Glasnik februar 2016

Marko ČadežPrivredna komora SrbijePrivredagovori jednimglasom

Dragan ČavorNiksen trade ČavorNjeguški pršutkao nacionalnibrend

Mitar JokićNikšićki mlinStrateškiznačaj zaCrnu Goru

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 2

F

ebru

ar 2

016. Skupština PKCG

Mijuškoviću novi mandat predsjednika

Privredne komore

IMPR

ESU

M

6 Skupština PKCGVelimiru Mijuškoviću novi mandat predsjednika Komore

Broj 2Februar 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/mul-timedija/glasnik

CEM AssemblyVelimir Mijuskovic elected president of the CEM

Marko Cadez, The President of the Chamber of Commerce and Industry of SerbiaThe economy speaks with one voice through representative Chamber

Mitar Jokic, CEO of Mill NiksicBusiness system of strategic importance for Montenegro

Dragan Cavor, the owner of Niksen trade CavorNational brand from Njegusi needs to be protected

Radovan Radulovic, Montenomaks Control & LogisticsTransport infrastructure improves the work of the freight forwarders

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of BarCapital projects - impulse towards transport development

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

8

17

30

43

39

48

54

72

4

Broj 2 Februar 2016.

Mitar Jokić,ID Nikšićkog mlina Gradimo vodeću

kompaniju u agrobiznisu

Marko Čadež,Predsjednik Privredne komore SrbijeKomore jačaju uticaj privrede na ekonomiju

Forum komora Srbije i Crne GoreUnapređenje regionalnesaradnje u oblasti turizma

Poslovni forum Crna Gora - ItalijaSaradnjom do transferaznanja i tehnologija

Dragan Čavor,vlasnik Niksen trade ČavorProizvodnja autohtonog njeguškog pršuta krajem godine Thomas Piketty

Nova Evropa

12

28

48

58

40

66

5

Broj 2Februar 2016.

Listajući Glasnik...

1991.Francuski stručnjaci u crnogorskim preduzećima

Privredna komora Crne Gore i Udruženje za međunarodnu tehničku razmjenu i konsultacije (ECTI) iz Pa-riza, nakon pet godina uspješne saradnje, nastavili su realizaciju dogovora o pružanju francuske struč-ne pomoći preduzećima iz naše zemlje.

Ovo udruženje ima 4.000 stručnjaka različitih profila ili 5000 specijalnosti, uglavnom je riječ o penzionosanim ekspertima koji svojim dugogodišnjim iskustvom i znanjem pomažu u organizaciji rada i upravljanja i drugim oblastima koje se odnose na ekonomski napredak.

Uspješnu saradnju sa međunarodnom organizacijom ECTI od početka ostvaruju Željezara Nikšić, Kombinat aluminijuma i Institut za tehnička istraživanja Titograd.

Direktor ECTI Daniel Tretone, tokom posjete Crnoj Gori, razgovarao je sa rukovodstvom Privredne komore, kada je ocijenjeno da je saradnja ove dvije institucije višestruko značajna te da usluge francuskih stručnjaka treba koristiti u onim sektorima privrede gdje je neophodno poboljšati organizaciju rada, povećati efikasnost poslovanja i prestrukturiranje proizvodnje. Najavljeno je da će eksperti iz Francuske boraviti u »Obodu« Ceti-nje, »Titeksu« i »Duvanskom kombinatu« Titograd, te nikšićkim »Javorku« i Pivari »Trebjesa«. U tim kompa-nijama, koje je posjetio Danijel Treton, Francuzi bi pomogli u razvojnim, organizacionim i pitanjima tekućeg poslovanja.

Crnogorska preduzeća pod povoljnim uslovima mogu da koriste ove usluge. Njihova obaveza je da plate pre-voz ekspertima i boravak u hotelu »B« kategorije kao i dnevni honorar od 50 francuskih franaka, u dinarskoj protivvrijednosti.

2002.Bjelopoljski Imako sarađuje sa italijanskim Ivecom

Poznati svjetski proizvođač privrednih vozila »Iveco« potpisao je ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa bjelopoljskom fabrikom za proizvodnju šumske mehanizacije i komunalne opreme »Imako«. Po tom ugovoru bjelopoljski metalci će na Ivecova vozila nadograđivati karoserije i opremu iz svog proizvodnog

programa.

- To je za nas velika šansa jer je riječ o renomiranoj svjetskoj kompaniji, bićemo predstavljeni kao njihov kooperant, a obezbjeđivaćemo im servisiranje i rezervne djelove, rekao je direktor Imaka Veselin Drobnjak.

On naglašava da će prema dogovoru nadograditi 50 vozila, a vrijednost jednog posla je od 100.000 do 150.000 eura, pisao je Glasnik iz 2002. godine.

6


Skupština najstarije poslovne asocijacije odlučila

Velimiru Mijuškoviću novi mandat predsjednika KomoreZa generalnog sekretara ponovo izabran Pavle D. Radovanović. Skupština usvojila izvještaje o radu i finansijskom poslovanju u prošloj godini.

Velimir Mijušković je jednoglasno izabran za predsjednika Privredne komore Crne Gore, na sjednici Skupštine ove asocijacije održanoj 1. marta 2016. godine.

Obavljanje brojnih najodgovornijih poslova u različitim struktura-ma privrede i uprave čine radnu biografiju predsjednika Mijuško-vića. Respektabilan je i staž koji je kao zastupnik privrede imao u organima i tijelima Privredne komore Jugoslavije, kao i Komore Crne Gore. Ostvareni rezultati u poslu, baš kao i doprinos koji je davao unapređenju, prije svega, privredne grane čiji je zastupnik bio u Komori, preporučili su ga za potpredsjednika Privredne ko-more Crne Gore. Nakon ove dužnosti, koju je obavljao u periodu od 2005. do 2008. godine, Skupština Komore ga je na predlog privrede, izabrala za Predsjednika ove institucije.

Doprinos koji je dao međunarodnim komorskim udruženjima bio je najbolja preporuka da ga Asocijacija evropskih komora u dva mandata bira za člana Odbora direktora, a Asocijacija komora Bal-kana za svog predsjednika. Trenutno je i na funkciji potpredsjedni-ka Foruma komora Jadransko-jonske regije, kao i član Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.

Nagrade za ostvarene rezultate, unapređenje menadžmenta u pri-vredi i Komori, dodatna su potvrda visokog nivoa posvećenosti po-slu i profesionalizma.

Prema Statutu Komore, Predsjednika bira Skupština na predlog Upravnog odbora, kojem preporuku daje Komisija za mandatna pitanja, koja je razmatrala predloge pristigle za dva kandidata.

Dosadašnjeg predsjednika Komore Mijuškovića, za novi četvoro-godišnji mandat Skupštini je predložio Upravni odbor, na sjednici od 23. februara 2016. godine, nakon što su ga kandidovali Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije, Odbor udruže-nja turizma i ugostiteljstva, Odbor udruženja malih i srednjih pre-duzeća, Odbor udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala i Odbor udruženja energetike i rudarstva, u kojima par-ticipira 117 privrednih subjekata. Mijušković je pismo podrške ta-kođe dobio od Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana.

Predlog za drugog kandidata stigao je od: “Krstaš” DOO Podgorica i “Supernova” DOO Podgorica.

- Privredna komora je tokom gotovo 90 godina postojanja, objedi-njujući interese cjelokupne privrede, donosila bitne odluke koje su uticale na razvoj ekonomije naše zemlje. Zato je dužnost predsje-dnika Komore čast, ali i velika obaveza. Pozivam privrednike da u narednom periodu još snažnije i upornije zajedno radimo na una-pređenju ambijenta za poslovanje, kao i da više koriste sve napre-dnije usluge koje Komora pruža – rekao je predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković.

Novi mandat generalnog sekretara Privredne komore Crne Gore Skupština je povjerila Pavlu D. Radovanoviću, diplomiranom prav-niku. Radovanović je radio u državnim i međunarodnim instituci-jama i bio član pregovaračkih timova Vlade Crne Gore za različite oblasti. Za generalnog sekretara Komore prvi put je izabran 2008. godine, otkad obavlja tu dužnost. Radovanović je šef Radne gru-pe za poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, pristupnih pregovora Crne Gore i EU i član Komisije za evropske integracije. Član je Predsjedništva Arbitražnog suda pri forumu Privrednih komora Jadransko-jonske regije i Predsjedni-štva Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore.

Skupština je usvojila Izvještaj o radu Privredne komore u 2015. godini, tokom koje je, kako se navodi, ona brojnim aktivnostima doprinijela unapređenju poslovnog ambijenta zemlje. Regulatorna reforma, otklanjanje poslovnih barijera i jačanje konkurentnosti biznis sektora, ekonomska diplomatija sa doprinosom evroatlant-skim integracijama zemlje, te izbori za odbore udruženja, Skupšti-nu i Upravni odbor Komore, bili su u fokusu ove poslovne asocija-cije prošle godine. Izborne aktivnosti su realizovane na principima kvaliteta, ravnopravnosti i uzajamnog povjerenja, imajući u vidu da izabrani predstavnici privrednih subjekata zastupaju privrednu granu u cjelini. Izborom u 13 odbora udruženja predstavnici privre-de moći će da na organizovan, argumentovan i stručan način iska-zuju zajedničke interese, razmjenjuju iskustva, utvrđuju stavove i predlažu mjere donosiocima odluka, u cilju unapređenja poslov-nog ambijenta i tako učestvuju u kreiranju ekonomske politike.

7

Broj 2Februar 2016.

Tokom 2015. godine održano je više od 60 sjednica odbora udru-ženja, na kojima je raspravljano o aktuelnim temama. Privredna komora Crne Gore je u direktnoj komunikaciji sa ministarstvima i kroz članstvo u Savjetu za regulatornu reformu i unapređenje po-slovnog ambijenta, učestvovala u definisanju mjera i politika za dalje otklanjanje biznis barijera. Predložila je brojne izmjene re-gulative i mjere za unapređenje uslova poslovanja, koje se između ostalog odnose na akcize, zapošljavanje stranaca, oporezivanje, javne nabavke, cijenu provajderskih usluga elektronske komuni-kacije špreditera sa Upravom carina, odlaganje plaćanja carinskog duga privrednika. Za potrebe izrade Akcionog plana na suzbijanju sive ekonomije u 2015. godini pripremila je predlog mjera za elimi-nisanje nelegalnog poslovanja. U protekloj godini Komora je konti-nuirano analizirala privredno zakonodavstvo i inicirala promjene propisa koji su prepreka poslovanju. Razmatrani su, među ostali-ma, zakoni koji se odnose na privredna društva, uređenje prostora i izgradnju objekata, tržište kapitala, turizam, vodu, javno privatno partnerstvo, usluge, komunalne djelatnosti, zaštitu potrošača, bez-bjednost pomorske plovidbe, rokove izmirenja novčanih obaveza, mjenicu, puteve i drugi. Tokom 2015. godine Privredna komora Crne Gore je ostvarila važne kontakte sa inostranim partnerima kroz učešće u radu međunarodnih poslovnih asocijacija. Komora je organizovala uspješan nastup Crne Gore na najvećoj svjetskoj izložbi EXPO koja je organizovana u Milanu kao i poslovne foru-me sa privrednicima iz Mađarske, Slovenije, Bangladeša, Poljske, Bugarske, Austrije, Češke, navedeno je, između ostalog u Izvještaju o radu.

Usvojen je i Izvještaj o finansijskom poslovanju i donijeta Odluka o utvrđivanju godišnjeg računa Privredne komore za 2015. godinu

Donijeta je Odluka o izboru članova u odbore udruženja. Novi član OU energetike i rudarstva su Rudnici Berane, dok su u OU šumar-stva, drve industrije, izdavačke i grafičke djelatnosti Biotel DOO Andrijevica i Javorak MB DOO Nikšić. Odbor udruženja poljopri-vrede i prehrambene industrije je pojačan kompanijama Višnjić--Komerc i Falcon Group iz Podgorice, dok je u OU saobraćaja pri-mljena Kontrola letenja Srbije i Crne Gore SMATSA DOO, Beograd, dio stranog društva terminalna kontrola letenja Podgorica. U OU trgovine je uključena kompanija Entext DOO Podgorica, a u OU ko-munalne privrede Vodacom DOO Tivat.

Skupština je stavila van snage posebne uzanse u turizmu koje je donijela 2002. godine, što je u skladu sa Direktivom Evropske unije koja uređuje ovu oblast.

Upravni odbor

Skupštini je prethodila sjednica Upravnog odbora održana, kao što je pomenuto, 23. februara 2016. godine. Pored utvrđivanja predloga odluka koje je usvojila Skupština, Upravni odbor je odlučio o osni-vanju Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma koji okuplja 26 predstavnika resornih ministarstava, nacionalne i lokalnih tu-rističkih organizacija, Klastera zdravstvenog turizma, privrednih društava, zdravstvenih ustanova i udruženja. Izmijenjene su i dopunjene odluke o izborima članova više odbora - za privredno zakonodavstvo, žensko preduzetništvo, energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine. Privredna komora je odlučila o ukidanju predstavništva u Beogradu. Članovi Upravnog odbora odrekli su nadoknada za rad u ovom organu i Komora će taj iznos donirati u humanitarne svrhe.

8


Velimir Mijuskovic was unanimously elected president of the Chamber of Economy of Montenegro (CEM), at the ses-sion of the Assembly of this Association which was held

on March 1, 2016.

During his professional engagement he performed a number of most responsible duties in the different structures of the economy and administration. His years of service as a representative of the economy in the bodies of the Chamber of Commerce and Industry of Yugoslavia and the Chamber of Economy of Montenegro are re-spectable as well. The results achieved in the business, as well as his contribution to the promotion of, primarily, the industry which he represented in the Chamber, recommended him for the positi-on of vice-president of Chamber of Economy of Montenegro. He performed this duty from 2005 to 2008. Soon after, at the proposal of the economy, the Assembly of the Chamber elected him as the president of this institution.

His contribution to international chamber associations was the best recommendation to be elected as a member of the Board of Directors at the European Chamber Association in two mandates and as the President of the Association of Balkan Chambers by this institution. At the moment, he is the Vice President of the Fo-rum of the Adriatic and Ionian Chambers of Commerce as well as the member of the Managing Board of the Western Balkans Cham-ber Investment Forum.

The awards for the results achieved, improving the management in the economy and the Chamber provide an additional confirma-tion of high level of dedication and professionalism.

The Statute of the CEM stipules that the President shall be appoin-ted by the Assembly, at the proposal of the Managing Board. After considering the proposals for two candidates, the Commission for mandatory issues gives the recommendation to the Managing Bo-ard.

At its meeting of February 23, 2016, the Managing Board recom-mended to the Assembly the former president of the Chamber Mr. Mijuskovic for a new four-year mandate, after being nominated by the following Association Boards which include 117 economic entities: Agriculture and Food Industry, Tourism and Hospitality,

Small and Medium-sized Enterprises, Civil Engineering, Industry for Building Materials and Energy and Mining Industry. Mr. Miju-skovic has also received a letter of support from the Managing Bo-ard of the Western Balkans Chamber Investment Forum.

The proposal for the second candidate was submitted by: »Krstas« Podgorica and »Supernova« Podgorica.

- During almost 90 years of existence, unifying the interests of the whole economy, the Chamber of Economy of Montenegro has brought important decisions which affected the development of the economy of our country. Therefore, being the president of the Chamber is an honor, but also a big commitment. I invite the busi-nessmen that we work together on improving the environment for business in the future even strongly and persistently. I also invite them to use more advanced services which the Chamber offers - said the president of the Chamber of Economy of Montenegro Mr. Velimir Mijuskovic.

The new mandate of the Secretary General of the Chamber of Eco-nomy of Montenegro was entrusted to Mr. Pavle D. Radovanovic, Bachelor of Law. Mr. Radovanovic worked in national and interna-tional institutions and was a member of the negotiating teams of the Government of Montenegro for different areas. He was appoin-ted as Secretary General of the Chamber in 2008 for the first time, and since then he has been performing this duty. Mr. Radovanovic is the head of the Working Group for the Chapter 3 - Right of esta-blishment and freedom to provide services, the accession negotia-tions of Montenegro and the EU and a member of the Commission for European Integration. He is a member of the Presidency of the Arbitration Court at the Forum of the Adriatic and Ionian Cham-bers of Commerce as well as Presidency of the Arbitration Court at the Chamber of Economy of Montenegro.

The Assembly adopted the Activity Report of the Chamber of Eco-nomy of Montenegro in 2015. During this period, as stated, it con-tributed to improving the business environment of the country through a number of activities. Last year this business association placed focus on regulatory reform, the removal of business barri-ers and strengthening the competitiveness of the business sector, economic diplomacy which contributed to Euro-Atlantic integra-tion of the country, as well as elections to the Association Boards,

CEM Assembly

Velimir Mijuskovic elected president of the CEM

9

Broj 2Februar 2016.

the Assembly and the Managing Board of the Chamber. Election activities were carried out according to principles of quality, equa-lity and mutual trust, bearing in mind that the elected represen-tatives of economic entities speak on behalf of an industry as a whole. Being elected in 13 association boards, the representatives of economy will be able to express common interests, exchange experiences, define attitudes and propose measures to decision makers in an organized, reasoned and professional way in order to improve the business environment and thus participate in the cre-ation of economic policy. During 2015, more than 60 meetings of the Association Boards, in which the current issues were discus-sed, were held. In direct communication with the ministries and through its membership in the Council for regulatory reform and improvement of business environment, the Chamber of Economy of Montenegro participated in defining policies and measures for further elimination of business barriers. It suggested a number of changes to regulations and measures in order to improve bu-siness conditions, which, among others, relate to the excise tax, employment of foreigners, taxation, public procurement, the pri-ce of provider service of electronic communication of freight for-warders with the Customs Administration, extension of payment of businessmen customs debt. For the purpose of drawing up an Action plan on combating the grey economy in 2015 it prepared a proposal of measures for eliminating the illegal business. Last year the Chamber was continuously analyzing the economic legi-slation and initiated changes in regulations which presented busi-ness barriers. Among others, laws relating to companies, physical planning and construction of facilities, capital markets, tourism, water, public private partnership, services, utility services, consu-mer protection, the safety of maritime navigation, the terms of set-tlement of financial obligations, the bill, roads etc. were discussed. During 2015, the Chamber of Economy of Montenegro established important contacts with foreign partners through participation in activities of international business associations. The Chamber or-ganized a successful participation of Montenegro in the biggest world exhibition EXPO in Milan as well as business forums with the businessmen from Hungary, Slovenia, Bangladesh, Poland, Bulgaria, Austria, the Czech Republic, it is stated, inter alia, in the Activity Report.

The Financial Report was adopted as well and a decision on esta-blishing the annual accounts of Chamber of Economy of Montene-gro for 2015 was made.

The decision on the election of members of the Association Bo-ard was made. The new members of the Association Boards are as follows:

- Energy and Mines Industry: “Rudnici” Berane;

- Forestry, wood, printing and publishing industry: Biotel DOO An-drijevica and Javorak MB DOO Niksic;

- Agriculture and Food Industry: Visnjic-Komerc and Falcon Group from Podgorica

- Transport: Serbia and Montenegro air traffic services SMATSA DOO, Belgrade, part of a foreign company terminal flight control Podgorica;

- Trade: Entext DOO Podgorica; and

- Communal Infrastructure: Vodacom doo Tivat.

The Assembly repealed specific usances in the field of tourism adopted in 2002, which is in line with the EU Directive which re-gulates this area.

The Managing Board

The Assembly was preceded by a Meeting of the Managing Board held, as it is mentioned, on February 23, 2016. In addition to defining the draft decisions adopted by the Assembly, the Managing Board made a decision to establish the Coordination Board for health to-urism, which brings together 26 representatives of line ministries, national and local tourism organizations, health tourism cluster, companies, medical institutions and associations. Decisions on election of members to a number of Boards - economic legislation, women's entrepreneurship, energy efficiency and environmental protection were amended. The Chamber of Economy of Montene-gro has decided to abolish the representative office in Belgrade. Members of the Managing Board waived their fees for work in this body, and the Chamber will donate this amount to charity.

The new mandate of the Secretary General of the Chamber of Economy of Montenegro was entrusted to Mr. Pavle D. Radovanovic.

10


Sastanak Komorskog investicionog foruma

Zajednički projekti za bolju budućnost Regiona

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković učestvovao je na sastanku predsjednika članica Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana koji je 25. februa-

ra 2016. godine održan u Zagrebu. Pored predsjednika Komora u radu skupa učestvovali su i predstavnici Evropske komisije, Euro-chambresa, Unije komora i robnih berzi Turske, komora Austrije i Njemačke, ETF-a i Regionalnog centra za razvoj preduzetničkih kompetencija zemlja Jugoistočne Evrope.

U fokusu sastanka bilo je iznalaženje modela pripreme projeka-ta za izgradnju bolje budućnosti i privredne saradnje u zemljama Regiona. Tržišta naših zemalja zauzimaju svega 6,5 % evropskog i zato se mora raditi na internacionalizaciji poslovanja, kao i za-jedničkim nastupima. Komorski investicioni forum predstavlja idealnu platformu za saradnju, povezivanje privreda, čime bi se obezbijedilo i sprovođenje strateških infrastrukturnih projekata. Cilj Foruma i cjelokupnog Berlinskog procesa, na čijim osnovama je nastao, jeste pretvoriti susjedstvo Evropske unije u zonu stabil-nosti, sigurnosti i ekonomskog napretka kako bi ove zemlje imale evropsku budućnost. Predstavnici osam komora Regiona poručili su da ih ne interesuje politička različitost i prošlost već privredna saradnja, a predstavnici EU da ih veoma raduju takve inicijative i da će nastaviti da podržavaju razvoj privrede u državama Zapa-dnog Balkana.

Privredne komore su, svjesne problema, bile te koje su, kada po-litika i nije imala sluha za privredu, otvarale vrata i zagovarale slobodu kretanja ljudi i roba, budući da smo istorijski, geografski i interesno jedni drugima značajno tržište na kojem i dalje želimo i

treba da budemo prisutni. Hrvatska i Slovenija jesu članice EU, ali su ekonomski usko povezane sa susjednim zemljama zbog čega i njihove komore prepoznaju značaj učešća u Forumu.

Cilj Komora okupljenih u KIF-u je povećanje konkurentnosti ma-lih i srednjih preduzeća, stvaranje povoljnije preduzetničke kli-me, smanjenje stope nezaposlenosti, stvaranje zone ekonomske stabilnosti te smanjenje stope iseljavanja mladih. Za ostvarenje tih ciljeva, predloženo je na sastanku pet projekata kojima bi se poboljšala poslovna klima. To su: izgradnja tzv. digitalne platfor-me komora koja će objediniti sve informacije i komorske usluge, zatim Internacionalizacija KIF-a pomoću koje će mala i srednja preduzeća lakše zakoračiti na inostrana tržišta, Start up KIF-a s ciljem finansiranja start up kompanija i projekata MSP-ova u ze-mljama KIF-a, kao i KIF Inovacijska i istarživačko razvojna plat-forma koja će poslužiti povezivanju nauke i biznisa. Peti je projekt dualnog obrazovanja kojim bi se u zemljama KIF-a riješio problem neusklađenosti obrazovnog sistema i tržišta rada.

Predsjednik Mijušković je govorio o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, započetim razvojnim projektima i investicijama koje su u na-javi. Posebnu pažnju u izlaganju posvetio je projektu podmorskog kabla, budući da je on od izuzetne važnosti za dobro pozicioniranje energetskog tržišta ukupnog regiona.

Naveo je aktivnosti koje Komora Crne Gore realizuje u pravcu kvalitetnijeg ekonomksog povezivanja Regiona, kao i nove usluge koje je uvela ili to namjerava učiniti, u funkciji povećanja konku-rentnosti i mikro i makro nivoa.

11

Broj 2Februar 2016.

Kreatori ekonomskih politika mogu učiti iz uspješnih praksi malog i srednjeg biznisa, te iz osposobljavanja koje komore nude, kako bi efikasnije uticali na konkurentnost i ekonomski rast.

Anthony A. Gribben iz Evropske fondacije za stručno obrazovanje smatra da upravo nove zemlje članice donose i svježe ideje u EU, pa je sugerisao da se privredne komore više prilagode principima koje zagovara Akt o malom biznisu, jer bi se time obezbijedilo bolje osposobljavanje i podrška preduzetnicima i njihovim poslovima sa izvoznim potencijalom. Takođe, kreatori ekonomskih politi-ka mogu učiti iz uspješnih praksi malog i srednjeg biznisa, te iz osposobljavanja koje komore nude, kako bi dalje kreiranje politika postalo još efikasnije i pozitivno uticalo na konkurentnost i eko-nomski rast.

Akt o malom biznisu Evrope i preduzetničke vještine predstavila je direktorica Regionalnog centra za razvoj preduzetničkih kom-petencija zemlja Jugoistočne Evrope (SEECEL) Efka Heder. SEE-CEL je projekt čiji je suosnivač hrvatska Komora. Prepoznale su ga kao partnera u izgradnji zajedničke platforme za aktivno pre-duzetništvo i razvoj ljudskih potencijala ostale privredne komore jer je primjer projekta saradnje u susjedstvu EU. Evropska komi-sija SEECEL vidi kao primjer najbolje prakse strateške saradnje u zemljama JI Evrope, i to na području preduzetničkog učenja kao ključne kompetencije. Heder je naglasila da je ljudski potencijal najvažniji resurs svake ekonomije koja ozbiljno planira svoj održi-vi rast i razvoj, a preduzetnici se smatraju okosnicom privrednog rasta, inovacija, zapošljavanja i društvene integracije. Novi predu-zetnici, posebno mali i srednji, godišnje u Evropi stvaraju više od četiri miliona novih radnih mjesta, pa je sistemska podrška una-pređenju njihovih kompetencija nužna za jačanje konkurentnosti, objasnila je Heder.

Važnost podsticanja vještina i preduzetničkog duha, te značaj SE-ECEL-a i ETF-a koji pružaju podršku zemljama kandidatima na-glasio je Michel Catinat iz Evropske komisije, a njegov kolega Ber-nard Brunet poručio je da privatni sektor treba da glasnije nastupa prema kreatorima politika.

Predsjednici komora bili su gosti predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. Upoznali su je sa planovima i mogućnostima jačanja privredne saradnje. Kazali su kako rade na pripremi za-jedničkih projekata koji će podstaći ekonomski rast, a poseban naglasak stavljen je na mogućnosti, potencijale i izazove za inve-stiranje i razvoj nacionalnih ekonomija.

Istakli su kako je za jaču privrednu saradnju, neophodna i izgra-dnja stabilnih političkih veza te institucionalna podrška politike ekonomiji.

Predsjednica Grabar Kitarović ohrabrila je i podržala djelovanje komora u pravcu jačanja međusobne saradnje, te projekte koji će podstaći privredni rast. Kazala je kako će Hrvatska na razne na-čine, i putem djelovanja njene Komore, nastaviti da pomaže sus-jednim državama kako bi im se osigurala evropska perspektiva.

Boravak u Zagrebu bio je prilika da se predsjednik Mijušković sre-tne i razgovara sa potpredsjednikom Evropske komisije za euro i socijalna pitanja Vladisom Dombrovskisom, koji je bio i predsje-dnik Vlade Letonije. Mijušković je predstavio ekonomiju zemlje kroz makroekonomske pokazatelje, ističući kvalitet dijaloga pri-vrede sa Vladom preko Komore.

12


Marko Čadež,Predsjednik Privredne komore Srbije

Privreda govori jednim glasom kroz reprezentativnu KomoruSuštinsko pitanje malih ekonomija na prostoru bivše SFRJ nije samo kako da jedni drugima prodamo što više, nego kako da poboljšamo poslovnu klimu regiona i svake zemlje pojedinačno, da bolje infrastrukturno i poslovno povežemo i ojačamo svoje privrede, unaprijedimo konkurentnost, razvijamo više oblike saradnje, udružimo kompanije i zajedno nastupimo na trećim tržištima.

Srbija je usvojila novi Zakon o privrednim komorama po kome će članstvo u Privrednoj komori Srbije, od 1. januara 2017. ponovo biti obavezno za sva privredna društva, po uzoru na

praksu najrazvijenijih evropskih zemalja, u kojima ovako organi-zovane poslovne asocijacije značajno doprinose ekonomskom ra-stu. O ovoj temi, ekonomskoj situaciji u Srbiji, kao i o aktivnostima Privredne komore te zemlje razgovarali smo sa njenim predsjedni-kom Markom Čadežom.

Glasnik: U kojoj mjeri će promjena koju nosi pomenuti zakon, po Vašem mišljenju, osnažiti Privrednu komoru Srbije i donijeti pozi-tivne efekte članicama?

M. Čadež: U novi Zakon o privrednim komorama ugradili smo ključne principe funkcionisanja austrijskog i njemačkog komor-skog sistema koji se primjenjuju i u drugim razvijenim uspešnim evropskim ekonomijama, čije komore imaju veliki ugled, a privre-da posredstvom njih snažan uticaj na kreiranje ekonomskog am-bijenta.

U osnovi novih zakonskih rešenja je princip reprezentativnosti, sveobuhvatnog članstva koji obezbjeđuje da Privredna komora Srbije okupi i zastupa sva preduzeća i preduzetnike, a da srpska preduzeća dobiju snažnog, efikasnog, profesionalnog i solidar-nog zastupnika interesa cijele privrede pred državnim organima i međunarodnim institucijama.

Istovremeno, stabilno finansiranje omogućiće Komori da razvi-

je još efikasniji servis privredi, unaprijedi postojeće i kreira nove usluge u svim fazama razvoja preduzeća – od osnivanja preko po-drške rastu, uključujući i internacionalizaciju – do edukacije. Time su stvoreni preduslovi da PKS, primjera radi, preuzme aktivnu ulo-gu u uvođenju i sprovođenju dualnog obrazovanja po njemačkom uzoru i otklanjanju nedostataka obrazovnog sistema koji su sku-po koštali poslodavce u Srbiji. Istovremeno, otvara se prostor da ona pojača ulogu u internacionalizaciji i podršku izvoznoj privredi implementacijom austrijskog modela promocije spoljne trgovine i predstavljanja privrede na inostranim tržištima. Mnogo je efi-kasnije da potencijale srpske privrede na stranim tržištima pred-stavlja i za nju lobira sama privreda, preko svoje PKS, zajedno sa državom, nego da to radi država sama, kroz sistem koji nije uvek prilagođen takvim aktivnostima. Niko ne može da pomogne pri-vredniku da napravi izvozni posao tako efikasno kao što to može sama privreda, preko Komore i sistema trgovinskih predstavništa-va, kontakata sa stranim komorama i njihovim članicama i pove-zivanjem srpskih firmi za proboj na strana tržišta.

Principi na kojima funkcionišu njemačke i austrijska komora zna-čajni su i u domenu organizacije i funkcionalne podjele posla unu-tar komorskog sistema, unapređenja postojećih i uvođenja novih usluga, posebno za mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetni-ke, što je u fokusu sadašnje faze procesa modernizacije. U naš sis-tem rada ugradićemo i provjerene principe pružanja servisa, kao i upravljanja komunikacijom sa članstvom (CRM).

13

Broj 2Februar 2016.

14


Glasnik: Kažete da je obavezno članstvo bitno zbog reprezentativ-nosti Privredne komore Srbije. Možete li to da objasnite? U čemu se razlikuje Komora u odnosu na druga poslovna udruženja?

M. Čadež: Obavezno članstvo nije pitanje novca od naplate člana-rine već, prije svega, reprezentativnosti, a uvođenje zakonskog, obaveznog članstva omogućava da se ona unaprijedi. Okupljajući sve firme iz svih sektora i svih krajeva Srbije, PKS će postati cen-tralna institucija u kojoj se formira usaglašen stav cijele privrede o mjerama ekonomske politike i svim pitanjima od značaja za po-slovanje, uvezivanjem i usklađivanjem, čak i protivrečnih interesa pojedinih djelova privrede. Takva asocijacija s posebnom težinom može da zastupa, brani i štiti privredu pred državnim organima, u cijelom zakonodavnom postupku, pred međunarodnim institu-cijama, recimo u procesu evropskih integracija i pred međunaro-dnom poslovnom zajednicom. Da obezbijedi izbalansirano pred-stavljanje interesa cijele privrede. Da ne bismo bili klub ni ovih ni onih, ni velikih ni malih. Da izbjegnemo situaciju u kojoj bismo zastupali stavove pojedinačnih interesnih grupa. Tako se uticaj novih zakona neće mjeriti efektima samo na jednu industriju ili samo na velike firme, nego na kompletnu privredu.

Obavezno članstvo će, osim veće jednakosti svih kompanija u za-stupanju interesa na nacionalnom i međunarodnom nivou, omo-gućiti i veću solidarnost velikih sa malima, jer teret obaveznog članstva omogućava veću podršku sektoru malih i srednjih predu-zeća. A visinu članarine koja će se plaćati od 1. januara 2017. i za koju će se dobijati definisan besplatni paket usluga, do tada ćemo dogovoriti sa privredom tako da bude prihvatljiva za kompanije.

I dalje će, naravno, biti mnogo udruženja koja će, zastupati speci-fične interese svojih članova. Ali ako je osnovna uloga Komore ra-zvoj kompletne privrede, za to je potrebna reprezentativnost koja obezbeđuje da privreda govori jednim glasom i da komora zastupa jedinstvene, usaglašene stavove svih privrednika.

Glasnik: Pomenuli ste da se komorski sistem Srbije reorganizuje i modernizuje po austrijskom modelu. O čemu je riječ dokle se stiglo u tom poslu?.

M. Čadež: U namjeri da izgradimo jedinstven, moderan i efikasan komorski sistem, dovoljno jak i reprezentativan da bude ravno-pravan sagovornik, partner Vladi u donošenju mjera ekonomske politike i propisa od značaja za privredu, a istovremeno dovoljno stručan i osposobljen da pruži pravi servis privredi, odlučili smo se primjenjeni austrijski model, kao najprihvatljiviji sa stanovišta veličine i strukture privrede i u značajnoj mjeri kompatibilan na-šim potrebama. Naravno, uz uvažavanje teritorijalnog uređenja i specifičnosti srpske privrede. Uz ekspertsku i finansijsku podršku i mentorstvo Privredne komore Austrije i Udruženja njemačkih in-dustrijskih trgovinskih komora, za nešto više od godinu od kako smo počeli proces modernizacije, prešli smo zacrtanu mapu puta u svim ključnim segmentima reforme.

Paralelno sa procesom kreiranja i donošenja Zakona koji je parla-ment usvojio krajem decembra, radili smo na jačanju svih stubo-va komorskog djelovanja - od zastupanja privrede, preko podrške privredi, do edukacije, i intenzivirali redovne aktivnosti u svim oblastima. Uporedo sa kreiranjem paketa novih usluga, radom na pripremama za uvođenje dualnog obrazovanja i pilot projektima, pojačanim aktivnostima na međunarodnom planu, podizali smo unutrašnje kapacitete i unapređivali procese, kako bi te usluge efikasno pružali privrednicima. U tom procesu Privredna komora

Srbije bila je prinuđena da donese i tešku, ali neminovnu odluku da broj zaposlenih smanji za trećinu, jer je u prošlosti više od polovine prihoda Komore odlazilo na zarade zaposlenih, što je onemoguća-valo ulaganja u razvoj novih komorskih servisa za privredu.

Glasnik: Koji su naredni koraci i šta su prioriteti Privredne komore Srbije u ovoj godini?

M. Čadež: Ove godine obezbijedićemo još značajnije učešće privre-de u zakonodavnom postupku radi stvaranja podsticajnijeg regu-latornog okvira i okruženja za poslovanje i investiranje. Privredna komora Srbije je novim zakonom dobila pravo, da se izjasni, obra-zloženim stavom, o svakom nacrtu propisa koji usvaja država, a koji se odnosi na privredu i ima efekte na nju. To je predviđeno kao izričita obaveza za Vladu i ministarstva u pripremi svakog takvog propisa.

Ovogodišnji prioriteti su i unapređenje konkurentnosti i digitali-zacija privrede Srbije. Naš imperativ je da pružamo dobre i korisne usluge - da budemo još bolji i efikasniji servis privredi, da obezbe-dimo što jaču podršku i privrednicima koji već rade da rastu razvi-jaju, a onima koji tek počinju biznis da što uspešnije startuju. Stoga je u fokusu ove faze modernizacije razvoj novih, što više online servisa i približavanje usluga privredi.

Novim zakonom postavljene su osnove buduće funkcionalne pod-jele posla i odgovornosti učesnika jedinstvenog komorskog siste-ma Srbije, koji čine PKS, pokrajinske, regionalne i gradska komora. Zajednički imenitelj biće jedinstvena poslovna politika, unificira-na organizaciona i upravljačka struktura, paket standardizovanih usluga i jedinstveni vizuelni identitet. Kroz izradu podzakonskih akata, proces integracije regionalnih privrednih komora u jedin-stven komorski sistem i uobličavanje portfolija usluga, definisaće-mo i nivoe pružanja pojedinačnih usluga. Cilj je da naše usluge i poslove koje obavljamo kao javna ovlašćenja, kao što je izdavanje dokumenta, kao i poslove vezane za podršku privredi na terenu, što više približimo privrednicima, spustimo u najbliže mjesto po-slovanju privrednika, što će im značajno uštedjeti i novac i vrijeme i podići efikasnost poslovanja.

U svemu tome nam je dragocjena pomoć njemačkih i austrijskih eksperata koju imamo od početka procesa modernizacije. U na-šem timu je već ekspert koji se bavi pitanjima portfolija usluga i organizacije komorskog sistema, a pridružuju nam se i eksperti za podršku industriji u evroekološkim integracijama i pitanja dual-nog obrazovanja, standardizaciju i primjenu CE znaka.

Glasnik: Najavili ste i novi model ekonomske diplomatije?

M. Čadež: Predstoji nam intenziviranje aktivnosti na internacio-nalizaciji privrede i podršci s jedne strane investitorima, a s druge strane izvoznoj privredi kroz uspostavljanje novog modela pred-stavljanja privrede u svetu po uzoru na austrijski, pod okriljem Privredne komore Srbije. Zahvaljujući izgradnji mreže trgovinskih centara Privredne komore Austrije u svijetu, austrijska privreda je, od uvozne, kakva je bila pre 15-20 godina, postala izrazito izvozna privreda. Danas, od 10 eura koje austrijska privreda zaradi, sedam je dolazi iz inostranstva. Na jedan euro koji Komora uloži u pred-stavljanje svoje privrede u svetu, u aktivnosti svojih trgovinskih centara, austrijske kompanije zarade 55 eura.

Da bi privreda podigla svoje kapacitete u procesu internaciona-lizacije i evropskih integracija, da bi više proizvodila i izvozila i pripremila se za utakmicu na međunarodnom tržištu, preduslov

15

Broj 2Februar 2016.

je edukacija u skladu sa potrebama privrede, pa je rad na novom konceptu obrazovanja, započet prošle godine, prioritet i u ovoj.

Glasnik: Kako ocjenjujete aktuelnu ekonomsku situaciju u Srbiji?

M. Čadež: Privreda Srbije je prošle godine izašla iz recesije, i to u godini štednje I konsolidacije javnih finansija. Ono što je posebno važno da je rast BDP-a bio podstaknut rastom investicija i izvoza i da je pokretač tog rasta bila industrija. Smanjen je fiskalni, ali i trgovinski deficit u razmjeni sa svijetom, unapređen je regulatorni okvir, poboljšana je pozicija Srbije u izveštajima Svjetske banke, MMF-a, Evropske komisije, na listama rejting agencija, otvorena su prva poglavlja u procesu pristupanja EU, unapređena je klima za poslovanje i ulaganje i smanjeni rizici…

Sve to je bilo impuls za domaću privredu, ali je napredak prepozna-la i međunarodna poslovna zajednica, pa su strane direktne inve-sticije u 2015. godini bile 46 odsto veće nego u prethodnoj godini.

Napravljen je snažan zaokret odlukom da se prekine sa starom praksom pokrivanja gubitaka propalih preduzeća koja nemaju per-spektivu, što je otvorilo prostor da se bavimo zdravim delom pri-vrede, koji ima potencijal za održivi rast i razvoj. Stvorena je dobra osnova za nastavak rešavanja problema koje niko i nigde nije rešio za godinu dana, za razvoj privatnog sektora, dalje ubrzanje privre-dnog rasta i što je najvažnije za veći priliv investicija, povećanje konkurentnosti i bolji izvozni učinak privrede

Glasnik: Šta su najveći problemi srpske ekonomije i na koji način Privredna komora Srbije doprinosi njihovom rješavanju?

M. Čadež: Sve zemlje regiona imaju manje više iste probleme – za-jedničkog neprijatelja u visokoj nezaposlenosti, nedovoljnoj kon-kurentnosti i još nedovoljno izgrađenom poslovnom ambijentu da bi omogućio našim privredama da se brže razvijaju. Stoga su važni: dijalog komora sa nacionalnim vladama kako bi ukazale na probleme sa kojima se privrednici suočavaju i predložili rešenja za njihovo otklanjanje, jačanje komorske podrške kompanijama da savladaju barijere u svakodnevnom poslovanju i ojačaju svoje kapacitete da više proizvode i izvoze, ali i regionalna saradnja radi poslovnog povezivanja naših ekonomija i kompanija i podizanja konkurentnosti pojedinačno i regiona kao cjeline.

Spustimo li se na nivo kompanija, većina, gotovo dve trećine an-ketiranih privrednika, kao najveće ograničenje u poslovanju mar-kiraju probleme sa plasmanom proizvoda i finansiranjem. Zato im, osim informacija i pravnih i finansijskih saveta iz oblasti radnog i statusnog prava, carina i poreza, deviznog i spoljnotrgovinskog poslovanja tehničkih propisa i edukacije, pomažemo i u otvaranju vrata stranih tržišta. To je posebno značajno za manje firme, koje ne mogu same da naprave prodor van lokalnih tržišta. Cilj je, pri-je svega, veći izvoz. Rast zasnovan na izvoznoj strategiji ključ je oporavka i razvoja srpske privrede. Zato Komora posebnu pažnju posvećuje podršci jačanju kapaciteta domaćih kompanija da više proizvode i izvoze, njihovom povezivanju sa potencijalnim par-tnerima – investitorima i kupcima u inostranstvu - i uključivanju naših firmi u proizvodne i dobavljačke lance velikih kompanija, domaćih i stranih.

Ako uđu u dobavljački lanac velikog sistema, obezbjeđuju ne samo kanal za plasman proizvoda, već i podižu svoje kapacitete, rastu i stalno unapređuju kvalitet svojih proizvoda i procesa, kako bi ostali u tim aranžmanima. To je sistem spojenih sudova. Takođe, pomažemo im u međusobnom umrežavanju, kroz klastere i kon-

zorcijume, nacionalne i regionalne, kako bi tako udruženi mogli da zadovolje zahtjeve tržišta.

Glasnik: A kada je o finansiranju reč, kako Privredna komora Srbije pomaže svojim članicama?

M. Čadež: Loš pristup izvorima finansiranja je jedno od najvećih ograničenja u poslovanju privrede, prije svega MSP sektora u ce-lom regionu. Problem je što većina malih i srednjih preduzeća ne koristi kredite iz formalnih izvora, a i kada ih koristi, podiže male iznose, uglavnom uzima namejnske kredite i dozvoljena prekora-čenja... Ponuda bankarskog sektora za njih je neprihvatljiva, zbog visokih kamata, skupih i komplikovanih procedura, zahtjeva za kolateralom, nedostatka dugoročnih kredita... S druge strane, fi-nansijski instrumenti, koji u razvijenim zemljama imaju veoma značajnu ulogu u finansiranju malih i srednjih preduzeća, poput fondova preduzetnog kapitala, mikrofinansiranja, faktoringa, li-zinga kod nas su slabo razvijeni ili su tek u povoju.

Privredna komora Srbije radi na promociji mogućnosti i prednosti novih alternativnih izvora finansiranja i finansijskih instrume-nata – pokrenuli smo inicijativu za donošenje Zakona o mikrofi-nansiranju, ali i na boljem informisanju i podizanju znanja i kapa-citeta malih i srednjih preduzeća za finansijsko upravljanje i što efikasnije korišćenje raspoloživih programa i fondova EU, kao što su Evropska mreže preduzetništva – EEN u kojoj PKS ove godi-ne preuzima lidersku ulogu, Horizont 2020 i COSME. Naš Centar za planiranje i izradu projekata informiše privrednike, ne samo o tome koji su im fondovi na raspolaganju, nego i kako da konkurišu za sredstva, pomaže im u procjeni i oblikovanju projektnih ideja, pronalaženju partnera i formiranju konzorcijuma.

Kada je riječ o državnim podsticajima i podršci, PKS se zalaže da se usmjere ka sektorima sa izrazitim razvojnim potencijalom. Nema efekta ako su podsticaji koje država daje opšti i nefokusi-rani. Naš cilj je da pomognemo onim firmama koji zaista imaju potencijal da izvoze i da rastu.

Vlada Srbije je nacionalnim program „Godina preduzetništva”, u kome je PKS važna karika, za mala i srednja preduzeća i pre-duzetnike namijenila 16 milijardi budžetskih dinara, od čega 4,4 milijarde dinara bespovratno, za finansiranje start-upova, rasta i razvoja, investicija i inovacija u svim segmentima poslovanja - od proizvodnje do usluga - turizma i IKT.

Glasnik: Srbija je pokazala zainteresovanost za kupovinu Luke Bar, a postala je vlasnik dijela elektroprenosnog sistema naše zemlje. Ocijenite značaj regionalnih investicija za Srbiju.

M. Čadež: Crna Gora i Srbija predstavljaju jedan od najočiglednijih primera međuzavisnosti i komplementarnosti privreda i tržišta u regionu. Neko je skoro to dobro primijetio: Crna Gora najviše uvo-zi iz Srbije, jedni drugima smo najčešći gosti - turisti, automobili proizvedeni u Fijatu u Srbiji u Italiju stižu preko željezničke pruge Beograd Bar i Luke Bar, po završetku izgradnje energetskog kabla između Italije i Crne Gore, struja proizvedena u Srbiji na evropsko tržište moći će da se izvozi preko Crne Gore…

Zemlje u regionu jedne drugima su najčešće investicione destina-cije, a ulaganja su obostrano korisna. Na nedavnom kopaoničkom biznis forumu čuli smo da je u regionu više od tri milijardi evra međusobnih investicija, što nije beznačajno, kada znamo da su nam svima investicioni kapaciteti ograničeni.

Ali, po meni suštinsko pitanje malih ekonomija na prostoru bivše

16


Jugoslavije, bilo da su u Evropskoj uniji, kao Hrvatska i Slovenija, ili u CEFTA, kao naše zemlje, nije samo kako da jedni drugima prodamo što više, da jedni kod drugih više investiramo, nego kako da se poboljšamo poslovnu klimu regiona i svake zemlje pojedi-načno, da bolje i infrastrukturno i poslovno povežemo da ojačamo svoje privrede, unaprijedimo konkurentnost, razvijamo više obli-ke saradnje, udružimo kompanije i zajedno nastupimo na trećim tržištima, više izvozimo i privučemo više investitora.

Kada mjere opravdanost ulaganja na nekoj destinaciji, investitori imaju u vidu i mogućnosti regionalnog širenja. Nijedan investitor neće doći zbog parčeta ovog prostora i malih rascjepkanih tržišta, već zbog više od tridesetak miliona potrošača u ovom regionu. Važno je i da jedni druge ne doživljavamo kao konkurenciju, jer kada investitor dođe u jednu zemlju, kada tu ima dobra iskustva, on će se lakše odlučiti i za dalja ulaganja u regionu.

Glasnik: Najavljena rekonstrukcija pruge Beograd-Bar doprinijeće boljoj povezanosti dvije zemlje, što je na fonu zahtijeva privredni-ka za unapređenjem infrastrukturnih veza. Koje je projekte, pored pomenutog, potrebno realizovati da bismo stvorili uslove za veću regionalnu saradnju?

M. Čadež: Infrastrukturno povezivanje unutar Zapadnog Balkana i sa Evropskom unijom, preduslov je jačanja ekonomske saradnje i ekonomskog napretka, bržih evropskih integracija svake ze-mlje pojedinačno i regiona u cjelini. Sa tim ciljem, 2014. godine osnovana je Transportna mreža Zapadnog Balkana koja je uklju-čena u Transportnu mrežu EU (TEN-T Trans-European Network – Transport). Jedan od najznačajnijih koridora za region je upra-vo Ruta 4, odnosno Koridor 11, koji podrazumijeva ne samo prugu Beograd-Bar, već i pravac koji, u željezničkom i drumskom saob-raćaju, povezuje jadransku rutu, Koridor 10 i Koridor 4, Crnu Goru, Srbiju i Rumuniju.

U okviru Berlinskog procesa, na premijerskom i ministarskom nivou postignuta je saglasnost i definisana su tri osnovna tran-sportna i saobraćajna koridora kojima se TEN-T mreža praktično proširuje na Zapadni Balkan: Mediteranski koridor (Rijeka-Za-greb-Beograd/Sarajevo – Ploče i Rijeka-Ploče-Bar-Tirana/Drač – Igumenica), Orijent-srednje-istočni koridor (Budimpešta-Beo-grad-Podgorica-Bar i Beograd-Niš-Kumanovo/Priština-Skoplje--Solun) i treći, Rajna-Dunav koridor (Vukovar-Novi Sad-Beograd--Drobeta-Turno Severin/Brčko – Sisak).

U okviru koridora definisano je i 10 prioritetnih infrastrukturnih projekata, koji obuhvataju energetsku i transportnu mrežu - in-vesticije vrijedne gotovo 600 miliona eura. U oblasti transporta šest je projekata - intermodalni terminal, dva mosta i tri železnič-ka projekta, koji su kandidati za sredstva iz IPA programa. To su: Koridor Vc – drumska veza BiH – Hrvatska i Ruta 2a – drumska veza BiH – Hrvatska na Mediteranskom koridoru, kao i Ruta 10 – železnička veza Makedonija-Kosovo-Srbija, Ruta 4 – železnička veza Crna Gora – Srbija, Koridor X – železnička veza Srbija – Ma-kedonija, Koridor X – intermodalni terminal Beograd, na Orijent--srednje-istočnom koridoru.

Kako ni autoput ni pruga velikih brzina neće mnogo pomoći, ako kolone kamiona i automobila satima čekaju na nekoj granici, za jačanje privredne saradnje i povezivanje regiona jednako je važno da se pojednostave prekogranične procedure, uspostavi pouzdan i bezbjedan sistem transporta i skrati vrijeme putovanja i prevoza robe kroz otvaranje regionalnog transportnog tržišta. Da bi se ove

mjere što efikasnije realizovale, definisan je Akcioni plan koji je podržala Evropska komisija i osnovana Radna grupa za olakša-vanje transporta, u koju su aktivno uključene i privredne komore Srbije i Crne Gore.

Glasnik: Evropske integracije regiona bliže povezuju njegove dr-žave. Kako komore doprinose ovim procesima?

M. Čadež: Komore regiona su prepoznate kao ključni instituci-onalni akter u pregovorima i snažno su pozicionirane u prego-varačkom mehanizmu. Privredna komora Srbije učestvuje u 24 pregovaračke grupe čime je obezbeđena zastupljenost u svim finansijskim pregovaračkim poglavljima. Osim što zastupaju in-terese poslovnih zajednica, komore predstavljaju relevantnog partnera nacionalnim vladama ali i uticajnog stakeholdera pred institucijama EU (Evropskom komisijom, Evropskim parlamen-tom, Savjetom). Istovremeno smo partner državi u stvaranju konkurentnijeg i zdravijeg poslovnog okruženja koje će moći da bude dio jedinstvenog evropskog tržišta, most između poslovne zajednice i donosilaca odluka u Beogradu i Briselu i oslonac – po-drška privredi u unapređenju kapaciteta, kako bi se ostvarili ma-ksimalni pozitivni ekonomski efekti procesa pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

Na nama je da na tom putu ka EU zastupamo interese privrede i insistiramo na uvažavanju njenih stavova prilikom definisanja dinamike prihvatanja evropskih propisa i politika, kao i ključnih prioriteta za koje se traže prelazni rokovi, kako bi se obezbjedila održivost pregovora, optimalnost procesa i minimizirali ekonom-ski troškovi. Osim inicijativa, zastupanja i zaštite interesa privre-dnika pred institucijama EU, naš zadatak je da maksimalno, kroz informisanje i edukaciju, pomažemo privrednicima da se uklju-čuju u evropske programe i koriste evropske fondove, da jačaju svoje kapacitete, da iskoriste šanse koje ih čekaju na kraju pro-cesa evropskih integracija i da se što bolje pripreme za surovu konkurenciju koja ih očekuje na jedinstvenom tržištu. Ulazak u EU sam po sebi neće obezbijediti rast ni jedne privrede, koja nije sposobna da se ekonomski razvija.

Na putu ka EU dragocjena nam su nam iskustva zemalja članica iz regiona – Hrvatske i Slovenije. Posebno su nam važni zajednič-ki projekti za implementaciju pravnih tekovina EU (acquis) kroz poglavlja ključna za privredu, ali i aktivnosti u okviru Berlinskog procesa, zajednički projekti, poput Komorskog investicionog fo-ruma, kao najkonkretniji doprinos ekonomskom jačanju bržim evropskim integracijama.

Glasnik: U kom pravcu će u narednom periodu dalje jačati sara-dnja između privrednih komora Srbije i Crne Gore?

M. Čadež: Mi smo prirodni partneri i u međusobnoj razmjeni i u regionalnim inicijativama i saradnji. Zajedno i sa drugim ko-morama regiona, u narednom periodu radićemo na otklanjanju necarinskih barijera i drugih prepreka kako bi na ovim prosto-rima bilo više trgovine i investicija, na daljem povezivanju naših poslovnih zajednica – organizovanjem poslovnih foruma, zaje-dničkih nastupa na međunarodnim sajmovima, trećim tržištima, tenderima, stvaranjem konzorcijuma i regionalnih proizvoda, po-put zajedničkog turističkog proizvoda, učešćem u realizaciji in-frastrukturnih projekata koje povezuju dve zemlje i zajedničkim apliciranjem za sredstva iz EU fondova. Sprovodićemo i sve druge zajedničke privredne aktivnosti oko kojih se dogovore Savjet PKS i PKCG, kao operativno tijelo dvije komore.

17

Broj 2Februar 2016.

Marko Cadez,The President of the Chamber of Commerce and Industry of Serbia

The economyspeaks with

one voice through representative

Chamber

18


The essential issue of small economies in the former Yugoslavia is not only how to sell to each other as much as possible, but how to improve the business climate of the region and each country individually, improve and strengthen infrastructure and business ties of our economy, promote competitiveness, develop higher forms of cooperation, merge the companies and organize joint appearances in third markets, export more and attract more investors.

Serbia adopted a new Law on Chambers of Commerce and In-dustry, according to which the membership in the CCIS will be mandatory again for all companies as of January 1, 2017,

after the model of the most developed European countries, where such an organized business associations contribute significantly to economic growth. This topic, the economic situation in Serbia, as well as the activities of the Chamber of Commerce and Industry of that country were discussed with its president Mr. Marko Cadez.

Glasnik: In your opinion, to what extent will the change of the abo-vementioned law strengthen the CCIS and bring positive effects to its members?

M. Cadez: In the new Law on Chambers of Commerce and Indu-stry we have incorporated the key principles of the Austrian and German chamber system which are applied successfully in other developed European economies, whose chambers enjoy a great re-putation, and through them the economy has strong influence on the economic environment. The principle of representation of a comprehensive membership is in the basis of new legal solutions, which provides that the CCIS brings together and represents all companies and entrepreneurs. On the other hand, Serbian compa-nies get a powerful, efficient, professional and solidary represen-tative of the interests of entire economy before state bodies and international institutions.

At the same time, stable financing will provide opportunity for the Chamber to develop a more efficient service to the economy, im-prove existing and create new services at all stages of company development - from the establishment via support growth, inclu-ding internationalization - to education. This created the precon-ditions for the CCIS, for example, to take an active role in intro-ducing and implementing the dual education after the German model and eliminating the shortcomings of the education system which have been very expensive for the employers in Serbia. At the same time, the opportunities opened up to strengthen its role in internationalization and support the export economy by the implementation of the Austrian model of promoting foreign trade and representation of the economy on foreign markets.

It will have more effect if the economy through its CCIS along with the state presents its potentials and lobbies for them rather than the state itself through the system which is not always adjusted to such activities. No one can help the entrepreneur to make the export business as efficiently as the economy itself, through the Chamber and the system of trade missions, contacts with foreign chambers and their members and connecting Serbian companies to win foreign markets. The principles on which the German and the Austrian Chambers of Commerce operate, are important in the field of organization and functional division of labour within the chamber system, improvement of existing and introduction of new services, especially for micro, small and medium-sized com-

panies and entrepreneurs, which is the focus of the current phase of the modernization process. In our system of work, tested princi-ples of service provision will be installed, as well as the customer relationship management (CRM).

Glasnik: You say that the mandatory membership is important due to representation of the Chamber of Commerce and Indust-ry of Serbia. Can you explain this? What does the Chamber differ from other business associations?

M. Cadez: Mandatory membership is not a matter of money col-lected from membership fees, but above all, representation and the introduction of the legal, mandatory membership provide an opportunity for its promotion. Bringing together companies from all sectors and all parts of Serbia, the CCIS will become the cen-tral institution where a consistent view of the entire economy on economic policy measures and all matters of importance to the business will be formed though linking and harmonizing, even the conflicting interests of individual parts of the economy.

Such association with particular importance may represent, de-fend and protect the economy before state authorities, throughout the legislative process, before international institutions, such as the process of European integrations and before the international business community. It may also ensure a balanced representa-tion of the interests of the whole economy. We do not want to be the club of an individual group, neither big nor small ones in order to avoid a situation in which we represent the views of individual interest groups. Thus, the impact of the new laws will not be mea-sured by the effects of only one industry or only large companies, but the entire economy. In addition to greater equality of all com-panies in the representing interests at national and international level, mandatory membership will provide greater solidarity bet-ween the small and big companies because the burden of such a membership provides greater support to the sector of small and medium-sized enterprises. We will agree a membership fee whi-ch is to be paid from January 1, 2017 with the economy so that it is acceptable for the companies. A membership fee will include a free defined package of services. Of course, there will still be many associations which will represent specific interests of its mem-bers. But if the basic role of the Chamber is development of the en-tire economy, it entails the needed representation which provides that the economy speaks with one voice and chamber represents a single, consistent view of all businessmen.

Glasnik: You have mentioned that the chamber system of Serbia is being reorganized and modernized according to the Austrian mo-del. Can you explain it in more details?

M. Cadez: In order to create a unique, modern and efficient cham-ber system, representative and strong enough to be an equal parti-cipant, partner to the Government in introducing economic policy measures and regulations of importance for the economy, but at

19

Broj 2Februar 2016.

the same time quite competent and qualified to provide the right service to the economy, we decided to apply the Austrian model, as the most acceptable from the standpoint of size and structure of the economy and substantially compatible to our needs.

Of course, we will take into account the specificities and the terri-torial organization of the Serbian economy. For more than a year since we started the process of modernization, with the expertise and financial support and mentoring of the Austrian Federal Eco-nomic Chamber and Association of German Chambers of Industry and Commerce we have gone beyond the planned road map in all key segments of the reform.

Concurrently with the process of creation and adoption of the Law passed by parliament in late December, we have been working on strengthening all pillars of the Chamber activities – from the re-presentation of the economy, through support to the economy, to education, and we intensified regular activities in all areas. Along with developing packages of new services, preparatory activities for introducing dual education and pilot projects, increased activi-ties at the international level, we have raised the internal capacity and improved processes to efficiently provide these services to en-trepreneurs. In this process, the CCIS was forced to make difficult but inevitable decision to reduce the number of employees by a third, because in the past more than half of the Chamber income fell on earnings of the employees, which prevented investment in the development of new chamber services for the economy.

Glasnik: What are the next steps and what are the priorities of the CCIS this year?

M. Cadez: This year we will provide even more significant partici-pation of the economy in the legislative process in order to create a more challenging regulatory framework and environment for business and investment. The new law entitled the CCIS to take a justified position on each draft regulations adopted by the state, which relate to the economy and have effects on it. It is envisaged as an explicit obligation for the Government and ministries in the preparation of any such regulation.

This year's priorities include improving the competitiveness and digitization of the Serbian economy as well. Our imperative is to provide good and useful services - to be even better and more ef-ficient service to the economy, provide as stronger support to the entrepreneurs who are already developing their business, and tho-se who are just starting a business. Therefore, this phase of moder-nization focuses on the development of new, more online services and the convergence of services to the economy.

The new law sets the groundwork for future functional allocations of work and responsibilities of participants in the single chamber system in Serbia, which consists of the CCIS, provincial, regional and city chambers. The common denominator will be a unique business policy, unified organizational and governance structure, package of standardized services and a unique visual identity.

Through the work on the secondary legislation, the integration process of regional chambers into a single chamber system and shaping the portfolio of services, we will define the levels of in-dividual services. The aim is to bring our services and activities performed as a public authority, such as the issuing of documents and activities related to support the economy in the field, closer to the businessmen, which will significantly save time and money and raise business efficiency.

In all of these activities, assistance by German and Austrian experts, which we have from the beginning of the process of mo-dernization, is very precious. There is an expert in our team who deals with issues of the service portfolio and organization of the chamber system. The experts to support the industry in euro-eco-logical integration and matters of dual education, standardization and application of the C mark join our team.

Glasnik: You have announced a new model of economic diploma-cy?

M. Cadez: Ahead of us, there are intensified activities on the in-ternationalization of the economy and support to the investors on the one hand, and on the other export economy through the establishment of a new model of representing the economy in the world following the Austrian model, under the auspices of the CCIS. Thanks to the construction of trade centers network of the Austrian Federal Economic Chamber in the world, the Austrian economy has become export economy unlike the import ones, as it was 15-20 years ago. Today, 7 of 10 EUR, earned by the Austrian economy, come from abroad. For one euro which the Chamber in-vests in presenting its economy in the world in the activities of its trade centers, the Austrian companies earn 55 EUR.

The education in line with the needs of economy is a precondition to raising the capacities of the economy in the process of inter-nationalization and European integration, producing and expor-ting more and preparing for the competition at the international market. Therefore, activity on a new concept of education, which started last year, is the priority this year as well.

Glasnik: What is your opinion on the current economic situation in Serbia?

M. Cadez: Last year Serbia's economy emerged from recession, in a year of savings and consolidation of public finances. What is par-ticularly important is that GDP growth was stimulated by growth in investments and export and the driver of this growth was indu-stry. Fiscal, and trade deficit in the foreign exchange has been re-duced, the regulatory framework has been promoted, the position of Serbia in the reports of the World Bank, the IMF, the European Commission, on the lists of rating agencies has been improved. The first chapters in the EU accession process have been opened, business and investment climate has been improved and risks have been reduced... This provided the impulse for the domestic economy, but the progress has been recognized by the internatio-nal business community. Therefore, foreign direct investments in 2015 were 46 percent higher than in the previous year.

A strong turnaround has been made with a decision to stop the old practice of covering the losses of failed companies which do not have a perspective. It provided us with the opportunity to deal with the healthy part of the economy which has a potential for susta-inable growth and development. A good basis was created for the continuation of solving problems which no one has solved anyw-here in a year, for development of the private sector, further spe-eding up economic growth and most importantly for the greater inflow of investments, increased competitiveness and improved export performance of the economy.

Glasnik: What are the biggest problems of the Serbian economy and how does the CCIS contribute to their solving?

M. Cadez: All countries in the region have more or less the same

20


problems - a common enemy in high unemployment, lack of com-petitiveness and not fully created business environment which would allow our economies to grow faster. Therefore it is impor-tant to: establish dialogue between the chambers and national go-vernments in order to indicate the problems which entrepreneurs face with and propose solutions for their elimination, strengthen chamber support to the companies in order to overcome barriers in everyday business and strengthen their capacity to produce and export more. Regional cooperation due to the business con-necting our economy and companies and raising competitiveness of a country itself and the region as a whole is also significant.

The majority, almost two-thirds of the businessmen surveyed marked the problems of product placement and financing as a major constraint in business operations. Therefore, except from information and legal and financial advice in the field of labor and status law, customs and taxes, foreign trade technical regulations and training, we provide assistance in breaking into the foreign markets. This is particularly important for small companies, whi-ch cannot make a break through outside the local market. The aim is, above all, increased export.

Growth based on export strategy is a key to the recovery and de-velopment of the Serbian economy. Therefore, the Chamber pays special attention to support strengthening the capacity of local companies to produce and export more, their connecting with po-tential partners - investors and buyers abroad - and including our company in the production and supply chains of large companies, domestic and foreign.

If they enter the supply chain of a large system, they provide not only a channel for the placement of their products, but also raise their capacities, grow and constantly improve the quality of their products and processes, in order to remain in these arrangements. It is a system of communicating vessels. Also, we help them in jo-int networking through clusters and consortiums, national and re-gional, in order to be able to meet the requirements of the market.

Glasnik: When it comes to the financing, how does the CCIS help its members?

M. Cadez: Poor access to finance is one of the major constraints in the business of the economy, especially the SME sector in the regi-on. The problem is that most small and medium sized enterprises do not use loans from formal sources. Even when they do, they raise small amounts, mainly special-purpose loans and overdrafts ... Offer of the banking sector is unacceptable for them due to high interest rates, expensive and complicated procedures, demands for collateral, lack of long-term loans ... On the other hand, financi-al instruments, which in developed countries have a very impor-tant role in the financing of small and medium-sized enterprises, such as enterprising capital funds, micro-finance, factoring, lea-sing are poorly developed or still in its infancy in our country.

The Chamber of Commerce and Industry of Serbia works on pro-motion of opportunities and advantages of alternative sources of funding and financial instruments - we launched an initiative for the adoption of the Law on microfinance, but also on providing better information and raising the knowledge and capacity of SMEs to financial management and more efficient use of available EU funds and programs, such as the Enterprise Europe network - EEN in which the CCIS takes on a leadership role this year, Horizon 2020 and COSME.

Our Center for planning and developing projects informs the busi-nessmen, not only about the funds available, but also how to apply for funds, provide assistance in evaluating and formulating project ideas, finding partners and forming a consortium. When it comes to state incentives and support, the CCIS is committed to focus them towards the sectors with a strong growth potential. There is no effect, if the incentives provided by the state are general and unfocused. Our goal is to help those companies which really have the potential to export and grow. Through the national program »Year of Entrepreneurship«, in which the CCIS is an important link, the Government of Serbia earmarked 16 billion dinars from the budget for small and medium sized enterprises and entreprene-urs, of which 4.4 billion dinars of grants to finance start-ups, grow-th and development, investment and innovation in all aspects of business - from manufacturing to services - tourism and ICT.

Glasnik: Serbia has shown interest in buying the Port of Bar, and become the owner of the part of the Transmission System in our country. What is the importance of regional investments for Ser-bia?

M. Cadez: Montenegro and Serbia are one of the most obvious examples of interdependence and complementarity of economies and markets in the region. Recently someone has made a good point: Montenegro mostly imports from Serbia, we are each other's most frequent guests – tourists travel and cars manufactured at Fiat in Serbia are being transported into Italy by the railway Bar Belgrade and Port of Bar. Following the completion of the power cable between Italy and Montenegro electricity produced in Serbia will be exported in the European market via Montenegro... At a re-cent Kopaonik Business Forum, we have heard that in the region there are over three billion EUR of mutual investments, which is not insignificant, if we know that our investment capacities are limited. But in my point of view, the essential issue of small eco-nomies in the former Yugoslavia, whether they are in the Euro-pean Union, as Croatia and Slovenia, or CEFTA, as our countries, does not lie just in the way how to sell to and invest more in each other, but how to improve the business climate of the region and each country individually, to establish better infrastructure and business connections, strengthen our economy, improve compe-titiveness, develop higher forms of cooperation, merge compani-es and appear together in third markets, export more and attract more investors.

When they justify the investment in a destination, investors have in mind the possibility of regional expansion as well. No investor will come due to a piece of this area and small fragmented mar-kets, but due to more than thirty million consumers in the region. It is also important not to perceive each other as competitors, be-cause when investor comes to a country and has a good experien-ce there, he/she will easier decide on further investments in the region.

Glasnik: The announced reconstruction of the Belgrade-Bar rail-way will contribute to better links between the two countries, which is in line with demands of entrepreneurs to improve in-frastructure links. Which projects, in addition to the above, need to be carried out in order to create conditions for greater regional cooperation?

M. Cadez: Infrastructure connection within the Western Balkans and with the European Union is the prerequisite to strengthening economic cooperation and economic progress, faster EU integrati-

21

Broj 2Februar 2016.

on of individual countries and the region as a whole. To this end, in 2014 the transport network of the Western Balkan countries invol-ved in the EU Transport Network (TEN-T Trans-European Network - Transport) was established. One of the most important corridors for the region is the Route 4 i.e. the Corridor 11, which includes not only the railroad Belgrade-Bar, but also the direction which links the Adriatic route, Corridor 10 and Corridor 4, Montenegro, Serbia and Romania in the railway and road transport.

In the framework of the Berlin process, the prime ministers and the ministers reached an agreement and defined three basic tran-sport and traffic corridors which expand the TEN-T network very nearly to the Western Balkans: the Mediterranean corridor (Rijeka--Zagreb-Belgrade/Sarajevo - Ploce and Rijeka-Ploce-Bar-Tirana/Durres-Igoumenica), the Orient-middle-eastern corridor (Buda-pest-Belgrade-Podgorica-Bar and Belgrade-Nis-Kumanovo/Pristi-na-Skopje-Thessaloniki) and the third, the Rhine-Danube corridor (Vukovar-Novi Sad-Belgrade-Drobeta-Turno Severin/Brcko-Sisak).

Within these corridors, 10 priority infrastructure projects have been defined, which include energy and transport networks - in-vestment worth nearly 600 million EUR. In the transport sector, there are six projects - intermodal terminal, two bridges and three railway projects, which are nominated for IPA funds. These are: Corridor Vc - road connection between B&H - Croatia and Route 2a - road connection between B&H - Croatia on the Mediterranean corridor, as well as Route 10 - rail link Macedonia-Kosovo-Serbia, Route 4 - rail link Montenegro - Serbia, Corridor X – railway con-nection Serbia-Macedonia, Corridor X - intermodal terminal in Belgrade, the Orient-middle-east corridor.

Since nether the highway nor the high-speed lines can help much if the long lines of trucks and cars are waiting for hours at a bor-der, in order to strengthen economic cooperation and integration of the region it is equally important to simplify cross-border pro-cedures, establish a reliable and safe transport system and reduce the time of travel and transport of goods through the establishing regional transport market. To realize these measures more effici-ently, an action plan supported by the European Commission was defined and the Working Group was established to facilitate the transport, which the CCIS and CEM are actively involved in.

Glasnik: European integrations of the region establish closer con-nections between its countries. How does the chamber contribute to these processes?

M. Cadez: The Chambers of the region are recognized as a key in-stitutional agent in the negotiations and are strongly positioned in the negotiating mechanism. The Chamber of Commerce and Indu-stry of Serbia has been participating in 24 negotiating groups thus providing representation in all financial negotiation chapters. In addition to representing the interests of the business communi-ty, chambers are relevant partner to national governments but also influential stakeholders before the EU institutions (Europe-an Commission, European Parliament, Council of Europe). At the same time, we are partners to the state in creating more compe-titive and a healthier business environment which will be part of a single European market, a bridge between the business commu-nity and decision-makers in Belgrade and Brussels and support to the economy in the improvement of capacity, in order to achieve maximum positive economic effects of the accession process of Serbia to the EU.

On the road to the EU we need to represent the interests of the economy and insist on respecting its views when defining the dynamics of accepting European regulations and policies, as well as key priorities for the requested transitional periods, in order to ensure the sustainability of the negotiations, optimal processes and minimize the economic costs. In addition to initiatives, repre-sentation and protection of interests of businessmen before the EU institutions, our task is to provide maximum assistance to the entrepreneurs through information and education, to get involved in European programs and use European funds, strengthen their capacity, take advantage of the opportunities which await them at the end of the process of European integrations and better prepare for the harsh competition in the single market. Joining the EU it-self will not provide the growth of an economy which is not able to develop in economic terms.

On the road to EU the experiences of member states in the region - Croatia and Slovenia are very precious to us. Joint projects for the implementation of the acquis communautaire (acquis) throu-gh the key chapters for the economy are especially important for us as well as the activities in the framework of the Berlin Process, joint projects, such as the Western Balkans Chamber Investment Forum as the most concrete contribution to the economic streng-thening of faster European integration.

Glasnik: In which direction will cooperation between the CCIS and CEM be strengthened in the forthcoming period?

M. Cadez: We are natural partners in mutual trade and regional initiatives and cooperation. In cooperation with other chambers in the region in the forthcoming period, we will work on the elimina-tion of non-tariff barriers and other obstacles to promote more tra-de and investment in these areas, further connecting our business community - by organizing business forums, joint appearances at international fairs and other markets, tenders, creation of the consortium and regional products, such as joint tourism produc-ts, participation in the implementation of infrastructure projec-ts which connect two countries and joint applying for EU funds. We will carry out all the other joint economic activities agreed by Council of the CCIS and the CEM, as an operational body of two chambers.

22


Komoravijesti

Crnogorsko-britanski biznis forum

Crnogorsko-britanski biznis forum održan je 5. i 6. februara 2016. godine u hotelu Re-gent Porto Montenegro u Tivtu. Predstav-nici biznis zajednica i vlada dviju zemalja, poslovnih udruženja, međunarodnih i regi-onalnih institucija i organizacija razgova-rali su na ovom Forumu, koji je organizovao MAUK (Mreža alumnista iz Ujedinjenog

Kraljevstva u Crnoj Gori). Skup su otvorili potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igor Lukšić i ambassador Velike Britanije u Crnoj Gori Ian Viting.

Cilj foruma je bila razmjena iskustava, naj-boljih praksi i inovativnih ideja na temu jačanja crnogorsko - britanske privredne saradnje i ohrabrivanja britanskih inve-sticija. Na Forumu su diskutovane teme: biznis okruženje u Crnoj Gori, uključujući važeću regulativu i načine za kreiranje okruženja koje će privući britanske biznise, uspješne priče i izazovi sa kojima su se su-sretali inostrani biznisi u Crnoj Gori i dobre prakse za buduće investitore, te moguća regionalna saradnja i korištenje iskustava drugih zemalja u pravcu ohrabrivanja no-vih investitora.

Govoreći na panelu Regionalna biznis si-nergija, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić predstavio je ovu asocijaciju naglašavjući njenu tradiciju i značaj za privredni razvoj zemlje kroz čita-vu istoriju njenog trajanja. Poseban dio nje-govog izlaganja bio je posvećen aktivnosti-ma Komore na jačanju ekonomskih veza kako unutar Regiona kojem pripadamo, tako i sa drugim zemljama Evrope i šire. Govoreći o konkurentnosti ekonomija Re-giona, te značaju kvalitetnog ekonomskog povezivanja u cilju boljeg pozicioniranja na širim tržištima posebno je istakao napore koje Komore Zapadnog Balkana ulažu kako bi pomogle stvaranju što boljeg poslovnog ambijenta, kao i njihov rad na međukom-panijskom povezivanju.

Ovakav susret je ocijenjen kao veoma va-žan, budući da je organizovan uoči održa-vanja investicionog samita za Zapadni Bal-kan u sjedištu Evropske banke za obnovu i razvoj u Londonu, na kome će učestvovati svi predsjednici Vlada zemalja Zapadnog Balkana, ministri i vodeći biznismeni sa ci-ljem da se predstave potencijalne investi-cije i mogućnosti Regiona, te da se privuku direktne strane investicije.

Ambasador Kanade kod predjsednika Komore

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković se 17. februara 2016. godine susreo sa ambasadorom Kanade Nj.E. Philipom Pinningtonom. Posjeta je upriličena u susret seminaru u Privrednoj komori - Mogućnosti IT Startup umrežava-nja za mlade u Crnoj Gori, čiju je realizaciju podržala Ambasada Kanade.

Razgovarano je o dosadašnjoj ekonomskoj saradnji dvije zemlje i mogućnostima nje-nog unapređenja, uz konstataciju da trgo-vinska razmjena nije velika, čemu dopri-

nosi i udaljenost tržišta. Kao dobar primjer saradnje predsjednik Mijuškovic izdvojio je Porto Montenegro, koji iz godine u godinu dobija nove sadržaje i multiplikativno dje-luje na crnogorsku ekonomiju, istovreme-no promovišući Crnu Goru kao turističku destinaciju. Ambasador je istakao da Porto Montenegro i infrastrukturni projekti u Tiv-tu predstavljaju dobru i uspješnu investici-ju i da interes za saradnju postoji u podru-čju obnovljive energije i hidro potencijala, kao i za ulaganje u sektoru biotehnologije.

Predsjednik je ambasadora upoznao sa istorijatom, ulogom, načinom funkcioni-sanja i aktivnostima Privredne komore kojima doprinosimo stvaranju povoljnijeg privrednog ambijenta za poslovanje, na-pominjući otvorenost za saradnju i mo-gućnost da investitorima preporučimo šta je potrebno našoj ekonomiji. Posebno se osvrnuo na brojne projekte čiji smo nosilac ili partner u saradnji sa evropskim komo-rama, kao i međunarodnim komorskim asocijacijama. Mijušković je predložio i održavanje poslovnog foruma, na kome ekonomska saradnja dvije zemlje bila kon-kretizovana bi kroz bilateralane susrete cr-nogorskih i kanadskih privrednika.

Udruživanjem povećati šanse za dobijanje poslova

Slobodan Borozan iz štamparije „Obod“ sa Cetinja izabran je 22. februara 2016. godine za predsjednika Grupacije za grafičku i iz-davačku djelatnost Privredne komore Crne Gore. Njegov zamjenik biće Jovan Jovetić iz podgoričkog Montcartona.

Na sjednici je razmotrena Informacija o stanju i problemima u poslovanju predu-zeća grafičke i izdavačke djelatnosti, a bilo je riječi i o aktuelnom tenderu za štam-panje udžbenika koji je raspisao Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Istaknuta je potreba da se crnogorska preduezća iz ove djelatnosti udruže i tako povećaju šanse za dobijanje poslova po javnim nabavkama.

Pored članova grupacije u radu su učestvo-vale Mara Bogavac iz Uprave za javne na-bavke i Renata Milutinović, Ministarstvo ekonomije.

U Informaciji o stanju i problemima u po-

23

Broj 2Februar 2016.

slovanju ovoj oblasti, koju je predstavio Goran Popović, sekretar Odbora Udruženja šumarstva, drvne i papirne industrije, gra-fičke i izdavačke djelatnosti između osta-log se navodi da je proizvodnja organizova-na prvenstveno u mikro, malim i srednjim preduzećima u privatnom vlasništvu i ak-cionarskim društvima. Instalisani kapaci-teti su veliki ali nedovoljno iskorišćeni. S obzirom na to da su kapaciteti bazne pro-izvodnje u ovom sektoru prestali da rade, sektor je zavisan od uvoza repromaterijala. Neiskorišćeni kapaciteti predstavljaju je-dnu od komparativnih prednosti atraktiv-nu za strane partnere u smislu zajedničkog ulaganja, dugoročne poslovne kooperacije i poslovno-tehničku saradnju.

Poslednjih godina ovaj sektor karakteriše osnivanje velikog broja malih i mikro pre-duzeća, čime se pooštrava konkurencija na tržištu.

U 2015. godini je uvoz proizvoda hartije i štampe je iznosio 37,2 milona eura, dok je izvoz bio 4,9 miliona eura.

Lista uvoznih roba se može značajno smanjiti organizovanjemsopstvene pro-izvodnje u postojećim kapacitetima uz neznatna ulaganja i revitalizaciju opreme i tehnologije te investicijama u nabavku novih postrojenja. Cilj je podizanje tehnič-ko-tehnološkog nivoa proizvodnje, pobolj-šanje kvaliteta i smanjenje cijene koštanja, odnosno promjena strukture proizvodnje tj. orijentacija na više faze prerade. To se odnosi na kapacitete drvne i papirne indu-strije, posebno u vršenju usluga u grafičkoj industriji.

Na osnovu podataka i predloga preduzeća iz grafičke i izdavačke djelatnosti, u cilju prevazilaženja postojećih ekonomskih pro-blema neophodno je:

- U pozivima za postupak javne nabavke predvidjeti stručno tehničku i kadrovsku osposobljenost ponuđača, odnosno unijeti dozvoljene specifičnosti koje otvaraju mo-gućnosti i daju prednost domaćim proizvo-dnim preduzećima pri učešću na tenderi-ma;

- Kod uvoza opreme za papirnu industriju, grafičku i izdavačku djelatnost, preduzeća osloboditi plaćanja carine i PDV-a na uvoz opreme. Potrebna su dugoročna kreditna sredstva sa povoljnom kamatom za nabav-ku nove opreme;

- Sinhronizovanim i efikasnim mjerama inspekcijskih i drugih nadležnih organa eliminisati nelegalne oblike poslovanja u ovim djelatnostima;

- Nedostatak stručnog kadra je izuzetno izražen problem, pa resorna ministarstva treba da sagledaju mogućnosti školovanja kadrova za grafičku i izdavačku djelatnost;

- Pošto se 90 odsto sirovina i repromate-rijala za grafičku i izdavačku djelatnost nabavlja iz uvoza, potrebno je sagledati mogućnost odlaganja PDV-a i smanjenja carinskih troškova, te plasirati kredite za obrtna sredstva sa nižom kamatnom sto-pom;

- Intezivirati proces uvođenja sistema kvaliteta, standarda ISO 9001, ISO 14.000 u ovim djelatnostima.

Predsjedništvo Arbitražnog suda pri Komori

Sastanak Predsjedništva Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore održan je 10. februara 2016. godine.

Predsjednik Arbitražnog suda pri Privre-dnoj komori Crne Gore Vesko Božović upoznao je članove Predsjedništva sa aktivnostima koje su realizovane u pre-thodnom periodu, kao što su donošenje Zakona o arbitraži i arbitražnih pravila Ar-bitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore. Prilikom izrade zakona i pravila, Pri-vredna komora Crne Gore je imala podršku Sekretarijata Komisije Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovinsko pravo (UN-CITRAL) i Ministarstva pravde Crne Gore. Predsjednik Arbitražnog suda istakao je i to da stranke imaju trostruku mogućnost prilikom ugovaranja arbitraže pri Privre-dnoj komori Crne Gore i to da se na vođe-nje njihovog spora primjenjuju Arbitražna pravila pred Arbitražnim sudom pri Privre-

dnoj komori Crne Gore, Arbitražna pravila Komisije Ujedinjenih nacija za međuna-rodno trgovinsko pravo (UNCITRAL) pred Arbitražnim sudom i Pravila o postupanju Arbitražnog suda kao organa imenovanja u Ad hoc sporovima po Arbitražnim pravili-ma UNCITRAL-a.

Stanko Zloković, zamjenik predsjednika Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore predstavio je Plan promocije Arbitražnog suda. Cilj promocije je da se obezbijedi da Arbitraža pri Privrednoj ko-mori Crne Gore preuzme rješavanje komer-cijalnih sporova kako bi se privredi omo-gućilo efikasno rješavanje sporova. Stoga će, u narednom periodu biti realizovane sljedeće aktivnosti: medijska promocija ar-bitraže i promovisanje ugovaranja arbitra-že za privredne subjekte.

Članovi Predsjedništva Arbitražnog suda pri Privrednoj komori Crne Gore razmatrali su i usvojili Etički kodeks arbitara.

Korišćenje poslovnih informacija u savremenom prodajnom procesu

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Business Intelligence Consulting doo (BIC) Podgorica i kompanijom Coface, 26. februara 2016. godine organizovala radio-nicu sa temom „Korišćenje poslovnih in-formacija u savremenom prodajnom pro-cesu“.

Učesnici radionice su bili nosioci sertifika-ta Excellent SME i bankarskog sektora. Uz podsjećanje potpredsjednice Ljiljane Fili-pović o novoj usluzi Komore koju, u sara-dnji sa Coface, organizuje u cilju pružanja doprinosa većoj transparentnosti tržišta, sigurnom i bezbjednom poslovanju i pro-mociji dobrih poslovnih praksi, naglašena je potreba raspolaganja preciznim poda-cima i zaštite od rizika. Izdavanjem serti-fikata SME Excellent Komora promoviše uspješna preduzeća i čini ih prepoznatlji-vim potencijalnim poslovnim partnerima.

Đorđe Živanović, direktor Coface za Srbiju i Crnu Goru, upoznao je učesnike radionice

24


Komoravijesti

sa uporednom praksom u realizaciji ovog projekta i benefitima koja ova preduzeća imaju u Srbiji.

Rukovodiocima i organizatorima u prodaji, predavač Ratko Nikolić je govorio o svim fazama prodajnog procesa (priprema, pre-zentacija i pregovori, postprodaja i naplata).

U međusobnoj komunikaciji, učesnici su razmijenili iskustva o praksi i načinima da pomoću poslovnih informacija poveća-ju efikasnost ukupnog prodajnog proce-sa. Bilo je riječi o definisanju ciljne grupe - kako do konkretne liste potencijalnih klijenata; efikasnom akviziranju novih kli-jenata, odnosno radu sa ciljnom grupom; proaktivnom i efikasnom upravljanju por-tfoliom klijenata; povezanosti među predu-zećima i značaju toga; upravljanju vreme-nom; korišćenju finansijskih informacija da bi se smanjio rizik naplate potraživanja i o upravljanju limitima otvorenih potraži-vanja prema klijentima.

Ambasador Irana u Komori

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić razgovarao je 24. februa-ra 2016. godine sa Majidom Fahimpourom, ambasadorom Islamske Republike Iran i njegovim saradnicima. Bilo je riječi o per-spektivama privredne saradnje dvije ze-mlje nakon ukidanja međunarodnih sank-cija Iranu januara ove godine.

Saveljić je gostima iz Irana prezentovao opšte informacije o crnogorskoj ekonomiji, kao i o ulozi Privredne komore Crne Gore u, posebno, aktivnostima razvoja među-narodne privredne saradnje crnogorskih preduzeća sa potencijalnim partnerima iz inostranstva.

Ambasador Fahimpour je kazao da je pos-jetu Crnoj Gori iskoristio da Ministarstvu vanjskih poslova dostavi Predlog o uza-jamnoj zaštiti investicija. Na sastanku je razgovarano i o mogućnosti posjeta držav-no-privrednih delegacija dvije zemlje u or-ganizaciji komora Irana i Crne Gore tokom naredne godine. Tu posjetu, saglasili su se sagovornici, potrebno je iskoristiti za potpi-

sivanje brojnih memoranduma o saradnji i to u oblasti kulture, turizma, energetike itd.

Ambasada Irana sa sjedištem u Beogradu, prema riječima Fahimpoura, spremna je da na preporuku crnogorske Komore po hitnom postupku izdaje poslovne vize pri-vrednicima iz naše zemlje, rečeno je na sastanku.

Sastanak sa predstavnicima austrijske Komore

Privrednu komoru Crne Gore je 10. februa-ra posjetila Ingrid Valentini - Wanka, nova regionalna menadžerka za JIE u Komori Austrije, sa saradnicama. Sastanak je or-ganizovan u okviru posjete austrijskog mi-nistra vanjskih poslova Sebastijana Kurza Crnoj Gori.

Ivan Saveljić, potpredsjednik Privredne ko-more Crne Gore je govorio o tradicionalno kvalitetnim odnosima između dvije par-tnerske asocijacije i brojnim, do sada ostva-renim, zajedničkim aktivnostima. Naime, Privredna komore Crne Gore je, istakao je Saveljić, formirana po kontinentalnom mo-delu komore javnog prava poput austrijske, njemačke, francuske i italijanske.

Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni između dvije zemlje, iznosila je 28 miliona eura od čega se svega 2,3 odnosilo na robe koje je Crna Gora izvezla u Austriju. Primje-ćen je znatan pad uvoza sirovog svinjskog mesa iz Austrije. Sa ovog tržišta crnogorski proizvođači mesnih proizvoda su u velikoj mjeri uvozili sirovinu. Direktne strane in-vesticije su od 2006 godine iznosile 656,4 miliona eura dok su samo u prošloj godini dostigle rekordnih 255,2 miliona eura, ista-kao je Saveljić.

Milena Rmuš, savjetnica u Sektoru za ana-lize i istraživanje predstavila je kolegama iz Austrije aktivnosti Komore u „Podgoričkom pristupu” - projektu koji ima za cilj jačanje finansijske stabilnosti sistema, oporavak dužnika, te doprinos ekonomskom rastu. Podgorički pristup trebalo bi da doprine-se kvantitativnoj procjeni rješavanja loših kredita kako bi se vratili na status kvali-tetnih kroz proces restrukturiranja i efika-snom upravljanju dobrovoljnog restruktu-riranja duga solventnih firmi u Crnoj Gori, objasnila je Rmuš. Imajući u vidu činjenicu mogućnost da Austrijska banka za razvoj (Oesterreichische Entwicklungbank AG) prepoznaje interes da se uključi u realiza-ciju ovog projekta, Erika Temona Brener, predstavnica austrijske Komore, ponudila

je mogućnost da ovoj banci preporuči Pri-vrednu komoru Crne Gore kao pouzdanog partnera za realizaciju projekta.

Dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje, predstavio je aktivnosti Pri-vredne komore Crne Gore u reformi obra-zovanja i značaj saradnje sa austrijskom komorom posebno u oblasti sistema dual-nog obrazovanja. Perazić je istakao da je za realizaciju zajedničkih projekata u ovoj oblasti moguće koristiti sredstva evropskih programa podrške te da je potrebno da ubu-duće postoji spremnost obje strane da se za ove fondove zajednički aplicira.

Regionalna menadžerka za Jugoistočnu Evropu u Privrednoj komori Austrije, Ingrid Valentini-Wanka najavila je da će u nare-dnom periodu posvetiti posebnu pažnju razvoju poslovnih odnosa dvije zemlje i promociji crnogorskih privrednih potenci-jala austrijskim biznismenima. Wanka je primjetila da postoji značajna neusaglaše-nost u vezi sa statističkim podacima dvije zemlje te da je jako teško kvalitetno pratiti aktulene informacije o vezama između pri-vreda.

Predstavnice austrijske komore su nagla-sile da ona realizuje program direktne po-drške preduzećima za razvoj partnerskih odnosa sa kompanijama Zapadnog Balka-na te da je potrebno upoznati privrednike obje zemlje o mogućnostima da se uključe u njegovu realizaciju.

Objašnjenje

U januarskom broju Glasnika dr Deda Đelović, predsjednik Odbora udruženja saobraćaja i direktor Sektora za razvoj i operativne poslove Luke Bar, omaškom je naveden kao direktor te kompanije.

Redakcija se izvinjava dr Dedi Đeloviću i čitaocima Glasnika.

25

Broj 2Februar 2016.

Seminar u okviru TEMPUS projekta

Bezbjednosne prijetnje na internetu

Privredna komora Crne Gore, u okviru TEMPUS projekta Una-pređenje obrazovanja u oblasti sajber bezbjednosti (ECESM), organizovala je 16. februara 2016. godine seminar na temu

„Bezbjednosne prijetnje na Internetu“.

Sekretarka Odbora udruženja ICT Privredne komore Nada Rako-čević je kazala da je seminar prvi u nizu koji će biti održan na ovu temu, a vodiće ih IT profesionalci - profesori sa univerziteta koji su partneri na Projektu.

- Cilj seminara je podizanje svijesti korisnika internet tehnologi-ja o opasnostima koje vrebaju u sajber prostoru kao i načinima preventivnog djelovanja. Ubijeđena sam da će svako od nas po-naosob, socijalni partneri, privredni subjekti i državne institucije i dalje raditi na unapređenju crnogorskog društva koje stalno uči i napreduje – objasnila je Rakočević.

Prema riječima dekana Fakulteta za informacione tehnologije Univerziteta Mediteran prof. dr Adisa Balote radi se o ozbiljnom projektu koji u ovom obimu nije do sada finansirala Evropska ko-misija.

- Znanje iz država EU o ovoj oblasti nastojimo da preko predavača prenesemo na naše okruženje. Ovaj projekat ne bi uspio da nije Privredne komore i njene želje da, u saradnji sa nama, podiže svi-jest u okviru malih i srednjih preduzeća, dok je uloga Ministrastva, koje je jedan od značajnih partnera u ovoj priči, da bude ICT kordi-nator u Crnoj Gori – rekao je Balota.

Projekat se završava u oktobru, a u dosadašnjim aktivnostima je odrađen znatan dio posla, veliki broj analiza, preporuka, smjernica, priručnika.

- Sada smo došli do obuka u saradnji sa Komorom koje imaju dva dijela–opšti i namjenski, usko specijalizovan za ICT stručnjake. Obuka će biti organizovana u Komori i na univerzitetima Donja

Gorica i Mediteran. Siguran sam da ćete određena iskustva koja danas budete ponijeli sa ovog skupa itekako znati da valorizujete i primijenite u vašim kompanijama – kazao je on.

Predavač na seminaru bio je prof. dr Marko Hölbl, sa Univerzite-ta Maribor. Prema njegovim riječima, u vrijeme informacione ek-spanzije, gotovo neizbježnog korišćenje Interneta u poslovanju, svakom korisniku, iz dana u dan, prijete sve veće opasnosti u vidu raznih vrsta „napada“ i malicioznih programa od strane zlonamjer-nih korisnika Interneta.

- Teško je odbraniti se od napada hakera, čini se da su oni uvijek korak ispred onih koji se bave bezbjednošću. Sajber kriminal ugro-žava baš sve, kako korisnike Interneta u razvijenim zemljama EU i SAD, tako i na Balkanu, koji je takođe meta ovog vida organizova-nog kriminala. Zato je ovom području potrebno prenijeti najbolje prakse iz razvijenih zemalja kako bi se uspješnije izborili sa tim problemom – kaže Hölbl.

Prema njegovim riječima upravo su korisnici najslabija karika u lancu odbrane od sajber napada jer ne umiju da koriste tehnolo-giju koja im je na raspolaganju za tu namjenu. Najčešće greške su davanje lozinke neznancima, neinstaliranje sigurnosnih zakrpa i tako dalje. Bitna je i uloga poslovnog okruženja koje mora da kori-sniku da kaže šta smije a šta ne kada je na Internetu. Neispunjava-nje te obaveze od strane okruženja je izvor problema.

Poruka crnogorskim privrednicima je da je imperativno da sajber bezbjednost bude sastavni dio njihovog korišćenja informacio-no-komunikacionih tehnologija. Bez nje više nije moguće raditi. Ulaganje u to ne treba posmatrati kao trošak već kao investiciju koja će se dugoročno sigurno isplatiti. Država mora, u skladu sa okvirima za sajber bezbjednost, strategije i ostale regulative, da podrži korisnike da implementiraju rješenja i edukuje o potrebi za tim – rekao je Hölbl.

26


Odbor ženskog preduzetništva

Preduzetnicama potrebne povoljne finansijePredstavljeni programi finansiranja preduzetništva Investiciono razvojnog fonda, Evropske banke za obnovu i razvoj, te Zavoda za zapošljavanje.

27

Broj 2Februar 2016.

Finansije su među najčešćim barijerama sa kojima se susreću preduzetnice u poslovanju. Komercijalne banke u Crnoj Gori nemaju programe podrške za žene preduzetnice. Većina

preduzetnica se odlučuje za skromne biznis planove i generalno su manje sklone riziku u odnosu na muškarce. Preduzetnice čine veliki potencijal za ekonomski razvoj Crne Gore, ocijenjeno je na sjednici Odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore, 5. februara 2016. godine. Teme sjednice bile su Finansijska podrška za žensko preduzetništvo u Crnoj Gori, predstavljanje pro-jekta SME Excellent Montenegro, a usvojen je Program rada Odbo-ra za tekuću godinu.

- Loše finansiranje, odnosno nepovoljno kreditiranje su veliko ograničenje razvoja ženskog preduzetništva – kazala je predsje-dnica Odbora Slavica Striković.

Finansijski podsticaj za preduzetnice i preduzeća kojima ruko-vode žene nude predstavili su Mirko Blečić i Pavle Grgurović iz Investiciono razvojnog fonda, Nikolina Perović Filipović iz Evrop-ske banke za obnovu i razvoj, te Gordana Vukčević iz Zavoda za zapošljavanje.

Investiciono - razvojni fond Crne Gore, istakao je Grgurović, u sara-dnji sa Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća i Zavodom za zapošljavanje Crne Gore, pruža nefinansijsku i finansijsku po-dršku radi poboljšanja uslova za razvoj preduzetništva, sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta, animiranja mladih ljudi, žena, stu-denata, lica sa invaliditetom da se posvete biznisu, stimulisanja njihove inovativnosti i kreativnosti te podsticanja daljeg rasta postojećih MSP. Krediti su namijenjeni za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva bez ograničenja. IRF može finansirati do 70% vri-jednosti ukupne investicije, kreditom maksimalnog iznosa 50.000 sa kamatnom stopom 2,5 odsto, rokom otplate do 12 godina i grejs periodom od četiri godine.

Fond Programom podrške ženama u biznisu podstiče osnivanje i razvoj poslovanja mikro, malih i srednjih preduzeća u kojima su one nosioci biznisa i preduzetništva. Maksimalni iznos direktnih kredita je 200.000 eura (za preduzetnice do 50.000,00 €), dok je minimalni 10.000 eura. Kamatna stopa je 3,50 odsto dok su ostali uslovi isti kao kod prethodne linije. Za projekte koji se realizuju u opštinama na sjeveru Crne Gore, u Nikšiću, Ulcinju i na Cetinju, kamatna stopa iznosi 3% na godišnjem nivou. Ukoliko se krediti realizuju preko banaka, kamatna stopa je četiri odsto godišnje.

IRF u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i UN-DP-om, ima kreditnu liniju podrške ženama koje planiraju da regi-struju sopstveni biznis.Pojedinačni krediti iznose do 10.000 eura, kamatna stopa je 3,5%, a ako je obezbijeđena bankarska garancija ona iznosi 3 %. Rok otplate je do šest godina, sa grejs periodom od jedne godine.

Sa UNDP-om postoji i posebna kreditna linija namijenjena za ula-ganja u materijalnu imovinu, zatim u razvoj proizvoda ili usluga, patente, licence, koncesije, autorska prava, franšize, te u obrtna sredstva. IRF može finansirati do 50% vrijednosti ukupne investi-cije. Maksimalni iznos kredita je 200.000 eura (za preduzetnice 50.000), minimalni 10.000 eura. Kamatna stopa je četiri odsto go-dišnje (sa bankarskom garancijom tri odsto), rok otplate do osam godina, dok je grejs period dvije godine.

- Najčešće odbijamo kredite jer preduzetnice nemaju sopstvena sredstva za učešće u investiciji i zbog nejasne vizije biznisa, odno-sno nesigurnosti u što se želi uložiti – rekao je Grgurović.

Evropska banka za obnovu i razvoj, prema riječima Nikoline Pero-vić Filipović, realizuje program „Žene u biznisu” za podršku kom-panijama u kojima je žena na rukovodećoj poziciji uključujući i posebno prilagođene pristupe razvoju ženskog preduzetništva kao što su obuke, mentoring i coaching.

Konsultantske usluge obuhvataju: marketing, strateško planiranje, sisteme menadžmenta kvalitetom, informacione sisteme, organi-zaciju i operacije, energetsku efikasnost, zaštitu životne sredine, te inženjerska rješenja.

Potencijalni klijenti mogu biti preduzeća koja zapošljavaju do 250 radnika, u većinskom su privatnom i domaćem vlasništvu, a ni-jesu iz oblasti bankarstva, finansijskih usluga, vojnih proizvoda, igara na sreću, duvanskih proizvoda i alkohola. Takva preduzeća potrebno je da posluju najmanje dvije godine, da imaju odgovoran menadžment, te da pokazuju potencijal za rast i potrebu za poslov-nim konsaltingom, kao i da mogu da kofinansiraju 25%-75% uku-pne cijene projekta.

- U 2015. godini smo podržali oko 40 preduzeća, od čega je 10 opre-dijeljeno za projekte žena u biznisu. Ove godine planiramo sličnu podršku, pa vas pozivamo da razmislite šta vam treba i kada. Kod nas možete doći i sa vec jasnom biznis idejom ili vam naši eksper-ti mogu pomoći da je uobličite – rekla je Perović Filipović, dodajući da je procedura za prijavu jednostavna i da su potrebna svega če-tiri dokumenta.

Zavod za zapošljavanje, kaže Gordana Vukčević, od 1999. realizuje program za stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva i ukupno je podijelio 10.000 kredita u vrijednosti 46 miliona eura, od čega je ženama kroz 4.000 kredita dodijelio preko 17 miliona.

- U 2015. godini smo dodijelili 37 kredita od čega 15 za žene. Najveći broj je opredijeljen za poljoprivredu i sjever Crne Gore, u skladu sa strateškim planovima zemlje – rekla je Vukčević.

Edita Klajn, Hemijska čistionica “Pingvin” i Mirjana Paunović “Pa-mark” ukazali su na to da preduzetnice ne mogu do povoljnih sred-stava IRF-a ukoliko poslovnu djelatnost obavljaju u sopstvenom prostoru, koji nije u vlasništvu firme. Fond, naime, ulaganje u ta-kav prostor tretira kao ličnu potrošnju, za što ne odobrava kredite. Učešće u raspravi su uzele i predstavnica Ministarstva za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović, potom poslanica i predsjedni-ca Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, predsjedni-ca Udruženja preduzetnica Crne Gore Edita Dautović,te Branka Vuksanović iz Agencije “Spin”.

Potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović predstavila je SME Excellent Montenegro, novu uslugu za crnogorska preduzeća koju ova asocijacija realizuje u saradnji sa agencijom COFACE, specijalizovanom za oblast osiguranja potraživanja. Cilj projekta je isticanje uspješnih privrednih subjekata, kao i njihovo povezi-vanje sa sličnim u Crnoj Gori i inostranstvu. Do sada je 85 crno-gorskih preduzeća zadovoljilo kriterijume za dobijanje sertifikata SME EXCELLENT.

Program rada Odbora za tekuću godinu predstavila je njegova predsjednica Slavica Striković. Konstatovala je da će rad Odbora prilagođavati potrebama i interesima preduzetnica.

- Intenzivno ćemo raditi na unapređivanju i razvoju ženskog pre-duzetništva kroz edukaciju, međunarodnu saradnju i jačanjem medijske zastupljenosti – kazala je Striković.

28


Mitar Jokić, izvršni direktor Nikšićkog mlina

Poslovni sistem od strateškog značaja za Crnu Goru

Centar za trgovinu žitaricama će biti otvoren prema tržištu Albanije, a preko Luke Bar i ka ostalim zemljama.

29

Broj 2Februar 2016.

Crnogorski agrobiznis ojačaćemo formiranjem vodeće proi-zvodno-uslužne kompanije koja će povezati mlinove u Ni-kšiću i Spužu, kao i Centar za trgovinu žitaricama te Fabri-

ku stočne hrane. Ovo će biti strateški važan poslovni projekat za opštine Danilovgrad i Nikšić, ali i ukupnu ekonomiju Crne Gore, rekao je za Glasnik Mitar Jokić, izvršni direktor Nikšićkog Mlina.

Glasnik: Od privatizacije 2008. godine većinski vlasnik Nikšićkog Mlina je „Agroglobe“ iz Novog Sada. Kakva su poslovna iskustva kompanije od tada do danas?

M. Jokić: U trenutku kada je „Agroglobe“ preuzeo Nikšićki mlin, fir-ma prije toga nije radila pet godina i bilo je potrebno puno energije, ulaganja i rada kako bi prije svega pokrenuli projekat, kasnije ob-novili građevinske objekte, osvojili tržište i postali prepoznatljivi na crnogorskom tržištu.

Zahvaljujući prepoznatljivom kvalitetu, ubrzo potom, uspješno osvajamo i tržišta okruženja na kojima smo dobro pozicionirani i možemo se pohvaliti rastom izvoza svake godine.

Glasnik: Realizovali ste brojne projekte u pomenutom periodu koji su učinili da Nikšićki mlin bude jedan od najsavremenijih u regio-nu. Šta je sve urađeno u ovom periodu?

M. Jokić: Javnosti je poznato da je Nikšićki mlin bio u jako lošem stanju, pa je bilo neophodno da se svaki dio preduzeća rekonstru-iše i uspostavi potpuno novi sistem rada koji se koristi u velikim modernim kompanijama, kao što je Agroglobe.

Bilo je neophodno pristupiti građevinskim radovima – renovirati proizvodnu i upravnu zgradu i izgraditi magacin kapaciteta 1.500 metara kvadratnih.

Budući da stari mlin nije mogao da pokrije potrebe našeg tržišta, bilo je neophodno investirati u novi mlin koji je, tvrdim, jedan od najsavremenijih u regionu i čiji je kapacitet 200 tona na dan.

Glasnik: Razvojnu misiju nastavili ste kupovinom Mlina „Jastreb“ u Spužu. Njegova rekonstrukcija, kako ste planirali, biće fazno re-alizovana. Šta sve i do kada treba uraditi da bi kapaciteti spuškog Mlina bili pušteni u pogon? Koliko je novca za to potrebno i koje benefite će ovo donijeti?

M. Jokić: U novembru 2015. godine kupili smo Spuški mlin. Napo-menuo bih da se radi o jako ozbiljnom kompleksu u čijem sastavu se nalaze silosi, magacini ogromnih kapaciteta, pekara i mlin.

Prije svega, ideja nam je da se tako ozbiljan poslovni sistem uje-dini i napravi cjelina koja će biti podrška Mlinu u Nikšiću i Fabrici stočne hrane u Spužu.

Uveliko radimo na rekonstrukciji i adaptaciji pojedinih djelova.

Nedavno je završen prostor predviđen za carinsko skladište i vrlo brzo očekujemo da počne rad.

S obzirom na velike količine sirovine koje uvozimo, a koje iz godi-ne u godinu sve više rastu kako zbog potreba mlina u Nikšiću, sada zbog Fabrike stočne hrane i zbog partnerske firme Agromont, logi-čan nastavak jeste odluka menadžmenta da se izgradi sopstveno carinsko skladište.

Kada je Spuški mlin u pitanju, naša vizija je jasna i konkretna, a odnosi se na stvaranje modernog centra za trgovinu žitaricama koji će biti strateški značajan za čitavu ekonomiju Crne Gore, a ne samo za opštinu Danilovgrad.

Centar za trgovinu žitaricama lociran je na izvanrednoj poziciji i upravo zbog toga uočavamo dobru poslovnu šansu. Centar će biti otvoren prema tržištu Albanije, a preko luke Bar i na druga tržišta.

Velika prednost jeste svakako što se i sam željeznički kolosjek na-lazi u fabričkom krugu i to značajno umanjuje cijenu tranpsorta sirovine koju smo do sad plaćali i pruža mogućnost da se što bolje pozicioniramo na tržištu.

Druga faza će se svakako odnositi na dalju preradu u proizvodnim pogonima. Predviđeno je da investicije u prvoj i drugoj fazi iznose po dva miliona eura.

Glasnik: Nikšićki Mlin je kupio i spušku Fabriku stočne hrane. U kojoj je fazi rekonstrukcija ovih postrojenja i kad počinje proizvo-dnja?

M. Jokić: Tako je. Nikšićki mlin je, sa firmom Agromont iz Nikšića, kupio Fabriku stočne hrane koja će biti jedina tog tipa u Crnoj Gori. Poznato je da je do sada Crna Gora stočnu hranu uvozila iz Srbije.

Prije svega bih istakao da će proizvodnja u fabrici automatizovana. Našim farmerima, za proizvodne potrebe, biće dostupni domaća stočna hrana i koncentrati pravljeni po evropskim standardima u internoj laboratoriji. Vrlo je bitno što će roba proizvedena u Fabrici stočne hrane biti povoljnije cijene u odnosu na konkurenciju.

Rekonstrukcija je okončana i svi građevinski radovi su završeni. Čekaju se dozvole za početak rada i trenutno se Fabrika nalazi u probnoj proizvodnji.

Svakog dana se očekuje da ce početi proizvodnja za tržište.

Glasnik: Ocijenili ste da će puštanjem u pogon ovih kapaciteta biti zaokružena proizvodno-uslužna cjelina: Nikšićki mlin - Fabrika stočne hrane - Spuški mlin - Centar za trgovinu žitaricama, koja će, biti strateški važna za opštine Danilovgrad i Nikšić, ali i ukupnu ekonomiju Crne Gore.

M. Jokić: Budući da je riječ o firmama koje se bave srodnim dje-latnostima, potpuno je logično da nam je cilj da ih zaokružimo u jednu funkcionalnu poslovnu cjelinu.

Centar za trgovinu žitaricama je zamišljen kao logistika kada je u pitanju sirovina Mlinu u Nikšiću, Fabrici stočne hrane, partnerskoj firmi Agromont i Fabrici koka nosilja u Martinićima.

Zahvaljujući Centru za trgovinu žitaricama i Crna Gora trajno rje-šava pitanje pšenice, što do sad nije mogla da učini.

Plan nam je ujedinimo nikšićki i spuški mlin, Fabriku stočne hra-ne i da napravimo vodeću kompaniju kada je u pitanju agrobiznis u Crnoj Gori.

Glasnik: Koliko potreba potrošača iz Crne Gore sada podmiruje Mlin, a koliko brašna izvozite i kojim tržištima?

M. Jokić: Zahvaljujući novom mlinu sada pokrivamo 40 % do-maćeg tržišta, a preko 10.000 tona brašna godišnje izvozimo. Naj-prisutniji smo na tržištu Albanije, na kojem možemo reći da smo dobro pozicionirani, dok nešto manje na tržištima Kosova i Bosne i Hercegovine.

Glasnik: Da li je proizvodni asortiman kompanije u skladu sa no-vim zahtjevima tržišta i planirate li njegovo proširenje?

M. Jokić: U prvom redu asortiman čine različite vrste brašna koje su osnovna životna namirnica, a među njima su T-400, T-500, na-

30


mjensko brašno, brašno za picu i burek. Usljed promjene načina zivota bilježi se veća tražnja integralnog brašna pa je i u tom po-gledu Nikšićki mlin uspio da odgovori na potrebe kupaca i tržištu je plasirao integralno ražano, pšenično, kukuruzno bijelo i žuto, te brašno od heljde. Od prošle godine u maloprodajnim lancima širom Crne Gore građanima su dostupni novi proizvodi: palenta, geršla, griz i kukuruzno brašno.

Moram priznati da smo temeljno analizirali tržište, a samim tim i potrebe naših kupaca i došli na ideju da pekarima ponudimo kom-pletan asortiman sirovina za proizvodnju. Podsjećam da snabdije-vamo, pored trgovinskih lanaca, veće i manje pekare u Crnoj Gori.

Zastupnici smo renomirane rumunske firme Pak MayaI, proi-zvođača pekarskog kvasca i generalni zastupnici i distributeri pro-izvoda za pekarstvo i poslastičarstvo sarajevske firme Velvet trade doo. U asortimanu imamo više od 60 artikala za pekare i poslasti-čare, različite vrste nadjeva, kremova, smjesa i brojne proizvode za poslastičarstvo, kao što su čokolade, šlagovi, topinzi i dr.

Kada govorimo o asortimanu Nikšićkog mlina, neophodno je po-menuti i proizvode za životinje: stočno brašno, kukuruz, sitnu i krupnu prekrupu.

Svakako da planiramo proširenje asortimana, a vidjećemo u kom pravcu će to ići.

Glasnik: Proizvodite osnovnu životnu namirnicu pa su kvalitet i bezbjednost proizvodnje izuzetno važni. Pretpostavka je da imate adekvatnu opremu, tehnologiju i standarde kad je riječ o ovome.

M. Jokić: Kvalitet svih naših proizvoda, tokom proizvodnje i prije plasmana na tržište, kontroliše se u internoj laboratoriju opremlje-noj tako da mogu da se urade sve neophodne analize i kontrole kvaliteta gotovog proizvoda. Zdravstvenu bezbjednost kontrolišu akreditovane laboratorije u Crnoj Gori po tačno utvrđenom planu kontrole koji je regulisan HACCP- sistemom.

Inače Nikšićki mlin ima savremenu opremu i tehnologiju proizvo-dnje brašna koja omogućava veliki kapacitet, racionalnu proizvo-dnju i visoko kvalitetan proizvod. Sve to je potvrđeno uvođenjem HACCP sistema, standarda ISO 22000, projekta Čistija proizvodnja, kao i time što su naši proizvodi od 2011. godine nosioci znaka Dobro iz Crne Gore. Od 2015. godine smo dobili i NCAGE kod koji omogućava plasman proizvoda svim zemljama članicama NATO saveza.

Glasnik: Koliko je poslovni ambijent u Crnoj Gori stimulativan za rad kompanija iz vaše branše?

M. Jokić: Upoređujući poslovni ambijent u Crnoj Gori od privati-zacije 2008. godine do danas mnogo toga se promijenilo. Posebno treba istaći programe i podršku IRFCG (niže kamatne stope i duge rokove vraćanja investicionih kredita), zatim poslovnih banaka, kao i institucija.

Zahvaljujući tome naša kompanija je krenula sa jačim investira-njem tokom 2015. i 2016 godine. Takođe su i procedure izdavanja dozvola, potvrda i uvjerenja prilično pojednostavljene, ali još uvjek nijesu na zavidnom nivou. Problemi su i spore i djelimično neu-saglašene procedure oko izvoza i uvoza robe koja je pod inspek-cijskom nadzorom (fitosanitarni, sanitarni, veterinarski pregledi i dozvole za čije dobijanje je potrebno vrijeme).

Neophodno je sveobuhvatnije i intenzivnije raditi na kreiranju još boljih uslova poslovanja.

Montenegrin agribusiness will be strengthened by establi-shing leading production-service company which will merge mills in Niksic and Spuz as well as Grain trade

center and Factory of cattle feed. This will be strategically impor-tant business project for Danilovgrad and Niksic as well as the overall economy of Montenegro, says in an interview for Glasnik Mr. Mitar Jokic, executive director of Mill Niksic.

Glasnik: Since privatization in 2008 “Agroglobe” from Novi Sad has been the majority owner of Mill Niksic. Could you tell us more about the business operations since then?

M. Jokic: The company had not been operating for five years at the moment when “Agroglobe” took over the Mill Niksic. It took a lot of energy, investment and work in order to launch the project and renovate building facilities later on, win the market and become recognizable in the Montenegrin market.

Shortly afterwards, thanks to recognizable quality, we have won the markets in the region where we have positioned ourselves well and we may speak highly of the growth of export every year.

Glasnik: You have realized a number of projects in this period, whi-ch made Mill Niksic one of the most modern in the region. What has been done in this period?

M. Jokic: It is well known that Mill Niksic was in very poor condi-tion, so it was necessary to reconstruct each part of the company and establish completely new system of work used in big modern companies, such as Agroglobe.

It was necessary to carry out the construction works – renovate the production and administration building and construct storage of 1.500 square meters.

Since the old mill could not cover the needs of our market, it was necessary to invest in new mill which is, I claim, one of the most modern in the region and whose capacity is 200 tonnes per day.

Glasnik: Buying Mill “Jastreb” in Spuz you continued the mission of development. Its reconstruction, as you planned, will be realized by stages. What needs to be done in order to put the Mill Spuz into operation and until when? How much money is necessary and what kind of benefits will this bring?

M. Jokic: In November 2015 we bought Mill Spuz. I would like to mention that it is very serious complex which includes silo, huge storages, bakery and mill.

First of all, our idea is to unite such a serious business system. We want to make a unit which will serve as a support to Mill in Niksic and Factory of cattle feed in Spuz.

We have been working on reconstruction and renovation of some parts.

The facility intended for the customs warehouse has been made recently and we expect to be put in operation soon.

Regarding the great amounts of raw material that we export, whi-ch are growing year by year due to the needs of the Mill in Niksic and now due to the Factory of cattle feed and partnership com-pany Agromont, the management's decision to build its own cu-stoms warehouse is a logical move.

When it comes to Mill in Spuz, our vision is clear and concrete and it relates to creating modern Grain trade center which will be of

31

Broj 2Februar 2016.

Mitar Jokic,CEO of Mill Niksic

Business system of strategic importance for Montenegro

strategic importance for overall economy of Montenegro not just for municipality of Danilovgrad.

The Grain trade center is at the extraordinary location and pre-cisely due to this we see a good business opportunity. The center will be orientated towards the market of Albania and, via the Port of Bar, towards the other markets as well.

The fact that railway track is located at the factory grounds is a great advantage and it significantly reduces the transport cost of raw materials we have paid so far and provides an opportunity to position ourselves in the market in the best possible way.

The second phase will certainly relate to further processing in pro-duction plants.

Grain trade center will be orientated towards the market of Albania and, via the Port of Bar, towards the other countries.

32


The investments in the first and second phase are envisaged to amount to 2 million EUR.

Glasnik: Mill Niksic has bought the Factory of cattle feed. In whi-ch phase is the reconstruction of these plants and when does the production start?

M. Jokic: This is correct. Mill Niksic and the company Agromont from Niksic has bought the Factory for cattle feed, which will be the only one of this type in Montenegro. It is well known that Mon-tenegro has imported cattle feed from Serbia so far.

First of all I would like to emphasize that the production in the factory will be automated. For the production needs, domestic fodder and concentrate, made in line with European standards in the internal laboratory, will be available to our farmers. It is very important that the cost of goods produced in the Factory for cattle feed will be more acceptable in relation to competition.

The reconstruction has been finished and all construction works are completed. We are waiting for the permissions to start working and currently the Factory is on trial production.

The production for market is expected to begin every day.

Glasnik: You have said that putting these capacities into operati-on will round off the production-service unit: Mill Niksic-Factory of cattle feed-Mill Spuz-Grain trade center, which will be strategi-cally important for Danilovgrad and Niksic as well as the overall economy of Montenegro.

M. Jokic: Since these are the companies which are engaged in si-milar activities, it is completely logical that our goal is to round them off into a functional business unit.

When it comes to raw materials, the grain trade center is designed as logistics to the Mill in Niksic, Factory for cattle feed, partnership company Agromont and Factory of egg-laying hen in Martinici.

Thanks to the Grain trade center, Montenegro permanently solves the problem of wheat, which has not been able to do so far.

Our plan is to merge mills in Niksic and Spuz, the factory for cattle feed and make leading company when it comes to agribusiness in Montenegro.

Glasnik: To what extent does the Mill meet the needs of consu-mers from Montenegro and how much flour and to which markets do you export?

M. Jokic: Thanks to the new mill, we are covering now 40% of do-mestic market and we export 10.000 tonnes of flour per year. We are present at the market of Albania the most. On the other hand, we are slightly less present in the markets of Kosovo and Bosnia and Herzegovina.

Glasnik: Is the new company’s range of products in line with the new market demands and do you plan to expand it?

M. Jokic: First of all, the range of products includes various types of flour, which is basic grocery, and some of them are T-400, T-500, specific purpose flour, flour for pizza and leafy-meat pie. As a re-sult of lifestyle changes, there is a growing demand for whole--wheat flour. Therefore, the Mill Niksic succeeded in responding to the demands of the customers and it placed whole rye, wheat, white and yellow corn meal as well as buckwheat flour in the mar-ket. Since last year new products such as polenta, pearled barley,

semolina and corn meal have been available to the citizens in the retail chains in Montenegro.

I must admit that we have thoroughly analyzed the market and therefore the needs of our customers and come up with the idea to offer complete range of raw materials for production. I would like to remind you that we supply small and big bakeries in Montene-gro in addition to trade chains.

We represent renowned Romanian company Pak Mayal, produ-cers of yeast and general agent and distributor of products for the baker’s trade and confectioner’s trade of company Velvet trade doo from Sarajevo.

There are more than 60 products for bakeries and pastry’s shop, various types of stuffing, creams, blends and a number of products for confectionery such as chocolate, creams, toppings etc.

Speaking of the range of products of Mill Niksic, it is necessary to mention some animal products such as corn, fine and coarsely cut oats groats etc.

We certainly plan to expand the range of products and we will see in which direction it will go.

Glasnik: You produce basic life ingredient so quality and safety of the production are extremely important. Therefore, we assume that you have adequate equipment, technology and standards.

M. Jokic: During the production process and before the market placement, the quality of all our products is being controlled in the internal laboratory equipped in a way to perform all necessary analysis and quality control of the finished product. The health sa-fety is being controlled by accredited laboratories in Montenegro according the precisely established control plan regulated by the HACCP system.

Otherwise Mill Niksic has modern equipment and technology of production of flour which enables large capacity, rational produc-tion and high quality product. This is confirmed by the introduc-tion of HACCP systems, ISO 22000 standard, “Cistija proizvodnja“ (Cleaner production) project, as well as the fact that since 2011 our products have been holders of the trademark “Dobro iz Crne Gore”. In 2015, we received NCAGE code which allows placement of pro-ducts to all member countries of NATO.

Glasnik: To what extent is the business environment in Monte-negro stimulating for the activities of the companies in your in-dustry?

M. Jokic: Comparing the business environment in Montenegro since privatization in 2008 up to now, there have been some chan-ges. We should mention the programs and support which provide the IDF of Montenegro (lower interest rates and long term return of investment loans), commercial banks and institutions.

As a result, our company has started with strong investments du-ring 2015 and 2016. Also the procedure of issuance of licenses and certificates are pretty simplified, but still not at a considerable le-vel. Slow and partly non-harmonized procedures regarding export and import of goods which is under the supervision of the inspec-tion (phytosanitary, sanitary, veterinary inspections and permits for which preparation takes time) also pose problems.

It is necessary to comprehensively and intensively work on crea-ting even better conditions for doing business.

33

Broj 2Februar 2016.

Seminar u Privrednoj komori

Mogućnosti IT start-up umrežavanja za mladeu Crnoj Gori

Seminar „Mogućnosti IT start-up umrežavanja za mlade u Crnoj Gori“ održan je u Privrednoj komori 17. februara 2016. godine. Skup je organizovala NVO Ženska soba, u saradnji sa

Bild Studijom, Ministarstvom nauke i Komorom, a uz finansijsku podršku Ambasade Kanade.

Cilj seminara je bio informisanje mladih o situaciji na IT tržištu, raspoloživim kadrovima i mogućnostima samozaposlenja te po-kretanja start-up biznisa.

Potrpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić govorio je o peri-odu koji mlade očekuje nakon završetka školovanja opisujući ga kao „učenje života“.

- Pred vama su nakon školovanja tri moguća puta. Prvi je zapošlja-vanje u državnoj službi za što se odlučuju manje ambiciozni. Mo-žete otpočeti karijeru i u privatnim kompanijama gdje je prostor dosta skučen iako privreda napreduje, ali su zapošljavanje i spolj-notrgovinski deficit najveći problemi naše ekonomije. Treći put je samozapošljavanje. Danas govorimo o potrebi angažmana mladih u IT sektoru u oblasti start-upova. To je jedna od najdinamičnijih i najpropulzivnijih grana ekonomije koja omogućava samozapo-šljavanje mladih ljudi. Pozitivni su primjeri vlasnika crnogorskih IT kompanija koji su počeli samozapošljavanjem ali, zahvaljujući znanju i viziji, sada vode uspješna preduzeća srednje veličine. Oni treba da vam budu putokaz – kazao je Saveljić.

Ambasador Kanade Philip Pinnington kazao je da je u toj zemlji 37.000 ICT kompanija, od čega je 32.000 malih preduzeća sa 10 za-poslenih. Upravo iz malih kompanija, kaže, dolaze ideje koje najvi-še doprinose privrednom razvoju. Izrazio je zadovoljstvo učešćem u radu sastanka koji, kazao je, govori o volji da se preuzmu rizici i spremnosti mladih da uče od uspješnih privrednika.

Pomoćnik Ministra nauke mr Darko Petrušić govorio je o saradnji javnog i akademskog sektora u Crnoj Gori. On je istakao da su u

svijetu rastuće potrebe za IT stručnjacima. Poseban primjer je Ho-landija koja sada traži 35.000 ICT stručnjaka a procijenjuje se da će taj broj 2025. iznositi čak 800.000.

- Nema brige za budućnost ICT sektora. Zato je potrebno da bude-mo što spremniji, odnosno da se što bolje obrazujemo da bismo se priključili tom trendu – kazao je Petrušić.

Nevladinu organizaciju „Ženska soba“ predstavila je koordinatorka mr Mirjana Vlahović koja je kazala da je seminar u Komori obje-dinio znanja i dobru praksu privrednika koje će mladi moći da is-koriste.

O tome kako biti konkurentan u IT sektoru Crne Gore govorio je Vladan Tabaš, direktor Čikoma. On je, između ostalog kazao da je u Crnoj Gori potrebna kontinuirana informatička edukacija ljudskih resursa na svim nivoima, u IT privredi i korisnika, kao i povećanje fonda časova informatike i broja predmeta iz ove oblasti u škola-ma. Takođe je ukazao na značaj start-upa i klasteringa te potrebu državne stimulacije izvozno orijentisanih kompanija.

Iskustvo Bild Studija u preduzetništvu, tehnologiji i dizajnu pred-stavio je direktor kompanije, mr Tarik Zaimović.

O neuspjehu i uspjehu je govorio motivacioni trener mr Srđan Vukčević, Blue Coach. Prema njegovim riječima, mladi ne treba da postavljaju pitanje kako da budu bolji, već šta da izbjegnu, a što im čini najveću štetu. On kaže da su to lijenost, nepouzdanost i udo-voljavanje svim sopstvenim željama.

O značaju umrežavanja govorio je dr Adis Balota, dekan Fakulteta za informacione tehnologije, Univerziteta Mediteran.

Svoja iskustva u start-up preduzetništvu iznijeli su Bojan Ćinćur (Tour Via), Blažo Crvenica (Budo Finder), Ivan Radunović (Codin-go), Nikola Ljumović, Miloš Odalović i Pavle Vujošević (Aria POS).

34


Regent postao član Virtuoso grupacije

Hotel Regent Porto Montenegro postao je član Virtuoso grupacije, prestižne asocija-cije vodećih svjetskih turističkih profesio-nalaca i subjekata iz segmenta luksuznog turizma.

Direktor prodaje i marketinga Regent Por-to Montenegra, Roko Palmic, kazao je da članstvo hotela u vodećoj globalnoj mre-ži za luksuzna putovanja predstavlja, ne samo priznanje za osoblje, već i potvrdu sve jačeg imidža Crne Gore kao luksuzne destinacije.

- Tim članstvom smo uspješno otvorili i na-dam se najavili jednako uspješnu godinu. O ekskluzivnosti Virtuoso članstva govori činjenica da Crnu Goru predstavljaju samo Regent Porto Montenegro i Aman Sveti Stefan - rekao je Palmic.

On je dodao da Regent Porto Montenegro, zajedno sa hotelom Villa Dubrovnik, split-skim Le Meridien Lav i Kempinski Palace iz Portoroža, kreira ekskluzivnu razgledni-cu istočnog Jadrana.

Iz Regent Porto Montenegra su objasnili da se članstvo u Virtuoso mreži dodjeljuje isključivo po pozivu, koji slijedi nakon eva-luacije hotelskog objekta i svih segmenata usluge koje nudi, prenosi Mina Business.

Paket osiguranja za mala i srednja preduzeća

Uniqa osiguranje kreiralo je posebni paket osiguranja za mala i srednja preduzeća, na-mijenjen onima koji žele da biznis zasniva-ju na sigurnim osnovama.

Iz osiguravajuće kuće je saopšteno da kori-snici za vrijeme trajanja akcije do 30. aprila, uz paket osiguranja imovine i zaposlenih, mogu da se ostvare popusti do 30 odsto.

Uniqa je, kako su objasnili njeni predstav-nici, pripremila i loyalty karticu kojom zaposleni mogu da ostvare dodatne povolj-

nosti u Uniqa osiguranju, ali i popuste kod MedUniqa partnera širom Crne Gore.

- Uniqa omogućava zaštitu od svih rizika koji mogu da ugroze poslovanje, uklju-čujući osiguranje od požara, zemljotresa, izliva vode iz instalacija, provalne krađe, odgovornosti za profesionalnu odgovor-nost i osiguranje zaliha robe - navodi se u saopštenju.

Iz osiguravajuće kuće su kazali da se ugo-vorima osiguranja porodice mogu zaštititi od posljedica nesrećnog slučaja 24 sata, bez obzira gdje se nalaze, prenosi portal Vijesti.

- Za one izuzetne, do kojih vam je poseb-no stalo da ih nagradite ili zadržite, možete ugovoriti individualne polise osiguranja od nezgode ili dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja - saopšteno iz Uniqa osiguranja.

Nova kreditna linija IRF

Investiciono-razvojni fond otvorio je u ovoj godini novu kreditnu liniju kroz Program kreditiranja visokoškolaca, sa najpovoljni-jim uslovima u regionu.

Iz IRF-a je saopšteno da je u pitanju be-skamatna kreditna linija za nezaposlene osobe koje se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a imaju fakultetsko obra-zovanje.

- IRF je otvorio novu kreditnu liniju kako bi se intenzivirale aktivnosti posvećene pod-sticaju preduzetništva, kao načina otvara-nja novih radnih mjesta - navodi se u sa-opštenju IRF-a. Maksimalni iznos kredita je do 50 hiljada eura, a za preduzetnike do 30 hiljada eura, kamata od nula odsto, rok otplate do 12 godina, uključujući grace peri-od, koji iznosi do četiri godine.

- Cilj je da se toj ciljnoj grupi posveti poseb-na pažnja kako bi se obezbijedio viši stepen uključivanja u preduzetništvo i stvaranje uslova za zaposlenje nezaposlenih visoko-školaca - objasnili su iz IRF-a.

IRF je u prošloj godini, finansirajući projek-te vrijednosti 117,1 milion eura otvorio 1,89

hiljada novih radnih mjesta i sačuvao 2,77 hiljada postojećih radnih mjesta, prenosi Bankar.me.

- Ovakvi postignuti rezultati govore u prilog da je IRF kao institucija ozbiljno pristupila svojim ciljevima i da je uvijek konkurentna ostalim finansijskim institucijama u državi - zaključuje se u saopštenju.

Eni i Novatek traže naftu u crnogorskom podmorju

Vlada je u februaru usvojila ugovore o is-traživanju i eksploataciji ugljovodonika u crnogorskom podmorju.

Ugovori su zaključeni sa italijansko-ru-skim konzorcijumom koji čine kompanije Eni i Novatek.

- Možemo konastatovati da je prvi finalni dio procesa za početak ovog biznisa u Crnoj Gori obavljen i upućujemo ugovore Skup-štini na usvajanje. Usvajanje u Skupštini se očekuje u kratkom roku, što bi dalje značilo da će radovi početi u ovoj godini - rekao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

On je dodao da su se kompanije ugovorom obavezale da će napraviti tri obavezne i je-dnu uslužnu bušotinu. Program u prvom periodu istraživanja ima vrijednost od 85 miliona eura, a u drugom 12 miliona, pre-nosi CdM.

Finansijsko učešće Crne Gore u projektu iznosi, kroz stopu poreza na ugljovodoni-ke, 54 odsto, stopu koncesione naknade za naftu 12 odsto, a koncesije na gas dva odsto.

Koncesija će se izdati na 30 godina, a Skup-ština je prije zaključivanja javnog poziva za istraživanje i eksplotaciju nafte i gasa usvojila Zakon o porezu na ugljovodonike

Crna Goravijesti

35

Broj 2Februar 2016.

koji iznosi 59 odsto, a od tog prihoda 20 odsto će ići u državni budžet, a 80 odsto u poseban fond za ugljovodonike.

Na javni poziv za dodjelu ugovora o konce-siji za proizvodnju ugljovodonika prijavili su se, osim Eni i Novateka, još dva konzor-cijuma. U pitanju su grčko-engleski Ener-gean Oil i Mediterranean limited i američ-ko-austrijski Marathon Oil i OMV.

Confindustrija zainteresovana za Luku Bar

Confindustria, asocijacija koja okuplja ita-lijanske firme, zainteresovana je za Luku Bar, imajući u vidu njen geostrateški polo-žaj i mogućnosti koje pruža u transportno logističkom lancu, saopšteno je iz Mini-starstva saobraćaja i pomorstva.

Predstavnici Confindustrie su na sastanku sa crnogorskim ministrom saobraćaja Iva-nom Brajovićem kazali da su zainteresova-ni za podsticanje saradnje sa privrednim subjektima u Crnoj Gori u oblasti transpor-ta.

Brajović je, kako se navodi u saopštenju, podsjetio i na dosadašnju uspješnu sara-dnju sa italijanskim kompanijama u oblasti saobraćaja. On je podržao namjeru italijan-skih privrednika da još aktivnije učestvu-ju u privrednim aktivnostima na prostoru Crne Gore, što će u krajnjem doprinijeti i ubrzanju ekonomskog razvoja naše zemlje.

Iz Confindustrie su kazali da planiraju da i u Crnoj Gori otvore svoje predstavništvo, u okviru Confindustrie Balkana.

- Confindustria Balkan osnovana je 2010. godine, u cilju promovisanja interesa itali-janske privrede na prostoru Balkana, kako bi podstakla saradnju sa lokalnim partneri-ma - navodi se u saopštenju.

Na sastanku je saopšteno da se očekuje da će italijanski privrednici i dalje participira-ti u realizaciji infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.

Confindustrie, koja okuplja italijanske fir-me, na taj način zastupa stavove i interese italijanskog privrednog sistema, odnosno

podstiče poslovnu saradnju privrednih su-bjekata iz Italije sa privrednicima drugih država.

Pod okriljem Confindustrie danas se nalazi oko 150 hiljada kompanija, piše Mina Busi-ness.

Bedeme Kotora posjetilo 92.000 ljudi

Gradske bedeme u Kotoru je, tokom pro-šlogodišnje izletničke sezone od aprila do oktobra, posjetilo 92 hiljade ljudi, 26 odsto više nego 2014.

Kotorska Turistička organzacija je, kako prenosi Radio Kotor, radila anketna istra-živanja među turistima koji su obišli San Đovani, a anketom je bilo obuhvaćeno oko 2,7 hiljada posjetilaca iz 42 države svijeta.

- Gosti većinom stižu iz Rusije, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Velike Bri-tanije i Srbije i u starosnoj su dobi između 25 i 60 godina - kazali su iz TO Kotor.

Čak 83 odsto posjetilaca zadovoljno je si-gurnošću staza, a sugestije se uglavnom odnose na postavljanje rukohvata, ograda i sanaciju stepeništa.

Kako navode, među nedostacima su ne-uređena stajališta bez mogućnosti da se kupe piće i hrana.

Na pitanje za čim konkretno gosti imaju potrebe tokom obilaska, anketirani su, iz-među ostalog, naveli informacije o viđe-nom, česmu, restoran, odnosno kafić, žiča-ru, klupe, veći nivo čistoće, markacije, hlad i skloništa, prenosi CdM.

Ocjena čistoće bedema je 7,6, dok 91 odsto gostiju smatra da je cijena od tri eura pri-hvatljiva.

Raste broj banaka, a krediti sve skuplji

Crnogorske banke imaju mogućnost da povećaju kreditnu aktivnost i obore kama-te. To pokazuje podatak da su u četvrtom kvartalu prošle godine domaći depoziti u bankama bili veći od kredita - kaže bankar-ski ombudsman dr Halil Kalač komentari-

šući relativno veliki broj banaka na malom crnogorskom tržištu i skupe kredite.

Na crnogorskom tržištu radi 14 banaka i šest mikrokreditnih finansijskih instituci-ja. Očekuje se početak rada još jedne banke u ovoj godini.

- Gledano brojčano, to je veliki broj subjeka-ta. Međutim, tražnja za kreditnim proizvo-dima je jako izražena, a postojeći kreditni proizvodi su skupi. Visoke kamatne stope i ostali troškovi korišćenja ovih bankarskih proizvoda čine ih znatno skupljim u odno-su na EU i neke ekonomije u našem okru-ženju – objašnjava Kalač.

Nema dileme, kaže on, da dolaskom novih banaka jača konkurencija koja treba da do-vede do novog kvaliteta ponude, piše portal Analitika.

- Intresovanje za otvaranje banaka u Crnoj Gori govori o vrlo stimulativnim uslovima za rad, mogućnostima dobrog poslovanja banaka. Stimulativni okvir za poslovanje banaka podrazumijeva dobru zakonsku regulativu, kao i mogućnost korišćenja do-maćih sredstava za poslovanje – rekao je Kalač.

Evidentirano 15 klastera

U Crnoj Gori je do sada evidentirano 15 kla-stera, pokazao je prvi presjek evidencije klastera, na osnovu Javnog poziva za evi-dentiranje klastera u Crnoj Gori koji je Mi-nistarstvo ekonomije objavilo 18. januara ove godine.

Osnovne djelatnosti evidentiranih klastera su iz oblasti: drvoprerada, proizvodnja hra-ne i turizam.

- S obzirom na to da će u fokusu daljih ak-tivnosti politike razvoja klastera biti upra-vo evidentirani klasteri, obavještavamo i ostale potencijalne klastere da se proces evidentiranja vrši u kontinuitetu, odnosno da im je mogućnot za evidentiraje i dalje otvorena - saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

36


Ministar finansija Radoje Žugić

Članstvo u NATO dobra osnova za unapređenje privredeStvaraju se uslovi da strani investitori ulažu kapital i pomažu razvoju domaćih privrednih subjekata, što značajno doprinosi ekonomskom razvoju u cjelini.

Članstvo Crne Gore u NATO savezu je kvalitetna i dobra osno-va za unaprijeđenje privrede, jer donosi brojne ekonomske benefite, saopštio je ministar finansija, Radoje Žugić.

On je u uvodniku Godišnjeg izvještaja Ministarstva finansija za prošlu godinu kazao da se ekonomski benefiti ogledaju u pristu-pu širem tržištu, nižim troškovima nacionalne bezbijednosti, mogućnosti korišćenja finansijske pomoći i povećanju priliva od turizma.

- Pozivnica za pridruživanje NATO alijansi obilježila je prošlu go-dinu, dajući potvrdu da je Crna Gora pravna i demokratska zemlja, koja dijeli iste vrijednosti kao i najnaprednije države svijeta. Osim političkog značaja, pozivnica za pristupanje NATO savezu je, ta-kođe, i potvrda da je Crna Gora stabilna i sigurna destinacija za ulaganja - naveo je Žugić.

NATO je, kako je ocijenio, mnogo više od odbrane i vojnih pitanja.

Žugić je saopštio da je u praksi potvrđeno da je napredak jedne zemlje prema članstvu u NATO najbolji pokazatelj renomiranim svjetskim poslovnim krugovima i investitorima i da doprinosi unaprijeđenju poslovnog ambijenta i povećanju povjerenja inve-stitora.

- Na ovaj način se stvaraju uslovi da strani investitori ulažu kapital i pomažu razvoju domaćih privrednih subjekata, što značajno do-prinosi ekonomskom razvoju u cjelini - dodao je Žugić.

Uticaj navedenih benefita, kako je ocijenio, nije moguće precizno kvantifikovati.

- Međutim, posmatrajući i analizirajući iskustva zemalja koje su u prethodnim godinama pristupile NATO savezu, može se izvući jasan zaključak da je u svim tim zemljama došlo do povećanja sto-pe rasta bruto domaćeg proizvoda u periodu pridruživanja NATO alijansi i da su, u istom periodu, poboljšani njihovi ekonomski in-dikatori - kazao je Žugić.

Osim intenzivnih aktivnosti na planu evroatlanskih integracija, prošlu godinu je prema riječima Žugića, obilježilo sprovođenje mjera ekonomske politike, usmjerenih na poboljšanje životnog standarda građana.

- Ovaj strateški cilj ekonomske politike Crne Gore ostvaruje se kroz osiguranje fiskalne održivosti, jačanje konkurentnosti privrede i stvaranje uslova za dinamičniji ekonomski rast i razvoj - naveo je Žugić.

Prema njegovim riječima, na tim postulatima se zasniva i budžet-ska politika za naredni srednjoročni period.

- U tom smislu, budžet za ovu godinu koncipiran je na način da se omogući sprovođenje dalje fiskalne konsolidacije i to kroz po-većanje budžetskih prihoda, stvaranjem stimulativnog privrednog ambijenta i nastavkom intenzivne borbe protiv sive ekonomije - saopštio je Žugić.

Što se rashoda tiče, opredjeljenje je, kako je dodao, zadržavanje tekuće potrošnje na optimalnom nivou, u cilju smanjenja budžet-skog deficita i uspostavljanja budžetske ravnoteže.

- Ovom cilju se približavamo kroz kontinuirano smanjenje deficita,

37

Broj 2Februar 2016.

Energetska efikasnost

Više od šest miliona eura za škole i bolnice

Vuković Podgoričanin“, i srednjim škola-ma ,,Vaso Aligrudić“, ,,Inž. Marko Radević“ i ,,Spasoje Raspopović“, potom OŠ ,,Bedri Ele-zaga“ u Vladimiru - Ulcinj, OŠ ,,Njegoš“ na Cetinju, Gimnaziji ,,Petar I Petrović Njegoš“ i JPU ,,Irena Radović“ u Danilovgradu i JPU ,,Naša radost“, Savina, Herceg Novi.

- Procijenjena vrijednost radova iznosi 5,6 miliona eura. Planirano je da izvođenje ra-dova počne u maju ove godine, rok za zavr-šetak je pet mjeseci - naveli su u Ministar-stvu ekonomije.

U ovom resoru podsjećaju da je u okviru ova dva projekta do sada uloženo 19.467.849 eura za rekonstrukciju 41 objekta od čega 11 zdravstvenih i 30 obrazovnih objekata.

Direktorat za energetsku efikasnost koji je zadužen za realizaciju projekata planira da nastavi sa ovim programom i u perio-du 2017 - 2020. godine gdje je predviđena rekonstrukcija još 15 objekata. Za tu rekon-strukciju planirano je 12,7 miliona eura, piše Pobjeda.

Ministarstvo ekonomije planira ove godine da uloži preko šest milio-na eura u zdravstvene i obrazovne

ustanove kroz projekte ,,Energetska efika-snost u Crnoj Gori“ i ,,Program energetske efikasnosti u javnim zgradama“ – saopšte-no je Pobjedi iz ovog resora Vlade.

U okviru projekta ,,Energetska efikasnost u Crnoj Gori“ u toku su radovi na primjeni mjera energetske efikasnosti u Kliničkom centru Crne Gore, u dijelu adaptacije ter-motehničkih i elektro instalacija.

- Ukupna vrijednost radova je 688.015 eura. U zavisnosti od raspoloživog budžeta pro-jekta, još četiri do šest zdravstvenih obje-kata biće energetski unaprijeđeno – naja-vili su iz Ministarstva ekonomije ističući da će druga faza projekta trajati do 30. mar-ta 2017. godine.

Kroz projekat ,,Program energetske efika-snosti u javnim zgradama“, u toku ove go-dine planirana je primjena mjera energet-ske efikasnosti u podgoričkim osnovnim školama ,,Milorad Musa Burzan“ i ,,Božidar

sa nivoa od 3,3 odsto bruto domaćeg proi-zvoda (BDP) na kome je bio planiran u 2012. godini, na 0,71 odsto BDP-a koliko je projek-tovan za ovu godinu, uz izuzeće izdataka koji se odnose na realizaciju projekta auto-puta - precizirao je Žugić.

Pitanje javnog duga, kako je kazao, ostaje u fokusu fiskalne politike, uz uvažavanje po-trebe finansiranja kapitalnih projekata ko-jima se dugoročno kreira nova vrijednost i obezbjeđuje ekonomski rast i razvoj, piše Mina Business.

- Iz perspektive rasta i konkurentnosti, odabrali smo nekoliko oblasti u kojima Crna Gora raspolaže velikim prirodnim resursima i čijim podsticanjem možemo ostvariti dobre ekonomske rezultate - sa-opštio je ministar.

On je dodao da su projekcije za predstojeći period, zasnovane na rezultatima u prošloj godini i očekivanim efektima započetog investicionog ciklusa, da će Crna Gora ući u fazu dinamičnijeg rasta.

To znači da će realna stopa rasta BDP-a u ovoj godini biti 4,1 odsto.

- U funkciji ostvarivanja projekcija,i for-malno su utvrđena četiri prioritetna sek-tora razvoja i to turizam, energetika, pol-joprivreda i ruralni razvoj i prerađivačka industrija - rekao je Žugić.

On je kazao da su za dostizanje sveobuhva-tne stabilnosti neophodna dva preduslova - politički, koji podrazumijeva političku sta-bilnost i sigurnost u regionu i ekonomski, koji znači visoke stope rasta i stvaranje nove vrijednosti.

- Na bazi ovih postulata kreirana je politika Vlade koja odražava potrebe i interese Crne Gore, u političkom, ali i razvojnom smislu. Njena adekvatna implementacija dopri-nijeće ostvarenju zacrtanih ekonomskih ciljeva i poboljšanju životnog standarda, dok će napredak u procesima evroatlan-skih integracija ojačati poziciju Crne Gore na međunarodnoj sceni i ubrzati reforme u pravcu dostizanja evropskih standarda - saopštio je on.

Strateški izbor o budućnosti Crne Gore je, prema njegovim riječima, svima jasan.

- Crna Gora je na putu na kome želi i mora da bude – na putu ka punoj integraciji u Evropsku uniju (EU) i NATO. To je pravac koji garantuje dugoročnu bezbjednost i ekonomski i društveni prosperitet - zaklju-čio je Radoje Žugić.

38


Montenegro Airlines

Novi dokaz o ispunjenju sigurnosnih i bezbjednosnih standarda

Ispunjenje navedenih standarda je najbolja potvrda kvaliteta, nivou poslovanja i vrijednosti Montenegro Airlinesa, ističu u kompaniji.

IATA je međunarodna asocijacija redovnih avio-prevozilaca koja broji 256 članica iz 117 zemalja svijeta. IATA je razvila standard koji se zove IOSA (IATA Operational Safety Audit) koji je međunarodno priznat i prihvaćen standard avijacije, čiji je cilj procjena i kon-trola operativne bezbjednosti redovnih avio-prevozilaca. Jedan od zahtjeva da budete članica IATA-e je da uspješno prođete IOSA inspekciju, koju je i ove godine po šesti put prošla crnogorska avio--kompanija.

IOSA ima jasan i jednistven cilj - poboljšanje sigurnosti u vazdu-šnom saobraćaju, pa se upravo iz ovog razloga na njihovom una-pređivanju stalno radi. Osnovu ovogodišnje kontrole činilo je stro-go postavljenih 956 sigurnosnih standarda, razrađenih od strane više od sto međunarodnih eksperata za vazdušni saobraćaj. Broj tih standarda iz godine u godinu raste, i neki standardi koji su ove godine preporuka već u sljedećoj inspekciji mogu da postanu oba-veza.

- Provjera poštovanja IOSA standarda se, u avio-kompanijama ši-rom svijeta, obavlja svake druge godine. Upravo iz razloga stalnog

Nacionalnoj avio-kompaniji zvanično je uručen šesti po redu IOSA sertifikat - dokaz o uspješnom ispunjenju 956 strogo postavljenih sigurnosnih i bezbjednosnih standarda, za period do januara 2018. godine.

postavljanja novih, zahtjevnijih standarda, svako sljedeće obna-vljanje sertifikata za avio-kompanije predstavlja dodatni izazov, kazali su u MA.

IOSA-in program bezbjednosti priznaju i američke vazduhoplovne vlasti koje, takođe, nakon “11. septembra”, primjenjuju veoma stro-ge bezbjedonosne kriterijume.

- Izdavanje ovog sertifikata Montenegro Airlinesu, uslijedilo je na-kon kompleksne kontrole načina rada kompanije. Strogost stadar-da i intezitet kontrole znače da avio-kompanija mora besprekorno da funkcioniše, odnosno da Montenegro Airlies ispunjava svih 956 IOSA standarda u smislu odgovarajuće primjene, ističu u kompa-niji.

Kontrolisana je organizacija kompanije, letački poslovi, kabinsko osoblje, operativni centar, tehnička operativa, zemaljski poslovi, robna operativa, bezbjednost saobraćaja.

- Dobijanje sertifikata je rezultat predanog rada svih zaposlenih u kompaniji. Takođe, ovo je dokaz da Montenegro Airlines ispunjava najveće standarde i prati najsavremenije trendove u avijaciji, po-ručuju u kompaniji, prenosi CdM.

39

Broj 2Februar 2016.

Energetsko povezivanje Crne Gore i Italije jedan je od najvažnijih proje-kata italijanske kompanije Terna u

narednom periodu.

Terna, koja sa Crnogorskim elektropreno-snim sistemom (CGES) realizuje projekat povezivanja podmorskim energetskim kablom, nedavno je usvojila Strateški plan za period od ove do 2019. godine, kojim je energetsko povezivanje Crne Gore i Itali-je izdvojeno kao jedan od prioriteta, pišu Dnevne novine.

Terna, prema Strateškom planu, ove godi-ne planira da investira 900 miliona EUR, dok bi trebalo da zaradi više od 1,5 milijardi EUR. Budžet kompanije će, kako je pred-viđeno, iznositi 3,3 milijarde eura

- Od 2005. godine uloženo je deset milijardi eura u nacionalnu mrežu. Kompanija će u narednim godinama povećati napore i na-stavlja da igra svoju institucionalnu ulogu u Italiji i Evropi, promovišući direktive o energetskom bilansu, kao i zaštitu životne sredine zahvaljujući povećanju integracije obnovljivih izvora energije u mreži - navodi se u Strateškom planu.

Najvažniji projekati Terne koji će biti reali-zovani do 2019. godine su povezivanje pod-morskim energetskim kablom sa Crnom Gorom i izgradnja dalekovoda ka Francu-skoj.

Strategija kompanije Terna

Energetsko povezivanje sa Crnom Gorom prioritetKompanija će u narednim godinama jače promovisati direktive o energetskom bilansu, kao i zaštitu životne sredine zahvaljujući povećanju integracije obnovljivih izvora energije u mreži.

- Glavni infrastrukturni projekti uključuju i izgradnju dalekovoda SorgenteRizziconi i povezivanje sa Crnom Gorom i Francu-skom koje će do 2019. biti završeno - nave-deno je u dokumentu.

Italijanska kompanija nastavila je i sa iz-gradnjom dalekovoda Villanova Gissi, na koji će biti priključen energetski kabl iz Crne Gore. Taj projekat će, kako se navodi u planu Terne, riješiti problem sa defici-tom električne energije u italijanskoj regiji Abruzzo i ublažiti opterećenje na mreži iz-među centralne i južne Italije.

Izvršni direktor kompanije Matteo del Fan-te zadovoljan je rezultatima postignutim u prošloj godini.

- Uspjeli smo da završimo projekat smjene generacijem, koji je najavljen prošle godi-ne, što nam je omogućilo da dovedemo u Ternu preko 300 mladih stručnjaka. Stra-teški plan predviđa viši selektivni pristup investicijama, kao i energetsko poveziva-nje sa inostranstvom. Korist od toga biće niži troškova za preduzeća i domaćinstva -rekao je del Fante.

Sredinom novembra 2010. godine potpisan je ugovor o realizaciju projekta povezivanja Italije i Crne Gore energetskim kablom. Vri-jednost projekta iznosi oko milijardu eura, s tim što Crna Gora učestvuje u realizaciji sa 100 miliona, izvor Mina Business.

40


Dragan Čavor, vlasnik Niksen trade Čavor

Domaćom sirovinom do pravog njeguškog pršuta

Zaštita njeguškog pršuta kao nacionalnog brenda je u toku, a proizvodnja domaće sirovine, koja počinje sredinom godine, osnovni je preduslov za brendiranje gotovog proizvoda.

41

Broj 2Februar 2016.

Porodična firma „Niksen trade Čavor“ čuva tradicionalan na-čin proizvodnje njeguških specijaliteta, ali i osavremenjuje proizvodnju pršuta i sireva, uvodi nove svjetske standar-

de i poštuje dobru proizvođačku praksu. Nakon što je oformljena farma sa 100 muznih krava na Njegušima i počela proizvodnja njeguškog sira, sada finalizujemo projekat farme svinja u Spužu, čime ćemo, sa postojećom sušarom na Njegušima, stvoriti uslove za proizvodnju pravog i čuvenog njeguškog pršuta. Smatramo da je budućnost našeg poslovanja u vraćanju domaćih proizvoda na trpezu potrošača u Crnoj Gori kao i njihova prezentacija i plasman turistima i inostranim potrošačima, ocijenio je za Glasnik Dragan Čavor, vlasnik firme „Niksen trade Čavor“ sa Njeguša.

Glasnik: „Niksen-trade-Čavor“ na crnogorskom tržištu posluje i razvija se više od dvije decenije - od 1995. godine. Počeli ste kao porodični biznis, sa malom sušarom, a danas ste jedan od najvećih proizvođača čuvenih i nadaleko poznatih njeguškog pršuta i sira. Konvencijalno, ali nezaobilazno pitanje - kako ste uspjeli?

D. Čavor: Na zahtjev roditelja odlučio sam da ostanem na Njeguši-ma i nastavim dugogodišnju porodičnu tradiciju, koja se isključivo odnosila na proizvodnju tradicionalnih proizvoda, njeguškog pr-šuta i sira. Tada smo taj posao radili u vidu kooperantske usluge državnim preduzećima, koja su sirovinu dobavljala iz Srbije.

Nakon dugogodišnjeg kooperantskog rada, osmjelio sam se da krenem sa individualnom proizvodnjom i izgrađujem se kao sa-mostalni proizvođač. Biznis sam počeo u maloj porodičnoj sušari, a sirovinu nabavljao van Crne Gore.

Početkom 1990. godine registrujem porodičnu sušaru i u njoj orga-nizujem proizvodnju do 1999. godine. Potom kupujem društvenu sušaru, koja je radila u sastavu „Agrokombinata 13 jul“ iz Podgori-ce, OUR „Montena“ – Cetinje. Od tada se porodična firma „Niksen trade Čavor“ širi i upošljava novu radnu snagu, otvara mrežu ma-loprodajnih objekata širom Crne Gore. Danas u njoj radi i moja uža porodica, supruga, sin, kćerke. Naša proizvodnja se osavremenjuje, uvode se novi svjetski standardi, poštuje se dobra proizvođačka praksa i čuva tradicionalan način proizvodnje njeguških specijali-teta. Ukratko, odgovor na Vaše pitanje je odlučnost, volja i opredi-jeljenost porodice, uz skromnu podršku države Crne Gore i njenih institucija.

Glasnik: Kažete da su Vam prednosti u odnosu na druge proizvođa-če naslijeđeno znanje, umijeće i vjekovna tradicija u pripremanju njeguškog pršuta i sira ali i čuvena njeguška klima.

D. Čavor: Smatram da se o njeguškom pršutu i siru mnogo zna i da je to zasigurno najstariji brend, što se tiče crnogorske kuhi-nje. Uz naslijeđeno znanje, umjeće i vjekovnu tradiciju, veliki, a možda i ključni faktor uspjeha čini i „ruža vjetrova“, tj. miješanje mediteranske i planinske klime, po kojem su Njeguši jedinstveni. Zbog te, jedinstvene klime, koju su eminentni stručnjaci bivše Ju-goslavije u svojim elaboratima označili kao jako pogodnu za ovu proizvodnju, tadašnji najveći gigant u proizvodnji sirovine (uzgoj svinja) i proizvodnji suvih njeguških specijaliteta, „Agrokombinat 13 Jul“ iz Podgorice odlučuje da 1982. godine započne izradnju prve sušare tih kapaciteta upravo na Njegušima. U to vrijeme, Njeguši imaju veoma lošu infrastrukturu, put, vodu, struju i drugo, ali ta jedinstvena „ruža vjetrova“, koja se pominje u njihovim elaborati-ma, pokazuje da upravo ona daje specifican miris i ukus njeguškim specijalitetima. Danas to neki hoće zaboraviti i drugačije prikazati, mada priroda to demantuje. Mi smo svjedoci i postojanja veoma

loših proizvoda koji ne potiču sa Njeguša, a žele se predstaviti nje-guškim.

Glasnik: Uskoro ćete proizvoditi autohtoni njeguški pršut jer ste kupili spušku Farmu svinja gdje bi ubzo trebalo da počne proizvo-dnja. Kada bi ovi kapaciteti mogli da budu privedeni namjeni, koli-ka će biti proizvodnja i u kom će procentu domaća sirovina pokriti proizvodne potrebe Vaše kompanije?

D. Čavor: Prije sedam-osam godina izgradili smo farmu za 100 muznih krava na Njegušima i otpočeli proizvodnju mlijeka od kojeg pravimo njeguški sir, za koji se može reći da je proizveden od domaće sirovine i može se smatrati autohtonim proizvodom. Kupovinom farme svinja u Spužu, koja je nekada poslovala u okvi-ru „Agrokombinata 13 jul“ iz Podgorice, i sa već pomenutom su-šarom na Njegušima, stvorili smo uslov za proizvodnju pravog i čuvenog njeguškog pršuta. Želimo to samo ponovo oživjeti i raditi onako kako se radilo u davnoj prošlosti. Ujedno, smatramo da je to budućnost naše proizvodnje, vratiti domaće proizvode na trpezu potrošača u Crnoj Gori, prezentovati ih i plasirati turistima koji u velikom broju posjećuju našu državu, ali i potrošačima van granica Crne Gore.

Proizvodnja (tov svinja u farmi Spuž) po planu bi trebala početi tokom maja ili juna mjeseca ove godine, kako bi početkom no-vembra imali svoju sirovinu od koje planiramo proizvesti domaće proizvode. Takođe, planiramo da kapacitete tova svinja kao i ma-lih prasadi podignemo na maksimum, što će iznositi oko 20.000 komada tovnih svinja i toliko malih prasadi u toku jedne godine. Ukoliko bude potrebno, planiramo uvećati proizvodnju sirovine u vidu kooperantskih odnosa sa mještanima sa tog područja i šire-njem naših kapaciteta, što će prvenstveno zavisiti od potražnje tih proizvoda u Crnoj Gori, a moguće je da vršimo i izvoz van naših granica.

Glasnik: Insistirate da njeguški pršut bude nacionalni brend i ka-žete da ste stvorili sve preduslove da to postane, a sada očekujete poteze nadležnih institucija da ovaj važan posao finalizuju.

D. Čavor: Zaštita njeguških pršuta i sira, kao nacionalnih bren-dova je u toku i sve ovo što smo mi uradili na planu proizvodnje sopstvene sirovine čini osnovni preduslov za brendiranje gotovog proizvoda. To je nešto što se moralo realizovati, ukoliko hoćemo da naši proizvodi budu drugačiji od ostalih i sa pomenutom „ružom vjetrova“, mi smo uradili ono što je do nas. Sad su na potezu držav-ne institucije koje će se morati u skoroj budućnosti baviti obilježa-vanjem naših brendova i time ih zaštititi od nelojalne konkuren-cije i njihovih lažnih deklaracija. Svima je poznato da roba koja se danas nudi na tržištu Crne Gore i van nje pod nazivom „njeguška”, nema ni teoretske šanse da sve to bude njeguško. Godinama una-zad, potrošači se varaju i to se u bliskoj budućnosti mora zausta-viti i ova grana proizvodnje se mora dovesti u regularne tokove, u interesu države i svih nas proizvođača, koji to radimo u skladu sa zakonom. Mislim da je došao momenat da se prestane sa dosada-šnjom praksom, koja je svima štetila, sem onima koji su tako radili.

Glasnik: Farma u Spužu će, najavljujete, biti opremljena na savre-men način što podrazumijeva i zaštitu životne sredine.

D. Čavor: Normalno je očekivati da se naša proizvodnja mora od-vijati u skladu sa zakonskim okvirima, jer je to neizbježno kako se budemo približavali Evropskoj uniji, tako da će se takvi projekti morati podržavati iz raznih fondova u Crnoj Gori i van naše države.

42


Glasnik: Riječ-dvije o godišnjoj proizvodnji i koliko potreba crno-gorskog tržišta pokrivate?

D. Čavor: Naša godišnja proizvodnja se kreće oko 600 tona, a kolika je to pokrivenost crnogorskog trzišta, teško je reći, jer smo svje-doci sve veće zloupotrebe ovih proizvoda. Jednostavno sve što se proizvede u Crnoj Gori, naziva se većinom njeguškim, a to je često siva proizvodnja i zloupotreba njeguškog brenda, pa se nadamo konačnoj reakciji državnih institucija, da se i ova oblast uredi za-konskom regulativom.

Glasnik: Rekli ste da je razvojna politika Vašeg preduzeća usmje-rena na osvajanje novih tržišta uključujući i izlazak na Evropsko, stalnim osavremenjivanjem i modernizacijom procesa proizvo-dnje ali vodeći računa o očuvanju i održanju tradicije svojstvene iskustvu i znanju njeguških domaćina u proizvodnji pršuta i sira. Kako i kada sa ovim proizvodima u Evropu?

D. Čavor: Mi, kao ozbiljni proizvođači kojima je to osnovna i jedina privredna djelatnost, svakodnevno činimo sve da uskladimo naše proizvodne pogone sa evropskim standardima u čemu imamo veo-ma značajnu podršku državnih institucija i resornog ministarstva. Ta naša saradnja i pomoć će se morati intezivirati prilikom peri-oda pristupanja Evropskoj uniji, kako bi spremno dočekali izlazak na evropsko tržište, čemu će prethoditi prijem nove radne snage, njihovo usavršavanje i povećanje proizvodnje. Nadamo se skorom izlasku naših proizvoda na evropsko tržište, ali sve to ne zavisi od nas, već tu ključnu ulogu imaju nadležne institucije Crne Gore.

Glasnik: Proširujete djelatnost na ugostiteljstvo i turizam što je ite-kako značajno jer je to najefikasniji put za izvoz Vaših proizvoda. Što možete reći o tome?

D. Čavor: Prošle godine smo otpočeli sa novosagrađenim hotelom sa četiri zvjezdice, na Ivanovim koritima, na Lovćenu, opština Cetinje. Time smo otpočeli izvoz naših proizvoda kroz turističku ponudu. To je bio jedan naš veliki ulog kao i investicija, kako bi uz našu proizvodnju mogli turistima ponuditi veoma atraktivnu ponudu uz obilazak naših proizvodnih pogona i degustaciju speci-jaliteta, što turistima pričinjava veliki dozivljaj.

Glasnik: Koliko poslovna klima u Crnoj Gori ide na ruku proizvođa-čima iz Vaše branše?

D. Čavor: U privatnom biznisu sam od 1978. godine i ako to posma-tram kroz period od 38 godina privatnog biznisa, moram priznati da sam zadovoljan. Pored mnoštva biznis barijera koje su postoja-le, sadašnja situacija je mnogo bolja i moram reći da se nekoliko godina unazad osjeća veliki napredak i svakog dana ide na bolje, ali svakako ima još toga što treba da se uskladi sa evropskim stan-dardima i nadam se da će i to jednog dana doći na red. Nije sve u istitucijama Crne Gore, jer i mi sami se moramo mijenjati i ostaviti u prošlošti naše loše navike.

Glasnik: Želite li da komentarišete još nešto što je važno za temu o kojoj govorimo?

D. Čavor: Ništa posebno ne bih napomenuo, što već nijesam rekao. Ipak, mladima bih poručio da moraju imati malo više preduze-tničkog duha, jer je zna se sudbina privrede u njihovim rukama. Kada sam ja započinjao ovaj posao, nadležne institucije nijesu po-državale privatne djelatnosti, već naprotiv, ograničavali ih. Sada su uslovi sasvim drugačiji, država hoće da podrži biznis planove, samo treba odlučnosti onima kojima je to potrebno.

43

Broj 2Februar 2016.

Dragan Cavor, the owner of Niksen trade Cavor

National brand from Njegusi needs to be

protected

The protection of prosciutto from Njegusi as national brand is underway, and the production of domestic raw material, which will start by midyear, is a prerequisite of branding of finished product.

44


The family company “Niksen trade Ča-vor“ maintains the traditional way of producing specialties from Njegusi,

but also modernizes the production of pro-sciutto and cheese, introduces new stan-dards and follows good production practi-ce. After the farm with 100 dairy cows in Njegusi was constructed and the producti-on of cheese began, we have been putting the project of pig farm in Spuz into final stage. Therefore, along with the existing meat dryer in Njegusi, we will create the conditions for production of original and widely known prosciutto from Njegusi. We believe that the future of our business lies in bringing domestic products at the dining table of consumers in Montenegro as well as their presentation and placement to the tourists and foreign consumers, explains Mr. Dragan Cavor, the owner of the “Niksen trade Čavor“ from Njegusi for Glasnik.

Glasnik: The company “Niksen-trade-Ča-vor“ has been operating and developing in the Montenegrin market for more than two decades - since 1995. It started as family business, with small meat dryer, and today it is one of the biggest producers of far and wide famous prosciutto and cheese from Njegusi. Conventional, but unavoidable question – how did you manage?

D. Cavor: At the request of my parents I de-cided to stay in Njegusi and continue age--old family tradition, which exclusively relates to the production of traditional pro-ducts, prosciutto and cheese from Njegusi. In this period, we performed this activity as a form of cooperative service to state com-panies, which purchased raw materials in Serbia.

After many years of cooperative work, I dared to start with the individual produc-tion and develop as independent producer. I started business in small family meat dr-yer and purchased the raw materials out-side Montenegro. In the beginning of 1990 I registered family meat dryer and organi-zed production until 1999. Then, I bought meat dryer, which operated within “Agro-kominat 13 jul” from Podgorica, OUR “Mon-tena” Cetinje. Since then, the family com-pany “Niksen trade Cavor” has expanded and hired new labour force, opened retail facilities throughout Montenegro. Today, my immediate family - wife, son and dau-ghter- works in the company. Our produc-tion is being modernized, new world stan-dards are being introduced. The company also follows the good production practice and maintains the traditional way of pro-

ducing specialties from Njegusi. In brief, the answer to your question is resolution, willingness and determination of the fa-mily with modest support by the state and its institutions.

Glasnik: You say that your advantages, in comparison to other producers, are inhe-rited knowledge, skills and centuries-long tradition in preparing prosciutto and chee-se from Njegusi , but the famous climate in Njegusi as well.

D. Cavor: I believe that prosciutto and che-ese from Njegusi are widely known and they are the oldest brands in Montenegrin cuisine. In addition to inherited knowled-ge, skills and century-old tradition, “ruža vjetrova“ i.e. the mixture of Mediterranean and mountain climate, by which Njegusi is unique, may be the key factor of success. Due to unique climate, which the eminent experts from former Yugoslavia described in their elaborates as very favourable for production, biggest giant of the period in production of raw materials (pig breeding) and dried specialties from Njegusi, “Agro-kombinat 13 Jul“ from Podgorica decided to start the construction of first meat dr-yer of such capacities in Njegusi in 1982. In this period, Njegusi had very poor infra-structure, road communications, water and electricity supply. But, such a unique “ruza vjetrova“ mentioned in their elaborates shows that it gives specific smell and taste to specialties from Njegusi. Today, some people are trying to forget it and show it in different manner, but nature denies it. We are witnesses of existing products of poor quality which are not from Njegusi, but some people would like to present them as from Njegusi.

Glasnik: Soon you will produce indigenous prosciutto from Njegusi, since you have bo-ught Pig Farm in Spuz in which the produc-tion should start soon. When these capaci-ties could be finished and to what extent will domestic raw materials cover the pro-duction needs of your company?

D. Cavor: Seven to eight years ago we con-structed a new farm for a hundred dairy cows in Njegusi. We also started the pro-duction of milk of which we have made cheese from Njegusi. We can say this chee-se is made of domestic raw material and it may be deemed indigenous product.

Buying the pig farm in Spuz, which used to operate within “Agrokombinat 13 jul” Pod-gorica, and with already mentioned meat dryer in Njegusi we created a condition for

production of original and widely known prosciutto from Njegusi. We want to revive it and we want to work as in the past. At the same time, we consider it is the future of our production – to bring domestic pro-ducts back to the dining table of the consu-mers in Montenegro, to present and place these products to tourists who visit our country, but also to the consumers outside Montenegro.

According to the plan, the production (fat-tening of pigs at the farm in Spuz) should start during May or June this year in order to produce our own raw materials in No-vember of which we plan to make domestic products. We plan to raise the capacities of porkers as well as piglets at the maximum level which will amount to 20.000 pieces of both porkers and piglets in the course of a year. If it is necessary, we plan to increase the production of raw materials through cooperative relations with the local resi-dents and expending our capacities. It will primarily depend on demand of these pro-ducts in Montenegro. There is a possibility to export them outside our country.

Glasnik: You insist that prosciutto from Njegusi is a national brand and you say that you created conditions for that. Now you expect the moves of competent insti-tutions to put this work in the final stage.

D. Cavor: The protection of prosciutto and cheese from Njegusi as national brands is under way. All we have done according to the production plan of raw materials is the precondition for branding of finished pro-ducts. It had to be realized if we wanted to make our products different than others. Along with the aforementioned “ruza vje-trova”, we did all we had to do.

Now, it is up to state institutions which must deal with branding of our products in the near future and thus protect them from unfair competition and the false declarati-ons. It is known that there is no chance the products under the name of “Njegusi” offe-red at and outside of the market of Mon-tenegro these days are from Njegusi. For years, consumers are being deceived and it needs to be stopped in the near future. This industry needs to be put into regular courses, in the interest of the state and us, the producers who have been working in accordance with law. I think it is time to stop with the current practice, which made a lot of damage to everyone except those who have been following this practice.

Glasnik: You have announced that the farm

45

Broj 2Februar 2016.

in Spuz will be equipped in a modern way which implies the environment protection as well.

D. Cavor: It is logical to expect that our pro-duction needs to be in line with the legal framework, because it is inevitable as we approach the European Union. Therefore, such projects need to be supported from various funds in Montenegro and outside of our country.

Glasnik: Could you provide us with more details about the annual production.

D. Cavor: Our annual production amounts to cca 600 tons per year. It is difficult to say to what extent it covers the Montenegrin market, because we witness the growing number of abuse of these products. Sim-ply, everything produced in Montenegro is mostly called of Njegusi. This is often grey production and abuse of Njegusi brand. Therefore, we hope for final reaction of sta-te institutions in order to legally regulate this area.

Glasnik: You have said that policy of deve-lopment is aimed at winning new markets including the European through the con-stant modernization of production process, but also taking care of maintaining and keeping the tradition of experience and knowledge of hosts in production of pro-sciutto and cheese.

Glasnik: To what extent is the business climate in Montenegro favourable for the producers in your industry?

D. Cavor: I have been engaged in the private business since 1978. If I observe this throu-gh the 38-years-period of private business I must admit I am satisfied. Apart from the number of business barriers, which exi-sted, the current situation is much better. I must say a great progress has been made each day. On the other hand, a lot of work needs to be done on harmonizing with Eu-ropean standards and I hope it will also be regulated eventually. Everything is not up to the state institutions, because we need to change as well and leave our bad habits in the past.

Glasnik: Do you want anything else to add regarding to the topic of our conversation?

D. Cavor: I would not comment anything else I have not mentioned. Nevertheless, I would advice young people that they need to have more entrepreneurial spirit, since it is known that the destiny of economy is in their hands. When I started this business, the state institutions did not support but limited economic activities. The conditi-ons are different now, the state wants to support business plans. People only need to be determined.

D. Cavor: As serious producers, whom this is the basic and only economic activity, we do everything to align our production plants with European standards in which we have very significant support from the state institutions and line ministry. Our co-operation and support need to be intensifi-ed during the period of accession of Monte-negro to European Union in order to readily meet the requirements of the EU market which the hiring of new labour force, their training and increase of the production will precede to. We hope that our products will soon be available in the European market, but it does not depend entirely on us. Sta-te institutions of Montenegro play the key role.

Glasnik: You are expanding your activities on hospitality and tourism industry which is very significant, since it has been the most efficient way for the export of your products.

D. Cavor: Last year we started with the ne-wly built four-star hotel in Ivanova korita, Lovćen, municipality of Cetinje. Thus we started to export our products through to-urist offer. This was a big investment in order to make a high quality offer to tou-rists along with the visit to the production plants and tasting of our specialties. This is a very pleasant adventure for them.

46


Regionvijesti

Makedonija izvozi jaja u EU

Makedonija je dobila dozvolu za izvoz jaja u zemlje Evropske unije.

Prema odluci evropskih inspektora za hranu, Makedonija posjeduje program za kontrolu na salmonelu, kao i plan za praće-nje pesticida i otrova u jajima zbog čega je stavljena na spisak trećih zemalja koji u zemlje EU mogu da izvoze konzumna jaja.

U Makedoniji postoji oko 110 živinarskih farmi i one proizvode više od 50.000 jaja dnevno.

Makedonski živinari u potpunosti zadovo-ljavaju potrebe domaćeg tržišta, a oko pet odsto viška plasiraju na tržišta Srbije, te Crne Gore.

Makedonija ne uvozi konzumna jaja, pre-nosi Biz Life.

Česi kupili Badelova bezalkoholna pića

Češka kompanija Kofola sa zagrebačkim Badelom 1862 potpisala ugovor o kupovini tri marke bezalkoholnih pića Voćko, Nara i Inka.

Time je ove tradicionalne hrvatske napit-ke spasila od nestajanja, jer je Badel 1862 krajem decembra prošle godine zatvorio pogon za proizvodnju bezalkoholnih pića i zaustavio njihovu proizvodnju.

Badel će se ubuduće baviti samo alkohol-nim pićima i vinima, jer im je proizvodnja bezalkoholnih pića, koju je kupio prije de-set godina, svo vrijeme donosila gubitke.

U Kofoli su uvjereni da će sa tri nova be-zalkoholna pića u njihovom portfelju po-boljšati i konsolidirati svoju poziciju kao jednog od vodećih proizvođača bezalko-holnih pića u Evropi, izjavio je generalni direktor Radenske i Kofolin menadžer za Adriatic regiju Marian Šefčovič.

Tri bezalkoholna pića će se ubuduće proi-zvoditi u Radenski i prodavati u zemljama u regionu, prensoi Indikator.ba.

Kofola i Radenska su u decembru prošle

žno su industrijske, pa je u proizvodnju uloženo 58 odsto njihovog ukupnog obima, piše Blic.

Investitori smatraju da su za poboljšanje privlačnosti Srbije najvažnije politička stabilnost, poboljšanje imidža države i is-punjenje ekonomskih standarda Evropske unije.

Ambasador Evropske komisije u Beogradu Josep Lloveras ocijenio je da bi za Srbiju najvažnije bilo da dobije vladu jasne evrop-ske orijentacije koja će potrajati i obezbije-diti kontinuitet.

- Srbija ima obučenu i obrazovanu radnu snagu, dobru lokaciju, a sada i potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji bi trebalo da uskoro bude ratifikovan, pa ima dobre šanse da povrati status regi-onalnog centra koji je nekad imala, kazao je Ljoveras.

On je dodao da su glavne smetnje za veća ulaganja u Srbiju, njena “ranjiva mjesta” kao što su rastuća inflacija, pretjerani fi-skali troškovi, sve veći budžetski deficit, potreba povećanja izvozne baze i politička stabilnost, prenosi Ekonomist.cg.

Fabrika Peko u stečaju

Posljednjih 156 zaposlenih najstarije slove-načke fabrike obuće, tvrtke Peko iz Tržiča, dobilo je rješenja o otkazu kako bi se mogli prijaviti na berzu rada, prenosi FENA.

Stečajna upravnica Tadeja Tamše izjavila je da je nakon pregleda stanja u preduzeću ustanovila kako nema mogućnosti za dalje poslovanje fabrike, koja je bez obrtnih sred-stava, a radnici već tri mjeseca nijesu do-bijali plate. Zaposleni su većinom stari oko 50 godina i bez mogućnosti dobivanja no-vog zaposlenja u maloj opštini na granici

godine, prije zatvaranja proizvodnje bezal-koholnih pića, preuzeli od Badela punjenje i prodaju pića Pepsi na hrvatskom tržištu.

Pomoć stranim kompanijama

Strane kompanije, njih sedam, koje rade u slobodnim industrijskim zonama u Make-doniji za sedam godina dobile su ukupno 56 miliona eura državne pomoći, objavio je Centar za ekonomske analize, prenosi B92.

Prema analizi ekonomista tog skopskog istraživačkog centra, pomoć u državnim subvencijama i oslobađanju od poreza do-stiže i do 47 odsto visine sredstava koje su te strane kompanije uložile u Makedoniji.

Vesna Garvanlieva iz Centra za ekonom-ske analize rekla je da ako se ti troškovi prenesu na nivo generisanih novih zapo-šljavanja u tim kompanijama, onda jedno novo zapošljavanje košta 21 hiljadu eura.

Prema njenim riječima, makedonska eko-nomija bar za sada ne osjeća veliku korist od stranih investicija, ali bi mogla da se in-tenzivira u narednim godinama.

Njihovo učešće u ukupnom izvozu Make-donije iznosi 27 odsto, ali dodata vrijednost koju sedam stranih kompanija iz slobo-dnih zona daju bruto domaćem proizvodu Makedonije iznosi nepuni procenat. Kom-panije iz tehnoloških industrijskih razvoj-nih zona, koje su izvozno orjentisane, malo utiču na dodatu vrijednost, jer istovremeno i uvoze najveći dio inputa.

U anketi nevladine organizacije Deso u kojoj je učestvovalo 268 menadžera make-donskih kompanija, najveći dio njih se sa-glasio sa Vladinom politikom privlačenja stranih investicija.

Istovremeno, više od 70 odsto makedon-skih menadžera smatra da su domaće fir-me diskriminisane u odnosu na strane i očekuju jednak tretman.

Prosječna plata u kompanijama u slobo-dnim zonama je manje od prosjeka zarada na nivou Makedonije i iznosi 200 eura.

Srbija privlačna strancima

Srbija je šesta u jugoistočnoj Evropi prema ukupnoj privlačnosti za strana ulaganja, a bolje od nje rangirane su Rumunija, Turska, Bugarska, Grčka i Hrvatska, pokazuju poda-ci ankete sprovedene među 216 rukovodila-ca iz cijelog sveta.

Strane direktne investicije u Srbiji prete-

47

Broj 2Februar 2016.

s Austrijom pa će dobar dio na berzi ostati dok ne ispune uslove za penziju. Posebno je težak slučaj porodica u kojima su oba čla-na bila zaposlena u nekad prosperitetnoj fabrici, koja je propala nakon više neuspje-šnih pokušaja da joj se nađe strani partner ili osigura dokapitalizacija.

Trgovine Peka ostat će još neko vrijeme otvorene, dok se ne rasprodaju stare zalihe, nakon čega će i same biti prodate.

Stečaj obućare s vrlo starom tradicijom postao je neizbježan nakon što su državni fondovi kao suvlasnici i banke povjere-nici, među njima i najveći kreditor Nova Ljubljanska banka (NLB), odbile plan po-slovnog restrukturiranja i dokapitalizacije težak 4,4 miliona eura, kako bi preduzeće nastavilo da radi.

Peko je 1905. godine utemeljio veletrgovac Peter Kozina (po čijim je inicijalima dobila ime). Na vrhuncu svog razvoja 1990. godi-ne Peko je, s 5300 zaposlenih, proizvodio 3,7 miliona pari obuće godišnje, a artikle je prodavao diljem bivše SFRJ te izvozio u nekadašnji SSSR.

Imamović novi vlasnik Agrokomerca

Sarajevski privrednik Nihad Imamović novi je vlasnik Agrokomerca. Njegova fir-ma „Ein Natural” kupila je Prehrambenu in-dustriju, srce nekadašnjeg velikokladuškog giganta za šest miliona eura, na usmenom javnom nadmetanju, održanom u petak pred Opštinskim sudom u Velikoj Kladuši.

Osim Imamovića za Agrokomerc je bila za-interesirana i sarajevska firma „Silsila” koja je ponudila 2,6 miliona eura, Razvojna ban-ka FBiH koja je ponudila 1,1 milion eura te nekoliko drugih firmi koje su ponudile ma-nje iznose, piše novinska agencija Patria.

U Velikoj Kladuši pozdravljaju novi poslov-ni potez Imamovića. Očekuju nova ulaga-nja, više radnih mjesta, vjeruju u preporod bivšeg prehrambenog giganta.

Poslovna karijera Imamovića izuzetno je uspješna. Zajedno sa Nijazom Hastorom

stvarao je kompaniju ASA Holding. Nakon što se 2011. povukao u penziju, sa svojom firmom Ein Natural, koja proizvodi sokove jednostavnog naziva „Sok“, osvojio je trži-šte BiH za kratko vrijeme, prensoi Patria.ba.

Nisu zanemarive ni njegove političke veze. Nije tajna da je aktuelni premijer FBiH Fa-dil Novalić, imenovan na ovu poziciju po-četkom prošle godine, upravo prijedlog Ni-hada Imamovića.

Trebinjski vrtovi sunca

Trebinje će uskoro biti bogatije za još jedan hotelijersko-turistički kompleks. Riječ je o ugostiteljskom kompleksu visoke katego-rije pod imenom „Trebinjski vrtovi sunca“, koji će biti izgrađen na putu prema Milima, saopštili su tamošnji zvaničnici.

U kompleksu „Trebinjski vrtovi sunca“ će biti zaposleno oko 40 građana Trebinja.

Kako bi turistima, gostima i građanima ponudio potpuni ugođaj prilikom boravka, kompleks će biti smješten na vidikovcu sa koga se pruža pogled na sve ljepote Trebi-nja.

Investitor gradnje je Trebinjac na privre-menom radu u Italiji Vladimir Anđelić.

Prva faza građevinskih radova će obuhva-titi izgradnju restorana, okolnog uređenja i pratećih sadržaja u vrijednosti od milion eura, a u drugoj fazi će biti izgrađen hotel sa smještajnim kapacetetom od 100 ležaje-va, te prateći sportsko-rekreativni sadržaj.

Početak radova planiran je u februaru, a za-vršetak u julu mjesecu tekuće godine, pre-nose Biznis.ba / Indikator.ba.

Hrvatska vina u Japanu

Graševina, pošip, plavac mali, crljenak samo su neke od hrvatskih vinskih sorti koje su ovih dana osvojile kupce na Su-permarket Trade Showu, najvećem sajmu trgovine u Japanu.

Sva predstavljena vina Belja, PP Orahovi-ce, Kraljevskih vinograda i Zlatan Otoka odlično su, naime, ocijenjena pa Tsune-haru Hiyoshi iz distributerske kompanije Fuji Trading najavljuje znatno povećanje uvoza hrvatskih vina u Japan, kao i posjetu japanskih kupaca hrvatskim vinarijama u septembru, saopštili su iz Belja.

Na japanskom tržištu godišnje se popije 364 miliona litara vina, među kojima do-miniraju evropska što daje odlične šanse i hrvatskim vinima. Hiyoshi kaže kako je hrvatski izvoz sada neznatan, no zbog pozitivnih reakcija ubuduće će krasiti sve važnije sajmove i degustacije u Japanu. Ljiljana Vajda - Mlinaček iz Belja tvrdi kako se njihova graševina svježinom i au-tentičnošću pokazala odličnim izborom vina uz japansku kuhinju, čemu svjedoči kontinuirana i ponuda u odabranim trgo-vačkim centrima i restoranima u Japanu, piše Večernji list.

U restoranima Tokija i Osake važno mje-sto ima i crljenak Kraljevskih vinograda, koji je u kombinaciji s jadranskom tunom Japance nedavno osvojio na Sushi, Tuna & Wine festivalu u Zadru, istakao je Zoran Pantalon.

Gorivo jeftinije od mlijeka

Na benzinskim stanicama u Makedoniji, nakon najnovije korekcije Regulatorne ko-misije za energetiku, litar dizela košta 39 denara (0,63 eura), što je jeftinije od litra mlijeka.

Regulatorna komisija je na bazi smanje-nja cijene sirove nafte na svjetskom trži-štu u posljednje dvije sedmice u prosjeku od 19,51 odsto kao i većeg kursa dolara za 0,143 odsto u odnosu na nacionalni denar donijela odluku o smanjenju cijena goriva u Makedoniji za 3,5 denara.

Najnovijom odlukom regulatornog organa cijena dizela najniža je u istoriji Makedo-nije.

Cijena goriva u Makedoniji je među najni-žima u Evropi. Približno slična je u Ukrajini i Bjelorusiji, dok je u ostalim zemljama Sta-rog kontinenta daleko veća.

Cijena sirove nafte za jedan barel /159 lita-ra/ trenutno je na istorijskom minimumu i vrijedi ispod 30 dolara, prenosi Mondo.

Na svjetskom tržištu jedan barel vode ko-šta 31, a barel mlijeka oko 100 dolara.

48


Forum komora Srbije i Crne Gore

Unapređenje regionalne saradnje u oblasti turizma

Forum privrednih komora Srbije i Crne Gore „Unapređenje regionalne saradnje u oblasti turizma“ organizovan je 19. fe-bruara 2016. godine, u okviru Međunarodnog sajma turizma

u Beogradu.

Predstavljeni su rezultati aktivnosti ove dvije asocijacije, promovi-sani zajednički turistički proizvod i saradnja u oblasti zdravstve-nog turizma.

U plenarnom dijelu foruma učestvovali su pomoćnik ministra za turizam u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Re-publike Srbije Renata Pindžo, državni sekretar u Ministarstvu od-rživog razvoja i turizma Crne Gore Predrag Jelušić, potpredsednik Privredne komore Srbije Miroslav Miletić, potpredsednica Privre-dne komore Crne Gore Ljiljana Filipović, v.d. direktora Turističke organizacije Srbije Marija Labović, direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić, predsednik odbo-ra Udruženja za turizam Privredne komore Srbije Dejan Stanojević i predsednik odbora Udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore Dragan Purko Ivančević.

Nakon plenarnog dijela održani su paneli posvećeni saradnji u oblasti zdravstvenog i zimskog - aktivnog turizma.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Ljiljana Filipović ka-zala je da je forum susret brojnih aktera iz država kojima je turizam ugaoni kamen strategije ukupnog društvenog razvoja. Bogatstvo specifičnosti i unikatnih vrijednosti, visok stepen podudarnosti u tretiranju društvenog značaja turizma, kao i naglašena orijen-tacija ka inostranom tržištu – zajednički su imenitelji učesnika koji saradnjom i udruživanjem iskustava, znanja i ostalih resursa u budućim projektima mogu lakše i cjelovitije ostvariti zajedničke benefite u sve zahtjevnijoj globalnoj tržišnoj utakmici.

- Zajednički turistički proizvod, sačinjen od najbolje ponude naših zemalja, može biti atraktivan za veliki broj turista, te doprinijeti većoj prepoznatljivosti i produženju sezone. Regija pruža veliki potencijal za razvoj raznih kulturnih ruta i zdravstvenog turizma, koje karakterišu nesezonalnost, a nijesu još adekvatno valorizo-vane. Samo sinergetskim djelovanjem državnih, turističkih, zdra-vstvenih, kulturnih i drugih institucija podstaći će se dolazak turi-sta u naš region nezavisno od godišnjeg doba – rekla je Filipović.

Prema njenim riječima forum fokusira saradnju u cilju stvaranja novih mogućnosti za jačanje regionalne konkurentnosti, kreativ-nih partnerstava, novih inicijativa, inovativnih turističkih proizvo-da, odnosno odgovornog i održivog turističkog razvoja.

- Blizina evropskih centara, velike prirodne i kulturne raznolikosti na relativno malom prostoru, mogućnost da se većina atraktivnih lokacija može obići u toku jednog dana, kao i investicije u razvoj modernih hotela i usluga, kvaliteti su kojim Crna Gora može da doprinese zajedničkom turističkom proizvodu, atraktivnosti Re-giona, povećanju prometa, zaposlenosti, standarda stanovništva i uravnotežavanju razvoja – kazala je ona.

49

Broj 2Februar 2016.

Potpredsjednik Privredne komore Srbije Miroslav Miletić kazao je da ta zemlja postaje sve privlačnija turistička destinacija i ozbilj-niji turistički partner Crnoj Gori i zemljama u okruženju, koje su proteklih decenija više koristile turistički potencijal.

Prema njegovim riječima, velika podrška jačanju turističke privre-de u regionu jesu inicijative dvije privredne komore za unapređe-nje saradnje kroz kreiranje zajedničkog turističkog proizvoda za treća tržišta, privlačnog i za turiste evropskih zemalja, ali i za one sa dalekih destinacija.

- Riječ je o zdravstvenom i aktivnom turizmu, u kojima ćemo gra-diti zajednički konkurentan turistički proizvod i organizovati zaje-dnički nastup – od promocije, preko prodaje do usluga turistima - naglasio je potpredsjednik PKS. Podsjeća da je Srbija prošle godine zabeležila rast ukupnog broja turista za 11 procenata i povećanje deviznog priliva za 9,5 odsto. Trend rasta, očekuje se i u ovoj godini.

Srbija i Crna Gora, kako je rekao Miletić, komplementarna su tu-ristička tržišta. Turisti iz Srbije su na prvom mjestu inostranih turista u Crnoj Gori, a oni iz Crne Gore stalno u vrhu liste stranih gostiju u Srbiji – po broju dolazaka i noćenja.

- Boljim rezultatima turističkih privreda Srbije i Crne Gore, dopri-neće i aktivnosti naših komora, turističkih organizacija i nadle-žnih državnih institucijama na kreiranju i afirmaciji zajedničkog turističkog proizvoda i zajednički nastup na inostranim tržištima. Crna Gora i Srbija imaju šta da ponude stranim turistima i uvjeren sam da ćemo vrlo brzo naše namere o turističkom proizvodu dvije zemlje pretočiti u konkretne projekte - rekao je Miletić.

On je uvjeren da će zajednički turistički proizvod, ako ne ranije, biti predstavljen na sljedećem beogradskom sajmu turizma na kome će zemlja partner biti Crna Gora.

Diskusije tokom panela su imali Berislav Vekić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Republike Srbije, Marko Petričević, gene-ralni direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, Vlatko Stijepo-vić, izvršni direktor klastera zdravstvenog turizma i Medical SPA Asocijacije Crne Gore, Branko Diki Kaženegra, direktor TA “Adria D.M.C” i Luka Bulatović, direktor TA “Explorer”, Srđan Dživdžano-vić, generalni sekretar Asocijacije turističkih agencija Srbije-ATAS i predsjednik Grupacije turističkih agencija u Udruženju za turi-zam Privredne komore Srbije i Ivan Nastić, direktor Wildserbia.

50


Hrvatska

Solinska fabrika proizvodi za Maserati Levante

AD Plastik dobio je novi posao proizvodnje djelova za novi proizvod u Maseratijevoj proizvodnoj liniji, i to za luksuzni Maseratijev model Levante. Model Levante biće prikazan

na sajmu automobila u Ženevi. Time Maserati ulazi na konkuren-tno, ali unosno tržište luksuznih SUV-ova, a AD Plastik je prvi put razvojni partner za neki luksuzni model automobila jer je dosad uglavnom proizvodio djelove za vozila srednje klase. Pored ovog posla AD Plastik je potpisao ugovor za novo Fordovo vozilo B klase, EcoSport. EcoSport je pored Fieste, Mondea, Galaxyja, S-Maxa i Vi-gnale šesti model Forda u portfelju AD Plastika.

- Novi projekti za nas ne znače samo porast realizacije, odnosno porast prihoda. Saradnja s Maseratijem otvara jedno novo podru-čje u poslovanju AD Plastika. Osim što je ovo naš prvi zajednički razvojni projekt, Levante spada u kategoriju luksuznih vozila, mi u toj kategoriji dosad nismo često imali prilike sarađivati. Ovo je dokaz da imamo znanje, kapacitete i potreban kvalitet kako bismo odgovorili najzahtjevnijim kupaca. U prilog tome govori i činjeni-ca da smo ugovorili proizvodnju za novi Ford EcoSport koji će se proizvoditi u Rumuniji. Tamo postoji niz konkurentskih fabrika u okruženju, ali smo uspjeli odgovoriti zahtjevima kupca i time izba-citi konkurenciju iz igre, ističe Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika, piše Jutarnji list.

AD Plastik Grupa u 2015. godini ostvarila je porast ukupnih poslov-nih prihoda za 15 posto te rast prihoda od prodaje za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prihod je premašio milijardu kuna te je ostvaren rast dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od 121 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Neto dobit Grupe, pak, za 2015. godinu iznosi 44,3 miliona kuna, što je poveća-nje od 800 posto u odnosu na 2014. godinu. Matično društvo u Hr-

vatskoj ostvarilo je prihod od prodaje u iznosu od 753,8 milijuna kuna, što je rast od 26 posto u odnosu na 2014. godinu.

- U prošloj godini napravili smo značajan zaokret u poslovanju AD Plastika. Ostvareni rezultati potvrda su ispravnosti smjera kojim smo krenuli. Uprkos složenoj i zahtjevnoj situaciji u Rusiji, uspje-li smo povećati poslovne prihode AD Plastik Grupe za 15 odsto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Naš glavni cilj za 2016. godi-nu dalji je rast prihoda od prodaje, povećanje EBITDA marže na 12 odsto i nastavak smanjenja kreditnih obveza prema planu poslo-vanja. U svrhu poboljšanja profitabilnosti i ostvarivanja planiranih poslovnih rezultata za 2016. godinu, naši ključni ciljevi su rast na postojećim tržištima, unapređenje efikasnosti i jačanje financijske stabilnosti, otvaranje novih poslovnih tržišta te povećanje vrije-dnosti dionice”, izjavio je Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastika.

Na tržištima Evropske unije i Srbije u protekloj godini ostvaren je rast prihoda od 37,8 odsto u odnosu na 2014. godinu. Rezultat je to daljeg porasta iskoristivosti proizvodnih kapaciteta u Hrvatskoj i Srbiji. Osim projekta Edison, za popunjenost kapaciteta zaslužni su i projekti vezani za kupce PSA i Ford.

Iako rusko tržište automobila i dalje bilježi značajan pad, smanje-nje prihoda od prodaje u Rusiji nije značajno uticalo na kretanje planiranih prihoda AD Plastik Grupe. Fabrike u Rusiji počele su proizvodnju novih projekata, i to Renault Duster faza 2, novi Qa-shqai i Lada Vesta u protekloj godini, a i nominovane su za nove poslove Forda. AD Plastik Grupa na ruskom tržištu zabilježila je pad prihoda od 21,8 posto, što je znatno manje od ukupnog pada prodaje na ruskom automobilskom tržištu od 35,7 posto.

51

Broj 2Februar 2016.

Srbija

Mišković prodao Delta City u Beogradu i Podgorici

Kompanija Delta holding Miroslava Miškovića prodala je tržne centre Delta City u Beogradu i Podgorici za

202,75 miliona eura, potvrđeno je za B92.

Kupac je južnoafrički investicioni fond Hyprop investment limited. Kako navodi kupac, Delta City u Beogradu je kupljen za 127,75 miliona eura, od čega je 112 miliona prodajna cijena, dok će sa nešto manje od 16 miliona eura biti isplaćeni postojeći du-

govi bankama. Delta City u Podgorici pro-dat je za 75 miliona eura, od čega je 60 mi-liona cijena za sam objekat dok će sa nešto manje od 15 miliona eura biti isplaćeni bankarski zajmovi.

Kupovina je, kako se navodi u saopštenju Hyprola, podijeljena između same kompa-nije, koja je postala vlasnik 60 odsto ud-jela u oba tržna centra, dok je ostatak od 40 procenata kupila kompanija Homested

group holdings limitid, povezana sa Lui-som Norvalom, koji je jedan od direktora kompanije Hiprop.

Upravljanje tržnim centrima biće pove-reno novoformiranoj kompaniji u Velikoj Britaniji Histed. Narednih 12 mjeseci u nje-no ime centrima će upravljati Delta, dok će za to vrijeme Histed razmotriti otvaranje lokalne kancelarije u Beogradu.

52


Hrvatska

Zaštićena četiripršuta Sa četiri zaštićena pršuta na nivou Evropske unije Hrvatska je

stala uz bok Italije koja ih ima šest i Španije koja je zaštitila takođe četiri pršuta, proizvedena od tzv. bijele pasmine svi-

nja. Istarski pršut nosi oznaku izvornosti, a Krčki, Drniški i Dalma-tinski geografskog porijekla.

U drugom dijelu liste sa EU oznakom su Portugal sa tri, Francuska sa dvije te Slovenija koja je samostalno zaštitila jedino Kraški pr-šut. Prigovorom istaknutim prema pršutarima iz hrvatskog dijela Istre dežela je (ne)očekivano primorala RH na kompromis pa je taj pršut dobio dvostruki naziv Istarski/Istrski. Sekretar udruženja Dalmatinski pršut Ante Madir (i direktor Klastera hrvatski pršut) ističe kako je RH sa četiri zaštićena pršuta odlično trasirala mo-gući dugoročni razvoj ove proizvodnje uz novo zapošljavanje što je itekako bitno za ruralna područja u kojima se mahom nalaze pro-izvodni pogoni, a usto su danas pogođena i jakom depopulacijom.

- Hrvatsko tržište godišnje u prosjeku konzumira oko 700.000 pr-šuta od kojih tek oko 300 hiljada dolazi iz domaće proizvodnje. Smanjimo li uvoz u nekom doglednom razdoblju barem za 100.000, što nije nemoguće, bio bi to poseban uspjeh, kaže Madir i dodaje kako je prije godinu-dvije domaća proizvodnja povećana za 50-ak hiljada pršuta. Naime, ulaskom u EU riješen je, kaže, problem sigurnog snabdijevanja sirovinom, kvalitetnom i po prihvatljivoj cijeni. Prozivke domaćih svinjogojaca da pršutari ne kupuju siro-vinu na lokalnom nivou već je uvoze, Madir odbacuje.

- Dio sirovine, tvrdi, nabavljaju kod hrvatskih proizvođača, spre-mni su u domaćem dvorištu kupovati i više, no ponuda je nedo-voljna. Usto je opterećena i nepostojanjem saradnje svinjogojaca i klaoničara koji bi trebali zbrinuti ostatak sirovine jer, pršutarima

trebaju samo butovi. Mi u Hrvatskoj nažalost, nikako ne uspijeva-mo zatvoriti nijedan proizvodni ciklus kao konkurentan model, uvijek nešto ne štima. Posjetio je nedavno klanicu u mađarskom Kapošvaru koja dnevno obradi 3000 svinja i vidio tegljače koji su na klanje dovezli svinje sa farmi tri velika tovljača iz RH, kaže on.

- Apsurdima nikad kraja, oni voze svinje u klanicu udaljenu stotine kilometara, a mi putujemo tamo radi sirovine za pršute i vozimo je natrag umjesto da se sve to odradilo u Hrvatskoj, ističe Madir. Od 2012. kada je u Hrvatskoj pokrenuta sertifikacija pršuta do kraja 2015. zahtjevne kriterijume zadovoljilo je tek 97.000 među kojima je najbrojniji bio upravo Dalmatinski pršut sa 82.000 komada, iz-nosi Madir.

Glavninu posla odradile su dvije firme, Pivac i Voštane, na njih otpada ukupno 76.000 pršuta. Sada sa EU oznakama izvornosti i geografskog porijekla hrvatski pršuti, uvjeren je, imaju sigurnu bu-dućnost i otvoreno ne samo lokalno tržište već i izvoz. Dugoročni cilj klastera je na domaćem tržištu plasirati 60, a u izvozu 40 posto pršuta. U klasteru pršuta su 24 proizvođača. Neki ulažu u dodatne kapacitete, a u toku je i više novih investicija u pršutane.

- Naša područja su ekološki čista, a specifikacijom je utvrđena ob-veza da pršuti u fazi dimljenja, sušenja i zrenja moraju biti izloženi spoljašnjem zraku. Čuvamo tradiciju, ne koristimo zatvoreni re-žim komora kao ostala evropska konkurencija, veli Madir.

Otkriva da su pršutari iz Dalmacije zajedno s udrženjem Fajferica čiji članovi uzgajaju crnu slavonsku svinju ušli u novi projekt, proi-zvodnju prvih pršuta od te pasmine pa se na dalmatinskoj buri tre-nutno nalazi pošiljka od 15 budućih pršuta, piše Poslovni dnevnik.

53

Broj 2Februar 2016.

EBRD je već angažovao 37 miliona eura zaj-ma u ovaj projekt s ciljem podsticanja regi-onalne integracije energetskih tržišta bal-kanskih zemalja, dodaje se u saopštenju.

»Podržavanjem ključne regionalne preko-granične infrastrukture i stvaranjem većeg integrisanog tržišta povećava se ener-getska sigurnost. To je jedan od prioriteta EBRD-a u energetskom sektoru zapadnog Balkana. Ovaj projekat predstavlja važan korak ka uspostavljanju regionalnog trži-šta električne energije«, rekao je predsje-dnik EBRD-a Suma Chakrabarti.

On je, takođe, izrazio zahvalnost zbog, kako je rekao, velikodušnog doprinosa EU tom važnom projektu. Generalni direktor Evropske komisije za proširenje, Christian Danielsson, istakao je da je taj projekat »dio

Kako je saopštila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je orga-nizator samita, dio od ukupnog iz-

nosa ovih sredstava je namijenjen, takođe, unapređenju mrežne efikasnosti infrastuk-ture operatora Makedonskog elektropreno-snog sistema (MEPSO).

Koridor za prenos električne energije Is-tok-Zapad, kako se navodi u saopštenju EBRD-a dostavljenom Tanjugu, ima za cilj povezivanje tržišta električne energije Bu-garske, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Italije.

Projekat je dio programa povezivanja Zapa-dnog Balkana, a finansiraće se sredstvima iz fonda Instrumenata za pretpristupnu po-moć (IPA) kroz Okvir za investicije u Zapa-dni Balkan (WBIF).

Investicioni samit u Londonu

EU daje 12 miliona eura za energetski koridor na BalkanuEvropska unija potvrdila je na Investicionom samitu zapadnog Balkana u Londonu kome su prisustvovali premijeri svih balkanskih zemalja, da će obezbjediti 12 miliona eura bespovratnih sredstava za izgradnju prvog električnog interkonektora između Albanije i Makedonije.

napora Evropske komisije u okviru podrške pogramu povezivanja zapadnog Balkana«.

»Izgradnjom dalekovoda će se poboljšati sigurnost snabdijevanja i stabilnost ele-ktroenergetskog sistema dvije zemlje. To će, takođe, pomoći da se razvije regionalno tržište električne energije koje će omogući-ti upravljanje proizvodnjom i prenosnim kapacitetima za cio zapadni Balkanu, a ne u nacionalnim okvirima. To će smanjiti ra-sipanje energije i višak kapaciteta«, rekao je on.

Evropska unija je najveći pojedinačni do-nator EBRD-a. U 2015. godini je toj banci stavila na raspolaganje 179 miliona eura, što je oko polovine ukupnih donatorskih sredstava EBRD-a, navodi se u saopštenju.

54


Rio Tinto

Eksploatacija litijuma u Srbiji Rudarsko-metalurški gigant „Rio Tin-

to” planira projekat eksploatacije li-tijuma u Srbiji, prenio je australijski

dnevnik Sidney Morning Herald.

Jedan od rukovodilaca ove britansko-au-stralijske korporacije Alan Davis, rekao je da je lokacija Jadar kod Loznice izuzetna zbog svojih potencijala u litijumu i boru.

- Svijetu će biti potrebno mnogo više litiju-ma u budućnosti zbog elekričnih automo-bila. Nadamo seda ćemo biti u stanju da snabdevamo taj sektor i budemo strateški partner bilo nekom proizvođaču automobi-la, bilo baterija - rekao je Davis.

Cijene litiuma naglo su porasle (sa 4.900 dolara za tonu na 10.000) pošto je drastično porasla potražnja za litijum-jonskim bate-rijama. Očekuje se da će te baterije biti i sve

traženije od proizvođača električnih auto-mobila poput Tesle i Nisana. Tražene su i kao izvor energije u domaćinstvima.

Analitičar Matthew Schembri ocijenio da će cijene tog metala nastaviti da rastu i u narednih šest mjeseci.

Srbija je nedavno usvojila novi Zakon o ru-darstvu i geološkim istraživanjima, kako bi privukla strane direktne investicije u veli-ke rudarske projekte. Ovo je važan korak koji će omogućiti napredak projekata kao što je Jadar. Srbija je i dalje jedino mesto na svijetu gde je pronađen jadarit, novi mi-neral koga su 2004. godine pronašli geolozi Rio Save, ćerke kompanije Rio Tinto Grupe.

Ležište Jadar je ležište litijuma i bora sv-jetske klase i među najvećim je ležištima litijuma na svijetu. Ukoliko bude razvijen,

projekat „Jadar“ će obuhvatiti moderan ru-dnik i fabriku za preradu rude i mogao bi da snabdijeva više od 10 procenata svjetske potražnje za litijumom u dalje proizvodne namjene, uključujući proizvodnju baterija i vozila na električni pogon.

U toku su studije koje će odrediti optimal-nu veličinu buduće operacije, koja bi radila komplementarno sa postojećim rudnikom borata u vlasništvu Rio Tinto Minerala u južnoj Kaliforniji.

Tokom naredne dvije godine, projektni tim kompanije Rio Tinto izradiće brojne studi-je, kako bi što preciznije bila procijenjena tehnička, ekološka, ekonomska i društvena održivost projekta. Ishod pomenutih stu-dija će odrediti da li projekat može preći u fazu izrade konačne Studije opravdanosti.

• 7. AVGUST Podgorica• ADRIATIC SBS Tivat• AGROMONT Nikšić• ART BETON Podgorica• ART GRAFIKA Podgorica• ATOL-COMMERCE Nikšić• AUTO KREŠO Podgorica• BARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ Bar• BB SOLAR Podgorica• BENTA KOMERC Pljevlja• BONESA Bar• CENTROMETAL Podgorica• CONFIRM Tivat• CUNGU & CO Ulcinj• D PHOTO Tivat• DAMIS Podgorica• DANLAB Podgorica• DANPE COMMERCE Herceg Novi• DEKOR IVA Nikšić• DMD DELTA Podgorica• DONATOR Podgorica• DRUM Podgorica• DžEK POT Podgorica• EFUSION Nikšić• ELAMONT Herceg Novi• ELTEC Ulcinja• ELEKTROVOD Podgorica• ENTEXT Podgorica• EURO-CASA Podgorica• EUROPROJEKT Podgorica• EUROŠPED Podgorica• EXPO COMMERCE Kotor• FOBRA Podgorica• GASTRONOM MONTENEGRO Budva• GLOSARIJ Podgorica• GORENJE Podgorica• ICECOM Podgorica• ING-INVEST Podgorica• IVNIK Podgorica• HAPPY DOG Nikšić• HEMOMONT Podgorica• JET DIRECT Podgorica• JOLLY COMMERCE Nikšić• JUGOBICIKL Podgorica• K & M SISTEM Nikšić• KATUNJANIN Herceg Novi• KAVARIĆ GROUP Podgorica• KOMPAS MONTENEGRO Budva• KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica

• LIKAPROM Podgorica• LOGICAR Bar• LUKA KOTOR Kotor• LUXOR Nikšić• MARMIR Podgorica• MATKOM Nikšić• MATINO COMPANY Bijelo Polje• MEDITAS Podgorica• MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje• MINPEK Nikšić• MONTCARON Podgorica• MONTEFISH Tivat• MONTECO ICN Podgorica• MONTELL Cetinje• MONTE PARTS Podgorica• MONTINSPEKT Podgorica• NIKOLIC 4S Kotor• NOVA ENERGIJA Podgorica• OCEAN MONTENEGRO Bar• OPREMA Podgorica• RALEX RRB Podgorica• RAI M Nikšić• REMID VIS Podgorica• SAČ Podgorica• SEAKS Podgorica• SIGILLUM Podgorica• SINCOMMERCE Podgorica• SJEVER MONT Podgorica• SKILL INŽENJERING Podgorica• SOMBOREX Podgorica• ŠKORPION Herceg Novi• TAGOR Podgorica• TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac• TEHNOBAR Podgorica• TEHNO LUX Podgorica• TELEMONT Podgorica• TEMASO Nikšić• TERMOELEKTRO-MONT Podgorica• TRING Podgorica• VETERINUM Ulcinj• UNO-NK Nikšić• VATROOPREMA Podgorica• VELETEX Podgorica• VERITAS Bijelo Polje• VIA PARADISO Podgorica• VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi• VU - TI INŽENJERING Bar• W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor• ZRNOŽIT Cetinje

• 7. AVGUST Podgorica• ADRIATIC SBS Tivat• AGROMONT Nikšić• ART BETON Podgorica• ART GRAFIKA Podgorica• ATOL-COMMERCE Nikšić• AUTO KREŠO Podgorica• BARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ Bar• BB SOLAR Podgorica• BENTA KOMERC Pljevlja• BONESA Bar• CENTROMETAL Podgorica• CONFIRM Tivat• CUNGU & CO Ulcinj• D PHOTO Tivat• DAMIS Podgorica• DANLAB Podgorica• DANPE COMMERCE Herceg Novi• DEKOR IVA Nikšić• DMD DELTA Podgorica• DONATOR Podgorica• DRUM Podgorica• DžEK POT Podgorica• EFUSION Nikšić• ELAMONT Herceg Novi• ELTEC Ulcinja• ELEKTROVOD Podgorica• ENTEXT Podgorica• EURO-CASA Podgorica• EUROPROJEKT Podgorica• EUROŠPED Podgorica• EXPO COMMERCE Kotor• FOBRA Podgorica• GASTRONOM MONTENEGRO Budva• GLOSARIJ Podgorica• GORENJE Podgorica• ICECOM Podgorica• ING-INVEST Podgorica• IVNIK Podgorica• HAPPY DOG Nikšić• HEMOMONT Podgorica• JET DIRECT Podgorica• JOLLY COMMERCE Nikšić• JUGOBICIKL Podgorica• K & M SISTEM Nikšić• KATUNJANIN Herceg Novi• KAVARIĆ GROUP Podgorica• KOMPAS MONTENEGRO Budva• KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica

• LIKAPROM Podgorica• LOGICAR Bar• LUKA KOTOR Kotor• LUXOR Nikšić• MARMIR Podgorica• MATKOM Nikšić• MATINO COMPANY Bijelo Polje• MEDITAS Podgorica• MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje• MINPEK Nikšić• MONTCARON Podgorica• MONTEFISH Tivat• MONTECO ICN Podgorica• MONTELL Cetinje• MONTE PARTS Podgorica• MONTINSPEKT Podgorica• NIKOLIC 4S Kotor• NOVA ENERGIJA Podgorica• OCEAN MONTENEGRO Bar• OPREMA Podgorica• RALEX RRB Podgorica• RAI M Nikšić• REMID VIS Podgorica• SAČ Podgorica• SEAKS Podgorica• SIGILLUM Podgorica• SINCOMMERCE Podgorica• SJEVER MONT Podgorica• SKILL INŽENJERING Podgorica• SOMBOREX Podgorica• ŠKORPION Herceg Novi• TAGOR Podgorica• TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac• TEHNOBAR Podgorica• TEHNO LUX Podgorica• TELEMONT Podgorica• TEMASO Nikšić• TERMOELEKTRO-MONT Podgorica• TRING Podgorica• VETERINUM Ulcinj• UNO-NK Nikšić• VATROOPREMA Podgorica• VELETEX Podgorica• VERITAS Bijelo Polje• VIA PARADISO Podgorica• VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi• VU - TI INŽENJERING Bar• W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor• ZRNOŽIT Cetinje

56


Svijetvijesti

Rast zaposlenosti zahvaljujući ženama

Njemačka ima jednu od najviših stopa za-poslenosti u Evropi posljednjih 10 godina, a velikim dijelom to može zahvaliti ubrza-nom zapošljavanju žena, prenio je Poslov-ni.hr.

Sa 78 posto zaposlenih žena u dobi od 24 do 64 godina, Njemačka je zauzela drugo mje-sto, odmah iza švedskih 80 posto, kada se gleda zaposlenost žena u toj dobi.

Još važnija je činjenica što je stopa zapo-slenosti porasla 9 procenata u proteklih 10 godina, dok je u ostatku EU ona ostala goto-vo nepromijenjena, piše Bloomberg.

Oko 73 posto njemačkih žena je radilo u 2014. godine što je 10 posto više nego 2005. godine. Država se u velikoj mjeri pobrinula da bi više žena moglo raditi pa je utrostru-čen broj mjesta u vrtićima.

Do većeg zapošljavanja žena dovelo je i fleksibilnije tržište rada tako da sada lakše dobijaju poslove u kojima se ne radi puno radno vrijeme.

Alphabet najvrijednija kompanija na svijetu

Alphabet, holding kompanija osnivača Googlea, postala je najvrijednije preduzeće na svijetu, skinuvši tako s trona Apple.

Osnivači Googlea, Larry Page i Sergey Brin prošle godine su stvorili Alphabet, tokom prošle godine kao krovnu kompaniju za sve svoje poslove, prenosi Biznis.ba.

Vrijednost Alphabet-a iznosi oko 568 mili-jardi dolara, dok je vrijednost Apple-a 535 milijardi. Zasluga za to je objavljivanje neto prihoda kompanije od 4,9 milijardi dolara u četvrtom kvartalu, što je povećanje s 4,7 milijardi dolara zabilježenih prošle godine.

Objava te vijesti pozitivno se odrazila na trgovanje dionicama, s obzirom na to da je vrijednost dionica Alphabet-a skočila de-vet odsto, nekoliko sati kasnije.

Apple je postao najvrijednija kompanija u

Americi 2010. godine, kad je s trona zbacio Microsoft.

Kinezi kupili berzu u Čikagu

Kineska investiciona kompanija postigla je dogovor o kupovini berze u Čikagu, koja je osnovana prije više od 130 godina, piše Bloomberg.

Kompanija Chongqing Casin Enterprise Group potpisala je ugovor o kupovini ber-ze čime će dobiti pristup tržištu hartija od vrijednosti, vrijednom 22 hiljade milijardi dolara.

Berza u Čikagu stara 134 godine biće prva američka berza u vlasništvu kineske kom-panije. Ta berza pokriva oko 0,5 odsto ber-zanskih transakcija u Sjedinjenim Američ-kim Državama (SAD), prenosi B92.

Propisi u SAD nalažu da se kupoprodaja usmjeri na berzu koja u tom trenutku nudi najbolje cijene akcija.

Među manjinskim vlasnicima Čikaške ber-ze su E-Trade Financial, Bank of America, Goldman Sachs i JPMorgan Chase, a oče-kuje se da će i manjinski vlasnici prodati svoj udio.

Finansijski detalji prodaje Čikaške berze nijesu objavljeni, a dogovor tek treba da odobre američki regulatori.

Moda motor italijanske ekonomije

Italijanska modna industrija je u dobroj formi. Prema nedavnoj studiji investici-one banke Milan Mediobanca, italijanska modna industrija raste brže od drugih in-dustrija u ovoj zemlji. Modne kuće su finan-sijski moćnije, profitabilnije i ulažu više. Studija je pokazala da su 143 modne kuće, od kojih svaka ima oko 100 miliona eura u prodaji, manje zadužene, te imaju bolju po-ziciju likvidnosti od drugih sektora.

– Ukratko, modna industrija su razvilane samo kao figura, nego i kao industrijski motor rasta, kazala je analitičar Nadia Por-

toli za list Standard.

Modna industrija ima gotovo pet posto ud-jela u BDP-u Italije, a postoji trend njegovog daljeg povećanja.

Prema procjenama analitičara, u 2015. go-dini očekuje se dvocifreni rast u sektoru. Najveću profitabilnost pokazala je modna kuća Giorgio Armani sa prometom od 2,6 milijardi eura, a tu su proizvođač jakni Moncler i firentinska modna kuća Salvato-re Ferragamo.

Koketirajući sa berzanskim tržištima mo-dne zvijrzde kao što su Brunello Cucinelli, Salvatore Ferragamo ili Moncler udvostru-čili su svoje cijene od vremena javne ponu-de dionica (IPO). Ovo je čak uvjerilo i skep-tike kao što su Renzo Rossi, osnivač Diesel Grupe, Ermenegildo Zegna i recimo 80-go-dišnji Giorgio Armani da ne isključuju IPO.

Udruženje luksuznih trgovina Altagamma smatra da berza nijetoliko važna kao izvor finansiranja, već za imidž kompanije.

Veliki proizvođači nafte bi da zamrznu proizvodnju

Ujedinjeni Arapski Emirati podržali su pre-dlog velikih proizvođača nafte da se zamr-zne nivo proizvodnje kako bi se zaustavio pad cijena tog energenta.

Rusija, Saudijska Arabija, Katar i Venecue-la saopštile su da su spremne da ograniče proizvodnju na januarskom nivou, ali samo ako im se pridruže i drugi proizvođači.

Kuvajt je podržao predlog, dok je Iran naveo da podržava pokušaj zaustavljanja pada cijena, ali i da on sam neće ograničiti proi-zvodnju, prenose Nezavisne novine.

Nakon pada prošle sedmice na 13-ogodišnji

57

Broj 2Februar 2016.

minimum, cijene nafte su sada u porastu, što je »poguralo« i akcije na svjetskim ber-zama.

Ministar energetika UAE, Mohammed Al Mazrouei, rekao je da Emirati podržavaju svaki predlog o zamrzavanju proizvodnje konsenzusom Organizacija zemalja izvoz-nica nafte (OPEC) i Rusije koja nije članica tog kartela.

Dok većiona članica OPEC-a i Rusija žele dogovor o ograničenju proizvodnje, Iran je poručio da želi da poveća proizvodnju nafte pošto su mu ukinute međunarodne sank-cije.

Evropa pozvala Kinu da ograniči proizvodnju čelika

Evropski komesar za trgovinu Cecilia Malmstrom pozvala je Kinu da ograniči prekomernu proizvodnju u industriji čeli-ka, jer preko niskih cijena ugrožava kom-panije iz Evrope.

- Pozivam vas da preduzmete sve raspo-ložive mjere za ograničavanje prekomjer-ne proizvodnje čelika i drugih uzroka koji pogoršavaju situaciju - napisala je Malm-strom u pismu upućenom kineskom mi-nistru trgovine Gao Huchengu, prenosi SEEbiz.

U pismu, koje je poslato 29. januara, Kina je upozorena da će se krajem ovog mjeseca suočiti sa novim istragama u EU zbog na-vodnih dumping cijena njenih proizvoda. Takođe navedeno je da je ukupan izvoz če-lika iz Kine porastao za 50 odsto u ovoj go-dini, što je destabilizovalo globalno tržište, naročito EU.

Kina drži čak polovinu svjetske proizvo-dnje čelika, ali više nije u stanju da apsor-buje tako velike količine, jer se njena eko-nomija »hladi«.

Zvanični Peking je najavio da će smanjiti proizvodnju čelika čak 150 miliona tona u narednih pet godina, ali je to i dalje znatno ispod 340 miliona tona, koliki je godišnji vi-šak Kine po mišljenju stručnjaka.

Boeing pravi Air Force One

Američki proizvođač aviona Boeing radiće novi američki predsjednički avion Air For-ce One. Američko ministarstvo odbrane je od Airbusovog konkurenta službeno naru-čilo izradu. Novi jumbo jet tipa 747-8 će za-mijeniti stari 747 Jets kojim su predsjedni-ci letjeli širom svijeta od početka 1990-ih.

Air Force ima dvije mašine koje su poseb-no prilagođene potrebama šefova u Bijeloj kući. Pentagon je objavio je u petak da je Boeing dobio inicijalni ugovor u iznosu od 25,8 miliona dolara (23,8 miliona eura). Sada preduzeće mora razviti plan koji će pokazati koliki budžet može odgovoriti na sve zahtjeve.

Koliko će dva nova aviona koštati, mini-starstvo odbrane još nije objavilo. Prema “Wall Street Journalu” prema ranijim pro-cjenama budžet će iznositi više od 1,6 mi-lijardi dolara.

Nove mašine će biti opremljene najnovijim komunikacijskim tehnologijama, između ostalog, i antiraketnim uređajima. Boeing je bio jedini kandidat, piše list.

Već je poznato još od prošle godine da će sadašnji Air Force One otići u penziju.

Najniže poslovno povjerenje od sredine prošle godine

Ekonomsko povjerenje u eurozoni u fe-bruaru je palo drugi mjesec uzastopno, što povećava šanse da će Evropska centralna banka najaviti novu rundu podsticaja.

Prema saopštenju Evropske komisije, in-deks povjerenja direktora kompanija i po-trošača pao je u februaru na 103,8 poena sa januarskih 105,1 poena, što je najniži nivo od juna prošle godine.

U uslovima pada cijena sirovina i zabri-nutosti zbog stanja globalne ekonomije, predsjednik ECB-a Mario Draghi je ranije kazao da je ta institucija spremna da već u martu prilagodi monetarnu politiku kako bi sačuvala oporavak eurozone i podstakla inflaciju koja je znatno ispod cilja ECB od nešto ispod dva odsto, prenosi Tanjug.

- To su novi loši podaci koji povećavaju šansu za dodatnim podsticajima - smatra-ju analitičari.

Povjerenje među potrošačima je palo na minus 8,8 poena sa minus 6,3 poena iz ja-nuara, pokazao je izvještaj EK, dok je pov-

jerenje u uslužnom sektoru palo na 10,6 poena sa januarskih 11,5 poena.

Povjerenje u maloprodajnom i industrij-skom sektoru je takođe evidentiralo pad.

Najnoviji podaci dolaze nakon niza razo-čaravajućih pokazatelja. Naime, inflacija u eurozoni je u januaru porasla sporijim tem-pom od prvobitno saopštenog, što je napra-vilo samo dodatni pritisak na ECB.

Indeks poslovnog povjerenja u Njemačkoj, kojeg izračunava ekonomski institut Ifo, pao je u februaru treći mjesec uzastopno, dok se poslovno povjerenje u Francuskoj takođe pogoršalo.

Lagard za šire finansijske instrumente iz predostrožnosti

Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde izjavila je da će cijene nafte i drugih sirovina ostati niske još izvesno vreme i najavila da će Fond razmotriti jačanje i širenje svoje po-nude finansijskih instrumenata iz predo-strožnosti.

Lagardova je rekla da razvijene ekonomije treba da preduzmu korake da podrže rast putem prilagodljive monetarne politike i ulaganja u infrastrukturu, dok privrede u usponu mogu da pomognu povećanjem ne--robnih prihoda i vođenjem fleksibilnijih politika deviznog kursa, izveštava Rojters.

Ona se založila za jačanje mreže globalne finansijske bezbjednosti, kako bi se ograni-čili efekti kineskog ekonomskog usporava-nja, iznoseći u tom smislu nekoliko detalja.

- Moglo bi se razmišljati o jačanju i šire-nju globalnih finansijskih instrumenata iz predostrožnosti koji koriste svima, rekla je Lagardova.

Kako je dodala, mogla bi da se poveća i bez-bjednosna mreža tokom sljedećih nekoliko mjeseci, MMF će razmatrati sa zemljama članicama ova i druga pitanja u vezi sa međunarodnim monetarnim sistemom, prenosi BBC.

58


Poslovni forum Crna Gora - Italija

Saradnjom do transfera znanja i tehnologijaEkonomska realnost zahtijeva nove sadržaje u biznisu. Crna Gora može da slijedi italijanski model razvoja u kojem mala i srednja preduzeća sa kvalitetnim proizvodom imaju glavnu ulogu.

Forum crnogorskih i italijanskih privrednika organizovan je 15. februara 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore. Skup na kojem su razmatrane mogućnosti unapređenja pri-

vredne saradnje, realizovan je sa Asocijacijom prijateljstva Pulja--Montenegro.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić kazao je da nova ekonomska realnost zahtijeva i nove biznis sadržaje, ali da dug istorijat privredne saradnje i dobro međusobno poznavanje mogu pomoći da se lakše sagledaju i definišu prioriteti u zajednič-kim razvojnim projektima.

Zahvalio je Udruženju prijateljstva Crne Gore i Pulje i njenom predsjedniku Ricardu Di Mateu zbog opredjeljenja da se trajno posvete njegovanju zajedničkog kulturno-istorijskog naslijeđa i tradicionalno bliskih odnosa naše zemlje i regije Pulja. Djelovanje ovog Udruženja i saradnja sa njima, doprinose očuvanju najsvje-tlijih stranica istorije koje je ispisala Kraljevina Crna Gora, a regija Pulja umjela da pamti i sačuva.

- Kroz direktnu saradnju preduzeća će dobiti još konkretniju po-dršku u privrednoj razmjeni, pronalaženju strateških partnera, analizi tržišta, kao i olakšani pristup evropskim fondovima i finan-siranju. Saradnja će omogućiti i napredak u transferu tehnologija i znanja, ali i iskustva u oblasti privrede koja Crnoj Gori mogu da pomognu na putu ka članstvu u EU. Crna Gora može da slijedi itali-janski model razvoja u kojem mala i srednja preduzeća sa kvalite-tnim proizvodom imaju glavnu ulogu – istakao je Saveljić.

Prema njegovim riječima, crnogorskim preduzećima je potrebna fleksibilnost i snažan preduzetnički duh, međusobno udruživanje koje podstiče znanje i kreativnost, različite forme učenja i prila-gođavanja, sa fokusom na jačanju konkurentnosti. Treba joj novi investicioni ciklus na putu do samoodržive i konkurentne ekono-mije. I Italiji i Crnoj Gori su, kaže, potrebni novi projekti radi trajnog obezbjeđenja rasta, budući da je Italija izašla iz dugotrajne recesije nakon krize koja je teško pogodila njenu ekonomiju 2009. godine, dok je Crna Gora ostvarila rast od 3,5% u 2015 godini.

- Očekuje nas pojačani angažman u pravcu ekonomske kapitali-zacije strateške pozicije mediteranske regije. Kina gradnjom auto-puta u Crnoj Gori i brzim prugama utire novi put svile ka Evropi na čijoj su ruti Crna Gora i Mediteran. Italija se nalazi u centru spro-

vođenja evropske agende za Balkan, a Crna Gora je postala središte italijanske energetske strategije za Jugoistočnu Evropu. Jadranski basen će se čvršće povezati visokonaponskim mrežama postavlje-nim na morskom dnu. Vlade Crne Gore, Hrvatske, Albanije i Bosne i Hercegovine su svojim potpisom stvorile pravni okvir za reali-zaciju projekta koji će povezati trans-jadranski i jadransko-jonski gasovod – kazao je on.

Dodao je da se, pored planiranih kapitalnih investicija u oblasti energetike, očekuju i projekti izgradnje elektrana na biomasu, radovi na elektroprenosnoj mreži i javnoj rasvjeti, mikrocentrale koje proizvode struju koristeći fermentaciju deponijskog gasa, te vjetroparkovi.

Podsjetio je da je Italija jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore. U 2015. godini je zauzimala drugo mjesto u našem izvozu, a četvrti je partner u ukupnom crnogorskom uvo-zu. U 2015. godini ukupna robna razmjena iznosila je 157,7 miliona eura, što predstavlja povećanje 4,5% u odnosu na 2014. Iako limiti-rano obimom, tržište Crne Gore je komplementarno italijanskom, što znači da su apsorpcione i proizvodne mogućnosti dva tržišta veoma naklonjena jedno drugom.

Crna Gora je nizom podsticaja postala poželjna destinacija za in-dustrijske parkove u koje je Italija već investirala u okruženju.

- Postoji nekoliko desetina domaćih preduzeća koji imaju proizvo-de, kompetentne ljude, ali su finansijski iscrpljeni, pa im za nove tehnologije i iskorak u svijet treba dokapitalizacija. Metalopre-rađivačka industrija je takav primjer. Crna Gora posjeduje ključne kompetencije u metalo-prerađivačkoj i mašinskoj industriji i ima kapacitet da proizvodi i složene podkomponente koje zahtijevaju dobar inžinjering i dizajnerske vještine – rekao je potpredsjednik Komore.

Obrazovanje je još jedna oblast sa velikim potencijalom za sara-dnju. Saveljić podsjeća da Privredna komora sprovodi intenziv-ne edukativne aktivnosti, treninge i obuke za sticanje znanja i uvođenje sistema kvaliteta usklađenih sa evropskim standardima i potrebama tržišta rada. Komora učestvuje u velikom broju među-narodnih projekata usmjerenih na jačanju stručnih kompetencija malih i srednjih preduzeća.

59

Broj 2Februar 2016.

Istakao je i potencijale u oblasti poljoprivrede.

- Crna Gora ima odličan kvalitet zemljišta, kao i obilne i čiste iz-vore vode čime može biti konkurentna u proizvodnji organske hrane bazirane na nisko-tehnološkim metodama. Proizvodnja i prerada ribe je investicioni potencijal, zahvaljujući nižim troškovi-ma prerade u odnosu na konkurente iz EU zemalja. Joint ventures između lokalnih i stranih kompanija treba da bude glavni pokretač novih investicija u ovom podsektoru – rekao je on, dodajući da pol-joprivreda može imati veće koristi od kultura mediteranskog voća, masline, vinove loze.

Pored pomenutih sektora, intenzivniju saradnju je moguće ostva-riti u drvoprerađivačkoj industriji, tretmanu voda, uklanjanju otpa-da i uvođenju sistema kvaliteta u građevinarstvu, turizmu i dru-gim oblastima.

- Budućnost privrednih odnosa Crne Gore i Italije otvara mnogo mogućnosti i zahtijeva puno strateškog rada i planiranja. Privre-dna komora Crne Gore će biti pouzdan partner na putu realizacije vaših poslovnih ideja i projekta – obratio se privrednicima dvije zemlje Saveljić.

Rikardo Di Mateo, predsjednik Asocijacije prijateljstva Pulja-Mon-tenegro, kazao je da je ova asocijacija nastala prije godinu zahva-ljujući velikoj želji privrednika te italijanske regije za saradnju sa Crnom Gorom.

- Ova asocijacija za zadatak ima poboljšanje kulturnih, ekonom-skih, trgovinskih kao i drugih aspekata saradnje sa Crnom Gorom. U Pulji su brojne kompanije koje žele da investiraju u ovaj prostor. I prisustvo velikog broja privrednika ovom forumu nas uvjerava u

opravdanost projekta jačanja veza dvije zemlje – kazao je Di Ma-teo.

Predsjednik Privredne komore Fođe Fabio Porecca predstavio je ovu asocijaciju koja okuplja privrednike sjevera Pulje i zalaže se za internacionalizaciju njihovog poslovanja.

- Pulja je regija sa najvećim rastom u Italiji, naročito u turizmu i po-ljoprivredi i upravo u tim oblastima vidim mogućnosti za sinerget-sko djelovanje sa Crnom Gorom. Možemo vam prenijeti inovacije, sarađivati u proizvodnji organske hrane, oblasti nekretnina, kao i u izgradnji obnovljivih izvora energije. Potencijala za saradnju je mnogo. Među privrednicima koji su ovdje su i oni koji se interesuju za razvijanje sopstvene proizvodnje u Crnoj Gori, pošto za to nudi-te poreske povoljnosti – rekao je Porrecca.

On je istakao da Pulja može dati podršku Crnoj Gori u evrointegra-cijama i pomoći joj da koristi pretpristupne fondove kroz različite projekte. Komora Fođe je zainteresovana za članstvo u Forumu privrednih komora Jadransko-jonske regije, i zalagaće se da PK Italije otvori predstavništvo u našoj zemlji. Pozvao je delegaciju crnogorskih privrednika da posjeti ovu oblast.

Tokom sastanka su Boris Rebić iz Ministarstva ekonomije i Jova-na Vukčević iz Glavnog grada predstavili ekonomske potencijale Crne Gore i Podgorice. Mogućnosti kompanijske saradnje naše zemlje i italijanske regije, predstavio je Massimo Mezina, direktor Udruženja preduzeća Fođe, dok je o potencijalnim zajedničim ak-tivnostima na IPA projektima govorio Vincenzo Caldarone, finan-sijski ekspert.

Nakon toga su održani bilateralni sastanci privrednika.

60


U susret poslovnom forumu Crna Gora - Italija

Sastanak sa italijanskom delegacijom

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Velimir Mijušković, susreo se sa predsjednikom Komore Fođa Fabiom Poreccom i predsjednikom Udruženja prijateljstva Pulja - Montenegro

Ricardom Di Mateom. Posjeta je prethodila poslovnom forumu Crna Gora - Italija (pokrajina Pulja).

Mijušković je upoznao je goste sa aktuelnom ekonomskom situ-acijom i poljima potencijalne saradnje. Istakao je da je pomorska veza Crne Gore sa Barijem, na nižem nivou nego ranije, kao i od sadašnjih realnih potreba. Budući da bi prevoz roba između dvije zemlje, prevashodno trebao da se obavlja pomorskim putem, ne-ophodno je raditi na poboljšanju linije Bar - Bari, i osavremenja-vanju plovila. Predsjednik je napomenuo i da je ova linija, osim za prevoz robe, značajna i za prevoz putnika.

Predsjednik Komore je goste iz Italije informisao i o velikim pro-jektima, prije svega u turizmu, koji su realizovani ili su u fazi reali-zacije. Priliku vidi i u korišćenju savremene jahting marine Porto Montenegro, koja svakako može biti primamljiva i za italijanske vlasnike ove vrste plovila. Realno je očekivati i podizanje nivoa interesovanja za Crnu Goru kao atraktivnu turističku destinaciju.

Saradnja u oblasti energetike koju Crna Gora ostvaruje sa Italijom, kako kroz ugovore sa A2A i Ternom, važna je za našu ekonomiju, posebno što će posredstvom podmorskog energetskog kabla Crna Gora imati šansu da u Regionu bude prepoznata kao energetsko čvorište, preko kojeg će se izvoziti električna energija ne samo u Italiju, nego i šire evropsko tržište. Predstavljajući potencijale koji su nam na raspolaganju za proizvodnju energije, predsjednik je predočio činjenicu da Crna Gora za sada neznatno koristi hidro-potencijal, koji je pogodan za gradnju kako velikih, tako i malih

hidro elektrana.

Današnju posjetu privrednika pokrajine Pulja, predsjednik vidi kao priliku za obnavljanje bliže privredne saradnje i veće prisustvo crnogorskih proizvoda u ovoj Regiji. Podsjećanja radi Privredna komora Crne Gore je dugi niz godina bila organizator nastupa cr-nogorskih privrednika na renomiranom Levantskom sajmu. Pored ovoga, predsjednik je, uvažavajući postignute rezultate Italije u oblasti ekologije, izrazio očekivanje da će se saradnja sa Crnom Gorom ubuduće kretati i u pravcu zajedničkih projekata, kroz koje bi italijanski partneri prenijeli svoja iskustva u oblasti upravljanja otpadom, sa naglaskom na čvrsti otpad i otpadne vode.

Razgovor je bio prilika i da predsjednik Mijušković predstavi na-čin organizovanja, rada, kao i istorijat Komore, naglašavajući da je crnogorska, komora javnog prava, baš kao i italijanski komorski sistem.

Zahvaljujući na prijemu i zajedničkoj organizaciji ovog poslovnog foruma, predsjednik Komore Fođa Fabio Poreka se saglasio sa sta-vovima i idejama koje je iznio Mijušković. Uz to, istakao je mo-gućnost korišćenja fondova za prekograničnu saradnju, posred-stvom kojih se može obezbijediti kvalitetna finansijska podrška za rješavanje pitanja od velikog značaja za unapređenje ekonomske saradnje.

Budući da je predsjednik Mijušković potpredsjednik Foruma pri-vrednih komora Jadransko jonske regije, ugledne asocijacije evropskih razmjera, iznio je stav, koji će predočiti i na narednoj Skupštini Foruma, da je širenje mreže unutar Asocijacije veoma važno, te da treba uključiti Komoru iz Fođe, baš kao i druge komore ove regije u članstvo.

61

Broj 2Februar 2016.

Eurozona

Moguća labavija

monetarna politika ECB

Na svjetskim valutnim tržištima pretposljednje sedmice fe-bruara kurs eura pao više od jedan odsto prema američkoj i japanskoj valuti jer se očekuje dodatno popuštanje mone-

tarne politike Evropske centralne banke (ECB).

Kurs eura u odnosu na američku valutu skliznuo je 1,1 posto, na 1,1130 dolara, a u jednom je trenutku zaronio i ispod nivoa od 1,11 dolara.

Evropska je valuta oslabila i prema japanskoj, za 1,7 posto, i njena cijena je potonula na 125,26 jena, najniži nivo od jula 2013. godine.

I dolar je oslabio prema »japancu«, pa mu je kurs skliznuo 0,5 posto, na 112,60 jena.

Pad kursa eura posljedica je očekivanja ulagača da će ECB u martu dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog slabljenja ekonomije eurozone i niske inflacije.

U obraćanju Evropskom parlamentu predsjednik ECB-a Mario Dra-ghi kazao je kako je centralna banka spremna odigrati svoju ulogu u jačanju ekonomije i podsticanju rasta inflacije, koja je daleko od ciljanih nivoa ECB-a od oko odsto.

- Nećemo oklijevati da to učinimo, istakao je predsjednik ECB-a.

Tako je naznačio da bi čelnici ECB-a na sjednici u martu mogli uvesti dodatne monetarne mjere kako bi podstakli rast gospodar-stva eurozone, koje je pod pritiskom slabosti investicija, usporenog rasta proizvodnog sektora, geopolitičkih rizika i slabosti globalnoe ekonomije, prenosi Večernji list.

Velika previranja na svjetskim finansijskim tržištima od početka godine anulirala su veći dio uticaja novih podsticajnih mjera, koje je ECB uvela u novembru prošle godine, pa je pojačan pritisak na banku da dodatno olabavi monetarnu politiku.

Tada je ECB dodatno povećala negativnu kamatnu stopu na de-pozite banaka na njezim računima za 0,10 postotnih bodova, na minus 0,30 posto i produžila program otkupa obveznica, vrijedan 1.500 milijardi eura, za šest mjeseci. Na taj način pokušava je pod-

Pad kursa eura posljedica je očekivanja ulagača da će ECB u martu dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog slabljenja ekonomije eurozone i niske inflacije.

staći kreditiranje, a time rast ekonomije i inflacije.

S obzirom na slabost ekonomije i rizike od deflacije u eurozoni, analitičari očekuju nove podsticajne mjere, među ostalim dodatno povećanje negativne kamate na depozite u ovoj godini na minus 0,40 posto.

- Draghi je sada otišao korak dalje od isticanja rizika samo po eko-nomske izglede eurozone i među moguće razloge za dodatno la-bavljenje monetarne politike uključio previranja na financijskim tržištima i slabost banaka, kaže Richard Cochinos, strateg u Citiju.

S druge strane, japanska valuta krajem krajem februara ojačala je zbog slabije sklonosti ulagača prema riziku u nestabilnom glo-balnom okruženju, zbog čega su ponovno kliznule cijene dionica i nafte.

I dok japanska valuta jača, američka se našla pod pritiskom jer je sve jasnije da Fed neće žuriti s povećanjem kamata.

Zapisnik s nedavne sjednice američke centralne banke pokazao je da su čelnici Feda zabrinuti da bi zaoštravanje uslova na finansij-skim tržištima moglo pogoditi privredu SAD-a i da su razgovarali o promjeni planova u vezi kamatnih stopa.

Kada je u decembru Fed prvi put od 2006. godine povećao ključne kamatne stope, nagovijestio je da bi u ovoj godini mogao povećati cijenu novca u četiri navrata.

No, zbog usporavanja rasta američke ekonomije, niske inflacije i previranja na finansijskim tržištima, Fed će najvjerojatnije odusta-ti od planova.

- Ne bi bilo mudro za centralnu banku da nastavi da povećava ka-mate, s obzirom da pad očekivanja u vezi inflacije i nestabilnost tržišta dionica, kazao je James Bullard, predsjednik podružnice Feda u St. Louisu.

Iz toga su ulagači zaključili da Fed zasigurno neće povećati kama-te na sjednici umartu, a vjerovatno ni u junu.

62


Kina je pretekla Evropsku uniju i postala najveći region u svijetu po proizvodnji energije iz vjetra,

zahvaljujući enormnom broju instalira-nih vjetroturbina prošle godine, pokazuje izvještaj Svjetskog savjeta za energiju vje-tra /Global Wind Energy Council/, (GWEC).

Kina je instalirala gotovo polovinu od uku-pno 63 gigavata (GW) novih vjetroturbina izgrađenih u prošloj godini, tako da sada posjeduje oko trećine ukupne svjetske in-stalirane snage vjetroelektrana, navodi se u izvještaju GWEC-a.

To je gotovo duplo veći procenat od onog koji imaju Sjedinjene Američke Države

Obnovljivi izvori energije

Kina proizvodi najviše energije iz vjetra

(SAD), 17 odsto i tri puta veći od Njemačke deset odsto, koja ima najveće kapacitete, prenosi Biznis.ba.

Ukupni kapaciteti vjetroenergije povećani su u prošloj godini na 432 GW, pošto su se države i kompanije okrenule energiji sa niskom emisijom ugljenika uoči međuna-rodnih pregovora u Parizu namijenjenih smanjenju emisije iz fosilnih goriva.

Kina nije jedino tržište u usponu koje je pokazalo ubrzan rast izgradnje vjetroelek-trana. Indija danas nadilazi Španiju kao četvrto najveće tržište.

- Svjedoci smo da se otvaraju nova tržišta širom Afrike, Azije i Latinske Amerike, koja će postati tržišni lideri u narednoj de-ceniji, kazao je generalni sekretar GWEC-a, Steve Sawyer.

Peking očekuje da obnovljivi izvori ener-gije, uključujući vjetar, sunce, nuklear-ne i vodne snage, čine 30 odsto ukupnog energetskog miksa zemlje do 2020. godine. Nefosilne izvore energije će, međutim, i dalje nadmoćno 'tući' ugalj, sa udjelom od 60 odsto.

Ipak, kako raste broj kineskih energetskih postojenja na vjetar i sunce, tako raste i procenat neiskorišćenosti njihove instali-sane snage, navodi se u izvještaju.

Dio razloga leži u tome što je proizvodnja struje iz ovih izvora zavisna od vremen-skih prilika, a i dalje ne postoje sistemi za skladištenje proizvedenog viška električ-ne energije, kao i zbog rastućih kapaciteta u proizvodnji struje iz drugih izvora, pre-nosi Mina business.

63

Broj 2Februar 2016.

BRIKS

Konkurent MMF-a mijenja slikusvijeta

Nova razvojna banka BRIKS-a potpisala je ugovor o usposta-vljanju sjedišta u Šangaju, što je posljednji korak Pekinga u izmjeni globalne slike finansijskih institucija, prenio je

Bankar.me.

Direktor Nove razvojne banke, K.V. Kamath, izjavio je u Šangaju da se odobravanje prvih projekata očekuje u aprilu, i da će ove godine biti odobreno između 10 do 15 projekata, uglavnom u oblasti obno-vljivih izvora energije.

Banka će imati početni kapital od 50 milijardi dolara, ali je saop-šteno da su članice uplatile tek milijardu dolara, prenosi agencija Frans pres.

Ruski ministar finansija i predsjedavajući Odborom guvernera u BRIKS banci, Anton Siluanov, rekao je u Šangaju, gdje se održa-va sastanak guvernera centralnih banaka i ministara finansija iz Grupe 20 (G20), da zemlje BRIKS-a planiraju da investiraju u in-frastrukturne projekte i da razmatraju investicije u hidroenergiju i

električnu energiju.

Siluanov je dodao da banka razmatra mogućnost uključivanja no-vih članica.

- Uglavnom ćemo investirati u infrastrukturne projekte, energe-tiku, a prioritet će biti razvoj ekoloških izvora energije - kazao je on, dodajući da će izvesna sredstva biti prikupljena u nacionalnim valutama, na za finansiranje projekata u zemljama članicama.

Banka BRIKS-a je dobila „AAA” vrhunski kredittni rejting od kine-skih kreditnih agencija, navodi Frans pres.

Nova razvojna banka, koju su osnovale članice BRIKS-a (Brazil, Ru-sija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika), doživljava se kao rival finansijskim institucijama u Vašingtonu, Svjetskoj banci i Među-narodnom monetarnom fondu, a njen zvanični sajt to i potvrđuje, budući da je opisana „kao alternativa” ovim institucijama koja će pomoći u pokrivanju potreba u infrastrukturi i održivom razvoju.

64


Deutsche Telekom na sajmu u Barseloni

Predstavili prvi 5G sistem

Deutsche Telekom predstavio je na Svjetskom kongresu mo-bilnih tehnologija u Barseloni prvi 5G sistem, a kongresu su prisustvovali i predstavnici Crnogorskog telekoma.

Zvaničnom otvaranju Svjetskog kongresa prethodilo je premijerno predstavljanje novih Samsung Galaxy S7 i S7 Edge telefona, koji su od sjutra dostupni i u WebShop-u Telekoma u našoj zemlji, a kongres će trajati do 25. februara.

„Pridruži se vodećoj mreži u Evropi” moto je Deutsche Telekoma na ovogodišnjem kongresu, čije će predstvaljanje biti usmjereno na dalje mogućnosti koje mreža nudi, uključujući posljednji standard u komunikacijama – 5G.

- Digitalizacija zahtijeva infrastrukturu visokih performansi: mre-žu budućnosti. Ta mreža budućnosti mora biti razvijena već danas. Deutsche Telekom je 2015 investirao 12 milijardi eura na prošire-nje svoje mreže. Investicije koje će se izražavati u milijardama su takođe planirane za 2016 godinu. Inteligentna digitalizacija zahti-jeva inteligentne mreže. A one moraju biti potpuno novog kalibra - izjavio je Tim Höttges Izvršni direktor Deutsche Telekoma.

Telekomunikacioni gigant planira milijarde investicija za 2016. godinu.

Razvoj 5G mreže se obavlja planiranom dinamikom i nastavljamo aktivno da radimo na standardizaciji i razvoju kako bismo mogli da počnemo sa njom 2020 ili možda i raniije, objašnjava Claudia Nemat, članica Upravnog odbora Deutsche Telekoma.

- Naš cilj sa 5G mrežom nije jednostavno da ponudimo više usluga. Nova tehnologija u mobilnoj telefoniji će odgovarati na sve indivi-dualne zahtjeve korisnika. Deutsche Telekom mreža je već spre-mna danas za opcije koje uključuju prenos podataka putem senzo-ra uz minimalan utrošak energije. 5G će biti osnova za umreženi svijet u realnom - zaključuje Nemat.

Pored aktuelnosti o 5G sistemu, predstavljene su i druge mogućno-sti koje mreža budućnosti nudi, između ostalog i Internet sa viso-kim brzinama prenosa podataka u avionima.

30. Svjetski kongres mobilne tehnologije okuplja preko 2.200 izla-gača iz svijeta mobilne industrije iz više od 200 zemalja. O znača-ju mobilne industrije u svjetskoj ekonomiji dovoljno je ukazati na sam broj korisnika mobilne telefonije kojih je danas 3,8 milijardi ili 5,3 % više nego prošle godine, sa preko 13 miliona zaposlenih, prenosi CdM.

65

Broj 2Februar 2016.

Mobilna industrija

Prihodi premašili hiljadu milijardi dolara

U svijetu je trenutno 3,8 milijardi mo-bilnih pretplatnika ili 5,3 posto više nego prije godinu dana, objavljeno

je na najvećem skupu svjetske telekom i mobilne industrije, jubilarnom 30. Mobile World Congressu (MWC) koji se održava u Barceloni.

Kongres je okupio do sada najveći broj izlagača, blizu 2.400 iz 200 zemalja te više od 95 hiljada profesionalaca-posjetilaca, među kojima i oko pet hiljada vodećih ljudi telekom kompanija, poput China Mobilea, Facebooka, Intela, Telefonice, Vodafonea, Ericssona, Deutsche Telekoma (DT) i dru-gih. Uz brojne stručne, inovativne, ali i za-bavne sadržaje, održano je desetak temat-skih panela.

Organizator MWC-a, globalno udruženje telekom industrije GSMA, objavilo je prvog dana kongresa da je u svijetu više od 3,8 milijardi mobilnih pretplatnika ili 5,3 posto više nego prije godinu dana, dok je mobil-nih konekcija (spajanja, uključujući i one M2M - uređaj prema uređaju) bilo blizu 7,7 milijardi ili 6 posto više.

MWC ukazuje na veliku važnost mobilne industrije za svjetsku ekonomiju kojoj pri-donosi s više od 13 miliona zaposlenih, a globalnom BDP-u s više od tri hiljade mili-jardi američkih dolara.

Prihod industrije ukupno je na globalnom nivou u 2014. godini dosegao nešto više od hiljadu milijardi dolara, što je porast od dva posto u odnosu na 2014., a rast bi se prema predviđanjima sličnom dinamikom mogao nastaviti do 2020. godine.

Pritom se najveći rast očekuje od mobilnog prometa podataka koji će koristiti oko 70 posto svjetske populacije ili 5,5 milijardi korisnika.

Najviše spajanja očekuje se putem pame-tnih uređaja, pogotovo telefona, kojima je već prošle godine ostvareno više od 45 po-

sto ukupnog globalnog mobilnog prometa i čija prodaja i dalje globalno raste, ali nešto sporije nego prije. Američki Apple, na pri-mjer, ostvario je tek 0,4 postotni porast sa 74,8 miliona prodanih najnovijih iPhone modela (‘šestica’) u prvom kvartalu fiskalne godine završene krajem decembra prošle godine, što je za najmanji rast u tom kvar-talu od 2007. godine.

Pozdravljajući više stotina okupljenih na uvodnom govoru s nazivom “Mobile is everything”, generalni direktor GSMA Mats Granryd je, podsjetivši na prvi kon-gres MWC 1987. u Londonu, istakao kako je teško vjerovati da je tih 30 godina prošlo tako brzo i uz ogroman uspon tehnologije i telekomunikacionih mreža do današnjeg nivoa koji je tada bio nezamisliva.

- Mreže su se razvile od 2G na 3G i 4G koje su sada prisutne u više od pola svijeta, a ono što očekujemo i na čemu svi već ma-nje-više rade s velikim ulaganjima i trans-formacijama, uključujući konvergenciju mobilnih i fiksnih mreža i interneta, je 5G koja će zasigurno donijeti potpuno nove paradigme poslovanja i življenja, naglasio je Granryd.

Peta generacija mobilnih tehnologija/mre-ža 5G ujedno je i jedna od važnijih tema stručnih skupova na MWC-u, uoči kojeg su saradnju za istraživanje 5G tehnologi-ja i pripremu mreža za prelaz na taj novi mobilni standard objavili brojni dobavljači i operatori, među kojima Ericsson sa Tele-fonicom i Vodafone sa Nokiom.

- Očekujemo da će 5G na tržištu biti 2020. godine i da će znatno poboljšati i ubrzati prenos podataka, ali i donijeti bolju pokri-venost, povezivost ljudi i uređaja kao i bez-brojne mogućnosti za napredne usluge u brojnim sektorima – saobraćaju, turizmu, školstvu, zdravstvu, poljoprivredi, energe-tici i drugima, poručili su iz GSMA, prenosi Bankar.me.

66


Thomas Piketty

Nova Evropa

Krajnja desnica u Francuskoj je za samo nekoliko godina od 15% podrške stigla do 30%, a u nekim oblastima i do 40%. Tome su doprinijeli brojni faktori: porast nezaposlenosti i

ksenofobija, veliko razočarenje ljevicom na vlasti, osjećaj da smo sve pokušali i da je vrijeme za nešto novo. Sve su to posljedice ka-tastrofalnih odgovora na finansijski slom koji je počeo u SAD 2008, koji smo mi u Evropi pretvorili u trajnu evropsku krizu. Krivicu za to snose institucije i neprimjerene politike, naročito u eurozoni koja se sastoji od 19 zemalja. Imamo zajedničku valutu sa 19 javnih dugova, 19 kamatnih stopa na osnovu kojih finansijska tržišta po-tpuno slobodno spekulišu, 19 poreza na dobit korporacija koje be-spoštedno kunkurišu jedna drugoj, dok smo istovremeno bez za-jedničkog sistema socijalne sigurnosti ili zajedničkih obrazovnih standarda. Ovo prosto ne može, niti će ikada moći da funkcioniše.

Samo istinska socijalna i demokratska rekonstrukcija eurozone, usmjerena na podsticanje rasta i zapošljavanje, pokrenuta od ma-log jezgra zemalja spremnih da predvode promjene i razviju nove političke institucije, može da zaustavi mračne nacionalističke im-pulse koji prijete Evropi. Prošlog ljeta posle grčkog fijaska francu-ski predsednik Fransoa Oland pokrenuo je incijativu za formiranje parlamenta eurozone. Francuska svojim glavnim partnerima tre-ba da predstavi konkretan prijedlog za takav parlament i postigne dogovor o njemu. U suprotnom, raspravu će preuzeti zemlje sklone izolacionizmu, na primer Velika Britanija i Poljska.

Za početak bi bilo veoma važno da evropski lideri, prije svega fran-cuski i njemački, priznaju svoje greške. Možemo raspravljati o malim i velikim reformama koje su članice eurozone pokušale da sprovedu: promjena radnog vremena prodavnica, stvaranje efika-snijih tržišta rada, različitih uslova za penzionisanje itd. Neke od ovih reformi su bile korisne, a neke ne. U svakom slučaju, neuspje-hom u sprovođenju ovih reformi ne može se objasniti nagli pad BDP-a eurozone u periodu 2011-2013, kada se američka ekonomija uveliko oporavljala. Sada nema sumnje da je oporavak u Evropi ugušen pokušajima naglog smanjivanja deficita između 2011. i 2013. i povećanjem poreza, naročito u Francuskoj. Zbog primjene strogih budžetskih pravila, BDP evrozone čak ni 2015. nije dostigao nivo iz 2007. godine.

Sa zakašnjenjem su se ipak dogodile neke važne promjene, kao što je Evropski fiskalni sporazum 2012. donijet od Evropske centralne banke, kojim je stvoren Evropski mehanizam stabilnosti sa budže-tom od 700 miliona eura. To je omogućilo objedinjavanje duga, to jest da dugovi svih članica eurozone dobiju zajedničke garancije. Ove mjere su konačno zaustavile ekonomski pad, ali su bile nedo-voljne za rješavanje suštinskih problema. Oporavak je u naboljem slučaju mlak, a kriza povjerenja u eurozoni ne popušta.

Šta da se radi? Trebalo bi da organizujemo konferenciju o dugu dr-

žava članica eurozone, po ugledu na one poslije Drugog svetskog rata, od kojih je najviše koristi imala Njemačka. Cilj bi bio sma-njenje javnog duga, počevši sa novim sistemom alokacije otplate. U ranoj fazi bismo sav javni dug preko 60% BDP-a prebacili u za-jednički fond uz moratorijumom na otplatu, sve dok date zemlje ne ostvare solidan rast u poređenju sa 2007. godinom. Cjelokupno istorijsko iskustvo vodi nas ka tome: ako dug pređe određenu gra-nicu, nema smisla otplaćivati ga decenijama. Čak je i za povjerioce bolje da se dio duga otpiše i investira u rast.

To iziskuje novi oblik vladavine, koji bi spriječio ponavljanje kata-strofe koja nas je snašla. Interesi poreskih obveznika i nacional-nih budžeta zahtijevaju osnivanje parlamenta eurozone, u kome bi proporcionalno sjedjeli poslanici iz parlamenata država članica eurozone. (Takav parlament bi se razlikovao od sadašnjeg Evrop-skog parlamenta, koji uključuje i predstavnike država koje nisu članice evrozone i koji nema velike nadležnosti.)

Takođe, nacionalni parlamenti država članica eurozone glasali bi o uvođenju zajedničkog poreza na dobit korporacija u eurozoni. U suprotnom ćemo opet imati fiskalni damping i skandale poput Luxleak, kada su procurjeli dokumenti otkrili ulogu Luksemburga u izbegavanju plaćanja poreza. Zajednički porez na dobit korpo-racija bi omogućio finansiranje infrastrukture i obrazovanja. Uz-mimo poznati primjer, obrazovni program Erazmus, koji studen-tima i profesorima pruža mogućnost da se usavršavaju van svojih zemalja, koji je bijedno finansiran. Njegov godišnji budžet je dvije milijarde eura, u poređenju sa 200 milijardi koje se svake godine izdvajaju za otplatu kamata na dugove država članica eurozone. Trebalo bi da investiramo u inovacije i mlade. Evropa ima pravo i mogućnost da ponudi najbolji model socijalne sigurnosti na svije-tu. Dosta je propuštenih prilika.

Ubuduće bi nivo javnog duga neke države trebalo određivati za-jedničkom odlukom ostalih članica. Mnogi u Njemačkoj strahuju da bi postali manjina u novom parlamentu i radije se drže auto-matskih budžetskih kriterijuma. Ali upravo nas je sprječavanje de-mokratije u eurozoni nametanjem strogih pravila dovelo na ivicu ponora i krajnje je vreme za drugačiji pristup.

Ako Francuska, Italija i Španija (u kojima živi 50% stanovništva eu-rozone i koje stvaraju 50% njenog BDP-a, u poređenju sa njemačkih 25%) daju konkretan prijedlog za novi efikasni parlament, došlo bi do nekog dogovora. A ako Njemačka nastavi da ga tvrdoglavo od-bija, što nije vjerovatno, onda je svaka rasprava sa kritičarima eura unaprijed izgubljena. Plan B koji podrazumijeva napuštanje eura zagovara krajnja desnica, ali on je prihvatljiv i krajnjoj ljevici. Vri-jeme je za istinske reforme eurozone koja radi za sve nas, prenosi Peščanik.

67

Broj 2Februar 2016.

Zbog primjene strogih budžetskih pravila, BDP eurozone čak ni 2015. nije dostigao nivo iz 2007. godine.

68


Vladimir Gligorov

Trgovina, sankcije i strategija razvoja

Privredni oporavak Rusije, ukoliko ne bi došlo do brzog povećanja cijena nafte i gasa, bi morao da se zasniva na drugačijoj razvojnoj strategiji.

Američki izvoz u Rusiju 2015. godine bio je manji za oko 35 posto, a takođe i kineski. Nešto je veći bio pad izvoza Evrop-ske unije, posebno onih zemalja koje su geografski i eko-

nomski bliže ruskom tržištu. Prošlogodišnji srpski izvoz u Rusiju je bio manji za oko 30 odsto, u dolarima, ili oko 15 odsto u eurima u odnosu na prethodnu godinu.

Ovaj pad nije posledica sankcija, već recesije u Rusiji. Ruski BDP je po preliminarnim službenim podacima smanjen za 3,7 odsto, ali je recesija zapravo dublja. Da bi se to videlo, valja se podsetiti da je BDP zbir potrošnje, ulaganja i neto izvoza (razlike između izvoza i uvoza). Uzmimo da se izvoz ne povećava, i zapravo se, kao u Rusiji, u dolarima, smanjuje, ali se uvoz smanjuje još više, to će značiti poboljšanje u neto izvozu, pa će to biti pozitivan doprinos bruto do-maćem proizvodu (BDP). To opet znači da je smanjenje potrošnje i ulaganja za toliko veće kako bi se odbila ukupna cifra od minus 3,7 odsto. I zaista, pad potrošnje i ulaganja, korigovan za inflaciju, bio je oko 10 odsto. To više nije recesija, već je na granici privredne de-presije, osim što značajno brži pad uvoza u odnosu na izvoz podr-žava spoljnotrgovinski suficit, usled čega BDP iskazuje manji pad.

Kako glavni uzrok nijesu sankcije, njihovo eventualno ukidanje ne bi bitno promijenilo stanje stvari u ruskoj privredi. Osnovni uzrok recesije jeste pad cijene nafte i drugih sirovina od čijeg izvoza za-visi i ruska privreda i ruska država. Ruska centralna banka je, mo-žda nešto kasnije nego što je bilo potrebno, uvela režim plivajućeg kursa, što je imalo za posledicu značajnu devalvaciju rublje i ubr-zanje inflacije, a sve zajedno je uticalo negativno na izvoz. No, bu-džet je prošao bolje od privatne potrošnje i ulaganja, jer su prihodi od izvoza nafte i gasa povećani, u rubljama. Ipak, kako i ruska dr-žava uvozi, neminovna je fiskalna konsolidacija, pa se sada govori o smanjenju javne potrošnje od oko 10 odsto.

Sve zajedno uzeto, ako bi se stabilizovala cijena nafte i gasa, što bi bilo realističko očekivati, to bi značilo da bi se ruska recesija okon-čala, što međutim još uvijek ne znači da bi se krenulo putem opo-ravka. Uz to, ukoliko ne bi došlo do brzog povećanja cijena nafte i gasa, privredni oporavak Rusije bi morao da se zasniva na druga-čijoj razvojnoj strategiji. Primera radi, ukoliko bi se krenulo sa ula-ganjima u infrastrukturu i u industriju, to bi svakako podrazumije-valo povećanje uvoza, ali ne potrošnih dobara. Zapravo, negativne posledice sankcija ne osjećaju se toliko u trgovini, već u smanjenju

ulaganja i u težem pristupu novim tehnologijama.

Uzmimo, dakle, da Rusija prihodima od izvoza finansira ulaganja, a ne potrošnju, to bi povećalo tražnju za investicionim dobrima, a ne za poljoprivrednim proizvodima. Ukoliko bi tako bilo, izvoz, recimo, Turske u Rusije ne bi mogao naročito brzo da se oporavlja. Takođe, izvoz automobila i drugih trajnih potrošnih dobara u Rusi-ju bi se povećavao prilično sporo. A trebalo bi očekivati i da ruska ulaganja u inostranstvo budu manja, jer bi se usmerila na domaće tržište.

Kako bi to moglo da utiče na privrede kao što je srpska? I u naj-bolja vremena, izvoz u Rusiju nije bio značajno veći od 10 odsto ukupnog izvoza, a sada je nešto manji od sedam odsto. U strukturi izvoza dosta značajan udio imaju poljoprivredni proizvodi i hrana. To su sve male količine, pa bi taj izvoz u Rusiju i na bilo koje dru-go tržište, pogotovo na ono Evropske unije, mogao svakako da se poveća. No, eventualna promjena ruske strategije razvoja imaće značajno veće povoljne posledice po industrijalizovane zemlje, a to nije Srbija.

Zapravo, Srbiji je potrebna strategija razvoja koja nije bitno razli-čita od ruske. Zemlja je zapuštena, što znači da ima prostora za značajna ulaganja u infrastrukturu i, uostalom, u urbanizaciju. Uz to, tehnološka je zaostalost velika, a i povezanost, proizvodna i tr-govačka, sa modernim industrijskim, ali i uslužnim, sektorima, pre svega evropskim je veoma ograničena. A to onda podrazumijeva i modernizaciju sistema obrazovanja i što je moguće veću poveza-nost sa naukom i univerzitetima u razvijenim zemljama. Strate-gija razvoja bi trebalo da bude da se zemlja priključi razvijenom svijetu, a ne da gleda kako da se okoristi jednom ili drugom vrstom sankcija, kao da je cilj da se bude švercerski raj na evropskoj pe-riferiji.

Rusija ima alternativu, koja nije neizgledna, a ta je da podstakne privrednu aktivnost militarizacijom zemlje. Da ulaže u proizvo-dnju oružja, u vojsku, i u vojnu infrastrukturu. Nije izvesno da neće krenuti tim putem. Srbija, i balkanske zemlje uopšte, nemaju tu al-ternativu, ili bar bi trebalo da su naučile da je pogubna. A razvijeni svet je u susjedstvu. Zašto je izbor očigledne strategije razvoja tako težak, to je ključno pitanje za zemlju koja propada već više od tri decenije, prenosi Novi magazin.rs.

69

Broj 2Februar 2016.

Novi Zeland

Za branje jabuka dnevnica 160 eura!

Prema trenutnim propisima, Novi Ze-land na godinu smije da primi naj-više devet i po hiljada sezonskih ra-

dnika. Ukoliko im se ne odobri povećanje, neki proizvođači voća najavljuju da će ili smanjiti proizvodnju ili neće ulaziti u pla-nirana povećanja zasada.

Novi Zeland proizvodi velike količine voća posebno jabuka i svake godine nailazi na problem - nedostatak sezonskih radni-ka, piše portal groklub. Iako je ova zemlja udaljena hiljadama kilometara, možda se, ipak, isplati otputovati.

Prema pisanju brojnih stranih portala, pretpostavlja se da će im i ove godine ne-dostajati nekoliko hiljada sezonaca koji bi šest dana u nedjelji u dvije smjene brali i pakovali kivi i jabuke.

tivvrijednosti novozelanskog dolara. Šan-se su veće ukoliko imate vozačku dozvolu.

Novozelanski portal pickthevorld.org piše kako je u toj državi garantovana najniža satnica, tako da niko ne može zaraditi ma-nje od 14,75 dolara po satu. Neke kompani-je organizovale su i Dane otvorenih vrata kako bi potencijalne sezonce upoznale s uslovima, no odaziv nije bio očekivan.

Iz kojeg god dijela svijeta dolazili, poželjno je da sezonski radnici znaju bar osnove en-gleskog jezika. Važno je i dobro zdravstve-no stanje, kao i mnogo drugih pojedinosti.

Ako ste spremni da nakon 30 i nešto sati leta bar na nekoliko mjeseci pronađete po-sao na bukvalno drugom kraju svijeta, eto prilike, prenose Agroklub i Mondo.rs

Zavisno od područja gdje se nalaze voćnjaci, berbe počinju krajem februara i traju do sredine maja.

Tamošnji voćari zato traže od svoje Vlade da odobri dolazak većeg broja sezonskih radnika iz cijelog svijeta, koji bi, uz pomoć turističke vize došli na Novi Zeland i po-mogli u berbi.

Prema trenutnim propisima, Novi Zeland na godinu smije da primi najviše devet i po hiljada sezonskih radnika. Ukoliko im se ne odobri povećanje, neki proizvođači voća najavljuju da će ili smanjiti proizvodnju ili neće ulaziti u planirana povećanja zasada.

Kompanije ističu kako se radi naporno, po potrebi i duže od osam sati dnevno, da su berači plaćeni po učinku te da se dnevno može zaraditi i do 160 eura, naravno u pro-

70


Ekonomija SAD je u prilično dobrom stanju, boljem od svih ostalih, ali ipak nije imuna na prelivanje krize.

Još uvijek smo suočeni sa ozbiljnim ekonomskim rizicima, pa se stiče utisak da su predsjednički kandidati u Sjedinjenim Američkim Državama malo toga naučili u poslednjih osam

godina.

Ako pratite finansijske vijesti, svjesni ste ozbiljnog previranja na tržištima. Stvari ne stoje loše kao 2008, ali vijesti jesu zabrinja-vajuće. Opet imamo veliki problematični dug. Ovoga puta to nijesu hipotekarni krediti, već zajmovi energetskih kompanija, žestoko pogođenih padom cijena nafte. U međuvremenu su tržišta u ra-zvoju kao što je brazilsko upala u velike nevolje, a i Kina posrće. Iako je ekonomija SAD u prilično dobrom stanju, boljem od svih ostalih, ona ipak nije imuna na prelivanje krize. Niko ne zna koliko se stanje može pogoršati, ali finansijska tržišta već upozoravaju. To se naročito odnosi na tržišta obveznica koja se ponašaju kao da investitori očekuju godine ekstremne ekonomske slabosti. Dugo-ročne kamate u SAD su rekordno niske, što je još i dobro u poređe-nju sa drugim zemljama, gde su kamate negativne.

Niske kamatne stope, koje odslikavaju tržišne sile, a ne politiku, izazivaju probleme bankama čiji profiti zavise od mogućnosti pozajmljivanja po kamatama većim od kamata na štedne uloge. Evropske banke su u najvećim problemima, ali je takođe došlo do pada cijena akcija američkih banaka. Drugim riječima, izgleda kao da još uvek živimo u ekonomskoj eri u koju smo ušli 2008 – dobu neprestane ekonomske slabosti u kojoj su najveći izazovi deflacija i depresija, a ne inflacija i deficiti. Kako će se predsednički kandi-dati suočiti sa ovim izazovima?

Republikanci kao da se uzdaju u božiju pomoć. Ekonomski stavovi na toj strani političkog spektra se kreću između prilično do potpu-no ludačkih. Grupu potpuno ludačkih predvodi, nećete se iznena-diti, Donald Trump, koji je optužio Federalne rezerve da podržava-ju demokrate. On je prije nekoliko meseci izjavio da predsednica Federalnih rezervi Janet Yellen nije podigla kamate “jer joj je to naredio Obama”. On kao da ne primjećuje da je inflacija još uvijek ispod zacrtane i da se odluka Federalnih rezervi da u decembru poveća kamatne stope pokazala kao pogrešna, na šta su mnogi upozoravali.

Stavovi Trumpa nisu daleko od republikanskog mejnstrima. Sjeti-mo se samo kako se lider republikanaca u Predstavničkom domu Paul Ryan, pored toga što je pozivao Bena Bernankea, prethodni-ka gospođe Yellen, da odustane od politika koje navodno rizikuju inflaciju (do koje nije došlo) – spremno upustio u teorije zavjere o tome da gospodin Bernanke po svaku cijenu “spasava fiskalnu politiku”.

Čak i naizgled razumni republikanci imaju ekstremne stavove o makroekonomskoj politici. John Kasicheva ključna inicijativa je ustavni amandman o uravnoteženom budžetu koji bi ekonomiju gurnuo u recesiju. On je pravi monetarni jastreb koji se ne libi bi-zarnih izjava poput one da je politika niskih kamatnih stopa Fede-ralnih rezervi odgovorna za stagniranje zarada.

Na strani demokrata, oba kandidata trezveno govore o makroeko-nomskoj politici. Gospodin Sanders opravdano tvrdi da je podiza-nje kamata bio pogrešan potez. Ali je on takođe i napadao Fed, za razliku od gospođe Clinton – što objašnjava razlog njegove popu-larnosti i zašto bi trebalo da nas brine njegov pristup. On tvrdi da finansijska industrija vrši veliki uticaj na Federalne rezerve, što je tačno. Ali njegovo rešenje je povećani nadzor od strane Kongresa – on je bio jedan od nekolicine ne-republikanskih senatora koji su

podržali Rand Paulov predlog zakona o uvođenju „nadzora“ nad monetarnom politikom Federalnih rezervi. (Ako se pitate, taj nad-zor već postoji.)

Ideja o pozivanju na odgovornost Federalnih rezervi za svoje od-luke zvuči dobro, ali Volstrit nije jedini izvor lošeg uticaja na Fe-deralne rezerve, a u kontekstu trenutne političke situacije u SAD takav zakon bi samo ojačao fanatike – ljubitelje zlatnog standarda koji neprestano upozoravaju da inflacija nadire i koji dominiraju u republikanskoj partiji. Oni već pet, šest godina vrše pritisak na nosioce odluka o monetarnoj politici da odustanu od sprečavanja ekonomske katastrofe. S obzirom na ekonomske rizike sa kojima se suočavamo, veoma je dobro što podrška gospodina Sandersa nije bila dovoljna za usvajanje ovog zakona. Ali i bez ovog zakona me podilaze žmarci pri pomisli na to kako bi američka politika odgovorila na novu krizu sa republikanskim predsjednikom u Bi-jeloj kući, prenosimo izvode teksta koji je objavio Peščanik.

71

Broj 2Februar 2016.

Paul Krugman

Američka ekonomija i prelivanje krize

72


Najveći pad privrede u 2016. očekuje Venecuelu, 3,3 odsto, a opasnost od ulaska u recesiju najviše prijeti Tajvanu, ocje-njuju ekonomisti, koji su za agenciju Bloomberg prognozi-

rali ekonomska kretanja u 93 države svijeta.

Mnogim ekonomijama u svijetu 2016. godina će donijeti samo još više razočaranja, saglasni su ekonomisti, koji su među prvih 10 zemalja koje će imati najgore privredne pokazatelje u ovoj godini svrstali: Venecuelu, Brazil, Grčku, Rusiju, Ekvador, Argentinu, Ja-pan, Finsku, Hrvatsku i Švajcarsku!

Lista zemalja kojima prijeti najveća opasnost od pada u recesiju, prema ocjenama anketiranih ekonomista, takođe donosi izne-nađenja.

Države čije su šanse fifti-fifti da zabilježe dva uzastopna mjeseca pada bruto društvenog proizvoda (BDP) - predvodi Tajvan. Njegova godišnja stopa rasta BDP-a je dramatično pala sa 4,0 odsto u pr-vom kvartalu 2015. na minus 0,6 procenata u trećem kvartalu, zbog usporavanja izvoza u Kinu.

Bloomberg, analiza

Venecuela sa najvećim padom ekonomije

Čak i uz očekivani rast od 1,2 odsto ove godine, Ukrajini, koja je lani imala najgore ekonomske pokazatelje, i dalje prijeti opasnost od recesije. Ekonomisti ocjenjuju da su šanse da ta zemlja sklizne u recesiju u narednih 12 mjeseci 60 odsto, a na trećem mjestu ove rang liste je Argentina.

Prema mišljenju ekonomista mogućnost takvog scenarija za Hr-vatsku iznosi 22 odsto, uz projektovani rast BDP-a u ovoj godini od 1,1 odsto, zbog čega se našla na »Blumbergovoj« listi 10 najvećih gu-bitnika po osnovu BDP-a u 2016, dok procenat opasnosti od recesije za Srbiju iznosi 18 odsto.

Od zemalja regiona, Rumuniju ove godine, prema ovoj analizi, čeka rast prvrede od 3,8 odsto, uz mogućnost ulaska u recesiju od 10 od-sto, Makedoniji se predviđa rast od 3,5 odsto, Bosni i Hercegovini od 3,0 odsto, Bugarskoj od 2,5 odsto, uz mogućnost pada u recesiju od 10 odsto, Sloveniji rast privrede od 2,2 odsto, a Srbija će ove go-dine ostvariti rast od 1,6 odsto, prenosi Tanjug.

73

Broj 2Februar 2016.

Privreda poslije Drugog svjetskog rata

Prehrambena industrija

Prerada prehrambenih sirovina ubraja se među najstarije in-dustrijske grane. Još od XIX vijeka industrija je preuzimala ove poslove od zanatstva i domaće radinosti. Prehrambena

industrija poboljšala je opšti standard hrane i obuhvatala isklju-čivo proizvode za ljudsku ishranu, izuzimajući pića i hranu za ži-votinje.

Sirovine za prehrambenu idustriju uglavnom je obezbjeđivala domaća poljoprivreda. Otkupne cijene bile su za poljoprivredne proizvođače nekad povoljne, nekad nepovoljne, a kreirala ih je ekonomska politika. Izostajalo je trajno rješenje cijena otkupnih proizvoda, poljoprivrednici su neblagovremeno izmirivani za ispo-ručene proizvode, pa su ograničavali proizvodnju. Zato je snabdije-vanje od domaćih poljoprivrednika postajalo nesigurno.

Prehrambena industrija je u ukupnoj industriji Crne Gore učestvo-vala 1989. godine 3,67, a u BDP 1,39 odsto.

Prehrambena industrija nije rasla istim tempom kod svih artikala. Stalno povećanje proizvodnje do 1992. zabilježeno je kod jestivog ulja, prerađevina od mlijeka i konzerviranja ribe dok je proizvodnja brašna, te prerada voća i povrća i mesa opadala od 1976.

Trend zapošljavanja u ovoj industrijskoj grani imao je uzlaznu pu-tanju pa je 1954. ona upošljavala 552 radnika, 1972. - 854, a 1992. godine 2.739. Stalan porast broja zaposlenih od 1954. do 1992. do-

prinio je da ona bude pokretačka snaga industrijskog preobražaja Crne Gore.

U industriji pića proizvodnja piva postojala je još u XIX vijeku, ali je proizvodnja vina, rakije i bezalkoholnih napitaka novijeg datuma, tek od šezdesetih i sedamdesetih godina XX vijeka. Izgradnjom vinarskog podruma preduzeća »13. jul« Plantaže započela je in-dustrijska proizvodnja vina, rakije i bezalkoholnih pića koji su do tada bili produkt poljoprivrednika, zadruga i ugostitelja. Proizvo-dnja bezalkoholnih pića zabilježila je znatan rast od 1945 do 1992. godine.

Industrija pića u ukupnoj industrijskoj proizvodnji u 1989. godi-ni učestvovala je 1,63, a u BDP-0,62 odsto. U ovoj privrednoj grani 1980. bilo je zaposleno 576 radnika, 1984. godine 618, a 1992. - 808. Ova grana, u odnosu na ukupnu industriju, zapošljavala je 2,2 odsto radnika štoje ocijenjeno kao niska stopa zaposlenosti.

Zabilježeno je da je dr Milorad Stanojević bio utemeljivač i pokre-tač ove proizvodnje posebno u Pivari »Trebesa« i Agrokombinatu »13. jul«. U vrijeme njegovog rukovođenja »Trebjesom« proizvodnja je porasla sa 14.000 na šezdesetak hiljada hektolitara piva, što se, u to vrijeme, smatralo privrednim čudom.

(Izvor: dr Branislav Marović, »Ekonomska istorija Crne Gore« II tom, Podgorica 2008. godine)

74


Kotor međutop desetdestinacija

Kotor se našao na listi top deset najboljih evropskih desti-nacija za ovu godinu, saopšteno je iz kotorske Turističke organizacije (TO).

Kotor je osvojio 9,14 hiljada glasova iz 179 različitih zemalja svijeta. Između ostalog, Kotor je sakupio 418 glasova iz Francuske, 438 iz Austrije, 847 iz Velike Britanije i tri glasa iz Vatikana, navodi se u saopštenju TO Kotor.

Najviše glasova za najbolju evropsku destinaciju prikupio je Zadar.

Ovogodišnje takmičenje je probilo sve rekorde do sada, blizu 300 hiljada ljudi je glasalo tokom 20 dana kampanje, rekli su iz TO Ko-tor.

Sama nominacija imala je, kako smatraju u TO Kotor, izuzetan pro-motivni značaj za Kotor.

Naš grad je pomenut u preko 780 novinarskih članaka, preko 6,4 hiljade komentara na društvenim mrežama se odnosilo na Kotor, a vijest o trci za najbolju evropsku destinaciju je podijeljena putem društvenih mreža preko 118 hiljada puta, precizira se u saopštenju.

To je, kako se zaključuje, još jedna potvrda da je Kotor jedna od najboljih evropskih i svjetskih destinacije za ovu godinu, prenosi Mina business.

enterprise europe

Da učestvujemu projektu kojije pokrenut po ideji najvećeg evropskog Univerziteta za ekonomiju i biznis–WU

11 ZEMALJA EVROPEPrvi put u Crnoj Gori nagrađujemo ideje mladih ljudi koji su spremni da realizuju svoje ideje za društvene biznise. To su biznisi koji ostvaruju profit, dok istovremeno riješavaju neki društveni problem. Nagrađujemo ih znanjem, iskustvom i početnim kapitalom.

Po idejiUz podršku

Da podržimideje mladih ljudiCrne Gore za društvene biznise

Da podijelimsvoje znanje i iskustvoi budem mentor

Da finansirammlade koji grade ekonomsku budućnost Crne Gore

Da u praksi pokažemda jesam odgovoran prema društvuu kojem živim i radim.

SOCIALIMPACT AWARDMONTENEGRO

Da ulažem u budućnost Crne Gore.

Hoćuno što ću!

socialimpactaward.meNO ŠTO ĆU!

Documents

Glasnik februar 2016