Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511 · 1 Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511 BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni

1

Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511 Šibenik, travanj 2017. • godište VIII. • broj 15

BUK

– G

lasn

ik J

avne

ust

anov

e “N

acio

naln

i par

k Kr

ka”,

ISSN

184

7-65

11 Š

iben

ik, t

rava

nj 2

017.

• g

odiš

te V

III. •

bro

j 15

2

Nakladnik:Javna ustanova “Nacionalni park Krka”

Za nakladnika:Krešimir Šakić

Glavni urednik:Drago Marguš

Uredništvo:Krešimir Šakić, Mate Bačić, Doris Banić, Ivona Cvitan, Silvija Čaleta, Gordana Goreta, Drago Marguš, Nataša Zaninović, Katia Župan

Lektor:Vilijam Lakić

Korektori:Vilijam Lakić, Drago Marguš

Fotografije:Arhiva NP „Krka“

Prijelom i grafičko oblikovanje:Ante Filipović Grčić

Tisak:Kerschoffset Zagreb d.o.o.

Naklada:600

Adresa uredništva:Trg Ivana Pavla II. br. 5, 22000 Šibenik

Kontakt:Tel. 022 201 777; fax. 022 336 836; e-mail: info@)npk.hr; www.npkrka.hr

Šibenik, travanj 2017.ISSN 1847-6511

3

BUK

Drage čitateljice i čitatelji,

najljepše vas pozdravljam u uvodniku najno-vijeg izdanja Buka. Brojna su događanja obilježila još jednu, po mnogim parametrima, uspješnu go-dinu, koju smo zaključili novom uslugom, Klubom prijatelja Krke. Članstvo u Klubu dostupno je svim posjetiteljima, domaćim i stranim, stoga vjerujemo kako smo tim iskorakom istinskim zaljubljenicima u prirodu omogućili neometano i neograničeno uživanje u dobrobitima koje pruža priroda.

Početkom godine proslavili smo 32. rođen-dan. Ohrabreni afirmacijom provedenih projekata, uz potporu djelatnika, lokalne zajednice i javnosti hrabro kročimo i razvijamo nove aktivnosti. Na-stavili smo upotpunjavati bogatu izdavačku dje-latnost Ustanove novim izdanjima o prirodnoj, kulturnoj i povijesnoj baštini, pjesmama i prozom. Sva građa o Krki dostupna je sada i preko virtualne izložbe Prošlost i sadašnjost Krke. Rijeka Krka tako-đer je predstavljena u novom fokusu amaterskih fotografa, koji oduševljavaju različitim pogledima na našu tisućljetnu ljepoticu. Nove perspektive promatranja, ali i razvoj tehnike, omogućile su da to snažno, ali istovremeno krhko vrelo života mo-žemo vidjeti kroz Nokturno, spektakularni noćni video u time laps tehnici.

Kako bi očuvala tisućljetnu baštinu, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ ove godine pri-stupila je donošenju novih poslovnih odluka u sklopu projekta odgovornog upravljanja i sigur-nosti posjetitelja u cilju rasterećenja najpoznatijeg i najposjećenijeg lokaliteta, Skradinskoga buka. Kako bi se zaštitio temeljni fenomen Parka, po-većala sigurnost posjetitelja i smanjile gužve i da bi se svakom posjetitelju omogućio potpuni do-življaj u zaštićenoj prirodi, realizirano je nekoliko faza projekta. Uređene su glavna prometnica pre-ma Skradinskom buku i ispostava JU „NP Krka“ u Skradinu, u kojoj se sada nalazi osam prodajnih mjesta umjesto dosadašnja tri a kretanje u njoj je, radi učinkovitosti pružanja usluga, jednosmjerno. Nadalje, posjetitelji će od ovog ljeta brodu u Skra-dinu moći pristupiti samo s kupljenom ulaznicom za NP „Krka“, čime će se smanjiti red za ukrcaj na

brod a posjetiteljima ostaviti više vremena za obi-lazak znamenitosti u gradu Skradinu.

Kretanje posjetitelja po Skradinskom buku od ove je godine jednosmjerno. Prilikom dolaska na lokalitet posjetitelji će se sa smjerom obilaska moći upoznati na karti područja, a postavljeni su i putokazi koji će posjetiteljima olakšati kretanje. Smjer obilaska (Walk this way) posebno je istaknut a postavljeni su i znakovi zabrane kretanja za po-sjetitelje koji bi se uputili u suprotnom smjeru.

Ovog ljeta broj posjetitelja na Skradinskom buku bit će ograničen. Posjetiteljima na Lozovcu i u Skradinu bit će dostupni displeji s prikazom ras-položivog broja ulaznica za Skradinski buk. Onim posjetiteljima koji u određenom trenutku neće moći ući na Skradinski buk ponudit će se alterna-tivni pravci kretanja, odnosno programi obilaska lokaliteta na srednjem i gornjem toku Krke. Vrije-me čekanja za ulazak na Skradinski buk posjetitelji će moći provesti obilazeći poučno-pješačke staze i vidikovce na srednjem toku Krke, moći će uživati u sakralnoj baštini koju Krka njeguje, otkriti spo-menike koji svjedoče o burnoj prošlosti ovog pod-ručja, spoznati neotkrivene dijelove Krke i okrijepiti se u jednom od brojnih seoskih domaćinstava koja nude bogat izbor tradicionalno pripremljenih eko-loški uzgojenih lokalnih proizvoda.

Novost ove godine također je i on line rezer-vacija i prodaja ulaznica za NP „Krka“ preko web shopa Parkovi Hrvatske. Na naslovnici mrežne stra-nice JU „NP Krka“ također se nalazi poveznica za on-line rezervaciju i prodaju ulaznica.

S javnim pozivima za Legend Fest, XI. Bur-numske ide i Krkin zeleni stol hvatamo zalet za još jednu aktivnostima ispunjenu posjetiteljsku sezo-nu a u niskom startu očekujemo događanja Krki-nog kulturnog ljeta. Svim djelatnicima želim uspje-šan timski rad i dugo toplo ljeto!

Do idućeg susreta srdačno vas pozdravljam!

Krešimir Šakić, ravnatelj JU „NP Krka“

4

5

BUK

Poštovani čitatelji,

petnaesti broj glasnika Buk sadrži dvanaest rubri-ka. Rubrika „Zaštita“ donosi prilog „Monitoring kvalitete vode rijeke Krke“, iz kojeg se može sazna-ti da monitoring kvalitete voda predstavlja oblik zaštite vodotoka rijeke Krke kroz stalnu kontrolu parametara i omogućuje stvaranje baze podataka nužne za procjenu stanja i identifikaciju antropo-genih utjecaja. Ta rubrika donosi i popis endemič-nih, ugroženih i strogo zaštićenih beskralježnjaka u NP „Krka“ prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (2015.). Rubrika „Upravljanje“ sadrži priloge „Razvoj i izazovi u upravljanju NP „KRKA“ – prema vrhu izvrsnosti“, u kojem su na-vedeni najvažniji dosezi i izazovi u upravljanju NP „Krka“, zanimljiv tekst “Krka će teći i teći”, koji ot-kriva kakav je bio život prvih stanovnika uz Krku, kako su se uz Krku rađali, živjeli i umirali, kako su radili i organizirali se, čime i kako su se hranili, kako su stvarali, gospodarski napredovali i propadali i kako oživjeti i promovirati povijesni ambijent, pri-rodno i kulturno bogatstvo Krke i Šibensko-knin-ske županije, tekst „Zaposlenici kreiraju doživljaje gostima Krke“, u kojem se ističe uloga znanja, vje-ština, empatija, kreativne i praktične sposobnosti zaposlenika u kreiranju ponude i u privlačenju po-sjetitelja, i tekst „Lentička komponenta rijeke Krke u kontekstu klimatskih promjena“, koji donosi re-zultate hidroloških istraživanja voda rijeke Krke u kontekstu klimatskih promjena/varijacija. Rubrika „Prirodna baština” donosi priloge o sutoku Kke i Čikole i opis lokve u Kistanjama. Rubrika „Kultur-na baština” donosi prilog o predstavljanju knjige Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja i otvorenju istoimene izložbe, i prilog o nalazima staklenog materijala u Burnumu. Rubrika „Događanja” donosi vijesti o devetnaest događaja u NP „Krka”, među kojima se ističu predstavljanje časopisa Priroda, međunarodni znanstveni skup o strvinarima, Noć muzeja 2017., edukativni vodič Tragom vode, poljsko-hrvatska konferencija na-cionalnih parkova, edukativni dokumentarni film Nacionalni park „Krka“, otvorenje izložbe „Voda i krš – fenomeni rijeke Krke“ i puštanje oporavlje-nog surog orla. Rubrika „Izvješća” donosi priloge o broju i strukturi posjetitelja NP „Krka“ i kapitalnim

ulaganjima u 2016. godini, monitoringu gnijež-đenja surog orla i prijedlog mjera njegove zaštite na području NP “Krka”, izradi stručne podloga za Plan upravljanja speleološkim objektima na širem području NP „Krka“ i nastavku populacijskih istra-živanja čovječje ribice (Proteus anguinus) u špilja-ma Miljacka. Rubrika „Biološka raznolikost” donosi opis alepskog bora i pastrve glavatice, endemične vrste jadranskog slijeva. U rubrici „Speleologija” objavljeni su prilozi o špilji Golubnjača na Liveru i otvorenju izložbe fotografija Podzemna fauna NP „Krka“ u Gradskom muzeju u Varaždinu. Rubrika „Galerija” donosi grafike flore i faune i etnokul-turne baštine nastale u likovnim radionicama „Taj divni svijet” (2002. – 2004.) i nagrađene radove s likovnog natječaja provedenog 2011. u dječjim vr-tićima u Šibensko-kninskoj županiji. Rubrika „Po-vijesna fotografija” donosi fotografije Jerolima Marasovića snimljene koncem 19. stoljeća, iz bo-gate arhive skradinske obitelji Marasović koja se danas čuva u Znanstvenoj knjižnici Zadar. U rubrici „Zaštićena područja”, namijenjenoj predstavljanju zaštićenih objekata prirode u Republici Hrvatskoj, predstavljen je Nacionalni park „Mljet“. U posljed-njoj rubrici, „Poezija”, objavljene su haiku pjesme Mladena Bjažića.

I dalje čitajte Buk!

Drago Marguš, glavni urednik

6

6 ZaštitaMonitoring kvalitete vode rijeke KrkePopis ugroženih i strogo zaštićenih vrsta beskralježnjaka NP „Krka“

22 UpravljanjeRazvoj i izazovi u upravljanju NP „KRKA“ – prema vrhu izvrsnostiKrka će teći i teći Zaposlenici kreiraju doživljaje gostima KrkeLentička komponenta rijeke Krke u kontekstu klimatskih promjena

39 Prirodna baštinaSutok Krke i Čokole Lokva u Kistanjama

44 Kulturna baštinaStakleni materijal s lokaliteta BurnumPredstavljanje knjige i otvorenje izložbe

52 Događanja

Predstavljanje časopisa PrirodaMeđunarodni znanstveni skup o strvinarimaNoć muzeja 2017. Zbrinjavanje odbačenih automobilskih olupina na području NP „Krka“Sajmovi kao promidžbaSvjetski dan zaštite životinjaBožićna pričaSvjetski dan vodaEdukativni vodič Tragom vode Noć knjige i dan planeta ZemljeEdukativno usavršavanje djelatnika JU „NP Krka“Poljsko-hrvatska konferencija nacionalnih parkovaZelena čistka 2017.Podržavanje populacije šišmiša na području rijeke KrkeEdukativni dokumentarni film Nacionalni park „Krka“32. rođendan Nacionalnog parka „Krka“

Otvorenje izložbe „Voda i krš – fenomeni rijeke Krke“X. Burnumske ide – Decimiranje na BurnumuPuštanje oporavljenog surog orla

70 IzvješćaBroj i struktura posjetitelja NP „Krka“ u 2016. godini Kapitalna ulaganja u 2016. godini Monitoring gniježđenja surog orla i prijedlog mjera zaštite Stručna podloga za Plan upravljanja speleološkim objektima na širem području NP „Krka“ Nastavak populacijskih istraživanja čovječje ribice (Proteus anguinus) u špiljama Miljacka

84 Biološka raznolikost

GlavaticaAlepski bor

87 SpeleologijaGolubnjača na LiveruIzložba fotografija Podzemna fauna NP „Krka“ u Varaždinu

92 Galerija

Likovni natječaj NP “Krka” Dječja radionica “Taj divni svijet”

94 Povijesna fotografijaFotografska zbirka Marasović – procesija

98 Zaštićena područja Nacionalni park „Mljet“

108 Poezija OKHaiku za Krku – Uskok, Dar, Glasanje

Sadržaj

7

8

neizgrađena infrastruktura gradova Knina i Drniša, kao i okolnih naselja koja gravitiraju ovom područ-ju, i sve veći broj posjetitelja na relativno malom prostoru.

Redoviti monitoring kvalitete voda jedan je od oblika zaštite vodenog ekosustava. Na područ-ju Parka monitoring provode Hrvatske vode a te podatke Park može dobiti na zahtjev. Kako bi kon-trola vode bila što kvalitetnija i kompletnija, Naci-onalni park „Krka“ sa Zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije sklopio je ugovor o redovitom uzorkovanju lokacija Skradinski buk i Roški slap, jer Hrvatske vode ne uzorkuju Roš-ki slap, dok je 2014. godine sa Zavodom za jav-no zdravstvo Šibensko-kninske županije sklopljen ugovor o redovitom uzorkovanju jezera Brljan. To jezero izabrano je zbog nekoliko razloga: nalazi se u gornjem dijelu toka rijeke Krke i zapravo je reci-pijent tvari iz Knina koje se zbog pregradne brane za HE „Miljacka“ talože u jezeru pri čemu se tok rijeke usporava jer se voda prelijeva samo kroz uski temeljni ispust. U ovom radu nisu obrađeni podaci za jezero Brljan jer ne postoji dugogodišnji kontinuitet mjerenja, pa ti podaci nisu usporedivi i relevantni.

Cilj JU „NP Krka“ postizanje je kontinuiranog monitoringa vode na cijelom području rijeke Krke jer se samo tako mogu dobiti relevantni podaci, koji će pokazati stvarno stanje i omogućiti aktivan i učinkovit pristup u upravljanju tim područjem i njegovom očuvanju.

Područje istraživanja i metodologija

U ovom radu obrađene su postaje Skra-dinski buk i Roški slap, jer za njih postoji dugogo-dišnji niz mjerenja, a uzeti su podaci za desetogo-dišnje razdoblje, od 2005. do 2014. godine.

Uvod

Među brojnim razlozima za proglašenje po-dručja rijeke Krke nacionalnim parkom nisu samo njezina ljepota ili vizura prostora, već upravo po-treba zaštite i očuvanja vrlo osjetljivog ekosustava. Treba očuvati visoku kakvoću vode, što je jedan od preduvjeta nastajanja i rasta sedre, jer svaka pro-mjena utječe i na sve životne zajednice koje žive u vodi ili uz njezine obale.

Voda je dominantna komponenta zaštite cijelog toga prostora a praćenje promjena, kako hidroloških značajki tako i kakvoće vode rijeke i njenih pritoka, od posebnog je interesa zbog oču-vanja njezina ekosustava i mogućnosti pravovre-menog reagiranja na uočene promjene.

Promjene u hidrološkom režimu rijeke, pose-bice naglašene tijekom ljetnih mjeseci, odnosno za sušnih razdoblja i povećanih vrijednosti tempera-ture zraka, imaju znatan utjecaj na biologiju vodo-toka i jezera, odnosno na dinamiku rasta, vrijeme i reprodukciju i na procese fotosinteze i minera-lizacije. Kako rijeka Krka rastom sedrenih barijera izgrađuje i jezerske formacije koje utječu na sam tok, a time i na kvalitetu vode, potrebno je i tom segmentu posvetiti posebnu pažnju.

Rijeka Krka predstavlja poseban fenomen i zbog svog visećeg toka, u kojem u najvećem dijelu, od Kninskoga polja do Roškoga slapa, teče i do sto metara iznad lica vode temeljnice a da pritom ne gubi vodu iz svoga korita. Kao tipična krška rijeka, prihranjuje se površinskim i podzemnim pritocima s velikog slijevnog područja. Upravo tako veliko slijevno područje čini rijeku Krku glavnim recipi-jentom onečišćujućih tvari iz okolnog područja.

Brojni su i već poznati pritisci koji se reflek-tiraju na stanje voda u slijevnom području rijeke Krke: hidrocentrale, koje rijeci oduzimaju vodu,

Monitoring kvalitete vode rijeke Krke

ZAŠTITA

9

Ispitivano područje pripada tipu rijeke HR-R-13A, velike nizinske tekućice s baražnim ujeze-renjem, i kategoriji „osjetljivih područja“, u skladu sa zahtjevima propisa prema kojima su pojedina zaštićena područja proglašena.

Prikupljeni podaci obrađeni su u skladu sa zadanim parametrima u zakonskim odredbama:

- Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14)

- Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08, 125/13)

- Uredbi o klasifikaciji voda (NN 137/08, 89/10).

Tim uredbama i pravilnikom ostvaruju se i „posebni ciljevi zaštite voda“:

- sprječavanje pogoršanja stanja svih povr-šinskih voda a da se pritom trajno ne ugro-zi stanje drugih voda na istom području

- zaštita, poticanje obnavljanja i obnavljanje svih površinskih voda radi postizanja do-brog stanja, te postupno smanjivanje one-čišćenja prioritetnim tvarima i specifičnim onečišćujućim tvarima, te prekid i postu-pno ukidanje emisija prioritetnih opasnih tvari.

Rezultati i rasprava

Prema Uredbi o standardu kakvoće voda, u koju su ugrađene odredbe Europske direktive o vodama, stanje površinskih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili sku-pine tijela površinskih voda.

Ekološko stanje ocjenjuje se u odnosu na biološke, hidromorfološke i osnovne fizikalno-ke-mijske i kemijske elemente koji prate biološke ele-mente.

Kemijsko stanje ocjenjuje se u odnosu na pokazatelje kemijskog stanja. Prema ocjeni eleme-nata kakvoće, ekološko stanje dijeli se u kategorije od „vrlo dobrog“ do „vrlo lošeg“ ekološkog stanja.

Ti podaci pokazuju opće ekološko stanje i međusobno su ovisni. Temperatura vode ovisi o

brzini strujanja, kao i o temperaturi zraka, dio oto-pljenog kisika u vodi dospijeva iz zraka i proce-som fotosinteze, dok prisutnost dušikovih spojeva ukazuje na onečišćenje organskim tvarima. Tako prisutnost amonijaka ukazuje na otpadne i fekal-ne tvari i pokazatelj je trenutnog onečišćenja, dok veće koncentracije nitrata pokazuju dugotrajnije zagađenje. U aerobnim uvjetima bakterije prevode amonijak preko nitrita u nitrate pri čemu se troši kisik pa mogu nastati anaerobni uvjeti. Nitrati su esencijalne mineralne tvari za fotosintetske auto-trofne organizme.

Za ispitivane lokacije obrađeni su osnovni fizikalno-kemijski elementi: temperatura, režim kisika (BPK5 i KPK-Mn), pH, hranjive tvari (amonij, ukupni dušik, ukupni fosfor i ortofosfati) i specifič-ne onečišćujuće tvari: bakar, cink i krom (sl. 1, 2, 3, 4, 5 i 6).

Dobiveni rezultati pokazuju da su prosječne godišnje vrijednosti fizikalno-kemijskih parameta-ra na ispitivanim postajama u skladu s propisanim MDK (maksimalnim dopuštenim koncentracijama) tijekom promatranog desetogodišnjeg razdoblja.

Osim obrade podataka za svaku lokaciju po-sebno, uspoređivane su i obje lokacije kako bi se vidjelo postoje li i, ako postoje, kolike su razlike između lokaliteta. Za usporedbu su korišteni isti fizikalno-kemijski parametri, odnosno prosječne godišnje vrijednosti ispitivanih hranjivih tvari koji su potvrdili da nema većih razlika između Skradin-skog buka i Roškoga slapa (sl. 7, 8, 9 i 10).

Koncentracija metala u vodi vrlo je važan parametar u ocjeni stanja kvalitete vode. Osnovna podjela tragova metala u vodenom okolišu je na toksične i netoksične. Neki metali toksični su već i u vrlo malim koncentracijama, dok su drugi, npr. cink (Zn) i bakar (Cu), u svojim prirodnim koncen-tracijama esencijalni, odnosno vrlo su važan faktor u fiziološkom funkcioniranju živih organizama jer reguliraju mnoge biokemijske procese. Međutim, isti metali prisutni u većim koncentracijama mogu imati različite toksične efekte na organizme vode-

BUK

10

17,9

15,7 15,8 15,2

18,9

15,9 16,2 15,617

15,216,3

14,6 14,613

15,7

13,314,9

13,9 13,6 13,1

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

tem

pera

tura

(°C)

prosječne godišnje vrijednosti temperature vode

Skradinski buk Roški slap

8,5 8,5 8,5 8,5 8,5 8,5 8,5 8,5 8,5 8,5

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

7,4

7,6

7,8

8

8,2

8,4

8,6

pH -

pros

ječn

e vr

ijedn

osti

prosječne vrijednosti pH

Skradinski Roški MDK

Slika1. Prosječne godišnje vrijednosti temperature vode

Slika 2. Prosječne godišnje vrijednosti pH

ZAŠTITA

11

1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6 1,6

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

BPK5

(mg

O2/

l)

prosječne vrijednosti BPK₅

BPK₅- Skradin BPK₅ - Roški MDK

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,5

1

1,5

2

2,5

KPK

-Mn

prosječne vrijednosti KPK-Mn

KPK-Mn - Skradin KPK-Mn - Roški MDK

Slika 3. Prosječne godišnje vrijednosti BPK5

Slika 4. Prosječne godišnje vrijednosti KPK-Mn

BUK

12

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

hran

jive

tvar

i (m

g/l)

prosječne vrijednosti hranjivih tvari - Skradinski buk

amonij ukupni dušik ortofosfati ukupni fosfor

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

hran

jive

tvar

i (m

g/l)

prosječne godišnje vrijednosti hranjivih tvari - Roški slap

amonij ukupni dušik ortofosfati ukupni fosfor

Slika 5. Prosječne godišnje vrijednosti hranjivih tvari na Skradinskom buku

Slika 6. Prosječne godišnje vrijednosti hranjivih tvari na Roškom slapu

ZAŠTITA

13

0,026

0,02 0,02

0,01

0,02

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

0,02

0,03

0,02

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,005

0,01

0,015

0,02

0,025

0,03

0,035

amon

ij(m

g/l)

Amonij


0,5

0,3

0,2

0,4 0,4

0,6

0,3

0,5

0,3

0,6

0,3

0,4

0,5

0,7

0,5

0,4 0,4

0,1

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

dušik

(mg/

l)

Ukupni N


Slika 7. Prosječne godišnje vrijednosti amonija

Slika 8. Prosječne godišnje vrijednosti ukupnog N

BUK

14

0,010,008 0,007

0,002 0,003 0,004 0,003

0,006

0,01 0,01

0,02

0,006

0,01

0,0050,003 0,003 0,004 0,005

0,01 0,01

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,005

0,01

0,015

0,02

0,025

orto

fosf

ati(

mg/

l)

Ortofosfati


0,03

0,02 0,02

0,01

0,04 0,04

0,02

0,03

0,01 0,01

0,06

0,021

0,03

0,01

0,05

0,03

0,01

0,02

0,01 0,01

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,01

0,02

0,03

0,04

0,05

0,06

0,07

fosf

or(m

g/l)

Ukupni P


Slika 9. Prosječne godišnje vrijednosti ortofosfata

Slika 10. Prosječne godišnje vrijednosti ukupnog P

ZAŠTITA

15

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

5

10

15

20

25

30

spec

ifičn

e on

ečišć

ujuć

e tv

ari (µg

/l)

specifične onečišćujuće tvari - Skradinski buk

bakar (Cu) cink (Zn) krom (Cr)

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

2

4

6

8

10

12

14

16

spec

ifičn

e on

ečišć

ujuć

e tv

ari (µg

/l)

specifične onečišćujuće tvari - Roški slap

bakar (Cu) Cink (Zn) krom (Cr)

Slika 11. Prosječne godišnje vrijednosti „specifičnih onečišćujućih tvari“ na Skradinskom buku

Slika 12. Prosječne godišnje vrijednosti „specifičnih onečišćujućih tvari“ na Roškom slapu

BUK

16

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

3,5

4

prio

ritet

no o

pasn

e tv

ari (µg

/l)

prioritetno opasne tvari - Skradinski buk

olovo (Pb) kadmij (Cd) živa (Hg)

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014

0

0,5

1

1,5

2

2,5

3

prio

ritet

no o

pasn

e tv

ari (µg

/l)

prioritetno opasne tvari - Roški slap

olovo (Pb) kadmij (Cd) živa (Hg)

Slika 13. Prosječne godišnje vrijednosti olova, kadmija i žive na Skradinskom buku

Slika 14. Prosječne godišnje vrijednosti olova, kadmija i žive na Roškom slapu

ZAŠTITA

17

nog ekosustava, pa se stoga označuju kao „speci-fične onečišćujuće tvari“.

Prosječne godišnje vrijednosti „specifičnih onečišćujućih tvari“ na ispitivanim lokalitetima pokazuju vrijednosti koje odgovaraju propisanim maksimalnim dopuštenim koncentracijama (MDK) (sl. 11 i 12).

Za ocjenu kemijskog stanja obrađene su „prioritetno opasne tvari“: kadmij, olovo i živa. Pra-ćenje koncentracija tih tvari u vodi važno je jer one već i u malim koncentracijama predstavljaju zna-tan rizik za vode. Detaljne kemijske analize vode upozoravaju upravo na prisutnost štetnih tvari ili na nedostatak tvari potrebnih organizmima u rijeci (sl. 13 i 14).

Dobivene prosječne godišnje vrijednosti olova, kadmija i žive, označenih kao „prioritetno opasne tvari“, na objema lokacijama pokazuju vri-jednosti u okviru MDK-a, iako je interesantno da je na obama lokalitetima 2009. i 2012. godine za-bilježena nešto veća koncentracija olova u odno-su na kadmij i živu, ali još uvijek u okviru zakonski propisanih vrijednosti.

Uredba o standardu kakvoće vode uključuje praćenje ekološkog i kemijskog stanja voda, me-đutim, kompletno ekološko stanje nije se moglo dobiti jer biološki parametri čije je praćenje poče-lo nedavno nisu mogli biti uvršteni kao relevantni za promatrano razdoblje. Usprkos tome, obrađe-ni podaci pokazuju da je u desetogodišnjem raz-doblju ekološko stanje voda, prema vrijednostima zadanim u Uredbi, „vrlo dobro“ na objema lokaci-jama i da nema veće razlike između postaja Skra-dinski buk i Roški slap.

Iako se u Pravilniku o zdravstvenoj ispravnos-ti vode za piće navodi čitav niz parametara koji se trebaju ispitivati, uspoređen je samo dio osnovnih podataka, isključivo s ciljem potvrde visoke kva-litete vode. Dobiveni podaci odgovaraju MDK-u (maksimalnim dopuštenim koncentracijama) vode

za piće. Treba naglasiti da se radi samo o uspored-bi dostupnih podataka, a nikako o pretpostavci da bi obrađeni parametri bili dovoljni za to da se voda koristi za piće. To su samo kemijski i indikatorski pokazatelji, koji su propisani tim Pravilnikom, uz čitav niz ostalih parametara koji nisu uspoređivani jer se ne radi o vodi za piće (tab. 1, 2, 3 i 4).

Tablica 1. Prosječne godišnje vrijednosti kemijskih pokazatelja na Skradinskom buku

Skradinski bukkemijski pokazatelji 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

bakar (Cu) 1 1 1,8 0,4 1,3 1,4 1,2 1,2

kadmij (Cd) 0,1 0,1 0,1 0,1 0,3 0,3 0,2 0,3

krom (Cr) 1 1 0,4 0,3 1 1 0,5 1

olovo (Pb) 0,4 0,4 0,6 0,2 3,5 1 1 1,9

živa (Hg) 0,01 0,01 0,01 0,01 0,03 0,03 0,03 0,03

Tablica 2. Prosječne godišnje vrijednosti kemijskih pokazatelja na Roškom slapu

Roški slapkemijski pokazatelji 2005 2006 2007 2009 2010 2011 2012

bakar (Cu) 1,8 1,5 0,6 1 1,5 0,9 1

kadmij (Cd) 0,1 0,1 0,002 0,3 0,3 0,2 0,3

krom (Cr) 1 1 0,5 1 1 0,5 1

olovo (Pb) 0,4 0,4 0,4 2,6 1 1 1,95

živa (hg) 0,01 0,01 0,01 0,03 0,03 0,03 0,03

Treća zakonska uredba korištena za obradu podataka bila je Uredba o klasifikaciji vode. Tom uredbom određuju se vrste voda za sve površinske vode, osim prijelaznih i priobalnih voda, na osno-vi dopuštenih graničnih vrijednosti pokazatelja a voda se klasificira u pet kategorija (I. – V. vrste).

Pokazatelji prema kojima se voda klasificira u pet kategorija jesu: fizikalno-kemijski, pH, alkalitet, električna vodljivost, režim kisika – otopljeni kisik i zasićenje kisikom, BPK5 i KPK-Mn, te hranjive tvari: amonij, nitriti, nitrati, ukupni N i ukupni P.

Dobiveni rezultati pokazuju da na ispitiva-nim postajama voda odgovara I. vrsti (tab. 5 i 6).

BUK

18

Tablica 3. Indikatorski pokazatelji na Skradinskom buku

Skradinski bukindikatori 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 MDK

amonij 0,026 0,02 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,5 mg/l

klorid 9 7 8 15 9 6 5 5 5 4 250 mg/l

pH 8,2 7,9 8,2 7,9 7,9 7,9 8,05 8,07 7,9 8,1 6,5-9,5

mangan 1,5 1,4 3 1,5 1,6 1,1 0,1 1,2 1,3 1,5 50 µg/L

sulfat 82 60 76 74 70 56 80 58 64 57 250 mg/l

cink 6,9 5,8 27,3 2,1 10 10 10 10 1 1 3000µg/l

željezo 8,5 10,4 12,5 13,1 8,1 37,2 11,9 8,3 7,7 24,3 200 µg/l

Tablica 4. Indikatorski pokazatelji na Roškom slapu

Roški slapindikatori 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 MDK

amonij 0,02 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,5 mg/l

klorid 8 8 9 8 6 7 6 5 4 4 250 mg/l

pH 8,2 8,1 8,1 7,8 7,9 7,8 7,9 8 7,8 8 6,5-9,5

mangan 1,4 1,4 7,12 1,9 1,2 0,9 4,1 1,2 1,7 50 µg/L

sulfat 78 68 100 97 98 94 122 95 100 95 250 mg/l

cink 9 15,1 15,2 10 10 10 10 1 1 3000µg/l

željezo 18,8 8,6 23,7 10 36,9 11,7 12,5 9,4 41,3 200 µg/l

ZAŠTITA

Tablica 5. Prosječne godišnje vrijednosti zadanih parametara na Skradinskom buku

Skradinski buk

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 I. vrsta II. Vrsta

fizikalno

kemijski

pH 8,2 7,9 8,2 7,9 7,9 7,9 8,05 8,07 7,9 8,1 6,5-8,5 6,5-9

alkalitet >200 200-100

el. vod 498 509 510 509 492 529 495 565 513 <500 500-700

režim kisika

otop. O₂ 10,9 9,6 10,1 9,2 9,8 9,8 10,8 9,7 9,9 > 7

zasić. O₂ 101,5 98,3 98 97 103,8 102 98,2 80-110 70-80

KPK-Mn 1,2 1,4 1,5 0,9 0,7 1,1 0,9 1,1 0,7 < 4

BPK₅ 2,6 1 1,4 0,8 0,9 1,5 0,5 0,7 0,7 0,5 <2

amonij 0,026 0,02 0,02 0,01 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 < 0,1 0,1 - 0,25

nitriti 0,003 0,003 0,002 0,005 0,005 0,001 0,001 0,001 0,001 <0,01 0,01-0,03

hranjive nitrati <0,5 0,5-1,5

tvari uk. N 0,5 0,3 0,2 0,4 0,4 0,6 0,3 0,5 0,3 < 1 1,0 -3,0

ukup. P 0,03 0,02 0,02 0,01 0,04 0,04 0,02 0,03 0,01 0,01 <0,1 0,1-0,25

19

BUK

Zaključak

Monitoring kvalitete voda predstavlja oblik zaštite vodotoka rijeke Krke kroz stalnu kontrolu parametara i omogućuje stvaranje baze podataka nužne za procjenu stanja, uvid u godišnje i višego-dišnje trendove praćenih parametara, identifikaciju antropogenih utjecaja i znanstveno-stručna istra-živanja.

Na osnovi obrađenih parametara može se zaključiti da u promatranom desetogodišnjem raz-doblju nije bilo većih promjena, da su te lokacije u „vrlo dobrom“ ekološkom stanju i da odgovaraju vodi I. vrste.

Međutim, kompletno ekološko stanje nije se moglo dobiti jer biološki parametri čije je praćenje počelo nedavno nisu mogli biti uvršteni kao rele-vantni za promatrano razdoblje. Bit će interesantno pratiti upravo te podatke jer će oni zajedno s pa-rametrima koji se već prate dati kompletnu, pravu sliku stanja voda rijeke Krke, a to osim površinskih voda uključuje i praćenje sedimenta, koji može po-kazati ne samo trenutno antropogeno zagađenje, već može poslužiti za rekonstrukciju povijesti uno-šenja zagađenja u neki vodeni ekosustav.

Pravi, kompletni podaci dobit će se samo kontinuiranim mjerenjem svih parametara duž ci-jelog toka rijeke Krke.

Gordana Goreta

Napomena: Izlaganje sa Znanstveno-stručnog skupa Vizija i izazovi upravljanja zaštićenim po-dručjima prirode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015.

Tablica 6. Prosječne godišnje vrijednosti zadanih parametara na Roškom slapu

Roški slap

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 I. vrsta II. Vrsta

fizikalno

kemijski

pH 8,2 8,1 8,1 7,8 7,9 7,8 7,9 8 7,8 8 6,5-8,5 6,5-9

alkalitet >200 200-100

el. vod 528 537 565 553 554 619 568 575 532 <500 500-700

režim

kisika

otop. O₂ 11,1 10,2 10,6 9,7 10,1 9,6 10,3 10 11,1 > 7

zasić. O₂ 100,2 98 94,5 118,6 98,8 93,7 100,2 80-110 70-80

KPK-Mn 1,4 1,2 0,9 0,8 0,4 0,9 < 4

BPK₅ 2,7 1,3 1,2 0,6 1,3 0,9 0,4 0,6 0,7 0,5 <2

amonij 0,02 0,03 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 < 0,1 0,1 - 0,25

nitriti 0,002 0,002 0,003 0,002 0,005 0,001 0,001 0,001 0,001 <0,01 0,01-0,03

hranjive nitrati <0,5 0,5-1,5

tvari uk. N 0,6 0,3 0,4 0,5 0,7 0,5 0,4 0,4 0,1 < 1 1,0 -3,0

ukup. P 0,06 0,021 0,03 0,01 0,05 0,03 0,01 0,02 0,01 0,01 <0,1 0,1-0,25

20

Popis ugroženih i strogo zaštićenih vrsta beskralježnjaka NP „Krka“

21

Na području Nacionalnog parka „Krka“, koje se nalazi na prijelazu iz područja vazdazelene medi-teranske u listopadnu submediteransku vegetaciju, veliki broj različitih staništa (sedrenih barijera, većih vodenih staništa s tekućom i stajaćom vodom, speleoloških objekata, stijena, točila, kamenjara, šuma i antropogenih staništa) omogućio je razmjerno veliku raznolikost životinjskog svijeta. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja, u granicama NP „Krka“ živi oko 1 000 poznatih beskralježnjaka. Prema podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (2015.), Zakonom o zaštiti prirode strogo je zaštićeno 13 beskralježnja-ka, 14 ih je uvršteno u neku od kategorija ugroženosti a 8 ih je endemično (tab. 1).

Tablica 1. Zaštićeni, ugroženi i endemični beskralježnjaci u NP „Krka“

Redni broj Vrsta – znanstveni naziv Vrsta – hrvatski naziv Ugroženost

Zakon o zaštiti prirode

Endem

Podzemna fauna1 Cecilioides spelaea špiljska ahatnica EN SZ2 Dalmatella sketi krkina dalmatela CR SZ Da3 Laemostenus cavicola muelleri troglofilna lakomica VU (Crveni

popis trčaka) SZ Da

4 Marifugia cavatica dinarski špiljski cjevaš DD SZ5 Microchthonius rogatus brački lažištipavčić VU SZ Da6 Monolistra pretneri spinulosa Pretnerova bodljikava kuglašica EN SZ Da7 Neotrechus ganglbaueri cf. ganglbaueri Ganglbauerov tankonožić VU (Crveni

popis trčaka) SZ Da

8 Sphaeromides virei mediodalmatina dalmatinska orijaška vodenbabura VU SZ Da9 Eupolybothrus cavernicolus Komerički & Stoev, 2013 Da

10 Solentanodesmus insularis Antic & Reip 2014 DaŠkoljkaši

11 Unio crassus obična lisanka SZPuževi

12 Anisus vorticulusRakovi

13 Austropotamobius pallipes bjelonogi rak EN SZObalčari

14 Leptodora kindtii VU15 Brachyptera monilicornis EN SZ16 Perla pallida VU17 Taeniopteryx schoenemundi VU SZ

Vretenca18 Ceriagrion tenellum mala crvendjevojčica VU SZ

Opis kratica:

CR – kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – osjetljiva vrsta prema Crvenoj knjizi/popisu, SZ – strogo zaštićena vrsta i E – endemična vrsta za Republiku Hrvatsku prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine br. 144/13)

Drago Marguš

BUK

22

23

24

Uvod

Kad je riječ o zaštićenim područjima priro-de, zbog njihove važnosti i mnogostrukih funkcija, najveći se naglasak stavlja, osim na uspostavljanje, na upravljanje. Tako se danas širom svijeta drži da se ciljevi zaštićenoga područja ispunjavaju jedino uspješnim upravljanjem, pri čemu se koordinaci-jom različitih djelatnosti parkovnih uprava nasto-ji postići trajno usklađeno funkcioniranje i razvoj zaštićenoga područja. Pritom je potvrđeno da tek učinkovito upravljanje međusobno povezanim za-štićenim područjima osigurava postizanje ključnih ciljeva očuvanja prirode i društvenog razvitka u cjelini.

Upravljanje predstavlja veliki izazov i zadaću imajući na umu da koncept i uspješnost upravlja-nja utječu na sve – od zaštite prirode i očuvanja kulturne baštine, preko upravljanja posjetiteljima i njihova zadovoljstva, do razine javne potpore i uključivanja lokalnih zajednica, ali i na cijene ne-kretnina, broj i vrstu poduzetničkih djelatnosti ve-zanih za zaštićena područja i dr.

Stalna poboljšanja u upravljanju znatno doprinose jačanju sustava zaštićenih područja u mnogim državama. Potvrđeno je to i u Hrvatskoj, gdje je, prema ocjenama WWF-a, utvrđeno da se sustav zaštićenih područja može opravdano sma-trati učinkovitim u smislu zaštite bioznolikosti.1

1 Prema analizi WWF-a, u Hrvatskoj su identificirana ukupno 133 cilja bioraznolikosti: 78 ciljeva (58,6 %) adekvatno je obuhvaćeno zaštićenim područjima, 52 (39,1 %) su identificirana kao praznine a 3 (2,3 %) kao potpune praznine. Projekt “Analiza reprezentativnosti zaštićenih područja (Dinaric Arc Ecoregion Gap Analysis)”.

UPRAVLJANJE

Razvoj i izazovi u upravljanju NP „KRKA“ – prema vrhu izvrsnosti

25

NP “Krka” – najvažniji dosezi u upravljanju

Učinkovito upravljanje i izvrsna ostvarenja u svim područjima funkcioniranja jedan su od ključ-nih atributa koji se vežu za Nacionalni park „Krka“.2 Po svojim poslovnim rezultatima NP „Krka“ od sre-dine devedesetih desetljeća pozicionira se u sam vrh parkovnog sustava Republike Hrvatske. Takav doseg treba pripisati, prije svega, dobro postavlje-nom upravljačkom konceptu, kojim je postignuta vjerodostojnost i konzistentnost u funkcioniranju, na čemu je izgrađena zavidna financijska autono-mija i osigurana visoka razina održivosti upravlja-nja.3 Posebna je vrijednost u kvaliteti organizacije upravljanja, koja je zasnovana na projektnom duhu parkovne uprave i velikoj predanosti svih sudionika očuvanju i razvoju zaštićenog područja NP „Krka“.

U isto su vrijeme u upravljanju NP „Krka“ u velikom broju dosegnuti ciljevi definirani Strate-gijom i akcijskim planom zaštite prirode Republi-ke Hrvatske, Konvencijom o biološkoj raznolikosti (CBD) i Achii ciljevima očuvanja prirode, ali i dru-gim relevantnim nacionalnim i globalnim progra-mima. Naposljetku, uvažavajući kriterije IUCN-a i standardna mjerila uspješnosti u upravljanju za-štićenim područjima, za NP „Krka“ nedvojbeno se može ustvrditi kako je, po ostvarenim rezultati-ma, u većini segmenata dosegnut vrh izvrsnosti u upravljanju.

U upravljanju NP „Krka“ uprava Parka vodi se načelima prilagodljivog upravljanja, pri čemu su striktno definirane zadaće i odgovornost pojedinih službi. Radi ostvarenja specifičnih projektnih cilje-va, svaki se put uspostavlja projektna organizacija s točno određenim procedurama, nositeljima ak-

2 Područja su određena skupinama aktivnosti koje se provode po temama prema Planu upravljanja NP “Krka”: 1. Zaštita i očuvanje staništa i svojti; 2. Kulturna baština; 3. Sudjelovanje javnosti; 4. Marketing, promocija, prezentacija i edukacija; 5. Sustav posjećivanja; 6. Institucionalno jačanje; 7. Identitet Nacionalnog parka „Krka“; 8. Vlasnički odnosi; 9. Održavanje imovine i ostala investicijska ulaganja.3 NP „Krka“ više od desetljeća svoju ukupnu djelatnost i razvoj temelji na vlastitim prihodima. To je posebno važno u okolnostima kada, unatoč sve većoj priznatosti financijskih i nefinancijskih vrijednosti i koristi od zaštićenih područja, njihova važnost i dalje ostaje nedovoljno shvaćena i podcijenjena. Rezultat toga je činjenica da mnoga zaštićena područja nemaju dovoljno financijskih sredstava za osnovnu djelatnost – zaštitu i očuvanje prirode.

26

tivnosti i resursima u odnosu na jasno definirane pokazatelje dosezanja cilja, a sve praćeno dinamič-nim izvještavanjem.

Takvim se upravljanjem u NP „Krka“ uvjerljivo štite resursi Parka i osigurava dobra usluga posje-titeljima, pri čemu se jednaka važnost daje izvedbi programa očuvanja, provedbi zakona, nadzoru kon-cesija i obavljanju komercijalnih djelatnosti, ali i kva-liteti informiranja i sigurnosti posjetitelja. Park ima organizirane informativne centre i redovito provo-di edukacijske programe.

Jedan od imperativa upravljanja „NP Krka“ jest očuvanje i prirodnih i kulturnih dobara, za što je bilo potrebno razviti model integralnog uprav-ljanja, koje podrazumijeva vrlo širok raspon aktiv-nosti, od vrednovanja, istraživanja i inventarizacije, preko provedbe mjera zaštite, očuvanja i poboljša-vanja stanja, do interpretacije, promocije, monito-ringa i izvještavanja.

Radi očuvanja prirode i zaštite bioraznoli-kosti, u Parku se kontinuirano provode intenzivna inventarizacija vrsta i staništa, obuhvatna istraživa-nja svih sastavnica ekosustava, redoviti monitoring i mjere zaštite. Radi smanjenja štetnog utjecaja ljudskih aktivnosti na bioraznolikost i okoliš, trajno se procjenjuje utjecaj turizma na parkovne ekosu-stave i primjenjuju mjere ublažavanja nepovoljnih utjecaja.

U cilju smanjenja negativnog utjecaja turiz-ma, izrađena je studija preliminarnih prihvatnih ka-paciteta za posjećivanje, na temelju koje su defini-rane dnevne kvote posjetitelja u Parku ili na odre-đenome području/lokalitetu Parka. Tako se nastoji osigurati jače upravljanje posjetiteljima i spriječiti narušavanje bioraznolikosti na lokalitetima s veli-kim brojem posjetitelja.

Upravo su razvoj metodologije za procjenu kapaciteta prihvata posjetitelja i s tim povezan su-stav praćenja izuzetno važni za NP „Krka“ s obzi-rom na godišnji rast broja posjetitelja i sve uočljivi-ju sezonsku preopterećenost pojedinih lokaliteta u Parku.4 Važna mjera pritom je organiziranje novih sadržaja za posjetitelje na srednjem (Stinicama i

4 U 2014. zabilježeno je 804 411 posjetitelja, uz godišnji rast u odnosu na 2013. od 7 %.

27

Roškom slapu) i gornjem toku rijeke Krke (Burnu-mu, Puljanima i Nečvenu).

NP “Krka” – izazovi upravljanja

Nakon puna tri desetljeća od proglašenja NP “Krka“, u upravljanju Parkom prepoznaju se novi izazovi i definiraju glavni ciljevi, pri čemu se pogled u budućnost veže, u prvom redu, za još ambicioznije ciljeve očuvanja bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti područja i još obuhvatnije i znatnije doprinose održivom razvoju.

Poseban se izazov u upravljanju NP „Krka“ odnosi na učinkovit odgovor na potrebu očuvanja biološke raznolikosti i ekosustavnih usluga u svje-tlu klimatskih promjena. Takva zadaća svakako će pojačati zahtjeve za modelom upravljanja koji će u fokus djelovanja uprave staviti integritet i veću elastičnost ekosustava.

Za očekivati je da će se po tome NP „Krka“ svrstati u red zaštićenih područja koja će predstav-ljati “prirodna rješenja” u naporima za ublažava-njem klimatskih promjena na nacionalnoj i lokal-noj razini. Radi osnaživanja takve vizije, valjalo bi iz znanstvenih i stručnih krugova nadležnim tijelima državne uprave predložiti uspostavu nacionalnog centra za prilagodbu parkovnog upravljanja kli-matskim promjenama (predlaže se engl. naslov ta-kve institucije: Climate Change Park Management Centre), čije bi administrativno središte moglo djelovati u okviru budućeg Eko kampusa “Puljani”.5

U NP „Krka“ odavno su svjesni da je učin-kovito upravljanje ključno za održanje kvalitete življenja u lokalnim zajednicama u širem okruže-nju zaštićenog područja. U hrvatskom sustavu za-štićenih područja upravo NP “Krka“ prednjači po broju ostvarenih zajedničkih projekata kroz koje se povezuju dosezi upravljanja zaštićenim područ-jem, istovremeno uz znatan doprinos održivome razvoju regije. Lokalne zajednice u velikoj su mjeri kroz partnerstvo s Parkom iskoristile kvalitetu za-5 Prvenstveno se misli na ministarstva nadležna za zaštitu okoliša i prirode, znanost i obrazovanje, poljoprivredu i šumarstvo.

28

štićenog područja NP „Krka“ za različite javne pro-grame i poduzetničke projekte koji su omogućili otvaranje visokovrijednih radnih mjesta.

Jedan od ključnih ciljeva koji vodi prema vrhu izvrsnosti upravljanja odnosi se na daljnju iz-gradnju partnerstva s dionicima i lokalnim zajed-nicama. Takva partnerstva i dalje će se temeljiti na transparentnim uvjetima suradnje i razvitku inova-tivnih programa potpore. Vodeći se dosadašnjim postignućima, višu razinu svoga doprinosa NP “Krka” namjerava postići poticanjem i razvojem programa koji će kroz održiva rješenja i “win-win” rezultate jednako uspješno odgovoriti na razvojne ciljeve i izazove zaštićenog područja kao i na one društvene i gospodarske potrebe s kojima se su-očavaju lokalne i regionalne zajednice i središnja vlast. Glavni okvir tih programa činit će novi pro-storni plan NP “Krka”.6

U budućnosti će napori u upravljanju NP “Krka” biti usmjereni i na uspostavu novih među-sektorskih saveza radi očuvanja vrijednosti i dobro-biti zdravih ekosustava u zaštićenim područjima za potporu ljudskom zdravlju i primjeni globalno prihvaćenog pristupa “Zdravi parkovi, zdravi ljudi”.

Cjelovito doživljavanje zaštićenoga područja parkovne uprave postižu organiziranim sustavom posjećivanja. Takvim se sustavom osigurava to da se na razini prihvatljivoga kapaciteta prostora sustavnim slijedom posjećivanja obuhvati većina ključnih lokacija u parku (npr. centar za posjetitelje, izložbe, vidikovci, špilje, slapovi, izvori i dr.). Glavne su karakteristike organiziranoga sustava posjećiva-nja brižljivo planirani itinerari, programirano tra-janje posjeta pojedinome lokalitetu i sigurnosne mjere. Najbolji se rezultati postižu kad se organi-zirani sustav posjećivanja kombinira s parkovnim internim prometnim sustavom, koji je djelomično već implementiran u sustav posjećivanja NP „Krka“.

U bliskoj perspektivi najvažniji je doprinos NP „Krka“ boljitku lokalnih zajednica vezan za ra-zvoj specifičnih turističkih programa. Uvažavajući globalne turističke trendove, osnovu za razvoj ta-kvih programa činit će uspostava organiziranog su-6 Donošenje novog prostornog plana NP „Krka“ kao „Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) za zaštićeno područje NP ‘Krka’“ tijekom 2017. godine.

stava posjećivanja koji će posjećivanje zaštićenog područja vezati za višednevne tematske programe ostvarene u partnerstvu s lokalnim stanovništvom kroz smještaj, gastronomsku ponudu, demonstra-cije starih zanata i dr.

Važan okvir, odnosno ključnu polugu budu-ćeg razvoja NP „Krka“ činit će novi prostorni plan, koji će biti osnovom daljnjeg poboljšanja sustava upravljanja zaštićenim područjem, posebno u se-gmentu prostornog smještaja parkovne infrastruk-ture i uređenja lokaliteta posjećivanja, vodeći raču-na da se ne naruše temeljne vrijednosti prostora. Vrlo važna dimenzija prostornog plana odnosit će se na kriterije vezane za projekte i investicije kojima se jednako omogućuje postizanje ciljeva upravljanja zaštićenim područjem kao i zadovolja-vanje potrebe razvoja lokalnih sredina. Jedno od bitnih stručnih opredjeljenja u novom prostornom planu bit će nastojanje da se glavnina aktivnosti vezanih za posjećivanje koncentrira na postojećim lokacijama posjećivanja ili tamo gdje ono ima naj-manji utjecaj na ekološki najvrednije prostore u za-štićenom području.

U razvoju turističke funkcije vizija budu-ćeg razvoja vezana je za načelo “povezivanja lju-di s prirodom”, pri čemu su prioriteti na ekološkoj optimizaciji organiziranog sustava posjećivanja i postizanju veće autentičnosti i kvalitete doživlja-ja posjetitelja. Željeni rezultat bio bi razvoj svije-sti svakog posjetitelja u mjeri koja će osigurati da sve generacije budu jednako gorljivi zagovaratelji zaštićenih područja i da poduzimaju potrebne ko-rake za očuvanje prirode i okoliša, unutar i izvan zaštićenih područja.

Za ostvarenje tih perspektiva trebat će pri-premiti i usvojiti strategiju razvoja turizma u NP „Krka“, pri čemu će se definiranje strategije obaviti kroz široke konzultacije sa svim interesnim skupi-nama. Ključnim dionicima drže se regionalne i lo-kalne vlasti, poduzetnički sektor, udruge i lokalno stanovništvo. O njima uvelike ovisi što će biti po-stavljeno u središte turističke ponude zaštićenoga područja i šire regije.

Vrlo važan doseg u upravljanju NP „Krka“ bit će očekivano uvrštenje Parka na Listu svjetske

UPRAVLJANJE

29

baštine UNESCO-a u bliskoj budućnosti. Uvažava-jući dosege u upravljanju NP „Krka“, može se tvr-diti kako već danas zaštićeno područje NP „Krka“ zadovoljava opće i dodatne kriterije UNESCO-ova popisa svjetske baštine.7 Posebno se to odnosi na univerzalne vrijednosti područja NP „Krka“, koje su izvanredan primjer jedinstvenih ekoloških procesa u tijeku, a sadržavaju prirodna staništa važna za in situ očuvanje bioraznolikosti, uključujući i ugrože-ne vrste iznimne univerzalne vrijednosti sa stajali-šta znanosti ili očuvanja.

Dodatno, u svjetlu kriterija iz Konvencije o svjetskoj baštini, NP „Krka“ odlikuje se ispunjava-njem uvjeta integriteta, za što su najsnažniji argu-menti usvojen i uspješno proveden Plan upravlja-nja i tradicija dugogodišnjeg uspješnog upravlja-nja utemeljenog na dugoročnoj zakonodavnoj i institucionalnoj osnovi.

Zaključak

•U suvremenom društvenom kontekstu ulogu i značenje zaštićenog područja NP „Krka“ treba sagledavati kroz ispunjavanje dugoročnih ci-ljeva očuvanja prirode, ekosustavnih procesa i bioraznolikosti i kroz snažan doprinos odr-živom razvoju i jačanju gospodarstva lokalnih zajednica.

•Postojećim konceptom funkcioniranja Javne ustanove NP „Krka“, koji se temelji na organiza-ciji projekata za ostvarivanje poslovnih ciljeva, stvorene su pretpostavke za kontinuirani razvoj upravljanja zaštićenim područjem, stalno po-većanje učinkovitosti i visoku razinu rezultata u svim područjima upravljanja, pri čemu su u velikom broju dosegnuti ciljevi ključnih nacio-nalnih i globalnih programa očuvanja prirode.

•Kao važan predstojeći izazov u upravljanju NP „Krka“ prepoznaje se potreba učinkovitog odgovora na izazov očuvanja bioraznolikosti i ekosustavnih usluga kroz uspostavu više razine

7 Criteria for the inclusion of natural properties in the World Heritage List – poglavlje D.

prilagodljivosti i elastičnosti upravljanja.

•Višu razinu doprinosa razvoju lokalnih zajed-nica NP „Krka“ namjerava postići poticanjem i razvojem programa koji će kroz održiva rješe-nja i “win-win” rezultate jednako uspješno od-govoriti na razvojne ciljeve i izazove zaštićenog područja kao i na društvene i gospodarske po-trebe šireg područja Parka.

•Važan generator u ostvarenju perspektiva upravljanja NP „Krka“ bit će budući prostorni plan, kojim će se urediti prostorna organiza-cija parkovne infrastrukture i odrediti model posjećivanja, ali i definirati mogućnosti razvoja dopuštenih komercijalnih djelatnosti u zaštiće-nom području prema njihovom sadržaju, smje-štaju i obujmu/intenzitetu.

•U razvoju turističke funkcije NP „Krka“ prioriteti su optimizacija organiziranog sustava posjeći-vanja i postizanje veće autentičnosti i kvalitete doživljaja posjetitelja. Za ostvarenje tih per-spektiva trebat će pripremiti i usvojiti strategiju razvoja turizma u NP „Krka“, usuglašenu s in-teresima glavnih dionika: regionalnih i lokalnih vlasti, poduzetničkog sektora, udruga, lokal-nog stanovništva i dr.

•Važan doseg u upravljanju predstavljalo bi oče-kivano uvrštenje NP „Krka“ na Listu svjetske ba-štine UNESCO-a u bliskoj budućnosti. Uz posto-jeće univerzalne vrijednosti područja sa stajali-šta znanosti ili očuvanja, najsnažniji argumenti su uspješna provedba Plana upravljanja i tra-dicija dugogodišnjeg upravljanja utemeljenog na dugoročnoj zakonodavnoj i institucionalnoj osnovi.

Ivan Martinić i Drago Marguš

Napomena: Plenarno izlaganje sa Znanstve-no-stručnog skupa Vizija i izazovi upravljanja zašti-ćenim područjima prirode u Republici Hrvatskoj : aktivna zaštita i održivo upravljanje u Nacionalnom parku “Krka”, Šibenik, 28. rujna – 3. listopada 2015.

BUK

30

31

Teče i teče, teče jedan slap;Što u njem znači moja mala kap?

Kako je počelo?

Nova otkrića govore da su prije sedam mi-lijuna godina prvi primati (Tumaj u Čadu i Ororin u Keniji), zbog nedostatka hrane, prvi put sišli sa stabla na zemlju. Uspravljeni na dvije noge, prima-ti se počinju kretati prostranstvima istočne i južne Afrike. To su prvi sakupljači, koji otkrivaju obradu kamena kao pomagala u radu, kao oruđa i oružja. To oruđe i oružje povećali su čovjeku sposobnosti i mozga i ruku.

Kakav je bio život prvih stanovnika uz Krku? Kako su se uz Krku rađali, živjeli i umirali, kako su radili i organizirali se, čime i kako su se hranili, kako su stvarali, gospodarski napredovali i propa-dali? Sve to omogućuje razumijevanje zakonitosti života Krke danas, a i u njezinoj budućnosti. Važno je razumjeti zakonitosti koje su djelovale tijekom duge prošlosti, a koje će vrlo vjerojatno djelovati i u budućnosti.

Ljudska evolucija može se pratiti od pretpo-vijesnog razdoblja, od čovjeka lovca divljih životi-nja i sakupljača plodova, sjemenja i meda. I Krkin lovac i sakupljač unaprijedio je podjelu rada, na-učio lukavstvo života, ostvario međusobnu surad-nju, postigao tehnička dostignuća, razvio osobnu i društvenu inteligenciju, razvivši način života dru-gačiji od svih sisavaca.

Razumijevanje života čovjeka lovca i saku-pljača može pomoći u razumijevanju života ljudi uz Krku. Samo neznatan broj ljudi i danas živi nomad-ski, u udaljenim, zabačenim i zapuštenim krajevima svijeta. Njihovi običaji i način života mogu biti zani-mljiv za razvoj urođeničkog, ruralnog ili samačkog (robinzonskog) turizma. U tom smislu zanimljive su priče o načinu života kako neolitičkog čovjeka u špilji na Roškom slapu tako i suvremenih stočara i lovaca s Promine, Svilaje ili Dinare i stanovništva osiromašenih i napuštenih sela porječja Krke.

Krka – voda života!

Neolitski čovjek s Krke od prije 5 000 – 6 000 godina vjerojatno se prilagođavao novonastalim

Krka će teći i teći

32

uvjetima špiljskog života i tako se održao. Život je nastavljao zahvaljujući vodi Krke i plodnim polji-ma uz rijeku, izgradnji prvih koliba, obradi kamena, izradi prvog oruđa i oružja, pripravljanju odjeće, unapređenjem organizacije lova, uz međusobno pomaganje i uređenje plemenskih odnosa i dr. Uz povoljnu klimu, „čovjek s Krke“ proizvodio je na-mirnice ( ječam, grašak…) koje je skladištio i uzga-jao životinje (perad, ovce, svinje, goveda, konje), koje je pripitomio.

„Čovjek s Krke“ kasnije je gradio kamene kuće i mlinice na slapovima Krke i kopao bunare uz nastambe. Poljoprivreda je došla na prvo mjesto, a s njom i vezivanje za zemlju. Tako su prestali biti nomadi a bogovi putovanja prerasli su u bogove zemlje i neba.

Krku u bližoj povijesti naseljavaju Iliri (Liburni s desne a Delmati s lijeve strane Krke), pa Slave-ni. Opsjedali su je i povremeno zauzimali Rimljani, Turci, Mlečani i Austrijanci. S dolaskom i naselja-vanjem porječja Krke, Hrvati osnivaju svoje feu-de, kneževine, države. Povijest Krke burna je kao i vjetrovi koji njezinim kanjonom i dalmatinskom zaravni redovito pušu. Svima je Krka bila „majka priroda“, darežljiva bogatstvom pitke vode, plod-nih polja, vrtova, šuma, ribe, divljači…

Uza sve bogatstvo vode Krke, ljudi su teško preživljavali brojne prirodne (suše, kiše, zime, bure, juga i vrućine) i povijesne (sukobe, dijeljenja, rato-ve, građenja i rušenja, seljenja, iseljavanja, naselja-vanja…) nedaće, ali su nastavljali svoju tradiciju i kulturu i očuvali svoj način života, bistrinu i zelenilo Krke i ljepotu njezinih slapova i kanjona sve do da-našnjih dana.

Čudesne li prirode, ljepote i ljubavi, topline duha i ljudske, etične strasti Krkinih stanovnika! Iskonski su to osjećaji ljudi za svoju neopisivo li-jepu Krku, za svoj identitet, za staze svojih slav-nih predaka, od „neolitika“ i rimskih careva, preko srednjovjekovnih knezova i velikaša, do suvremene demokratske Hrvatske.

Novo doba Krke!

Krka 21. stoljeća doživljava veliki turistički procvat: milijun turista, uglavnom stranih gostiju, zaljubljenika u Krku, posjetilo je 2016. njezine sla-

33

pove, mlinice, svetišta, utvrde, šetnice, vidikovce…Krka će teći i teći i sutra, sljedeća stoljeća i

milenija, kao „vilinske vlasi Dinare (…) do mora“, gradeći, po uzoru na druge velike kanjone (Grand canyons“), brzace, bučne slapove, jezera, mirne to-kove, bujni život flore i faune.

Krkina će ljepota i dalje privlačiti, ne samo je-dan, već više milijuna turista. Toj ljepoti, prirodnim i kulturnim atrakcijama, svakako se moraju dodati, u skladu s vremenom, bezbrojna događanja, ugo-stiteljstvo i trgovina, a iznad svega domaće gostin-stvo – tradicionalno gostoprimstvo i gostoljublje.

Ovo je vrijeme tranzicije, brzih promjena svega, i turizma, na djelu je prelazak s tzv. turiz-ma 4S (Sand, Sun, Sea, Sex – pijeska, sunca, mora i ljubavi) 20. stoljeća prema turizmu 6E (Education, Entertainment, Ecology, Escape, Excitement, Expe-rience – obrazovanje, zabava, ekologija, bijeg, uz-buđenje i doživljaji) 21. stoljeća. Zaposlenici „Krke“ kroz živu i simboličnu komunikaciju, prezentaciju i promociju svojih proizvoda, usluga, atrakcija i događanja pružaju ugodnu, nadahnutu, uzbudlji-vu, pamtljivu ponudu, koja će kod gostiju izazivati oduševljenje, činiti ih redovitim, lojalnim gostima, te tako pridonositi većem zadovoljstvu i oduševlje-nju gostiju, većem prometu i prihodu, profitabilni-jem poslovanju tvrtki, ekonomiji doživljaja Šiben-sko-kninske županije.

Za ugled Krke važna je ukupna ponuda, a osobito domaćinsko služenje gostiju, ispunjenje njihovih očekivanja i doživljaja, ostvarenje/zado-voljenje njihovih turističkih potreba, želja i snova.

Cvjetni život Krke

Čovjek, gost i domaćin, kao društveno biće ne može živjeti izdvojeno, kao kapljica ulja u rijeci, moru, oceanu. Čovjek mora živjeti u društvu, raditi za društvo, odgajati se i obrazovati, rasti i razvi-jati se jedino u duhu ljudskih vrijednosti: ljubavi, istine, ispravnog postupanja, mira i nenasilja, kao što se kaže i u pjesmi Slap: „i moja kap pomaže ga tkati.“ Ovdje na Krki i uz Krku i njene pritoke gosti i domaćini jesu taj „Slap“. Oni, uz Krku i u sinergiji s Krkom, mogu ostvariti „održivi život“: voljeti i biti voljeni, usrećivati i biti sretni, opstati i održati svoj život, floru i faunu, provesti bioetička načela „živo-ta za sve“.

34

Temeljno pitanje, vezano za viziju i mi-siju bioetike Krke jest: kako održati „život za sve”, za stanovnike i goste, kako ostvarivati jedinstvene doživljaje na darovima prirode i materijalne i duhovne kulture, kako napredo-vati, razvijati se, oduševljavati goste, kako po-bjeđivati u vječnoj tržišnoj utakmici doživljaja, osvajanjem i zadržavanjem domaćina i gostiju uz Krku, te pritom nastavljati ostvarivati prave, sjajne doživljaje, izvrsne ekonomske i financij-ske rezultate? Jer, bez financijskog uspjeha svi društveni ciljevi na svijetu padaju u vodu.

U ekonomiji doživljaja harmoničan ra-zvoj prirode, lokalnog gospodarstva, života domicilnog stanovništva i turizma apsolutno je potreban u interesu prirode, stanovništva i turizma, prakse i teorije održiva razvoja NP „Krka“ i Šibensko-kninske županije. Može se kazati da je teorija održiva razvoja dobra stvar, ali je ispravna praksa još bolja: stoljetni je čuvar čovjeka „prirodnosti prirode i stvore-ne kulture“.

Sa stajališta konačnog rezultata, svrha turističkog poslovanja, ekonomije doživljaja, je da svoje goste – turiste, učini ne samo za-dovoljnim, već oduševljenim i sretnim. Danas na svim tržištima, i na turističkom, vlada višak proizvoda i kreveta a manjak potrošača, u tu-rizmu gostiju i zato će borba za gosta biti sve složenija.

Kako će NP „Krka“ i zaleđe Šiben-sko-kninske županije do više lojalnih gostiju bez prilagođavanja ponude cijele „Krke“ i kre-iranja novih brendova „Krke“? Nužno je tako uz Skradinski buk (Skradinsku Krku), kreirati na središnjem prostoru Parka: Roškom slapu, Visovcu, utvrdi Kamičak i Uzdah-kule i atrak-tivnim stazama Visovac – Roški slap, Roški slap – Rogovo – Visovačko jezero, Dubravice – Uzdah-kula – Vilinsko brdo – Pisak (Anđe-osku Krku), zatim u gornjem dijelu Parka: na Bilušića buku, Brljanu, Manojlovačkom slapu, Rošnjaku, Miljacki, rimskom logoru Burnum i amfiteatru, hidroelektrani Miljacka, manastira Krka i srednjovjekovnim utvrdama: Nečve-nu, Trošenju i Bogočinu (Vilinsku Krku), a na atrakcijama porječja Krke: izvorima, tvrđa-

vama, stazama, putovima, vidikovcima, mo-stovima, muzejima, sakralnim spomenicim, gradskim trgovima, selima, gradovima i tradi-cijskoj kulturi stvaranoj milenijima uz pritoke Krke (Rajsku Krku).

Prikaz 1. Četiri latice sreće u cvijetu Rajske, Vilin-ske, Anđeoske i Skradinske Krke

Sjaj ekonomije u „životu za sve“!

Koliko će NP „Krka“ i Šibensko-kninska županija koristiti integralnu ponudu cijele go-dine, sve „lance“‘ materijalne i nematerijalne kulture, te ugostiteljske, trgovačke i, posebno, gostinske ponude? Koliko će i kakvih se rim-skih, srednjovjekovnih, religijskih, rekreativnih i zabavnih događanja organizirati na svom području, da njima oživi i promovira povijesni ambijent, prirodno i kulturno bogatstvo Krke i Šibensko-kninske županije? Kako će Krka, svojim darovima, sjajnom prirodom, bogat-stvom materijalne i duhovne kulture, ugosti-teljstvom, trgovinom i gostinstvom kreirati doživljajne percepcije? Kako će kreirati i pla-sirati cjelogodišnje aranžmane s turističkim agencijama, turoperatorima i drugim organi-zatorima putovanja? Način na koji će kreirati i inovirati ponudu realnih i mitskih, virtualnih i stvarnih doživljaja – „život za sve“ odredit će izgled i tržišnu poziciju Skradinske, Anđeoske, Vilinske i Rajske „Krke“ 21. stoljeća i dalje. Ali,

35

bit će to i „ogledalo“ predanosti, nadahnuća, di-namičnosti, vedrine i poleta njezinih zaposlenika i domaćina, radnika i stanovnika, njihova poslov-nog, vjerskog i političkog vodstva.

Prikaz 2. Krkina ekonomija sjajnih doživljaja

Petar Gardijan

36

Dojmljiviji doživljaji

Istraživanja doživljaja posjetitelja nacionalnih parkova u Hrvatskoj, a slično je i u drugim zemlja-ma, pokazuju da sami darovi prirode nacionalnih parkova nisu dostatni za ponudu konkurentnih do-življaja posjetiteljima na turističkom tržištu. Danas se naglasak u kreiranju ponude i u privlačenju po-sjetitelja sve više stavlja na zaposlenike, na njihovo znanje, vještine, empatiju, na analitičke, kreativne i praktične sposobnosti. Zato su pred kreativnim zaposlenicima i partnerima „Krke“ danas, a tako će i u budućnosti ostati sljedeći izazovi:

• da iznova kreiraju, inoviraju i nude sve novije doživljaje

• da u to uključe znanja i iskustva svojih posjeti-telja kao partnera

• da im omoguće da ostvare veće, bolje, dojmlji-vije – sjajnije – doživljaje.

Za tu misiju sve zaposlenike „Krke“ treba educirati i trenirati da budu sposobni kreativno razmišljati i komunicirati, djelovati, prezentirati i pružati percipirane doživljaje posjetitelja.

Brojnim istraživanjima došlo se i do spoznaje da je osobna komunikacija zaposlenika nacional-nih parkova ključna, odnosno da je važan činilac u kreiranju visoke razine zadovoljstva/oduševljenja gostiju. Velikom zadovoljstvu posjetitelja posebno su pridonijela znanja i vještine zaposlenika parkova i njihovo upravljanje očekivanjima posjetitelja.

Usluga ili doživljaj?

Što posjetitelji stvarno žele i očekuju kada planiraju putovanje u odabranu destinaciju, kada

se pripremaju i kreću za nju, kad u njoj borave i žive kad se rastaju od domaćina i destinacije u ko-joj su proveli svoj odmor? Što kada je ta destinacija u Šibensko-kninskoj županiji, uz Krku i njezine pri-toke, sela i gradove?

Koliko je tu važno klasično služenje, a koliko doživljaji posjetitelja, „ugodni trenutci“, snovi i že-lje gostiju, „za još“, „za više“, „da se tako ponovi“?

Uvijek treba imati na umu da je za ugled svih nacionalnih parkova važna sama priroda, prirodne atrakcije, ali i dio materijalne i duhovne kulture koja je vezana za park. Međutim, istinsku, konkurent-sku, jedinstvenost parka mogu ostvarivati njegovi ljudi, svojom maštom, inteligencijom, empatijom i predanošću kreiranju sjajnih doživljaja, doživljaja oduševljenja. Kada se radi o Nacionalnom parku „Krka“, to su njegovi zaposlenici i partneri, te sta-novnici sela i gradova uz Krku svojim tradicional-nim gostoprimstvom i gostoljubivošću. Ne radi se više samo o uslugama zaposlenika, partnera i do-maćina, nego o nečemu većem od očekivanja, radi se o ushićenjima, ostvarenim snovima, jedinstve-nim i sjajnim doživljajima za pričanje i pamćenje.

Doživljaji za pamćenje Krke

Život ilirskih plemena, rimskih legionara, srednjovjekovnih stanovnika uz prekrasne slapove i duboko urezan kanjon Krke i njenih pritoka pred-stavlja vrhunske atrakcije turistima 21. stoljeća.

Uzbudljive priče o negdašnjem životu sta-novnika „Krke“ najuzbudljivije, najupečatljivije i najdojmljivije su kada se ispričaju „na licu mjesta“, na Krki, u njenim utvrdama, na njenim slapovima, u selima i gradovima.

Puno je atraktivnih prirodnih i kulturnih lo-kacija, uzbudljivih događanja i zanimljivih priča u brojnim destinacijama na Mediteranu, u Hrvatskoj, Dalmaciji i Šibensko-kninskoj županiji. Turističko tržište je sve složenije, konkurencija sve jača, a go-sti zahtjevniji pa je postojeće tržišne pozicije sve teže održavati.

Jedinstven osjetilni sustav čovjeka čine pet osjetila. Taj sustav opaža fizičke pojave – sve što se može

UPRAVLJANJE

Zaposlenici kreiraju doživljaje gostima Krke

37

vidjeti, čuti, dodirnuti, namirisati ili okusiti. Dru-gi, nematerijalni, sustav omogućava višeosjetilno opažanje i svijest o inteligenciji, mudrosti i suo-sjećanju. On nam daje nove osjećaje i pomoć kao nevidljiva ruka.

Krku, njezine slapove, jezera, utvrde, svetišta, sela i gradove treba održavati, činiti ih sve pristu-pačnijim, sadržajnijim, prijemčivijim gostima. Ali, sve to nije dovoljno ako nema pravih ljudi kao za-poslenika, partnera, domaćina – stanovnika desti-nacije, koji su istinski predani i u stanju su ispuniti snove svojih gostiju, pružati im sjajne doživljaje.

Za pravi, potpuni, sjajni doživljaj gostima se mora pružiti toliko jakih, osvježavajućih, ugodnih, nadahnutih, pamtljivih trenutaka, koji će goste „natjerati“ da se često vraćaju, da postanu lojalni gosti.

Održavanje osobitosti „Krkine“ ponude pro-izvoda, usluga, atrakcija, događanja, odnosa i nji-hovih kombinacija ovisi o ugledu ili brendu Krke, o proizvodima i ljudima Krke, ljudima koji čine ra-zliku koju jedino oni mogu stvoriti, jer su svojim gostima kadri pružiti najbolje, sjajne doživljaje.

Prodavati na turističkom tržištu danas, kada proizvodi postaju sve sličniji, kada informacijska tehnologija tržište čini sve transparentnijim, prije svega znači uspostaviti više nego vrlo dobar odnos s gostima. To znači „uvijek biti pri ruci“ i pomagati gostima u rješavanju njihovih problema i zahtjeva na osobit način. Kako? Najbolje je goste prihvati-ti kao partnere, drage i simpatične ljude, s kojima surađujući kreiramo njihove snove, ispunjavamo njihova očekivanja i doživljaje oduševljenja.

Kako nas gosti doživljavaju?

Ljudi su sami zaslužni za ostvarene uspjehe, ali i krivi za neuspjehe. Je li budućnost u našim gla-vama i našim rukama ili …? Na tržišnoj „pozornici“ uvijek smo izloženi ocjenjivanju naših promatrača, u turizmu, gostiju!

Ako goste, osim kao goste-kupce, postavi-mo u ulogu gostiju-partnera i tražimo suradnju

u obostranom interesu, jer za njih želimo kreirati bolje proizvode, usluge, atrakcije, događanja, od-nose i njihove kombinacije, onda je sasvim realno očekivati suradnju u iznošenju opažanja za materi-jalne sadržaje prirode i kulture, te za zaposlenike i kooperante, davanjem svojih ocjena na odabranim skalama za vrjednovanje doživljaja.

Istraživanjem doživljaja posjetitelja četiriju nacionalnih parkova: Plitvičkih jezera, Krke, Korna-ta i Une, u ljeto 2016. godine, za potrebe izrade doktorske disertacije „Uloga prodajnog osoblja u kreiranju zadovoljstva posjetitelja nacionalnih par-kova“, dobiveni su zanimljivi rezultati. Evo nekih od dobivenih ocjena, na skali za ocjenjivanje od 1 (loše) do 5 (izvrsno):

• posjetitelji su ukupnom zadovoljstvu sadržaji-ma nacionalnih parkova dali ocjenu 3,8, a ure-đenju staza i vidikovaca ocjenu 4,2

• posjetitelji su osoblje nacionalnih parkova do-življavali slabije od materijalnih sadržaja, pa su tako ljubaznost i stručnost osoblja ocijenili s 3,5, odgovore osoblja na upućena im pitanja s 3,4, uljudno ponašanje prema posjetiteljima s 3,4, profesionalnu strpljivost u davanju infor-macija s 3,1, a zadovoljstvo s davanjem uputa posjetiteljima s 2,9.

Bez sumnje je da će se u turističkom svijetu 21. stoljeća emitivna i receptivna tržišta sve brže širiti, ali isto tako i konkurencija će biti sve jača i okrutnija. Pred turističkim ponuđačima, turističkim destinacijama i nacionalnim parkovima, veliki su izazovi, a prvi je kako zadržati, a onda i poboljšati, svoju poziciju na globalnom tržištu? Sigurno je da će u tom cilju sve organizacije, i nacionalni parkovi, morati koristiti važne spoznaje o činiteljima uspješ-nosti poslovanja i analitičke, kreativne i praktične sposobnosti svoga kadra, koji će biti ispred drugih u pružanju boljih doživljaja svojim gostima.

Ivka Talić

BUK

38

Rijeka Krka smještena je u okršenom dijelu Dalmacije koji karakterizira nestašica vode, naročito u ljetnom razdoblju. Izrazi-to je specifičan vodotok, a njezin, uglavnom kanjonski, izgled rezultat je geološke građe stjenovitog terena kojim protječe i urezivanja u vapnenačke i dolomitske naslage. Stalnim izdizanjem sedrenih barijera i usporavanjem toka rijeke zbog toga, nastalo je jedanaest je-zera. Svojom veličinom ističu se Prokljansko, Visovačko i Brljansko jezero.

Visovačko jezero nastalo je izdizanjem sedrene barijere Skradinskog buka, što je pro-uzročilo ujezerenje Krke do Roškoga slapa. Dok Prokljansko jezero tvore slojevi slatke, bočate i morske vode, Visovačko je jezero akumulacija slatke vode. Za razliku od njih, Brljansko jezero nastalo je manjim dijelom zbog rasta sedrene barijere, a većim dijelom zbog gradnje beton-ske brane akumulacije Brljan za potrebe HE „Miljacka“. Brljansko jezero specifično je, osim po svom nastanku, jer je ustvari akumulacija za HE, i po tome što je glavni recipijent tvari koje dolaze uzvodno iz Knina i talože se u sedimen-tu jezera. Osim velikih jezera, na području rijeke Krke, naročito iznad sedrenih barijera, nastaju i manja jezerca obrasla bujnom vegetacijom. U ljetnim mjesecima ona, zbog slabog protoka, vrlo često presuše, pri čemu su zbog prisutnog trenda smanjivanja protoka takve nepovoljne sušne prilike sve izraženije i učestalije.

Hidrološka istraživanja voda rijeke Krke u kontekstu klimatskih promjena/varijacija

proveo je 2016. godine Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (Zavod za hidrotehniku). Rezultati su pokazali da se za vode rijeke Krke do kraja ovog stoljeća predviđa negativni utje-caj tih promjena u smislu smanjenja srednjih godišnjih protoka i povećanja srednjih godiš-njih temperatura vode. U pogledu unutar go-dišnjih promjena, najveće se očekuju upravo tijekom sušnih ljetnih mjeseci, kad su i proto-ci vode najmanji a temperature vode najviše. Ovisno o korištenom klimatološkom modelu, projekcije daju moguće smanjenje srednjih mjesečnih protoka tijekom ljetnih mjeseci i do 20 % i povećanje prosječnih mjesečnih tempe-ratura vode i do 4 ºC. Te projekcije dobivene su modeliranjem meteoroloških i hidroloških podataka koji se odnose na lotičku kompo-nentu rijeke Krke. Budući da su jezera na Krki riječna jezera, može se sa sigurnošću reći da će se trendovi koji se odnose na rijeku Krku odra-ziti i na njezina jezera. Međutim, potrebno je naglasiti da su jezera po svojim hidrodinamič-kim, abiotičkim i biotičkim činiocima sustavi s određenim osobitostima, koje je potrebno zasebno razmatrati ako se žele predvidjeti po-tencijalni utjecaji klimatskih promjena. Među potencijalnim utjecajima na lentičke sustave koji se mogu primijeniti na jezera rijeke Krke mogu se razmatrati termalna stratifikacija, ke-mizam vode i utjecaj podizanja temperature vode i varijacija u vodostaju jezera na jezerski ekosustav.

Formiranje termalne stratifikacije u stupcu jezerske vode dio je prirodnog ciklu-sa dubljih jezera na rijeci Krki, no taj se efekt može intenzivirati kao posljedica klimatskih promjena. Dodatnim povišenjem tempera-ture površinskog sloja stupca vode dolazi do njegove snažnije stabilizacije. Na taj se način ujedno smanjuje intenzitet miješanja s hlad-nijom, dubljom vodom, te je oslabljen i utje-caj vjetra kao pokretača miješanja. Stabilizaci-ja površinskog stupca vode odražava se i na dublji, hladniji dio stupca, u kojem se događa ekstrem suprotnog predznaka – dodatno sni-žavanje temperature zbog izostanka prijenosa topline iz površinskog sloja.

Lentička komponenta rijeke Krke u kontekstu klimatskih promjena

UPRAVLJANJE

39

BUK

40

Intenzivnija termalna stratifikacija ima višestruke utjecaje na fizikalno-kemijska svoj-stva vode, ali i na živi svijet. To osobito dolazi do izražaja kada je prisutna i eutrofikacija je-zerske vode jer dolazi do intenzivnije primarne produkcije i zbog toga veće potrošnje kisika u fotičkoj zoni. Kombinacija velike potrošnje kisika u površinskom sloju i oslabljenog mije-šanja dovodi do pojave hipoksično-anoksičnih uvjeta. Promjena vodene sredine iz oksidativ-ne u reduktivnu može se negativno odraziti na jezerski sediment kroz aktivaciju ekotoksičnih metala i drugih spojeva iz sedimenta a koji su toksični za aerobne organizme. Kisik predstav-lja važan ekološki činilac pa njegovo smanjenje može imati vrlo negativne posljedice za bioce-noze jezera.

Smanjenje srednjih godišnjih protoka, kao posljedica klimatskih promjena, pojačat će trend opadanja razine jezerske vode, osobito u ljetnim mjesecima. To će se odraziti na za-jednice makrofita u jezerskom litoralu i njihovu prateću akvatičku faunu i ptice. Manje lentičke cjeline osobito su osjetljive na smanjenje razi-ne vode pa zbog toga mogu biti još više izlo-žene ekstremnim temperaturama. Treba imati na umu i činjenicu da je proces eutrofikacije na području rijeke Krke i njezinih jezera posljedica antropogenog zagađenja koje dolazi iz uzvod-nih naselja. U slučaju ekstremno niskih proto-ka može se očekivati da će stoga eutrofikacija vode biti još izraženija.

Posljedice utjecaja klimatskih promje-na na jezerski ekosustav jako su kompleksne i uključuju veliki broj interakcija. S promje-nom uvjeta u okolišu dolazi do poremećaja koji mogu imati za posljedicu promjenu broja jedinki u populaciji, pa čak i njihovo potpuno nestajanje ako se ne uspiju prilagoditi na nove uvjete ili zbog kompetitivnog potiskivanja od strane bolje prilagođenih vrsta. Uz promjene u zastupljenosti starih vrsta, moguća je i po-java novih, koje prije nisu bile zabilježene u jezerskom staništu. Pojava novih vrsta može biti povezana s promjenom biogeografske ra-sprostranjenosti drugih vrsta zbog klimatskih

promjena (npr. migracije nekih kukaca iz sje-verne Afrike u Europu). Zbog poremećaja u ekosustavu, on postaje osjetljiv na introduk-ciju invazivnih vrsta, koje u takvim sustavima puno lakše i brže uspostavljaju velike popula-cije. Smanjenja razine vode u jezeru i ekstre-mna povišenja temperature mogu izazvati i promjene areala već prisutnih vrsta, koje će, ovisno o ekološkim gradijentima, tražiti po-voljnije uvjete.

Jezera su zatvoren i jedinstven vod-no-sedimentacijski sustav, usko povezan s okolišem i ovisan o njemu. Opstojnost cje-lokupnog bazena rijeke Krke i živog svijeta u njemu počiva na razvoju i očuvanju sedrenih barijera, koje su osobito osjetljiv i kompleksan hidrobiodinamički sustav pa su stoga i dobar bioindikator. Budući da su brzina strujanja i temperatura vode, koncentracija otopljenog kisika i ugljičnog dioksida i sadržaj organskih tvari u vodi glavni ekološki činioci važni za ra-zvitak i opstanak barijera i životnih zajednica na njima, očuvanje kvalitete vode i povoljnog protoka na barijerama prioritetni su zadaci ekološke zaštite. Te mjere ujedno su i najbolji način na koji se možemo prilagođavati i na ne-gativne posljedice klimatskih promjena.

Najla Baković i Gordana Goreta

Napomena: Rad je predstavljen na Znanstve-no stručnom skupu „Upravljanje jezerima i akumulacijama u Hrvatskoj – procesi, zaštita i valorizacija“, održanom u Biogradu na moru u svibnju 2017. godine, prvom skupu u Repu-blici Hrvatskoj u cijelosti posvećenom proble-mima upravljanja, zaštite i korištenja jezera i zajezerenih površina u Hrvatskoj.

UPRAVLJANJE

41

BUK

Sutok Krke i Čikole

PRIRODNA BAŠTINA

42

Petsto metara uzvodno od Skradinskog buka nalazi se ujezereni sutok rijeka Krke i Či-kole. Nastao je podizanjem razine vode zbog rasta sedrenih barijera Skradinskog buka. Rastom sedrenih barijera ujezereno je trina-est kilometara toka rijeke Krke i potopljena tri kilometra toka rijeke Čikole stvorivši iznad Skradinskog buka jedan od pejsažno najljepši, najneobičniji i najprivlačniji sutok u Hrvatskoj. Panoramom dominira, neznatno izdignuta iz vode, oko sedamsto metara duga i pet do deset metara široka sedrena barijera Kalički busen. Pruža se od Mlinarskog, na desnoj, do Kaličkog kuka, na lijevoj obali rijeke Krke. Bari-jera razdvaja vodotoke Krke i Čikole. U toplom dijelu godine rijeka Čikola presuši, a vidljivi dio njezina ušća potapaju vode Krke. Sedrena barijera Kalički busen zasječena je u dužini od oko 5 m da bi se moglo ploviti uzvodno do otoka Visovca i Roškog slapa.

Najljepši pogled na sutok rijeka Krke i Čikole pruža se s ceste koja se spušta s Lozo-vačke brine do Skradinskog buka i s vidikovaca Opaljka i Brine, do kojih se od Lozovca mora pješačiti desetak-petnaestak minuta.

Drago Marguš

Sutok Krke i Čikole

PRIRODNA BAŠTINA

43

BUK

44

Lokve su plitke, visokoproduktivne (eutrofne) stajačice prirodnog, poluprirodnog ili umjetnog podrijetla. Prirodne lokve nastale su nakupljanjem vode na nepropusnoj podlozi a njihov izgled i iz-dašnost odraz su geoloških, hidroloških i klimat-skih karakteristika. Poluprirodne i/ili umjetne lokve nastale su ljudskim radom. Neovisno o podrije-tlu, neke su lokve stalne i cijelu godinu zadržava-ju vodu, a neke su periodične pa u toplom dijelu godine uglavnom (ovisno o oborinama) presušuju. Prema ekološkim značajkama jako se razlikuju, ovi-sno o količini vode, fizikalno-kemijskim karakteri-stikama, gaženju, gnojenju (kada služe kao pojilište stoke) i načinu korištenja.

Lokva u Kistanjama nalazi se izvan Nacional-nog parka „Krka“, uz rub naselja Kistanje, uz cestu Kistanje – Knin. Poluprirodna je lokva, golog ka-menitog dna, bez makrofitske vegetacije. Dijelom je obzidana kamenom, a vjerojatno je cijela bila obzidana jer se na njezinom dnu i obalama nalazi urušeno kamenje. Uz lokvu se nalazi očuvano po-jilo koje svjedoči o njezinom korištenju, ne tako davnom, za napajanje stoke. Lokva je zapuštena. Uz mala ulaganja mogla bi se očistiti a njezin okoliš urediti, uvjetno rečeno, vratiti u stanje u kakvom je bila kada se koristila za napajanje stoke. Očišćena, u bezvodnom kršu mogla bi poslužiti kao pojilište i odmorište ptica za proljetne i jesenske seobe, ali i u razvoju seoskog turizma i oživljavanju etnobašti-ne (dolazak stoke, pjesma pastira, djevojke i mladi-ći u narodnim nošnjama i sl).

Od životinja, u lokvi obitavaju drlja (Scardi-nius dergle), ubačena iz Krke, i velika zelena žaba (Rana ridibunda). Od biljaka, pronađene su dvije alohtone ivanzivne vrste, dudovac (Broussonetia papyrifera) i hudoljetnica, koje bi prilikom obnove bilo dobro ukloniti.

Drago Marguš

PRIRODNA BAŠTINA

Lokva Mamutovac

45

Tablica 1. Popis zabilježenih vrsta (NT – gotovo ugrožena; Z – zaštićena)

Skupina Znanstveni naziv Hrvatski naziv Kategorija ugroženosti

Zakonska zaštita

Invazivna vrsta

Ribe Scardinius dergle drlja NT ZVodozemci Rana ridibunda velika zelena

žaba Z

Flora Bidens sp. dvozub Broussonetia papyrifera dudovac +Carex sp. šaš Cichorium intybus vodopija Clematis vitalba pavitina Conyza sp. hudoljetnica +Ficus carica smokva Gratiola officinalis ljekovita milica ZJuncus articulatus člankoviti sit Juncus sp. sit Medicago lupulina mala vija Paliurus spina-christi drača Parietaria sp. crkvina Plantago lanceolata uskolisni trputac Plantago major ssp. intermedia veliki trputac Polygonum persicaria pjegasti dvornik Polygonum sp. dvornik Potentilla reptans puzajući petoprst Ranunculus sp. žabnjak Rubus sp. kupina Ulmus minor poljski brijest Verbena officinalis ljekoviti sporiš

BUK

46

KULTURNA BAŠTINA

47

Stakleni materijal s lokaliteta Burnum

Staklo je prvi umjetni materijal do-biven taljenjem smjese kvarcnog pijeska, sode ili potaše i vapna i za različite boje, dodavanjem metalnih oksida (bakrenog za crvenu i zelenu; željeznog za zelenu; man-ganova za ljubičastu i purpurnocrvenu; ko-baltnog za tamnoplavu). Izum stakla veže se za prostor Fenicije i Egipta, a okvirno se datira na kraj 3. i početak 2. tisućljeća prije Krista. Najranije tehnike korištene za izra-du staklenih predmeta (tehnika pješčane jezgre i tehnika lijevanja i prešanja u kalup) činile su proces proizvodnje sporim i teš-kim a same predmete skupocjenim. Tek s izumom lule za puhanje u 1. st. pr. Kr. dolazi do lakše i brže proizvodnje različitih vrsta staklenih proizvoda, koji od tada primjenu nalaze u svakodnevnom životu. Usporedo s tim dolazi do nastanka novih radioničkih centara, koji se postupno pojavljuju širom tadašnjeg rimskog svijeta (Rim, Pompeji i Akvileja u Italiji i središta u provincijma Ga-liji, Germaniji, Panoniji i Dalmaciji).

Stakleni materijal s lokaliteta Burnum – amfiteatar – brojan je. Tipološki i funk-cionalno može se podijeliti u više vrsta. Stolno posuđe (zdjelice, boce, vrčevi, čaše, skifosi) služilo je za konzumiranje i pohra-nu jela i pića. Najbrojnije među njim jesu rebraste zdjelice različitih oblika i tehnika izrade (Isings 3a i 3b, te tzv. Zarte Rippens-chalen). Posebno se izdvaja malobrojna skupina luksuznih reljefnih šalica izrađenih puhanjem u reljefno ukrašeni kalup koje potpisuju majstori ENNION i ARISTEAS,

BUK

48

KULTURNA BAŠTINA

te rebraste zdjelice izrađene od mozaičkog stakla (ahata ili marmorizirajućeg, mille fi-ori). Drugu skupinu čine stakleni predmeti korišteni u kozmetičke svrhe (balzamariji, aribali). Također su pronađeni stakleni pred-meti ukrasne namjene, od kojih se poseb-no ističu igle ukosnice, perle od mozaičkog stakla s prikazima Gorgone, geme s ureza-nim prikazima rimskih božanstva i portreta careva i falera s prikazom cara Tiberija. Na-đen je i velik broj staklenih žetona za igru.

Stakleni materijal iz Burnuma prema kontekstu nalaza datira se uglavnom u prvu polovicu 1. st. Potječe iz svih važnijih radio-ničkih središta onog doba, iz sjeverne Italije (Akvileje) i sirijsko-palestinskog kruga (Si-dona) i s galsko-rajnskog područja.

Nataša Zaninović

49

BUK

50

KULTURNA BAŠTINA

51

BUK

52

Predstavljanje knjige i otvorenje izložbe

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Za-grebu 2. veljače 2017. godine predstavljena je knji-ga Antička baština na novčanicama mediteranskih zemalja skupine autora, objavljena u na nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“. Uz pred-stavljanje knjige, otvorena je i istoimena izložba.

Okupljenima su se pozdravnim govorima obratili glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dr. sc. Tatijana Petrić, ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Kre-šimir Šakić i državni tajnik u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske dr. sc. Ivica Poljičak.

Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Marin Za-ninović i akademik Nenad Cambi, a u ime autora prof. dr. sc. Željko Miletić i Joško Zaninović.

Zbirka papirnatih novčanica u vlasništvu Joška Zaninovića predstavljena u knjizi zorno po-kazuje koliko su arheologija i kulturna baština važ-ne za državni suverenitet i narodni identitet, kao i za gospodarsku politiku mediteranskih zemalja, posebno onih koje svoj prosperitet temelje na tu-rizmu. Gotovo sve zemlje na područjima u kojima su se bile proširile rimska i grčka civilizacija, a u knjizi su obuhvaćene Albanija, Alžir, Armenija, Ci-par, Egipat, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Jor-dan, Libanon, Libija, Makedonija, Rumunjska, Sirija, Tunis, Turska i Ukrajina, s ponosom na papirnato-me novcu predstavljaju arheološke spomenike kao jedan od temelja identiteta i promidžbe zemlje.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, koja se svojom djelatnošću već odredila kao pro-micatelj kulturnoga blaga, prepoznala je značenje Zaninovićeve zbirke i vrijednost njezina predstav-ljanja javnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uključila se u njezinu promidžbu, ispunja-vajući tako svoju ulogu u promicanju vrjednota hr-

vatske znanstvene i kulturne baštine, kao i popula-riziranju programa organizacija s područja zaštite i očuvanja prirode i predstavljanju rezultata njihovih znanstvenih istraživanja, koje je planirala u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku.

Nataša Zaninović

KULTURNA BAŠTINA

53

54

DOGAĐANJA

Predstavljanje časopisa Priroda

U nazočnosti brojnih predstavnika javnog, kulturnog i političkog života, u petak, 29. travnja 2016. u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik predstavljen je tematski broj časopisa Priroda, mje-sečnika za popularizaciju prirodnih znanosti Hrvat-skog prirodoslovnog društva, koji izlazi od 1911. godine. Riječ je o dvobroju 1 046 (odnosno 7-8 za srpanj-kolovoz 2015.), u cijelosti posvećenom Nacionalnom parku “Krka”. Tiskan je u povodu tri-desete obljetnice proglašenja Nacionalnog parka „Krka“. Časopis sadrži šesnaest priloga osmorice autora.

U prvom članku nalaze se odgovori na razli-čita pitanja vezana za geografski smještaj i povijest

zaštite rijeke Krke. Spominje se i prvi pisani trag o ideji zaštite prirode na području Šibensko-knin-ske županije, prijedlog Općine Šibenik da se rijeka Krka, „biser među prirodnim ljepotama“, proglasi nacionalnim parkom, upućen vlasti Banovine Hr-vatske 5. ožujka 1941.

Drugi članak govori o viziji i dugoročnim ci-ljevima održiva razvoja i upravljanja Parkom pred-viđenim Planom upravljanja.

Prilog „Trideset godina NP ‘Krka’“ donosi sažet opis aktivnosti koje je JU „NP Krka“ prove-la proteklih godina. Među njima ističu se očuvanje kakvoće vode rijeke Krke i procesa taloženja sedre, očuvanje biološke raznolikosti, posebice endemič-nih svojti speleoloških objekata, očuvanje kultur-nopovijesne baštine, npr. konzervatorski radovi na amfiteatru i vojnom logoru Burnum, otvorenje Arheološke zbirke Burnum i konzervatorski radovi na ostacima HE Krka (1895.), održavanje edukativ-nih radionica i tematskih predavanja, promicanje znanstveno-istraživačkog rada i izdavačka djelat-nost, među kojima se ističe i tiskanje glasnika Buk, namijenjenog predstavnicima regionalne i lokalne samouprave Šibensko-kninske županije i domicil-nom stanovništvu.

Prilog „Špilja Oziđana pećina“ donosi podat-ke o arheološkim istraživanjima u kojima su u toj špilji pronađeni ulomci različitih keramičkih posu-da, koje svjedoče o ljudskoj nazočnosti u njoj od starijeg neolitika, dakle od oko 5 000 godina pa, kontinuirano, sve negdje do 1 500 godina prije Krista, i važni nalazi kremenih artefakata (nožića) i kamenog oruđa (ručnog žrvnja), kao i velikog bro-ja kostiju različitih životinja, koji svjedoče o načinu života čovjeka u dalekoj pretpovijesti, ali i posebno vrijedni dječji kosturi iz vremena neolitika.

Kulturna baština NP „Krka“ prikazana je u dvama prilozima – „Amfiteatar i rimski vojni logor u Burnumu“ i „Utvrde u Nacionalnom parku ‘Krka’“. Prvi donosi podatke o vojnom logoru Burnum, koji je podignut za vrijeme pacifikacije Ilirika. U nje-mu je najduže boravila XI. legija, koja se u njemu utaborila poslije ustanka Delmata i Panona (6. – 9. godine poslije Kr.) i tu boravila do 68./69. godine, kada je povučena u Italiju tijekom građanskog rata koji je započeo nakon Neronove smrti. U vrijeme Klaudija podignut je amfiteatar, koji je renoviran

55

BUK

i dopunjen u doba cara Vespazijana. Svoj završni oblik dobio je 76./77. kada je na pročelju južnog ulaza podignut Vespazijanov natpis koji je označio dovršetak gradnje. Tijekom boravka legijskih i po-moćnih postrojba amfiteatar je služio za potrebe vojske, međutim nakon godine 86., kada iz Bur-numa odlazi IV. legija, jamačno je bio korišten za civilne potrebe. Do kada je amfiteatar imao svoju funkciju, nije poznato, ali je očito da se urušio zbog trošnosti. Drugi prilog donosi povijesne podatke o pet utvrda smještenih na obalama Krke: Ključici, Kamičku, Bogočinu, Nečvenu i Trošenju.

Izuzetno su zanimljivi i vrijedni prilozi „Spe-leološki objekti na području NP ‘Krka’“ i „Život u podzemlju NP ‘Krka’“, koji donose brojne podat-ke o 65 speleoloških objekata, posebice o špilji Miljacka 2, najdužoj špilji na području NP „Krka“, istraženoj u dužini od 2 800 m, Sedrenoj špilji iza mlina, dugoj 124 m, vjerojatno najdužoj špilji u fo-silnoj sedri u Hrvatskoj, i Staroj jametini, najdubljoj špilji istraženoj do dubine 85 m. U tim je objektima do sada zabilježeno 129 svojti životinja, među ko-jima je i nekoliko za znanost novih svojti.

Iz priloga „Flora NP ‘Krka’“ može se saznati da je najvažniji doprinos poznavanju flore ovoga područja u 19. stoljeću dao Roberto Visiani, koji u djelima Ogled dalmatinskog bilja (1826) i Flora dalmatica (1842-1852) navodi 50-ak biljnih vrsta s lokaliteta uz Krku, najviše iz okolice Skradina, sa Skradinskog buka i Roškog slapa, kao i to da je u granicama Parka zabilježeno oko 1 200 svojti pa-pratnjača i sjemenjača, što je više od 20 % ukupne flore Hrvatske, među kojima je 41 svojta na popisu endema u hrvatskoj flori a 29 u nekoj od kategorija ugroženosti.

Prilog „Sedra u NP ‘Krka’“ donosi odgovore na pitanja o tomu što je sedra, kako je i kada na-stala.

Prilog „Riđi škanjac“ donosi opis te u Hrvat-skoj izuzetno rijetke vrste: opažena je svega deset puta a u NP „Krka“ u dva navrata 2015. Tom novom vrstom za NP „Krka“ ukupan broj vrsta ptica Parka povećan je s 225 na 226 vrsta, a gnjezdarica sa 103 na 104 vrste.

Prilog „Rigasta bekmanija“ govori o vrsti koju je prvi zabilježio Robert Visiani u 19. stoljeću, u jarku pored ceste na području Drniša. Njezin re-

centni nalaz u kanjonu rijeke Čikole, nakon nalaza 1989. na lokalitetu u blizini njezina ušća u rijeku Krku, drugi je lokalitet nakon Visanijeva, ujedno i jedini u Hrvatskoj.

Brojne zanimljivosti donosi prilog „Edukacij-ske radionice i rad s djecom“, u kojem se navode različite edukativne akcije i radionice koje JU „NP Krka“ organizira od 2007. Počelo je s akcijom „Po-punimo školske knjižnice“, a nastavilo se s radioni-cama „Mini čuvari prirode“, „Dajmo više za šišmiše“ i „3R – Reduce, Reuse, Recycle“ i brojnim eduka-tivno-zabavnim programima za Dan biološke ra-znolikosti, Svjetski dan zaštite okoliša, Svjetski dan voda, Dan šuma, Dan zaštite životinja, Svjetski dan planeta Zemlje i sl.

Prilog „Staza Stinice – Roški slap – Oziđana pećina“ govori o toj najdužoj stazi u Parku, opi-sujući prirodne i kulturne atrakcije uz nju. Iz član-ka se može saznati da je staza izgrađena u sklopu petogodišnjeg nacionalnog Projekta integracije u EU Natura 2000, da je gradnja financirana zaj-mom Svjetske banke i sredstvima JU „Nacionalni parka Krka“, da je to prvi ugovoreni i završeni pro-jekt financiran zajmom Svjetske banke u nekom od zaštićenih područja u Hrvatskoj i da je izgrađena radi prostorne distribucije posjetitelja na uzvodni dio NP „Krka“, da bi se smanjio njihov pritisak na Skradinski buk, potaknuo razvoj ruralnih gospo-darstava uzvodnog dijela NP i educirali posjetitelji i lokalno stanovništvo.

Zadnji prilog „Izdavačka djelatnost JU ‘NP Krka’“, donosi podatke o izdavačkoj djelatnosti JU „NP Krka“, koja broji 43 jedinice, od koji je dvade-set sedam tiskano na hrvatskom, a šesnaest je pre-vedeno na jedan od svjetskih jezika. Prva knjiga, Bibliografija radova o rijeci Krki, tiskana je 1994. a zadnja, Ptice Nacionalnog parka „Krka“ 2015.

Časopis su predstavili Krešimir Šakić, ravna-telj JU “NP Krka”, Drago Marguš, stručni voditelj u NP “Krka”, gost-urednik 1046. broja, i Nenad Judaš, tajnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, uz Vladi-mira Stilinovića, glavni i tehnički urednik Prirode. Judaš je naglasio da Prirodu 105 godina objavljuje Hrvatsko prirodoslovno društvo iz Zagreba (osno-vano 1885. godine pod imenom Hrvatsko nara-voslovno družtvo), da je te, 1911. godine časopis, važan za hrvatsku znanost, uređivao Spiridion Bru-

56

DOGAĐANJA

Međunarodni znanstveni skup o strvinarima

sina i da je Priroda jedan od najdugovječnijih i naj-starijih časopisa na svijetu specijaliziranih za zaštitu prirode i prirodne znanost. Također je istaknuo, da je časopis dosad promijenio dvadeset dva glavna urednika i sedam država i da je preživio dva svjet-ska rata i jedan domovinski. Istaknuo je i činjenicu da u Prirodi svi suradnici i urednici volontiraju i da se u časopisu objavljuju provjerene i točne infor-macije, a ne pseudoznanstveni tekstovi.

Krešimir Šakić, ravnatelj JU „NP Krka“ na predstavljanju je rekao: „Suradnja časopisa Priroda i JU ‘NP Krka’ nametnula se prirodno. Časopis već dugi niz godina ima vrlo važnu ulogu da djeci u nji-hovom formativnom razdoblju predstavlja prirodu i ističe važnost njezina očuvanja. S druge strane, Javna ustanova ‘NP Krka’ pored brige o očuvanju prirode i prezentaciji prirodne baštine, ima još je-dan bitan zadatak – edukaciju. Zato mi je izuzetna čast to da nas je tako važan i dugovječan časo-pis prepoznao i da je njegovo uredništvo odlučilo da Krka i zaštita prirode budu tema dvobroja, jer upravo je briga o našim prirodnim resursima ono što svakog čovjeka čini boljom osobom. Drago mi je i što je svaki broj Prirode napisan na čitak i zani-mljiv način, što će osobito cijeniti djeca, kojoj na-stojimo približiti brigu o zaštiti prirode.“

Gost-urednik predstavljenog dvobroja Priro-de, Drago Marguš, stručni voditelj u JU „NP Krka“, istaknuo je: „Neprijeporne vrijednosti Krke velik su izazov održivom socijalnom i gospodarskom razvoju lokalnih zajednica na području Šiben-sko-kninske županije, koji je potrebno uskladiti s dugoročnim ciljevima zaštite i očuvanja prirod-ne i kulturne baštine da bi se, unatoč očekivanim promjenama, sačuvale izvorne prirodne i estetske vrijednosti i naslijeđena povijesna baština. Hva-la uredništvu Prirode što se nesebično pridružilo obilježavanju obljetnice proglašenja Nacionalnog parka ‘Krka’ i omogućilo nam da ovim tematskim dvobrojem čitateljima približimo aktivnosti Javne ustanove ‘Nacionalni park Krka’ i ljepote Krke, pri-rodnog bisera Hrvatske.“

Drago Marguš

Međunarodni skup Koridori za povezivanje zapadnih i istočnih populacija strvinara Europe u cilju njihova očuvanja na području Dinarida održan je 17. i 18. lipnja 2016. u organizaciji Javne ustano-ve „Nacionalni park Krka“ u višenamjenskoj dvora-ni u Eko centru Puljane. Na skupu je sudjelovalo 14 sudionika a održano je pet izlaganja (tab. 1).

Razlog održavanje skupa bio je dogovor o mjerama potrebnim da bi se omogućio povratak izumrlih vrsta strvinara na njihova nekadašnja obi-tavališta. Jedna od tih mjera je uspostava korido-ra za prelet supova preko Balkanskog poluotoka, odnosno prostora između Alpa i Grčke, ali i dalje preko Turske i Izraela do Afrike, čime bi se obno-vio izvorni areal rasprostranjenosti izumrlih vrsta: bjeloglavog supa (Gyps fulvus), supa starješine (Aegypius monachus), kostoberine (Gypaetus bar-batus) i crkavice (Neophron percnopterus).

Skup je otvorio inicijator projekta, Goran Sušić (Hrvatska), slijedila su izlaganja Saše Marin-kovića (Srbija), Fulvia Genea (Italija) i Jovana An-devskog (Španjolska), koji je uime međunarodne organizacije za zaštitu strvinara Vulture Conserva-tion Foundation (VCF) predstavio velik broj uspješ-nih projekata zaštite i reintrodukcije četiriju vrsta europskih strvinara. Tematsku cjelinu zaključila je Ana Rutar iz tvrtke Span d.o.o. (Hrvatska), koja je u svom izlaganju predstavila softver tvrtke, kojim se mogu objediniti svi podaci o praćenju supova na hranilištima i selidbenim putovima raznih eu-ropskih projekata u jedinstvenu, svima dostupnu

57

BUK

Interes za suradnju pokazala su do sada za-štićena područja u nekoliko država: Italiji (Riserva Naturale Regionale del Lago di Cornino), Sloveni-ji (SPA Kras i NP Triglav), Hrvatskoj (NP „Krka“, PP „Učka“ i PP „Biokovo“), Bosni i Hercegovini (Popo-vo polje), Srbiji (Specijalni rezervat prirode Uvac), Makedoniji, Bugarskoj i Grčkoj, kao i u još nekim zaštićenim područjima u regiji Dinarskog luka.

Očekuje se da će se na projektu pojaviti kao suradnici agencije za zaštitu prirode, zaštićena po-dručja (nacionalni parkovi, parkovi prirode i po-sebni rezervati), ministarstva, općine, županije, kao i organizacije koje su već uključene u provedbu drugih LIFE projekata (iz Grčke, Španjolske, Fran-cuske, Italije, Bugarske itd.). Mogući su još partneri WWF Grčke, Udruga Parkovi Dinarida, HEP, Hrvat-ske autoceste, ministarstva poljoprivrede pojedinih zemalja itd. Dogovoreno je da bi budući projekt vodila WWF-Adria, koja je preuzela obvezu orga-nizacije budućih sastanaka radne skupine.

Domaćin skupa, JU „Nacionalni park Krka”, uz prostor za održavanje, sudionicima je ponudio čitav niz organizacijskih i logističkih usluga neop-hodnih za održavanje tog međunarodnog skupa (prijevoz sudionika iz zračne luke Zadar i do nje, prijevoz brodom u kanjonu Krke i sl.) i osigurao darove za sudionike skupa, čime je potvrdio visoku razinu profesionalnosti, po kojoj je poznat u Hrvat-skoj. Entuzijazam s kojim je Drago Marguš proveo sudionike skupa kroz kanjon Krke, Roški slap i Ozi-đanu pećinu kod svih, a posebice stranih gostiju, izazvao je niz pohvala i divljenje prema svemu što je NP „Krka“ do sada učinio na zaštiti prirode, ali i njezinoj promociji. Uime svih sudionika, na svemu još jednom zahvaljujem svim djelatnicima Parka koji su svojim trudom omogućili da skup uspije, a posebice Dragi Margušu i Josipu Klariću.

Goran Sušić

bazu podataka. Nakon ručka slijedila je konstruk-tivna rasprava o ciljevima, aktivnostima i mogu-ćim partnerima u projektu, koji bi u dogovoru s WWF-Adrijom (udrugom za zaštitu prirode i oču-vanje biološke raznolikosti) tijekom 2017. ili 2018. kroz LIFE-projekt aplicirao za EU fondove.

Drugog dana sudionici skupa obišli su napu-štenu koloniju bjeloglavih supova, koja je do sredi-ne osamdesetih godina prošlog stoljeća obitavala u kanjonu rijeke Krke. Obilazak je organizirao i vodio Drago Marguš, stručni voditelj u JU „NP Krka“, dobar poznavatelj flore, faune, geologije, povijesti i ostalih područja vezanih za NP “Krka”. Domaćin skupa, JU „Nacionalni park Krka“, sudionicima je organizirao ručak u restoranu na Roškom slapu, nakon čega su uslijedili podjela zadataka, utvrđivanje rokova i pla-niranih daljnjih koraka u osmišljavanju projekta.

Na skupu je dogovoreno da glavni cilj budu-ćeg projekta bude spajanje areala supova zapad-ne Europe s Azijom i Afrikom – kao jedini način za stvaranje trajno održive europske populacije strvi-nara. Da bi se to postiglo potrebno je:• smanjiti trovanje u područjima važnim za supove• uspostaviti mrežu hranilišta na njihovu migra-

cijskom putu između Alpa i Turske, odnosno Izraela

• smanjiti smrtnost supova uzrokovanu elektro-kucijom i kolizijom sa žicama dalekovoda

• raditi na poticanju ekstenzivnog stočarstva na području Dinarida

• uspostaviti inovativan i standardiziran način praćenja supova na hranilištima i na korido-rima migracije.Za uspješnost projekta bit će nužno njegovo

umrežavanje s drugim LIFE projektima, ali i naci-onalnim projektima koji se provode u drugim ze-mljama a bave se zaštitom strvinara, u svrhu raz-mjene iskustava i znanja.

Tablica 1. Izlaganja na skupu

Broj Sudionici Država Naziv izlaganja1 Goran Sušić Hrvatska Restorani za supove u zaštićenim područjima Dinarida – kako i zašto?

2 Saša Marinković Srbija Nužnost uspostave hranilišta za supove na Balkanskom poluotoku – srpska iskustva

3 Fulvio Geneo Italija Nužnost hranilišta za supove u Alpama – talijanska iskustva4 Jovan Andevski Španjolska Projekti zaštite strvinara u Europi5 Ana Rutar Hrvatska Informacijske tehnologije za praćenje supova na hranilištima

58

DOGAĐANJA

Noć muzeja 2017.

U povodu Noći muzeja, 27. siječnja 2017. godine Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, Gradski muzej Drniš i Državni arhiv u Šibeniku priredili su izložbu Roški slap – pokretač razvoja drniškog kraja.

Zbrinjavanje odbačenih automobilskih olupina na području NP „Krka“

Izložba je popraćena katalogom u kojemu je obrađena povijest Roškog slapa kroz stoljeća, od Oziđane pećine do danas, s posebnim osvrtom na početke korištenja vodene snage u predindustrijskim pogonima – mlinicama, početke elektrifikacije i industrijalizacije drniškog kraja i razvoja turističke ponude Roškog slapa, ostvaren zahvaljujući obitelji Skelin. Istaknuta je uloga skradinske obitelji Marasović i Jasne Skelin Duboković, koja je život posvetila Roškom slapu i njegovu razvoju.

Katalog su predstavili djelatnici Gradskog muzeja Drniš, muzejski savjetnik Joško Zaninović, ravnatelj muzeja, i viši kustos Davor Gaurina.

U sklopu bogatog programa održano je i nekoliko edukativnih radionica: dječja interaktivna radionica izrade makete mlina, kulinarska radionica izrade jednostavnih slastica i interaktivna prezentacija procesa izrade drniškog suska. Za zabavni dio programa bio je zadužen sastav Dernis music.

Također u Noći muzeja, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i Državni arhiv u Šibeniku u suradnji s Kninskim muzejom otvorili su izložbu Industrijska arhitektura na rijeci Krki u crkvi sv.

Barbare na kninskoj tvrđavi. Od svog prvog predstavljanja javnosti, u vodenici na Skradinskom buku, izložba Industrijska arhitektura na rijeci Krki u protekle dvije godine gostovala je u brojnim hrvatskim gradovima.

Nataša Zaninović

Otpad, ilegalno odlaganje otpada, deponiji otpada u prirodi… samo su neki od pojmova s ko-jima se svakodnevno susrećemo. Nažalost, ni nao-ko najskrovitiji, nedirnuti, najljepši dijelovi prirode nisu lišeni te pojave. Nesavjesni odlagači, da bi se jednostavno i brzo riješili vlastitog otpada, odlažu ga neprimjereno, ne razmišljajući o posljedicama. JU „NP Krka“ na području Parka sustavno rješava problem ilegalno odloženog otpada. Posljednja akcija zbrinjavanja odbačenog otpada iz kanjon-skog dijela rijeke Krke na području Drinovaca, za-seoka Bačići, odrađena je u veljači 2017. godine.

Otpad iz podnožja kanjona, s prosječne du-bine od 130 m, izvukli su članovi DVD-a Drniš. Ot-pad baćen s litice bio je razasut po siparu. Razbaca-ni otpad najprije je sakupljen na hrpe u podnožju. Većinom se radilo o dijelovima automobilskih olu-pina. Zbog njihove veličine, neke olupine rezane su na manje dijelove. Bila je to fizički vrlo zahtjevna akcija. Otpad se sajlama izvlačio na rub kanjona gotovo tjedan dana. Potom je traktorom odvezen

59

BUK

do proširenja uz makadamsku cestu kroz zaseok Bačići, gdje je mogao doći kamion za utovar.

Kamion tvrtke CE-ZA-R Centar za reciklažu d.o.o. iz Zagreba (u sastavu C.I.O.S. grupe) utovario je izvučeni otpad i odvezao ga na propisno zbri-njavanje.

Uspješno je odrađen još jedan zahtjevan za-hvat zbrinjavanja otpada na području NP „Krka“, na zadovoljstvo svih onih kojima je stalo do očuvanja prirode

Mate Bačić

Sajmovi kao promidžba

Suvremeno doba i informatičke tehnologi-je, s digitalnom komunikacijom i invazijom druš-tvenih mreža kao oblika komunikacije, čin se da je nagovijestilo „crne dane“ za sajmove kao oblik marketinške komunikacije i prezentacije. Osim mogućnosti koje pružaju sve navedene blagodati modernog doba, oni su ujedno bili i jeftinija opcija promocije poslovnog subjekta, a da ne govorimo o tomu koliko manje ljudskog faktora iziskuju. Sve navedeno ne ide u prilog odlaska na sajmove, ali je li to uistinu tako?

Nekoliko godina stagnacije poslovanja svih sajmova, pa tako i turističkih, činilo se pokazate-ljem crnih slutnji, ali samo nekoliko godina. Ubrzo se pokazalo da su se takva predviđanja i očekiva-nja pokazala netočnim jer je u suvremenim medi-jima izostao faktor neposredne komunikacije tzv. face to face. Iako moderna tehnologija, odnosno digitalna komunikacija ima svoje prednosti i sva-kako ju treba koristiti, ona ne omogućuje potpunu komunikaciju kupca i proizvoda: kupac proizvod ne može vidjeti „uživo“, ne može ga isprobati, ne može ga primiti u ruku, osjetiti. Osim toga, sajam omogućava neposrednu komunikaciju na jednom mjestu, u kratkom vremenu i u istom prostoru na-laze se zainteresirane strane iz iste ili slične djelat-nosti. Sajam je mjesto testiranja vlastitih proizvod-nih, marketinških i komunikacijskih sposobnosti. Ono što je pritom važno jest to da svakog korisni-ka usluga koje nudite ili proizvoda koji prodajete oduševi činjenica da ste došli u njegovu zemlju,

njegov „dom“, da ga pozdravite, zahvalite mu na korištenju vaših usluga/proizvoda i ukažete mu na nove mogućnosti ili prilike koje ga čekaju kad po-novno dođe.

Turistički sajmovi mjesto su izravnog susreta ponude i potražnje, neposrednih kontakata, spo-znaja vlastitih mogućnosti i kvalitete, mjesto raz-mjene ideja o novim proizvodima, upoznavanja konkurencije, prilika za poslovnim kontaktima... Turistički sajmovi bili su i ostali važan marketinški faktor. Sajam je:

• izlazak na tržište• cjelovita promotivna aktivnost • instrument direktne prodaje• prilika za upoznavanje konkurencije• prilika za uvid u vlastitu poziciju na tržištu• mjesto na kojem možemo prikupiti različite ko-risne informacije

• mjesto gdje je na relativno malom prostoru izložena velika količina raznih proizvoda (sagle-davanje ponude i potražnje)

• mjesto gdje je velika fluktuacija ljudi različitih profila

• mjesto gdje možemo doći do novih ideja• mjesto na kojem plasiramo informaciju o svojoj ponudi

• način promocije i pokazivanja vlastite pozicije naspram konkurentnosti

• mjesto na kojem upoznajemo ljude iz struke, te s njima razmjenjujemo iskustva.

60

DOGAĐANJA

Redovitim nastupom na sajmu:• potvrđujemo da smo stabilan poslovni subjekt• pokazujemo da imamo kvalitetan proizvodni program (ponudu)

• izravno kontaktiramo s potencijalnim kupcima• osiguravamo tržište („imati tržište danas, ne znači imati ga i u budućnosti“)

• prihvaćamo izazov konkurencije i potvrđujemo vlastitu vrijednost

• saznajemo vrijedne informacije (o ponudi, po-tražnji, konkurenciji, novim idejama i slično – „Kvalitetna i pravovremena informacija najsku-plja je roba“).

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ res-pektabilan je subjekt među istim subjektima, ali i respektabilan subjekt u turističkom smislu. Važ-nost sudjelovanja na sajmovima prepoznata je u ovoj ustanovi već godinama pa sa zadovoljstvom sudjelujemo na njima. Prilika koju kao predstavnik ustanove imate izaziva ponos jer pokazujete ljepotu prirode, bogatstvo kulturnopovijesne baštine i or-ganiziranost u ponudi koju svaki posjetitelj očekuje. Ponos je svakako još i veći kad susretnete posjetite-lje Parka koji imaju samo riječi hvale za vašu drža-vu, vaš grad, mjesto i, naravno, za Nacionalni park „Krka“.

Ovo su sajmovi na kojima smo sudjelovali od početka 2017. godine:

• Utrecht (Jaarbeurs), Nizozemska, od 10. do 15. siječnja, samostalno

• Beč (Ferienmesse),, Austrija, od 12. do 15. si-ječnja, samostalno

• Ljubljana (Alpe Adria), Slovenija, od 1. do 4. ve-ljače, samostalno

• Prag (Holiday World), Češka, od 16. do 19. ve-ljače, samostalno

• München (Free), Njemačka, od 22. do 26. velja-če, samostalno

• Berlin (ITB), Njemačka, od 8. do 12. ožujka, s Tu-rističkom zajednicom Šibensko kninske županije

• Paris (SMT), Francuska, od 16. do 19. ožujka, s Turističkom zajednicom Šibensko kninske župa-nije

• Zagreb (Place2Go), Hrvatska, ožujak, zajedno s nacionalnim parkovima i parkovima prirode Hr-vatske

• Milano (BIT), Italija, od 2. do 4. travnja, samo-stalno

• Barcelona (B-travel), Španjolska od 7. do 9. trav-nja, s Turističkom zajednicom Šibensko kninske županije

• München (Streetlife festival), Njemačka, 20. svibnja, s Turističkom zajednicom Šibensko kninske županije.

Silvija Čaleta

Svjetski dan zaštite životinjaSedmoga listopada 2016. u Ispostavi Skra-

din s učenicima nižih razreda Osnovne škole Skra-din obilježili smo Svjetski dan zaštite životinja. Iako postoje dani kada posebnu pozornost skrećemo na određene životinje, koje su ili ugrožene ili pred-stavljaju posebnu populaciju Nacionalnog parka „Krka“, kao što su šišmiši ili žabe, Svjetski dan za-štite životinja odnosi se na sve životinje. Životinje, osim svojih osnovnih potreba, kao što su prehrana, sklonište, reprodukcija i opstanak, imaju i dodat-nu brigu – čovjeka, koji mnogima ugrožava i op-stanak. Ono što je još tužnije je da ljudi njihove elementarne potrebe najčešće ugrožavaju zbog svojih sekundarnih potreba. Djeci smo na „lakši“ način pričali o toj problematici i o važnosti zaštiće-

61

BUK

nih područja, pa tako i Nacionalnog parka „Krka“. Na kraju su pogledali predstavu dječje kazališne skupine Virko iz Šibenika Krilko i hrast, o Zemlji, Krki, jednom šišmišu, trima vjetrovima i jednom žiru. Predstava je zabavno-edukativnog karaktera. Kako je interaktivna, djeca su sudjelovala tijekom cijele predstave, a bila su i nagrađena.

Silvija Čaleta

Božićna priča

Ova aktivnost koju provodi Nacionalni park „Krka“ zasigurno je najslađa aktivnost protkana dobrim duhom Božića. To je priča, aktivnost, događanje, susret i zabava, sve u jednom za kraj kalendarske godine, kao kruna svih aktivnosti koje kroz godinu provodimo s djecom Šibenika, Skradina, Drniša i Knina. Ove godine posjetili smo sva ta četiri grada, koja su naslonjena na Nacionalni park „Krka“, i održali božićne radionice u kojima smo od malih plastičnih boca izrađivali pahulje i papirnate anđele kao ukrase za bor. Djeci smo pričali prigodne priče, oslikavali ih, pokazujući im na zabavan način da ukrase za bor mogu izraditi od otpada, sami ili sa svojim ukućanima. Tako mogu pozitivno utjecati na okoliš u kojem žive i biti odgovorni stanovnici našeg planeta.

Silvija Čaleta

Svjetski dan voda

Svjetski dan voda, 22. ožujka, Nacionalni park „Krka“ proslavio je svečanim otvaranjem izložbe Fotokluba Šibenik Mistična rijeka u Ispostavi Drniš. Izložba Mistična rijeka Fotokluba Šibenik jedna je u nizu izložbi te udruge. Važnost vode, posebice pitke, možda nije jasna svakom pojedincu, pogo-tovo jer živimo u zemlji koja obiluje pitkom vodom. Važnost vode možemo najslikovitije dočarati ako se prisjetimo dana kad smo bili bez vode nekoli-ko sati. Pokušajte oprati kosu bez vode iz slavine, spremiti ručak ili oprati suđe, da ne spominjem nešto još zahtjevnije. Sama činjenica da živimo u izobilju ne bi nas smjela lišiti odgovornosti prema brizi o vodi, ili suosjećaja prema ljudima koji vo-dom oskudijevaju. Prijezir prema bogatašima koju većina ljudi osjeća dok čita o njihovom razmetanju bogatstvom dok drugi kopaju po kantama za sme-će kako bi se prehranili može se usporediti s našim razmetanjem vodom dok peremo zube dok u isto vrijeme drugi umiru od posljedica suše.

Povodom Svjetskog dana voda Javna usta-nova „Nacionalni park Krka“ sutradan je u Kato-ličkoj osnovnoj školi održala predavanje na temu vode, uz zanimljive radionice izrade filtara za vodu i igru „Kap za slap“, u kojoj su djeca morala preko poligona „spašavat“ vodu. Od polazne točke preko poligona trebali su prenijeti vodu u žlicama do po-sude a da ne proliju ni kap. Zbog svake prolivene kapi morala su se vratiti na početak poligona, što

62

DOGAĐANJA

je izazvalo nervozu kod djece, ali su postala svje-sna koliko je važno bez prolijevanja prenijeti vodu za piće. Na kraju su pogledali predstavu Crven-kapica kazališne skupine Virko iz Šibenika, koja je upriličena za svu djecu te osnovne škole.

Silvija Čaleta

Edukativni vodič Tragom vode

Povodom Svjetskog dana voda, koji se obi-lježava 22. ožujka, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ predstavila je edukativni vodič za djecu pod naslovom Tragom vode, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Taj dvojezični edukativni vodič na 64 strani-ce, djeci na jednostavan i zabavan način približa-va temu vode, njezin nastanak, fizička, kemijska i biološka svojstva, raspoređenost u svijetu, dostu-pnost pitke vode, potrošnju i zagađenost, recikli-ranje i način uštede. To je teći po redu edukativni vodič džepnog formata, koji smo namijenili djeci osnovnih škola u našoj županiji i sudionicima naših radionica.

Silvija Čaleta

Noć knjige i dan planeta Zemlje

Knjižničarsko društvo Šibenik, zajedno s Gradskom knjižnicom „Juraj Šižgorić“ Šibenik, od 2012. godine uključeno je u projekt „Zelena knjiž-nica“. Osnovni cilj tog projekta je informiranje jav-nosti o važnosti zaštite okoliša, energetske učin-kovitosti i ekologije. Kako se Dan planete Zemlje obilježava 22. travnja, kad je ujedno i Dan hrvat-ske knjige, ova ustanova je 21. travnja, na prvi dan manifestacije Noći knjige, imala prigodni program. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ priključila se tom programu i na prigodnoj reciklažnoj radio-nici djecu učila kako nastaje novi papir, nova stra-nica knjige.

Noć knjige manifestacija je kojoj je cilj dati poticaj kulturi čitanja, razgovoru o literaturi, knji-ževnosti i svemu onom što knjiga predstavlja u suvremenom svijetu. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ može se pohvaliti i s popriličnim brojem izdanja knjiga koje su namijenjene širokoj publi-ci, od djece, zaljubljenika u prirodu, stručnjaka ili znanstvenika. Sva izdanja dostupna su na našim maloprodajnim mjestima, suvenirnicama kao i na našem web shopu, na www. np-krka.hr. Svake go-dine početkom nove školske godine svim školama na području naše županije poklonimo knjigu našeg izdanja a u 2016. godini odlučili smo po primjerak svih knjiga pokloniti i čitaonicama, knjižnicama i planinarskim društvima na području naše županije. Želja nam je da knjige u našem izdanju, a posebice one stručne, dođu do što šire publike kako bi se ši-rilo znanje i svijest o važnosti očuvanja okoliša. Sve

63

BUK

škole i vrtići, koji sudjeluju na našim edukativnim radionicama, na poklon dobiju prigodni set knjiga, da bi ih odgajatelji, učitelji, nastavnici, profesori, a prvenstveno djeca, i nakon radionica čitali.

Silvija Čaleta

Edukativno usavršavanje djelatnika JU „NP Krka“

Djelatnici Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ najvrjedniji su dio sustava upravljanja, zašti-te, promidžbe i komunikacije s javnošću. Čovjek ima potrebu za komuniciranjem. To koliko smo u tome uspješni određuje razinu našeg zadovoljstva samima sobom i neposrednom okolinom. U svojoj okolini, osobnoj i profesionalnoj, okruženi smo ra-zličitim tipovima ljudi koji izravno i neizravno dje-luju na nas. Od nekih primamo energiju, drugi našu energiju troše. Kako bismo optimizirali usmjerava-nje svakodnevne energije i od jednog dana učinili najviše što možemo, potrebno je okružiti se oso-bama koje u nama izazivaju pozitivne reakcije i do-prinose stvaralačkoj energiji.

Tim je sastavljen od različitih osoba, različitih stručnjaka iz različitih disciplina. Tim je interdisci-plinarni i interpersonalni fenomen koji nadilazi vje-štine i iskustva pojedinog člana. Uspješan tim kod svakog njegovog člana potiče razvoj osobnih vje-ština i znanja u cilju stvaranja zajedničkog rezulta-ta. Tim potiče uspješnost, osobnu i profesionalnu. Slabo sastavljen tim poništava stvaralačku energiju i unosi nemir. Stoga je više od pojedinačnih uloga i individualne odgovornosti potrebnije razumije-

vanje napretka i formiranje skladnih timova. Bo-lja povezanost vještina, međusobno uvažavanje i razumijevanje timovima, omogućuju produktivniji odgovor na složene izazove i kvalitetnije rješava-nje problema. Timovi također jačaju međusobnu povezanost pojedinaca, učenje, toleranciju i uva-žavanje.

Ovog smo se proljeća u edukativnom modu-lu „Timski rad i motivacija“ kroz praktične primje-re i vježbe dodatno educirali o postizanju učinka uspješnog timskog rada pomoću tipologije člano-va tima, Dvadeset osobnosti učilo je o postizanju sinergije timskog rada, odnosno njegovom uskla-đivanju u skladu s načinom ponašanja prema boja-ma i komunikacijskim stilovima. Raspravljali smo o timskom radu i konfliktima, prednostima u stvara-nju uravnoteženog tima i smanjenju slabosti uloga u timu.

Prije dvije godine započeli smo zajednič-ko usavršavanje svih djelatnika JU „NP Krka“, na teme „Uspješna komunikacija“ i „Interpersonalna komunikacija“, o važnosti verbalnog i neverbalnog komuniciranja u svakodnevnoj interakciji s posje-titeljima, poznanicima i kolegama. Posebnost ko-munikacije kao razmjene poruka sagledali smo u komunikacijskim modelima, neverbalnom govoru, porukama tijela, komunikologiji, retoričkim nače-lima i verbalnim tehnikama. Produbljujući znanje i osvještavajući svoje tijelo u procesu komuniciranja, postajemo bolji komunikatori. Postajemo svjesni sebe u okolini i utjecaja koji okolina ima na naš na-čin komuniciranja. Uklanjamo prepreke i stvaramo pozitivnu interakciju.

Zahvaljujem svim djelatnicima na praktičnoj primjeni stečenih znanja u komunikacijskim vješti-nama koje Nacionalni park „Krka“ čine gostolju-bivim mjestom. Kako bismo se nastavili razvijati, postajali sve prepoznatljiviji i zajedno promicali brend NP „Krka“, i dalje ćemo se usavršavati na za-jedničkim seminarima.

Nastavimo dostojanstveno predstavljati bi-ser hrvatske prirodne ljepote, Nacionalni park „Krka“!

Katia Župan

64

DOGAĐANJA

Poljsko-hrvatska konferencija nacionalnih parkova

Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike i pet hrvatskih nacionalnih parkova („Brijuni“, „Kornati“, „Krka“, „Paklenica“ i „Plitvička jezera“), predvođeni pomoćnikom ministra g. Igo-rom Kreitmeyerom, sudjelovali su na poljsko-hr-vatskoj konferenciji „Razvoj poljskih nacionalnih parkova u povodu desete obljetnice pridruživanja Poljske Europskoj uniji – mogućnosti za primjenu u nacionalnim parkovima Republike Hrvatske“, odr-žanoj 24. i 25. travnja 2017. u Nacionalnom parku Tatra u Zakopanama u Poljskoj. Poziv na Konferen-ciju, koja je za cilj imala razmjenu iskustava poljskih i hrvatskih nacionalnih parkova od ulaska u EU, uputio im je počasni konzul Republike Hrvatske u Krakowu g. Paweł Włodarczyk.

Konferencija je zaključena potpisivanjem sporazuma između Javne ustanove Nacionalni park „Krka“ i Nacionalnog parka „Ojcowski“ kojim su se oba parka obvezala na razmjenu ideja, infor-macija i znanja. Područja koja će posebno biti valo-rizirana prilikom zajedničkog istraživanja i razmje-ne stručnjaka jesu aktivna zaštita staništa i vrsta, upravljanje posjetiteljima, edukacija i izdavaštvo.

Kroz ugodne radne susrete uspostavljeni su brojni kontakti, što će znatno olakšati buduću su-radnju, posebice kad je riječ o korištenju sredstava iz EU fondova. Parkovi Hrvatske upravo su završi-li ciklus prijave na otvoreni poziv za unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture, te se očekuje odobre-nje više od četiri stotine milijuna kuna bespovrat-nih sredstava EU koja će im biti na raspolaganju do 2022. godine.

Katia Župan

Poljska zaštićena područja u proteklih de-setak godina znatno su napredovala na područ-ju istraživanja, različitih oblika posjećivanja, pre-kogranične i međunarodne suradnje i povlačenja EU sredstava. Tomu u prilog svjedočili su predstav-nici nacionalnih parkova „Karkonosze“, „Słowiński“, „Bieszczadzki“, „Ojcowski“ i „Tatra“ predstavivši ostvarene projekte vrijedne milijune eura.

Nacionalni parkovi Hrvatske prezentirali su svoje prirodne vrijednosti poljskim kolegama, koji Hrvatsku vrlo dobro poznaju i u koju rado dola-ze na odmor. Hrvatsku su 2016. posjetila 757 573 poljska turista, što je porast od 12 % u odnosu na 2015. godinu, koja su ostvarila 4 964 262 noćenja.

Zelena čistka 2017.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ i ove se godine pridružila globalnoj volonterskoj akciji Zelena čistka. Akcija čišćenja održana je u petak, 21. travnja 2017. na prilazu poučno-pješačkoj stazi Brnjica – korito rijeke Čikole u naselju Brnjica (na pravcu kretanja Šibenik – Drniš).

Djelatnici Nacionalnog parka „Krka“ u su-radnji s volonterima iz Braniteljske socijalno radne zadruge Branitelj, Kulturne udruge Slovenaca „dr. France Prešeren“ (sekcije Ljubitelji prirode Planika – Runolist) Šibenik, Ekološke udruge „Monte Pro-

65

BUK

mona“ iz Siverića i lokalnim stanovništvom čistila je nelegalno odlagalište otpada u naselju Brnjica, prema poučno-pješačkoj stazi NP „Krka“. Tom pri-godom sanirano je nelegalno odlagalište otpada površine oko 1 ha na kojem se uglavnom nalazio sitni i srednji kućanski otpad.

Zelena čistka zajednička je jednodnevna ak-cija čišćenja nelegalnih odlagališta otpada i najveći volonterski ekoprojekt u Hrvatskoj, koji okuplja ak-tivne građane i organizacije a dio je velike global-ne akcije World cleanup, pokrenute 2008. Temelji se na buđenju svijesti o važnosti odgovornog gos-podarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, pri-rode i planeta Zemlje.

Katia Župan

Podržavanje populacije šišmiša na području rijeke Krke

Udruge Bioteka i Tragus pokrenule su pro-jekt „Građani znanstvenici: podržavanje populacija šišmiša šireg područja srednjeg i gornjeg toka ri-jeke Krke“, sufinanciran sredstvima Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ u cilju osiguravanja novih, alternativnih, staništa za obitavanje šišmiša i pra-ćenja stanja njihovih populacija. Uz pomoć građa-na koji žive na širem području Krke, udruge Bioteka i Tragus izgradile su dvadeset kućica za šišmiše i postavile ih na lokacijama oko istraživanog pod-ručja rijeke Krke.

Ovim projektom potiče se koncept gra-đanske znanosti, odnosno uključivanja amatera u znanstvene i stručne aktivnosti koje provode za to educirane osobe. Građani znanstvenici tijekom projekta prikupljaju podatke o šišmišima u svo-joj lokalnoj sredini te ih šalju na daljnju obradu. Šišmiše rijeke Krke proučava petnaest institucija i skupina građana (osnovnoškolci, javne ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva, planinari i dr.) s područja gradova Knina i Drniša i općina Promina, Kistanje i Ervenik. Građani znanstvenici svojim će primjerom i radom poticati razvoj volonterstva u svojoj zajednici.

Podržavanje populacija šišmiša, jedne od izuzetno važnih, no, unatoč tome, i najugroženijih skupina sisavaca, vrlo je važno kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Jedan od najvećih proble-ma s kojima se bore jest nestanak staništa. Inten-zivna sječa starih stabala, u kojima šišmiši mogu obitavati, ili nepotrebno korištenje neselektivnih insekticida, od kojih ugibaju, sve više ugrožavaju opstanak šišmiša. Iz tog će razloga građani znan-stvenici kućice postavljati na lokacijama za koje utvrde da odgovaraju potrebama šišmiša.

Osnovne informacije o projektu i o šišmišima građani znanstvenici dobili su prilikom dvodnev-ne edukacije održane u ispostavi JU „NP Krka“ u Drnišu 28. i 29. siječnja 2017. Edukacija uključuje teme poput konzervacijske biologije (primjere iz prakse zaštite šišmiša, te upravljanja i praćenja nji-hovih populacija, informacije o koristima koje pru-žaju šišmiši i sl.), utjecaja urbanizacije na šišmiše i ponašanje šišmiša (njihove prehrane, načina lova, migracija). Na idućoj radionici, održanoj 11. ožujka 2017. u Eko kampusu Puljane, izrađene su kućice za šišmiše i održana edukacija o metodologiji pri-kupljanja podataka o kućicama i slanju tih podata-ka stručnom timu.

Tijekom proljeća 2017. građani znanstvenici nekoliko će puta izaći na teren i prikupljati podatke o kućici i njenim stanovnicima. Na taj će način biti uključeni u znanstveni i stručni rad, kao i u brigu za lokalni okoliš i prirodu. Doznat će što su to usluge ekosustava, koje su koristi koje ljudima pružaju šiš-miši, kako se hrane, love i migriraju i kako koriste eholokaciju.

U lipnju 2017. stručni tim obići ćesve lokacije na kojima su postavljene kućice i započeti obra-du i interpretaciju podataka, koji će na kraju biti

66

DOGAĐANJA

javno objavljeni. Svi rezultati tog istraživanja bit će prezentirani i na svečanosti obilježavanja završetka projekta u Nacionalnom parku „Krka“.

Katia Župan

Edukativni dokumentarni film Nacionalni park „Krka“

U četvrtak, 27. travnja 2017. u 19 sati u Grad-skoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik premijerno je prikazan edukativni dokumentarni film Nacionalni park „Krka“.

Učenici 3. b razreda OŠ Jurja Šižgorića Šibe-nik sa svojom učiteljicom Ivanom Kalebić proteklu su jesen proveli obilazeći Nacionalni park „Krka“ i marljivo snimajući film o njemu. Obišli su lokalite-te na prostoru od Bilušića buka i Manojlovačkog slapa do Skradinskoga buka, uključujući srednjo-vjekovne utvrde, manastir Krka, Oziđanu pećinu, Roški slap i Visovac. Očarani ljepotom prirode, puni entuzijazma i avanturističkog duha, posjetili su i špilje Miljacka 2 i Miljacka 4, gdje ih je dočekao speleolog Branko Jalžić. Park su obišli i biciklistič-kom stazom a uživali su i u pogledima s vidikovaca na Krku i okolni krajolik.

Njihova učiteljica Ivana Kalebić istaknula je: „Ovo je veliko, neizmjerno iskustvo za sve nas. Obišli smo cijeli Park, sve vidjeli i u film uključili sve učenike 3. b razreda, ukupno dvadeset i jednog. Prvi se put dogodilo da je cijeli razred sudjelovao u jednom takvom dokumentarnom filmu. Imali smo

izuzetnu čast da nam se na snimanju pridruži vrsni speolog Branko Jalžić, koji je otkrio čovječju ribi-cu na prostoru Parka. Zajedno s njim bili smo u špiljama Miljacka 2 i Miljacka 4. Zahvaljujem svima onima bez čije pomoći do realizacije filma ne bi došlo, učenicima i njihovim roditeljima, Nacional-nom parku „Krka“ a posebno našim malim glumci-ma Barbari i Luki.“

Projekt snimanja edukativnih dokumentar-nih filmova koji učenici provode ima za cilj prika-zivanje prirodoslovnih, kulturnih i povijesnih vri-jednosti naše županije. Do sada su snimljena dva filma, o nacionalnim parkovima „Krka“ i „Kornati“. Film o Kornatima premijerno je prikazan 7. listopa-da 2016. u šibenskoj gradskoj knjižnici. Tema slje-dećeg filma bit će grad Šibenik, nakon čega slijedi izložba fotografija sa snimanja svih triju filmova.

„Draga djeco, imate puno sreće što imate učiteljicu koja je imala volju i želju provesti jedan ovakav projekt kako bi vas upoznala s osebujnim ljepotama našeg predivnog kraja. Izniman je pri-vilegij što ste imali priliku upoznati Krku na tako zanimljiv način. Nadam se da vam je to bilo lijepo i zanimljivo iskustvo. Zahvaljujem vam svima uime JU „NP Krka“, i vama poštovani roditelji. Čestitam vam, draga djeco, na prvom filmu o Krki koji su na-pravila djeca. Vjerujem da ćete svojim primjerom potaknuti i druge na tako hrabar pothvat“, zaklju-čio je ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić.

Elena Matošin, učenica 3. b, autorica je pjesme u kojoj je prikazala svoj doživljaj Krke:

Moja Krka

U blizini Šibenika, moga gradaLjepotom svojom jedna rijeka vlada.Rijeka jedna stoljećima već teče,Ljepote njezine oči moje liječe.

Podno Dinare planine izvire onaDržeći se poslušno svoga kanjona.Kao prirodni krški fenomenZaslužila je svaki lijepi spomen.

67

BUK

U sedam slapova ona moru bježiI na divnim jezerima leži.Među slapovima najduži je Skradinski bukA na Visovačkom jezeru vježba se vjeronauk.

Na Krki nalazi se JarugaPa tko je hrabar nek se samo naruga,Jer u Europi prva je to hidroelektranaŠibeniku mom strujna prehrana.

U Hrvatskoj sedmi je nacionalni park toI ljepota je na Krki još više od sto,Ali neka to bude sve za sadaJer ionako svaka riječ pred ljepotama tim pada.

Katia Župan

32. rođendan Nacionalnog parka „Krka“

U utorak, 24. siječnja 2017. Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ proslavila je 32. rođendan prigodnim programom u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik i Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku.

Ravnatelj Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ mr. sc. Krešimir Šakić predstavio je rezulta-te rada Ustanove, te projekte unaprjeđenja zaštite, edukacije i prihvata posjetitelja kojih je realizaci-ja u tijeku. Poseban naglasak stavio je na projekte upoznavanja javnosti s djelovanjem i promidžbom JU „NP Krka“ u Hrvatskoj i u svijetu, naglasivši: „Da-nas se s posebnom radošću osvrćemo na uspje-šan tridesetjednogodišnji razvoj projekata zaštite naše bogate baštine, koji je omogućio odgovorno upravljanje, održivi razvoj posjetiteljskih sadržaja i razvoj lokalnog gospodarstva, čime se NP „Krka“ afirmirao kao brend u Hrvatskoj i u svijetu. Pono-sno možemo reći da se od svoga osnutka JU „NP Krka“ uspješno nosi sa svim izazovima, što je do-prinos reputaciji zaštićenog područja.“

Park se ove godine posebno afirmirao pred-

stavljanjem novih publikacija, izložbama i eduka-tivnim filmovima. Osim lokalnoj javnosti, posjeti-teljima diljem hrvatskih gradova pružena je mo-gućnost upoznavanja brojnih projekata s područja zaštite i edukacije. Suradnja s institucijama u cilju prezentiranja rada JU „Nacionalni park Krka“ jav-nosti rezultirala je, između ostalog, novom virtu-alnom izložbom Prošlost i sadašnjost Krke postav-ljenom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Za-grebu.

„Na temelju suradnje Nacionalne i sveučiliš-ne knjižnice u Zagrebu i Javne ustanove „Nacio-nalni park Krka“ pripremljena je i virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke kao dio projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku – virtualne izložbe o nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Vir-tualna je izložba priređena s ciljem upoznavanja javnosti s prošlošću rijeke Krke i njezina porječja i djelovanjem NP „Krka, te promicanja vrijednosti očuvanja prirodne i kulturne baštine korištenjem digitalizacije i mrežnih tehnologija. Izložba omo-gućuje korisnicima da na jednom mjestu dobiju pregled ključnih točaka u povijesti Krke, koje su predstavljene na vremenskoj lenti, a unutar svakog događaja dan je uvid u najstarije spomene tog do-gađaja, teme, lokalitete ili osobe“, istaknula je dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uz vremensku crtu koja prikazuje raznovrsne poveznice čovjeka i rijeke Krke, od pretpovijesne prisutnosti do suvremenih posjetitelja Nacional-nog parka „Krka“, virtualna izložba nudi cjelovite preslike knjiga, razglednica, zemljovida i starih hr-

68

DOGAĐANJA

vatskih novina i časopisa koji se bave Krkom, kao i uvid u stručne i znanstvene radove o kulturnopo-vijesnoj i prirodnoj baštini Krke.

Radi promicanja očuvanja prirodne i kultur-ne baštine i približavanja izložbe djeci i mladima, napravljena je rubrika Zeleni kutak, u sklopu koje se nalazi njezin interaktivni dio, Zelena pitalica – Krka, rubrike Zaštita baštine i Zelene slikovnice, te rubrika Zelene knjižnice, kao poveznica sa širim projektom u sklopu kojega je izložba priređena.

Digitaliziran je bogato ilustriran prvoti-sak Ezopovih basni (Aesopus moralisatus [Lat. Et Italice] (cum Add. Accii Zuchi). Brixiae, Boninus de Boninis – Dobrić Dobrićević, 7. III 1487. – : ill. ; 4°) koji se čuva u knjižnici samostana Majke od Milosti na Visovcu, s kojim JU „NP Krka“ blisko surađuje. Projekt predstavljanja javnosti te inkunabule bit će uskoro realiziran.

U pripremi virtualne izložbe Prošlost i sadaš-njost Krke tijekom 2016. surađivalo je više odjela Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, uz koordinaciju Centra za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ svoju su su-radnju obogatile projektom Zelena knjižnica za ze-lenu Hrvatsku, u sklopu kojega su u predvorju NSK priređene izložbe Burnum – arheološko blago Krke, Podzemna fauna NP „Krka“ i Voda i krš – fenomeni rijeke Krke. Izložbe su postavljene radi izobrazbe i senzibiliziranja korisnika, osobito studenata, za zaštitu i očuvanje prirode i okoliša, odnosno pri-rodnih bogatstava, kao važnoga elementa hrvat-ske kulturne baštine. S tom namjenom postavljena je i virtualna izložba Prošlost i sadašnjost Krke, koja priču o rijeci Krki nastavlja pričati pomoću kreativ-nosti, znanja i tehnologije.

U povodu svoga rođendana, JU „NP Krka“ darivala je vlasnike godišnje ulaznice u NP „Krka“ besplatnim ulaznicama za komičnu operu Turia i Plamenko. Opera je uprizorena u utorak, 24. siječ-nja 2017. u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazali-štu u Šibeniku. Cijeli program obogatio je izuzetan nastup klape Skradinke, koja na najizravniji način riječima, zvukom i emocijama promovira Krku.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ tom je prigodom javnosti predstavila novi spektaku-

larni trominutni video u time lapse tehnici. Brojni sudionici rođendanskog predstavljanja u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik s oduševljenjem i pljeskom pozdravili su novi videorad Nokturno, koji prikazuje Krku u svoj njezinoj ljepoti. Autori toga promotivnog videa jesu Mario Romulić i Dra-žen Stojčić, dok je Ana Rucner prekrasne prizore Krke popratila osebujnom izvedbom na violončelu.

Za potrebe filma isproducirano je oko 220 000 fotografija, a u filmu ih je upotrijebljeno oko sedamdeset tisuća. Materijal je sniman u svim go-dišnjim dobima tijekom tri godine, a za obradu fo-tografija utrošeno je šest mjeseci rada.

Zanimljivo je istaknuti da su sve fotografije snimljene po noći, korištenjem isključivo mjeseče-ve svjetlosti, kako bi se prikazala rijeka Krka, neop-terećena i sama u tišini, pod okriljem noći obasjana zvijezdama. U njemu se surovi krš i životvorna voda sjedinjuju u skladnu cjelinu te bez daha ostavljaju sve koji ga pogledaju i potiču zaljubljenike u priro-du i Krku, i sve buduće posjetitelje, da Krku još više zavole i ljube.

Time lapse je tehnika dobivanja videorada nastalog od niza fotografija snimljenih u određe-nom intervalu koji ostavlja dojam ubrzanog pro-toka vremena. Dvanaest minuta je potrebno da bi se dobile dvadeset i četiri noćne fotografije u time laps tehnici koje rezultiraju jednom sekundom vi-dea.

Nokturno NP „Krka“ dostupan je na You tube kanalu JU „NP Krka“.

Tihana Jurić i Katia Župan

Otvorenje izložbe „Voda i krš – fenomeni rijeke Krke“

Izložba „Voda i krš – fenomeni rijeke Krke“ otvorena je 14. prosinca 2016. godine u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. To je treća, posljednja izložba u sklopu projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, pokrenutog u svibnju 2016.

Izložba se sastoji od sedamnaest fotografija

69

BUK

koje dočaravaju ljepotu osjetljivog krškog područ-ja rijeke Krke. Interakcija kamena i vode dovela je do nastanka temeljnog fenomena rijeke, sedre ili tufe, i do usijecanja rijeke u vapnenačke stijene, što je stvorilo duboke kanjone s nizom krških oblika. Krka je geološki fenomen ovoga područja. Osim velikog broja špilja i jama, i nadzemni oblici krša predstavljaju iznimnu pojavu jer se na njima može vidjeti jedinstvena morfologija šireg područja rije-ke tijekom različitih geoloških razdoblja.

U sklopu izložbe održana su i tri predavanja kojima se željelo ukazati na povezanost cijelog tog ekosustava, o obilježjima i specifičnosti krša, o obi-

lježjima staništa u krškom okruženju i o utjecaju klimatskih promjena na taj sustav.

Osim izložbe i predavanja, posjetitelji su prvi put mogli vidjeti 3D projekciju slapova rijeke Krke na zidovima NSK, što je bila prva 3D projekcija u toj knjižnici, ali i novi način predstavljanja Nacio-nalnog parka „Krka“.

Gordana Goreta

X. Burnumske ide – Decimiranje na Burnumu

Ljeto je pred vratima pa lokalitet Burnum po-sjećuje, osim neumornih istraživača, sve veći broj znatiželjnih posjetitelja. Jedno od upita odnosi se i na tradicionalnu manifestaciju Burnumske ide: što će na njima biti ove godine? Kao i prošlih godi-na, neka to ostane tajna do samog kraja. Ali, da se podsjetimo kako je bilo na prošlim, desetim Bur-numskim idama, održanim 13. kolovoza 2016.

Na desetim Burnumskim idama lokalitet Bur-num na nekoliko je sati zaronio u prošlost, vrativši se u daleku 34. godinu, da bi dočekao cara Augu-sta Oktavijana i svjedočio događaju koji je oboga-tio povijest Staroga Rima. Naime, prema toj priči car i njegovi najbliži suradnici došli su na Burnum vidno uznemireni i razočarani kukavičlukom svo-je vojske, koja se nakon teške i dugotrajne bitke na obližnjoj Promini povukla pred neprijateljem, kršnim Delmatima. Za kaznu i opomenu cijeloj rimskoj legiji, izvršeno je kolektivno kažnjavanje

70

DOGAĐANJA

vojnika, odnosno decimiranje: svaki deseti legio-nar kažnjen je smrću. Razočaranog cara kažnjava-nje vlastite vojske dodatno je uznemirilo pa su ga njegovi dvorani pokušavali oraspoložiti dovodeći pred njega gladijatore, plesačice, žonglere...

Red borbe, red plesa, sve za cara i narod, koji se u velikom broju okupio u amfiteatru. Zabava je trajala do kasnih večernjih sati. Kao što su prije dvije tisuće godina Rimljani sa strašću promatra-li gladijatorske spektakle tako su i naši posjetitelji pokazali oduševljenje za cijelu manifestaciju.

Osobito atraktivne bile su borbe gladijatora. Te su se borbe odvijale na pogrebima istaknutih ličnosti. Smatra se da su ta natjecanja vukla korijen iz žrtvovanja ljudi koja su vršili Oski i Samnićani, narodi koji su živjeli na području Kampanije odno-sno središnje Italije. Takve su žrtve navodno umi-rivale duhove umrlih. Borba se zvala munus, što znači “dar“. Prema povijesnim zapisima, prve igre u Rimu održane su 264. pr. n. e. na sajmu goveda a borila su se tri para gladijatora. Na pogrebu Marka Emilija Lepida borila su se 22 para a na pogrebu Publija Licinija 60 parova. Godine 65. pr. n. e. Julije Cezar poslao je u arenu čak 320 parova.

“Pogrebi istaknutih ličnosti služili su unapre-đivanju političkih interesa”, kaže povjesničar Keith Hopkins, “a igre na pogrebima imale su politički prizvuk“ (dakle radilo se o političkim kampanjama) jer su bile omiljene među građanima, koji su bili bi-rači. Za vrijeme Augustova carevanja (od 27. pr. n. e. do 14. n.e.) bogati su državnici u želji da napre-duju u političkoj karijeri pružali mnoštvu naročito bogate munera, darove, kako bi se zabavili.

Daleko prikladnije i bezopasnije munera, darove, kroz zabavni i edukativni program za sve posjetitelje, pruža Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ organiziranjem tradicionalne manifestacije Burnumske ide na arheološkom lokalitetu Burnum, rimskom vojnom logoru (poznatom kao postaja nekoliko rimskih legija).

Sajamski dio programa, koji se odvijao ispred amfiteatra, nudio je prezentacije starorim-skih umijeća i zanata, od tradicionalnog antičkog stola, legionarske opreme, pisanja na vosku, izra-de drvenih igračaka, mozaika i bula, filcanja vune, dotjerivanja (odijevanja, šminkanja...), odmaranja na trikliniju do gatanja iz graha i kostiju. Djeca su

imala priliku sudjelovati u Burnumskim olimpijskim igrama.

U koju ćemo se daleku godinu vratiti i koji će nas car posjetiti na ovogodišnjim Burnumskim ida-ma, tek ćemo vidjeti. Sudeći prema prethodnim, možemo garantirati da ćete se zabaviti i nešto na-učiti, a ako budete imali volje, i sudjelovati u kojoj starorimskoj igri.

Vidimo se 13. kolovoza!______________________________Decimiranje – kolektivno kažnjavanjeDisciplina je u rimskoj Republici bila vrlo stroga, te je zapovjednik ili vojskovođa mogao svakog vojnika odnosno legionara kazniti smrću ili ga dati bičevati zbog neposluha. Kažnjavane su cijele legije – ko-lektivno kažnjavanje, u slučaju da je čitava jedinica napustila položaj, poznato je kao decimiranje. Iz re-dova jedinice koja je pobjegla bio bi izabran svaki deseti pripadnik, koji bi bio kažnjen bespoštednim batinanjem. Ostali vojnici iz kažnjene jedinice umje-sto sljedovanja pšenice dobili bi sljedovanje ječma i morali bi boraviti izvan tabora i njegove sigurnosti.

OMNES VIAE BURNUM DUCUNT – SVI PUTOVI VODE U BURNUMScenarij, produkcija i režija: Doris Banić, JU „NP Krka“Izvođači: Udruga „Dioklecijanova legija“, Zabavljačka družina „Burla Konstanta“, Udruga „LVDVS PICENVS“, Italija, Grupa „Artistika“ i Grupa „Colonija“

71

BUK

Puštanje oporavljenog surog orla

Suri orao (Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758)) ptica je grabljivica duga od 80 do 93, ras-pona krila od 190 do 225 cm, težine od 3 do 6 kg. Rasprostranjen je u zapadnom palearktiku od Pirenejskog poluotoka preko Apenina i Alpa do Dinarida i Fenoskandinavije, u cijeloj Rusiji, osim krajnjeg sjevera (u pravilu se areal poklapa s ra-sprostranjenosti tajgi). Izvan zapadnog palearktika gnijezdi se u većem dijelu Azije, na Arapskom po-luotoku, u jugoistočnoj Kini i sjevernim i zapadnim dijelovima Sjeverne Amerike. U Hrvatskoj se gni-jezdi u Hrvatskom primorju, Istri i srednjoj i južnoj Dalmaciji. U Nacionalnom parku „Krka“ rijetka je preletnica, zabilježena kod utvrde Nečven i na Roš-

kom slapu. U Hrvatskoj je kritično ugrožena vrsta (CR). Gnijezdeća populacija broji od 12 do 25 paro-va. Ugrožen je intenzivnom poljoprivredom (upo-trebom pesticida), smanjenjem populacija srednjih sisavaca, turizmom, lovom i krivolovom. Na opa-danje njegove brojnosti utječu vjetroelektrane i dalekovodi, s čijim se žicama sudara dok lovi. Tro-vanje lisica također nepovoljno utječe na brojnost njegove populacije u Hrvatskoj. Namjerno ubijanje grabljivica strogo je zabranjeno odredbama Zako-na o zaštiti prirode RH, Direktivom o zaštiti div-ljih ptica EU, te međunarodnim sporazumima za zaštitu prirode kojih je i RH potpisnica: Bonskom konvencijom o zaštiti migratornih vrsta, Bernskom konvencijom o zaštiti europskih divljih životinja i njihovih staništa i Vašingtonskom konvencijom o prekograničnoj trgovini vrstama (CITES).

Unatoč zakonskim zabranama, u Hrvatskoj se povremeno zbog neznanja događaju odstreli ptica grabljivica. Jedan slučaj zabilježen je u listo-padu 2016. kada je u Sokolarski centar u Dubravi kod Šibenika (koju je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike ovlastilo za zbrinjavanje, liječenje i skrb nađenih ozlijeđenih, iscrpljenih ili ranjenih, te za-plijenjenih i oduzetih zaštićenih životinja) donesen mladi mužjak surog orla krila ozlijeđenih sačmom. Nakon pola godine liječenja, oporavljeni suri orao 29. travnja 2017. pušten je na vidikovcu Rogovo iznad kanjona Među gredama u Nacionalnom par-ku „Krka“, na staništu gdje su se nekad gnijezdili. Prije puštanja opremljen je satelitskim odašiljačem, koji je donirala Hrvatska agencija za okoliš i priro-du, a njegovo kretanje pratit će nevladina udruga BIOM iz Zagreba, koja se bavi zaštitom prirode, njezinom promidžbom i popularizacijom.

Drago Marguš

72

IZVJEŠĆA

Broj i struktura posjetitelja NP „Krka“ u 2016. godini

Nacionalni park „Krka“ u 2016. godini posjetio je 1 071 561 posjetitelj, što je u odnosu na 2015. godinu 7 % više. U ukupnoj strukturi posjetitelja 962 819 (89,85 %) su individualni posjetitelji, što je 33 % više, a 108 742 (10,15 %) organizirani posjetitelji, što je 53 % manje u odnosu na 2015. godinu.

Izvor: Arhiv JU „NP Krka“

Od ukupnog broja posjetitelja NP „Krka“ 96,7 % ulaznicu je kupilo za posjet Skradinskom buku, od toga su 612 343 (59,1 %) ušlo na ulazu Lozovac a 424 210 (40, 9 %) u Skradinu.


Plovilima JU „NP Krka“ na relacijama Skra-dinski buk – Visovac – Roški slap, Stinice – Visovac – Remetić – Visovac – Stinice i Roški slap – manastir „Krka“, u 2016. prevezeno je 59 990 izletnika, što je u odnosu na 2015. godinu 4,1 % više.


Nijemci su i dalje naši najvjerniji posjetitelji, pa je, uz porast od 5 % u odnosu na 2015., u NP „Krka“ evidentirano 280 226 njemačkih posjetite-lja. Slijede Poljaci, sa 155 797, što je povećanje od 8 %, Francuzi s 91 676, što je povećanje od 10 %, i domaći posjetitelji, njih 78 286, što je povećanje od 2 %, kao rezultat promotivnih akcija „Vikend u prirodi“ i „Znanjem do očuvanja“, te sudjelovanja na sajmovima, kao i ostalih aktivnosti Službe za tu-rizam, promidžbu, prezentaciju i ugostiteljstvo.

Broj i udio (%) posjetitelja po državama u 2016. godiniDržava Broj Udio (%)Njemačka 280 226 26Poljska 155 797 15Francuska 91 676 9Hrvatska 78 286 7Velika Britanija 79 824 7Italija 44 057 4SAD 61 883 6Češka 32 155 3Mađarska 26 981 3Nizozemska 24 212 2Španjolska 25 464 2Ostali 171 000 16UKUPNO 1 071 561 100

Broj posjetitelja konstantno raste u predse-zoni i posezoni. U 2016. brojni pozitivni dojmovi posjetitelja zapisani su u knjizi dojmova NP „Krka“. JU „NP Krka“ dobila je i veliki broj pohvalnih ra-zglednica, pisama, poziva i e-mailova, a zapisi u knjizi žalbe rijetki su. Na temelju tih pokazatelja 2016. godina može se proglasiti najuspješnijom do sada.

Ivona Cvitan

73

BUK

Kapitalna ulaganja u 2016. godini

Na temelju Godišnjeg programa zašti-te, održavanja, očuvanja, promicanja i korište-nja Nacionalnog parka „Krka“, Javna ustanova „Nacionalni park krka“ u 2016. od važnih kapi-talnih ulaganja u Eko kampusu Puljane poče-la je rekonstrukciju zgrade arheološke zbirke i volonterskog centra s laboratorijem i smještaj-nim kapacitetima, izradila glavni projekt krajo-braznog uređenja i revidirala izvedbeni projekt prirodoslovne zbirke. Od radova u tijeku isti-ču se uređenje i opremanje vanjskog prostora za potrebe škole u prirodi, te gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i infrastruktu-re (vodovoda, odvodnje, hidrantske mreže…). U Laškovici je dovršena rekonstrukcija zgrade bivše škole, u kojoj će se do sezone 2017. ure-diti i opremiti prihvatno-informativni centar za posjetitelje. Na lokalitetu Stinice, uz Visovačko jezero, u tijeku je sanacija pristaništa, a na Roš-kom slapu dovršeno je uređenje poučno-pje-šačke staze Laškovica – Žižići – Roški slap. U okviru pripremnih radova, za nadolazeće rado-ve izrađeno, je ili su u izradi, nekoliko proje-kata, među kojima se ističe izvedbeni projekt uređenja glavnog ulaza na Lozovcu. Od rado-va na očuvanju kulturne baštine, nastavljeni su konzervatorski radovi na amfiteatru Burnum i izrađena konzervatorska podloga za radove koji slijede, a dijelom su završeni i istražni ra-dovi na starohrvatskoj utvrdi Nečven.

Drago Marguš

74

Monitoring gniježđenja surog orla i prijedlog mjera zaštite

Područje NP „Krka“ s bližom okolicom ornitološki je važno na nacionalnoj i međuna-rodnoj razini, pa je uključeno u četrdeset naj-važnijih područja za ptice u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskoj je, prema podacima iz Crvene knji-ge ugroženih vrsta ptica Hrvatske, od dvadeset sedam vrsta grabljivica izumrlo pet, a ugroženo je devetnaest vrsta. Recentni podaci pokazuju da je u Hrvatskoj izumro orao krstaš (Aquila he-liaca), ali i da se više ne gnijezdi stepski sokol (Falco cherrug), pa se među grabljivicama hr-vatske ornitofaune broj izumrlih vrsta gnjezda-rica povećao na sedam. Stoga je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u suradnji s Centrom za zaštitu ptica grabljivica Grifon iz Senja, 2015. godine provela projekt „Monitoring gniježđenja i prijedlog mjera zaštite surog orla na području Nacionalnog parka ‘Krka’“ da bi se utvrdilo je li gnijezdo surog orla otkriveno 2015. aktivno u 2016. i hoće li orlovi uspješno formirati re-produktivni par i othraniti mladog orlića. Istra-živanja su proveli Goran i Marin Sušić i Drago Marguš tijekom sezone gniježđenja orlova, od veljače do srpnja 2016., na srednjem toku rijeke Krke, od Roškog slapa do Brljanskog jezera.

Suri orao (Aquila chrysaetos) vrsta je ko-joj konstantno opada brojnost pa je u Dalmaciji dovedena na rub istrjebljenja. U Nacionalnom parku „Krka“ zabilježen je prilikom svih ornito-

IZVJEŠĆA

75

loških istraživanja, a u proljeće 2004. pronađe-no je i gnijezdo koje je održavao i dograđivao mužjak koji te godine nije uspio sklopiti par, pa je zaključeno da se vjerojatno radi o završnoj fazi izumiranje te vrste. To se tada nije dogodilo jer je gnijezdo bilo aktivno kasnijih godina. Nažalost, 2015. na tom je gnijezdu ponovno bila samo jedna ptica (ovaj put ženka). Tijekom 2016. na gnijezdu nije uočena nikakva aktivnost (nije bilo dograđeno), a suri orao nije se ni zadržavao u blizini gnijezda. Najbliži prelet gnijezdu zabilježen je u srpnju 2016. kad je iz smjera Drinovaca prele-tio Visovačko jezero prema Mačkovici.

Pošto je područje NP „Krka“ iznimno važ-no za ugrožene vrste ptica grabljivica (unatoč tomu što je većina u fazi izumiranja), autori studije navode prijedloge zaštitnih mjera jer je područje Parka potencijalno važno gnjezdilište ptica gra-bljivica i u njemu još postoje pogodna staništa za njihov povratak. Stoga predlažu da se, kao mje-rom aktivnog upravljanja, nastavi s kontroliranim paljenjem šmrike na kamenjarskim pašnjacima da bi se očuvali travnjaci i potaknuo ekstenzivni uzgoj stoke, da se omogući opstanak zečeva i ja-rebica a time surom orlu dostupnost lovine (hra-ne), da se izgrade hranilišta („restorani za sure orlove i supove“), da se na dalekovode u kanjo-nu postave pomični ili viseći svjetleći distraktori („odvraćivači“) i zaštite dijelovi žica, da se posto-jeće vjetroelektrane zamijene manje opasnim za krupne ptice grabljivice (prije svega sure orlove), da se zabrani trovanje čagljeva i lisica u blizini Parka, da se suzbije krivolov sitne divljači (plijena surog orla), da se zabrani pristup posjetiteljima u dijelove kanjona, odnosno staništa surog orla i da se uvede stalni monitoring ptica grabljivica.

Drago Marguš

BUK

76

Gnijezdo surog orla u proljeće 2015. godine

Gnijezdo surog orla u proljeće 2016. godine – vidljivo je da nije dograđeno nakon 2015.

Paljenje kamenjarskog pašnjaka (prije i poslije paljenja)

Distraktor namijenjen pticama na selidbi, odnosno vrstama koje vide UV svjetlo. Plastični kolut, koji ljudima izgleda bijel, emitira UV svjetlost pa ga ptice vide kao ljubičast. Svijetli 10-12 sati nakon zalaska sunca.

Grabljivica na zaštićenom stupu ne dolazi u kontakt sa žicom pod naponom

Odrasli suri orao u lovu kod Visovačkog jezera (srpanj 2016.)

IZVJEŠĆA

77

Stručna podloga za Plan upravljanja speleološkim objektima na širempodručju NP „Krka“

78

IZVJEŠĆA

79

Stručna podloga za Plan upravljanja speleološkim objektima na širem području NP „Krka“

Šišmiši čine oko petine ukupnog broja si-savaca na svijetu a rasprostranjeni su u različitim tipovima staništa. Od drugih sisavaca razlikuju se sposobnošću leta i orijentacijom u prostoru uz pomoć ultrazvuka (eholokacijom).

Na području Europske unije obitava četr-deset pet, u Republici Hrvatskoj trideset četiri, a u NP „Krka“ šesnaest vrsta šišmiša. Republika Hrvatska potpisnica je Sporazuma o zaštiti eu-ropskih populacija šišmiša (EUROBATS) a sve vr-ste šišmiša u Hrvatskoj strogo su zaštićene. Od šišmiša koji obitavaju u Hrvatskoj, šesnaest ih je uvršteno u neku od kategorija ugroženosti. De-set vrsta koje obitavaju u NP „Krka“ ugrožene su i uvrštene u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske: du-gonogi šišmiš (Myotis capaccinii) i dugokrili prš-njak (Miniopterus schreibersii) u kategoriji ugro-žene svojte (EN), blazijev potkovnjak (Rhinolop-hus blasii), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale) i velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii) u kategoriji rizične svojte (VU), veliki potkovnjak (Rhinolop-hus ferrumequinum), mali potkovnjak (Rhinolop-hus hipposideros), riđi šišmiš (Myotis emarginatus) i veliki šišmiš (Myotis myotis) u kategoriji poten-cijalno ugrožene svojte (NT) a kolombatovićev dugoušan (Plecotus kolombatovici) u kategoriji vjerojatno ugrožene svojte (DD).

BUK

80

Na širem području NP „Krka“ nalazi se devet speleoloških objekata (Miljacka 2, Topla pećina, Špilja izvor Krke/HE Krčić, Škarin Sa-mograd, Tradanj, Stražbenica, Mandalina, Do-bra voda i Ćulumova pećina) nalazi se na Po-pisu međunarodno važnih skloništa za šišmiše UNEP/Eurobats sporazuma. Unatoč činjenici da se od navedenih lokaliteta samo Miljacka 2 nalazi u NP „Krka“, njegovo područje, s obzi-rom na veliku mobilnost šišmiša i areal njihova kretanja za vrijeme hranjenja i dnevnih/sezon-skih migracija, važno je za očuvanje populacija šišmiša pa je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u suradnji s Geonaturom d.o.o. društvom za stručne poslove zaštite, 2016. godine izradila Stručnu podlogu za Plan upravljanja speleološ-kim objektima na širem području NP „Krka“ u svrhu praćenja i očuvanja faune šišmiša. Istra-živanja speleoloških objekata proveli su Dina Rnjak, Goran Rnjak, Maja Maslać i Nikola Han-žek. Na stručnoj podlozi analizirano je stanje istraženosti faune šišmiša, ekologija i mogući razlozi ugroženosti tih devet vrsta koje obitava-ju u NP „Krka“, te je izrađen prijedlog aktivnosti upravljanja ciljanim speleološkim objektima da bi se omogućio dugoročni opstanak populaci-ja špiljskih vrsta šišmiša (tab. 1).

Tablica 1. Popis zabilježenih vrsta šišmiša (EN – ugrožena, VU – osjetljiva, NT – gotovo ugrožena vrsta)

Skupina Znanstveni naziv Hrvatski naziv Kategorija ugroženosti

Šišmiši Miniopterus schreibersii dugokrili pršnjak ENMyotis blythii oštrouhi šišmiš Myotis capaccinii dugonogi šišmiš ENMyotis emarginatus riđi šišmiš NTMyotis myotis veliki šišmiš NTRhinolophus blasii blazijev potkovnjak VURhinolophus euryale južni potkovnjak VURhinolophus ferrumequinum veliki potkovnjak NTRhinolophus hipposideros mali potkovnjak NT

81

U okviru stručne podloge predložene su ak-tivnosti upravljanja speleološkim objektima koje će poslužiti kod izrade Plana upravljanja s ciljem oču-vanja populacija špiljskih vrsta šišmiša. Na temelju predloženih aktivnosti upravljanja speleološkim objektima na širem području NP „Krka“, određeno je pet dugoročnih ciljeva:

● povećati znanstvene spoznaje o stanju popula-cija špiljskih vrsta šišmiša na širem području NP „Krka“ (procijeniti važnost skloništa, procijeni-ti populacijske trendove i status ugroženosti, uključiti što veći broj sudionika u prikupljanje podataka o šišmišima i osigurati kakvoću nji-hovih skloništa)

● očuvati i unaprijediti postojeće stanje UNEP/EUROBATS međunarodno važnih skloništa na širem području NP „Krka“ sprječavanjem po-tencijalno negativnih utjecaja

● očuvati kakvoću i cjelovitost lovnih staništa i migracijskih ruta na širem području NP „Krka“ (umanjiti potencijalno negativne utjecaje ljud-skih aktivnosti)

● kontinuirano provoditi edukacijske aktivnosti o važnosti i ugroženosti šišmiša i potrebi njiho-va očuvanja i zaštite (poboljšati i intenzivirati informiranje javnosti o važnosti i ugroženosti šišmiša i potrebi njihova očuvanja i zaštite, po-boljšati i intenzivirati edukaciju školske djece i osigurati međusektorsko upravljanje lovnim staništima i skloništima)

● osigurati očuvanje populacija šišmiša na među-narodnoj razini (započeti suradnju sa susjed-nim zemljama).

Drago Marguš

82

IZVJEŠĆA

83

Nastavak populacijskih istraživanja čovječje ribice (Proteus anguinus) u špiljama Miljacka

Čovječja ribica živi u mirnim podzemnim vodama krških područja, bogatim kisikom i niske temperature, do 120 m dubine. Pravi je troglobiont. Pojedine jedinke zabilježene su i na kopnu vlažnih podzemnih objekata (vjerojatno u potrazi za hranom), a katkada dotokom bujica budu izbačene i u krške izvore. Endem je dinar-skog krša. Rasprostranjena je od slijeva rijeke Soče do slijeva rijeke Trebišnjice, odnosno obitava u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Italiji (okolici Trsta). U Nacionalnom parku “Krka” prvi put je otkrivena 1989. godine u špilji Miljacka II, a danas se zna da stalna po-pulacija obitava u četirima speleološkim objektima na području Parka.

U Hrvatskoj je čovječja ribica, prema podacima iz Crvene knjige ugroženih vodozemaca i gmazova Hr-vatske, uvrštena u kategoriju rizične svojte (VU), stoga je Javna ustanova „Nacionalni park Krka“, u suradnji s Udrugom Hyla iz Zagreba, 2016. godine provela pro-jekt „Nastavak populacijskih istraživanja čovječje ribice (Proteus anguinus) u špiljama Miljacka IV, I, V i III“, s ci-ljem dodatnih populacijskih istraživanja u neistraženim potopljenim dijelovima špiljskih sustava Miljacke IV, I, V

BUK

84

85

i III i izrade nacrta studije izvedivosti u cilju postav-ljanja laboratorija za istraživanje i zaštitu čovječje ribice i drugih podzemnih vrsta u špilji Miljacka IV (Špilji iza mlina). Istraživanja su proveli Petra Ko-vač Konrad, Vedran Sudar, Ante Sušić, Dušan Jelić, Marko Budić, Goran Rnjak i Branko Jalžić.

Analizirajući postojeće stanje u špilji Miljacka IV autori studije navode prijedloge uređenja po-stojećeg ulaza, ravnanje podloge u ulaznoj dvorani špilje, zbog postavljanja gravitacijskog bazena, rje-šenja infrastrukture (struje, vode…), čišćenja okoliša i uređenja infocentra u polušpilji (prevjesnoj stijeni) u blizini ulaza u špilju.

Ronjenjem u špilji Miljacka V pronađen je nakon 76 m potopljenog kanala prolaz u špilju Miljacka I. Kanal je u prosjeku širok jedan, a visok od 6 do 7 m. U špilji Miljacka I istraženo je 300 m potopljenog i 518 m suhog kanala. Špilja Miljacka IV hidrološki je izuzetno aktivan speleološki objekt. Jaka hidrološka aktivnost izvora posljedica je nje-gove nadmorske visine. Ta se špilja nalazi najniže od svih ostalih speleoloških objekata, u dubljoj zoni (freatskoj) podzemnih voda s direktnim istje-canjem, dok su Miljacka II, I i V u „preljevnoj“ zoni, odnosno potrebno je podizanje razine podzemnih voda da bi te špilje imale aktivno istjecanje.

Budući da se špilje Miljacke odlikuju zanimlji-vom i raznolikom morfologijom i vrijednom pod-zemnom faunom, autori predlažu nastavak istra-živanja tristo metara novog, topografski snimlje-nog, potopljenog kanala u špilji Miljacka I, vađenje pronađenog fosila (amonita), geološka istraživanja prosloja ugljena u špilji Miljacka IV i tiskanje popu-larne monografije o špiljama Miljacke.

Drago Marguš

86

Glavatica

Glavatica (Salmo marmoratus Cuvier, 1829) pripada redu pastrvki (Salmoniformes), porodici pastrva (Salmonidae). Rasprostranjena je samo u Europi, u sjevernoj Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bo-sni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji i Alba-niji. U Hrvatskoj živi u rijekama Jadranskog slijeva (endem Jadranskog slijeva), Krki i Neretvi. U rijeci Krki pojedinačni primjerci ulovljeni su u Visovačkom jezeru. Tijelo joj je izduženo i vretenasto, bočno malo spljošteno. Leđa i bokovi rumenosive su do tamnozelenkaste boje, išarani nepravilnim sme-đim prugama. Šare na glavi nepravilne su crte, a obojenje i uzorak podsjećaju na mramor. Trbuh je bijele boje. Za razliku od ostalih salmonida, nema crvene i crne mrlje. Obojenost tijela ovisi o stani-štu, starosti i veličini. Bočna pruga ima od 120 do 125 ljusaka. Peraje su čvrste, široke, svijetlosive do žućkaste boje. Leđna peraja ima četiri tvrde i jeda-naest mekanih šipčica. Trbušne peraje imaju dvije tvrde i osam mekanih šipčica, a prsne jednu tvrdu i četrnaest mekanih. Repna peraja ima devetna-est mekanih šipčica, a podrepna tri ili četiri tvrde i osam mekanih. Glava je krupna (od 22 do 25 % du-žine tijela), gubica tupa. Usta su velika, poludonja, čeljust jaka, s jakim, oštrim zubima. Oči su relativno male. Dužina tijela glavatice je do 120 cm (srednja od 30 do 70 cm) a težina do 30 kg. Najveća je pa-strva u Hrvatskoj. Životni im je vijek od 15 do 25 godina. Mrijeste se krajem jeseni i početkom zime, od studenoga do siječnja, na šljunkovitom dnu, u

plitkoj i hladnoj vodi (od 6 do 8 °C) s izraženim strujanjem. Glavatice koje žive u jezerima na mrije-štenje migriraju u pritoke. Mužjaci na mjesto mri-ještenja dolaze oko tjedan dana prije ženki. Mrije-ste se predvečer i/ili noću. Inkubacija traje, ovisno o temperaturi vode, od 45 do 60 dana. Mužjaci spolno sazriju u četvrtoj, a ženke u petoj godini života. Odrasle ribe hrane se beskralješnjacima s dna, ličinkama kukaca, vodenim kukcima, drugim svojtama riba, a katkada i ribama svoje svojte (ka-nibalizam). Mlađ se hrani ličinkama kukaca i sitnim beskralješnjacima. Živi u tekućim ili stajaćim vo-dama s pješčanim ili šljunkovitim dnom i u brzim, hladnim planinskim potocima i rijekama. Pridnena je svojta koja uglavnom živi u dubljim vrtložnim dijelovima rijeke, skrivajući se pod kamenom, pa rijetko zalazi u pličine. Ugrožena je organskim one-čišćenjem voda, promjenom staništa (regulacijom i pregrađivanjem vodotoka, što sprječava migraciju riba, gradnjom hidroelektrana sl.), ribolovom i po-ribljavanjem uzgojenih potočnih pastrva. U Crve-nu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske uvrštena je u kategoriji kritično ugrožene svojte a Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06) proglašena je strogo zaštiće-nom zavičajnom svojtom.

Drago Marguš

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST

87

Alepski bor

Alepski ili bili bor (Pinus halepensis) pionirska je vrsta kojom se pošumljava goli krš radi zaustav-ljanja degradacijskih procesa staništa, jer podnosi velike suše, posolicu i jaku buru. Raste na suhim staništima eumediteranske zone zimzelene vege-tacije u sklopu makije i gariga i na kamenjarskim travnjacima ili obrazuje čiste sastojine u kojima na-lazimo biljke izuzetno suhih staništa. Rasprostra-njen je u svim zemljama oko Sredozemnog mora, a u Hrvatskoj raste u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Stablo alepskog bora naraste do 20 m. Deblo i gra-ne uglavnom su zakrivljene, krošnja kuglasto-pira-midalna, u starosti nepravilno razvijena. Kora debla je sivkasta, u mladosti glatka, u starijoj dobi crve-nosmeđa i izbrazdana. Iglice su 6 do 10 cm duge i oko 0,7 mm debele. Gipke su, nježne, plavičasto-zelene do svjetlozelene boje, a nalaze se po dvije (rijetko tri) u čuperku. Bor je jednodomna biljka, a cvjetovi su jednospolni. Ženski cvatovi nalaze se pri vrhu proljetnih izbojaka. Muški cvatovi smeđe su boje, valjkasta oblika, a smješteni su pri dnu dugih proljetnih izbojaka. Cvjeta u ožujku i travnju. Oprašuje se pomoću vjetra. Češeri su kupolasta oblika, vise na 1-2 cm dugim debelim zakrivljenim drškama. Dugi su od 6 do 12 cm i oko 4 cm široki. U mladosti su zelene, u stadiju zrenja sjajne crve-nosmeđe boje. Češeri su uglavnom pojedinačni, ali se javljaju i u manjim grupama. Dozrijevaju počet-kom treće godine a na stablu ostanu godinama. Sjemenke su duge 5-7 mm, tamnosmeđe boje, s krilcem dugim oko 2 cm. Pošumljavanje neplodnih terena (kamenjara koji izgleda kao kamena pusti-nja) alepskim borom obavlja se sadnicama i sje-tvom sjemena. Sadnice s golim korijenjem sade se za vrijeme mirovanja vegetacije, a sadnice s oblo-ženim korijenom (kontejnerske sadnice) za vrijeme mirovanja i trajanja vegetacije. Šume alepskog bora vrlo su osjetljive na požar, ali treba imati na umu i činjenicu da su borove sastojine na Mediteranu samo prijelazne sastojine kojima se otvaraju proce-si progresivne sukcesije autohtonih hrastovih šuma na staništima s kojih su degradacijom nestale.

Drago Marguš

88

BIOLOŠKA RAZNOLIKOSTBIOLOŠKA RAZNOLIKOST

89

Golubnjača na Liveru

SPELEOLOGIJA

90

Nalazi se na lijevoj obali Krke, u boku kanjonskog proširenja (oko 400 m) u pitomu i plodnu riječnu dolinu Liver (1 100 x 400 m), podno prominskog sela Marasovine, na nadmorskoj visini od 204 m. Špilja je poligenetskog tipa, duga 30 m. Najduži je topografski snimljen spele-ološki objekt u gornjem toku rijeke Krke. Ulaz u špilju, trokutasta oblika, širok je 15, visok 10 m. Prostrani ulaz dug je 10, a naj-viši dio stropa visok 16 m. Ulaz se nastav-lja dva metra dugim i metar širokim suže-njem, kojim se ulazi u dvoranu dugu oko 15, široku 5 m, što se uzdiže pod kutom od 34-35º. U dvorani se nalaze dva dim-njaka, visoka 10 i 12 m, koji se u gornjem djelu savijaju pa se s dna dvorane ne vidi završavaju li se ili se nastavljaju. Dno špilje prekriveno je kršjem, humusom i velikim kamenim blokovima. Unutrašnjost špilje je topla (7. ožujka 2009. – T = 14,7 °C; 6. listopada 2010. – T = 17,6 °C) i suha. Od životinja, u špilji obitavaju troglofilni rav-nokrilac (Orthoptera) dalmatinski špiljski konjic Dolichopoda araneiformis (Bur-meister, 1838), pauci (Araneae) porodice Pholicidae, troglofilni lažipauk (Opiliones) Nelima troglodytes Roewer, 1910, subtro-glofilni lažištipavac (Pseudoscorpiones) Chthonius (C.) litoralis Hadži, 1933 i Neo-bisium (N.) carsicum Hadži, 1933. U špilji je prisutna manja kolonija šišmiša roda Rhinolophus, a nađeni su ostaci kostiju i lubanja jazavca.

Marija Marguš i Drago Marguš

SPELEOLOGIJA

91

BUK

92

Izložba fotografija Podzemna fauna NP „Krka“ u Varaždinu

U organizaciji Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Hrvatskog biospeleološkog društva u Gradskom muzeju Varaždin 18. siječnja 2017. otvorena je izložba fotografija Podzemna fau-na NP „Krka“. Izložba je pokrenuta s ciljem da se istakne potreba zaštite špilja i jama, tj. podzemnih staništa, radi očuvanja biološke raznolikosti i en-demičnih svojti speleoloških objekata Hrvatske. Osmišljena je kao pokretna tematska izložba koja će biti predstavljena u većim gradskim centrima Hrvatske. Prvi put je predstavljena, u sklopu pro-jekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvatsku, u Naci-

nja – skokuni, pauci, kornjaši, jednakonožni rakovi, dvojenoge, rakušci, grinje, lažištipavci, lažipauci, dvorepci i strige, dva prikazuju čovječju ribicu, di-narskog špiljskog cjevaša, a dva tematska prikazu-ju život i smrt u podzemlju. Fotografije su snimili i postere pripremili članovi Hrvatskog biospeleo-loškog društva iz Zagreba, koji speleološke objek-te porječja rijeke Krke sustavno istražuju od 2005. Istraženo je više od sto speleoloških objekata, od toga 65 na području NP „Krka“, u kojima je zabilje-ženo 175 podzemnih životinja. Među njima je više od trideset endema a pronađene su i neke znano-sti nepoznate svojte.

U okviru izložbe postavljene su skulpture troglobiontnog kornjaša (Neotrechus ganglbaueri) i čovječje ribice Proteus anguinus, rad akademskog kipara Igora Lenarda.

Drago Marguš

SPELEOLOGIJA

onalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu 23. rujna 2016., drugi put, u povodu Mjeseca hrvatske knjige, u Gradskoj knjižnici „Juraj Šižgorić“ Šibenik 26. listopada 2016. a varaždinska izložba prvo je gostovanje izložbe u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Izloženo je trideset fotografija (dimenzija 200 x 75 cm) životinja, od kojih je većina manja od deset milimetara. Uz njih je izloženo trinaest postera pod nazivom Skupine podzemnih životinja NP „Krka“. Na devet su prikazane skupine životi-

93

BUK

94

Likovni natječaj NP „Krka“

U okviru obilježavanja Međunarodne godine šuma i Godine šišmiša, Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ 2011. godine provela je likovni natječaj u vrtićima Šibensko-kninske županije na temu „Za-stavice s motivom lista“ (stabala). Prikupljena su 162 likovna rada, u različitim tehnikama (slikanja, vezenja, aplikacija od tkanina, kombiniranim teh-nikama i sl.). Uvažavajući dob djece i rukovodeći se kriterijima originalnosti i kvalitete likovno-tehničke izvedbe, povjerenstvo u sastavu: Antonija Modru-šan, akad. slikarica grafičarka, ravnateljica Galerije sv. Krševana, Pavao Roca, umirovljeni ravnatelj Ga-lerije sv. Krševana, Zdenka Bilušić, prof. likovne kul-ture, voditeljica Odjela za vizualnu kulturu Gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ Šibenik, Silvija Čaleta, vo-diteljica Odsjeka promidžbe, i Doris Banić, vodite-ljica Odsjeka ugostiteljstva JU „NP Krka“, nagradilo je sljedeće vrtiće:

1. DV Građa s dva grupna i pedeset četiri indi-vidualna rada (mentori: Gordana Kalauz, Lidija Sekulić, Anči Blaće, Adrijana Dikić, Mila Kovač i Željana Ljubić)

2. DV Žižula, Skradin, s deset individualnih ra-dova (mentori: Ivana Gulin, Mirjana Mikulandra, Marija Vukušić i Marina Skorić).

Čestitamo nagrađenima!

Silvija Čaleta

GALERIJA

95

Dječja radionica „Taj divni svijet“

Grafičke mape sadrže dječje radove, u teh-nikama visokog tiska (linoreza) i dubokog tiska (bakropisa, akvatinte i bakroreza), s motivima flore, faune i etnokulturne baštine Nacionalnog parka „Krka“. Nastale su u likovnim radionicama što su ih od 2002. do 2004. organizirali Galerija svetog Kr-ševana i JU „Nacionalni park Krka“. Projekt su vodili vrsni šibenski akademski slikari i grafičari s dugo-godišnjom pedagoškom praksom: Zdenka Bilušić, Velibor Janković, Antonija Modrušan i Ana Polić.

Pavao Roca

BUK

96

Fotografska zbirka Marasović - procesija

POVIJESNA FOTOGRAFIJA

97

BUK

98

Fotografska zbirka Marasović – procesijaFotografije pripadaju bogatoj arhivi skradinske obitelji Marasović, koja se danas čuva

u Znanstvenoj knjižnici Zadar. Snimio ih je koncem 19. stoljeća Jerolim Marasović, skradinski posjednik, sin Ivana Marasovića, gradonačelnika Skradina.

Jerolim Marasović fotografijom se bavio amaterski, pa one na sebi imaju oznaku dilletante, kojom su u primorskom području amateri označavali svoje radove. Fotografije prikazuju procesiju u Skradinu. Fotografska zbirka Marasović u cijelosti je prikazana u knjizi koja je 2009. godine objavljena u nakladi Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Gradskog muzeja Drniš.

Nataša Zaninović

POVIJESNA FOTOGRAFIJA

99

BUK

100

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Nacionalni park „Mljet“

Otok Mljet nalazi se u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji. Pripada skupini južnodalmatinskih otoka. Od poluotoka Pe-lješca odvojen je Mljetskim kanalom, širokim 8 km. Sjeverozapadni dio otoka Mljeta pro-glašen je nacionalnim parkom 1960. godine. Upravo taj dio je i najrazvedeniji, pa ga ka-rakteriziraju brojni rtovi, uvale, otočići i hri-di. Mljet se u geološkom smislu razlikuje od ostalih većih jadranskih otoka po jednostav-nosti građe i sastavu naslaga. Izgrađen je od karbonatnih sedimenata, vapnenaca i dolo-mita jurske i kredne starosti. Područje Nacio-nalnog parka „Mljet“ bogato je geološkim za-nimljivostima i raznolikim reljefnim oblicima, a u morfografskom smislu prevladavaju po-brđa (do 400 m) prosječne nadmorske visine

101

ZAŠTIĆENA PODRUČJA

102

od 109 m. Sjevernu stranu Parka karakterizira niska stjenovita obala, dok je južna obala str-ma i nepristupačna, mjestimično sa strmcima. Duž njegovih obala, osim strmaca, ističu se hridine i brojni otočići, te špilje, kaverne i uru-šene špilje „garme“. Posebnu važnost u geo-morfološkom smislu imaju takozvana jezera: Veliko jezero, površine 145 ha, duboko do 46 m, i Malo jezero, površine 24 ha, duboko do 29 m. Jezera su jedinstven geološki, oce-anografski i geomorfološki fenomen u kršu. Nastala su postupnim potapanjem triju krš-kih udolina nakon posljednjeg ledenog doba, prije desetak tisuća godina. Uslijed skuplja-nja kišnice u početku su bila slatkovodna i još uvijek bez direktnog kontakta s morem, pa su tada i bila jezera u pravom geološkom smislu. S povećanjem razine mora nakon ledenog doba udoline su se ispunile morskom vodom i preko Solinskog kanala povezale s otvore-nim morem. Taj kanal proširivan je u nekoli-ko navrata, što je utjecalo na uvjete za život u Jezerima. Jedna od posebnosti Mljetskih jezera je i pojava koloidnog bjelila, tijekom kojega se formiraju igličaste čestice aragoni-ta. Radi se o jedinstvenoj prirodnoj pojavi na Sredozemlju. Park je u potpunosti pokriven biljnim pokrovom, pa unutar njega praktički nema goleti. Najveći dio pokriven je klima-zonalnom vegetacijom, među kojom se ističe jako velika šumovitost. Današnja vegetacija u Parku rezultat je klimatoloških promjena u recentnoj geološkoj prošlosti, ali i višestoljet-nog utjecaja čovjeka, koji na otoku boravi još od antičkog doba.

Šumska vegetacija prekriva oko 90 % površine kopnenog dijela Parka, čemu prido-nose i napuštene i zapuštene poljoprivredne površine, u kojima je sekundarna sukcesija uhvatila zamah. Česvina ili hrast crnika naj-važnija je vrsta u dvjema trećinama mljetskih šuma, a u trećini to je alepski bor. Planika, ze-lenika, lemprika, veliki vrijes, crni jasen, somi-na i šmrijek, uz česvinu i alepski bor, najvažni-

103

BUK

104

105

je su i najzastupljenije drvenaste vrste. Česvi-na je dominantna na sjevernim, a alepski bor na južnim izloženostima, ali ne postoji oštra linija razgraničenja. Velika dolina na Velikom Planjaku i Valakija predjeli su s najočuvanijom panjačom česvine. Jupiterova brada, modro lasinje i dubrovačka zečina dio su rijetkih i ugroženih vrsta. Pinjevci, Žara i Saplunara u jugoistočnom dijelu Mljeta jedini su predjeli na našem dijelu Jadrana na kojima pinj dolazi od prirode.

Tijekom kartiranja flore utvrđeno je da čak 82 % vrsta nastanjuje sekundarno otvorena staništa, poput travnjaka, obradivih površina, vinograda, sječina i protupožarnih prosjeka, što ukazuje na usku povezanost iz-među raznolikosti biljnih vrsta u Parku i an-tropogenog djelovanja. Takvih je staništa sve manje, pa je održavanje postojeće razine po-ljoprivrednih i drugih tradicionalnih aktivno-sti lokalnog stanovništva ključno za očuvanje sadašnje razine biljne raznolikosti na tom po-dručju.

Bogata podzemna fauna otoka, s pre-ko stotinu utvrđenih organizama, uključuje i brojne endeme, a među zabilježenim skupi-nama jesu kukci kornjaši, puževi, pauci, laži-štipavci, skokuni, jednakonožni rakovi i kosci. Najvažniji pronađeni puž je mljetski špiljski pasjak, endem otoka, koji pripada najvećim špiljskim kopnenim puževima na svijetu.

106

Broj vrsta gmazova na otoku znatno se smanjio unošenjem malog indijskog mungosa prije stotinjak godina, što je dovelo do istre-bljenja populacija zmija otrovnica, a smanjene su i populacije ostalih vrsta zmija. Odsutnost otrovnica postala je najveća specifičnost faune Mljeta.

Mljet se nalazi na migracijskom putu ptica, pa zbog toga predstavlja važnu točku kao njihovo odmorište i hranilište. Od važni-jih vrsta tu nalazimo morskog vranca, sredo-zemnog galeba, crvenokljunu čigru, škanjca osaša i sivog sokola. Za razliku od vrlo čestog galeba klaukavca, sredozemni galeb najugro-ženija je vrsta galeba u Hrvatskoj i jedna od najmalobrojnijih gnjezdarica. Škanjac osaš i šumska sova gnijezde se u šumama Mljeta, što je rijetka pojava na drugim jadranskim otocima.

107

Na otoku Mljetu poznato je 26 vrsta sisavaca, od kojih su 10 vrsta šišmiši. Od au-tohtonih sisavaca, ističu se sjeverni bjeloprsi jež, kuna bjelica i sivi puh. Nekoliko je une-senih i invazivnih vrsta. Jelen lopatar, jelen aksis i muflon uneseni su na otok poslije Dru-goga svjetskog rata. Divlja svinja, mali indij-ski mungos i domaća mačka smatraju se in-vazivnim vrstama, a najviše ugrožavaju faunu gmazova. Mungos je introduciran 1910. go-dine kao protumjera velikom broju poskoka. Brzo se udomaćio i proširio po cijelom otoku, a odavde je prenesen i na neke druge otoke, kao i na kopno.

Ekološki najvrjednije i najosjetljivije morsko stanište na području Parka jest bio-cenoza naselja morske cvjetnice Posidonia oceanica (voga ili oceanski porost), endem-ske vrste Sredozemlja, koja se razvija u infra-

108

109

litoralnoj zoni i u prozirnijim vodama do 40 m dubine. Na ulazu u Veliko jezero nalazi-mo najveću opisanu i kartiranu grebenastu tvorbu kolonijalne vrste busenastog koralja na Sredozemlju, dok je u Malom jezeru po-voljno stanište pronašla plemenita periska, koja tu tvori najgušću populaciju na Jadra-nu. U velikom bogatstvu ribljih vrsta ističu se drozd, kirnja, pagar, cipal bataš i dr.

U Parku se nalaze brojni kulturnopo-vijesni spomenici od ilirskog doba naovamo, od kojih su najvažniji dobro očuvana rimska palača, dvije ranokršćanske bazilike, ostaci termi, lazareta, skladišta, rive i kaštel u Po-lačama, crkva, samostan, dvije kapelice na otoku Svetoj Mariji na Velikom jezeru, ilirska gradina na Velikom sladin gracu, te brojna podmorska arheološka nalazišta.

Stručna služba Javne ustanove „NP Mljet“

110

Haiku za Krku

Uskok

Nestašni Krčiću proljetnu rijekuskače naglavce.

Dar

Krčić radosnodaruje svoje vodematici Krki.

Glasanje

Krka ne krklja,ona se glasa samobukom slapova.

Mladen Bjažić,4. srpnja 2014.

111

112

BUK

– G

lasn

ik J

avne

ust

anov

e “N

acio

naln

i par

k Kr

ka”,

ISSN

184

7-65

11 Š

iben

ik, t

rava

nj 2

017.

• g

odiš

te V

III. •

bro

j 15

Documents

Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511 · 1 Glasnik Javne ustanove “Nacionalni park Krka”, ISSN 1847-6511 BUK – Glasnik Javne ustanove “Nacionalni