Glasnik Gracanicki

7/24/2019 Glasnik Gracanicki

1/6

GRAANIKI GLASNIK PROLOST

44

Prolost

Sajma Sari

Osnivanje Islamske

itaonice (kiraethane)i drugih kulturno-prosvjetnih i humanitarnihdrutava u Graanicipoetkom 20. stoljea

THEESTABLISHMENTOFTHEFIRSTREADING-ROOM(KIRAETHANA)ANDOTHEREDUCATIONALANDHUMANITARIANSOCIETIESINGRAANICAATTHEBEGINNINGOFTHE20THCENTURY

ABSTRAKTUz ostala kulturno-prosvjetna drutva s poetka 20.stoljea, posebno je obraeno osnivanje Islamskeitaonice (kiraethane), koja je osnovana 1903. go-dine. Zahtjev za njeno osnivanje potpisalo je 50 ugled-nih graana, ija su imena navedena u ovom prilogu. Is-lamska itaonica je imala znaajnu ulogu u kulturnom,drutvenom, pa i politikom ivotu Bonjaka muslimanau Graanici.

Klju

ne rije

i: kiraethana,

itaonica, Gra

anicaABSTRACT

The establishment of the first islamic reading-room (ki-raethana) in Graanica in 1903 drew as much of atten-tion as the establishment of some other educational soci-eties at the beginning of the 20th century. A demand forits establishment was signed by 50 wellrespected towns-men whose names will be listed. The Islamic reading-romhad a great role in cultural, social and even political lifeof Bosniacs (muslims) in Graanica.

Key words: kiraethana, reading-room, Graanica

Sajma SariOsnivanje islamske itaonice (kiraethane) idrugih kulturno-prosvjetnih i humanitarnih

drutava u Graanici

Mina KujoviZahtjev za otvaranje gimnazije u Graanici1914. godine

Damjan BlagojeviGradsko jezgro Graanice 1940. godine,urbano-komunalna i drutveno prirodna

skica


2/6

PROLOST GRAANIKI GLASNIK

45

Austro-ugarska okupacija Bosne iHercegovine, 1878. godine, donije-la je velike politike promjene ipokrenula krupne drutvene, ekonomskei kulturne procese u historiji ove zemlje.Ukupan kulturni razvitak Bosne i Herce-govine bio je podreen dugoronim in-teresima Monarhije u ovom dijelu Balkan-skog poluostrva. Odgovor takvoj politi-ci predstavlja pojava opozicionih pokre-ta u vidu zahtjeva za vjersko-prosvjet-nu autonomiju, koji se artikuluu u re-dovima muslimanskog i pravoslavnog

stanovnitva.U knjievnosti i knjievnom ivotu, kra-

jem 19. i poetkom 20. stoljea, pojavlju-je se mnotvo asopisa i kulturno-prosv-jetnih drutava, orijentiranih na razvijan-je i afirmaciju pojedinanih nacionalnihinteresa.

Sa osnivanjem asopisa i kulturno-pros-vjetnih drutava, te otvaranjem itaonica,poinje se stvarati i italaka publika.Tako su potkraj 19. stoljea itaonice ipjevaka drutva postajali osnovni obli-ci i nove forme kulturne aktivnosti i kul-turnog ivota u mnogim bosanskim ka-sabama. U itaonicama su se okuplja-li inovnici, vojnici, poslovni ljudi, u nji-ma se odvijao novi drutveni ivot. Onesu imale obrazovne i humanitarne ciljeve.

Njihovu ulogu e kasnije preuzeti kultur-no-prosvjetna drutva. Aktivnost kultur-no-prosvjetnih drutava bila je usmjere-na prvenstveno na irenje prosvjeenostiu narodu i podizanje kulturnog nivoa, aliistovremeno i ka stvaranju i jaanju neo-phodnih privrednih kadrova i domae in-teligencije.

Uticaj ukljuenja Bosne i Hercegov-

ine kao privrednog podruja u sredn-joevropski prostor sa visokorazvijen-im kapitalistikim odnosima snano se

osjetio i na kulturno-prosvjetnom pla-nu. Ekonomski ojaano i moderni-zovano graanstvo sve snanije istu-pa sa politikim i kulturno-prosvjetnimzahtjevima. Poetkom 20. stoljea sve jezapaenija prosvjetna i kulturna aktivnostmnogobrojnih itaonica i drutava s na-cionalnim predznakom.

Pred dolazak Austro-Ugarske u Bos-nu i Hercegovinu, Graanica je bila iz-razito trgovako mjesto, sa neto veomarijom. Po popisu iz 1879. godine, imalaje 613 kua i 3.012 stanovnika (po popisuiz 1910. godine, broj stanovnika je nara-stao na 4.222 ). Odmah po okupaciji, kaoi ostala slina mjesta, dobija potu, 1887.godine osnovnu kolu, eljeznicu itd. Brojprosvjetnih ustanova u Graanici kasnijeraste (otvaraju se via djevojaka i zanats-ka kola, vjerske kole itd.), a ubrzanoniu i razna kulturno-prosvjetna drutvai itaonice.

U kulturno-prosvjetnom i drutvenomivotu graaniko graanstvo osnivalo jeona drutva koja su bila primjerena potre-bama, interesima, tradiciji i navikamasvakog pojedinog naroda.

Prema izvjetajima o popisu drutavaStatistikog odjeljenja Zemaljske vlade zaBosnu i Hercegovinu, u periodu od 1878.do 1914. godine, Graanica je imala dva-naest drutava (deset u samoj kasabi, a 2na selu). Prvo je registrovano 1896. go-dine pod nazivom Graanika itaonica,a zatim slijede: Pelarska podrunica(1898.), Freiwillge Feuerwehr, tj.Dobrovoljno vatrogasno drutvo(1899.), Islamska itaonica (1903.),Srpska narodna itaonica (1906.),Pododbor Srpskog potpornog drutva

Prosvjeta (1907.), Turska itaonica iknjinica (1910.), Srpski soko (1910.),Pododbor Gajreta (1910.), Trezvenost


3/6


46

(1912.), Pobratimstvo Kakmu (1912.),Srpski soko Kouhe (1912.).

Iz pregleda drutava vidi se da su

stanovnici Graanice bili veoma otvore-ni prema kulturno-prosvjetnim, humani-tarnim, sportskim i nacionalnopolitikimidejama.

Podaci za ratni period (1914.-1918. go-dina) nisu iskazani kroz spiskove drutava,ali, prema podacima asopisa BosnischeBote (Bosanski glasnik), koji je izlazio zasve etiri godine rata, moe se zakljuiti

da su neka egzistirala i u tom periodu.Osnivanje Graanike itaonice,

1896. godine, ima veoma veliki znaaju drutvenom ivotu grada. U poetkuitaonica broji 22 lana, da bi u 1912. go-dini taj broj narastao na 46 lanova.

Islamska itaonica (kiraethana) uGraanici (1903.) u poetku je imala 63lana, a kasnije se taj broj smanjuje na 52

lana.

Interesantno je napomenuti da je Tur-ska itaonica i knjinica u Graanici, os-novana 4. 8. 1910. godine, imala pri-likom osnivanja ukupno 240 lanova, ave u 1912. godini taj se broj smanjiona 64 lana. Nije poznato zbog ega sebroj lanstva vie nego prepolovio. Uz-roke treba traiti u promjeni politikih

prilika u kasabi ili pojaanom iseljavanjustanovnitva pred Prvi svjetski rat.

Humanitarne ideje Pododbora Srpskogpotpornog drutva Prosvjete i Podod-bora Gajreta, koji su imali zadatak dapomognu podizanju nacionalne inteli-gencije na univerzitetima i zanatlijskog itrgovakog podmlatka, naile su na dobarodziv kod graanikog graanstva. Podod-

bor Prosvjete prilikom osnivanja (1909.)ima ukupno 109 lanova, a 1912. godine

42 lana. Pododbor Gajreta (1910.) ima63 lana, a 1912. godine 66 lanova. Po-daci o broju lanova drugih drutava pri-likom osnivanja izgledaju ovako: Vatrogas-no drutvo Graanica 12 lanova, Srpskanarodna itaonica 53 lana, a 1911. go-dine 84 lana, Srpski soko 32 lana, Srp-ski soko (Kouhe) 30 lanova, Pelarskapodrunica 26 lanova, Pobratimstvo 15i Trezvenost 45 lanova.

Prema jednom dokumentu Zemaljskevlade u Sarajevu, sva drutva u Bosni iHercegovini su potpadala pod nadzori kontrolu nadlene upravne oblasti. Uovom sluaju, kao neposredna prvomol-bena nadzorna oblast bio je Gradski ko-tarski ured u Graanici, koji je imao pravoda na sve skuptine, zabave i predavanjapoalje svoga izaslanika.

Dokumentacija, naalost, za svadrutva nije sauvana, za neka drutvanije ni djelomino sauvana, za pojedi-na samo fragmentarno, dok se za nekasistematskim istraivanjem dva veomaznaajna fonda Zemaljske vlade u Sara-jevu i Zajednikog ministarstva financija odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu uBeu, moe gotovo cjelokupan rad rekon-struisati. Inae, ova dva znaajna fonda sunezaobilazan izvor za nauno istraivanjei ire prouavanje drutveno-politikog

i prosvjetno-politikog ivota u Bosni iHercegovini.

Na osnovu istraenih fondova Zemaljskevlade za BiH i Zajednikog ministarstva fi-nancija za BiH, te pronaenih dokumena-ta o drutvima u Graanici, dat emo pri-kaz osnivanja i djelovanja Islamske kira-ethane u Graanici, osnovane 1903. go-dine.

Iz dokumenta, originalne molbe (fak-simil u prilogu), datirane 15. februar 1903.


4/6


47

godine, doznajemo da su lanovi osnivai(odnosno Privremeni odbor Drutva Is-lamske kiraethane), uputili Zemaljskojvladi u Sarajevu molbu da im odobri os-nivanje i rad drutva. Uz molbu priloilisu prijedlog pravila drutva, koja je treba-la potvrditi i odobriti Zemaljska vlada uSarajevu, kao i Zajedniko ministarstvo fi-nancija - odjeljenje za BiH u Beu.

Tekst molbe glasi:

Visoka zemaljska vlado, Ponizno pod-

pisani usuuju se najponiznije zamoli-

ti Visoku zemaljsku vladu, da bi im bla-goizvolila dozvoliti otvorenje islamske

itaonice, za koju smjerno molbi pravila

prilau. Svoju smjernu molbu potkreplju-

ju time, da osjeaju ivu potrebu tog hu-

manitarnog drutva, da bi i oni bar na

nekoji nain svoju duu i osjeaje ople-

menjivati mogli itanjem dobrih i koris-

nih stvari. Prema svojem odgoju i nara-

vi ne mogu biti lanovima postojee

itaonice u Graanici, ne radi razloga

nesnoljivosti ili prezira od ega daleko

stoje, nego jedino radi toga, to se ne

mogu prilagoditi onome duhu i onome

vladanju, koje se od njih u ovakvom

drutvu zahtjeva. Ponizno potpisani bi

vie puta vrili svoje vjerske dunosti, a s

druge strane htjeli bi da uivaju vie slo-

bodne kretnje, to ne bi dosadanjim po-

jedinim lanovima bilo pravo te time, tetime da se uklone nesuglasice i svaki su-

kob odluie se ponizno potpisani za doz-

volu otvorenja nove itaonice zamoliti

Visoku zemaljsku vladu za odobrenje.

U nadi da e Visoka zemaljska vlada

smjernu molbu usliiti biljee se u pon-

iznosti.

Molbu su potpisali: Mujaga Kuukali,Hafiz Seid Omerbegovi, Ahmed irbe-govi, Hadi Beir Tihi i M. Mufti.

(prilog faksimil sa originalnim potpisimapet lanova Privremenog odbora):

Prema lanu 2. priloenih Pravila Is-lamske itaonice u Graanici, itaonikodrutvo sakuplja se sa ciljem, da rasprostireprosvjetu, izobraenje, ovjenost i pri-

jateljsko zabavljanje, slijedeim sredstvi-ma: itanjem politikih i pouno zabavnih

dnevnika, znanstveno popularnih spisa irasprava, te privreivanjem drutvenih idrugih potenih igara.

Dalje u pravilima, po uobiajenomredu, govori se o sredstvima itaonikogdrutva, lanovima drutva, njihovimpravima itd.

Nakon to je Zemaljska vlada u Sa-rajevu, po uobiajenoj proceduri, po-slala izvjetaj (29. aprila 1903. godine)Zajednikom ministarstvu financija uodjeljenje za Bosnu i Hercegovinu uBeu, sa prilozima u vezi sa osnivanjemIslamske itaonice u Graanici, stigaoje pozitivan odgovor (6. maj 1903.), uzzahtjev da se, kako je veZemaljska vlada

iz Sarajevu u izvjetaju predloila, ul.2. Pravila Islamske itaonice unese do-

datak dravljanstvo lanova i odredba o


5/6


48

iskljuenju iz politikih razloga. (prilog

kopija akta Zajednikog ministarstva fi-nancija u Beu).

Pravila su odobrena 14.maja 1903. godine, uz peatZemaljske vlade i potpis po-glavara Zemaljske vlade Ben-ka i od tada faktiki drutvoi postoji. (prilog prva i zad-nja strana Pravila Islamske

itaonice u Graanici).Uz akt o osnivanju ovoga

drutva, pored molbe i pravi-la drutva, priloen je i spisak50 lanova drutva Islamskekiraethane u Graanici od15. aprila 1903. godine uzpotpis Mujage Kuukaliapredsjednika Privremenog

odbora ovoga drutva.

Prema tom spisku, lanovi drutvaIslamska kiraethana u Graanici1903. godine bili su:

1. Hadi Hafiz Hasan ef.Hadiefendi, upravitelj erijatskesudake kole u Sarajevu, 2.Ganibeg Mufti, naelnik, 3. Mu-jaga Kuukali, trgovac, 4. HafizMehmed ef. Oki, muderis, 5. Ibra-him ef. Leme, kadija, 6. Hasan ef.Kadi, erijatski vjebenik, 7. Salihef. Ali, Ibtidaije mualim I, 8. Os-man ef Ustavdi, Ibtidaije mual-im II, 9. Hafiz Beir ef. Lika, 10.irbeg irbegovi, posjednik, 11.Hadi Mehmedaga Suman, trgov-ac, 12. Hadi Beiraga Tihi, trgov-ac, 13. Hadi Mujaga Prohi, trgov-ac, 14. Mustafa ef. Hadi, trgovac,15. Hadi Mujaga Mufti, trgovac,

16. Hadi Muharemaga Zukobai, trgo-vac, 17. Hafiz Seid ef. Omerbegovi, pos-

jednik, 18. Jasim-beg Pai, posjednik, 19.amilaga Heli, posjednik, 20. Hifzaga

s

j

i

16.


6/6


49

Daferovi, posjednik, 21. MuharemagaMujai, posjednik, 22. Sadik-aga Mujai,posjednik, 23. Salih ef. Sabrija, pekar,24. Hadi Mustafa Sulejmanovi, posjed-nik, 25. Osman ef. Hifziefendi, diurnis-ta (dnevniar), 26. Hadi Abdaga Prohi,trgovac, 27. Mujaga Halilbegovi, trgo-vac, 28. Mujaga Smailbai, posjednik,

29. Hakija erimagi, pos-jednik 30. Hadi NuragaProhi, posjednik, 31. Ibra-him ef.aji, posjednik, 32.Ibrahimaga Heli, posjed-nik, 33. Nuraga Naimkadi,posjednik, 34. Mehmed-aga Reidbegovi, posjed-nik, 35. Reid-aga Suman,posjednik, 36. OsmanNuri Mufti, posjednik,37 Ahmetaga irbegovi,posjednik, 38. Mustafa

ef. Zukobai, posjednik,39. Omer ef. Hifziefendi,posjednik, 40. OsmanagaKopri, trgovac, 41. ule-

jman ef. Fazli, trgovac, 42.Osman Mehinovi, posjednik, 43.

Husejn-aga Omerbegovi, posjed-nik, 44. Mehaga irbegovi, pos-

jednik, 45. Hasan-beg Jusufbegovi,posjednik iz Orahovice, 46. Abdulah-

aga Begovi, posjednik iz Sokola, 47.Hadi Ahmetaga Spahi, posjednik, 48.Mula Salih abi, posjednik, 49. Muja-ga Dizdarevi, posjednik iz Sokola i 50.emso Hifziefendi, posjednik.

Veinu ovih lanova nai emo kasnijeu Turskoj itaonici, kao lanove i osnivaeTurske itaonice i knjinice.

Documents

Glasnik Gracanicki