7/24/2019 Glasnik Gracanicki
1/6
GRAANIKI GLASNIK PROLOST
44
Prolost
Sajma Sari
Osnivanje Islamske
itaonice (kiraethane)i drugih kulturno-prosvjetnih i humanitarnihdrutava u Graanicipoetkom 20. stoljea
THEESTABLISHMENTOFTHEFIRSTREADING-ROOM(KIRAETHANA)ANDOTHEREDUCATIONALANDHUMANITARIANSOCIETIESINGRAANICAATTHEBEGINNINGOFTHE20THCENTURY
ABSTRAKTUz ostala kulturno-prosvjetna drutva s poetka 20.stoljea, posebno je obraeno osnivanje Islamskeitaonice (kiraethane), koja je osnovana 1903. go-dine. Zahtjev za njeno osnivanje potpisalo je 50 ugled-nih graana, ija su imena navedena u ovom prilogu. Is-lamska itaonica je imala znaajnu ulogu u kulturnom,drutvenom, pa i politikom ivotu Bonjaka muslimanau Graanici.
Klju
ne rije
i: kiraethana,
itaonica, Gra
anicaABSTRACT
The establishment of the first islamic reading-room (ki-raethana) in Graanica in 1903 drew as much of atten-tion as the establishment of some other educational soci-eties at the beginning of the 20th century. A demand forits establishment was signed by 50 wellrespected towns-men whose names will be listed. The Islamic reading-romhad a great role in cultural, social and even political lifeof Bosniacs (muslims) in Graanica.
Key words: kiraethana, reading-room, Graanica
Sajma SariOsnivanje islamske itaonice (kiraethane) idrugih kulturno-prosvjetnih i humanitarnih
drutava u Graanici
Mina KujoviZahtjev za otvaranje gimnazije u Graanici1914. godine
Damjan BlagojeviGradsko jezgro Graanice 1940. godine,urbano-komunalna i drutveno prirodna
skica
7/24/2019 Glasnik Gracanicki
2/6
PROLOST GRAANIKI GLASNIK
45
Austro-ugarska okupacija Bosne iHercegovine, 1878. godine, donije-la je velike politike promjene ipokrenula krupne drutvene, ekonomskei kulturne procese u historiji ove zemlje.Ukupan kulturni razvitak Bosne i Herce-govine bio je podreen dugoronim in-teresima Monarhije u ovom dijelu Balkan-skog poluostrva. Odgovor takvoj politi-ci predstavlja pojava opozicionih pokre-ta u vidu zahtjeva za vjersko-prosvjet-nu autonomiju, koji se artikuluu u re-dovima muslimanskog i pravoslavnog
stanovnitva.U knjievnosti i knjievnom ivotu, kra-
jem 19. i poetkom 20. stoljea, pojavlju-je se mnotvo asopisa i kulturno-prosv-jetnih drutava, orijentiranih na razvijan-je i afirmaciju pojedinanih nacionalnihinteresa.
Sa osnivanjem asopisa i kulturno-pros-vjetnih drutava, te otvaranjem itaonica,poinje se stvarati i italaka publika.Tako su potkraj 19. stoljea itaonice ipjevaka drutva postajali osnovni obli-ci i nove forme kulturne aktivnosti i kul-turnog ivota u mnogim bosanskim ka-sabama. U itaonicama su se okuplja-li inovnici, vojnici, poslovni ljudi, u nji-ma se odvijao novi drutveni ivot. Onesu imale obrazovne i humanitarne ciljeve.
Njihovu ulogu e kasnije preuzeti kultur-no-prosvjetna drutva. Aktivnost kultur-no-prosvjetnih drutava bila je usmjere-na prvenstveno na irenje prosvjeenostiu narodu i podizanje kulturnog nivoa, aliistovremeno i ka stvaranju i jaanju neo-phodnih privrednih kadrova i domae in-teligencije.
Uticaj ukljuenja Bosne i Hercegov-
ine kao privrednog podruja u sredn-joevropski prostor sa visokorazvijen-im kapitalistikim odnosima snano se
osjetio i na kulturno-prosvjetnom pla-nu. Ekonomski ojaano i moderni-zovano graanstvo sve snanije istu-pa sa politikim i kulturno-prosvjetnimzahtjevima. Poetkom 20. stoljea sve jezapaenija prosvjetna i kulturna aktivnostmnogobrojnih itaonica i drutava s na-cionalnim predznakom.
Pred dolazak Austro-Ugarske u Bos-nu i Hercegovinu, Graanica je bila iz-razito trgovako mjesto, sa neto veomarijom. Po popisu iz 1879. godine, imalaje 613 kua i 3.012 stanovnika (po popisuiz 1910. godine, broj stanovnika je nara-stao na 4.222 ). Odmah po okupaciji, kaoi ostala slina mjesta, dobija potu, 1887.godine osnovnu kolu, eljeznicu itd. Brojprosvjetnih ustanova u Graanici kasnijeraste (otvaraju se via djevojaka i zanats-ka kola, vjerske kole itd.), a ubrzanoniu i razna kulturno-prosvjetna drutvai itaonice.
U kulturno-prosvjetnom i drutvenomivotu graaniko graanstvo osnivalo jeona drutva koja su bila primjerena potre-bama, interesima, tradiciji i navikamasvakog pojedinog naroda.
Prema izvjetajima o popisu drutavaStatistikog odjeljenja Zemaljske vlade zaBosnu i Hercegovinu, u periodu od 1878.do 1914. godine, Graanica je imala dva-naest drutava (deset u samoj kasabi, a 2na selu). Prvo je registrovano 1896. go-dine pod nazivom Graanika itaonica,a zatim slijede: Pelarska podrunica(1898.), Freiwillge Feuerwehr, tj.Dobrovoljno vatrogasno drutvo(1899.), Islamska itaonica (1903.),Srpska narodna itaonica (1906.),Pododbor Srpskog potpornog drutva
Prosvjeta (1907.), Turska itaonica iknjinica (1910.), Srpski soko (1910.),Pododbor Gajreta (1910.), Trezvenost
7/24/2019 Glasnik Gracanicki
3/6
GRAANIKI GLASNIK PROLOST
46
(1912.), Pobratimstvo Kakmu (1912.),Srpski soko Kouhe (1912.).
Iz pregleda drutava vidi se da su
stanovnici Graanice bili veoma otvore-ni prema kulturno-prosvjetnim, humani-tarnim, sportskim i nacionalnopolitikimidejama.
Podaci za ratni period (1914.-1918. go-dina) nisu iskazani kroz spiskove drutava,ali, prema podacima asopisa BosnischeBote (Bosanski glasnik), koji je izlazio zasve etiri godine rata, moe se zakljuiti
da su neka egzistirala i u tom periodu.Osnivanje Graanike itaonice,
1896. godine, ima veoma veliki znaaju drutvenom ivotu grada. U poetkuitaonica broji 22 lana, da bi u 1912. go-dini taj broj narastao na 46 lanova.
Islamska itaonica (kiraethana) uGraanici (1903.) u poetku je imala 63lana, a kasnije se taj broj smanjuje na 52
lana.
Interesantno je napomenuti da je Tur-ska itaonica i knjinica u Graanici, os-novana 4. 8. 1910. godine, imala pri-likom osnivanja ukupno 240 lanova, ave u 1912. godini taj se broj smanjiona 64 lana. Nije poznato zbog ega sebroj lanstva vie nego prepolovio. Uz-roke treba traiti u promjeni politikih
prilika u kasabi ili pojaanom iseljavanjustanovnitva pred Prvi svjetski rat.
Humanitarne ideje Pododbora Srpskogpotpornog drutva Prosvjete i Podod-bora Gajreta, koji su imali zadatak dapomognu podizanju nacionalne inteli-gencije na univerzitetima i zanatlijskog itrgovakog podmlatka, naile su na dobarodziv kod graanikog graanstva. Podod-
bor Prosvjete prilikom osnivanja (1909.)ima ukupno 109 lanova, a 1912. godine
42 lana. Pododbor Gajreta (1910.) ima63 lana, a 1912. godine 66 lanova. Po-daci o broju lanova drugih drutava pri-likom osnivanja izgledaju ovako: Vatrogas-no drutvo Graanica 12 lanova, Srpskanarodna itaonica 53 lana, a 1911. go-dine 84 lana, Srpski soko 32 lana, Srp-ski soko (Kouhe) 30 lanova, Pelarskapodrunica 26 lanova, Pobratimstvo 15i Trezvenost 45 lanova.
Prema jednom dokumentu Zemaljskevlade u Sarajevu, sva drutva u Bosni iHercegovini su potpadala pod nadzori kontrolu nadlene upravne oblasti. Uovom sluaju, kao neposredna prvomol-bena nadzorna oblast bio je Gradski ko-tarski ured u Graanici, koji je imao pravoda na sve skuptine, zabave i predavanjapoalje svoga izaslanika.
Dokumentacija, naalost, za svadrutva nije sauvana, za neka drutvanije ni djelomino sauvana, za pojedi-na samo fragmentarno, dok se za nekasistematskim istraivanjem dva veomaznaajna fonda Zemaljske vlade u Sara-jevu i Zajednikog ministarstva financija odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu uBeu, moe gotovo cjelokupan rad rekon-struisati. Inae, ova dva znaajna fonda sunezaobilazan izvor za nauno istraivanjei ire prouavanje drutveno-politikog
i prosvjetno-politikog ivota u Bosni iHercegovini.
Na osnovu istraenih fondova Zemaljskevlade za BiH i Zajednikog ministarstva fi-nancija za BiH, te pronaenih dokumena-ta o drutvima u Graanici, dat emo pri-kaz osnivanja i djelovanja Islamske kira-ethane u Graanici, osnovane 1903. go-dine.
Iz dokumenta, originalne molbe (fak-simil u prilogu), datirane 15. februar 1903.
7/24/2019 Glasnik Gracanicki
4/6
PROLOST GRAANIKI GLASNIK
47
godine, doznajemo da su lanovi osnivai(odnosno Privremeni odbor Drutva Is-lamske kiraethane), uputili Zemaljskojvladi u Sarajevu molbu da im odobri os-nivanje i rad drutva. Uz molbu priloilisu prijedlog pravila drutva, koja je treba-la potvrditi i odobriti Zemaljska vlada uSarajevu, kao i Zajedniko ministarstvo fi-nancija - odjeljenje za BiH u Beu.
Tekst molbe glasi:
Visoka zemaljska vlado, Ponizno pod-
pisani usuuju se najponiznije zamoli-
ti Visoku zemaljsku vladu, da bi im bla-goizvolila dozvoliti otvorenje islamske
itaonice, za koju smjerno molbi pravila
prilau. Svoju smjernu molbu potkreplju-
ju time, da osjeaju ivu potrebu tog hu-
manitarnog drutva, da bi i oni bar na
nekoji nain svoju duu i osjeaje ople-
menjivati mogli itanjem dobrih i koris-
nih stvari. Prema svojem odgoju i nara-
vi ne mogu biti lanovima postojee
itaonice u Graanici, ne radi razloga
nesnoljivosti ili prezira od ega daleko
stoje, nego jedino radi toga, to se ne
mogu prilagoditi onome duhu i onome
vladanju, koje se od njih u ovakvom
drutvu zahtjeva. Ponizno potpisani bi
vie puta vrili svoje vjerske dunosti, a s
druge strane htjeli bi da uivaju vie slo-
bodne kretnje, to ne bi dosadanjim po-
jedinim lanovima bilo pravo te time, tetime da se uklone nesuglasice i svaki su-
kob odluie se ponizno potpisani za doz-
volu otvorenja nove itaonice zamoliti
Visoku zemaljsku vladu za odobrenje.
U nadi da e Visoka zemaljska vlada
smjernu molbu usliiti biljee se u pon-
iznosti.
Molbu su potpisali: Mujaga Kuukali,Hafiz Seid Omerbegovi, Ahmed irbe-govi, Hadi Beir Tihi i M. Mufti.
(prilog faksimil sa originalnim potpisimapet lanova Privremenog odbora):
Prema lanu 2. priloenih Pravila Is-lamske itaonice u Graanici, itaonikodrutvo sakuplja se sa ciljem, da rasprostireprosvjetu, izobraenje, ovjenost i pri-
jateljsko zabavljanje, slijedeim sredstvi-ma: itanjem politikih i pouno zabavnih
dnevnika, znanstveno popularnih spisa irasprava, te privreivanjem drutvenih idrugih potenih igara.
Dalje u pravilima, po uobiajenomredu, govori se o sredstvima itaonikogdrutva, lanovima drutva, njihovimpravima itd.
Nakon to je Zemaljska vlada u Sa-rajevu, po uobiajenoj proceduri, po-slala izvjetaj (29. aprila 1903. godine)Zajednikom ministarstvu financija uodjeljenje za Bosnu i Hercegovinu uBeu, sa prilozima u vezi sa osnivanjemIslamske itaonice u Graanici, stigaoje pozitivan odgovor (6. maj 1903.), uzzahtjev da se, kako je veZemaljska vlada
iz Sarajevu u izvjetaju predloila, ul.2. Pravila Islamske itaonice unese do-
datak dravljanstvo lanova i odredba o
7/24/2019 Glasnik Gracanicki
5/6
GRAANIKI GLASNIK PROLOST
48
iskljuenju iz politikih razloga. (prilog
kopija akta Zajednikog ministarstva fi-nancija u Beu).
Pravila su odobrena 14.maja 1903. godine, uz peatZemaljske vlade i potpis po-glavara Zemaljske vlade Ben-ka i od tada faktiki drutvoi postoji. (prilog prva i zad-nja strana Pravila Islamske
itaonice u Graanici).Uz akt o osnivanju ovoga
drutva, pored molbe i pravi-la drutva, priloen je i spisak50 lanova drutva Islamskekiraethane u Graanici od15. aprila 1903. godine uzpotpis Mujage Kuukaliapredsjednika Privremenog
odbora ovoga drutva.
Prema tom spisku, lanovi drutvaIslamska kiraethana u Graanici1903. godine bili su:
1. Hadi Hafiz Hasan ef.Hadiefendi, upravitelj erijatskesudake kole u Sarajevu, 2.Ganibeg Mufti, naelnik, 3. Mu-jaga Kuukali, trgovac, 4. HafizMehmed ef. Oki, muderis, 5. Ibra-him ef. Leme, kadija, 6. Hasan ef.Kadi, erijatski vjebenik, 7. Salihef. Ali, Ibtidaije mualim I, 8. Os-man ef Ustavdi, Ibtidaije mual-im II, 9. Hafiz Beir ef. Lika, 10.irbeg irbegovi, posjednik, 11.Hadi Mehmedaga Suman, trgov-ac, 12. Hadi Beiraga Tihi, trgov-ac, 13. Hadi Mujaga Prohi, trgov-ac, 14. Mustafa ef. Hadi, trgovac,15. Hadi Mujaga Mufti, trgovac,
16. Hadi Muharemaga Zukobai, trgo-vac, 17. Hafiz Seid ef. Omerbegovi, pos-
jednik, 18. Jasim-beg Pai, posjednik, 19.amilaga Heli, posjednik, 20. Hifzaga
s
j
i
16.
7/24/2019 Glasnik Gracanicki
6/6
PROLOST GRAANIKI GLASNIK
49
Daferovi, posjednik, 21. MuharemagaMujai, posjednik, 22. Sadik-aga Mujai,posjednik, 23. Salih ef. Sabrija, pekar,24. Hadi Mustafa Sulejmanovi, posjed-nik, 25. Osman ef. Hifziefendi, diurnis-ta (dnevniar), 26. Hadi Abdaga Prohi,trgovac, 27. Mujaga Halilbegovi, trgo-vac, 28. Mujaga Smailbai, posjednik,
29. Hakija erimagi, pos-jednik 30. Hadi NuragaProhi, posjednik, 31. Ibra-him ef.aji, posjednik, 32.Ibrahimaga Heli, posjed-nik, 33. Nuraga Naimkadi,posjednik, 34. Mehmed-aga Reidbegovi, posjed-nik, 35. Reid-aga Suman,posjednik, 36. OsmanNuri Mufti, posjednik,37 Ahmetaga irbegovi,posjednik, 38. Mustafa
ef. Zukobai, posjednik,39. Omer ef. Hifziefendi,posjednik, 40. OsmanagaKopri, trgovac, 41. ule-
jman ef. Fazli, trgovac, 42.Osman Mehinovi, posjednik, 43.
Husejn-aga Omerbegovi, posjed-nik, 44. Mehaga irbegovi, pos-
jednik, 45. Hasan-beg Jusufbegovi,posjednik iz Orahovice, 46. Abdulah-
aga Begovi, posjednik iz Sokola, 47.Hadi Ahmetaga Spahi, posjednik, 48.Mula Salih abi, posjednik, 49. Muja-ga Dizdarevi, posjednik iz Sokola i 50.emso Hifziefendi, posjednik.
Veinu ovih lanova nai emo kasnijeu Turskoj itaonici, kao lanove i osnivaeTurske itaonice i knjinice.