GLAVNI€PROJEKT evinski€projekt€konstrukcije MAPA€2vpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.com/.../Projekt-konstrukcije.pdf · gra evinski€projekt€konstrukcije MAPA€2 ... Beton€proizveden€prema€odredbama€Tehniþkog€propisa€za€

MAGNATI d.o.o.za projektiranje, nadzor i gra enjeBana Jela a 2, 33520 SlatinaOIB: 63630762018

SLATINA, svibanj 2017.

nNAPO

INVESTITOR: VIROVITI KOPODRAVSKA ŽUPANIJATRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA

OIB: 93362201007

GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI AREKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA

LOKACIJA: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA

TD: 14GPK/2017 ZOP: 17/17

GLAVNI PROJEKTgra evinski projekt konstrukcije

MAPA 2GLAVNI PROJEKTANT: Snježana Stipe , dipl. ing. arh.

PROJEKTANT: Zoran Vlaisavljevi , dipl.ing.gra .

DIREKTOR: Jasna Lic

( prostor za ovjeru )

INVESTITOR: VIROVITI KOPODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA

GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA


BROJ T.D.: 14GPK/2017

MAGNATI d.o.o.za projektiranje, nadzor i gra enje

Bana Jela a 2, 33520 Slatina

1.) SADRŽAJ OP EG DIJELA

1. POPIS MAPA

2. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA

3. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANATA

4. RJEŠENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA

5. IZJAVA PROJEKTANTA

VIROVITI KOPODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJ. PATA A 1, VIROVITICA Projekt broj : 17/17GPOSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI AREKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA,DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Snježana Stipe ,dipl.ing.arh.

ARHIS d.o.o.Trg sv. Josipa 1

Slatina GLAVNI PROJEKT 05. 2017. Stranica : 2

POPIS MAPA GLAVNOG PROJEKTA

MAPA 1ARHITEKTONSKI PROJEKTizra en po “ARHIS” d.o.o. Slatina; t.d. 17/17GP

MAPA 2PROJEKT KONSTRUKCIJEizra en po “MAGNATI” d.o.o. Slatina; t.d. 14GPK/2017

MAPA 3PROJEKT ELEKTROINSTALACIJAizra en po “ARHIS” d.o.o. Slatina; t.d. 17/17E

VIROVITI KOPODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJ. PATA A 1, VIROVITICA Projekt broj : 17/17GPOSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI AREKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA,DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINA Snježana Stipe ,dipl.ing.arh.

ARHIS d.o.o.Trg sv. Josipa 1

Slatina GLAVNI PROJEKT 05. 2017. Stranica : 7

Na temelju lanka 51 Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17), donosi se :

RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANATA

I kojim se odre uju Projektanti na izradi glavnog projekta za :


GRA EVINA: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI AREKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA


Z.O.P. 17/17

Te se imenuje :

1. PROJEKTANT ARHITEKTONSKOG PROJEKTA : SNJEŽANA STIPE , dipl.ing.arh.

2. PROJEKTANT KONSTRUKCIJE: ZORAN VLAISAVLJEVI , dipl.ing.gra .

3. PROJEKTANT ELEKTROINSTALACIJE : DAVOR KNOCHL, dipl.ing.el.

II Projektant je odgovoran da projekt koji izra uje ispunjava propisane uvjete, temeljne zahtjeve za gra evinu,zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada, da je uskla ena sa odredbama Zakona o gradnji.

O B R A Z L O Ž E N J E

Imenovani Projektanti upisani su u Komoru ovlaštenih inženjera, te su ispunili uvjete predvi ene Zakonom o gradnji, teje odlu eno kao u izreci ovog Rješenja.

Slatina, 05. 2017. Direktor :Snježana Stipe , dipl.ing.arh.







IZJAVA PROJEKTANTA

Rekonstrukcija dijela krovištagra evine OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI A REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTAna lokaciji DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINAinvestitora VIROVITI KOPODRAVSKA ŽUPANIJA TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICA

Rekonstrukcija dijela krovišta gra evine nema bitan utjecaj na zate ena tehni ka svojstvavezana uz mehani ku otpornost i stabilnost postoje e gra evine , odnosno, mijenjaju se douklju ivo 10% (promjena mase gra evine, promjena položaja središta masa, središta krutosti,promjena naprezanja u prora unskim presjecima i sl.).

U Slatini, svibanj 2017.

PROJEKTANT:

Zoran Vlaisavljevi , dipl.ing.gra .







Projektant:Zoran Vlaisavljevi , dipl.ing.gra .

2.) GRA EVINSKI PROJEKT KONSTRUKCIJE

SADRŽAJ

A/ TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA RADOVA I PROGRAM KONTROLE KVALITETE

B/ PROJEKT KONSTRUKCIJE

B.1. Tehni ki opis i primijenjeni propisi

B.2. Plan pozicija

B.3. Prora un mehani ke otpornosti i stabilnosti








A/ TEHNI KI UVJETI IZVO ENJA RADOVA

I PROGRAM KONTROLE KVALITETE

MAGNATI d.o.o., 33520 Slatina, Bana Jela a 2 Datum:05.2017.Investitor: VIROVITI KOPODRAVSKA ŽUPANIJA

TRG LJUDEVITA PATA A 1, VIROVITICAGra evina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMI AREKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTALokacija: DOBRIŠE CESARI A 24, SLATINANaziv projekta i strukovna odrednica:glavni gra .projekt konstrukcije; T.D.: 14GPK/2017

str. 1

1. OP I PODACI I DEFINICIJE

1. Primjena op ih tehni kih uvjetaOvi tehni ki uvjeti i program kontrole kvaliteta (u daljnjem tekstu Tehni ki uvjeti) sadrže tehni ke uvjeteizvo enja radova, tehnologiju izvo enja, na in ocjenjivanja kvalitete. Tehni ki uvjeti vrijede za radove nakonstrukciji i za radove koji se naknadno odrede na gradilištu, a koji su neophodni za potpuno dovršenjepredmetne gra evina.Primjena ovih Tehni kih uvjeta je obvezna. Ovi tehni ki uvjeti izra eni su sukladno Zakonu o gradnji (NN153/13)Svi sudionici u gra enju (investitor, izvo i dr.)dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona.

1.1. Investitor je dužan:i. Projektiranje, gra enje i nadzor povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih djelatnostiii. Osigurati stru ni nadzor nad gra enjemiii. Pridržavati se ostalih obveza po navedenom zakonu

1.2. Izvo je dužani. Graditi u skladu s dokumentima i posebnim suglasnostima za gradnju.ii. Graditi u skladu s projektimaiii. Radove izvoditi na na in da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehani ke otpornosti i

stabilnosti, sigurnosti za slu aj požara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštiteod buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna izaštitna svojstva.

iv. Ugra ivati materijale, opremu i proizvode predvi ene projektom, provjerene u praksi, a ija jekvaliteta dokazana certifikatima sukladno propisima i normama.

v. Osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugra enih proizvoda i opreme

1.3. DokumentacijaDa bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta gra enja izvo mora na gradilištu posjedovati odgovaraju udokumentaciju za gra enje i pridržavati se nje kako slijedi:

i. Dokumenti za gradnju i dokumentaciju koja je njoj prethodila (suglasnosti)ii. Uredno vo en gra evinski dnevnikiii. Rješenja o imenovanju odgovornih osobaiv. Elaborat o organizaciji gradilišta sa mjerama zaštite na radu i zaštite od požara.v. Dokumentaciju o kvaliteti radova i ugra enog materijala i opreme. (atesti, uvjerenja certifikati,

jamstveni listovi i sl.) a naro ito:vi. Program ispitivanja kvalitete ugra enog betona i izvještaje o ispitivanju betona od strane

ovlaštene institucije.vii. Atesti kvalitete ugra enih zidnih elemenata i morta korištenog za zidanje.viii. Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu ispitivanju nadzornog

inženjera ili bez njegovog naloga a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova iugra enih materijala.

1.4. Kontrolna ispitivanjaO izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugra uje u gra evinu mora se cijelo vrijemegra enja voditi evidencija te sa initi izvješ e o pogodnosti ugra enih materijala sukladno projektu, ovomprogramu ili citiranim pravilnicima, normama i standardima.

Izvješ e o pogodnosti ugra enih materijala mora sadržavati slijede e dijelove:i. Naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, koli inu uzoraka, namjenu materijala, mjesto i

vrijeme (datum) uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvo u i investitoru,podatke o gra evini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje.

ii. Prikaz svih rezultata, laboratorijskih, terenskih ispitivanja za koja se izdaje uvjerenje odnosnoocjena kvalitete.

iii. Ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (uporabljivosti) materijala za primjenu na navedenojgra evini te rok do kojega vrijedi izvješ e.

Uzimanje uzoraka i rezultati laboratorijskih ispitivanja moraju se upisivati u laboratorijsku i gradilišnudokumentaciju(gra evinski dnevnik, gra evinska knjiga).



str. 2

Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda ili poluproizvoda proizvo je dužan priložiti rezultateteku ih ispitivanja koja se odnose na isporu ene koli ine.

Za materijale koji podliježu obveznom atestiranju mora se izdati atestna dokumentacija sukladnopropisima

Sva izvješ a, atesti i drugi dokazi kvalitete moraju se odmah po dobivanju dostaviti i nadzornominženjeru.

Po završetku svih radova izvo je obvezan izraditi elaborat izvedenog stanja gra evine.

1.5. StandardiNabavku opreme i materijala izvoditelj mora usuglasiti sa ovim specifikacijama i važe im standardima:HRN EN (Hrvatske norme – preuzete europske norme)Ukoliko neki radovi nisu obuhva eni ovim standardima, mjerodavni e biti:a) Me unarodne Organizacije za Standardizaciju ISOb) Njema ke Industrijske Organizacije DIN

2. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI

a. Beton proizveden prema odredbama Tehni kog propisa za betonske konstrukcije i ovih tehni kihuvjeta ugra uje se u betonsku konstrukciju prema projektu, normi HRN EN 136701, normama nakoje ta norma upu uje i odredbama ovoga Priloga.

b. Izvo mora prema normi HRN EN 136701 prije po etka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sazahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjenenjegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehni ka svojstva betonske konstrukcije.

c. Kontrolni postupak utvr ivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimajuneposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN EN136701 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnomkontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje ispitivanjemkonzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

d. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona provodi se na uzorcima koji seuzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projektabetonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcijekoji se bez prekida ugra ivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava iistog proizvo a.

d.1. Ako je koli ina ugra enog betona ve a od 100 m3, za svakih slijede ih ugra enih 100 m3uzima se po jedan dodatni uzorak betona.

d.2. Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanihsvojstava i istog proizvo a evidentiraju se uz navo enje podataka iz otpremnice tog betona, apodaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navo enje oznakepojedina nog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije nakojem se beton ugra ivao u trenutku uzimanja uzoraka.

d.3.. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona ocjenjivanjem rezultataispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristi ne tla ne vrsto e betona provodi se odgovaraju omprimjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 2061 »Ispitivanje identi nosti tla ne vrsto e«.

d. Kontrolni postupak utvr ivanja tla ne vrsto e o vrsnulog betona ugra enog u pojedini elementbetonske konstrukcije u slu aju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu kojese odre uje na temelju podataka iz to ke d.2 ovoga Priloga.

e. Za slu aj nepotvr ivanja zahtijevanog razreda tla ne vrsto e betona treba na dijelu konstrukcije ukoji je ugra en beton nedokazanog razreda tla ne vrsto e provesti naknadno ispitivanje tla nevrsto e betona u konstrukciji prema HRN EN 125041 i ocjenu sukladnosti prema EN 13791.



str. 3

2.1. ISPORUKA SVJEŽEG BETONA

2.1.1. Informacije korisnika betona proizvo uKorisnik e usuglasiti s proizvo em:

• datum isporuke,• vrijeme i• koli inu,

i informirati proizvo a o:• posebnom transportu na gradilište,• posebnim postupcima ugradnje,• ograni enjima vozila isporuke, npr. tipa (agitiraju a ili neagitiraju a oprema), veli ine, visine ili

bruto težine.

2.1.2. Informacije proizvo a betona korisnikuKada naru uje beton, korisnik e zahtijevati informacije o sastavu mješavine betona radi primjenepravilne ugradnje i zaštite svježeg betona i utvr ivanja razvoja vrsto e betona.Te informacije mora na zahtjev korisnika dati proizvo prije isporuke betona, ve prema tome kakoodgovara korisniku.Kad je posrijedi tvorni ki proizvedeni beton, informacije, kad se zatraže, mogu tako er biti dane ireferencama proizvo eva kataloga sastava mješavina betona, u kojima su iskazane pojedinosti oklasama vrsto e, klasama konzistencije, težina mješavine i drugi mjerodavni podaci.Informacije za utvr ivanje vremena zaštite betona prema razvoju vrsto e mogu biti iskazane nazivima iztablice 2 ili krivuljom razvoja vrsto e betona pri 20°C izme u 2 i 28 dana.

Tablica 2 Razvoj vrsto e betona pri 20°C

Razvoj vrsto e Omjeri vrsto e2 / 28

Brz >0,5

Srednji >0,3 i< 0,5

Polagan > 0,15 i < 0,3

Vrlo polagan <0,15Omjer vrsto e kao indikator razvoja vrsto e jest omjer srednje vrijednosti tla ne vrsto e nakon 2 dana

2 i srednje vrijednosti tla ne vrsto e nakon 28 dana 28 utvr en po etnim ispitivanjima ili zasnovan napoznatim svojstvima betona komparabilnog sastava.U ovim po etnim ispitivanjima uzorke za utvr ivanje vrsto e treba praviti, njegovati i ispitivati premaHRN EN 123501, HRN EN 123901, HRN EN 123902 i HRN EN 123903.Proizvo treba informirati korisnika o zdravstvenom riziku koji se može pojaviti tijekom rukovanjabetonom.

2.1.3. Otpremnica za gotov (tvorni ki proizveden) betonPri isporuci betona proizvo mora dostaviti korisniku otpremnicu za svaku transportnim sredstvomisporu enu koli inu betona, na kojoj su otisnute, utisnute ili upisane najmanje sljede e informacije:

• ime tvornice betona,• serijski broj otpremnice,• datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode,• broj vozila,• ime kupca,• ime i lokacija gradilišta,• detalji ili reference uvjeta, npr. kodni broj, redni broj,• koli ina betona u m3,• deklaracija sukladnosti s referentnim uvjetima kvalitete i EN 206,• ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno,• vrijeme kad beton stiže na gradilište,• vrijeme po etka istovara,• vrijeme završetka istovara.



str. 4

2.1.4. Otpremne informacije za gradilišni betonOdgovaraju a informacija tražena potpoglavljem 2.1.3. za otpremnicu betona mjerodavna je i za betonproizveden na velikom gradilištu, ili kad uklju uje više tipova betona.

2.1.5. Konzistencija pri isporuciOp enito je svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci zabranjeno. U posebnim slu ajevimavoda ili kemijski dodaci mogu biti dodani kad je to pod odgovornoš u proizvo a i primjenjuje se zadobivanje uvjetovane vrijednosti konzistencije, osiguravaju i da uvjetovane grani ne vrijednosti nisuprekora ene i da je dodatak kemijskog dodatka uklju en u projekt betona. Koli ina svakog dodatka vodeili kemijskog dodatka dodana u vozilo (mikser) mora biti upisana u otpremni dokument u svimslu ajevima.

2.1.6. Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnostiKontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima sukladnostiprilago enim unaprijed radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima. Kontrola sukladnosti jeintegralni dio kontrole proizvodnje.Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovaraju im ispitivanjimaprema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se razlikovatiod tih utvr enih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju iklimatskim uvjetima.Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati postupke navedene u ovompoglavlju .Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva betonai sastav betona zna ajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke.Kada su ispitivanja kontrole proizvodnje ista kao i ispitivanja uvjetovana za kontrolu sukladnosti, treba ihuzeti u obzir pri vrednovanju sukladnosti. Proizvo može koristiti i druge rezultate ispitivanjaisporu enog betona u prihva anju sukladnosti.Sukladnost ili nesukladnost prosu uje se prema kriterijima sukladnosti. Nesukladnost može voditi daljnjimakcijama na mjestu proizvodnje i na gradilištu.

2.1.7. Kontrola proizvodnjeProizvo je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmetkontrole proizvodnje.Kontrola proizvodnje obuhva a sve mjere nužne za održavanje svojstava betona u sukladnosti suvjetovanim svojstvima.To uklju uje:

• izbor materijala,• projektiranje betona,• proizvodnju betona,• preglede i ispitivanja,• uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svježeg i o vrslog betona i opreme• kontrolu sukladnosti .

Kontrola proizvodnje mora se odvijati prema na elima serije normi HRN EN ISO 9000.Sustav kontrole proizvodnje treba sadržavati odgovaraju e dokumentirani postupak i upute. Taj postupaki upute treba po potrebi utvrditi uzimaju i u obzir potrebe kontrole iskazane u tablicama 22, 23 i 24EN 206. Namjeravanu u estalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati. Rezultate ispitivanja i kontrolatreba evidentirati izvještajima.Svi mjerodavni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadržani u izvještajima), Izvještaje okontroli proizvodnje treba uvati najmanje 3 godina, ako zakonske obveze ne traže duže razdoblje.

2.1.8.. Vrednovanje i potvr ivanje sukladnostiProizvo je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima. U tu svrhu proizvomora provoditi sljede e:

a) po etno ispitivanje kad je traženob) kontrolu proizvodnjec) kontrolu sukladnosti

Proizvo evu kontrolu proizvodnje treba za sve betone klase iznad C 16/20 vrednovati i pregledavatiovlašteno nadzorno tijelo i zatim ovjeriti ovlašteno certifikacijsko tijelo.Proizvo je odgovoran zaodržavanje sustava kontrole proizvodnje.



str. 5

2.2. SKELE I OPLATE

2.2.1. Osnovni zahtjeviSkele i oplate, uklju uju i njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su:

Ø otporne na svako djelovanje kojem su izložene tijekom izvedbe,Ø dovoljno vrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i sprije e

ošte ivanje konstrukcije.Ø Oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroženi ni ošte eni

svojstvima skela i oplate te njihovim uklanjanjem.Ø Skele i oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme kao što je

EN 1065.

2.2.2. Materijali

2.2.2.1. Op enitoMože se upotrijebiti svaki materijal koji e ispuniti uvjete konstrukcije ovih tehni kih uvjeta. Morajuzadovoljavati odgovaraju e norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva posebnihmaterijala.

2.2.2.2. Oplatna uljaOplatna ulja treba odabrati i primijeniti na na in da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetnona okolinu.Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju štetno utjecati na valjanost površine, njezinu boju ili naposebne površinske premaze.Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvo a ili isporu itelja.

2.2.2.3. SkeleProjekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle štetnepukotine u mladom betonu. To se može posti i:

• ograni enjem progibanja i/ili slijeganja,• kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje.

2.2.2.4.OplateOplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne o vrsne.Oplata i spojnice izme u elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da sprije e gubitak finog morta.Oplatu koja apsorbira zna ajniju koli inu vode iz betona ili omogu ava evaporaciju treba odgovaraju evlažiti da se sprije i gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena.Unutarnja površina oplate mora biti ista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osiguratitakvu površinu betona.

2.2.2.5 .Posebne oplatePri izvedbi konstrukcije kliznom oplatom, projekt takvog sustava mora uzeti u obzir materijal oplate iosigurati kontrolu geometrije radova.Za osiguranje traženog zaštitnog sloja betona, uskla enog s tolerancijama definiranim ovim tehni kimuvjetima, treba koristiti odgovaraju e vodilice ili distancere oplate od armature.

2.2.2.6. Površinska obradaPosebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama.Za prihva anje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli.Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnimdodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe.

2.2.2.7 .Oplatni ulošci i nosa iPrivremeni drža i oplate, šipke, cijevi i sli ni predmeti koji e se ubetonirati u sklop koji se izvodi iugra eni elementi kao npr. plo e, ankeri i distanceri trebaju:

• biti vrsto fiksirani tako da o uvaju projektirani položaj tijekom betoniranja,• ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju,• ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim elikom,• ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona,

• ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.



str. 6

Svaki ugra eni dio treba imati dovoljnu vrsto u i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadržavati tvarikoje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu.Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvo e sli neokolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi na in obrade specificiran.

2.2.2.8. Otpuštanje skela i uklanjanje oplateSkele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu vrsto u:

• otpornu na ošte enje površine skidanjem oplate,• dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku,• da izbjegne deformacije ve e od specificiranih tolerancija elasti nog ili neelasti nog ponašanja

betona.Uklanjanje oplate treba izvoditi na na in da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti.Optere enja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnostskela i oplate treba održavati pri osloba anju i uklanjanju optere enja.Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja po etnog optere enja,sukcesivno optere enje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi.

2.3. ARMATURA I UGRADNJA ARMATURE

a. Armatura izra ena od elika za armiranje prema odredbama ugra uje se u armiranu betonskukonstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN EN 136701, normama na koje taupu uje

b. Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehni kihspecifikacija koje se odnose na elik za armiranje, projekta betonske konstrukcije teodredbama ovoga Priloga.

c. Izvo mora prema normi HRN EN 136701 prije po etka ugradnje provjeriti je li armatura uskladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenjaarmature došlo do njezinog ošte ivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecajana tehni ka svojstva betonske konstrukcije.

d. Nadzorni inženjer neposredno prije po etka betoniranja mora:d.1. provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za elik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu liiskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije,d.2. provjeriti je li armatura izra ena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonskekonstrukcije te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u gra evinski dnevnik.

2.3.1. Materijalielik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete EN 10080 i uvjete projekta konstrukcije. Svaki

proizvod treba biti jasno ozna en i prepoznatljiv.Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete EN 199211 i uvjete projekta.Površina armature mora biti o iš ena od slobodne hr e i tvari koje mogu štetno djelovati na elik, beton ilivezu izme u njih.Galvanizirana armatura može se koristiti samo u betonu s cementom koji nema štetnog djelovanja navezu s galvaniziranom armaturom.

2.3.2. Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenjeelik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome:

savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom, savijanje elika pri temperaturi ispod 5 °C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama,

treba izvoditi uz poduzimanje odgovaraju ih posebnih mjera osiguranja, savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim

specifikacijama.Promjer trna za savijanje šipki treba biti prilago en stvarnom tipu armature



str. 7

2.4. BETONIRANJE

2.4.1. Uvjeti kakvo e betona

Beton mora biti proizveden prema uvjetima iz EN 206 i ovim tehni kim uvjetima

2.4.2. Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona

Nadzor i kontrolu kakvo e treba provesti na mjestu ugradnje i to najmanje u opsegu definiranom ovimtehni kim uvjetima.Me u ostalim treba provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi izvršeni nadzor.

2.4.3. Kontrola prije betoniranjaØ Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predvi ene ovim Tehni kim

uvjetima i projektom, a ako ne postoji projekt, a prema složenosti izvedbe je neophodan potrebno gaje izraditi.

Ø Treba po potrebi izvesti po etno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbedokumentirati.

Ø Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no što ugradnjabetona po ne.

Ø Konstrukcijske spojnice moraju biti iste i navlažene. Oplatu treba o istiti od prljavštine, leda, snijegaili vode.

Ø Ako se beton ugra uje izravno na tlo, svježi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka vode.Ø Konstrukcijske elemente treba podložnim betonom od najmanje 35 cm odvojiti od temeljnog tla ili za

odgovaraju u vrijednost pove ati donji zaštitni sloj betona.Ø Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju imati

temperaturu koja ne e uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu otpornost nasmrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve slu ajeve nisu predvi eneposebne mjere.

Ø Predvi a li se temperatura okoline ispod 0oC u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja,treba planirati mjere zaštite betona od ošte enja smrzavanjem.

Ø Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idu eg sloja treba biti iznad 0oC. Ako sepredvi a visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planiratimjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja.

2.4.4.Ugradnja i zbijanjeØ Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom i

osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu vrsto u i trajnost.Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženjapresjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.

Ø Vibriranje, osim ako nije druga ije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenimvibratorima. Beton treba uložiti što bliže kona nom položaju u konstrukcijskom elementu: Vibriranjemse beton ne smije namjerno navla iti kroz oplatu i armaturu.

Ø Normalna debljina sloja ne bi smjela biti ve a od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditisustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljihslojeva je revibriranje površinskog sloja preporu ljivo i radi izbjegavanja plasti nog slijeganja betonaispod gornjih sipki armature.

Ø Vibriranje površinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona osloba a zarobljeni zrak.Prekomjerno površinsko vibriranje koje slabi kvalitetu površinskog sloja betona treba izbje i. Kad seprimjenjuje samo površinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obi no ne treba prelaziti 100mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano druga ije. Korisno je dodatno vibriranjepovršina uz podupore.

Ø Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljnoniska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preoptere enje oplate i skela. Hladna spojnica se može



str. 8

Ø stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugra enog sloja veže prije ugradnje i zbijanja narednog.Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva zapovršinsku obradu.

Ø Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru.Ø Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i

snijega.Ø Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvr iva a ili sli nih materijala nije dopušteno.

2.4.5.Njegovanje i zaštitaØ Beton u ranom razdoblju treba zaštititi:

• da se skupljanje svede na najmanju mjeru,• da se postigne potrebna površinska vrsto a,• da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja,• od smrzavanja,• od štetnih vibracija, udara ili drugih ošte ivanja.

Ø Pogodni su sljede i postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno:• držanje betona u oplati,• pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, posebno u vrš enim i osiguranim na

spojevima i na krajevima,• pokrivanjem vlažnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja,• držanjem površine betona vidljivo vlažnom prikladnim vlaženjem,• primjenom zaštitnog premaza utvr ene uporabivosti (potvr ene certifikatom ili tehni kim

dopuštenjem).Ø Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili držati

površinu stalno vlažnom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju potrebnognjegovanja takvi daje brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u vlažnom, kišnom ilimaglovitom vremenu. Njegovanje površine betona treba bez odgode zapo eti odmah po završetkuzbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plasti nogskupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade.

Ø Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom slojuovisno o omjeru:• vrsto e i zrelosti betona,• oslobo ene topline i ukupne topline oslobo ene u adijabatskim uvjetima.

Definirani beton za uporabu u uvjetima izloženosti konstrukcije treba njegovati dok površinski sloj betonane dosegne najmanje 50 % uvjetovane tla ne vrsto e. Iskustveno se taj uvjet, iskazan vremenski, možekontrolirati prema podacima danim u tablici"Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona druga ije od X0 i XC1"

Tablica 3: Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona druga ije od X0 iXC1

Najmanje razdoblje njegovanja, dana1) 2)

Razvoj vrsto e betona4) fcm2 / fcm28

Površinskatemperaturabetona, °C

brz, r> 0,50 srednji, r = 0,30 spor, r = 0,15 vrlo spor,

r<0,15T>2525>T> 1515>T>1010>T>53)

1,01,02,03,0

1,5 2,0 4,0

6,0

2,0 3,0

7,0 10,0

3,05,0

10,015,0

1) dodaju i svako vrijeme vezanja iznad 5 sati2) linearna interpolacija izme u vrijednosti u redovima je mogu a3) za temperature ispod 5°C trajanje treba produžiti za razdoblje jednako vremenu ispod 5°C4) razvoj vrsto e betona je omjer izme u srednje tla ne vrsto e betona nakon 2 dana i srednje tla nevrsto e betona nakon 28 dana



str. 9

Ako se razvoj topline koristi za mjerenje razvoja svojstava betona, omjer topline i odgovaraju e vrsto etreba prethodno utvrditi ili odobriti ovlaštena institucija.Pobliža odre enja razvoja svojstava betona mogu se temeljiti na jednom od slijede ih postupaka:

• ra unu zrelosti iz mjerenja temperature na dubini najviše 10 mm u betonu ispod površine,• ra unu zrelosti iz mjerenja srednjih dnevnih temperatura zraka,• temperaturi grijanja,• drugim pogodnim postupcima.

Ra un zrelosti treba se zasnivati na odgovaraju oj funkciji zrelosti, dokazanoj za tip cementa ilikombinaciju cementa i uporabljenog mineralnog dodatka.Primjena zaštitnih premaza nije dopuštena na konstrukcijskim spojnicama, na površinama koje e senaknadno obra ivati ili na površinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima, osim ako seprethodno potpuno ne uklone prije te sljede e operacije ili ako dokazano ne djeluju štetno na tu sljede uoperaciju.Ako projektnim specifikacijama nije naglašeno dopušteno, zaštitni premazi se ne smiju koristiti ni napovršinama s uvjetovanim posebnim izgledom površine.Površinska temperatura betona ne smije pastiispod 0°C dok površina betona ne dosegne vrsto u dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obi no iznad 5N/mm2).

Najviša temperatura betona ne smije prije i 65°C.

Mogu i negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja uklju uju:• zna ajno smanjenje vrsto e,• zna ajno pove anje poroznosti,• odloženo formiranje etringita,• pove anje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa.

2.4.6. Aktivnosti poslije betoniranjaNakon skidanja oplate nadzorni inženjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti kontrolupovršine betona i potvrditi sukladnost za zahtjevima.Površinu betona treba tijekom izvedbe zaštititi od ošte ivanja i reme enja površinske teksture.Potrebe ispitivanja betona na gra evini (svojstvo, u estalost i kriterije sukladnosti) treba prema uvjetimaizvedbe i eksploatacije gra evine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole kvalitete izvedberadova.

2.4.7.Konstrukcijske spojniceSpojni dijelovi bilo kojeg tipa trebaju biti neošte eni, to no postavljeni i ispravno izvedeni tako daosiguraju u inkovito ponašanje konstrukcije.

2.4.8. Geometrijske tolerancijeIzvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najve ih dopuštenih odstupanja radi izbjegavanjaštetnih utjecaja na:

• mehani ku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju,• ponašanje tijekom uporabe gra evine,• kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova.

Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju zna ajniji utjecaj na ponašanjeizvedene konstrukcije mogu se zanemariti.Date tolerancije, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama, EN 1992 itraženoj razini sigurnosti.Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka me ukontrola tihdijelova mora poštivati uvjete kona ne kontrole izvedene konstrukcije.Ako je odre eno geometrijsko odstupanje pokriveno razli itim zahtjevima (preduvjetovano), primjenjujese stroži uvjet.



str. 10

a. PresjeciDimenzije popre nog presjeka, zaštitni sloj betona i položaj armature ne smiju odstupati od zadanihvrijednosti više no što je prikazano u slijede oj tablici

tablica 4 tolerancijeN° Tip odstupanja Opis Dopušteno odstupanje

a Dimenzije popre nog presjeka + 10 mmPoložaj obi ne armature upopre nom presjeku

Za sve h vrijednosti je:

(minus) 10 mm

a pozitivno za

h< 150 mm + 10 mmh = 400 mm + 15 mmh > 2500 mm + 20 mmuz linearnuinterpolaciju

b

me uvrijednosti

cmin = traženi najmanji zaštitni sloj betona

cn = nominalni zaštitni sloj = c + I (minus)I

c = stvarni zaštitni sloj

= dopušteno odstupanje od cn

h = visina popre nog presjeka

Uvjet: c + (plus) > cn I (minus) I

Dopušteno pozitivno odstupanje zaštitnog sloja temelja i elemenata utemeljima može se pove ati za 15 mm. Dano negativno odstupanje ne može.

c Preklopni spoj l preklopna duljina 0,06 l

d okomitost popre nog presjeka a – duljina dimenzije popre nogpresjeka

ne više od 0,04 a ili 10mm

ravnost

eOpla ena ili zagla ena površina

Ne opla ene površine :Ø globalnoØ lokalno

L = 2,0 mL = 0,2 m

L 2,0 mL = 0,2 m

9 mm4 mm

15 mm6 mm

f Zakošenost popre nog presjeka ne ve e od h/25 ili b/25 ali ne više od 30 mm

g ravnost bridovaza dužine

> = 1 m> 1 m

8mm8 mm / m ali ne više od20 mm

h otvori u ulošci 1 ; 2 ; 3 ; + 25 mm



str. 11

3. ZIDARSKI RADOVI

Prilikom izvedbe zidarskih radova prema projektu i troškovniku izra enog na osnovu ovog projekta,izvo radova mora se pridržavati svih uvjeta i opisa u projektu i troškovniku kao i važe egtehni kog propisa za zidane konstrukcije (NN 01/07)

3.1. MaterijaliMaterijali koji se upotrebljava za zidarske radove mora biti ispravan, kvalitetan, a na zahtjev izvo morapredo iti važe e ateste ili dati ispitati prema važe im standardima. Ispitivanje pada na teret izvo a.

Kontrolu zahtijevane kvalitete opeke i morta provesti prema europskim normama:

zapreminska masa i poroznost svježeg morta EN 10157konzistencija svježeg morta EN 10153

tla na i savojna vla na vrsto a morta EN 101511 tla na vrsto a opeke EN 7711, EN 7721, EN 7723,

EN 77213, EN 77216

Uskladištenje materijala, koji se koriste za zidanje, mora biti takvo da nije mogu e ošte enje do stupnjakada nisu pogodni za korištenje. Opeka se ne smije polagati na površine koje sadrže kemijske ne isto e,klinker ili pepeo, niti na novo betonirane plo e, dok ta konstrukcija nema dovoljnu nosivost. U zimi opekukoja nije otporna na mraz potrebno je skladištiti u zatvorenim prostorima gdje temperatura nije niža od0°C.

Cement i vapno trebaju biti zašti eni od djelovanja vlage za vrijeme transporta i skladištenja. Vezivaskladištiti odvojeno tako da ne do e do mješanja.

Pijesak razli itih tipova treba pohraniti odvojeno na tvrdoj podlozi, gdje ne e biti one iš en.

Mort treba biti mješan u omjerima materijala kako je odre eno projektom morta, a koji je dužan dostavitiizvo . Navedenim projektom se mora posti i projektirana marka morta.Sav pribor koji se koristi primješanju i transportu treba održavati istim. Nakon što se mort izmješai izva en je iz mješalice ne smijemu se dodavati nikakav materijal.

Mort mora biti upotrijebljen prije nego po ne vezivanje. Mort mora imati plasti nu konzistenciju odre enunormama za mort.

Unaprijed pripremeljeni mort treba rabiti u skladu sa uputama proizvo a i prije kraja roka uporabedeklariranog od proizvo a.

Zidne elemente treba postavljati u pravilan zidni vez. Opeka mora biti ista i neošte ena. Prije nego seopeka po ne postavljati u mort mora imati potrebnu vlažnost da se postigne što bolja prionljivost samortom. Stoga se preporu a kvašenje elemenata prije polaganja u mort. Duljinu kvašenja odrediti ovisnoo konzistenciji morta, tipu opeke i preporukama pojedinih radova i propisa danih u ovom projektu.

Zidanje je potrebno obustaviti ako temperatura padne ispod +5°C ili je ve a od +35°C.

Kod izvedbe vertikalnih serklaža opeku je potrebno ozidati tako da zid završava na “šmorc“. Horizontalneserklaže na razini stropova betonirati zajedno sa stropnom konstrukcijom.

Novoizvedene zidove potrebno je zaštiti od mehani kih ošte enja i utjecaja nevremena. Vrhovi zidovatrebaju biti pokriveni vodonepropusnim presvlakama. Zidovima se ne smije dopustiti prebrzo sušenje,stoga ih je u vru im danima potrebno vlažiti dok ne postigne odgovaraju u vrsto u.

Kvaliteta zidanja mora biti u skladu sa zahtijevanom kvalitetom zidova u ovom projektu, prema važe impropisima za zidane konstrukcije, a u nedostatku državnih normi koristiti pripadne euronorme.



str. 12

4. DRVENA KONSTRUKCIJADrvena konstrukcija izvodi se punim drvetom. Najve i postotak vlage u drvetu je 15%. Mogu e je

upotrebiti i drvo sa ve im postotkom vlažnosti (do 20%), ali u trenutku primanja punog optrere enja morabiti zra no suho. Dimenzije gra e moraju biti dimenzija predvi enih prora unom statike (uz dozvoljenaodstupanja), sa dozvoljenim nepravilnostima.

Zaštitu drveta u konstrukciji izvršiti prema važe em Tehni kom propisu za drvene konstrukcije i normamana koje taj propis upu uje (Zaštitnim premazima protiv vlage, insekata i gljivica, a po potrebi i protivpožara. Zaštitna sredstva ne smiju biti štetna za zdravlje i život ljudi, te okoliš).Drvena konstrukcija je gra evinskofizikalnim mjerama(odvodnja, ventilacija, grijanje ...) potpunoodvojena od atmosferskog djelovanja, procje ivanja vode i sl.U krovnoj konstrukciji je omogu en protok zraka. Sve instalacije smještene u krovnoj konstrukciji su uposebnim protupožarnim kanalima.

Spojna sredstva i dijelovi od metala trebaju biti zašti eni pocin avanjem, a ako to nije mogu eonda treba koristiti odgovaraju u antikorozivnu zaštitu za metalne konstrukcije.



str. 13

5. NADZOR

Pregledi i nadzor trebaju osigurati da se radovi završavaju u skladu s ovim Tehni kim uvjetima izahtjevima projektnih specifikacija.

Nadzor u ovom kontekstu odnosi se na verifikaciju (potvr ivanje) sukladnosti svojstava proizvoda imaterijala koji e se upotrijebiti i na nadzor nad izvedbom radova.

5.1. Nadzor materijala i proizvoda

Koji e se nadzor svojstava materijala i proizvoda primijeniti u radovima prikazanje slijede om tablicom.Tablica 5: Zahtjevi nadzora materijala i proizvoda

PREDMET VRSTA NADZORA

Materijali oplate Vizualni nadzor

Armaturni elik Prema EN 10080 i zahtjevima projekta3'

Svježi beton" proizveden utvornici ili na gradilištu.

Prema EN 206, I prema ovim tehni kimuvjetima . Pri preuzimanju betona trebapostojati otpremnica.

Ostali materijali2' Prema projektnim specifikacijama i normamaPredgotovljeni elementi Prema projektnim specifikacijama 3)

Nadzorni izvještaj Treba1) Na gradilištu izra eni sastavni dijelovi smatraju se kao sastavni dijelovi proizvedeni sa"svježim betonom, tvorni kim ili gradilišnim", osim ako nisu proizvedeni prema normi.2) Npr. element ugra enog elika, opeka i si.3) Proizvode s potvrdom sukladnosti tre e osobe treba vizualno pregledati i provjeritiotpremnicu.U slu aju sumnje treba poduzeti daljnje provjere sukladnosti sa specifikacijama. Ostaleproizvode treba provjeriti i ispitati prema projektnim specifikacijama.

5.2. Podru je nadzora izvedbe

Podru je nadzora koji treba provesti prikazano je u tabliciTablica 6: Podru je nadzora

PREDMET VRSTA NADZORA

Kalupi, oplata i skele Glavne kalupe i oplatu pregledati prije betoniranjaObi na armatura Glavnu armaturu pregledati prije betoniranja

Ugra eni elementi Prema projektnim specifikacijama i ovim tehni kimuvjetima

Zidani elementi Prema projektnim specifikacijama i ovim tehni kimuvjetima

Gradilišni prijevoz iugradnja betona Prema ovim tehni kim uvjetima

Završna obrada injegovanje betona Prema ovim tehni kim uvjetima

Geometrija Prema projektnim specifikacijama

Nadzorna dokumentacija Kako se traži ovim uvjetima



str. 14

5.3. Nadzor prije betoniranjaPrije po etka betoniranja nadzor treba uklju ivati:

• geometriju oplate,• stabilnost oplate, skela i njihovih temelja,• nepropusnost oplate,• uklanjanje ne isto a (kao što su prašina, snijeg i/ili led i ostaci žice) s dijela koji e se betonirati,• obradu lica konstrukcijskih spojnica,• uklanjanje vode s dna oplate, osim ako se ne betonira pod vodom,• pripremu površine oplate,• otvore u oplati.

5.4. Nadzor poslije betoniranjaNa konstrukcijskim spojnicama treba provjeriti i potvrditi da je preklopna (kontinuitetna) armatura uprojektiranom položaju.Treba provjeriti položaj dilatacijske trake.

5.5. Nadzor armature5.5.1. Nadzor prije betoniranjaPrije betoniranja nadzor u skladu s odgovaraju im nadzornim razredom treba potvrditi da je:

• armatura iskazana u nacrtima ugra ena i prema nacrtima postavljena u projektiranu poziciju,• zaštitni sloj u skladu s ovim uvjetima i projektnim specifikacijama,• armatura nezaga ena uljem, mastima, bojom ili drugim štetnim materijalima,• armatura ispravno u vrš ena i osigurana od pomicanja tijekom betoniranja,• razmak izme u šipki armature dovoljan za ugradnju i zbijanje betona,• ugra ena armatura popra ena odgovaraju om potvrdom sukladnosti sa svojstvima uvjetovanim

u EN 10080.

Ako za armaturu dopremljenu u savijalište ili na gra evinu nema odgovaraju e potvrde sukladnosti suvjetovanim svojstvima, ta svojstva treba korisnik potvrditi ispitivanjem odgovaraju eg broja uzorakadopremljenih profila.

5.5.2. Nadzor poslije betoniranjaNa konstrukcijskim spojnicama treba provjeriti i potvrditi daje preklopna (kontinuitetna) armatura uprojektiranom položaju.

5.5.3. Nadzor postupka betoniranjaNadzor i ispitivanje postupka betoniranja treba planirati, izvoditi i dokumentirati prema tablici

Tablica 7: Planiranja, nadzora i dokumentiranjaPREDMET VRSTA NADZORA

Planiranje nadzoraPlan nadzora, procedure i instrukcije premaspecifikacijamaAktivnosti kod nesukladnosti

Nadzor Osnovni i povremeni detaljni nadzor

Dokumentacija

Svi dokumenti planiranja, Izvještaji o svimnadzorimaIzvještaji o svim nesukladnostima i popravnimmjerama

Plan nadzora treba identificirati sve nadzore, motrenja i ispitivanja za potrebne dokaze kvalitete.Najbolji nadzor je kontinuirani nadzor sukladnosti i uobi ajene dobre prakse.



str. 15

6. MJERE U SLU AJU NESUKLADNOSTI

Kad nadzor otkrije nesukladnost, treba poduzeti odgovaraju e radnje koje e osigurati uvjetovanustabilnost i sigurnost konstrukcije i zadovoljiti namjeravanu uporabu.Kad je nesukladnost potvr ena, treba istražiti sljede e:

• utjecaj nesukladnosti na izvedbu i uporabu,• mjere potrebne da bi se nesukladni element ili dio konstrukcije u inili prihvatljivima,• potrebu zabrane i zamjene nepopravljivog nesukladnog elementa ili dijela konstrukcije.

Veli ina nesukladnosti uvjetovanih svojstava betona utvr uje se naknadnim ispitivanjima istih svojstavana uzorcima betona iz konstrukcijskog elementa prema važe im normama. Ispitivanja se odlukomnadzornog inženjera povjeravaju odgovaraju oj ovlaštenoj instituciji.Nesukladnost tla ne vrsto e (postignute i uvjetovane klase) betona rješava se naknadnim ispitivanjemuzoraka betona izva enih iz dijela konstrukcije u koji je ugra en nesukladni beton.Ispitivanja treba provesti prema HRN EN 7034 i utvrditi klasu tla ne vrsto e kojoj ugra eni betonodgovara u vrijeme ispitivanja! Približnu klasu kojoj je odgovarao pri 28dnevnoj starosti. Prva služi zakontrolu stabilnosti i sigurnosti predmetnog konstrukcijskog dijela a druga za reguliranje ugovornihodnosa izme u proizvo a i kupca betona.Ako su neispravnosti i nesukladnosti zanemarive za izvedbu i uporabu element treba preuzeti. Ako senesukladnost može popraviti, element treba preuzeti nakon popravka.Ocjenu sukladnosti elementa nakon popravka trebaju dati nadzorni inženjer i ovlaštena institucija koja jeutvrdila veli inu nesukladnosti i uvjetovala popravak.Ratifikacija nesukladnosti mora biti u skladu s projektnim specifikacijama i ovim Tehni kim uvjetima.Dokumentaciju postupka i materijala koji e se upotrijebiti treba prije popravka odobriti nadzorni inženjer.








B/ PROJEKT KONSTRUKCIJE



str. 1

B.1. Tehni ki opis i primjenjeni propisi

Prema arhitektonskim podlogama postoje e gra evine koje je izradioARHIS d.o.o. Slatina, a za potrebe investitora, izra en je projektrekonstrukcije dijela krovišta gra evine OSNOVNA ŠKOLA EUGENAKUMI AREKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA, DOBRIŠE CESARI A 24,SLATINA, a u svezi ispunjavanja bitnog zahtjeva mehani ke otpornostii stabilnosti.

Postoje a gra evina je katnosti prizemlje + kat + potkrovlje.

Krovište postoje e gra evine,na dijelu koji se rekonstruira, jeklasi no drveno. Nosiva vertikalna konstrukcija je armiranobetonskai zidana. Me ukatne nosive horizontalne konstrukcije stropaprizemlja i kata su pune armiranobetonske stropne plo e.Gra evina je temeljena armiranobetonskim temeljnim trakama.

Projektom rekonstrukcije na dijelu postoje e gra evine upotkrovlju, projektirana je klasi na nosiva drvena konstrukcijakrovišta s pokrovom pocin anim trapeznim limom.Dimenzije nosa a i rubni uvjeti konstrukcije prema prora unumehani ke otpornosti i stabilnosti.Vezu(sidrenje) postoje e i projektirane armiranobetonske i drvenekonstrukcije osigurati sustavom sidrenja Sika AnchorFix2.

Detalje izvedbe i odstupanja od pretpostavki iz ovog projekta kojase uo e tijekom izvedbe rekonstrukcije, riješiti u izvedbenomprojektu konstrukcije.

Rekonstrukcija dijela krovišta gra evine nema bitan utjecaj nazate ena tehni ka svojstva vezana uz mehani ku otpornost istabilnost postoje e gra evine, odnosno, mijenjaju se do uklju ivo10% (promjena mase gra evine, promjena položaja središta masa,središta krutosti,promjena naprezanja u prora unskim presjecima isl.).



str. 2

Dimenzije, koli ine armature ( prora unate(odabrane) i minimalno potrebne ) i detalje

armiranja i spojeva nosivih elemenata konstrukcije riješiti prema zahtjevima EC2, EC5, EC6, EC8 irezultatima prora una.Beton: C25/30 Armatura: B500Projektni(prora unski) uporabni vijek gra evine: 50 god.

Projektirana gra evina nalazi se u seizmi koj zoni s poredbenim vršnim ubrzanjem tla 0.16 g,I zoni optere enja snijegom,I zoni optere enja vjetrom.

Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih drvenih elemenata konstrukcije osigurana jeprotupožarnim oblogama klase otpornosti na požar F30(R30).

Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih ab elemenata konstrukcije osigurana jeodgovaraju im debljinama elemenata i zaštitnih slojeva.

POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONA, PROPISA I NORMI

Zakon o gradnji (NN 153/13)Zakon o prostornom ure enju (NN 153/13)Pravilnik o mjernim jedinicama(NN 2/07)Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/14)Zakon o normizaciji (NN 80/13)Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09 i 143/12)Tehni ki propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12)Tehni ki propis za zidane kostrukcije (NN 01/07)Tehni ki propis za drvene konstrukcije (NN 121/07, 58/09, 125/10 i 136/12)Tehni ki propis za gra evinske konstrukcije (NN 17/2017)








B.2. Plan pozicija

1410

1010

5x5

1414

5x5

1414

1414

10 5 14

14

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1414

1410

1410

1410

1410

1410

1410

1410

1410

1410

1410 10

10 1410

1410

10 5 51010

510 5

1410

1410

118

78

118

78

118

78

118

78

118

78

118

114

10 5

A

A

A'

A'

A''

1414

1414

1414

1414

1814

1414

1814

1414

1814

1414

1814

1414

1414

1414

1210

1210

1414

1414

1414

1414

1414

1414








B.3. Prora un mehani ke otpornosti i stabilnosti



str. 1

Projektni(prora unski) uporabni vijek gra evine: 50 god.

Gradivo

Drvo (puno) klasa drveta(EC5): puno drvo C24 karakteristi ne vrsto e drveta: savijanje f_m,k = 24.00 N/mm2 zatezanje paralelno vlaknima f_t,0,k = 14.00 N/mm2 zatezanje okomito vlaknima f_t,90,k = 0.40 N/mm2 pritisak paralelno vlaknima f_c,0,k = 21.00 N/mm2 pritisak okomito vlaknima f_c,90,k = 5.30 N/mm2 smicanje i torzija f_v,k = 2.50 N/mm2 Emodul paralelno vlaknima E_0,mean =11000.00 N/mm2 E_0,05 = 7400.00 N/mm2 Emodul okomito vlaknima E_90,mean= 370.00 N/mm2 modul smicanja G_mean = 690.00 N/mm2 zapreminska masa ρ_k = 350.00 kg/m3

Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih drvenih elemenata konstrukcijeosigurana je protupožarnim oblogama klase otpornosti na požar F30(R30).

BetonKlasa betona: C 25/30 XC1 Cl 0.2Najve a veli ina agregata: Dmax16vrsto a na valjku ... fck = 25 MPavrsto a na kocki ... fck,cube = 30 MPa

... fcm = 33 MPasrednja vla na vrsto a ... fctm = 2.6 MPaposmi na vrsto a ... τRd = 0.30 MPapo etni modul elasti nosti ... Ecm = 31000 MPa

elik za armiranje (armatura)B500 f_yk = 500 MPa, Es = 200000 MPa

Zaštitni sloj armiranobetonskih elemenataMjerodavan razred izloženosti(uvjeti okoliša na betonsku konstrukciju)konstrukcije: XC1.Debljina zaštitnih slojeva ab konstrukcije razreda izloženosti XC1 najmanja debljina zaštitnog sloja c_min = 1.5 cm pove anje zaštitnog sloja c = 0.5 cm nazivna debljina zaštitnog sloja c_nom = 2.0 cm

Prekidi u betonu moraju biti zabrtvljeni odgovaraju im sredstvima.

Zahtjevana vatrootpornost F30(R30) nosivih ab elemenata konstrukcije prematabli nim podacima o potrebnim minimalnim debljinama elemenata i zaštitnih slojevazadovoljava.

Zi eZidni element: ope ni blok min tla ne vrsto e okomito na horizontalnu sljubnicu morta fb,min = 10.0 N/mm2Vrsta morta: min M10 (mort op e namjene)

Karakteristi na tla na vrsto a zi a:fk = K × fb^0.65 × fm^0.25 = ~0.5 × 10.0^0.65 × 10.0^0.25 = 3.97 N/mm2

Kategorije kontrole BI: M = 1.5 (seizmi ki prora un)fd = fk / M = fk / 1.5 = 2.64 N/mm2E = 1000 × fk (za GSU E = 600 × fk) G = 0.4 × E (za potres G = 0.167 × E)

Po etna posmi na vrsto a: fvko = 0.3 N/mm2



str. 2

Djelovanja na konstrukciju

1. Gravitacijska optere enja

g opt.: stalno optere enje krov ( 1) trapezni lim 0.7cm (pokrov) = 0.10 kN/m2 ( 2) izolacija (mineralna vuna 22cm) = 0.25 kN/m2 ( 3) gips kartonske plo e 1.25cm = 0.08 kN/m2 ( 4) instalacije = 0.15 kN/m2

g = (1)+(2)+(3)+(4) = 0.58 kN/m2

s opt.: optere enje snijegom( I zona, do 200 m.n.m.) krov



str. 3

2. Optere enje vjetrom

w opt.: optere enje vjetrom( I zona, kategorija terena III )

tlocrtne dimenzije gra evine: b = 35.00m d = 18.00m visina gra evine: h = 11.00m

referentna brzina vjetra: c_DIR × c_TEM × c_ALT = 1.0 v_ref,o = 20.00m/s v_ref = c_DIR × c_TEM × c_ALT × v_ref,o = 20.00m/s referentni pritisak vjetra: q_ref = 0.5 × ρ × v_ref × v_ref = q_ref = 0.5 × 1.25kg/m3 × 20.00m/s × 20.00m/s q_ref = 250.00N/m2 = 0.25kN/m2

koeficijent izloženosti: ce_(z) = 1.90

Optere enje vjetrom na dvostrešni krov

w0 opt.: Smjer vjetra = 0°

Vanjski pritisak vjetra:

zona: F c_pe10 = 1.38 c_pe1 = 2.30 zona: F c_pe10 = 0.20 c_pe1 = 0.20 zona: G c_pe10 = 1.04 c_pe1 = 1.80 zona: G c_pe10 = 0.20 c_pe1 = 0.20 zona: H c_pe10 = 0.48 c_pe1 = 0.84 zona: H c_pe10 = 0.20 c_pe1 = 0.20 zona: I c_pe10 = 0.34 c_pe1 = 0.34 zona: J c_pe10 = 0.58 c_pe1 = 0.78

Zona: F G H I J površina zone(m2) 12.10 52.80 238.00 238.00 77.00 c_e 1.38 1.04 0.48 0.34 0.58 0.20 0.20 0.20 w_e(kN/m2) 0.66 0.49 0.23 0.16 0.28 0.10 0.10 0.10



str. 4

Unutarnji pritisak vjetra: c_pi = 0.30 w_i = q_ref × ce_(z) × 0.30 = 0.14 kN/m2 c_pi = 0.30 w_i = q_ref × ce_(z) × 0.30 = 0.14 kN/m2

(zona H) w_e = 0.23 kN/m2 w_e + wi = 0.23 + 0.14(s) = 0.09(s) kN/m2 w_e + wi = 0.23 0.14(p) = 0.37(s) kN/m2(zona I) w_e = 0.16 kN/m2 w_e + wi = 0.16 + 0.14(s) = 0.02(s) kN/m2 w_e + wi = 0.16 0.14(p) = 0.30(s) kN/m2

Trapezni lim (pokrov) osigurati na silu odizanja 0.66 kN/m2

w90 opt.: Smjer vjetra = 90° (zona H)

Vanjski pritisak vjetra:c_e = 0.65 ... w_e = q_ref × ce_(z) × 0.65 = 0.31 kN/m2

Unutarnji pritisak vjetra: w_i = ±0.11 kN/m2

(zona H) w_e + wi = 0.31 + 0.14(s) = 0.17(s) kN/m2 w_e + wi = 0.31 0.14(p) = 0.45(s) kN/m2

w90 opt. (trenje u krovnoj ravnini): Smjer vjetra = 90°

Opt. vjetrom 0.475 kN/m2, koeficijent trenja vjetra s krovnom ravninom = 0.1

(0.1×0.475kN/m2) = 0.0475 kN/m2

Optere enje vjetrom na vertikalni zid

w0 opt.: Smjer vjetra = 0°

tlocrtne dimenzije gra evine: b = 35.00m d = 18.00m visina gra evine: h = 11.00m

Vanjski pritisak vjetra:

zona: D c_pe10 = 0.80 c_pe1 = 1.00 zona: E c_pe10 = 0.30 c_pe1 = 0.30

e = min(b; 2h) > e = 22.00m > d < e zona: A c_pe10 = 1.00 c_pe1 = 1.30 zona: B* c_pe10 = 0.80 c_pe1 = 1.00



str. 5

Zona: A B* D E površina zone(m2) 48.40 149.60 385.00 385.00 c_e 1.00 0.80 0.80 0.30 w_e(kN/m2) 0.48 0.38 0.38 0.14

Unutarnji pritisak vjetra: c_pi = 0.30 w_i = q_ref × ce_(z) × 0.30 = 0.14 kN/m2 c_pi = 0.30 w_i = q_ref × ce_(z) × 0.30 = 0.14 kN/m2

(zona D) w_e = 0.38 kN/m2 w_e + wi = 0.38 + 0.14(s) = 0.52(p) kN/m2 w_e + wi = 0.38 0.14(p) = 0.24(p) kN/m2

(zona E) w_e = 0.14 kN/m2 w_e + wi = 0.14 + 0.14(s) =0.00 kN/m2 w_e + wi = 0.14 0.14(p) =0.28(s) kN/m2

w90 opt.: Smjer vjetra = 90° (vjetar na zabatni zid)

w_e + wi = 0.38 + 0.14 = 0.52 kN/m2

3. Seizmi ko optere enje

Razred važnosti gra evine III ( I = 1.2)Prora un težina masa za odre ivanje seizmi kih sila:G + E,i × Q = 1.0, 2,i = 0.0(snijeg) ... E,i = 2,i × = 0.0

Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A: agR = 0.16 × gMjerodavno horizontalno ubrzanje ag = agR × I

... seizmi ko optere enje nije mjerodavno

MAGNATI d.o.o., 33520 Slatina, Bana Jelačića 2 Datum:05.2017. str. 6 Investitor: VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA, TRG LJUDEVITA PATAČIĆA 1, VIROVITICAGrađevina: OSNOVNA ŠKOLA EUGENA KUMIČIĆA-REKONSTRUKCIJA DIJELA KROVIŠTA Lokacija: DOBRIŠE CESARIĆA 24, SLATINANaziv projekta: glavni projekt Strukovna odrednica: gradevinski projekt konstrukcije; TD 14-GPK/2017

Tower - 3D Model Builder 6.0 Radimpex - www.radimpex.rsRegistered to zoran

Karakteristični nosivi sustav( Pogledajte u Planu pozicija Presjek A'-A' )

Izometrija

V_6

V_5

V_4

V_1

V_3

V_2

H_1

Dispozicija okvira



b/d=14/14

b/d=14/18

b/d=14/14

b/d=10/14b/d=10/14

b/d=25/34

Okvir: H_1

b/d=14/14b/d=14/14

b/d=25/34

b/d=25/34

b/d=25/34

Okvir: V_1

Mreža konačnih elemenata Okvir: V_2




b/d=1

0/1

2

b/d=10/1

2b/d=1

0/1

2b/d=10/1

2

b/d=14/14b/d=14/14

b/d=14/14

b/d=14/14

b/d=14/14


b/d=10/12b/d=

10/12b/d=10/12b/

d=10/1

2

b/d=14/14b/d=14/14

b/d=14/14b/d=14/14

b/d=14/18

b/d=14/18

b/d=14/18




Opt. 1: g

Izometrija Opt. 2: s

Izometrija



Opt. 3: w0(1)

Izometrija Opt. 4: w0(2)

Izometrija



Opt. 5: w90

Izometrija



p=0.42

p=0.42p=0.42

Opt. 1: g

Okvir: H_1

p=0.72

p=0.72p=0.73

Opt. 2: s

Okvir: H_1

p=0.07

p=1.5

1

Opt. 3: w0(1)

Okvir: H_1



p=0.22

p=0.8

1

p=0.22p=0.27

p=0.7

0Opt. 4: w0(2)

Okvir: H_1

p=0.03

p=0.03p=0.03

Opt. 5: w90

Okvir: H_1



Lista slučajeva opterećenjaNo Naziv1 g2 s3 w0(1)4 w0(2)5 w906 Komb.: 1.35xI+1.5xII+0.9xIV7 Komb.: 1.35xI+1.5xII+0.9xV8 Komb.: 1.35xI+1.5xII+0.9xIII9 Komb.: 1.35xI+0.75xII+1.5xV10 Komb.: 1.35xI+0.75xII+

+1.5xIII11 Komb.: 1.35xI+0.75xII+1.5

xIV12 Komb.: I+1.5xII+0.9xIII13 Komb.: I+1.5xII+0.9xIV14 Komb.: I+1.5xII+0.9xV15 Komb.: I+0.75xII+1.5xIV16 Komb.: I+0.75xII+1.5xV17 Komb.: I+0.75xII+1.5xIII18 Komb.: 1.35xI+0.75xII+0.9

xIV19 Komb.: 1.35xI+0.75xII+

+0.9xIII20 Komb.: 1.35xI+0.75xII+0.9xV21 Komb.: 1.35xI+1.5xII22 Komb.: 1.35xI+1.5xIV23 Komb.: 1.35xI+1.5xV24 Komb.: 1.35xI+1.5xIII25 Komb.: I+0.75xII+0.9xIV26 Komb.: I+0.75xII+0.9xIII27 Komb.: I+0.75xII+0.9xV28 Komb.: I+1.5xIII29 Komb.: I+1.5xIV30 Komb.: I+1.5xV31 Komb.: I+1.5xII32 Komb.: 1.35xI+0.9xIV33 Komb.: 1.35xI+0.9xIII34 Komb.: 1.35xI+0.9xV35 Komb.: 1.35xI+0.75xII36 Komb.: I+0.9xIV37 Komb.: I+0.9xV38 Komb.: I+0.9xIII39 Komb.: I+0.75xII40 Komb.: 1.35xI41 Komb.: I



5.51

-6.60

2.3

9

-3.9

4

0.4

9

-1.5

7

1.0

1

-2.1

6

1.4

0

0.48

-0.33

2.3

3

0.7

1

-0.6

1

3.81 -3.80

-0.17

3.81 -3.82

0.27

-0.6

1

0.7

1

3.0

9

3.0

8

3.9

9

3.9

9

3.3

8

-2.5

8

-2.4

9

3.1

1

Opt. 42: [Anv] 6-41

Utjecaji u gredi: max M3= 5.51 / min M3= -6.60 kNm Izometrija

0.64

-0.71

0.53

0.63

-1.30

0.53

0.63

0.95 -0

.34

0.53

Opt. 42: [Anv] 6-41

Utjecaji u gredi: max M2= 0.95 / min M2= -1.30 kNm Izometrija



0.23

-0.89

0.29

0.29

-0.57

0.23

-1.63

0.53

0.29

-0.57

0.23

1.19 -0

.42

0.29

-0.57

0.55

-0.44

0.36

Opt. 42: [Anv] 6-41

Utjecaji u gredi: max T3= 1.19 / min T3= -1.63 kN Izometrija

-5.11

4.5

7

1.2

9

-2.6

1

3.2

2 -1.8

2

2.1

5

-3.3

9

0.03

-1.38 1.08

2.8

0 -

2.8

0

1.8

3

-1.8

3

0.9

8

1.39

-2.94

0.01

0.58

1.40

-2.94

0.01

-0.71

-0.9

8

1.8

3

-1.8

3

-3.2

2

3.1

8

-3.1

8

3.2

2

-4.2

2

4.2

3

-4.2

3

4.2

2

-4.6

6

7.4

5

-3.5

6

3.4

2

-7.2

1

4.2

9

Opt. 42: [Anv] 6-41

Utjecaji u gredi: max T2= 7.45 / min T2= -7.21 kN Izometrija



-11.70

-3.3

4

-1.2

6

1.1

8

-34.68

-13.44

-2.5

3

-5.90

-9.69

-6.76

-5.90

-9.43

-6.77

15.7

0

15.4

0

-6.00

-6.5

8

-6.00

-6.5

8

-24.0

5

-23.52

-3.2

1

-2.35

Opt. 42: [Anv] 6-41

Utjecaji u gredi: max N1= 15.70 / min N1= -34.68 kN Izometrija



-4.2

2

-0.1

7

-0.7

6

-1.5

0

-2.2

0

-0.8

4

-0.8

4

-1.0

8

-1.0

8

-0.5

6

-0.5

6

Opt. 1: g

Utjecaji u gredi: max Zp= 0.04 / min Zp= -4.64 m / 1000 Izometrija

-7.2

7

0.0

1

-0.3

0

-1.3

1

-2.5

9

-3.7

9

-1.4

5

-1.4

5

-1.8

5

-1.8

5

-0.9

6

-0.9

6

Opt. 2: s

Utjecaji u gredi: max Zp= 0.08 / min Zp= -7.99 m / 1000 Izometrija



0.33

0.32

0.32

Opt. 3: w0(1)

Utjecaji u gredi: max Xp= 0.33 / min Xp= -0.01 m / 1000 Izometrija

0.31

0.37

0.38

Opt. 4: w0(2)

Utjecaji u gredi: max Xp= 0.49 / min Xp= -0.15 m / 1000 Izometrija



0.08

4.00

1.50

-0.04

Opt. 5: w90

Utjecaji u gredi: max Yp= 4.00 / min Yp= -0.04 m / 1000 Izometrija



Mjerodavno opterećenje - EUROCODE

Slučajevi opterećenjaI g - <Stalno>II s - <Snijeg - <= 1000 m>III w0(1) - <Vjetar>IV w0(2) - <Vjetar>V w90 - <Vjetar>

Ne kombiniraj saIII -> IV, VIV -> III, VV -> III, IV

Kombinacije01. 1.35×I+1.50×II+1.50×0.60×IV02. 1.35×I+1.50×II+1.50×0.60×V03. 1.35×I+1.50×II+1.50×0.60×III04. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×V05. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×III06. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×IV07. I+1.50×II+1.50×0.60×III08. I+1.50×II+1.50×0.60×IV09. I+1.50×II+1.50×0.60×V10. I+1.50×0.50×II+1.50×IV11. I+1.50×0.50×II+1.50×V12. I+1.50×0.50×II+1.50×III13. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×IV14. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×III15. 1.35×I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×V16. 1.35×I+1.50×II17. 1.35×I+1.50×IV18. 1.35×I+1.50×V19. 1.35×I+1.50×III20. I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×IV21. I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×III22. I+1.50×0.50×II+1.50×0.60×V23. I+1.50×III24. I+1.50×IV25. I+1.50×V26. I+1.50×II27. 1.35×I+1.50×0.60×IV28. 1.35×I+1.50×0.60×III29. 1.35×I+1.50×0.60×V30. 1.35×I+1.50×0.50×II31. I+1.50×0.60×IV32. I+1.50×0.60×V33. I+1.50×0.60×III34. I+1.50×0.50×II35. 1.35×I36. I



0.16

0.17

0.11

0.11

0.11

0.11

Armatura u gredama: Aa2/Aa1 Izometrija

0.22

0.22

0.15

0.15

0.15

0.15

Armatura u gredama: Aa3/Aa4 Izometrija



Greda 22-3EUROCODEC 25B500NKompletna shema opterećenja

3

2

5

Aa1

5

Aa2

5

Aa3

5

Aa4

25

34

[cm]

li,2 = 5.46 m (λ2 = 75.63)li,3 = 5.46 m (λ3 = 55.61)Nepomična konstrukcija

x = 2.73mMjerodavna kombinacija za savijanje:1.35xI+1.50xII+0.90xVN1u = -11.70 kNM2u = 0.38 kNmM3u = -6.60 kNm

Mjerodavna kombinacija za posmik:1.00xI+1.50xIIIT2u = -5.11 kNT3u = 0.00 kNM1u = 0.00 kNm

∆e2 = 1.7<e0> + 6.6<eII> = 8.3 cm|∆M2| = 0.97 kNm

∆e3 = 1.7<e0> + 4.6<eII> = 6.2 cm|∆M3| = 0.73 kNmεb/εa = -2.657/25.000 ‰Aa1 = 0.17 cm2Aa2 = 0.16 cm2Aa3 = 0.22 cm2Aa4 = 0.22 cm2Aa,v = 0.00 cm2/m (m=2)



Mjerodavno opterećenje - EUROCODENo Slučajevi opterećenja Tip Trajanje1 g st. stalno2 s st. srednjetrajno3 w0(1) st. srednjetrajno4 w0(2) st. srednjetrajno5 w90 st. srednjetrajno

No Kombinacije opterećenja Tip Trajanje6 1.35xI+1.5xII+0.9xIV st. srednjetrajno7 1.35xI+1.5xII+0.9xV st. srednjetrajno8 1.35xI+1.5xII+0.9xIII st. srednjetrajno9 1.35xI+0.75xII+1.5xV st. srednjetrajno10 1.35xI+0.75xII+1.5xIII st. srednjetrajno11 1.35xI+0.75xII+1.5xIV st. srednjetrajno12 I+1.5xII+0.9xIII st. srednjetrajno13 I+1.5xII+0.9xIV st. srednjetrajno14 I+1.5xII+0.9xV st. srednjetrajno15 I+0.75xII+1.5xIV st. srednjetrajno16 I+0.75xII+1.5xV st. srednjetrajno17 I+0.75xII+1.5xIII st. srednjetrajno18 1.35xI+0.75xII+0.9xIV st. srednjetrajno19 1.35xI+0.75xII+0.9xIII st. srednjetrajno20 1.35xI+0.75xII+0.9xV st. srednjetrajno21 1.35xI+1.5xII st. srednjetrajno22 1.35xI+1.5xIV st. srednjetrajno23 1.35xI+1.5xV st. srednjetrajno24 1.35xI+1.5xIII st. srednjetrajno25 I+0.75xII+0.9xIV st. srednjetrajno26 I+0.75xII+0.9xIII st. srednjetrajno27 I+0.75xII+0.9xV st. srednjetrajno28 I+1.5xIII st. srednjetrajno29 I+1.5xIV st. srednjetrajno30 I+1.5xV st. srednjetrajno31 I+1.5xII st. srednjetrajno32 1.35xI+0.9xIV st. srednjetrajno33 1.35xI+0.9xIII st. srednjetrajno34 1.35xI+0.9xV st. srednjetrajno35 1.35xI+0.75xII st. srednjetrajno36 I+0.9xIV st. srednjetrajno37 I+0.9xV st. srednjetrajno38 I+0.9xIII st. srednjetrajno39 I+0.75xII st. srednjetrajno40 1.35xI st. stalno41 I st. stalno



0.85

0.33 0.450.43

0.3

7

0.1

3

0.34

Kontrola stabilnosti Okvir: H_1

0.60 0.60

Kontrola stabilnosti Okvir: V_1

0.3

7

0.2

8

0.2

2

0.52 0.49

0.23

0.20

0.19

0.17




0.1

3

0.0

9

0.0

9

0.11 0.11

0.47 0.47

0.06 0.06 0.0

6 0.06




22

3

456713

799

818782

660

807

802

825

0.85

0.33 0.450.43

0.3

7

0.1

3

0.34

Prikaz proračuna karakterističnih nosača

Kontrola stabilnosti Okvir: H_1

ŠTAP 22-456Puno drvo crnogorica i bjelogorica - C24Klasa uporabljivosti 2EUROCODE

3

2

10

14

[cm]

T

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 7. γ=0.85 21. γ=0.85 8. γ=0.83 14. γ=0.77 31. γ=0.77 12. γ=0.75 6. γ=0.72 13. γ=0.65 9. γ=0.59 20. γ=0.57 35. γ=0.57 19. γ=0.55 10. γ=0.54 16. γ=0.52 27. γ=0.50 39. γ=0.50 26. γ=0.47 17. γ=0.46 18. γ=0.44 40. γ=0.39 25. γ=0.37 11. γ=0.36 23. γ=0.32 34. γ=0.29 41. γ=0.29 15. γ=0.28 33. γ=0.27 24. γ=0.26 30. γ=0.24 37. γ=0.22 38. γ=0.20 28. γ=0.18 32. γ=0.16 36. γ=0.09 22. γ=0.08 29. γ=0.00 KONTROLA NORMALNIH I POSMIČNIH NAPONA(slučaj opterećenja 7, kraj štapa)



Računska uzdužna sila N = -2.006 kNPoprečna sila u pravcu osi 2 T2 = 4.569 kNPoprečna sila u pravcu osi 3 T3 ≈ 0.000 kNMoment savijanja oko osi 2 M2 ≈ 0.000 kNmMoment savijanja oko osi 3 M3 = 3.942 kNm

KONTROLA NAPONA - TLAK I SAVIJANJEVrsta opterećenja: stalno - srednjetrajnoKorekcijski koeficijent Kmod = 0.800Parcijalni koef. za svojstva gradiva γm = 1.300Dodatak za elemente sa malim dimenzijama - os 2

Kh_2 = 1.084Dodatak za elemente sa malim dimenzijama - os 3

Kh_3 = 1.014Faktor oblika (za pravokutni presjek) km = 0.700Karakteristična tlačna čvrstoća fc,0,k = 21.000 MPaRačunska tlačna čvrstoća fc,0,d = 12.923 MPaKarakteristična čvrstoća na savijanje fm,k = 24.000 MPaRačunska čvrstoća na savijanje - os 2 fm,2,d = 16.017 MPaRačunska čvrstoća na savijanje - os 3 fm,3,d = 14.974 MPaRelativna vitkost λrel,2 = 2.651Relativna vitkost λrel,3 = 2.651Normalni tlačni napon σc,0,d = 0.143 MPaMoment otpora W3 = 326.67 cm3Normalni napon savijanja oko osi 3 σm3,d = 12.067 MPa

σm3,d <= fm,3,d (12.067 <= 14.974)Iskorištenje presjeka je 80.6%

TLAK I SAVIJANJE - VELIKA VITKOSTPočetna imperfekcija βχ = 0.200Koeficijent k3 = 2.453Koeficijent k2 = 4.250Koeficijent kc,3 = 0.249Koeficijent kc,2 = 0.132

(σc,0,d / (kc_2 x fc,0,d)) + km x (σm3,d / fm,3,d) ++ σm2,d / fm,2,d <= 1 (0.648 <= 1)

Iskorištenje presjeka je 64.8%

(σc,0,d / (kc_3 x fc,0,d)) + σm3,d / fm,3,d ++ km x (σm2,d / fm,2,d) <= 1 (0.850 <= 1)


KONTROLA NAPONA - POSMIKVrsta opterećenja: stalno - srednjetrajnoKorekcijski koeficijent Kmod = 0.800Parcijalni koef. za svojstva gradiva γm = 1.300Karakteristični posmični napon fv,k = 2.500 MPaRačunska posmična čvrstoća fv,d = 1.538 MPaPovršina poprečnog presjeka A = 140.00 cm2Stvarni posmični napon(os 2) τ2,d = 0.489 MPa

τ2,d <= fv,d (0.489 <= 1.538)Iskorištenje presjeka je 31.8%

DOKAZ BOČNE STABILNOSTIVrsta opterećenja: stalno - srednjetrajnoKorekcijski koeficijent Kmod = 0.800Parcijalni koef. za svojstva gradiva γm = 1.300Razmak pridržajnih točaka okomitih na pravac osi 2

lef = 451.36 cm5% fraktil modula E paralelno vlaknima E0.05 = 7400.0 MPa



5% fraktil modula posmika G G0.05 = 460.00 MPaTorzijski momenat inercije Itor = 2593.6 cm4Moment inercije I2 = 1166.7 cm4Moment otpora W3 = 326.67 cm3Kritični napon izvijanja σm,crit = 68.382 MPaRelativna vitkost za izvijanje λrel = 0.592Koeficijent k_krit = 1.000Normalni napon savijanja oko osi 3 σm3,d = 12.067 MPa

σm,3,d <= k_krit x fm,3,d (12.067 <= 14.974)Iskorištenje presjeka je 80.6%


3

2

14

14

[cm]

T

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 7. γ=0.37 14. γ=0.34 9. γ=0.31 8. γ=0.31 21. γ=0.31 16. γ=0.28 12. γ=0.28 31. γ=0.28 6. γ=0.27 20. γ=0.27 13. γ=0.25 27. γ=0.24 23. γ=0.21 19. γ=0.21 10. γ=0.21 35. γ=0.21 30. γ=0.18 17. γ=0.18 26. γ=0.18 39. γ=0.18 18. γ=0.17 34. γ=0.17 11. γ=0.15 25. γ=0.14 40. γ=0.14 37. γ=0.14 15. γ=0.12 33. γ=0.11 24. γ=0.11 41. γ=0.11 38. γ=0.08 28. γ=0.08 32. γ=0.07 22. γ=0.04 36. γ=0.04 29. γ=0.02 KONTROLA NORMALNIH NAPONA(slučaj opterećenja 7, na 80.0 cm od početka štapa)

Računska uzdužna sila N = -34.676 kNPoprečna sila u pravcu osi 2 T2 ≈ 0.000 kNPoprečna sila u pravcu osi 3 T3 = -0.173 kNMoment savijanja oko osi 2 M2 = -0.427 kNmMoment savijanja oko osi 3 M3 ≈ 0.000 kNm

KONTROLA NAPONA - TLAK I SAVIJANJEVrsta opterećenja: stalno - srednjetrajnoKorekcijski koeficijent Kmod = 0.800Parcijalni koef. za svojstva gradiva γm = 1.300



Dodatak za elemente sa malim dimenzijama - os 2Kh_2 = 1.014


Faktor oblika (za pravokutni presjek) km = 0.700Karakteristična tlačna čvrstoća fc,0,k = 21.000 MPaRačunska tlačna čvrstoća fc,0,d = 12.923 MPaKarakteristična čvrstoća na savijanje fm,k = 24.000 MPaRačunska čvrstoća na savijanje fm,d = 14.974 MPaRelativna vitkost λrel,2 = 1.373Relativna vitkost λrel,3 = 1.373Normalni tlačni napon σc,0,d = 1.769 MPaMoment otpora W2 = 457.33 cm3Normalni napon savijanja oko osi 2 σm2,d = 0.934 MPa

σm2,d <= fm,d (0.934 <= 14.974)Iskorištenje presjeka je 6.2%


(σc,0,d / (kc_2 x fc,0,d)) + km x (σm3,d / fm,d) ++ σm2,d / fm,d <= 1 (0.373 <= 1)


(σc,0,d / (kc_3 x fc,0,d)) + σm3,d / fm,d ++ km x (σm2,d / fm,d) <= 1 (0.354 <= 1)


KONTROLA POSMIČNIH NAPONA(slučaj opterećenja 9, početak štapa)

Poprečna sila u pravcu osi 2 T2 ≈ 0.000 kNPoprečna sila u pravcu osi 3 T3 = 0.890 kNMoment torzije M1 = 0.025 kNm



KONTROLA NAPONA - TORZIJAKarakteristična posmična čvrstoća fv,k = 2.500 MPaRačunska posmična čvrstoća fv,d = 1.538 MPaTorzijski moment otpora Wp2 = 538.78 cm3Stvarni posmični napon(os 2) τtor,2,d = 0.046 MPa

τtor,2,d <= fv,d (0.046 <= 1.538)Iskorištenje presjeka je 3.0%

Torzijski moment otpora Wp3 = 538.78 cm3



Stvarni posmični napon(os 3) τtor,3,d = 0.046 MPa

τtor,3,d <= fv,d (0.046 <= 1.538)Iskorištenje presjeka je 3.0%

Superpozicija utjecaja od poprečne sile i momenta torzije(os 3)

τtor,2,d + τ3,d <= fv,d (0.114 <= 1.538)Iskorištenje presjeka je 7.4%


3

2

14

18

[cm]

T

FAKTORI ISKORIŠTENJA PO KOMBINACIJAMA OPTEREĆENJA 7. γ=0.13 9. γ=0.12 14. γ=0.12 16. γ=0.11 20. γ=0.10 23. γ=0.09 21. γ=0.09 27. γ=0.09 8. γ=0.08 31. γ=0.08 30. γ=0.08 12. γ=0.07 34. γ=0.07 6. γ=0.06 35. γ=0.06 11. γ=0.06 13. γ=0.06 37. γ=0.05 29. γ=0.05 15. γ=0.05 22. γ=0.05 39. γ=0.05 10. γ=0.05 19. γ=0.05 18. γ=0.05 26. γ=0.04 17. γ=0.04 25. γ=0.04 40. γ=0.04 36. γ=0.03 32. γ=0.03 28. γ=0.03 24. γ=0.02 33. γ=0.02 41. γ=0.02 38. γ=0.02 KONTROLA NORMALNIH NAPONA(slučaj opterećenja 7, na 182.8 cm od početka štapa)

Računska uzdužna sila N = -13.439 kNPoprečna sila u pravcu osi 2 T2 = -0.309 kNPoprečna sila u pravcu osi 3 T3 = 0.341 kNMoment savijanja oko osi 2 M2 = 0.318 kNmMoment savijanja oko osi 3 M3 = 0.279 kNm

KONTROLA NAPONA - TLAK I SAVIJANJEVrsta opterećenja: stalno - srednjetrajnoKorekcijski koeficijent Kmod = 0.800Parcijalni koef. za svojstva gradiva γm = 1.300





Faktor oblika (za pravokutni presjek) km = 0.700Karakteristična tlačna čvrstoća fc,0,k = 21.000 MPaRačunska tlačna čvrstoća fc,0,d = 12.923 MPaKarakteristična čvrstoća na savijanje fm,k = 24.000 MPaRačunska čvrstoća na savijanje - os 2 fm,2,d = 14.974 MPaRačunska čvrstoća na savijanje - os 3 fm,3,d = 14.769 MPaRelativna vitkost λrel,2 = 1.158Relativna vitkost λrel,3 = 1.158Normalni tlačni napon σc,0,d = 0.533 MPaMoment otpora W2 = 588.00 cm3Normalni napon savijanja oko osi 2 σm2,d = 0.540 MPa


Moment otpora W3 = 756.00 cm3Normalni napon savijanja oko osi 3 σm3,d = 0.369 MPa



(σc,0,d / (kc_2 x fc,0,d)) + km x (σm3,d / fm,3,d) ++ σm2,d / fm,2,d <= 1 (0.126 <= 1)


(σc,0,d / (kc_3 x fc,0,d)) + σm3,d / fm,3,d ++ km x (σm2,d / fm,2,d) <= 1 (0.104 <= 1)


KONTROLA POSMIČNIH NAPONA(slučaj opterećenja 29, na 182.8 cm od početka štapa)

Računska uzdužna sila N = -0.342 kNPoprečna sila u pravcu osi 2 T2 = -1.376 kNMoment savijanja oko osi 3 M3 = -0.480 kNm



DOKAZ BOČNE STABILNOSTIVrsta opterećenja: stalno - srednjetrajnoKorekcijski koeficijent Kmod = 0.800



Parcijalni koef. za svojstva gradiva γm = 1.300Razmak pridržajnih točaka okomitih na pravac osi 2

lef = 276.06 cm5% fraktil modula E paralelno vlaknima E0.05 = 7400.0 MPa5% fraktil modula posmika G G0.05 = 460.00 MPaTorzijski momenat inercije Itor = 8605.6 cm4Moment inercije I2 = 4116.0 cm4Moment otpora W3 = 756.00 cm3Kritični napon izvijanja σm,crit = 165.29 MPaRelativna vitkost za izvijanje λrel = 0.381Koeficijent k_krit = 1.000Normalni napon savijanja oko osi 3 σm3,d = 0.635 MPa

σm,3,d <= k_krit x fm,3,d (0.635 <= 14.769)Iskorištenje presjeka je 4.3%

Documents

GLAVNI€PROJEKT evinski€projekt€konstrukcije MAPA€2vpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.com/.../Projekt-konstrukcije.pdf · gra evinski€projekt€konstrukcije MAPA€2 ... Beton€proizveden€prema€odredbama€Tehniþkog€propisa€za€