodstvom doc. dr. sc. Sanje Ercegovi Rai, izv. prof. dr. sc. Anto-nete Tomljenovi te dvije studentice TTF-a, Kristine Rusak i Morane Krsti, aktivno sudjelovali mladi u dobi od 8 do 18 godina. Mladi polaznici su se upoznali s novim mate-

rijalima visoke funkcionalnosti vodoodbojnim, uljeodboj-nim, UV-zatitnim i termokromnim materijalima te goto-vim konfekcioniranim proizvodima koji su od njih izraeni. Svladali su osnove mikroskopiranja, te stekli osnovna zna-nja vezana uz plazmu i mogunosti modifikacije tekstilnih materijala primjenom ekoloki prihvatljivih obrada. Po koncu radionice su se svi sudionici i voditelji uz veselo druenje pogostili sladoledom. A. Tomljenovi

Colorina Junior & Christmas U Zavodu za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju proteklih godina odravaju se radionice Colorina Junior za djecu predkolske i kolske dobi. Radionice se odravaju pod strunim voenjem doc. dr. sc. Ane Sutlovi i suradni-ca dr. sc. Tihane Dekani, doc. dr. sc. Sandre Flinec Grgac izv. prof. dr. sc. Martinie Glogar, doc. dr. sc. Anite Tarbuk, Lee Botteri, dipl. ing. i Branke Brki, dipl. ing. s ciljem promicanja i podizanja nacionalne kompetitivnosti u podru-ju tekstilno-kemijske tehnologije. 28. prosinca 2013. Odr-ana je Colorina Christmas 2013; a 17. lipnja 2014. Colo-rina Junior. Na radionicama su djeca u dobi od 8 mjeseci do 12 godina uila o tekstilnom tisku i uivala u veselom okruenju. A. Sutlovi

16

Dan za znanost u Koprivnici

31. svibnja 2014. u dvoritu Gimnazije Fran Galovi u Koprivnici odran je Dan za znanost. Projekt Dan za znanost pokrenut je s ciljem popularizacije i promicanja znanosti te je okupio veliki broj sudionika svih uzrasta koji su, prema vlastitom odabiru, interaktivno sudjelovali u radionicama i predavanjima koja su za njih pripremili vrhunski hrvatski znanstvenici s Hrvatskog instituta za istraivanje mozga, Instituta Ruer Bokovi, Instituta za fiziku, Instituta za medicinska istraivanja i medicinu rada, Meunarodnog instituta za znanost i obrazovanje, Tek-stilno-tehnolokog fakulteta, Prehrambeno-biotehnolokog fakulteta, Prirodoslovno-matematikog fakulteta, Medicin-skog fakulteta, Fakulteta elektrotehnike i raunarstva, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, Filozofskog fakul-teta, CARNet, te udruga: Ljetna tvornica znanosti, Mladi nadareni matematiari Marin Getaldi, Znanstveno edukativno-zabavni centar Zagreb, Bioteka, BIUS i udruga eSTUDENT. TTF se predstavio radionicom na temu Tekstil - zatita, wellness i ljepota. Radionica se odrala

pod strunim voenjem doc. dr. sc. Sandra Flinec Grgac, i suradnica doc. dr. sc. Anite Tarbuk, dr. sc. Tihane Dekani, i doc. dr. sc. Ane Sutlovi, te studentica Antonele Fulir i Dijane Lukuni.

S. Flinec Grgac

17

je zamiljen kao neformalno druenje sa znanou. Stoga je odabran format piknika koji pokazuje samu sr dogaanja druenje i zabavu. Organizira ga Mrea popularizacija znanosti, a nositelj projekta je neprofitna Udruga profesor Baltazar.

U sklopu dogaanja 3. znanstvenog piknika koji se odrao u nedjelju 14. rujna 2014. na Zagrebakom velesajmu znanstvenici i studenti sa Sveuilita u Zagrebu Tekstilno-tehnolokog fakulteta pred mnogobrojnim zainteresiranim posjetiteljima odrali su cjelodnevnu radionicu pod naslovom to sve skriva ljepota dinsa?, a u veernjim satima su ponosno proetali modnom pistom u modelima dizajnera Krune Jendrijev te predstavili Dins generaciju.

Predstavljene su razliite obrade dinsa koje su pomogle pri osvajanju mnogih generacija. Uz vizualne efekte pokazane i objanjene su i one skrivene, oku nevidljive, tvari koje pridonose iroj namjeni odjevnih i dekorativnih predmeta od dinsa.

Timom znanstvenika i studenata s TTF-a dr. sc. Tihana Dekani, doc. dr. sc. Ana Sutlovi, doc. dr. sc. Anita Tarbuk, dr. sc. eljko Knezi, izv. prof. dr. sc. Martinia Ira Glogar, Kruno Jendrijev, dipl. ing., Lea Botteri, dipl. ing., Zorana Kovaevi, dipl. ing., Marina Ivani, Tina Marinovi, Ivana orak, Jelena Vido, Daria Katini, Tina vorig, Sonja Rajter, Dijana Lukuni, Sunica Puklin koordinirala je doc. dr. sc. Sandra Flinec Grgac.

S. Flinec Grgac

Valovi festivala zapljusnuli su od 7. do 12. travnja 2014. rekordnih 15 hr-vatskih gradova: Dubrovnik, Krapina, Loinj, Osijek, Poega, Pula, Rab, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Trilj, Varadin, Zadar i Zagreb. U Tehnikom muzeju u Zagrebu, Festival je bio otvoren za posjetitelje

od ponedjeljka 7. do subote 12. travnja 2014., u vremenu od 10 do 21 sat. Meu ostalim izlagaima i Sveuilite u Zagrebu Tekstil-no-tehnoloki fakultet predstavio se publici razliitih dob-nih skupina. 10. travnja 2014. u Velikoj dvorani u vidu radionice predstavljena je tema Mo fluorescencije za visoke bjeline i UV zatitu voditeljica doc. dr. sc. Anite Tarbuk i prof. emerit. Ane Marije Grancari uz pomo studentice Ivane orak. U Maloj dvorani Tehnikog muzeja predavanje na temu Pokretni istraivai Suneva sustava odrao je prof. dr. sc. Goran Hudec.

18

Promocija doktora znanosti

Sveana promocija doktora znanosti 2014. godine odrana je u Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu 6. srpnja kada je promovirano 430, te 28. rujna kada je promovirano 219 novih doktora znanosti. U skladu s protokolom, svi doktori znanosti bili su odjeveni u sveane odore (toge) i akademske kape te su od zgrade Sveuilita u Zagrebu do Hrvatskog narodnog kazalita doli u povorci. Sveanost promocije zapoela je intoni-ranjem himne i udarcem tapom pri emu je sveuilini podvornik izgovorio rijei Hora est. Potom se novim doktorima znanosti i uzvanicima obratio rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeli. U svome govoru rektor je istaknuo da je sveanost potvrda vitalnosti Sveuilita i jamstvo da e ono i ubudue biti uoljiva i vana toka na globalnoj istra-ivakoj mapi te pokretaka poluga daljnjeg razvoja nae zemlje i njezina gospodarstva. Kako je rekao, za nove doktore znanosti to je trenutak rekapitulacije prijeenoga puta, ali jo vie i trenutak suoavanja s novim izazovima. Blagostanje zemlje, podsjetio je rektor, temeljeno je na novim spoznajama i njihovim primjenama, a uvijek mora biti rezultat drutvenoga dogovora. Pri kraju svog govora rektor je istaknuo zahvalnost svima koji su na bilo koji nain doprinijeli da je sveuilina knjiga doktora oboga-ena novim imenima, novim doktorima znanosti. Nakon izgovora prisege, novi doktori znanosti su tradicio-nalno prebacili kianku na akademskim kapama na desnu

stranu, ime su i simboli-no uli u novo i vie aka-demsko zvanje. Na promociji doktora zna-nosti odranoj 6. srpnja 2014. promovirane su dvi-je doktorice znanosti Tek-stilno-tehnolokog fakul-teta: 1. dr. sc. Jacqueline Domjani 2. dr. sc. Beti Rogina-Car a promotorica je bila De-kanica prof. dr. sc. San-dra Bischof:

Na promociji odranoj 28. rujna 2014. promovirane su tri doktorice znanosti Tekstilno-tehnolokog fakulteta: 1. dr. sc. Blaenka Brlobai-ajatovi 2. dr. sc. Tihana Dekani 3. dr. sc. Danijela Jemo a promotorica je bila Prodekanica za znanost prof. dr. sc. Tanja Pui.

Svim promoviranim doktorima znanosti uruene su diplo-me, nakon ega su se upisali u knjigu doktora. Uruene su im i posebno izraene doktorske medalje s ugraviranim imenom, te knjiga DR. SC. koja sadri jezgroviti skraeni prikaz doktorskih radova uz ivotopis svih promoviranih doktora znanosti. Sveanosti su zavrile intoniranjem akademske himne Gaudeamus igitur. Po zavretku sveane promocije uslijedilo je kratko due-nje uz ampanjac s rektorom, prorektorima i promotorima fakulteta na balkonu Hrvatskog narodnog kazalita. T. Dekani

estitamo!

19

Diplomirani studenti TTF-a u 2014. godini FAKULTETS KI STUDIJ PRVOSTUPNICI PROCESNI TMD - Modni dizajn Sandra Plea Josipa apec Ivana Filipi Mirela Mitak Ana Cvitanovi Dijana Zagorac Anabela Bazan Mamic Irena Kuzmi PROJEKTIRANJE Jelena Petrovi Martina Martinovi Tamara Vidalin Marta Buzoli Andrea imunic Ivan Buri Maja Luki Mirna Gerak Mirela Brajdi Tena Hasanefendi Romana Glavurdi Vanesa Bonjakovi Rua Martinis Petar Trbovi Monika Papi Marko Petri STRUNI STUDIJ Sanja Maras Vii modni dizajn Helena piljari Marko Mikuli Petar Ivekovi Jasmina Kapetanovi Gabrijela Ivanovi Anita Popi Mateja Jagai Tea Barot Martina Krejir Nataa Mihaljiin Ana Mikuli Eva Badanjak Ana Severinac Ivana Brekalo Valentina Ferlin Dalija Muhar Kristina Kovai Iva Samoran Hana Mikuli Odjevna tehnologija Monika Merlin Roberta Marinel Janja Bedi Matija Dodig Kata Gugi Romana Brkovi Ana Marija Klak Tekstilno-kemijska t. Matea Hraste Anita Beenji Andrea Hess Vladimira Pavlovi

PRVOSTUPNICI Denis Ristivojevi Tekstilni i modni dizajn Modni dizajn

Tatjana Grivi Nina Matruko

Andrea Bekavac Nika Valenti Irena otarec Petra krnanc Ivana Todorovski Nina Marti Danijela Livi Mateja Preseki Manuel Maligec Viktorija Kulonja Daniela Vitkovi Luka Peun Marta Kriaj Monika Fabijani Ani Adulmar Anamarija Prgomet Duje Kodoman Inka Pavii Slaana Kovaevi Dizajn tekstila Dora Vuemilovi Maja Miklaui Tena Kolari Ivona Bikupec Ivona Bagari Dijana Vojak Iva Vidovi Tea Paveti Petra Vuleti Leana Spalatin Damir Begovi Lucija Kati Anita Koturi Nikolina Fanjek Nives Bonjak Valentina urkan Koraljka Karaboti Milovac Branimir Budak Eva Karaka Tekstilna tehnologija i

inenjerstvo Adrijana Gapari Marina otarec Odjevno inenjerstvo Kristina Videk Mateja Lorkovi Valerija Cerovec Iva Uremovi

PRVOSTUPNICI MAGISTRI STRUKE TTI PMT

IDTO Dunja Kokotovi Kristina Borovnjak Tina Budak Mihovil Bili Ines Proji TMD - Modni dizajn Josipa Tanik Martina Herak Irena Vitez Ana Bogdan Ljubica Radii Tijana Migi Anamarija Neki Mateja Duji Marija Veldi Lucija Mikuli Ivana Kuki Snjeana Jezildi Ivona Softa Maja Raos Damjan Simi Ivana Grgi Jelena Porobija Ivana kreblin TKME Marijana ondri Jelena Luki Marlena Buo Vedrana Krmpoti Vjekoslav Orei Martina pehar Teorija kulture i mode Flora Ziberi Lana Kovai Draen utuk Petra Sente Ana Uebrka Ivana Vujica Iva Samarija Lea Ven Tanja Vukeli Ana Bili Ferenina Tea Kaurin Kristina Milas Mateja Vitez Daria Klobuar Vukovinski Andrea Hrak Klara Muibabi Anja Milo Kostimografija Kristina Gaparac Petra Donevi Suzana Jurei Vesna Marinkovi PMT Vedrana Rapi Mateja Papi Katarina Zaninovi Andrea Parnica Ivona Cvek Tomislava Vilus Barbara Bursa Antonela Banovac Sanja Jakupec Matea Maduni Ines Nezirovi Brigita Maduni Nikolina Medak Anelka Petrovi Barbara Milovac Selena Gazda MAGISTRI STRUKE Anja Vrani TTI - Odjevno inenjerstvo Maja Aperger Anamarija Jakirevi Danijela Supi Mirjana Salopek Marko Buri Anamarija Brei Ana Triler Dragica Kantoci Dara Panteli TKME Sarah Dombre Barbara Silaj Dizajn tekstila Darinka Cvetkovi Nua Rosi Eva esti Kamelija umanovac Jelena Peran Petra Podhraki Industrijski dizajn odjee Gorana Taraba Sandra Vukovi Bojana urasek Marina Plavec Milas Cecilija Markovi Doris Petrli Ana Laa Maa Peki Dunja Tomi Industrijski dizajn tekstila Boica Ivkovi Renata Luki Maja Marjanovi Dijana Lukuni Nikolina Bobinac Sonja Rajter

estitamo! Ivana Malenica Tina Marinovi 20

Nove doktorice na TTF-u

Beti Rogina-Car roena je 22. rujna 1978. godine u Zagrebu. Sve-uilite u Zagrebu Tekstilno-tehno-loki fakultet upisala je 1996. godi-ne. Diplomirala je 2001. godine te stekla zvanje diplomirani inenjer tekstilne tehnologije, smjer proces-ni. Od 17. prosinca 2007. godine zaposlena je na Sveuilitu u Zagre-bu Tekstilno-tehnolokom fakultetu u Zavodu za odjevnu tehnologiju na

radnom mjestu strunog suradnika. Udana, majka dvoje djece. Poslijediplomski doktorski studij Tekstilna znanost i tehnologija na Sveuilitu u Zagreb na Tekstilno-tehnolokom fakultetu upisala je 5. oujka 2009. godine.

Doktorski rad pod nazivom Svojstva mikrobne barijere medicinskih tekstilija, izradila je pod mentorstvom prof. emeritusa dr. sc. Drage Katovia, i obranila 1. travnja 2014. godine pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Emira Pezelj u mirovini Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloki fakultet, predsjednica povjerenstva Prof. emeritus dr. sc. Drago Katovi Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloki fakultet, mentor Prof. dr. sc. Tanja Pui Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloki fakultet, lan Izv. prof. dr. sc. Ana Budimir Sveuilite u Zagrebu Medicinski fakultet, lan Prof. dr. sc. eljko omoi Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloki fakultet, lan

Eksperimentalni dio disertacije proveden je u Klinikom bolnikom centru Zagreb (Rebro) Kliniki zavod za kliniku i molekularnu mikrobiologiju i Klinika jedinica za sterilizaciju i zdravstveni nadzor osoblja u suradnji s Katedrom za medicinsku mikrobiologiju s parazitologijom Medicinskog fakulteta, te na Tekstilno-tehnolokom fakul-tetu u Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju i u Zavod za materijale, vlakna i ispitivanje tekstila. Kao zatitno pakiranje materijala u sterilizaciji koristi se viekratni celulozni medicinski tekstil. Tekstilije kao sustav mikrobne barijere moraju pruati zatitu od prodora mikroorganizama i odravati sterilnost sadraja paketa do trenutka uporabe. Za takvu primjenu u sterilizaciji do sada nije provedeno ispitivanje niti je dokazana funkcija sustava mikrobne barijere, te ne postoji metoda ispitivanja namije-njena za tu specifinu uporabu. Cilj disertacije je bio utvrditi mogu li viekratne celulozne tekstilije biti sigurna zatita od kontaminacije nakon sterilizacije bez obzira to nisu standardizirane po HRN EN 868-02:2010 ili HRN EN ISO 11607-1:2010. Izvreno je vrednovanje i postavljena je specifikacija koritenih celuloznih tekstilija kao sustava mikrobne barijere. Znanstveni doprinos rada oituje se u razvoju novih metoda ispitivanja mikrobne barijere tekstilija te njihovom vrednovanju. Ovo je posebice vano kod odreivanja mikrobne barijere medicinskih tekstilija namijenjenih za pakiranje u sterilizaciji s obzirom da do sada nisu ispitana niti dokazana svojstva mikrobne barijere celuloznih tekstilija. Detaljno su opisane dvije novo razvijene metode ispitivanja propusnosti i trajnosti mikrobne barijere medi-cinskih tekstilija namijenjenih za pakiranje u sterilizaciji.

Blaenka Brlobai ajatovi roena je u Zagrebu, 1976. godine. Diplomirala je 2004. godine na Sveuilitu u Zagrebu Tekstilno-tehnolokom fakultetu i stekla zva-nje diplomirani inenjer tekstilne tehnologije. Nakon zavretka stu-dija radi kao vanjska suradnica, a od sijenja 2007. na radnom mje-stu asistentice na Tekstilno-tehno-lokom fakultetu u Zavodu za

odjevnu tehnologiju. U ulozi istraivaa sudjelovala je na dva znanstvena projekta Hrvatski antropometrijski sustav i Antropometrijska mjerenja i prilagodba sustava veliina odjee, na bilateralnim projektima: Maarska-Hrvatska 3D Modelling of Human Body Based on Anthropometric Measurements i Hrvatska-Austrija Anthropometry Under Special Consideration of Life and Early Life Factors with an Applied Approach for the Garment Industry. Doktorski rad pod nazivom Istraivanje tjelesnih propor-cija trenirane i netrenirane populacije kao imbenika u postupcima konstruiranja odjee obranila je 1. srpnja 2014. godine na Sveuilitu u Zagrebu Tekstilno-tehno-lokom fakultetu, pred povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Marjeta Miigoj - Durakovi, Sveuilite u Zagrebu, Kinezioloki fakultet, predsjednica povjerenstva Prof. dr. sc. Darko Ujevi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, mentor Doc. dr. sc. Slavenka Petrak, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, lan Prof. dr. sc. Lajos Szirovicza, znan. savjetnik, Institut za antroplogiju, Zagreb, lan Prof. Zlatka Mencl Bajs, akad. slikar, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, lan. Istraivanje tjelesnih proporcija trenirane i netrenirane populacije, utvrivanje razlika u njihovim proporcijama te utjecaj proporcija na konstrukciju odjevnog predmeta koji mora udovoljiti visoki kriterij pristalosti odjee, temeljne su postavke ovog doktorskog rada. Cilj istraivanja bio je utvrditi razlike u proporcijama izmeu trenirane i netreni-rane populacije znaajne za konstrukciju odjee s obzirom na odreenu konstituciju tijela osoba koja se profesionalno bavi odreenom vrstom sporta i obzirom na mjesta pro-mjena u morfolokim karakteristikama na tijelu sportaa te utvrditi sve polazne parametre potrebne za razvoj nove metode konstrukcije odjee, a sukladno cilju postavljene su i hipoteze istraivanja. Rezultati istraivanja dokazuju raz-liitost u proporcijama tijela izmeu trenirane i netrenirane skupine ispitanika. Posebno statistiki znaajno istie se poveanje opsega srednjeg opsega noge nogometaa, a kod koarkaa poveanje gotovo svih duinskih tjelesnih mjera te poveanje miine mase u podruju ramena u odnosu na netreniranu skupinu ope populacije. Navedene razlike uvi-aju se i na raunalnim modelima tijela navedenih skupina za niz odjevnih veliina. Temeljem navedenog, pristupilo se konstrukciji odjevnih predmeta te preoblikovanju i mo-deliranju mukih jeans hlaa za nogometae i muke kou-lje za koarkae. U zakljucima su izloene glavne postav-ke rada, te su istaknute nove spoznaje temeljene na rezul-tatima istraivanja koje potvruju znanstveni doprinos, koji se odnosi na inovacije na podruju konstrukcije odjee u cilju zadovoljavanja kriterija pristalosti odjee.

21

Nove doktorice na TTF-u

Danijela Jemo roena je 1974. u Sisku. Diplomirala je 2001. na Sveuilitu u Zagrebu Tekstilno-tehnolokom fakulte-tu i stekla zvanje diplomirani inenjer tekstilne tehnologije. Od 7.1.2002. do 30.9.2007. bila je zaposlena u Hrvat-skom restauratorskom zavodu, Odjelu za restauraciju tekstila. Na Sveuilitu u

Dubrovniku zaposlena je od 2007. kao asistent na Odjelu za umjetnost i restauraciju, gdje od samog poetka, uz punu podrku Rektora Sveuilita i proelnika Odjela formira nastavni program te organizira i oprema radionicu/ laboratorij za smjer restauracije tekstila, koristei steena praktina iskustva i teoretska znanja iz podruja struke. Od Ministarstva kulture RH 2011. dobila je licenciju za obavljanje poslova na zatiti i ouvanju kulturnih dobara, podruje konzervacija i restauracija tekstila. Sudjelovala je na projektima Boje i bojila u procesu ekoloki prihvatljivog i odrivog razvoja, voditeljice prof. dr. sc. urice Parac Osterman; Napredne tehnike tkanine i procesi, voditeljice prof. dr. sc. Stane Kovaevi; SMILES (Sustainable Measures for Industrial Laundry Expansion Strategies SMART LAUNDRY-2015), FP7 projekt hrvatske vodite-ljice prof. dr. sc. Tanja Pui. Sudjelovala je na brojnim domaim i meunarodnim znanstvenim i strunim skupovima, objavila poglavlje u knjizi te vie znanstvenih i strunih radova. Doktorski rad pod nazivom Identifikacija bojila na povijesnom tekstilu 18./19. stoljea iz Dubrovnika (Indentification of dyes on historic textiles of 18th and 19th century from Dubrovnik) izraen pod mentorstvom prof. dr. sc. urice Parac-Osterman obranila je 2. srpnja 2014 godine na Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnolokom fakultetu, pred Povjerenstvom u sastavu: - Prof. emeritus dr. sc. Ivo Soljai, Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloski fakultet, predsjednik povjerenstva, - Red. prof. dr. sc. Antun Karaman, Sveudilite u Dubrov-niku, Odjel za umjetnost i restauraciju, lan, - Izv. prof. dr. sc. Branka Vojnovi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet, lanica Cilj doktorske disertacije bio je nedestruktivnim i mikro-destruktivnim metodama analizirati bojila na povijesnom tekstilu. Primjenom fizikalno-kemijskih metoda analize UV/VIS, HPLC, SEM-EDX, FTIR-ATR i RAMAN-SERS-a provedena je identifikacija bojila i komponenti bojila, te utvrena vrsta bojila koritenog na povijesnom tekstilu, sve s ciljem dobivanja saznanja o tome jesu li materijali uvezeni ili bojeni na podruju Dubrovnika. Usporedbom povijesnih podataka i rezultata ispitivanja bojila, utvreno je izvorno porijeklo ispitivanih uzoraka artefakata 18. i 19. st. i izvrena njihova datacija. Ova istraivanja doprinose implementiranju znanstvenog pristupa u konzervaciji i restauraciji povijesnih tekstilnih predmeta. Dobiveni rezultati doprinose stvaranju objedinjene baze podataka uzoraka bojila iz Dubrovnika s bazom uzoraka iz cijelog svijeta. Ovo je prvi doktorski rad na Sveuilitu u Hrvatskoj u kojem se na povijesnom tekstilu-artifaktima, primjenjujui suvremene fizikalno analitike metode, analizira bojilo na vlaknu u cilju dokazivanja njegove izvornosti.

Tihana Dekani roena je 1976. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu ko-lu i XV. gimnaziju (MIOC). Diplo-mirala je 2003. na Sveuilitu u Za-grebu Tekstilno-tehnolokom fakul-tetu i stekla zvanje diplomirani ine-njer tekstilne tehnologije. Nakon zavr-etka studija radi u kemijskoj isti-onici i praonici Lemia na radnom mje- stu tehnologa. U studenom 2007. zapoinje akademsku karijeru na Sveuilitu u Zagrebu Tekstilno-tehnolokom fakultetu kao znanstveni novak asistent. 2011. izabrana je na radno mjesto asistenta, a 2014. na radno mjesto vieg asistenta. Udata je majka dvoje djece. Aktivno je sudjelovala na 2 EUREKA, 2 FP7, 1 MZOS, 1 SuZ/MZOS i 1 HRZZ projektu. U okviru europskog projekta FP7-REGPOT-2008-1-229801: Unlocking the Textile Research Potentials boravila je na znanstveno-strunom usavravanju u Institute of Natural Fibres and Medicinal Plants (INFMP), Poznan, Poljska. Sudjelovala je na brojnim domaim i meunarodnim znanstvenim i stru-nim seminarima i radionicama. Napisala je 2 poglavlja u knjizi, 9 znanstvenih radova (od kojih 1 citiran u Current Contents i 5 SCI), 9 znanstvenih radova u zbornicima skupova s meunarodnom recenzijom i 2 znanstvena rada u zbornicima skupova s domaom recenzijom. Objavila je vie strunih radova, prikaza i vijesti. Dobitnica je Rektorove nagrade (2003.), nagrade Dekana za postignuti uspjeh na promociji diplomiranih inenjera TTF-a (2003.) i nagrade Dekana za izvrsnost uspjeha tijekom studija na doktorskom studiju (2014.). Doktorski rad pod nazivom Utjecaj fluorescentnih spoje-va na svojstva pamunih tekstilija u procesu pranja izra-en pod mentorstvom prof. dr. sc. Tanje Pui obranila je 17. srpnja 2014. pred Povjerenstvom u sastavu: Prof. emeritus dr. sc. Ivo Soljai, Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Sanja Papi, Sveuilite u Zagrebu Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Izv. prof. dr. sc. Branka Vojnovi, Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloki fakultet U doktorskom radu je sustavno istraen utjecaj fluore-scentnih spojeva stilbenske i bifenilske strukture na svoj-stva pamunih materijala u procesu pranja na 60 i 90 C, s ciljem postizanja optikih i UV zatitnih svojstava. Fluore-scentni spojevi su primijenjeni u koncentracijskom rasponu i mjeavinama. Nakon svake obrade provedeno je umjetno osvjetljavanje kroz 30, 60 i 180 min. Dodatno je istraen utjecaj iona eljeza na uinak fluorescentnih spojeva, te plavila, kao potencijalna i ekoloki prihvatljivija rjeenja za postizanje primarnih uinaka u pranju. Istraivanja su rezultirala optimiranjem koncentracije fluo-rescentnih spojeva koja osigurava postojane uinke. Ut-vren je potencijalni rizik djelovanja metalnih iona na fluo-rescentne spojeve. Dokazano je da osvjetljavanje utjee na optika i UV zatitna svojstva, ali se uinak izgubljen kroz osvjetljavanje nadoknadi u svakom sljedeem pranju. To je rezultiralo novim spoznajama o primjeni fluorescentnih spojeva u deterdentu i njihovom uinku na estetski izgled, kao i sigurnost ovjeka kroz stupanj zatite od tetnog UV zraenja.

22

Nove doktorice na TTF-uAlica Grilec Kauri roena je 18. listopada 1980. u Zagrebu. Osnovnu kolu i jezinu gimnaziju zavrila je u Zagrebu, gdje 1999. upisuje Ekonom-ski fakultet na kojem diplomira 2004. godine i stjee naziv diplomirani eko-nomist Ekonomskog fakulteta Sveui-lita u Zagrebu. 2005. godine upisuje poslijediplomski studij Poslovnog up-ravljanja (MBA) Ekonomskog fakul-

teta Sveuilita u Zagrebu te 2009. stjee naziv magistra znanosti obranom rada pod nazivom Marketing u tekstilnoj i odjevnoj industriji. Iste godine upisuje Poslijediplomski sveuilini studij Ekonomije i poslovne ekonomije Eko-nomskog fakulteta Sveuilita u Splitu. Pored formalnog obrazovanja, dr. sc. Alica Grilec Kauri sudjelovala je u programima dodatnog obrazovanja, kao to su: Internacionalni ljetni fakultet Alpe-Adria 2003 odran na Brijunima u kolovozu 2008. (izrada projekta Brijuni kao elitna turistika destinacija); Experiential Marketing Scott Bedbury, organizacija: Accent Zagreb (13. 2. 2009.); Leadership and Competitive Strategies: Managing Innovation prof. William P. Barnett, PhD, Stanford University, Advanced Programm in Business, organizacija: Institut za inovacije Zagreb (5.-6.2.2013.); Supply Chain Management Arena, organizacija: Infoarena (12.-14.3. 2013.); radionica Top Performer za mlade znanstvenike, Rektorat Sveuilita u Zagrebu (2013.); radionica Ishodi uenja, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakul-tet (2013.). Takoer, ima poloena dva dravna ispita Upravljanje turistikom poslovnicom (Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2003.) i Turistiki animator (Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2003). U svrhu pisanja doktorskog rada studentica je od 1.10.-31.12.2012. bila na studijskom boravku u Austriji (Alpen-Adria-

Universitt Klagenfurt), gdje je mentor bio prof. dr. sc. Herwig Winkler (stipendija: ERASMUS) s kojim i trenutno surauje. Na Sveuilitu u Zagrebu Tekstilno-tehnolokom fakultetu poinje raditi 2008. godine kao struni suradnik, a od 2010. godine radi kao asistent na Zavodu za dizajn tekstila i odjee te seminarsku nastavu i vjebe izvodi na ekonomskim kolegijima. Doktorski rad (disertacija) dr. sc. Alice Grilec Kauri, pod nazivom Utjecaj dinamikih sposobnosti na uinkovitosti opskrbnog lanca i na efektivnost poduzea obranjen je 29. oujka 2014. na Sveuilitu u Splitu Ekonomskom fakul-tetu, pred Povjerenstvom u sastavu: Prof. dr. sc. Jasna Prester, Sveuilite u Zagrebu Ekonom-ski fakultet, predsjednica Prof. dr. sc. Dragana Grubii, Sveuilite u Splitu Eko-nomski fakultet, mentorica Doc. dr. sc. Dario Mioevi, Sveuilite u Splitu Ekonom-ski fakultet u Splitu, lan. Rezultati koji su dobiveni provedenim istraivanjem, a koji odraavaju razliite veze i odnose izmeu dinamikih sposobnosti (agilnost, prilagodljivost i usklaenost), kom-ponenti uinkovitosti opskrbnog lanca (kvalitete, pregled-nosti, fleksibilnosti, inovativnosti i troka) i efektivnosti (ostvareni poslovni ciljevi, zadovoljstvo kupaca i vrijeme do trita) vrlo su vani za poslovnu praksu. U tom smislu menaderima je sugeriran niz aktivnosti u svrhu kreiranja izvrsnih opskrbnih lanaca i poveanja efektivnosti poslo-vanja. Izvrsno govori, razumije i pie engleski, vrlo dobro govori, razumije i pie njemaki i talijanski, te ima poetniko znanje panjolskog. lanica je Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe i IPMA Young crew Croatia. U sreditu njezinog znanstvenog interesa su modni marketing, modni menadment, upravljanje opskrbnim lancima i ekonomika modne industrije. lanica je AMCA TTF.

Odran 9. modni ormar & diego dalla palma

Po uzoru na inozemne modne manifestacije MittelMode Gorizia i Royal Academy of Art iz Antwerpena, Modni ormar postaje prepoznatljiv modni dogaaj koji prua priliku mladim dizajnerima da se predstave iroj publici, ali i profesionalcima modne struke.

Modne revije, izlobe i natjecateljski dio 9. modnog ormara odrani su na vie lokacija u Zagrebu, od 4. do 12. studenoga 2014. Godine. Mentorica projekta Modni ormar prof. Nina Reek Wilson naglasila je kako je naziv ovogodinjeg Modnog ormara Eksperimentalni laboratorij te je posebno vaan za studente i njihove profesore, a posveen je osnivaicama studija modnog dizajna, velikim pedagozima koji su odgojili tisue studenata, velikim enama modnog dizajna Tekstilno-tehnolokog fakulteta prof. Jadranki Bai i prof. Zlatki Mencl Bajs.

23

Predstavljamo Vam HRZZ PROJEKTI NA TTF-U

Sveuilite u Zagrebu Tekstilno-tehnoloki fakultet moe se pohvaliti trima istraivakim projektima Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) jedan iz podruja prirodnih znanosti i dva iz podruja tehnikih znanosti. Advanced textile materials by targeted surface modification (Napredni tekstilni materijali ciljane povrinske modifikacije) Voditelj projekta: prof. dr. sc. Sandra Bischof Znanstveno podruje: Tehnike znanosti Trajanje projekta: 4 godine (od 1.9.2014. do 30.8.2018.) Suradnici na projektu: Tanja Pui, Ana Budimir, Branka Marinovi, Branka Vojnovi, Edita Vujasinovi, Sandra Flinec Grgac, An-drea Katovi, Anita Tarbuk, Ruica Brunek, Tihana Deka-ni, Zorana Kovaevi, Marijana Pavunc

ifra/akronim: 9967 - ADVANCETEX

Saetak projekta: Potranja za naprednim tekstilnim materijalima, posebice za inenjering, medicinsku i tehniku primjenu se znaajno poveala posljednjih desetljea. U ovom projektu udruene su istraivake skupine usmjerene na razvoj naprednih tekstilnih materijala i ekoloki prihvatljive povrinske mo-difikacije. Povrinske predobradbe i modifikacije odabra-nih odrivih tekstilnih materijala provodit e se primjenom ekoloki povoljnih sredstava i procesa u cilju postizanja visoke dodane vrijednosti antimikrobna svojstva, pirofob-nost, ulje- i vodo-odbojnost, wellness. Razliiti ekoloki procesi modifikacije mikrovalovima, ultrazvukom ili plaz-mom e se koristiti za poboljanje ciljane funkcionalnosti, kao i za poveanje adhezije izmeu vlakana i polimerne matrice u vlaknima ojaanim kompozitima. Istovremeno e se provesti aktivacija povrine primjenom mikro/nano-estica kao to su TiO2, ZnO, Cu, Ag i Au, blokiranje UV i mikro-valnog zraenja, poboljanje ulje- i vodo-odbojnosti, mikrobicidnosti, samo-ienja i otpornosti na gorenje. Ove estice se mogu primijeniti na povrini vlakana, tekstilija, odjee i/ili podstavi obue. Provest e se sustavna kara-kterizacija svake modifikacije te istraiti utjecaj na ljude i okoli. Istrait e se trajnost funkcionalnh naprednih ma-terijala ciljane namjene i predloiti optimalan ekoloki po-voljan proces. Uvoenje novih ekolokih procesa modi-fikacije povrine u proizvodnji tekstila bit e popraeno analizom rizika i odrivosti procesa i proizvoda, s naglas-

kom na sigurnost, primjenu i recikliranje novo-razvijenih proizvoda u svrhu bez znaajnog optereenja okolia. Razvoj inovativnih tekstilnih proizvoda e se usmjereni primarno potrebama tekstilne, kemijske, farmaceutske ili medicinske industrije. Nejednakosti i primjene (Inequalities and Applications) Voditelj: akademik prof. dr. sc. Josip Peari Znanstveno podruje: Prirodne znanosti Trajanje projekta: 4 godine (od 1.6.2014. do 30.5.2018.) Suradnici na projektu: Andrea Agli Aljinovi, Maja Andri, Senka Bani, Ana Barbir, Josipa Bari, Ilko Brneti, Tomislav Buri, Vera uljak, Neven Elezovi, Iva Franji, Boidar Ivankovi, Slavica Iveli Bradanovi, Julije Jaketi, Dragana Jankov Mairevi, Milica Klarii Bakula, Sanja Kova, Mario Krni, Kristina Kruli Himmelreich, Neda Lovrievi, Anita Matkovi, Jadranka Mii Hot, Rozarija Miki (Jaki), Zlatko Pavi, Ivan Peri, Jurica Peri, Tibor Poganj, Dora Pokaz, Marjan Praljak, Mihaela Ribii Penava, Mirna Rodi Lipanovi, Ksenija Smoljak Kalamir, Sanja Varoanec, Ana Vukeli, Predrag Vukovi, Lenka Vuki ifra/akronim: 5435 Saetak projekta: Istraivanje je usmjereno na poboljanja, profinjenja, interpolacije i poopenja Jensenovog tipa nejednakosti i srodnih nejednakosti kao to su Jensen-Steffensenova, Hermite-Hadamardova, Jensen-Mercerova i sline. Tako-er se eli dobiti poopenja, poboljanja i profinjenja nekih klasinih nejednakosti kao to su Holderova, Minkow-skijeva, Hilbertova, Hardyjeva, Ostrowskijeva, Grussova, Opialova, Chebyshevljeva i druge. Prouavaju se razni tipovi konveksnosti (s-konveksnost, h-konveksnost, ekspo-nencijalna konveksnost, Schur-konveksnost, superkva-dratinost) s primjenama u nejednakostima. Dobivaju se daljnja proirenja i primjene Mond-Pearieve metode u teoriji operatora. Razvijaju se metode i primjene asimptot-skih proirenja i serija specijalnih funkcija (asimptotska proirenja, Besselove funkcije i funkcije Besseljevog tipa i slino). Nejednakosti i primjene ubrajamo u kategoriju teorijskih istraivanja u prirodnim znanostima iji je cilj poticanje novih saznanja u tom podruju. Glavni cilj istraivanja je doprinos susutavnom razvoju teorije nejednakosti i njena integracija u trenutane trendove u matematici posebno u podruju realne, funkcionalne i numerike analize. Takoer je cilj stvoriti i odrati struan tim istraivaa iji e znaajni rezultati i suradnja s drugim strunjacima iz tog podruja iz cijelog svijeta pridonijeti promociji hrvatske matematike u svijetu.

24

Primjena matematikog modeliranja i inteli-gentnih algoritama pri konstrukciji odjee (Application of mathematical modelling and intelligent algorithms in clothing construction) Voditelj projekta: izv. prof. dr. sc. Tomislav Rolich Znanstveno podruje: Tehnike znanosti Trajanje projekta: 4 godine (od 1.10.2014. do 30.9.2018.) Suradnici na projektu: Slavica Bogovi, Jacqueline Domjani, Daniel Domovi, Darko Grundler, Zoran Stjepanovi ifra/akronim: 3011 AMMIACC Saetak projekta: U sklopu projekta se namjeravaju razviti novi raunalni programi temeljeni na matematikom modeliranju i inte-ligentnim algoritmima. Podruje primjene raunalnih pro-grama je podruje konstrukcije odjee, te se stoga prikup-ljaju podaci mjerenjima i skeniranjem pomou 3D body

scanera. Za analizu dobivenih digitaliziranih podataka ljud-skih tijela prikupljaju se podaci statike i dinamike antro-pometrije koji se obrauju metodama geometrijske morfo-metrije i PCA. Pri tome se dobivaju podaci o oblicima i mjerama koje nije mogue dobiti uobiajenim postupcima mjerenja i obrade podataka. Na temelju navedenih podata-ka razvit e se nova metoda konstrukcije za koju e se definirati najprimjenjivija metoda matematikog modelira-nja. Inteligentni algoritmi koristit e se za rjeavanja pro-blema koji se odnose na automatsku izradu krojnih slika, pri emu e se iznai rjeenje specifinih problema i uvjeta koji se moraju zadovoljiti prilikom uklapanja krojnih dije-lova u krojnu sliku. Na projektu e se interdisciplinarnim pristupom razviti pre-poznatljivi raunalni programi koji e sluiti za konstruk-ciju specifine odjee koja nije uobiajena na naem tritu poput kombinezona za profesionalno bavljenje sportom, ronilakih odijela ili odjee koja se koristi u medicinske svrhe (kompresijska odijela i sl.), te zatitne odjee. Razvoj primjenjivih raunalnih programa temelji se na znanstve-nim spoznajama, a moe imati svoju praktinu primjenu pri proizvodnji odjee. U suradnji s gospodarstvom mogli bi se razvijati odjevni predmeti koji nisu u svakodnevnoj uporabi a za kojima postoji potreba na domaem i stranom tritu.

A-Link

Na 11. skuptini AMCA TTF predstavila se konzultantska tvrtka A-Link u obrazovnom, akademskom i karijernom savjetovanju. Koristei se dugogodinjim iskustvom u vie profesionalnih i obrazovnih sustava, konzultanti A-Link tima nude svoje usluge svim klijentima koji ele raditi ili studirati u inozemstvu. Posveuju se razliitim eljama svakog pojedinog klijenta, do najmanjih detalja, bilo da je rije o sadraju neijeg motivacijskog pisma, problemima za vrijeme studija ili biranja radnog mjesta, svojom aurnou, provjerenim insiderskim informacija-ma, mreom na mnogim meunarodnim institucijama te praenjem trendova i mogunosti, jednostavno ne dopu-taju propuste i pogreke koje se esto dogaaju. Personali-ziranim face-to-face konzaltingom, klijente vode kroz strukturirani ali i fleksibilni 6P-Cycle, metodu koju smatra-ju svojim rjeenjem. Na taj nain garantiraju znatno po-veanje ansi ostvarenja pojedinog profesionalnog ili akademskog cilja. Istraivanja pokazuju da mnogi mladi strunjaci, studenti, uenici i profesionalci ele studirati, usavravati se ili raditi

u inozemstvu. Naalost, mnogi s razlogom bivaju prestra-eni kompleksnom birokracijom, nepoznavanjem terena, nedostatkom novanih sredstava ali i nepoznavanjem osnovnih pravila kako u prijavnom i selekcijskom procesu tako i kod ivota u inozemstvu. Stoga je zadaa A-linka to promijeniti, odnosno omoguiti svakom buduem klijentu da na najbolji i najisplativiji mogui nain iskoristi svoje potencijale i vjetine, doslovce ga asistirajui sve do obrazovnog ili karijernog cilja. A-Link pomae ostvariti meunarodne obrazovne i karijer-ne ciljeve. Strunim savjetovanjem, zastupanjem i umrea-vanjem, A-Link svoje klijente vodi kroz opsean proces identifikacije, odabira, prijave i odlaenja na inozemna sveuilita te poslovne i pripravnike programe. Njihova je misija personaliziranim, povoljnim i temeljitim pristupom, u skladu s meunarodnim trendovima, voditi brigu o svim segmentima klijentovog obrazovnog i karijernog razvoja. Tee postati vodea konzultantska tvrtka u obrazovnom, akademskom i karijernom savjetovanju u regiji. Vjeruju da su obrazovna i karijerna iskustva kljuni im-benici svakog akademskog, profesionalnog ali i ivotnog razvoja. Poticanjem meunarodne mobilnosti cilj im je razvijati mreu perspektivnih studenata i profesionalaca, te na taj nain rastui negativni trend odljeva mozgova pretvoriti u razvoj meunarodn