Globalno Selo

7/25/2019 Globalno Selo

1/33

Globalno selo

Sead Ali; Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: pdf (350 KB), Hrvatski, Str. 51 - 61 ,preuzimanja: 1.280 *

Saetaka !e svi!et "#sta# g$#ba$ni% se$#% &anas 'u!e%# g#t#v# svak#&nevn#, na bi$# k#!#! ge#grask#! irini.*+uan#va %eta#ra g#t#v# &a !e na %itski #ran na'in #s$ika$a "r#+ese k#!i se biva!u u suvre%en#% na%svi!etu i ka# takva "#sta$a !e #"/e"#nat#% i #"/e"riva/en#%. va! ra& istrau!e na k#!e !e na'ine 2g$#ba$n#se$#na!avi$# g$#ba$ia+i!u.*arsa$$ *+uan !e ina'e, ve/ #& &!e$a *e+ani+a$ Bri&e "#'e# "re"#navati i na!av$!ivati trenve k#!i /ekasni!e uistinu "#stati g$#ba$ni%a: #& "#ruka #g$asne in&ustri!e, "r#%!ene re+e"+i!e %e&i!a k#!i na% n#se"#ruke, "r#%!ena nai u$#ga u svi!etu4i$! #v#g ra&a !e istraiti i "reentirati sege *+uan#ve 2na!ave g$#ba$ia+i!e, "#sebn# u &!e$u $#ba$7i$$age, &!e$u u k#!e%u !e *+uan (a!e&n# s Bru+e#% 8. P#9ers#%) #tkri/e trenva "#kua# staviti u #kvire2'etver#stu"an!ske ak#nit#sti. 8a& e$i "#!a% g$#ba$ia+i!e %#triti u sv!et$u *+uan#vi istraivan!a #&n#saviua$n#g i au&i!sk#g, u k#ntekstu ana$ie ut!e+a!a viua$ni ten#$#gi!a na '#v!eka, te "r#%is$iti neke*+uan#ve tee # r#b#ti%u.

Kljune rijeig$#ba$n# se$#; g$#ba$ia+i!a; viua$n#; au&i!sk#; i$##i!a %e&i!a; *arsa$$ *+uan

*arsa$$ *+uan

*arsa$$ *+uan naSveu'i$itu a%bri&ge

Herbert Marshall McLuhan(&%#nt#n,$berta, Kana&a, 11. sr"n!a1


2/33

vrun+u s$ave, a nak#ns%rtibr# ab#rav$!en. A# $ask#%interneta*+uan iran!a i ab#rava i

"#n#v# se !av$!a interes a n!eg#vi% ra%.

Sadraj

sakri!C

1 Div#t i kari!era

E !e$a *arsa$$a *+uana

3 K$!u'ni "#!%#vi

o 3.1 *e&i! !e "#ruka

o 3.E Fru/i i $a&ni %e&i!i

o 3.3 $#ba$n# se$#

o 3.G *+uan#v 'etver#$ist

G Aak#n *+uana

5 P#veani '$an+i

6 v#ri

I Fan!ske "#veni+e

Div#t i kari!eraure&i FJ ure&iC

*arsa$$ *+uan r#@en !e 11. sr"n!a 1


3/33

"rvi% '#v!ek#% %e&i!sk#g "r#!ekta &ravne institu+i!e Aati#na$ ss#+iati#n # &u+ati#n Br#a&+asters. &

1


4/33

Medij je porukaure&i FJ ure&iC

=ea&a !e %e&i! "#ruka "#!av$!u!e se 1


5/33

P#gren# bi bi$# i #v#ga ak$!u'iti &a te$evii!a i$i bi$# k#!i &rugi %e&i! "#s!e&u!e vrstu v!e'n#g #&re@en!a

ka# $a&n#g i$i vru/eg. *e&i!i sta$n# "r#$ae kr# ev#$u+i!u "#& "ritisk#% k#riten!a i in#va+i!e t# u svak#%

trenutku %#e uk$!u'ivati "r#%!enu te%"erature


6/33

*+uan !e nak#n #b!ave kn!ige azumijevanje medijasteka# sv!etsku s$avu, a$i !e nak#n s%rti br#

ab#rav$!en. A# n!eg#ve i&e!e i &!e$a su "#n#v# aiv!e$i $ask#%in#r%ati'kerev#$u+i!e. *+uan#v#v#

nas$!e@e n#v#! genera+i!i akera, n#vinara i te#reti'ara 'est# se #"isu!e ka# re$igi!ska i$i "r#r#'ka 5C.

9!vjee3 !n je shvaa! internet. n je &i! internet j! u ezdesetima. vijet je sad3 nap!k!n3 uhvati! k!raks njim. Bi! je internet u t!m smislu t! je &i! u d!diru s cijelim svijet!m... Bi! je prikljuen prije n! t! su

urednici as!pisa ;ired &ili r!


7/33

I. Uu%" u" VGCigita$$antern.net: P#"is kn!iga *arsa$$a *+uana

>. V Uu%" u" t#:>,0>,1>,E>,3*a+uan, *arsa$$: azumijevanje medija: mediji ka! !vjek!vi pr!dueci;

Zagreb : #$&en %arketing - =eni'ka kn!iga, E00>.,SBA


8/33

Herbert Marshall McLuhan medijski filozof

McLuhan je postao svjetski poznat "ezdesetih godina #!. stolje$a. %io je medijskiznanstvenik prije nego "to je uop$e postojala takva znanstvena disciplina& a osobno je

koristio izraz 'surfati( opisuju$i konzumiranje medija& davno prije doba interneta. #.

srpnja McLuhan bi navr"io !! godina. )anas se McLuhan ubraja u klasike medijske

znanosti.

*jegove teze o masovnim medijima u doba interneta +ine se aktualnijim nego ikada.

McLuhan je uvijek znao kako se postaviti. %io je medijski prorok i kultna figura prve

televizijske generacije. ,nao je kako se pi"u knjige koje $e okupiti intelektualne

obo-avatelje i kako upakirati poruku za tada jo" mladu televiziju. *jegov recept bili sujednostavan jezik& kratke re+enice i egzaktni pojmovi. *o niti McLuhan nije pro"ao ni"ta

bolje od drugih velikih mislilaca. Mnogi su ga citirali& ali on je +esto isticao kako su ga

samo rijetki zaista razumjeli.

ood/ 0llen

1 filmu 2Gradski neuroti+ar2 ood/a 0llena u jednoj sceni kao gost3glumac se pojavljuje

i sam McLuhan. 0llen stoji u redu pred kinom dok a iza njega jedan napuhani tip svojuprijateljicu zasipao McLuhanovim mudrostima i poku"ava ju impresionirati. 1 jednom
http://www.dw.de/marshall-mcluhan-prorok-globalnog-sela-u-internetu/a-15261567-1http://www.dw.de/marshall-mcluhan-prorok-globalnog-sela-u-internetu/a-15261567-1


9/33

trenutku 0llen napu"ta red u i poziva McLuhana osobno u kadar. Ovaj ka-e da je sve +uo

"to je bilo govoreno& ali da je upravo potpuno pogre"no interpretiran.

4to je zapravo htio Marshal McLuhan 5

Mnogi su +uli njegovu tezu6 Medij je poruka. Ova re+enica se pojavljuje 789. godine u

njegovoj knjizi (1nderstanding media:& u doslovnom prijevodu (;azumjeti medije:. 1

njema+kom govornom podru+ju knjiga je prevedena nezgrapno6 (Magi+ni kanali:.


10/33

)rugi veliki nesporazum je tvrdnja da je McLuhan navije"tao kraj doba knjige. @ tu je tom

nesporazumu pridonijeo njema+ki prijevod. *aime& kada se u njema+kim knji-arama

pojavila McLuhanova knjiga (Gutenberg3GalaAis:& njema+ko izdanje imalo je podnaslov

(kraj doba knjiga:. Meutim& autor o tome nije pisao. *jegova razmi"ljanja polazila su od

toga da kultura knjige povezana s imenom Gutenberg ne samo da je potaknula ljude

da +itaju ve$ je ljudima dala i "ablone za razmi"ljanje. ?osljedica tiskanja knjiga je prema

McLuhanovu mi"ljenju mahanizacija& a iz kulture knjiga na kraju je nastala masovna

proizvodnja.

=tari tiskarski stroj Heidelberger )ruckmaschinen 0G

Braka u tvornici je izravni rezultat kulture knjiga& tvrdi McLuhan. Biskanje knjiga jeomogu+ilo da se poizvede veliki broj potpuno identi+nih proizvoda. ,bog toga je to za

McLuhana idejni predlo-ak za izum industrijske trake.

)oba televizije6 =vijet kao globalno selo

?reko knjiga +itatelj je svijet percirpirao iz odreene perspektive& svijet ulazi u

razmi"ljanja +itatelja zaobilaznim putem preko knjige. Belevizija pak gledatelja uklju+uje

izravno. @ tu McLuhan koristi svoj poznati izraz o (globalnom selu:. ?romatra+ postaje

dio dogaaja. McLuhan govori o plemenskim ljudima za razliku od pojedinih

individuuma iz doba knjiga.(=vijet kao stalni plemenski bubanj gdje se u svako doba dana i no$i mogu dobiti vijesti iz

cijeloga svijeta. ?rinceza se udaje u >ngelskoj bum bum +uju se bubnjevi& svi se

razilaze. ?otres u sjevernoj 0frici& pijana zvijezda u Holl/Coodu i opet bubnjevi:&

navodi McLuhan.

Meutim& kraj doba knjiga& kao "to se to +esto tvrdi& McLuhan nikada nije navije"tao.


11/33

;eklama za televizor iz 787.godine

(=logan (Medij je poruka: 3 sje$am se tog izraza kojeg sam koristio jo" 7DE.godine na

radiju kada sam pozvan na jednu raspravu. Bada su ljudi s radija strahovali da $e se zbogtelevizije radio ugasiti. *o ja sam im rekao& da radio posjeduje specifi+ne osobine koje

televizija nema& jer medij je poruka:& prisjetio se svojevremeno McLuhan.

Globalno selo u doba interneta

@ronija je da danas ve$ina ljudi metaforu o globalnom selu koriste za old ide eb&

dakle za internet& koji ljude povezuje neovisno o tome gdje se nalaze. McLuhan nije

upoznao orld ide eb& a ono "to je on smatrao pod globalim selom ne odgovara ba"

razdoblju interneta. 1 prvim desetlje$ima postojanja televizijski program bio je

zajedni+ki okvir za veliki dio dru"tva. @nternet dodu"e prelazi sve granice i dopu"ta stalnukomunikaciju +ak izmeu kontinenata ali vrlo rijetko okuplja mase one se gube na

brojnim stranicama i forumima. Belevizija se gleda& internet se koristi i svaki korisnik

kre$e se u nekom svojem prostoru. =toga slika o plemenskom dru"tvu vi"e ne odgovara

stvarnosti.

4to bi MhLuhan danas kazao na socijalne mre-e u internetu5

McLuhan je zapo+eo svoju karijetu kao profesor engleske knji-evnosti na sveu+ili"tu u

Borontu. ,animljivo je kako dana"nji profesori McLuhanov slogan FMedij je poruka

tuma+e u okviru aktualnih dogaanja. Bako ameri+ki medijski znastvenik ?aul Levinson

vidi paralele u Farapskom prolje$u.


12/33

onaj koji se odvija na Cebu& -ivot +ini jo" nepreglednijim. Mo-da bi McLuhanov

komentar bio da je danas ljudima potreban novi oblik orijentacije kojeg treba tek razvijati

kako bi mogli navigirati kako kroz pravi tako i kroz virtualni svijet.

0len Legovi$ Jdpa& dapd& sCrK

Od. ured.6 ,. 0rbutina@;.@-

Izvorni lanak UDK 316.42.063.3

1:316.774 M. McLuhanPrimljeno 9. 12. 2008.

Sead AliPetrovogorska 16a, HR10000 Zagreb

[email protected]

Globalno seloSaetak

Da je svijet postao globalnim selom danas ujemo gotovo svakodnevno, na bilo kojoj geo

grafskoj irini. McLuhanova metafora gotovo da je na mitski zoran nain oslikala procese

koji se zbivaju u suvremenom nam svijetu i kao takva postala je opepoznatom i opeprihva

enom. Ovaj rad istrauje na koje je naine globalno selo najavilo globalizaciju.

Marshall McLuhan je inae, veod djela Mechanical Bridepoeo prepoznavati i najav

ljivati trendove koji e kasnije uistinu postati globalnima: od poruka oglasne industrije,

promjene recepcije medija koji nam donose poruke, do promjena naih uloga u svijetuCilj ovog rada je istraiti i prezentirati dosege McLuhanove najave globalizacije, poseb

no u djelu Global Willage, djelu u kojemu je McLuhan (zajedno s Bruceom R. Powersom)

otkrie trendova pokuao staviti u okvire etverostupanjske zakonitosti. Rad eli pojam

globalizacije motriti u svjetlu McLuhanovih istraivanja odnosa vizualnog i audijskog, u

kontekstu analize utjecaja vizualnih tehnologija na ovjeka, te promisliti neke McLuhanove

teze o robotizmu.

Kljune rijei

globalno selo, globalizacija, vizualno, audijsko, filozofija medija, Marshall McLuhan

Znaci pisma na putu do Globalnog sela

George Bernard Shaw je svojim itateljima skrenuo pozornost na injenicu

da nerijetko rjenik kojega koristi neka drutvena grupa (odvjetnici, lijeni-

ci, znanstvenici) ima funkciju distanciranja od obinih ljudi.1Jezik,

ijaje osnovna funkcija razumijevanje meu ljudima, odjednom, dakle, postaje

sredstvom nerazumijevanja. Temeljni je to, takoer, princip birokracije, koja

je uvijek tu onemoguiti upravo ono to bi trebala omoguiti. No neto od

tog paradoksa sadrano je i u svakom posredovanju medija: priroda predstav-

ljanoga mora se prilagoditi zakonitostima prijenosnika. Svaki medij prenosi

poruku, ali, kako bi inzistirao McLuhan, i sam medij je vanija, pa ak i pre-

sudna poruka.

Filozofijski je pojam zapoeo proces kojega danas dovravaju suvremene

tehnologije i vlasnici tih tehnologija globalne multinacionalne korporacije.

Ulazei u podruje mita rijei pojam postali su medijem promjena, prenosi-

teljima koji donose dio svoje vlastite prirode

Rijei pojam preuzeli su u sebe sadraj mitskog vjerovanja, onako kako je

pismo omoguilo, Debrayevim rijeima reeno prenosivost Boga.1

Postman, Neil, Informing ourselves to dea-


13/33

th, Dostupno na: http://w2.eff.org/Net_cul-

ture/Criticisms/informing_ourselves_to_dea-

th.paper.

!a"e #FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)

S. Ali, Globalno selo

52Na svom putu do pojma, rijese upotpunjavala znaenjima kao to je i

pojam napredovao na svom putu do svojih krajnjih granica zidina utvrde

filozofijskog sistema (iza kojih ga je ekala provjera ozbiljenja).

Uspostavljanjem pravila miljenja, razumijevanja, istinitosti rijei pojam

uspostavljali su ono ope koje treba vrijediti za cjelokupnu ljudsku civili-

zaciju, osigurati uzdizanje iznad partikularnosti doivljaja, osjetila i svakog

pojedinanog iskustva. Na djelu je bilo prvo katalogiziranje ljudskih duevnih

potencijala

Samooblikujui se kao svojevrsni kriterij procjene same zbilje, pojam je gra-

dio sustave simbola koji su magijsku dimenziju mitskih osjeaja prenijeli u

vlastitu (racionalnu) namjeru otkrivanja unutarnje logike svijeta. Rijei, poj-

movi, logika, uspostavljali su se kroz povijest kao jezika, misaona struktura

cjelokupnog bivstvovanja. Jesu li otkrivali svijet ili sebe otkrivali svijetu?2

Pojmovne sisteme tehnologija tiska nadomjeta sustavom romanesknih pria.

Romani XX. stoljea donijeli su svojevrsno iskustvo ispunjenja hegelijanskih

pojmova, koordiniranje sa suvremenim znanostima, kreativno proimanje

sa svijeu o novim tehnologijama. I Neil Postman u djelu Technopoly. The

Surrender of Culture to Technologysvjedoi da su mnoga znanja istraivaa

drutvenih odnosa zapravo preuzeta od romanopisaca.3

Iznad istina filozofije, religije i umjetnosti, u vrijeme informatike revolucije,

nadnose se oblaci tehnologija prijenosa informacija, utjecaja raznih tehnika

na miljenje, oblikovanje kulture i civilizacije. U pitanju je i pitanje Istine.

Filozofija koja je svoje vrijeme eljela obuhvatiti mislima danas mora mi-

sliti i o trendovima koji svijet obuhvaaju globalno i to bez doputenjafilozofije.

U jednom od svojih televizijskih nastupa McLuhan je rekao:Tisak je bio veliki napredak u odnosu na staro alfabetsko pisanje. No tisak nije samo tehno-

logija pokretnih slova i prvo mehaniziranje runoga rada. To je imalo zastraujue implikacije

koje je kroz automatizaciju utjecalo na nas zahvaljujui reorganiziranju rada. Tisak je pokrenuo

organiziranje rada prema specijaliziranju. Umjesto da ovjek bude upuenim u sve aspekte svo-

je vjetine, on je uio samo jednu operaciju posla razbijenog na dijelove.4

Figura i pozadina

nemetaforikog miljenjaMiljenje, koje stavlja u odnos filozofiju i globalizaciju, propituje istovre-

meno i sinkronijski i dijakronijski: utjecaje suvremenih globalnih procesa na

miljenje, ali istovremeno i obratno udio miljenja kao takvog, pojma i su-

stava prijenosa misli kroz povijest, odnosno, utjecaj tih misli i tog sustava na

uspostavljanje procesa koji se danas odredio pojmom globalizacije.

Zapadni su modeli znanstvenog komuniciranja, pisao je McLuhan, linearni;

uvijek se odnose na slijed, niz i logini su odraz srednjevjekovnog naglaa-

vanja grke zamisli uzroka. U temeljima je reenica koja je iz cjelokupnosti

danoga, apstrahirala misao iskazivanu sustavom fonema, biljeenim ili govo-

renim prema pravilima gramatike.

Pismo je bila nova tehnologija, a svaka nova tehnologija, smatrao je McLu-

han, podcrtava neko od ljudskih osjetila. Druga osjetila bivaju zasjenjena ili

zastarjela ili pretvarana u art formu.5Pismo e tako omoguiti bolje upravlja-

nje, baze podataka, dakle, memoriranje, a otvorit e i prostore za razmiljanjao linijskom oblikovanju rezultata ljudskih znanja.


14/33

!a"e $FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)


53

Proces razvijanja vlastitih sposobnosti uzajamnim razvijanjem svijesti i eks-tenzije od kosti do ratnog broda zadobio je tako tendenciju obogotvorenja

rezultata. ovjek je uao u proces postajanja kreaturom svog vlastitog izu-

ma/stroja.

Gramatiki oblikovana reenica pokuava zahvatiti cjelinu miljenog fenome-

na, ali u osnovi pravolinijski samo zasijeca jednu njegovu dimenziju. McLu-

han to usporeuje s odnosom figure i pozadina na kojoj se ta figura prikazuje

percepciji.

Pokuavajui se uvijek pribliiti odreenom konkretnom predmetu istrai-

vanja, moderna znanstvena teorija apstrahira figuru od pozadine.6Predmet

promatranja izuzima iz sredine u kojoj se nalazi. Zasijecajui meutim oko

predmeta i odvajajui ga od pozadine, znanstvena metoda se nerijetko osu-

uje na oblikovanje umjetno stvorenog izoliranja promatranog fenomena od

sredine u kojoj se on inae nalazi. Reenica koja slijedi ovaj pristup u pravilu

je isprazna, formalno ista, uredna, visokoparna (mandarinska), ali bez suvi-

nih (neophodnih) konotacija.

Odgovarajui na Millerovu opservaciju kako je McLuhan kao ekspert za ko-

munikaciju otvorio mnoga vrata, ukljuujui i vrata kaosa, McLuhan je poja-

snio da je njegov pristup pokuaj viedimenzionalnog odgovora na probleme

i da po svom obliku vie podsjea na umjetniku formu.7Njegova proza

naprosto ima vie razina i zbog toga je neprihvatljiva miljenju koje je dolo

s gutenbergovskom pobjedom vizualno posloenih redova slova nad slobod-

nom asocijacijom oralnih vremena.

Svaka se kultura, smatra McLuhan, kao i svaka situacija unutar sklopa kul-

ture, moe promatrati u odnosufigure ipozadine. Mi smo esto u situaciji

vidjeti tek prednji plan. Ono to je u pozadini, to je priprema, dakle back-ground, to nam usred usredotoenosti na figuru ne dolazi na povrinu. (Na

slian je nain Benjamin povlaio paralelu izmeu rituala graanskog objeda2

Svjetlo na taj problem baca i Cassirer u knjizi

Uz Einsteinovu teoriju relativnost, navodei i

interpretirajui Einsteina: Za fiziara pojam

postoji samo onda, tako na jednom mjestu

kae Einstein, kratko i znakovito ako je dana

mogunost da se u konkretnom sluaju utvrdi

pogaa li taj pojam ili ne pogaa() Filo-

zof mora taj fiziarev zahtjev za konkretnom

odreenou pojmova bezuvjetno prihvatiti,

ali e dakako, s druge strane, uvijek iznova

upuivati na to da su upravo zadnje idealneodreenosti te bez kojih nita konkretno ne

moe biti miljeno, niti pak razumljivo. Cas-

sirer, Ernst Uz Einsteinovu teoriju relativnos-

ti, Demetra, Zagreb 1998., str. 8586.3

Postman, Neil, Technopoly. The Surrender

of Culture to Technology, Vintage Books, a

Division of Random House, New York 1993.,

str. 156.4

McLuhan Marshall, Take Thirty, CBC Tele-

vision, 1965. Citirano prema: On McLuhan,

Forward Through the Rearview Mirror(Edi-

ted by Paul Benedetti and Nancy DeHart,

Prentice-Hall Canada Inc, 1997., str. 113).

5

McLuhan, Marshall i Powers, R. Bruce, The

Global Village. Transformations in World


15/33

Life and Media in the 21st Century, Oxford

University Press, New York Oxford 1989.,

vidjeti: Predgovor, str. VIII.6

Termine figura i pozadina McLuhan je pre-

uzeo od danskog kritiara umjetnosti Edgara

Rubina. Ove je termine Rubin poeo koristiti

poetkom 20 stoljea u razgovorima o para-

metrima vizualne percepcije. McLuhan jeovu podjelu pokuao prenijeti na percepciju

kao takvu, a samim tim i na uvianje ili doka-

zivanje razliitosti oblikovanja ljudske svije-

sti. Vidjeti M. McLuhan i B. R. Powers, The

Global Village. Transformations in World Life

and Media in the 21st Century, str. 5.7

McLuhan, Marshall:Hot & Cool(Edited by

Gerald Emanuel Stearn), Signet Book, New

American Library, New York 1969., str. 285.

!a"e %FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)


54i pretkuhinje u kojoj je za vrijeme pripreme hrane za uljuenu ceremoniju sve

liptalo od krvi. Pozadina se dakle ne vidi. Pred nama je ceremonija.)

McLuhan u Van Goghovim slikama pronalazi takve figure koje istovremeno

izranjaju iz pozadine, ali kao da se takoer i vraaju u nju. Razmiljanje je to

koje se pribliava Gombrichovoj sinesteziji (synesthesie) kao meuigri inputa

i outputarazliitih ljudskih osjetila

O emu je ovdje rije?

U osnovi rijeje o uzdizanju metaforikog miljenja (predstavljanja svijeta)

kao onoga koji istovremeno moe govoriti o odreenom subjektu, ali i pred-

stavljati sredinu u kojoj je on, odnosno, iz koje se izdvaja. Metafora postaje

misao koja ne slijedi pucanj silogizma, juriajui bezglavo u smjeru u kojem

ga alje prva premisa. Metafora sabire u sebi ono usputno vrijedno za razumi-jevanje konteksta, ono pozadinsko vano za razumijevanje ishodita.

Rijeje o prvom vanom skidanju kape pred vizualnim miljenjem, koje e

postmoderna esto koristiti i razvijati. Ako se uzme u obzir i odustajanje od

linearnosti, McLuhanovo inzistiranje na tekstu, njegova citatnost, stalno upu-

ivanje na povezivanje umjetnikih praksi, te miljenje da je u temeljima i

prakse businessa i umjetnosti jedna te ista stvaralaka snaga McLuhana

bismo s pravom morali smatrati navjestiteljem postmoderne. U jednom dru-

gom smislu sva je postmoderna zapravo slutnja nerazumljenog i neitanog,

zaboravljenog McLuhana.

Zagledani u figure koje nam donose nove tehnologije esto ne primjeuje-

mo nove kulturne pozadine. Hipnotizirani likovima ne uspijevamo zahvatiti

cjelinu onogato nam se daje. Prikra

eni smo za potpuni do

ivljaj jer smonaviknuti apstrahirati likove od pozadina. McLuhanovo zagovaranje metafo-

re, kao sredstva koje omoguuje istovremeno vienje/predstavljanje i figure

i pozadine, tek danas zadobiva svoje poklonike (koji esto i ne znaju da je

upravo McLuhan inaugurirao diskurs kojim se naputa jezika tekovina mo-

derne i progresa).8

Pokuaji fenomenologije, kako McLuhan kae od Hegela do Heideggera,

ovdje se interepretiraju poput plesa u lancima. Problemi koji se mogu raz-

rijeiti, vidjeti, doivjeti desnom hemisferom pokuavali su se rijeiti

tehnikom lijeve hemisfere mozga. U trolanu dijalektiku McLuhan uvodi i

etvrti lan. Dodavanjem etvrtog lana, smatra McLuhan, struktura postaje

rezonantna i metaforina..

Slikovitost naboja elektriciteta kao da se pronosi McLuhanovom milju i nje-

govim odrednicama. Poznatoj trolanoj dijalektici on dodaje etvrti lan, ko-

jega povezuje upravo s metaforikom dimenzijom. Njegovi, sada dakle ve


16/33

tetradni, zakoni medija govore o etiri razine opstojnosti svake egzistencije.

To su:

1. napredak;

2. nazadovanje;

3. rehabilitacija/ponovno oivljavanje;

4. zastarijevanje.

Pojednostavljeno reeno: koije su veliki napredak jer su omoguile bri ilaki prijevoz putnika od putovanja na konjima. Pojavom automobila (koija

bez konja) koije nazaduju, odnosno sele se u prostore koje jonije osvojio

automobil. Rehabilitaciju doivljavaju podeavanjem za turistike svrhe, da

bi u nekoj sljedeoj fazi potpuno zastarjele.9

Imajui na umu sve etiri ove razine, postiemo potpuniju svjesnost, koja

dakle ukljuuje i prolost i sadanjost, i figuru i pozadinu. Onako, kako pri-

!a"e &FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)


55

je renesansnog otkria perspektive nismo promatrali predmete u perspekti-

vi (dakle, tehnika perspektive nas je nauila takvom nainu gledanja) nova

tehnika etverorazinskog propitivanja fenomena omoguuje nam prisnost i

prisutnost. Ne moramo, dakle, vie ovisiti o jednolinijskim sustavima izbaci-

vanja tek dijela znaenja (lika) na povrinu

Povezujui to s razumijevanjem uloge figure i pozadine, McLuhan skree

pozornost na nadoivljaj trenutka u kojemu su astronauti prvi put stali na

Mjesec, te okrenuli kamere prema Zemlji. Mi, na Zemlji, smatra McLuhan,

bili smo u tom trenutku i figura i pozadina. Tu funkciju, istovremenog otkri-

vanja figure i pozadine, McLuhan pridaje svojoj tetradi:Tetrada poput metafore obavlja funkciju kamere Apola 8; otkriva istovremeno figuru (Mjesec)

i pozadinu (Zemlju).10

U tom se trenutku javlja rezonantni interval, koji odreuje relaciju izmeu

figure i pozadine te strukture konfiguracije i pozadine. Istinska se reakcija,

naime, nije dogaala niti na Mjesecu niti na Zemlji. Negdje izmeu. Pogled

s Mjeseca, pogled je kulture na kulturu, civilizacije na civilizaciju; susret je

to naih vlastitih naina gledanja, naih razumijevanja bitnog, naih isticanja

neega u prednji plan, susret vizualnog i akustinog prostora. Rezonantni in-

terval otkriva granicu, jer je ona prijeena.

Misliti bilo koji aspekt kulture danas, pa i promiljati mogunosti filozofij-

skog miljenja danas, znai misliti u kontekstu suvremeneprvobitne akumu

lacije medijskog prostora; u kontekstu prvih pobuna zbog izrabljivanja ener-

gije (ivota) suvremenih proletera (gledatelja, potroaa programa). Misliti

danas, ne znai slagati zakljuke jednolinijskog trasiranja staza kroz dunglu

informacija. Danas je miljenje prvenstveno ogledanje u mnotvu zrcala koja,

svako na svoj nain, sukladno svom kategorijalnom aparatu i pristupu, odsli-kava dio drugobivstva.

Samoskrivljena nezrelost danas je pitanje (ne)svjesnosti svekolikog posredo-

vanja. Glad za informacijama stvorila je drutva za koja vrijede Postmanova

pitanja: Je li do rata u Iraku dolo zbog nepostojanja informacija? Je li za glad

u Etiopiji krivo nepoznavanje situacije? Jesu li rasizam, kriminal ili obiteljske8

Jezik, umjesto da daje informacije u linear-

nom slijedu i na temelju logikih naela,

ovisi o metafori, o kretanju misli s jedne ra-

zine na drugu. Rijeje o procesu za koji je

vaan mentalni imaginarij. Tako primjerice

pie Keith Moxey u tekstu Vizualni studiji

i ikoniki obrat, Tvra12 (2008). Time se

u osnovi ponavljaju argumenti kanadskog teo-

retiara.9

U tekstuEstetika 20. stoljea, Mario Pernio-


17/33

la taj fenomen tumai na sljedei nain: U

zadnjoj knjiziLaws of Media McLuhan raza-

stire veoma zanimljiv pogled na spomenutu

dinamiku, dinamiku koja se odvija u etiri

faze: prva je meu njima rast koji se razvija

i koji jaa odreen segment u sferi jednog od

osjetila; druga je zastarjelost, kad se taj se-

gment ukine i tako izgubi svoju mo; trea je

ponovno uvoenje, kada nakon dugog vreme-na neto zastarjelo ponovno ue u uporabu;

etvrta i zadnja faza je preokret koji stvara

novi raspored, s jedne strane slian, a s dru-

ge suprotan ishodinom stanju. Tom tetradom

McLuhan tumai bezbroj pojava suvreme-

nog ivota. Sa stajalita je estetike forme taj

nauk znaajan poglavito po tomu to iznovice

naglauje povezanost forme i transcendenci-

je: forme ne ue zatvorene u sebe, nego ih

neprestano goni gibanje koje ih transcendi-

ra. Jedna od McLuhanovih zasluga je i ta da

je pokazao da to gibanje nije jednosmjerno,

nego da se odvija u beskonano raznolikim

konfiguracijama. Citirano prema: asopis

Odjek, jesenzima, Sarajevo 2006., str. 20.10

M. McLuhan i B. R. Powers, The Global Vi

llage. Transformations in World Life and Me

dia in the 21st Century, str. 4.

!a"e 'FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)


56nesree proizvod nedostatka vijesti? Je li svega toga nestalo u dananjem svi-

jetu prepunom informacija?11

Benjamin nas je upozoravao, kako je svaki dokument kulture istovremeno i

dokument barbarstva. ini se, da upozorenje nismo shvatili: danas je na djelu

barbarstvo koje nazivaju kulturom.12U filmu PrislukivanjeGene Hackman je slikovito pojasnio razliku izmeu

amatera i profesionalca. Amater, rekao je Hackman, razmilja, razmilja, raz-

milja pa ubije. Profesionalac ubije, pa razmilja. Suvremeni je znanstvenik

danas u ulozi profesionalca koji izvrava naloeno, miran, jer je uvjeren da

sve moe znanstveno (verbalno) opravdati, da se moe pozvati na slobodu,

autonomiju, integritet

Pravo slobode sluanja novih medija prethodilo je svim ostalim raspravama o

slobodi medija. Borei se za mogunost sluanja (slobodu za sluanje) pro-

paganda je izvojevala pobjedu nad medijski nepokorenim, nepokrivenim, ne-

umreenim drutvima.13

Dio je to globalnog procesa, koji do danas nije do kraja osvijeten niti anali-

ziran.

Rijeje o procesu koji je zapoeo medijskim obratom, uzdizanjem posredni-

ka na pijedestal; medijskim obratom kao paradigmom svih promjena.

U tom kontekstu iLinguistic turn iIconic turntreba razumjeti kao dio veeg

i sveobuhvatnijeg, medijskog obrata Media turn-a.

Teza ovog teksta je: Budui da je globalizam mogusamo razvitkom medija,

brzim sredstvima komuniciranja/poslovanja, dakle, samo na temelju razvitka

medija miljenje koje eli obuhvatiti svoje vrijeme prvenstveno ima zadatak

misliti medije posredovanja.

Otuda je potreban pomak odMedia Studies do Philosophy of Media.

Prelazak s usmene na kulturu medija pisma, rezultirao je pokuajem pro-

nalaenja veze izmeu ustrojstva svijeta i gramatikih pravila. Odreeni

gramatikom, pokuavali smo u svijetu kao reenici pronai svevremenske i

nadnaravne Subjekte i Objekte.Dijalektika nam je u poetku bila govorna vjetina, a onda metoda i pravilo


18/33

povijesnih mijena.

Ono to pripada pismu i govoru, pokuali smo aplicirati na sveukupnost da-

noga, povijesti, univerzuma

Globalna poznatost jednog brandasvjedoi o minulom radu mrea koje su se,

borei se za slobodu medija, izborile i za ekstraprofit u obliku neoliberalnog

poentilizma.

Nakon ekstenzija kojima smo ubrzali svoj hod, pojaali vid, osnaili miice,nadomjestili krila i krge dobili smo, smatra McLuhan, i ekstenziju (produ-

etak/protezu) koja naivani sistem iznosi izvan nas samih. Poput nekih

mekuaca koji i svoju iznutricu izbace prema uhvaenoj rtvi, i mi smo mreu

ivaca i mreu neurona poeli izgraivati od tvrdog materijala i izvan nas.14

U doba elektriciteta (i elektronike) u stalnom smo i globalnom zagrljaju glasa

i slike i taj je globalni zagrljaj pretpostavka za globalizam kao takav.

McLuhan je najavio proces spoznavanja u kojega je ukljuena cijela zajedni-

ca ljudi na planetu: Nove tehnologije bude u nama reakcionarnost i konzer-

vativnost. Stare mitove ruimo i preobraavamo ih u predmete prouavanja

istovremeno ih vie ne shvaajui u njihovoj biti ili punini znaenja.

Oni drutveno najsvjesniji postaju konzervativni i reakcionarni, jer ih tak-

vima ini sadanja tehnologija, nemogunost opstanka mita uz suvremenutehniku (staro pitanje mladoga Marxa) nalazi svoj odgovor u razumijevanju

!a"e (FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)


57povezanosti svijesti, doivljaja, miljenja pa i filozofije s ekstenzijama, medi-

jima, odnosno tehnikom.

Budunost produetka svijesti nije u verbalizaciji, nego na tragu onoga to

otvara pojavljivanje izuma elektriciteta i elektronike. Ulazimo u novu fazu

kolektivne svijesti koja donekle slii onoj pretpotopnoj, predbabilonskoj.

U globalnom zagrljaju elektronike, McLuhan vidi stazu koja umjesto prevo-enju s jezika na jezik vodi premoivanju jezika. Jezik devalvira do faze u

razvoju svijesti ovjeka, faze koja je smjetena izmeu mitske i elektronike

kolektivne svijesti.

Globalno umreeni ovjek

Globalno je selo za McLuhana nova razina ponovnog spajanja u organsku

cjelinu onih dijelova civilizacije koje je mehaniko doba razdvajalo, te koji

su bili odreeni odnosom centar-periferija.

Elektroniko doba ponitava odnos centra i periferije temeljnog za posljednje

dvije tisue godina. Sve postaje mogue na bilo kojem mjestu na naem pla-

netu. Osjeamo, ujemo i vidimo gdje god se na planetu dogodi znaajan in

(duhovni, intelektualni, razorni ili konstruktivni).

Pismenost i mehanizacija razvila je u ovjeku agresivnost, elju za pravolinij-skim putovanjem prema cilju, uinkovitosti A sustav globalnih informacija

danas im pomae da to postane globalni trend.

Vrlo pojednostavljeno reeno: Vodimo, i dok to ne osvijestimo, vodit emo

ratove uzrokovane redukcijama smisla koju proizvodi tehnologija tiska; uni-

tavat emo se poradi ostvarenja jednodimenzionalnih ciljeva isprogramiranih

pravocrtnim reenicama silogistikih zakljuivanja; vodit emo neke stare

ratove unatoinjenici da smo se poeli mijenjati

Nova elektrina tehnika omoguuje da utjecaji koji se vre na ovjeka budu

na globalnoj razini. Ta mogunost globalnog utjecaja na ovjeka, prvi se put u

povijesti ovjeanstva pojavila s elektrikom, odnosno elektronikom.

U korijenu svakog razmiljanja o globalizmu misao je o mogunosti global-

nog utjecaja na ovjeka. Pismenost i putovi bili su pretpostavke, ali nisu o-

vjeka vinuli u svemir; nisu postavili satelite oko zemlje i nisu u dom svakog

ovjeka postavili kontrolni monitor u obliku televizora ili kompjutora.


19/33

11

Postman, Neil, Informing ourselves to death,

Dostupno na: http://w2.eff.org/Net_culture/

Criticisms/informing_ourselves_to_death.

paper.12

O pojmovima demokracije i kulture danas se

moe govoriti samo ako se uzme u propitiva-

nje njihova medijska dimenzija. U protivnom

govorit emo o neemu to je ostalo u nasla-

gama prolosti. Mediokultura i Mediodemo-

kracija, pojmovi su koje je nametnulo doba

globalne premreenosti globalnoga sela.13

Berlinski zid nije bio visok do neba. Sateliti

su preko njega ubacivali u zemlje iza eli-

ne zavjese enska tijela bez zavjesa, goli seks

koji nema veze sa slobodom, ali je nazivan

slobodnim, te slike bogatstva Zapada ne po-

janjavajui da je rijesamo o ljepem i bo-

gatijem licu Zapada koje naravno ima i svoje

nalije. Kad je zid sruen, sve je ostalo manje-

vie isto. Bogatstvo je ostalo gdje je i bilo.

Glamourse vrtio gdje se i prije vrtio, samo su

gledatelji bili slobodniji sluati i gledati me-

dije. Pokazali su nam lice Zapada, a donijelinalije. Posreilo se samo onima koji su i pri-

je bili jednakiji od nas jer su pripadali struk-

turama vlasti ili obavjetajnih slubi. Vie o

tome u autorovoj doktorskoj radnji: Filozofija

i knjievnost, od zavoenja do manipuliranja

medijem/medijima.14

U injenici da znanstvenici vepovezuju neu-

rone takora s upravljakim mehanizmom

malog robotskog vozila, nalazi se potvrda

povezanosti jedne i druge mree, njihovog

meuutjecaja i ovisnosti.

!a"e )FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)S. Ali, Globalno selo

58Visokopismena drutva imaju svoje toke gledita karakteristine za ci-

vilizaciju pisma i renesansnu slikovnu perspektivu. Elektroniki prostor in-

formacija, smatra McLuhan, rastae tu toku gledita u svim oblicima nje-

nog pojavljivanja: miljenje postaje cirkularno i policentrino; slikarska se

perspektiva rastae prema nainima gledanja koje sve strane prikazivanoga

predmeta prikazuje istovremeno (kubizam).

Drutveni se problemi vie ne nameu linijski, jedan po jedan; drutva su

danas zatrpana tuom istovremeno padajuih aktualnih zahtjeva koji trae

trenutana rjeenja

Ne mijenja se, smatra McLuhan, samo miljenje. Isti proces pogaa i ljudske

osjeaje. ivjeli smo kao ljudi u dobima kada se osjeaj koji se pojavio u

nama mogao razviti u priu Danas imamo virove, komare, mijeane osje-

aje koji gotovo nikada ne dolaze pojedinano

Globalne informacije brzom smjenom razliitih toaka gledita uspostavljaju

novu galaktiku doivljaja i miljenja u kojoj su toke gledita samo (smijeni)

podsjetnici na pravolinijsku reenicu, nestajuu toku nedogleda u perspekti-

vi ili mit o zmajevim zubima.

Vremenska perspektiva omoguuje nam lake sagledavanje bti starih eksten-

zija. Relativno jednostavno u utvrdama grada prepoznajemo kolektivni pro-

duetak utvrde nae koe, a u odjei produetak koe pojedinca. U teleskopu

jednostavno prepoznajemo produetak ekstenziju oka, jednako kao to znamo

da je lutka trbuhozborca zapravo produetak njegova tijela i njegova glasa.

No nije tako (jouvijek) jednostavno u elektrinoj mrei prepoznati produet-ke ljudskog ivanog sustava.


20/33

Vrijeme oklopa i titova, smatrao je nadobudno McLuhan prolazi i neumit-

no nestaje u prolosti. Poput predpismenog ovjeka koji je skupljao hranu i

stoga na neki nain bio otvoren prema sredini u kojoj je ivio u suglasju i

dananji ovjek prikuplja i obrauje, ali informacije. Ova je globalna pojava

globalna odrednica svijeta koji nita vie ne moe biti nego globalno selo.

Elektrina mrea uspostavlja (otvara) ovjeku nove mogunosti (oblike)

obrasce doivljavanja. Globalna je mrea indikativno slina naem ivanomsistemu. Ona omoguuje brzo kolanje impulsa, iz i kroz razliita podruja

organizma zemaljske kugle. No, osim to globalne mree elektriciteta i elek-

tronike simuliraju ivani sistem, oni na njega i utjeu. Granice tog globalnog

utjecaja jonisu istraene.

Danas surfanjem zaranjamo u veliku razmjenu misli i doivljaja. Godine uspo-

redbi miljenja i doivljaja nekog fenomena, danas nam je dostupno gotovo

u trenutku i na dlanu.

Prestaje ekskluzivnost pripadanja posebnoj grupi/hijerarhiji, znanja/poznava-

telja pa i znanstvenika. Znanje postaje mjerljivo, usporedivo, razmjenjivo,

ali i po-robljivo; planetarno dostupno, ali nerijetko i instrumentalizirano za

ciljeve umnaanja i preprodaje besmisla.

Autoriteti se rue, pojmovni sustavi sve vie nas podsjeaju na gramatika vre-mena naeg miljenja Doivljavamo, gotovo istovremeno na globalnoj razini.

Bioetika dimenzija McLuhanovog utopijskog koncepta

Mjesto pojma globalizacijanajavila je, dakle McLuhanova sintagma Global

no selo!

Je li u tom pojmu navijeteno samo ono to je postalo stereotipom ili ovaj

pojam podrazumijeva dublje dimenzije razumijevanja odnosa ovjeka spram

njegova svijeta?

!a"e *FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)


59Globalno selo danas je postala krilatica kojom se sugerira umreenost medi-

jima, povezanost i meuovisnost svih dijelova svijeta, svih politika i naela

opstanka. injenica je: Nema globalnih procesa bez globalnog umreavanja i

to one vrste umreavanja koje omoguuje trenutnu reakciju, sveupuenost u

procese i zbivanja. Gdje god da se naemo, ovdje i sada, moramo biti u mo-

gunosti istovremeno biti i centar i periferija, i sveprisutni i odsutni.

Kada je govorio da je medij poruka, McLuhan je znao: Poruke su esto pro-

izvod odnosa, utjecaj novih tehnika, a mediji su ti koji donose bitne, pa i

globalne promjene.

U tom kontekstu Globalno selo je bila najava mogue budunosti ovjean-

stva, odnosno budunosti koju je najavila snaga elektriko-elektronikog pro-duetka ljudske energije.

Svijet e postati Globalno selo, ne samo zato to emo o svima znati sve, i to

manje-vie odmah. No, to je povrina. Osnovni razlog nije niti to to e pri-

jenos tehnike u zemlje treega svijeta (radi sve vee ekstradobiti) rezultirati

njihovim posebno znaajnim napretkom.

Dublji razlog e nam se otkriti u McLuhanovim razumijevanjem civilizacije i

odnosa civilizacije spram plemenskog svijeta. Civilizirano drutvo je, naime,

drutvo pisma, vizualnog doivljavanja prostora, euklidske geometrije; dru-

tvo slijeda, sekvencije, linearnog miljenja, logike; promatranja u odnosima

sredita i periferije

Civilizirano drutvo je drutvo koje je, prema McLuhanu, naglaeno razvijalo

lijevu hemisferu mozga. Gledano zemljopisno, moe se poistovjetiti s onimto nazivamo Zapadom. Postat emo, dakle, globalno selo jer smo nakon

2500 godina osvijestili kako smo zapostavili djelatnosti koje aktivno ukljuu-


21/33

ju desnu stranu mozga.

Svaka ekstenzija ostavlja trag na naem tijelu. Kuglanje e osnaiti miie

noge, veslo ruku, itd. esto je rijeo promjenama na vie organa. McLuhan je

smatrao da je pismo i, posebno, tehnika tiska ostavila civilizacijske promjene

na ljudskom mozgu. Dananja, suvremena prouavanja mozga dijelom potvr-

uju tonost ovog zakljuka.

U odnosu Istoka i Zapada, otitavamo iz McLuhana, nema pobjednika. Odnos-no, svaka je pobjeda privremena.

Postat emo Globalno selo jer se oslobaamo za policentrian doivljaj, au-

ditivno i taktilno prihvaanje svijeta, simultanost i sinkronicitet. Oslobaamo

se linearnosti Gutenberga, radnih vrpci, hijerarhija i nomenklatura Polako,

ali sigurno.

Prvi planetarni pokazatelj okrenutosti prema globalnom selu bila su, sugeri-

ra McLuhan djeca cvijea hipi pokreta: generacija koja se pojavila etvrt

stoljea nakon objavljivanja McLuhanove knjige bestseleraRazumijevanje

medija. McLuhanova je knjiga sugerirala kako e nas elektricitet poeti oslo-

baati od linearnog pristupa mehanikog doba. Nova je generacija mladih

inzistirala na novoj osjetilnosti.

Globalno smo umreeni, ujemo i vidimo. Ponekad, istina, poput meduzaidemo naprijed, a gledamo natrag. Gledamo u retrovizor. ivei u prolosti

smanjujemo bol koju nam donose zahtjevi novih tehnika. Tako emo, pri-

mjerice, prezentacijske programe na laptopima, ponekad koristiti samo kao

alabahtere, koji su toliko veliki da vie nisu sumnjivi. Umjesto da koristimo

multimediju kao oslobaajuu tehniku potporu polidimenzionalnim uvidima

mi kompjutore koristimo kao pisae strojeve 19. stoljea.

Svaka nova tehnika razvija novi oblik hipnotike ovisnosti. Svaka nova teh-

nologija zahtijeva novi rat. Je li rjeenje u ulasku u Globalno selo u kojemu,

!a"e +,FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)


60osloboeni linearnog pristupa, postajemo svjesni hipnotizma i determinira-

nosti naeg miljenja.

Nove tehnike iznose izvan nas naivani sistem. Na svaku novu tehnologiju

ljudsko tijelo reagira bolnom prilagodbom. Benjamin i McLuhan se slau da

umjetnost umanjuje ok novih tehnologija. Pomalo strai zakljuak da umjet-

nost imamo jer smo jouvijek robovi svojih tehnika/ekstenzija, jer smo dje-

lomice hipnotizirani njima, jer smo okirani, jer smo instrumentalizirani a

potrebna nam je dubina i ljepota osjetilnosti koju pronalazimo u umjetnosti.

Suvremena civilizacija pismenosti fragmentirala je naa znanja, sposobnosti,

umijea, umjetnosti, osjeaje mozak. Na putu prema globalnom selu po-

javljuju se obrisi slike cjelovitosti, istovremeno projicirane iz obje hemisferenaega mozga.

Carstvo znakova Rolanda Barthesa potvrdilo je temeljnu razliku izmeu po-

licentrinosti istonjakih navika (prehrane, pakiranja, stanovanja) i naela

centar-periferija u zapadnoj kulturi. Snaga prave linije s elektrinom tehnolo-

gijom, smatra McLuhan, poinje ustupati mjesto mrei linija naih razliitih

osjetila i koncepcija doivljavanja i stvaranja svijeta.

Toka gledita neizmjerno je vana civilizaciji utemeljenoj na vizualnom

pristupu euklidske pismenosti. Elektronika umnaa te toke, pruajui nam

impresivnu impresionistiki (poentilistiki) bogatu paletu toaka.

Iako emo svi povremeno rei ili napisati kako veivimo u globalnom selu

prema svemu do sada prihvaenom u djelima Marshalla McLuhana mi smo

zapravo, tek na prilaznim putovima. S kontrolnih toaka stalno nas vraaju

natrag: nae obveze, financije, poslovi, planovi, nae projiciranje sree na kraj

puta (koji u pravilu nikada i ne zavrava jer pravac uvijek vodi u ravu besko-


22/33

nanost). Globalno selo, prema McLuhanovim tezama, lei zapravo u nama:

U naoj osloboenosti od uspjeha, karijere, teksta, poloaja, poznatosti

Kada je Nikola Tesla objanjavao svojim potencijalnim financijerima da je

pronaao naizmjeninu struju, oni su ga zaueno pitali: A to e biti s ve

postavljenom infrastrukturom za istosmjernu struju? Tesla je dao okantan

odgovor: To e se zamijeniti.

U slinom je poloaju McLuhan koji povlai paralelu izmeu pismenosti,tehnike, organizacije drutva i ljudske osjetilnosti. U prilici je rei: Vrijeme je

za naizmjenine hemisfere.

Model komunikacije desne strane mozga u elektrino doba odreen je trenu-

tanim karakterom informacije koja se kree brzinom svjetlosti. Lijeva polo-

vica mozga sa svojim niznim predrasudama linearnosti u mnogim situacijama

prikriva pozadinu inei je podreenom i manje vanom. Miljenje lijevom

hemisferom je linearno i tendira

Isto se moe rei za lijevu i desnu stranu mozga. Mi moramo ponovno prihva-

titi i harmonizirati preduvjerenja mogunosti njihove recepcije, i razumjeti da

je tisuama godina lijeva hemisfera suzbijala prosudbe desne. Izoliranje i po-

jaavanje samo jednog ula (vizualnog), nije vie mogue s novim akustikim

pretpostavkama na planetu.15Global Village neoekivano mnogo stranica posveuje nainu rada ljudskog

mozga i njegovoj podijeljenosti na hemisfere, te utjecaja razliitih tehnolo-

gija na razvoj pojedinih dijelova ljudskog mozga.16 War and Peace in the

Global Villagegovori meu ostalim i o patnjama uvoenja novih tehnologija

u ivot ovjeka.17Dosta je analiza slikarskih djela uinjeno iz tog rakursa

promatranja. Ono to se ne moe ne zamijetiti, to je injenica da McLuhan

zatvara svoju kritiku odreenosti ovjeka tehnologijom stavom koji je gotovo

!a"e ++FILOZOFSKA ISTRAIVANJA

113God. 29 (2009) Sv. 1 (5161)


61bioloki mjerljiv: bilo koja civilizacija da ide u bilo kojem smjeru, samo e za

kratko moi napustiti podruje zajednikog opeljudskog niveliranja. Granice

naih tehnologija, naime, prema tekstovima Marshalla McLuhana, u naim su

tijelima.Sead Ali

The Global VillageAbstract

We are hearing almost every day and on each latitude how the world has become a global vil-

lage. McLuhans metaphor in an almost mythical way gives depicts the processes happening in

our contemporary world and as such has become renowned and recognized. This paper shall

examine in which ways that the global village has announced globalization.

Marshall McLuhan had since The Mechanical Bride started recognizing and heralding the

trends which would later actually become global: from the messages of the advertising industry,

the change in the reception of the media which transmit messages to us, to the changes of ourroles in the world etc.

The aim of this paper is to examine and present the scope of McLuhans heralding of globali

zation, especially in the part of The Global Village in which McLuhan (together with Bruce R.

Powers) tries to place the discovery of trends into four degree legality frames.

The paper would like to examine the concept of globalization in light of McLuhans research of

the relationship between the visual and audile, within the context of the analysis of the influence

of visual technologies on Man, and rethink some of McLuhans theses on robotics.

Key words

global village, globalization, visual, audile, philosophy of media, Marshall McLuhan15

Naravno da je rijeo vrlo hrabroj i u vrijeme

McLuhanovog pisanja teksta nedokazanoj

tezi. Danas se upotrebljavaju animirane slike

koje promatrau omoguuju da ih vidi tako

da mu izgleda da se okreu s lijeve strane na

desnu, ali i obratno. Dakle ista animacija i dva

suprotna smjera. Interpretacija tog fenomenagovori o eoj uporabi lijeve ili desne hemis-

fere mozga. Sljedbenici McLuhanovog nai-


23/33

na gledanja uglavnom se pozivaju na profeso-

ra Rogera Sperryja koji je istraivao funkciju

modanih valova i za svoj rad 1981. dobio je

Nobelovu nagradu.16

Posebno u odjeljku: East Meets West in the

Hemisphers, u: M. McLuhan i B. R. Powers,

The Global Village. Transformations in World

Life and Media in the 21st Century, str. 4857.17McLuhan, Marshall i Fiore, Quentin, War and

Peace in the Global Village, Bantam, New

York 1968., str.

www.ljevak.naklada.hr

Kada je Marshall McLuhan daleke 1964. govorio o svijetu kao globalnom selu i o tome da

je sam medij poruka, nitko nije mogao sa sigurnou predvidjeti da emo !ivjeti na

planetu koji ovisi o in"ormacijama # nitko, osim njega samoga.

$%a&umijevanje medija$ napisano je '( godina prije osobnih ra)unala i *( godina prije

interneta. +o on je ve tada tvrdio da mediji donose kraj )ovje)anstva kakvo smo

po&navali i da emo morati i&nova promisliti drutvo u kojem !ivimo. anas se njegovete&e potvr-uju na svakom koraku, u svim medijima i u svakom kutku svijeta.


24/33

a jedne genijalan i prorok, &a druge pop star i kva&i &nanstvenik, )esto tituliran kao

osniva) suvremene teorije medija, Marshall McLuhan umro je posljednjeg dana 19/(., u

osvit digitalnog doba, ali ono to je u naslje-e ostavio !ivi inten&ivno i danas. McLuhana

kon&umiramo svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni0 globalno selo i medij kao poruka

samo su neke od njegovih sintagmi koje su se uvukle u svakodnevni govor i &atrle tragsvoga tvorca, postavi same svojom porukom.

STOLJETNICA METRO-PORTAL.HR

Marshall McLuhan, prorok globalnog sela u internetu

Tvorac sintagme o globalnom selu roen je pred tono stotinu godina

McLuhan je postao svjetski poznat ezdesetih godina 20. stoljea. Bio je medijski

znanstvenik prije nego to je uope postojala takva znanstvena disciplina, a osobno je

koristio izraz sur!ati" opisujui konzumiranje medija, davno prije doba interneta. 2#.

srpnja McLuhan bi navrio #00 godina. $anas se McLuhan ubraja u klasike medijske

znanosti.

%jegove teze o masovnim medijima u doba interneta &ine se aktualnijim nego ikada.

McLuhan je uvijek znao kako se postaviti. Bio je medijski prorok i kultna 'gura prve

televizijske generacije. (nao je kako se piu knjige koje e okupiti intelektualne

obo)avatelje i kako upakirati poruku za tada jo mladu televiziju. %jegov recept bili su

jednostavan jezik, kratke re&enice i egzaktni pojmovi. %o niti McLuhan nije proao nita

bolje od drugih velikih mislilaca. Mnogi su ga citirali, ali on je &esto isticao kako su ga

samo rijetki zaista razumjeli.

* 'lmu "+radski neuroti&ar" ood-a llena u jednoj sceni kao gost/glumac se pojavljuje i

sam McLuhan. llen stoji u redu pred kinom dok a iza njega jedan napuhani tip svojuprijateljicu zasipao McLuhanovim mudrostima i pokuava ju impresionirati. * jednom


25/33

trenutku llen naputa red u i poziva McLuhana osobno u kadar. vaj ka)e da je sve &uo

to je bilo govoreno, ali da je upravo potpuno pogreno interpretiran.

to je zapravo htio Marshal McLuhan ?Mnogi su &uli njegovu tezu1 Medij je poruka. va re&enica se pojavljuje #34. godine u

njegovoj knjizi "*nderstanding media", u doslovnom prijevodu "5azumjeti medije". *njema&kom govornom podru&ju knjiga je prevedena nezgrapno1 "Magi&ni kanali". 6ako bi

razumjeli re&enicu moramo se upitati to je za McLuhana uope bio medij. (a njega mediji

nisu bili samo novine, radio i televizija.

"7vi mediji su o&ekivanja ljudskih mogunosti, bilo 'zi&kih ili psihi&kih. 6olo je proirenje

noge. 6njiga je proirenje oka. djea je proirenje ko)e. 8lektronski rasklopni krug

proirenje je )iv&anog sustava. 7vako proirenje osjetila mijenja i raziljanje", poru&uje

McLuhan.

Kako mediji mijenjaju drutvo?

Medij je poruka. vom re&enicom McLuhan nije htio rei da je sadr)aj poruke neva)ana ida je medij odlu&ujui. 9rije svega za McLuhana je va)an na&in u kojem medij razvija

svoje djelovanje. %ije relevatna poruka koju treba odgonetnuti iz njezina sadr)aja ve

djelovanje koje nastaje u okviru medija.

"Medij je uvijek novo podru&je s kojeg se priprema tehnika, primjerice tele!on. 9oruka

tele!ona nije to to ljudi jedni drugima ka)u preko tele!ona, ve to to tele!on &ini za

drutvo, to je poruka tele!ona. n prenosi vijesti bez zastoja. 7tvarno zna&enje medija nije

ono to se ka)e ve ono to sam medij &ini s cijelim drutvom", poru&uje McLuhan.

5e&enica "Medij je poruka" u biti ne zna&i nita drugo nego da svaki medij mijenja drutvo

sna)nije od pojedinih sadr)aja. ko tako shvatimo tu re&enicu, onda ta re&enica zvu&ibanalno. * ezdesetim godinama prologa stoljea bila je to nova, iznena:ujua i

prevratni&ka spoznaja.

Gutenbergova galaksija - kraj doba knjige$rugi veliki nesporazum je tvrdnja da je McLuhan navijetao kraj doba knjige. ; tu je tom

nesporazumu pridonijeo njema&ki prijevod. %aime, kada se u njema&kim knji)arama

pojavila McLuhanova knjiga "+utenberg/+ala


26/33

"7vijet kao stalni plemenski bubanj gdje se u svako doba dana i noi mogu dobiti vijesti iz

cijeloga svijeta. 9rinceza se udaje u 8ngelskoj / bum bum / &uju se bubnjevi, svi se

razilaze. 9otres u sjevernoj !rici, pijana zvijezda u >oll-?oodu / i opet bubnjevi", navodi

McLuhan.

Me:utim, kraj doba knjiga, kao to se to &esto tvrdi, McLuhan nikada nije navijetao.6njige ostaju va)ne, smatra on, samo se njihova uloga mijenja. ; upravo je to bilo njegovo

uvjerenje oko medija. %iti jedan novi medij nee moi promijeniti ili ukloniti postojei, jer,

kako ka)e McLuhan, medij je poruka.

"7logan "Medij je poruka" / sjeam se tog izraza kojeg sam koristio jo #@A.godine na

radiju kada sam pozvan na jednu raspravu. =ada su ljudi s radija strahovali da e se zbog

televizije radio ugasiti. %o ja sam im rekao, da radio posjeduje speci'&ne osobine koje

televizija nema, jer medij je poruka", prisjetio se svojevremeno McLuhan.


;ronija je da danas veina ljudi meta!oru o globalnom selu koriste za old ide eb,dakle za internet, koji ljude povezuje neovisno o tome gdje se nalaze. McLuhan nije

upoznao orld ide eb, a ono to je on smatrao pod globalim selom ne odgovara ba

razdoblju interneta. * prvim desetljeima postojanja televizijski program bio je zajedni&ki

okvir za veliki dio drutva. ;nternet dodue prelazi sve granice i doputa stalnu

komunikaciju &ak izme:u kontinenata / ali vrlo rijetko okuplja mase / one se gube na

brojnim stranicama i !orumima. =elevizija se gleda, internet se koristi i svaki korisnik kree

se u nekom svojem prostoru. 7toga slika o plemenskom drutvu vie ne odgovara

stvarnosti.

McLuhan je zapo&eo svoju karijetu kao pro!esor engleske knji)evnosti na sveu&ilitu u

=orontu. (animljivo je kako dananji pro!esori McLuhanov slogan Medij je poruka tuma&eu okviru aktualnih doga:anja. =ako ameri&ki medijski znastvenik 9aul Levinson vidi

paralele u arapskom proljeu. 6ulturne promjene ne donose sadr)aji ve tehni&ki oblik

poruke. * prosvjednom pokretu nije bilo toliko bitno to se pisalo na !acebooku ili slalo

putem t?ittera. %ajva)nije je bilo da su se uope irile in!ormacije, ka)e Levinson. "* svim

tim slu&ajevima medij je bio poruka". 7toga Levinson smatra da re)im >osnija Mubaraka

bi vjerojatno ostao na vlasti da nije bilo =?ittera, Cacebooka i Dou=ubea.

$a je danas McLuhan )iv, mo)da i ne bi bio previe iznena:en razvojem kao to su

=?itter, Cacebook ili Dou=ube. Mo)da bi samo dodao da dvostruki svijet / onaj stvarni i onaj

koji se odvija na ?ebu, )ivot &ini jo nepreglednijim. Mo)da bi McLuhanov komentar bio da

je danas ljudima potreban novi oblik orijentacije kojeg treba tek razvijati kako bi moglinavigirati kako kroz pravi tako i kroz virtualni svijet.

Pie: Alen Legovi/Deutsche Welle

24.07.2011. 11:38:10


27/33

www.nacional.hr

Marshall McLuhan prorok globalnog sela u internetu

*e&i! !e "#ruka svi!et ka# g$#ba$n# se$# kra! utenberg#ve ga$aksi!e. v# su u&arni s$#gani k#!i%a

!e barata# kana&ski %e&i!ski i$## Herbert *arsa$$ *+uan k#!i !e r#@en "ri!e 100 g#&ina.

7iki"e&ia*+uan !e "#sta# sv!etski "#nat e&eseti g#&ina E0.

st#$!e/a. Bi# !e %e&i!ski nanstvenik "ri!e neg# t# !e u#"/e "#st#!a$a takva nanstvena &is+i"$ina, a

#s#bn# !e k#risti# ira Ysurati? #"isu!u/i k#nu%iran!e %e&i!a, &avn# "ri!e ba interneta. E1. sr"n!a

*+uan bi navri# 100 g#&ina. anas se *+uan ubra!a u k$asike %e&i!ske nan#sti.

A!eg#ve tee # %as#vni% %e&i!i%a u ba interneta 'ine se aktua$ni!i% neg# ika&a. *+uan !e

uvi!ek na# kak# se "#staviti. Bi# !e %e&i!ski "r#r#k i ku$tna igura "rve te$evii!ske genera+i!e. Zna# !ekak# se "iu kn!ige k#!e /e #ku"iti inte$ektua$ne #b#avate$!e i kak# u"akirati "#ruku a ta&a !# %$a&u

te$evii!u. A!eg#v re+e"t bi$i su !e&n#stavan !eik, kratke re'eni+e i egaktni "#!%#vi. A# niti *+uan

ni!e "r#a# nita b#$!e #& &rugi ve$iki %is$i$a+a. *n#gi su ga +itira$i, a$i #n !e 'est# isti+a# kak# su ga

sa%# ri!etki aista rau%!e$i.

i$%u ?ra&ski neur#ti'ar? 7##&Ma $$ena u !e&n#! s+eni ka# g#st-g$u%a+ se "#!av$!u!e i sa%

*+uan. $$en st#!i u re&u "re& kin#% k a ia n!ega !e&an na"uani ti" sv#!u "ri!ate$!i+u asi"a#

*+uan#vi% %u&r#sti%a i "#kuava !u i%"resi#nirati. !e&n#% trenutku $$en na"uta re& u i "#iva

*+uana #s#bn# u ka&ar. va! kae &a !e sve 'u# t# !e bi$# g#v#ren#, a$i &a !e u"rav# "#t"un#

"#gren# inter"retiran.

-to je .aprao htio Marshal McLuhan /

*n#gi su 'u$i n!eg#vu teu: *e&i! !e "#ruka. va re'eni+a se "#!av$!u!e 1


28/33

Kako mediji mijenjaju dru0to/

*e&i! !e "#ruka. v#% re'eni+#% *+uan ni!e ti# re/i &a !e sa&ra! "#ruke nevaana i &a !e %e&i!

#&$u'u!u/i. Pri!e svega a *+uana !e vaan na'in u k#!e% %e&i! ravi!a sv#!e &!e$#van!e. Ai!e

re$evatna "#ruka k#!u treba #&g#netnuti i n!eina sa&ra!a ve/ &!e$#van!e k#!e nasta!e u #kviru

%e&i!a.

?*e&i! !e uvi!ek n#v# "#&ru'!e s k#!eg se "ri"re%a tenika, "ri%!eri+e te$e#n. P#ruka te$e#na ni!e t#

t# $!u&i !e&ni &rugi%a kau "rek# te$e#na, ve/ t# t# te$e#n 'ini a &rutv#, t# !e "#ruka te$e#na. n

"ren#si vi!esti be ast#!a. Stvarn# na'en!e %e&i!a ni!e #n# t# se kae ve/ #n# t# sa% %e&i! 'ini s

+i!e$i% &rutv#%?, "#ru'u!e *+uan.

8e'eni+a ?*e&i! !e "#ruka? u biti ne na'i nita &rug# neg# &a svaki %e&i! %i!en!a &rutv# snani!e #&

"#!e&ini sa&ra!a. k# tak# svati%# tu re'eni+u, #n&a ta re'eni+a vu'i bana$n#. e&eseti%

g#&ina%a "r#$#ga st#$!e/a bi$a !e t# n#va, inena@u!u/a i "revratni'ka s"#na!a.

Gutenber"oa "alaksija 1 kraj doba knji"e

rugi ve$iki nes"#rau% !e tvr&n!a &a !e *+uan navi!eta# kra! ba kn!ige. tu !e t#% nes"#rau%u

"rini!e# n!e%a'ki "ri!ev#&. Aai%e, ka&a se u n!e%a'ki% kn!iara%a "#!avi$a *+uan#va kn!iga

?utenberg-a$aWis?, n!e%a'k# i&an!e i%a$# !e "#&nas$#v ?kra! ba kn!iga?. *e@uti%, aut#r # t#%e

ni!e "isa#. A!eg#va ra%i$!an!a "#$ai$a su #& t#ga &a ku$tura kn!ige - "#veana s i%en#% utenberg

- ne sa%# &a !e "#taknu$a $!u&e &a 'ita!u ve/ !e $!u&i%a &a$a i ab$#ne a ra%i$!an!e. P#s$!e&i+a

tiskan!a kn!iga !e "re%a *+uan#vu %i$!en!u %aania+i!a, a i ku$ture kn!iga na kra!u !e nasta$a

%as#vna "r#iv#&n!a.

=raka u tv#rni+i !e iravni reu$tat ku$ture kn!iga, tvr&i *+uan. =iskan!e kn!iga !e #%#gu'i$# &a se"#ive&e ve$iki br#! "#t"un# i&enti'ni "r#iv#&a. Zb#g t#ga !e t# a *+uana i&e!ni "re&$#ak a

iu% in&ustri!ske trake.

2oba telei.ije3 Sijet kao "lobalno selo

Prek# kn!iga 'itate$! !e svi!et "er+ir"ira# i #&re@ene "ers"ektive, svi!et u$ai u ra%i$!an!a 'itate$!a

a#bi$ani% "ute% "rek# kn!ige. =e$evii!a "ak g$e&ate$!a uk$!u'u!e iravn#. tu *+uan k#risti sv#!

"#nati ira # ?g$#ba$n#% se$u?. Pr#%atra' "#sta!e &i# ga@a!a. *+uan g#v#ri # "$e%enski%

$!u&i%a a ra$iku #& "#!e&ini in&ivi&uu%a i ba kn!iga.

?Svi!et ka# sta$ni "$e%enski buban! g&!e se u svak# ba &ana i n#/i %#gu biti vi!esti i +i!e$#gasvi!eta. Prin+ea se u&a!e u nge$sk#! - bu% bu% - 'u!u se bubn!evi, svi se rai$ae. P#tres u s!evern#!

ri+i, "i!ana vi!e&a u H#$$M9##&u - i #"et bubn!evi?, nav#&i *+uan.

*e@uti%, kra! ba kn!iga, ka# t# se t# 'est# tvr&i, *+uan nika&a ni!e navi!eta#. Kn!ige #sta!u

vane, s%atra #n, sa%# se n!i#va u$#ga %i!en!a. u"rav# !e t# bi$# n!eg#v# uv!eren!e #k# %e&i!a. Aiti

!e&an n#vi %e&i! ne/e %#/i "r#%i!eniti i$i uk$#niti "#st#!e/i, !er, kak# kae *+uan, %e&i! !e "#ruka.

?S$#gan ?*e&i! !e "#ruka? - s!e/a% se t#g iraa k#!eg sa% k#risti# !# 1


29/33


r#ni!a !e &a &anas ve/ina $!u&i %eta#ru # g$#ba$n#% se$u k#riste a 7#$& 7i&e 7eb, &ak$e a

internet, k#!i $!u&e "#veu!e ne#visn# # t#%e g&!e se na$ae. *+uan ni!e u"#na# 7#r$& 7i&e 7eb,

a #n# t# !e #n s%atra# "#& g$#ba$i% se$#% ne #&g#vara ba rab$!u interneta. "rvi%

&eset$!e/i%a "#st#!an!a te$evii!ski "r#gra% bi# !e a!e&ni'ki #kvir a ve$iki &i# &rutva. nternet&ue "re$ai sve grani+e i "uta sta$nu k#%unika+i!u 'ak i%e@u k#ntinenata - a$i vr$# ri!etk#

#ku"$!a %ase - #ne se gube na br#!ni% strani+a%a i #ru%i%a. =e$evii!a se g$e&a, internet se k#risti i

svaki k#risnik kre/e se u nek#% sv#!e% "r#st#ru. St#ga s$ika # "$e%ensk#% &rutvu vie ne #&g#vara

stvarn#sti.

*+uan !e a"#'e# sv#!u kari!etu ka# "r#es#r eng$eske kn!ievn#sti na sveu'i$itu u =#r#ntu.

Zani%$!iv# !e kak# &anan!i "r#es#ri *+uan#v s$#gan L*e&i! !e "#rukaL tu%a'e u #kviru aktua$ni

ga@an!a. =ak# a%eri'ki %e&i!ski nastvenik Pau$ evins#n vi&i "ara$e$e u Lara"sk#% "r#$!e/uL.

Ku$turne "r#%!ene ne n#se sa&ra!i ve/ teni'ki #b$ik "#ruke. "r#sv!e&n#% "#kretu ni!e bi$# t#$ik#

bitn# t# se "isa$# na a+eb##ku i$i s$a$# "ute% t9ittera. Aa!vani!e !e bi$# &a su se u#"/e iri$ein#r%a+i!e, kae evins#n. ? svi% ti% s$u'a!evi%a %e&i! !e bi# "#ruka?. St#ga evins#n s%atra &a

rei% H#sni!a *ubaraka bi v!er#!atn# #sta# na v$asti &a ni!e bi$# =9ittera, Oa+eb##ka i X#u=ubea.

a !e &anas *+uan iv, %#&a i ne bi bi# "revie inena@en rav#!e% ka# t# su =9itter, Oa+eb##k

i$i X#u=ube. *#&a bi sa%# &a# &a &v#struki svi!et - #na! stvarni i #na! k#!i se #&vi!a na 9ebu, iv#t

'ini !# ne"reg$e&ni!i%. *#&a bi *+uan#v k#%entar bi# &a !e &anas $!u&i%a "#treban n#vi #b$ik

#ri!enta+i!e k#!eg treba tek ravi!ati kak# bi %#g$i navigirati kak# kr# "ravi tak# i kr# virtua$ni svi!et.

Alen Legovi


30/33

Marshall McLuhan "Global Village"

Benjamin Symes

U uvodu McLuhanRazumijevanje medijapie: "Danas, nakon vie od stoljea elektrinetehnologije, mi smo proiriti na sredinji ivani sustav u gloalnom !agrljaju, ukidanje i

prostora i vremena koliko je na planet je u pitanju" #$%&: : '() *ao i mnogo McLuhanpisanja ova i!java je ogromna i poetski, svojom snagom uvjerenja to ga ini prilinouvjerljivim) +li, ako elimo iti vjernici u ovoj retorici moramo imati ra!umijevanje o tometo on misli)

emeljna koncepcija McLuhan pogledom elektr o( ic tehnologije je da je postao produetaknaih osjetila, osoito onih i! vida i !vuka)ele-on i radio postaju me.ugradske uho kaotelevi!ije i raunala proiriti oko projicirajui dalje od naeg iolokog raspon vida i sluha)+lina koji nain ne McLuhan sugeriraju kako se to dogodilo/

0snovni propisi njegovog pogleda su r!ina komunikacije putem elektrinog medijimaodjekuje r!inu osjetila) 1utem medija, kao to su tele-on, televi!or, au novije vrijeme naosonom raunalu i 2internet2, mi sve vie pove!ani diljem svijeta i to nam je omoguilo da se

pove!ati s ljudima na drugom kraju svijeta, jednako r!o kao to nas vodi kontaktirati ira!govarati s onima koji nastanjuju isti -i!iki prostor tj) ljudi koji ive u istom selu() Mi sadamoe uti i vidjeti doga.aje koji se odvijaju tisuama milja daleko u nekoliko sekundi, esto

re nego to smo uli od doga.aja u naim selima, pa ak i oitelji, a McLuhan tvrdi da jer!ina tih elektronikih medija koji nam omoguuju djelovati i reagirati na gloalna pitanja naistom r!inom kao normalan licem u lice veralnu komunikaciju)

Uinak ovog McLuhana sugerira nova mogunost da doivite gotovo odmah uinke naihakcija na gloalnoj ra!ini, a kao to mi navodno moe uiniti u naim -i!ikimsituacijama) 3og toga je, !akljuuje smo prisiljeni da postanu svjesni responsiilt4 nagloalnoj ra!ini, a ne odnose se iskljuivo s vlastitim manjim !ajednicama) 0n pie: "*ao to

je elektrino ugovoreno, 5lous je ne vie od sela)6lektrini r!ina okuplja sve drutvene i

politike -unkcije !ajedno u i!nenadnom implo!ije je pojaao ljudske svijesti o responsiilt4inten!ivnom stupnju 2#$%&: p)7()

1rije nego to sam u!eti u o!ir je li ilo opravdanje lei u McLuhan pogledom treamnapraviti ra!liku i!me.u dva ra!liita !naenja u meta-ori 2sela2) U jednom smislu selo

predstavlja samo pojam malom prostoru u kojem se ljudi mogu komunicirati r!o i !namo osvakom doga.aju koji se odvija) *ao to pie: 2"ime" je prestala, "prostor" je nestao) Mi sadaivimo u gloalnom selu ))) istodona doga.a 2#$%8: p)%'() McLuhan je rei da preko naihosjetila 2produeni2 doivljavamo doga.aje, kao daleko kao i drugoj strani svijeta, kao da smo

ili s njim u istom prostoru) 5ledanje televi!ije premijeru 3aljevskog rata i vidimpilotaperspektive rakete koje doseu do svojih ciljeva, ini se da je McLuhan je u pravu, ali ne

doivljavamo doga.aje oko nas iskljuivo kro! nae ui i oi) u je veliki prostor i!me.ugledanja rat na 9dnevni oravak i gledajui rat na podu u dnevnoj soi) ;ai ioloki


31/33

osjetila nas ukljuiti u naoj situaciji, dok je osjeaj odvojenosti u naim 2produeni2 ulaodjek odmak od prethodno spomenute pilot) *ro! tehnologiju donosimo akciju lie nama,tako da pilot moe doiti olje pucao, ali to nam omoguuje da ostane na sigurnoj -i!ikeudaljenosti, tako da na !rakoplov ne doijete oorila) 3ar nema smisla onda da smokomuniciranja putem tehnologija koje nam omoguuju da ostanu -i!iki i!olirani/

U irem smislu i idealno mjesto predstavlja !ajednicu i ideju da svi moemo imati ulogu uolikovanju nae gloalno drutvo) McLuhan pie:

amesLovelock, autor 5aia, rekao je da se inilo 2vritati prisutnost ivota "i kao televi!ijska namdonijeli one slike jaa ideju komunikacijske tehnologije stvara taj osjeaj jedinstva i

potencijalnog sklada) *ao to je McLuhan pie:

enja naeg vremena !a cjelovitost, empatijom i duinom svijesti je prirodni dodatakelektrine tehnologije ))) u je duoka vjera da se moe nai u ovim stavomvjeri kojase odnosi na krajnji sklad sve ude) #$%&: str)7(

o je s ovim idealistiki pogled koji McLuhan je doio istaknuto opet usred pojavom2internet2, medij koji se ini da promiu ideju o integriranoj gloalnoj !ajednici) >edan odglavnih !ahtjeva !a 2?nternet2 lei u uvjerenju da ima potencijal ruenja centrali!iranu vlast, a

pomoi ine !ajednicu koja ivi na vie integriranom osnovi, s vie shared responsiilt4) o jeosjeaj McLuhan 2ovisnosti2, kako pie: 26lectric tehnologije ))) @ini se da doneseindividuali!am !astario i ))) korporativnog me.uovisnost oave!no 2#$%A: str)#()

>e McLuhan sugerira da je ovaj Be komunikacijske tehnologije se okrenuo lovindividuali!ma nespremnog/ >e li se to ne !og nae individualne ra!like koje komuniciraju itraiti !ajednici/ Moda je to to mi kao pojedinci koji su u potra!i !a vie inclusive nainimakomuniciranja i koritenja tih tehnologija da to uini) Cell je !asigurno imao neke san !a ono

to je on elio da mu se tele-on iti) @ini mi se esto tei !a neke osjeaj jedinstva)

5ledajui unatrag kro! drugim kulturama i religijama postoji odavno je smisao svegapove!anosti i!me.u ljudi i prirode u oa duhovni i materijalni nain, sa udistima koji vjerujuu jednost sa svime, i ?ndijanci vjeruju da ako se i! !emlje koju mora dati neto natrag) U tomkontekstu !emlja vidjeti i! svemira nije io novi simol, ali vie potvrda neki osjeaj da je ve

postojao)

Moda, u !apadnoj civili!aciji, ilo je oilaenje oko svijeta, koja je prvi !asadio sjemegloalnoj !ajednici, !a stan svijetu ima mare, dok model svijeta sugerira da nema ruova i dasmo svi pove!ani njegova vrlo geometrija) ?ma smisla, dakle, da smo oduvijek eljeli da svijet

ude gloalno selo i da je McLuhan radi u tom idealu !ajednice see)Mondo 2000kaeMcLuhan: "@itanje McLuhan je kao itanje =hakespearea to i spoticanja na -ra!e koje


32/33

mislili su klieje,samo ovaj momak je napravio ih2#$$A: p)#%%() Moglo i se rei da jedaleko od toga to ga se, McLuhan jednostavno je imenovanje ve prisutan koncept) 1iui ogloalnom selu on stvara veu svijest o tom konceptu, a to opet stengthens ideal u ljudskimglavama) @ini se da je idealno da je 2poruka2 i McLuhan i!jave koje su 2masaa2) *ao to oneli: 2elektronsko doa2 je !apeaena 2cijelu ljudsku oitelj u jednu gloalnu plemena "#$%A:

str)()

+li ako smo se odvojiti od naina na koji je McLuhan i eljeli vidjeti svijet, ini sevjerojatnim da je svijet oplovili s vie carske ciljem na umu) ehnologija se danas koristi kako

i nam pomogli ra!umjeti na okoli i na taj nain ini nam se vie moi predvidjeti ikontrolirati ga) Ca kao to su pronala!ai novog svijeta vratio svoje raune, mediji kro! kojeujemo od doga.aja i nain na koji smo uti i vidjeti ih posredovan od strane onih koji vodekorporacije koje plaaju !a te tehnologije) 9idimo to se smatra 2vano2 !a nas da vidimo, iove odluke su esto daleko od toga u naim rukama) McLuhan pie: "Danas, elektronika iautomati!acija i oave!no da svatko prilagodi ogromnom gloalnom okruenju kao da jenjegov mali rodni grad" #$%: str)##() ;o, 2mali dom gradovi2 jo uvijek imaju eri-a koji 2ne

ele nikakve ne!nance u gradu2, a tu je i osjeaj da je tehnologija koja se koristi !apove!ivanje ljudi !ajedno tako.er koristi iskljuiti ljude koji su vidjeli kako je ne ude umogunosti dati nita !a !ajednicu ili koji moda ne dijele 2pravo2 vrijednosti tj) one vee!ajednice()+ko 2gloalno selo2 se pokrenuti s odre.enim skupom vrijednosti onda to ne i ilotoliko integriran u !ajednici kao asimilirani jedan, a to sa soom nosi i odra! 2Cig Crother2drutvu)

0pet potraivanja mnogi od onih koji koriste 2internet2 su da kao in-ormacija postaje lakodostupan smo ra!iti centrali!iranu vlast i posredovanje) Me.utim, in-ormacija nije

jednostavno paket koji se prikupljaju i prika!uju na ekranu, jer smo svi mi interpretiratiin-ormaciju u odnosu na nae individualno iskustvo) Da i komunikacijska tehnologija !ai!gradnju all inclusive gloalno selo sigurno svatko ima da ele ivjeti u tom selu) Ljudi samoda e prenijeti ono to ele komunicirati, a vlade su teko vjerojatno napraviti 2op =ecretEorld Eide Ee Fome 1age2) Mi smo jedini u mogunosti !a pristup odre.enim Bestranicama na internetu, koje su postavljene tu !a nas da vidimo i tu su samo kao mnoge Bestranice kao to postoje ljudi s raunalima) o ostavlja mnogo od svijeta u ra!voju i!vanseoskih !idina)

McLuhan ini se pretpostaviti da je cijela populacija svijeta je prikljuen na komunikacijsketehnologije u istoj mjeri) o moemo uti od ilo jednom sluaju u ilo kojem trenutku smoi!arali) Doista je to sve teko ne uti od svjetskih doga.aja, ak i ako, kao pojedinci mi ne

eli upaliti televi!iju ili odgovoriti na tele-on, mi smo in-ormirani od strane drugih koji rade,ali mi jo uvijek ne mogu pove!ati s ilo kim elimo ilo gdje u svijet)

Moda smo se polaganje temelja u gloalnom selu i na kraju svatko moe iti spojen prekoinklu!ivnog Beu, ali ak i ako svi smo ili pove!ani i svjesni nae ovisnosti ne i !nailo da

ismo svi mogli odmah upo!naju jedni druge i rijeiti nae proleme) ?mamo prolema sdovoljno ive !ajedno harmoniosl4 u gradovima i kao ljudi postoji osjeaj da mi samomoemo !nati ogranien roj ljudi i u ljudske ivotinjeDesmond Morris sugerira roj kao ioko #7G i tako iako je naa osona pleme prijatelj svianj se proirila diljem svijeta, kako miuope moemo osjetiti snaan osjeaj !ajednitva sa svim milijunima nama na ovoj!emlji/ 0simtoga moemo imati intimni odnos s ljudima putem tele-onske linije/ >a osonone vjerujem da moemo)


33/33

McLuhan pie: "novi elektroniki me.uovisnost ponovno stvara svijet na sliku gloalnomselu" #$%A: str) '#( ;jegov "image" je odra! naina na koji je tumai svijet i eli da ude, au 2

postmoderna 2osjeaj, moglo i se rei da je njegov pogled je tako opravdana kao to svi videsvijet kro! vlastitim oima na temelju vlastitih vrijednosti i uvjerenja) ?ma istine u tome to onkae, u smislu vee svijesti o gloalnom odgovornosti i svoju vjeru u liu anali!u o uincima

tih medija, ali on spada u svojim otvorenim generali!acije o prirodi ovjeanstva) Moda jemoj esej i treao imati pravo 2Ha!umijevanje McLuhana:) =u 5eneralisations ovjeka2

o je lako vidjeti !ato je McLuhan io popularan u suprotnom kulture e!desetih godina idanas opet usred raunalne revolucije, !a njegove ideje ouhvaaju ideal koji moda oduvijeks nama) ?ma li mogunost da, ako smo se previe vanosti u posti!anju idealistiki jedinstvenugloalno selo, mi moda i!guiti smisao naeg -i!ikog ovjeanstva i naeg identiteta i tako!aoraviti !ato smo komuniciranja uope) ;e vjerujem da smo negdje u li!ini gloalno selou smislu integrirane !ajednice i nisam siguran da kao ljudi koji smo ikada mogao doi donjega) Da i to postigli ismo imati puno komunicira ve!e, a do tada emo moda je napravio

prvi uvjetno kontakt s i!van!emaljskim ivotom i tako !apoeli dugo putovanje prema

2univer!alni !aseoku2)

A%) svianj #$$7

Reference

McLuhan, M) #$%&(:Razumijevanje medija) ;eB Iork: Mentor McLuhan, M) #$%A(: Gutenberg Galaxy) London: Houtledge J *egan 1aul

McLuhan, M) i 1) Kiore #$%8(: Srednja je masaa) ;eB Iork: Cantam

McLuhan, M) i 1) Kiore #$%(:Rat i mir u globalnom selu) ;eB Iork: Cantam

Morris, D) (Ljudska ivotinja

Hucker, H 9C i sur) 6ds)() #$$A( Svijet 2000) ;eB Iork: Farperollins

Documents

Globalno Selo