ISTRAŽIVAČI BIBLIJE U HRVATSKOJ

Sionska Stražarska Kula Glasnik Kristove prisutnosti

1/3/2016

„Oni oživješe i kraljevaše s Kristom tisuću godina“ (Otkr. 20:6)

2

SADRŽAJ

Tisuću godina mira...................................................................................................................3

Životna priča.............................................................................................................................4

Teška Vremena.........................................................................................................................5

Pitanja čitatelja.........................................................................................................................6

Velika Nevolja........................................................................................................................7,8

Biblijska Lekcija.......................................................................................................................9

Dođi kraljevstvo tvoje.............................................................................................................10

Knjiga nad knjigama.........................................................................................................11,12

Obnova svega.....................................................................................................................13,14

Upoznati Tvorca.....................................................................................................................15

Naša izjava Vjere....................................................................................................................16

Uredništvo Sionske Stražarske Kule

Miroslav Đurak

Istraživači Biblije u Hrvatskoj

Kneza Branimira 18 44 010 Sisak Mob. 098 199 4362 Email:

info@istrazivaciBiblijeuHrvatskoj.com

3

TISUĆU GODINA MIRA

„Slava Bogu na visinama, a na zemlji mir, prema ljudima dobra volja.“ (Luka 2:14)

Ovo je bila prekrasna poruka koju je anđeo Gospodnji objavio Betlehemskim pastirima u noći rođenja našeg

Gospodina i Spasitelja Isusa Krista—poruka koja je odjekivala kroz stoljeća, da donese nadu i utjehu svima koji

vjeruju u Evanđelje.

Tijekom devetnaest stoljeća propovijedanja Evanđelja, poruka o miru na zemlji, koju je Bog dao ljudima,

zainteresirala je jedino relativnu nekolicinu u usporedbi sa ogromnom većinom ljudi koji su živjeli i umrli od kad

su anđeli dali tu prekrasnu poruku Pastirima na Judejskim brežuljcima. Uzmemo li u obzir da je tokom ovog

Evanđeoskog Doba, čovječanstvo bilo bolno pogođeno sa ratovima i izvještajima o ratovima, gladi, pošastima i

potresima po raznim mjestima, logično je zaključiti da takva poruka čeka svoje buduće ispunjenje.

Kroz mračna stoljeća povijesti, postojao je slab ali nesavladiv napredak na svim područjima ljudskog djelovanja.

Bog je dozvolio da čovjek napreduje u spoznaji fizičkog svijeta, prouzročujući raspadanje mitova iz prošlosti

jednog za drugim.

Razmotrimo li stazu kojom je čovjek putovao, mi shvaćamo da je zaista predivno ono što je bilo ostvareno.

Znanstveno istraživanje koje se dugo, dugo vremena kretalo puževim korakom, tijekom prošlog stoljeća i još

više sada, brzo je nadoknadilo izgubljeno vrijeme. Nevjerovatno tehničko istraživanje na elektronskom,

kemijskom, biološkom, medicinskom i drugim poljima čini se da je otvorilo brane, i shvatilo se da su pred nama

izgledi veličanstvnog napretka, o čemu se u prošlosti nije ni sanjalo. Dva suvremena osvajačka pohoda koja su

promjenila svijet na polju znanosti su: (1) cijepanje atoma i naknadni učinak koji to ima na polju energije isto

tako kao i razarajući učinak kad je korišteno u ratovima, (2) osvajanje svemira, čak hodanje po mjesecu, isto tako

kao i učinak kojeg sateliti imaju na komunikaciju u svijetu.

Ali mir? Gdje je mir na zemlji? Stoljeća propovijedanja Evanđelja ne samo da nisu obratila svijet, nego smo

općenitom slikom znanstvenog napretka i tehnološkog razvoja, prisiljeni zapaziti proces dekristinijanizacije

masa. Od ateizma iz prošlosti danas slijedi još opasniji i prevladavajući stav ravnodušnosti. Prisutan je posvuda.

Čak i među teolozima Kršćanstva mi možemo vidjeti budućnost u kojoj će čovječanstvo, ako se stvari nastave

kakve jesu, doći do točke kada će se smatrati da više nemaju potrebu za bilo kojim oblikom religije koji bi

nametnuo moralna ograničenja na njih.

Tijekom ovog Evanđeoskog Doba cijeli je svijet, a posebno vjerski svijet, bio pogođen sa krvavim ratovima;

jedna Kršćanska nacija podizala je mač na drugu Kršćansku naciju; drugi religiozni ljudi kolju braću različitih

religija sa žestinom i mržnjom.

4

ŽIVOTNA PRIČA

Julius Bednarz rođ.1913 um.1966

Juliusovi roditelji su prvotno bili Poljski nacionalni Katolici, međutim zbog vjernog

svjedočenja Brata Mahalivicha iz Passaica, N.J. koji je bio njihov prvi susjed, oni su

postali Istraživači Biblije, aktivni s braćom iz Poljske.

Kao mladić Julius je proveo neke dvije godine u potrazi za Gospodinom i Istinom.

Slušao bi propovjednike preko radija a zatim svoje roditelje koji bi mu govorili o

Božjem Planu Vjekova. Jednog dana je sestra Elizabeth Kasper iz Patersona

N.J.,pozvala Juliusa na tamošnji sastanak Istraživača Biblije.

Ruth Koterba (sada Burns) još uvijek se sjeća prvog dana kada se je Julius ušetao u

predvorje V.F.W. Dvorane u Patersonu, N.J., sa svojom Biblijom u ruci. Sa svojim

prirodnim osmjehom, on je upitao Rutu da li se Istraživači Bblije tu sastaju. Od tog

dana pa nadalje on se nastavio sastajati s braćom. Julius je kasnije primjetio da ga se

tog dana najviše dojmila iskrenost braće, a ne toliko cjelovito proučavanje Biblije.

Ubrzo nakon toga, novačenje za Drugi Svjetski Rat prisililo je Juliusa da zauzme svoj stav kod prigovora

savjesti. On je bio poslan u CPS kamp zajedno s braćom Ray Luke, Michael Koterba, Nick Kasper i Henry

Ahrens. Ti su se kampovi, usprkos svojim nedaćama, pokazali pravim blagoslovom. Braća su primala samo oko

15 kuna kao svoj mjesečni džeparac. Nakon radnog dana, oni bi imali proučavanje Studija Svetog Pisma i

intenzivne Biblijske rasprave. Vikendima su bili slobodni pa su pješačili na obližnje kongrese. Ponekada bi

lokalno stanovništvo na njih bacali trulo voće ili se čak pokušali naguravati s njima na putu. Zvali su ih „jeftini

trbusi.“ Bilo je i nekih dobrostivih ljudi koji bi ih povremeno povezli.

Moj prvi susret s Juliusom bio je u The Dawnu u Istočnom Rutherfordu, N.J., On je tada baš napuštao kamp,i

njegovo ga je posvećenje učinilo nezaboravnim. Nakon rata, Julius je došao punovremeno raditi u The Dawn od

1946 sve do 1953. Tih je godina postao starješinom u ekklesiji u Patersonu. On je također počeo i sa The Dawn

vikend putujućom službom. Bio je aktivan u javnom svjedočenju. On je rukovodio sa The Dawn odjelom za

isporuku literature kada su radio programi dosegnuli vrhunac svoje učinkovitosti. Nekih tjedana smo bili

preplavljeni sa 3000 radio zahtjeva tjedno. Tako smo jednog posebnog tjedna primili oko 5000 reakcija na radio

program. Braća su tada bila ujedinjena u velikom djelu ponovnog okupljanja Gospodinovog naroda, isto tako

kao i u izvršavanju veličanstvenog djela svjedočenja.

Julius je 1951 oženio sestru Sue Burns koja je također radila u The Dawnu. Oni su oboje tamo nastavili svoju

službu sve do 1953, kada su izišli kako bi preuzeli obiteljske odgovornosti sa Suinom majkom koja je tada bila

na samrti. Julius je postao starješinom u Čikago Ekklesiji gdje je bio aktivan u svim brojnim aktivnostima

svjedočenja. Služio je u putujućoj službi koju je ekklesija sponzorirala i bio je na nekoliko Božanski Plan

televizijskih programa koji su bili prvi Televizijski programi Istraživača Biblije.

Brat Julius je bio veoma omiljen među braćom zbog svoje duhovne orijentiranosti, imao je mnogo direktnih

predavanja i zbog toga što je dava toliku podršku poruci i djelu žetve. Ne bi ste bili dugo s Juliusom a on bi vas

pogledao, i uključio bi vas u razgovor s Biblijskim pitanjem ili biblijskim retkom za kojeg je htio čuti vaše

mišljenje. Umro je relativno mlad u dobi od 53 od raka. On je čak i u svojoj bolesti bio pobjednički, prepuštajući

se volji Gospodinovoj.

Izgleda da bi se njegov život moglo sažeti sa predavanjem kojeg je održao u New Havenu, Conn.,na temu „Što

tražite“ uzetu iz Ivana 1:38. Julius je taknuo srca okupljene braće s tim vrlo pronicljivim pitanjem. Kad je Julius

završio svoj govor braća su ostala u tišini preispitujući se. Sigurni smo da bi Julius i vas danas ostavio s tim

pitanjem—„Što tražite?“

5

TeškaVremena Prethode Kraljevstvu

Pokušamo li definirati ovo stoljeće velikih znanstvenih i tehnoloških otkrića,

moramo s druge strane uključiti posljedice koje je to imalo na društvo. Mi smo

sada uvelike osiromašeni na područjima kao što su etika, moral i duhovnost.

Svjetska psihijatrija i psihologija imali su svoj štetan utjecaj na razmišljanje

čovjeka. Korupcija preplavljuje naše društvo u vladavinama isto tako kao i u

prethodno poštovanim položajima koje zauzimaju odvjetnici i liječnici. Na tim

i drugim poljima postoji malo ili nimalo kolebanja savjesti. Osiguravajuća

društva su bila očerupana na svakom koraku. Društvo sada ima neutaživu žeđ

za materijalnim stvarima što je bilo pothranjivano s pohlepom korporacija koje

su preplavile medije s njihovim zavodničkim, mamećim oglasima. Teška

kaznena djela su u porastu čak i među djecom, i čini se da nema kraja nasilnim

djelima koja počinitelji provode prema svojim žrtvama. Pobačaji i eutanazija

uzimaju maha. To su karakterisitke bilo koje zemlje ili društva koje je izgubilo

iz vida moralne apsolute i univerzalne vrijednosti koje su potrebne da daju društvu smjer i koheziju. Čovjek, koji

je bio stvoren na Božju sliku i priliku, pao je u žalosno stanje često zlostavljajući, umjesto voleći, svoje obitelji i

bližnje.

Pseudo znanstvena fantazija i literatura, senzacionalno novinarstvo s kriminalnom pozadinom, lavina knjiga i

časopisa posvećenih pornografiji, i eksplicitni seks i egocentrična psihologija guše sve čiste i plemenite osjećaje

koje je Bog usadio u ljudski um. Savjesti su postale neosjetljive, otvrdnute i spržene u odnosu na ono što je

ispravno, plemenito, i čisto.

Znanstveni i tehnološki napredak su poput dvosjeklog mača koji je izazvao ogromno razaranje, posebo u

ratovima vođenima u ovom stoljeću. Gnjev i pohlepa nacija, potpomugnuti i inspirirani od boga ovog svijeta

(2.Kor. 4:4), doveli su čovječanstvo do smrti, straha i neopisivog užasa. Proročanstvo iz Hab. 2:12 daje

upozorenje nacijama: „Jao onome tko grad krvlju gradi i nepravdom grad utvrđuje! Nije li, gle, od GOSPODINA

nad vojskama to da će se narodi u samome ognju truditi, i ljudi se nizašto mučiti?“ Ova poruka ima veliku

važnost za naše vrijeme i trebala bi biti upozorenje svima onima koji su skloni zlu kako bi stekli za sebe

istaknutost i moć. Bit će još odmazde izvršene od Gospodina za sva zla koja su bila učinjena.

Apostol Pavao je predvidio da na kraju ovog doba trebaju biti teška vremena. Dani u kojima mi živimo izgleda

dobro opisuju ono o čemu je on govorio u 2.Tim. 3:1-5: „Ali ovo znaj, da će u Posljednje dane nastati vremena

teška; Jer će ljudi biti samoživi, lakomi, hvališe, oholice, psovači, nepokorni roditeljima, nezahvalni, opaki,

Neljubezni, nepomirljivi, klevetnici, neuzdržljivi, nemilosrdni, okrutni, Izdajnici, drzoviti, naduveni, koji više

mare za slasti nego za Boga, Koji imaju obličje pobožnosti, a sile su se njezine odrekli; i ovih se kloni!“ Nije li

ovo ogledalo naše civilizacije i ono što je Apostol, s nadahnutim riječima, opisao prije toliko mnogo stoljeća?

Sve su velike civilizacije u prošlosti propale zbog moralnog pada i iskvarenosti. Mi vidimo kako se togađa

upravo danas pred našim očima u svjetskim razmjerima. Da, porast moralne degradacije, korupcije, ateističkih

filozofija, eskalacija nasilja, i ravnodušnosti s čim se ljudi odbacuju baviti, i zagađivanje zemlje brzo dovode

kolaps naše suvremene civilizacije.

Za većinu nevjerujućeg svijeta budućnost je mračna i tamna. Oni se nemaju čemu nadati. Vladavine su bile

srušene u olujama građanskih nemira i svjetski vođe se konstantno jagme kako bi ugasili ekonomske, društvene i

kulturne vatre prije nego su progutani. Pitanje je: Gdje će sve to završiti? Čovjek to ne zna a niti želi razmišljati

o tome. Međutim Bog nam daje odgovor u Svojoj Proročanskoj Riječi. Prije konačnog kraja doba u kojem mi

živimo, doći će vrijeme tjeskobe nazvano velika nevolja koja će spustiti svijet čovječanstva na njihova koljena

pred Stvoriteljem, kada će Njegov glas reći, „Primirite se i znajte da ja jesam Bog: ja ću biti uzvišen među

poganima, ja ću biti na zemlji uzvišen“ (Ps. 46:10,11)

6

U Psalmu 149:1-9, 8 stih glasi: „Da svežu kraljeve njihove lancima i velikaše njihove

željeznim okovima.“ Da li se to primjenjuje na sadašnje vrijeme? Ako da, kako se to

ispunilo?

Već smo imali nešto za reći o ovoj temi u Stražarskoj Kuli. (w1914, str.135, odl.3; Kol. 1:1-29.) Bilo bi možda

ipak bolje da pročitate ovaj članak. Mi smo ukazali da je ovaj Psalam očito ukazao na vrijeme kada Gospodinov

narod s ove strane zavjese bude na neki način bio istaknut pred svijetom. On kaže, „Neka se sveti raduju u slavi.“

Jednom smo mislili da je to značilo radost na Nebu; međutim sada razumijemo da biti radostan u slavi ne mora

biti s one strane, nego s ove strane zavjese. Psalmista nastavlja, „neka kliču na posteljama svojim.“ On objavljuje

da će sveti na svojim posteljama imati dvosjekli mač u svojim rukama. Postelja označava stanje ugode, barem

što se tiče vjere. Nama će naravno biti ugodno s druge strane, ali ovo očito znači stanje ugodnosti vjere s ove

strane zavjese. Dvosjekli mač označava Riječ Božju. To se mora odnositi na ovdje; jer nitko neće udarati bilo što

sa dvosjeklim mačem tamo. To će zacijelo biti ovdje. Taj dvosjekli mač u rukama svetih znači da, dok oni

počivaju u svojoj vjeri, oni imaju Riječ Božju, oštar i djelotvoran, i s njim su se u stanju suprotstaviti svemu što

se protivi Istini. Sve se to odnosi na ovu stranu zavjese. To su sveci koji će izvršiti zapisane sudove. Kako? Ne

moženo vam dati sve detalje. Nesumnjivo će u vezi s tim biti mnogo više detalja kada se približimo tom

vremenu. Mi ćemo biti spremni uzeti bilo koji udio kojeg će nam Gospodin dati. On će dati udio cijelom svom

narodu.

Mi ćemo malo kasnije vidjeti što znači to suđenje. Rijeka Jordan označava sud, i udaranje po Jordanu može

značiti koristiti Istinu na takav način da sudi. Ilija će rukovati s tim mačem. Detalji nisu dati; ali je na nama da

budemo budni i primjetimo Gospodinovo vodstvo. Gospodin je ljubazno prekrio velom naše oči po tom pitanju.

Sve do sada mi nismo nešto puno razmišljali o Ilijinom odlasku na Jordan i o važnom djelu koje je on učinio

tamo, u smislu da to ima ikakvo posebno značenje. Mi sada shvaćamo da smo sišli do Jordana 1914; i da od tada

Ilija i Elizej stoje tamo, razgovarajući poput nas sada. Nakon što su neko vrijeme razgovarali [još uvijek smo u

toj fazi], Ilija je skinuo svoj ogrtač, što očito ukazuje na nekakav poseban autoritet dat klasi Ilije; i on je zatim s

njim udario po vodama. Mi svakodnevno bdijemo da bi smo vidjeli što bi to moglo značiti. Sve vodi k tom

udaranju. Sve radi u pravcu priprema za to. Mi sada vidimo da sve što je prethodilo tome je samo bilo

pripremanje puta za to. Mi svakodnevno gledamo kako bi smo shvatili što označava savijanje ogrtača. Izgleda

kao da bi to moglo značiti veliku količinu novca. Mi nastojimo zamotati što god dođe u ogrtač. To udaranje će

vjerovatno pogoditi cijeli civilizirani svijet. Oni će osjetiti utjecaj tog udaranja. Budimo spremni!

Uredništvo

7

Velika Nevolja prije Kraljevstva

SVETO PISMO predskazuje da neposredno pred nama leži

„veliko vrijeme nevolje,“ koja će se dogoditi prije nego Isus,

kao Kralj kraljeva i Gospodar gospodara, uspostavi svoje

1000godišnje Kraljevstvo na zemlji. Danijel govori o tome kao

o „dobu tjeskobe, kakva ne bijaše nikada otkada je naroda.“

(Dan. 12:1)

Postoji točno povijesno ukazivanje kao znak vremena koji nam

dopušta da jasno ukažemo na takvo događanje. To je povratak

Židovskog naroda u Palestinu; nešto što se nije slučajno

dogodilo nego je bilo predskazano da se treba dogoditi na

kraju Evanđeoskog Doba. (Vidi Ezek. 36 i 37.)

Mi možemo izričito potvrditi, u svjetlu suvremenih događaja,

da je pažnja cijelog svijeta usredotočena na Palestinu, na drevnu zemlju Kanaan. Bogate povijesti, kolijevka

civilizacije, pozornica nezaboravnih događaja, nakon što je bila skoro 2000 godina u sjeni, postala je središtem

pažnje svijeta. Tko može zanijekati da kada se jednom dramatično ispunio prvi proročanski znak, da se i drugi

neće ispuniti? Što će uslijediti po ispunjenju tog znaka?

Otkrivenje potvrđuje da će se ta posljednja bitka povijesti prije Kraljevstva voditi na mjestu nazvanom, na

Hebrejskom, „Armagedon.“ Armagedon je identificiran kao stvarna Ravnica Ezdralon, ili Dolina Jizreel koja se

proteže na sjever od gore Karmel do Galilejskog mora, i na jug do gore Gilboe. Tu su se vodile neke od

najslavnijih bitki u povijesti.

Nakon obnove Izraela uslijedilo je okupljanje nacija u „Jehošafatovu dolinu“ za sud. To je sakupljanje

simbolički pokazano u Joelu 3:12,13: „Neka se probude pogani i dođu u Jehošafatovu dolinu, jer ću ja ondje

sjesti da sudim svim poganima uokolo. Položite srp, jer je žetva zrela; dođite, spustite se, jer je tijesak pun, kace

se prelijevaju: jer je golema zloća njihova.“

„Jehošafatova dolina“ i „Armagedon“ će najvjerojatnije biti središta ogromnog sukoba koji će obuhvatiti cijeli

svijet. Nacije će se sakupiti u „Jehošafatovu dolinu“ dok će u Armagedonu stajati u borbenoj formaciji, pored

kraljeva (vojski) cijelog svijeta, također i oni koji će doći sa Istoka. (Vidi Joel 2:20; Ezek. 38:1-6; Otkr. 16:12)

Prorok, u Sefaniji 3:8,9 također govori o tom vremenu nevolje; ali zapazite što slijedi poslije nje. „Zato mene

čekajte - riječ je Jahvina - do dana kad ustanem kao tužilac; jer ja sam odredio da se sakupe narodi, da se saberu

kraljevstva, da na vas gnjev svoj izlijem, svu gorčinu svoje srdžbe: u vatri moje ljubomore bit će sva zemlja

sažgana. Dat ću narodima čiste usne, da svi mogu zazivati ime Jahvino i služiti mu jednodušno.“ Božji gnjev će

pročistiti narode. Apostol Petar, u 2.Pet. 3:7, 10-13, daje nam isti slijed događaja. „A sadašnja nebesa i zemlja

istom su riječju pohranjena za oganj i čuvaju se za Dan suda i propasti bezbožnih ljudi. Kao tat će doći Dan

Gospodnji u koji će nebesa trijeskom uminuti, počela se, užarena, raspasti, a zemlja i djela na njoj razotkriti. Kad

se sve tako ima raspasti, kako li treba da se svi vi ističete u svetu življenju i pobožnosti iščekujući i pospješujući

dolazak Dana Božjega u koji će se nebesa, zapaljena, raspasti i počela, užarena, rastaliti. Ta po obećanju njegovu

iščekujemo nova nebesa i zemlju novu, gdje pravednost prebiva.“

Apostol Pavao nam također govori o toj nevolji i Kraljevstvu koje će uslijediti u Hebr. 12:26-29: „Njegov glas

tada zemlju uzdrma, sada pak obećava: Još jednom ja ću potresti ne samo zemlju nego i nebo. Ono "još jednom"

pokazuje da će, kao stvoreno, uminuti ono uzdrmano da ostane ono neuzdrmljivo. Zato jer smo primili

kraljevstvo neuzdrmljivo, iskazujmo zahvalnost iz koje služimo Bogu kako je njemu milo, s predanjem i

strahopoštovanjem. Jer Bog je naš oganj što proždire.“

Mi čitamo u 2.Kor. 4:4 da je Sotona zgrabio čovječanstvo sa smrtnim stiskom i da im je isprao mozak sa

pogrešnom doktrinom: „U kojima bog ovoga svijeta oslijepi mišljenje nevjernika, da im ne zasvijetli svjetlost

8

evanđelja slave Kristove, koji je slika Božja.“ U Efež. 2:2 na njega je ukazano kao na „kneza vlasti zraka.“ U

Ivanu 12:31 Isus govori o Sotoni kao o „knezu ovoga svijeta.“ S obzirom na crkvu, Pavao kaže u Efež. 6:12, „Jer

nije nam se boriti protiv krvi i mesa, nego protiv Vrhovništava, protiv Vlasti, protiv upravljača ovoga mračnoga

svijeta, protiv zlih duhova po nebesima.“

Prije nego Gospodin može uspostaviti svoje Kraljevstvo, Sotona mora biti maknut sa scene. Njegov utjecaj mora

biti uklonjen tako da više ne može zavoditi ljude. To će se dogoditi, jer Otkr. 20:1,2 kaže, „I vidjeh anđela: siđe s

neba s ključima Bezdana i s velikim okovima u ruci. Zgrabi Zmaja, Staru zmiju, to jest Ðavla, Sotonu, i okova

ga za tisuću godina.“

Osim što će Sotona biti eliminiran sa svjetske scene, nevolja koja će doći na ovaj svijet dignut će i preorati sve,

tako da će čovječanstvo biti spremno primiti usađivanje sjemena pravednosti u njihova srca.

9

KUTAK ZA MLADE

Lekcija 12

Ponos, Ljubomora, Gnjev, Ubojstvo

„Neka se sva gorčina, i srdžba, i gnjev, i vika, i hula sa

svom zloćom ukloni od vas; i budite ljubazni jedni prema

drugima, milosrdni, opraštajući jedni drugima, kao što je

Bog zbog Krista oprostio vama.“ (Efež. 4:31,32)

ADAM I EVA bili su izgnani iz Edena i više se nisu mogli

vratiti. Oni su bili zaposleni u prelijepom vrtu i bili su

sretni i ležerni. Ali sada je bilo drukčije!

Pustinja izvana nije bila ugodna za gledati. Nije bilo hrane

takve kakvu su jeli u Edenu. Koja bi od poljskih biljaka

mogla biti dobrog okusa i hraniti njihova tijela? Više nisu mogli pokupiti plodove sa drveta ili grma svaki puta

kad su bili gladni. Sada su provodili sate tražeći hrane i trnje i bodljike proboli su im prste tako da su krvarili.

Znoj im je tekao niz lice dok su se pokušavali riješiti kukolja i pomoći biljkama za hranu da bolje rastu.

Možda je Adam gledao na Evu i pomislio, „Život je bio lakši prije nego je ona bila stvorena, kada sam živio sam

sa životinjama.“ Eva je mogla pogledati na Adama i razmišljati, „Zašto mi nije rekao da bi ovo mogla biti naša

kazna? On je živio prije mene i Bog je razgovarao s njim. Trebao mi je pomoći a ne me slijediti u grijeh

neposlušnosti Bogu.“

Kad je bio rođen njihov prvi sin, Eva je pogledala na svoje dijete i osječala se sretnom i punom nade. Prigrlila ga

je i rekla, „Čovjeka sam dobila od Gospodina.“ (1.Moj. 4:1) Dječak je bio nazvan Kain. Adam i Eva su mislili da

bi on mogao biti „sjeme“ ili sin kojeg je Bog obećao da im treba pomoći. (1.Moj. 3:15) Adam i Eva imali su još i

druge djece.

Abel je postao pastir dok je Kain bio zemljoradnik. Oni su donijeli prinose Bogu kako bi primili blagoslov. Bog

je prihvatio Abelov dar jagnjeta, ali nije prihvatio Kainov dar plodova i povrća. Kain je zato postao ljubomoran i

gnjevan na Kaina. Kain je napao i ubio svog brata.

Kain je mogao tražiti jagnje od Abela koje je onda mogao prihvatljivo prinijeti Bogu. Janje je predočavalo

Gospodina Isusa Krista i njegovu žrtvu. Umjesto toga, Kain je dozvolio gnjevu i mržnji da gore u njegovom

srcu, i on je postao ubojicom.

Kain i Abel prinose žrtve Bogu da prime blagoslov

10

Kršćani su se molili za Gospodinovo kraljevstvo da

dođe i da Njegova volja bude na zemlji kao što je i

na nebu još od kada je Isus predložio te riječi svojim

učenicima u odgovoru na njihov upit kako da se

mole. Rani učenici i mnogi Kršćani kroz sva stoljeća

molili su te riječi, očekujući da je dolazak tog

Kraljevstva neposredan i da će čak doći u njihovim

danima.

Činjenica da je Isus rekao da bi smo se trebali moliti

za njega ne ostavlja nikakvu sumnju u to da će se jednog dana Božja volja vršiti na zemlji na kojoj živimo. To se

zacijelo još nije dogodilo i stoga mi nastavljamo upućivati takve molbe našem nebeskom Ocu da njegovo

Kraljevsttvo jednog dana uskoro bude uspostavljeno ovdje. Tada će mir kojeg su ljudi uzalud tražili bez „Kneza

Mira“ konačno postati stvarnost. Zapazi pažljivo riječi proroka Izaije i Miheja kada oni opisuju to slavno

kraljevstvo koje će doći na zemlju. Izaija 2:2-4: „Dogodit će se na kraju dana: Gora Doma Jahvina bit će

postavljena vrh svih gora, uzvišena iznad svih bregova. K njoj će se stjecati svi narodi, nagrnut će mnoga

plemena i reći: "Hajde, uziđimo na Goru Jahvinu, pođimo u Dom Boga Jakovljeva! On će nas naučiti svojim

putovima, hodit ćemo stazama njegovim. Jer će iz Siona Zakon doći, iz Jeruzalema riječ Jahvina. On će biti

sudac narodima, mnogim će sudit` plemenima, koji će mačeve prekovati u plugove, a koplja u srpove. Neće više

narod dizat` mača protiv naroda nit` se više učit` ratovanju.“ O toj je istoj temi govorio i prorok u Miheju 4:1-3:

„Na svršetku dana dogodit će se, da bude utvrđena gora s kućom Gospodnjom navrh gora, uzvišena nad

visinama. Tada će se k njoj stjecati narodi. Mnogi će narod ići tamo i govoriti: "Dođite, pođimo na goru

Gospodnju, u kuću Boga Jakovljeva! Neka nas on nauči svojim putovima! Mi hoćemo hoditi njegovim

stazama!" Jer nauka izlazi sa Siona i riječ Gospodnja iz Jerusalema. On sudi među svima narodima, govori

pravdu među moćnim narodima do u daljinu. Oni raskivaju mačeve svoje na raonike, koplja svoja na kosijere.

Ne diže više narod mača proti narodu. Više se ne uči ratu.“ Njihove su riječi gotovo identične. Oni govore o

vremenu koje mi još nismo iskusili ali koje će zasigurno doći.

11

KNJIGA

NAD KNJIGAMA

Božje Jamstvo Preživljavanja

1.Dio

DANAS užasan strah ne daje mira mislima i srcima milijuna, strah da će ljudska rasa biti uništena atomskim ili

hidrogenskim bombama. Znanstvenici objavljuju da zemaljski narodi to sada mogu napraviti, i militaristi

ukazuju da oni ne bi oklijevali koristiti njihove razorne rakete smrti kada bi to bilo potrebno. Budući da svjetski

državnici i diplomati čini se nisu u stanju pronaći riješenje problema koji vode u rat, izgled s ljudske točke

gledišta nije sjajan. Ali Bog ima plan, i u ovoj rubrici kroz koju pravimo pregled „Knjige nad knjigama“ naći

ćemo mnoga od njegovih obećanja i proročanstava koja nam jamče da ljudska rasa neće nestati sa zemlje, čega

se sada mnogi boje.

KNJIGA O JOBU

Zašto je zlo dopušteno...Prikazana ljudska obnova

Sada dolazimo do knjige o Jobu. Ova knjiga, u alegorijskom obliku, utjelovljuje božanski plan otkupljenja i

obnove. Job je bio pobožni patrijarh, visoko cijenjen od svojih bližnjih, i uvelike blagoslovljen od Gospodina.

Kako se priča o njemu razvija, nalazimo Sotonu kako optužuje Joba pred Bogom, inzistirajući da su pobožnost

ovog bogatog čovjeka i njegova lojalnost Bogu bili u potpunosti utemeljeni na sebičnosti, da ako bi ti blagoslovi

bili uzeti od njega da bi on prokleo Boga.

Sotoni je bila dozvoljena prilika da pokuša dokazati svoju optužbu nanoseći nevolju na Joba, čija su stada i krda

bili uništeni i njegova djeca ubijena. On je bio udaren sa odvratnom bolešću, i tada se njegova žena, misleći da je

Bog uskratio svoju naklonost od njenog muža, okrenula na njega. Ali unatoč svim tim nesrećama, Job je sačuvao

svoju besprijekornost pred Bogom. On je dokazao da je moguće služiti Bogu bez primanja materijalne nagrade, i

unatoč velikog gubitka i ozbiljne boli.

Sa Sotoninim optužbama koje su se dokazale lažnima, trojica „prijatelja“ posjetili su Joba – Elifaz, Bildad, i

Sofar. Na koncu se pojavio četvrti –Elihu. Na tu prvu trojicu se ponekada ukazuje kao na „Jobove tješitelje,“

premda su oni rekli malo toga da ga utješe, nego su mu umjesto toga pokušali dokazati da je njegova patnja bila

dokaz da je on napravio neki grozan grijeh za kojeg je sada bio kažnjen.

Job je raspravljao sa svojim „tješiteljima“ da to nije bila istina. Jobova riječitost i onih koji su raspravljali s njim

nema paralelu u literaturi zbog ljepote, stila, i vještog korištenja riječi. Dok se diskusija temeljila na Jobovim

osobnim iskustvima, u stvarnosti to ističe veća pitanja o tome zašto je dozvoljeno da ijedno od Božjih

inteligentnih stvorenja pati; ili zašto je dopušteno zlo bilo koje vrste.

Job je odbio priznati da je bio kriv za bilo kakav poseban grijeh. Međutim,

niti on niti njegovi prijatelji nisu uspjeli dostići točan zaključak o tome

zašto ga je snašlo toliko mnogo zla. Tada je Bog govorio Jobu iz oluje i

iznio pred njega činjenice. Taj dio knjige – poglavlja 38 do 41 – je

izvanredan po svom stilu. Jezikom neusporedive krasote Bog je utišao Joba,

kako bi shvatio da iako je bio u stanju opovrgnuti optužbe svojih tješitelja,

da je on u stvarnosti bio grešnik, i da je imao potrebu za božanskom

milošću.

12

Naučivši lekciju, Jobu je bilo obnovljeno zdravlje, i ponovno je postao bogatim čovjekom. Bog mu je također

dao drugu obitelj, i na kraju je bio daleko bolje na svaki način nego je to bio prije nego je Sotona zatražio

prednost da ga ispita.

Kao što smo već napomenuli, mnogi u ovoj predivno zanimljivoj priči vide prekrasnu ilustraciju dopuštanja zla u

odnosu na iskustva cijele ljudske rase. Cijelo je čovječanstvo patilo zbog grijeha, međutim u Božjoj providnosti,

i kao posljedica ljubazne pripreme koju je napravio kroz Otkupitelja, Isusa Krista, bit će im vraćeno zdravlje i

život. To znači da će na koncu ljudska rasa, zbog svog iskustva sa zlom, biti u daleko povoljnijem položaju nego

su naši praroditelji bili prije nego su prekršili Božji zakon.

Nakon što je Job mnogo jasnije shvatio značenje svojih kušnji on je rekao Bogu, „Čuo sam glas o tebi uhom, ali

sada te vidi oko moje.“ (Job 42:5) To će biti istina sa cijelom ljudskom rasom. Milijuni su čuli o Bogu, ali kada

lekcije naučene kroz iskustvo sa zlom budu bile usvojene oni će ga „vidjeti“; to jest, oni će uistinu poznati i

cijeniti svog Stvoritelja punog ljubavi. To će, Biblija otkriva, biti na kraju tisućugodišnje vladavine Krista i

njegove crkve.

U jednoj fazi Jobovog iskustva, premda se još uvijek pouzdajući u Boga, on se počeo pitati je li život pod takvim

iskušavajućim okolnostima zaista vrijedan življenja, pa se stoga molio, „O kada bi me u grob sakrio...dok ti

gnjev ne prođe.“ (Job 14:13) Hebrejska riječ ovdje prevedena sa „grob“ je šeol. Kao što smo već zapazili, Jakov

je bio prvi Biblijski lik koji je koristio tu riječ da opiše stanje smrti. To je jedina Hebrejska riječ u Starom

Zavjetu koja je prevedena sa „pakao.“ To dokazuje da je Biblijski pakao jednostavno stanje smrti, ne mjesto

mučenja, jer Job je molio za oslobođenje od patnje, a ne da ju poveća.

Bog je pripremio usksrsnuće iz Biblijskog pakla. Job je naveo svoju vjeru u uskrsnuće, rekavši, „Svih dana

tijekom vremena koje mi je određeno čekat ću dok mi ne dođe smjena. Ti ćeš zazvati i ja ću ti odgovoriti:

poželjet ćeš djelo svojih ruku.“

Čitati knjigu o Jobu znači biti nadahnut staviti veće pouzdanje na Boga i služiti mu još vjernije. U isto vrijeme,

kao što smo vidjeli, ova predivna knjiga doprinosi mnogo tako što otkriva Božji plan pun ljubavi za ljudsko

spasenje i preživljavanje, naglašavajući, kao što Job čini, veliku nadu uskrsnuća. I zacijelo to što je Jobu bilo

vraćeno zdravlje i bogatstvo preksrasna je ilustracija Božjeg plana za cijeli svijet.

13

Obnova Svega Izgubljenog Po Ocu

Adamu

BIBLIJA nam govori da će zemlja biti vraćena u

svoje prvobitno savršenstvo kada se Gospodin

vrati da uspostavi svoje Kraljevstvo. Djela

3:20,21: „tako će doći trenuci osvježenja

dodijeljeni od Gospodina, kad on bude poslao

Krista koji vam je namijenjen, Isusa, kojeg nebo

treba primiti sve do vremena kad će biti

obnovljeno sve što je Bog govorio kroz usta

svojih nekadašnjih svetih proroka.“ Iza. 35:1,2

govori nam, „Neka se raduje pustinja i pustoš,

neka se veseli pustara i neka procvjeta kao livade

šafranove! Neka cvate punim cvatom jest, neka se veseli, raduje i popijeva! Krasota Libanona dat će joj se, sjaj

Karmela i ravnice Šarona; oni će gledati krasotu Gospodnju, sjaj Boga našega.“

Da, Bog je obećao novo uređenje stvari koje će jednog prevladavati na zemlji. Izaija ponovno govori o tom

vremenu u Iza. 65:17-25: „Jer, evo, ja stvaram nova nebesa i novu zemlju. Prijašnje se više neće spominjati niti

će vam na um dolaziti. Veselite se i dovijeka kličite zbog onoga što ja stvaram; jer, evo, od Jeruzalema stvaram

klicanje, od naroda njegova radost. I klicat ću nad Jeruzalemom, radovat` se nad svojim narodom. U njemu više

neće čuti ni plača ni vapaja. U njemu više neće biti novorođenčeta koje živi malo dana ni starca koji ne bi godina

svojih navršio: najmlađi će umrijet` kao stogodišnjak, a tko ne doživi stotinu godina prokletim će se smatrati.

Gradit će kuće i stanovat` u njima, saditi vinograde i uživati rod njihov. Neće se više graditi da drugi stanuju ni

saditi da drugi uživa: vijek naroda moga bit će k`o vijek drveta, izabranici moji dugo će uživati plodove ruku

svojih. Neće se zalud mučiti i neće rađati za smrt preranu, jer će oni s potomcima svojim biti rod

blagoslovljenika Jahvinih. Prije nego me zazovu, ja ću im se odazvat`; još će govoriti, a ja ću ih već uslišiti. Vuk

i jagnje zajedno će pasti, lav će jesti slamu k`o govedo; al` će se zmija prahom hraniti. Nitko neće činiti zla ni

štete na svoj Svetoj gori mojoj" - govori Jahve.“

Apostol Ivan izvještava o tom dolazećem događaju u Otkr. 21:1-7: „I vidjeh nebo novo i zemlju novu; jer prvo

nebo i prva zemlja prođoše, i mora više nema. I vidjeh grad sveti, Jerusalem novi, gdje silazi od Boga s neba,

pripravljen kao zaručnica, ukrašena zaručniku svojemu. I začuh glas veliki s prijestolja gdje govori: "Evo šatora

Božjega među ljudima, i stanovat će s njima, i oni će biti narod njegov, i sam Bog bit će s njima Bog njihov. I

otrt će Bog svaku suzu od očiju njihovih, i smrti neće biti više, ni tuge, ni vike, ni boli neće biti više, jer prvo

prođe." I reče onaj, koji je sjedio na prijestolju: "Evo sve novo činim." I reče mi: "Napiši, jer su ove riječi vjerne

i istinite." I reče mi: "Svršilo se. Ja sam Alfa i Omega: "Početak i Svršetak. Ja ću žednome dati iz izvora vode

života zabadava. Tko pobijedi, ovo će baštiniti, i bit ću mu Bog, i on će biti moj sin.“ Apostol Petar također

govori o tim novim nebesima i novoj zemlji u 2.Pet. 3:13: „Ta po obećanju njegovu iščekujemo nova nebesa i

zemlju novu, gdje pravednost prebiva.“

Božji sud će se nastaviti kroz cijelo razdoblje tog Kraljevstva u kojemu će Isus i njegova Nevjesta vladati. Otkr.

2:26,27 nam govori o tome: „Pobjedniku, onomu što do kraja bude vršio moja djela, dat ću vlast nad narodima i

vladat će njima palicom gvozdenom, kao posuđe glineno satirati ih .“

Zatim u 1.Kor. 6:2 čitamo: „Ili zar ne znate da će sveti suditi svijet? Pa ako ćete vi suditi svijet, zar niste vrijedni

suditi sitnice?“

Izaija nam govori u Iza. 26:9: „Dušom svojom žudim tebe noću i duhom svojim u sebi te tražim. Jer kad se na

zemlji pojave tvoji sudovi, uče se pravdi stanovnici kruga zemaljskoga.“

Stanovnici ovog svijeta još nisu imali priliku učiti se pravednosti jer se sudovi o kojima je govorio prorok tek

trebaju dogoditi tijekom Gospodinovog dolaska, 1000-godišnjem Kraljevstvu na ovoj zemlji. Tijekom njihovog

života u „sadašnjem opakom svijetu,“ oni su međutim, vidjeli posljedice grijeha i neposlušnosti. Vrijeme suda u

14

kraljevstvu će također biti vrijeme učenja o pravednosti umjesto zla. Grijeh će se vidjeti onakvim kakav je i što

je učinio čovjeku i njegovoj okolini, i više neće biti toleriran pod Kristovom Vladavinom. Prevladat će mir zato

što će „Knez Mira,“ Isus Krist, biti na Svom prijestolju. (Iza. 9:6)

Netko bi mogao upitati: Tko će živjeti na zemlji tijekom tog vremena suda i učenja o pravednosti? Rečeno nam

je da je Isus umro kao „otkupnina za sve, za svjedočanstvo u svoje vrijeme.“ (1.Tim. 2:6) On je bio žrtva za

grijeh koja je pružila pomirenje za grijehe ljudi. (Rim. 8:3) Kazna za grijeh bila je smrt koja je bila izrečena

Adamu i od tada se stalno izvršavala na svemu čovječanstvu, jer svi su grešnici. Rim. 3:23 to potvrđuje: „jer svi

su sagriješili i lišeni su slave Božje.“ Budući je Isus platio cijenu ili otkupninu za grijeh, on je otkupio sve ljude

od smrtne kazne. Budući je to tako, mi vidimo potrebu za uskrsnućem svih onih koji su umrli pod tom smrtnom

kaznom. Uskrsnuće iz mrtvih je veoma važno učenje u Svetom Pismu. Toliko važno, da je u stvari Apostol

Pavao rekao u 1.Kor. 15:13,14, „Ako nema uskrsnuća mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo. Ako pak Krist nije

uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša.“ U Ezek. 16:55 nam je rečeno da će se čak

zli grad Sodoma, koji je davno prije bio uništen, „vratiti u svoje prijašnje stanje,“i da će biti mnogo povoljnije za

Sodomu i Gomoru u dan suda nego nekim gradovima gdje je Isus živio i propovijedao. (Mat. 10:12)

15

Kako upoznati Onoga kojeg ne možeš vidjeti?

Danas mnogim ljudima Bog i njegova obećanja izgledaju nestvarna a pojam o Njemu maglovit. Pitanja na koja

nemaju siguran odgovor su najčešće :

1. Kako mogu imati povjerenje u Biće koje ne mogu vidjeti?

2. Može li netko uopće znati kako Bog zaista izgleda?

3. Što Biblija preporučuje?

„Složi se s njim i pomiri se; tako će ti biti dobro.“ Job 22:21

Gdje god da živiš, ovaj poziv odnosi se i na tebe. Upoznaj se s Njim i nađi mir svojoj duši i svome srcu.

Sprijatelji se s Bogom! Možeš ga potražiti kroz prirodu, ukoliko te to u ovom trenutku zanima. Svemir je pun

tragova Njegovih ruku. Prorok Izaija nas poziva: „Podignite gore oči svoje i vidite; tko je to stvorio? Tko izvodi

vojsku svega toga na broj i zove svako po imenu, i velike radi sile njegove i jake moći ne izostaje nijedno.“ Iz.

40:26

Kroz mnoga stoljeća ljudi su se divili tajnama neba, pitajući kakve se tajne kriju u dubinama neistraženog

prostora. U mračnom Srednjem vijeku crkva je nastojala spriječiti ljude da teleskopima promatraju svemir,

bojeći se da će proučavajući udaljena svemirska tijela možda otkriti nešto što će uzdrmati njihovu vjeru u Boga.

Međutim desilo se suprotno.

Onima koji su pronalazili sve bolja sredstva da prodru u svemir vjera u Boga nije oslabila već naprotiv ojačala.

Prije pronalaska teleskopa ljudi su prebrojali zvijezde i zaključili da ih ima svega 5119, jer su tada toliko mogli

izbrojati. Je li to konačan broj nebeskih tijela u svemiru? „Kao što se ne može izbrojiti vojska nebeska ni

izmjeriti pijesak morski,...“ Jer. 33:22.

U astronomskim opservatorijima, velikim teleskopima usmjerenim prema nebu, otkrilo se kako mnoge

od onih sićušnih točkica, koje noću svjetlucaju na nebeskom svodu nisu samo zvijezde već cijele galaksije

sačinjene od mnoštva plamtećih zvijezda, mnogo većih od Sunca. Oko tih bezbrojnih zvijezda nebrojene su

planete. Vidljivi dio Mliječne staze (Kumova slama), a vidljiv je tek rubni dio, samo je jedan od mnogih

galaktičkih 'otoka' u svemiru. Astronom Fritz Conn ovim riječima pokušava nam predstaviti veličinu svega toga :

„Naš je dom u svemiru spirala od oko 200 milijardi sunčanih jedinica (zvijezda). Svaka od tih zvijezda (sunaca)

ima i svoje planete pratilje koje ne možemo vidjeti jer su manje i ne svijetle kao njihova sunca. Brzina kojom

putuje naša galaksija je zapanjujuća u 24 sata, oko dva milijuna i četiristo tisuća kilometara. Izvan našeg

Mliječnog puta, ispod nas i oko nas prostiru se milijuni drugih mliječnih putova i brojke od oko 100 milijardi

galaksija, od kojih se svaka sastoji od oko 200 do 500 milijardi zvijezda, a koje su i do milijun puta veće od naše

zemlje.“

1-Svemoć i sveznanje tvorca svemira

Bog je upotrijebio dvije različite ilustracije da nam pomogne da bar malo shvatimo njegovu svemoć i

sveznanje. Bog je pozvao Abrahama da izbroji zvijezde „Pa ga izvede napolje i reče mu: pogledaj na nebo i

prebroj zvijezde, ako ih možeš prebrojiti. I reče mu: tako će biti sjeme tvoje. „ Pos.15:5.

Poslije izvjesnog vremena Bog mu daje obećanje: „Zaista ću te blagosloviti i sjeme tvoje veoma umnožiti, da ga

bude kao zvijezda na nebu i kao pijeska na brijegu morskom;“ Pos. 22:17.

Ako bi pokušali brojati zrnca pijeska na obali mora, sigurno bi bilo puno grešaka i paušalne procjene o broju

zrnaca pijeska. Tako i izjave znanstvenika o broju zvijezda koje su navedene, nisu apsolutne i tu ima puno

procjena i mogućih grešaka . Ne znajući za ovu Biblijsku analogiju jedan je astronom izjavio: „Kada bi ste mogli

izbrojiti sva zrnca pijeska na svim obalama mora i oceana vjerojatno bi ste dobili brojku koja bi vam rekla koliko

ima u svemiru zvijezda.“ Naš um mora zastati jer je zbunjen veličinom djela Božjih. Možemo zajedno postaviti

pitanje kao i psalmista David: „Kad pogledam nebesa tvoja, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, koje si ti

postavio;“Ps. 8: 3 „Što je čovjek, te ga se opominješ, ili sin čovječji, te ga polaziš?“ Ps. 8:4

16

ZA NAS BIBLIJA JASNO UČI

DA JE CRKVA „HRAM“ ŽIVOG BOGA—njegova „građevina“ čija gradnja traje cijelo

Evanđeosko doba—od kad je Krist postao Otkupitelj svijeta i „glavni kamen“ovog hrama kroz

kojega će kad bude završen Božji blagoslovi doći svim narodima i oni će imati pristup Njemu.

—1 Kor.3:16, 17; Ef. 2:20-22; 1 Moj. 28:14; Gal.3:29

DA SE U MEĐUVREMENU NASTAVLJA KLESANJE, OBLIKOVANJE I POLIRANJE posvećenih vjernika u Kristovo djelo pomirenja, i kada posljednji od tog „živog kamenja“, „izabranog i dragocjenog“ bude bio spreman,Veliki Graditelj će ih sve dovesti k sebi kroz prvo uskrsnuće; i hram će biti ispunjen slavom i biti će mjesto sastajanja Boga i ljudi tijekom Milenija. —Otkr. 15:5-8 DA JE TEMELJ NADE ZA CRKVU I SVIJET zasnovan na činjenici da je Isus Krist, milošću Božjom, okusio smrt za svakoga, „otkupnina za sve“ i da će on biti „istinita svjetlost, koja obasjava svakoga čovjeka i koja dolazi na svijet“ u određeno vrijeme. —Hebr. 2:9; Ivan 1:9; 1 Tim. 2:5,6 DA JE NADA CRKVE da će biti poput svog Gospodina, „vidjeti ga kakav doista jest“, biti „sudionikom božanske prirode“, i imati udjela u njegovoj slavi kao sunasljednici. —1 Ivan 3:2; Ivan 17:24; Rim.8:17; 2 Pet.1:4 DA JE SADAŠNJI ZADATAK CRKVE usavršavanje svetaca za buduće djelo službe; razvijanje u sebi svake milosti; biti Božji svjedok svijetu; i pripremiti se da budu kraljevi i svećenici u sljedećem dobu. —Ef. 4:12; Mat. 24:14; Otkr. 1:6; 20:6 DA JE NADA ZA SVIJET milenijsko kraljevstvo u kojemu će svi dobiti priliku biti blagoslovljeni sa spoznajom i svim drugim—vraćanje svega onog što je Adam izgubio, svima koji to prihvate i koji budu bili poslušni, iz ruku njihovog Otkupitelja i njegove proslavljene Crkve—dok će svi nepopravljivi biti zauvijek uništeni. —Djela 3:19-23; Iza. 35

17