ISSN 1332-2036

StudenciGOD. XXVII. BOžIć, 2012. BR. 1. (51.)

www.studenci.hr

1

Dra

gi č

itat

elji

list

a St

uden

ci!

Božić 2012.

StuDenci 51

StudenciLIST žUPE SV. ILIJE U STUDENCIMA

GOD. XXVII. BOžIć, 2012. BR. 1. (51.)

Dragi čitatelji lista Studenci!

Z ovem se fra Danko Glibota. U Stu-dence sam došao iz Kijeva. Rodio sam se 11. prosinca 1944. godine u selu Slivnu. U svojoj svećeničkoj službi sam prošao, može se reći, čitavom Provincijom Presvetog Otkupitelja, a najveći sam dio svećeničkog života proveo u Makarskom primorju. Nastojao sam propovijedati riječ Božju kako bi svi oni koji slušaju shvatili da je najvažnije djelovati u životu kako bismo zadobili život vječni. To želim nastaviti i ov-dje u Studencima. No, čeka nas težak posao oblikovati svoj život prema Riječi Božjoj. To je posao za čitav život kako bismo dobili vječnu nagradu na nebesima.

Ovom prigodom osjećam potrebu za-hvaliti se mom predniku fra Jakovu Begonji na požrtvovnosti i zalaganju u župi sv. Ilije, a posebno u radu s djecom i mladima. On je predano nastavio i obogatio ono što je zapo-čeo fra Frano Bilokapić. Rađeno je mnogo na uređenju crkve i kapelica, ali i na duhov-noj izgradnji župe. Uz zahvalnost obadvoji-ci, fra Frani se molim za vječnu mu nagradu na nebesima, a fra Jakova neka Bog blago-slovi i prati na novoj dužnosti gvardijana u samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu.

Vama, dragi Studenčani, poručujem: Bog iznenađuje! On šalje svog sina jedino-rođenca da spasi svijet. To je veliki događaj jer dolazi kao dijete: za siromašne - razlog da povjeruju, za bogate i umne: da ga pre-poznaju kao sina Božjega. Sam Bog dolazi u susret čovjeku da ga oslobodi beznađa i smrti. To je, uistinu, veliki dan za čitav svi-jet. Zato možemo od radosti klicati jer nam se rodio Spasitelj svijeta. U to ime svima želim sretan i blagoslovljen Božić i Novu godinu!

2

Kris

t is

us -

slik

a B

oga

nev

idlj

ivog

aStuDenci 51

Božić 2012.

Krist Isus - slika Boga nevidljivoga

“M i ne samo da Boga spozna-jemo jedino o Isusu Kristu nego i same sebe spoznaje-mo samo po Isusu Kristu; život i smrt spo-znajemo jedino po Isusu Kristu. Bez Isusa Krista ne znamo ni što je naš život, ni što je naša smrt, ni što je Bog, ni što smo mi sami”, zabilježio je genijalni Blaise Pascal u svojim Mislima.

On tvrdi kako je Isus Krist ne samo ključ za spoznaju onoga što su čovjekovi život i smrt nego isto tako i ključ za spo-znaju Boga i sebe samih. A budući da nismo sposobni dobiti nikakvu pravu sliku Isusa Krista bez Svetoga pisma, Passcal nastavlja logično: “Bez Svetoga psima, koje ima jedi-no Isusa Krista u zreniku, ništa ne spoznaje-mo i vidimo samo mrak i pomutnju u Božjoj prirodi i vlastitoj naravi.”

Isus Krist jest jedina tema Svetoga pi-sma, poglavito pak evanđelja. Sve je usmje-reno prema toj osobi, sve k njoj teži, sve u konačnici služi tome kako u najzornijem svjetlu istaknuti tu osobu, njezinu pojavu, djela, riječi, učinke u povijesti, čovječan-stvu, pojedincima.

Tko nije ganut prekrasnim božićnim ugođajima, svom onom idilom koja prati najljepše doba godine kad čovjeku srce i nehotice drukčije bije, kad smo u iščekiva-nju darova ili pak druge darujemo, kada je sve u posebnom ozračju, kada na sve strane već od samoga došašća ulicama i trgovina-ma odzvanjaju božićne pjesme, uspavanke, kad sve poziva na nekakav drukčiji ugođaj nego inače? Sve u predivnim bojama, kuće i trgovi, svi se natječu oko vanjskog izgleda.

Međutim, je li to dovoljno za istinsko kr-šćansko, vjerničko slavlje Božića? Sve je to zapravo okvir, ukras za slavlje, ali se preče-sto zna dogoditi da imamo okvir bez slike. Tko je pak na slici, tko se slavi, tko je zapra-vo u žarištu zbivanja?

U Novom zavjetu se za Isusa kaže da je on “slika Boga nevidljivoga”, “prvorođe-nac”, u ljudsko lice urezani lik samoga Boga živoga. Kako to pojmiti? Je li moguće predo-čiti Boga nevidljivoga? Kako uopće predočiti nevidljivo? Nevidljivo jest i ostaje nevidljivo. Predočiti ili oslikati može se samo ono što je vidljivo - tako nam govore realisti. Međutim, to je varka. Već jedan dobar fotograf zna da je stvarnost daleko sadržajnija od onoga što ju prelama i bilježi kroz fotografsku leću. Po-glavito pak umjetnici. Mnogi su se okušavali upravo u tome da prikažu nevidljivu, ozbiljnu stvarnost života i svijeta. Ili pak glazba, od-nosno čovjekovi osjećaji, primjerice, ljubav. Istinski se može vidjeti samo srcem koje du-blje i dalje vidi od postojećeg vidljivog. Ono je kadro za nevidljivo, koje je jednako zbilj-no, kao i vidljiva zbilja.

Krist - slika Boga nevidljivoga. Ikona (eikon) stoji u grčkom izvorniku. Ikona nije bilo koja ili bilo kakva slika, nije preslika ili pak trenutak uhvaćen kamerom. Nemoguće shvatiti, ali je tu. U Starom zavjetu imamo zabranu prikazivanja ljudskih likova, Boga u ljudskom obličju, kako Božji narod ne bi otpao i otklizao u poganske običaje. Ovdje, kod ikone Boga živoga nije riječ o ljudskom, nego upravo Božjem djelu. Bog je sam stvo-rio među nama svoje remek-djelo koje ostaje tajna. Tajna ili misterij ostaje uvijek tajna.

3

Kris

t is

us -

slik

a Bo

ga n

evid

ljiv

oga

Božić 2012.

StuDenci 51

Zagonetka se može riješiti, oko nje se mu-čimo, ali pred tajnom čovjek treba pasti na koljena, pokloniti se, nekada čak i zanijemi-ti. Bog ostaje tajna, nevidljiva, prevelika za naše poimanje i naše oči, ali taj je Bog uti-snuo jednom zauvijek svoj lik i izražaj u ljud-skom obličju, na licu i u osobi Isusa Krista.

Stoga je Božić poruka za sve ljude, ne samo kršćane. Svi su ljudi predočeni i oslika-ni u Isusu Kristu jer je on prvorođenac svega stvorenja, sve je u njemu stvoreno. Dakle, cje-lovitost ili sveukupnost stvorenja. Nevidljivi Bog dolazi u vidljivom obličju, u svemu što jest, želi da ga tražimo i pronađemo. Stvoreni smo na Božju sliku i priliku i zato ta slika treba u nama zasjati. Odveć je ta slika zatamnjena suvremenom znanošću koja svodi čovjeka na rezultat evolucije iz nižih životinjskih vrsta. Jasno, ako se tako sitnozorski misli o čovjeku, onda je i slika o čovjeku sitna, bijedna. Evolu-cija čovjeka, zapravo, ponižava, izvodi iz ži-votinjskog svijeta, dok ga vjera prikazuje kao Božju sliku i priliku. Na nama je da odabere-mo što želimo biti i gdje tražiti svoje ishodište, svoj izvor te gdje smjestiti svoj uvir.

Kršćansko poimanje čovjeka revolucio-niralo je svijet. Stvaralo povijest. Predstavnici bogova i Boga nisu moćne životinje ni zvijez-de, ma kako “bogovski” bile moćne i snažne (prisjetimo se egipatskih božanstava oslikanih na hramovima u Luxoru ili pak asirskih i ba-bilonskih u Mezopotamniji!). Ni kraljevi nisu više predstavnici Boga, ni svećenici, nego upravo čovjek: Adam i Eva, svaki čovjek! Na svakome blista Božji otisak, svatko nosi u sebi Božji lik. Na Isusovu liku i licu sja zauvijek što je Bog s čovjekom nakanio i uplanio, što je htio stvarajući ga na svoju sliku i priliku. Da taj čovjek bude odsjaj u hramu ovoga svijeta. Tu je izvir čovjekova dostojanstva.

Sveti papa Leon dovikuje vjerniku: - Upoznaj svoje dostojanstvo, čovječe, i kad si već postao dionikom božanske naravi, ne-moj se grješnim životom vraćati na prijašnju podlost. Sjeti se koje li si glave i kojega li si tijela ud! Ne zaboravi da si izbavljen od

vlasti tmina i prenesen u divno Božje kra-ljevstvo! U Božjem utjelovljenju temelji se naše dostojanstvo, sloboda, jednakost, opće bratstvo svih ljudi. Svaki je čovjek - ne jedan više, a drugi manje, ne jedan vrjedniji, drugi nevrjedniji - svaki je čovjek slika i prilika Boga živoga. To je naše istinsko dostojan-stvo i veličina. To je naša bogolikost koja se očituje na Božić u Božjem čovjekoljublju.

Netko će uzvratiti kako je to idealna slika, a zbilja je sasvim drukčija. U njoj je, naime, čovjek čovjeku vuk, ne brat. Živimo u vremenu socijalnog darvinizma, tlačenja i porobljavanja malenih sa strane moćnih koji nemilosrdno odlučuju o ljudskim sud-binama. Živimo u vremenu koje je otjeralo Boga iz svojih životnih premisa nekamo u nekakav privatni prostor i kutak. Bog nema pravo glasa, Isus Krist se ponovno ušutkava, a svijet glavinja u potrazi za istinom, ciljem, smislom - zatvarajući oči i uši za ono što je davno rekao Isus, i učenicima privatno, i svijetu javno, a i pred carskim namjesnikom na svome suđenju.

U Isusu Kristu sve stvorenje nosi bo-žanski predznak: Božje utjelovljenje u ovom svijetu stavlja pred sve Kristov (pred)znak, nudeći nam životnu zvijezdu vodilju, koja nas sve poziva - kao i zvjezdoznance s Istoka - da tražimo novorođenog židovskog Kralja. I da mu se s njima poklonimo. Učini-mo li to, dobit će onaj zlatni okvir s početka pravu životnu sliku koja je kadra preobraziti naš život. I ne ćemo nikada moći dovoljno zahvaljivati za sve ovo što je Bog za nas uči-nio i što stalno čini.

dr. fra Tomislav Pervan

4

u p

rigo

di G

odin

e vj

ere

StuDenci 51

Božić 2012.

U prigodi Godine vjere

Vrata vjere

V jera je naša povezanost s Bogom i zato nas je Papa pozvao da učvr-stimo svoju vjeru, dopustimo da u nama djeluje milost Božja koja preobra-žava. Proći kroz vrata vjere, znači krenuti na put koji traje čitav život. On započinje krštenjem, po kojemu možemo Boga nazi-vati Ocem, a završava prijelazom iz smrti u vječni život, plod uskrsnuća Gospodina Isusa, koji je darom Duha Svetoga htio

učiniti dionicima svoje slave sve koji vje-ruju u njega.

Želimo li imati čvrstu vjeru, treba-mo otvoriti prostor u svome srcu Bogu da u nama može djelovati. To znači potpuno predanje Gospodinu. Da bismo to postigli, potrebna je molitva, a isto tako je potrebna čista duša. U ovoj Godini vjere trebamo is-pitati: kakva je naša vjera i što za nas znači Bog? Je li to za nas najveća vrijednost ili su materijalne brige zauzele njegovo mjesto?

Molimo Gospodina Boga neka ojača našu vjeru kako bismo uistinu bili njegova djeca.

Fra Danko

Izričem oslobađajuću presudu...

S loboda. Riječ o kojoj se danas u Hr-vatskoj malo razmišlja, a ona se sama pomalo uzima zdravo za gotovo. Ipak, u studenom se odavanjem počasti poginulim braniteljima i civilima Vukovara i Škabrnje na trenutak sjetimo ranih devedesetih i tih teških dana kada se ginulo za slobodu hr-vatskoga naroda. Ove godine, međutim, stu-deni se u potpunosti razlikuje od onih pret-hodnih godina. Događaj koji će se pamtiti, i nadam se ući u kalendare i udžbenike, jest

oslobađajuća presuda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

Da se prisjetimo, tužiteljstvo Haškoga suda, na čelu s Carlom Del Ponte, sastavilo je optužnicu u kojoj se generali Gotovina i Markač navode kao sudionici i provoditelji genocida nad Srbima. Temelj ovoj optužnici našli su u poznatim brijunskim transkrip-tima s brijunskog sastanka u srpnju 1995. godine na kojem su sudjelovali najviši dr-žavni i vojni dužnosnici. Na tom sastanku

5

izri

čem

osl

obađ

ajuć

u pr

esud

u...

Božić 2012.

StuDenci 51

razrađen je plan kojim se trebao osloboditi grad Knin, plan kasnije poznat kao operacija Oluja. Koristeći pojam “združeni zločinački poduhvat”, kako je opisana Oluja u optuž-nici, nisu optuženi samo generali Gotovina i Markač nego i čitavi državni i vojni vrh, elita suvremene hrvatske državnosti, i, na-ravno, kao vrhovni vojni zapovijednik sam predsjednik Franjo Tuđman.

Godinama je trajao sudski postupak protiv generala da bi u travnju 2011. godi-ne nakon objave prvostupanjske presude zavladala nevjerica u hrvatskome narodu. Naime, prvostupanjskom presudom Goto-vinu i Markača sud je proglasio krivim za sudjelovanje u združenom zločinačkom po-duhvatu te ih proglasio krivim za djela pro-gona, deportacije, pljačke, razaranja, uboj-stva, nečovječna djela i okrutno postupanje, ali oslobodio ih je odgovornosti za prisilno premještanje. Dodijeljene su im zatvorske

kazne od 24 godine (generalu Gotovini) i 18 godina (generalu Markaču). Novinski naslovi i komentari nakon presude poput “Osuđena je Hrvatska”, “Hrvatski branitelji su zločinci” i “Hrvatska je nastala na zloči-nu” nisu bili daleko od stvarnosti jer, zbilja, ako je vojna operacija kojom je oslobođen većinski dio okupiranoga teritorija Hrvat-ske proglašena zločinačkom, onda je nužno i Hrvatskoj priljepiti isti epitet. Generalovi odvjetnici tješili su i umirivali narod uvje-ravajući ga da je prvostupanjska presuda tek prvo poluvrijeme ove pravosudne utakmice te da će na žalbenom roku pravda pobijediti. Nisam siguran koliko je bilo onih koji su im istinski vjerovali, međutim, jedino što nam je preostalo je bilo čekati dan kada će Žal-beno vijeće donijeti svoju odluku.

Na odluku Žalbenog vijeća čekalo se godinu i sedam mjeseci, godinu i se-dam mjeseci vrijednih čekanja. Dana 16.

General na misi zahvalnici

6

izri

čem

osl

obađ

ajuć

u pr

esud

u...

StuDenci 51

Božić 2012.

studenog 2012. iz Haaga su se čule riječi suca Theodora Merona koje su se urezale u sjećanje svake Hrvatice i svakog Hrvata: Žalbeno vijeće nalaže da se Ante Gotovina i Mladen Markač odmah puste na slobodu i upućuje tajnika da s time u vezi poduzme potrebne korake. Riječi su to koje su oslo-bodile ne samo Gotovinu i Markača nego i svakog pojedinca koji je sudjelovao u Olu-ji, bilo u njenoj pripremi ili provedbi, a na poseban način skida ljagu s imena predsjed-nika Franje Tuđmana koji se poput Feniksa iz pepela podigao i ponovno stekao afirma-ciju koju zaslužuje. Nadalje, ovim riječima oslobođena je Hrvatska kojoj je suverenost i samostalnost konačno potvrđena i sada je neupitna.

Spontanost koju je pokazao hrvatski narod toga dana okupljanjem na glavnim trgovima gradova diljem Hrvatske, koji su

poput magneta privlačili uzbuđeno i rado-sno mnoštvo, pokazatelj je da nacionalni ponos nije zamro u našem narodu i da je i te kako živ. Slika Trga bana Jeličića nalikovala je na one s početka devedesetih kada je sva-ko hrvatsko uho pozorno slušalo riječi pred-sjednika Tuđmana i kada su se s ponosom vijorile na stotine i tisuće hrvatskih zastava. Na žalost, Franjo Tuđman više nije s nama, ali je očito još uvijek prisutan njegov duh koji nas je pozvao na zajedništvo i dostojan-stveno slavlje ove naše posljednje pobjede kojim je napokon zaokružen Domovinski rat. Potvrdili su to i svojim porukama ge-nerali u kojima su nas podsjetili da sada rat pripada prošlosti i da je potrebno okrenuti se budućnosti. Slijedile su zatim njihove za-hvale cijelom hrvatskom narodu na pruže-noj potpori te onda i institucijama hrvatske

General Markač među suborcima

7

izri

čem

osl

obađ

ajuć

u pr

esud

u...

Božić 2012.

StuDenci 51

države, Predsjedniku i Vladi, za koje su se oni borili.

Zaista je potrebno okrenuti se buduć-nosti i izvući najbolje iz cijele ove situacije. Hrvatsku više ništa ne sputava da postane ravnopravna u svakom pogledu s ostatkom Europe kojoj je oduvijek pripadala, a sada, i skorašnjim ulaskom u Europsku Uniju do-biva i potvrdu toga. Iako često kritizirano i dovođeno u sumnju, danas je vidljivo da se dugoročno isplatilo podržati rad suda u Haa-gu čijom je pozitivnom presudom završeno burno razdoblje moderne hrvatske povijesti. Haški sud koji djeluje pod okriljem Ujedinje-nih naroda, pokazao je nesumnjivu potporu i vjeru ove organizacije u nevinost Hrvatske.

Htio bih i posvetiti rečenicu ili dvije američkoj potpori te potpori židovske zajed-nice koje su očigledne i uvijek dobrodošle jer smo svjesni njihove moći i utjecaja u svijetu. Spomenut ću samo jednog američkog gene-rala, Waltera Huffmana, vojnog stručnjaka

i sveučilišnog profesora koji tvrdi da je op-tužba protiv Gotovine o prekomjernom gra-natiranju Knina presedan u međunarodnoj sudskoj praksi jer general Gotovina nije ni-šta naredio ili učinio izvan vojnih običaja ili konvencija. I, naravno, glavni sudac Žalbe-nog vijeća Theodor Meron koji je Židov, či-njenica je koja dovoljno govori sama po sebi. Nama preostaje dalje surađivati i razmjenji-vati znanja s državama Ujedinjenih naroda i Europske Unije kako bismo što prije i što bolje izgradili i dogradili rad naših institucija, da bi jednoga dana Hrvatska postala primjer drugim državama u ovom dijelu Europe.

Na kraju svega treba zahvaliti Bogu koji je poslušao i uslišao milijune hrvatskih molitvi, i sada su napokon Ante i Mladen okruženi svojom obitelji i svojim sugrađa-nima te uživaju u zasluženoj i neospornoj slobodi koju su svojim umom, srcem, krvlju i znojem stekli za čitavi hrvatski narod.

Marko Udovičić

Podrška prijatelja mnogo znači

8

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

Od Božića do Božića

Božić i njegova poruka

Javljam vam blagovijest, veliku radost: danas vam se u gradu Davidovu rodio Spa-sitelj - Krist, Gospodin.

Božić, posut snijegom s nebeskih vi-sina, svečano je i radosno obilježen u Stu-dencima. Izgradnjom modernih cesta i au-to-cesta uz pomoć Božju Studenci više nisu daleko od Splita, Zagreba, Rijeke….

Na svetoj misi ponoćki više od 350 Studenčana sudjelovalo je na euharistiji pje-vajući najsadržajnije i najradosnije hrvatske božićne pjesme.

– Čovjek je omiljen u očima Božjim i time mu je Bog dao vlast na zemlji da izgra-đuje bolji svijet. Čovjek, iz ne znam kojih razloga, okreće Bogu leđa. U ovoj svetoj noći čovjeku je poslan poziv i razmišljanje. Sveto pismo je posvećeno čovjeku. Bog je u

Svetom pismu nazočan toliko da opomene čovjeka da je stvoren na sliku Božju. Zato, svjetlost pođe u svijet. Zašto danas nema mira u svijetu? Čovjek hoće više - i biti nad drugim! To je razlog nemira u svijetu. Uspoređuje sebe s drugima, a onda postaje ogorčen i ohol. Čovječe, tvoje dostojanstvo nije bogatstvo, novac, grimiz, slava, već da si dijete Božje pozvano na mir i svetost. Sve drugo vodi u tamu. Kročim li u svjetlosti ili lutam tamom ovoga svijeta? Zato, dok u Bogu hodite, ne bojte se onih koji prijete, jer onaj tko je s Bogom, on ga ne ostavlja. Stoga živi u miru s Bogom, bez obzira kakvim ga zamišljaš. I što god da radiš i čemu god te-žiš, u glasnoj i zbunjujućoj bujici života, sa-čuvaj mir u svojoj duši. Uza sve poteškoće, napore i propale snove, ovo je ipak predivan svijet koji je Bog stvorio. Raduj se! Potru-di se da budeš sretan. Otvorimo svoj vrata

Studenačka zimska idila

9

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

novorođenom Isusu za svoj boravak - rekao je fra Jakov u svojoj ponoćnoj homiliji.

Na kraju svete mise u ime fra Ivice Udovičića, don Ivana Bilića i svoje ime, čestitao je sretan Božić svim Studenčani-ma u domovini i svijetu, a na poseban način onima koji trpe, koji su nepravedno zatvo-reni, našim generalima zatočenim u haškom zatvoru vjerujući da će svoj sljedeći Božić čekati sa svojim obiteljima i onima koji u samoći provode svoje staračke dane.

Nakon svete mise oživio je Franjevački trg i studenačke gostionice gdje se do dugo u noć božićalo i slavilo. Dnevnu božićnu misu predvodio je fra Ivica Udovičić. Iz-među ostalog je rekao:

- Božić slave i oni koji nisu kršćani zbog okruženja u kojem žive. Kao kršćani ne bismo smjeli dopustiti da nam bude po-ljuljana ona bitna božićna poruka koju tre-bamo širiti svugdje oko sebe. Novorođeni Isus je put i vedrina putokaza. Ne dopusti-mo da se mimoiđemo. Neka i vama, dragi Studenčani, Božić donese svjetlo da se ne priklanjate tami, neka vam donese radost da ne razmišljate o tuzi. Neka vam Božić bude blagdan, mira, izmirenja i ljubavi.

Vrijedni: Ivana Babić, Anđelka Udo-vičić, Zvonko Babić, Stipe Udovičić i Josip Šakić napravili su najljepše jaslice do sada. Skladno osmišljen prostor na površini od dvanaest kvadrata i visine četiri metra pli-jenio je pozornost svih. Poučne i sadržajne, privukle su desetke djece koja su se zajedno fotografirala za uspomenu i susret s novoro-đenim Isusom.

Sinoć kasno padao je snijeg a tempera-tura je pala ispod ništice. Sve su ceste bile zaleđene. I večeras kasno počelo je nanovo sniježiti. Pripremili smo se za Božić i neka bude bijel.

Danas od podne pada snijeg praćen bu-rom. Ceste se ne čiste te se čeka prestanak padalina. Nastave u školi sutra ne će biti. Ralica će čistiti samo one ceste kuda bude

moguće fizički proći. Meteorolozi su već nekoliko dana najavljivali padaline i pad temperature. I prošle godine smo napomi-njali da na nekim mjestima nije moguć pro-laz ralice.

Sve molimo za strpljivost i poziv da se uključe u akcije čišćenja nogostupa ispred kuća starijih osoba kako bi pješaci nesme-tano prolazili.

Studenčani za EU!

Na referendumu održanom 22. 1. 2012. za ulazak u Europsku Uniju na birališta do 19 sati odazvalo se 280 od ukupno 651 upi-sanog birača. Njih se 67 (59,64 % ) izjasnilo za EU, a 112 (40 % ) protiv Europske Unije.

Volju birača svakako treba poštivati, a mi sami moramo smoći snage i do ulaska u Europsku Uniju riješiti što je moguće više otvorenih pitanja koja nas koče za jedno sta-bilnije, pravednije i gospodarski oporavlje-no društvo.

Nezapamćeno snježno nevrijeme

Zbog krajnje niskih temperatura, snjež-nih oborina s visokim smetovima, ledom na prometnicama, olujnim nevremenom i po-sljedicama njegova djelovanja dva su tjedna mještani pokaz(iv)ali krajnju strpljivost. Uz ove nedaće otrpjeli su i dvodnevni nestanak električne energije i telefonskih veza.

Gotovo su cijeli Studenci bili zameteni snijegom.

Snijeg je normalna zimska pojava svugdje u svijetu osim u Hrvatskoj gdje ga se kroz medije prikazuje apokaliptično. Bombardirani informacijama: ‘odsječeni od svijeta’, ‘podijeljeni zadnji lijekovi’, ‘am-bulante ne rade’, ‘nastava prekinuta’, ‘nema dostave niti će je biti’, ‘pažljivo trošite

10

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

struju jer će nastati kolaps’ ... kod ljudi se stvara strah i pomalo panično stanje.

U našem se kraju od pamtivijeka spre-malo za zimu. Počinjalo se pripremom ogrjeva, svinjokoljom i kupnjom potrepšti-na kao da će zima i zametenost trajati mje-secima. I nikome to nije bilo čudno. Danas je to smak svijeta, kataklizma, sudnji dan.

Ovo je samo razlog više da se upitamo koliki smo vjernici, što to u životu radimo i kojem cilju stremimo. Postali smo lako-vjerni. Ne vjerujemo vlastitim očima. Više nam nije bitno kome je cesta prije očišćena - mome susjedu koji je možda bolestan ili nama. K tomu, čišćenje cesta i dolazak stru-je mjerimo minutama. Olako sudimo ljudi-ma koji se brinu za našu sigurnost. Dok smo mi u toplim domovima, oni riskiraju svoje živote da bi nam očistili ceste i popravili struju na -15 stupnjeva C i na orkanskoj buri.

Normalno nam je da to netko drugi radi, a mi sami ne ćemo i ne želimo biti solidarni. Znademo što bi oni trebali, ali ono što bismo mi trebali, ni u primisli ne spominjemo.

Studenčani su oduvijek bili ljudi topla srca i solidarni. Pomagati i pomoći drugima, to smo naučili otkada smo prohodali. Radnik i putnik namjernik oduvijek su nam bili kao svetinja. Tako je bilo i u ove snježne dane. Uključili smo se u akcije pomoći starim i nemoćnim ljudima. Pokazali smo im da nisu sami. Unijeli smo tračak nade u njihov dom.

Križem od svetoga Roka do svetoga Ilije

Nakon Velikog četvrtka na kojem je za vrijeme pashalne gozbe fra Jakov ustao, odložio misno ruho, uzeo ubrus, vodu i

Sibirski ugođaj u Musincu

11

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

praonik te dvanaestorici oprao noge, poka-zao je da je sluga pokoran. Za ljubav na koju je pozivao, rekao je, da ne traži iznimno po-trebite, one koji su u oskudici i one koji ne-maju. Istinska ljubav susreće samo ljude. Iz ovoga otajstva Vazma rođeni su sakramenti i Crkva. Prijenosom Otajstva i ogoljivanjem oltara ušli smo u misterij smrti Isusa Krista pred Veliki petak. S mladim križonošama, kojima je večer prije fra Jakov prao noge, i mnoštvom vjernika započeo je križni put posvećen svim Studenčanima i domovini Hrvatskoj. Fra Jakov je za ovu godinu uobli-čio hrvatsku povijest i patnju hrvatskog na-roda s biblijskim motivima i današnjicom. Od kneza Branimira, koji je obećao vjernost Svetoj Stolici, a papa Ivan VIII. na Uzašašće 879. godine zajedno ga s njegovim narodom blagoslovio i time potvrdio hrvatsku samo-stalnost, preko hrvatskog kralja Tomislava i njegove borbe protiv Mađara pa sve do

velikosrpske i komunističke diktature, pro-gona Hrvata i želje za svojom neovisnošću i državom do najnovijeg Domovinskog rata i u prolivenoj krvi stvorene Hrvatske.

Iza uvijek dirljivog otpjeva dr. Mari-ja Cikojevića i Muke po Ivanu te članova zbora,koji su se uživjeli u otpjev svojih ulo-ga: Kajfe (Vlade Udovičić), Petra (Marko Udovičić), Slugu (Matej Cikojević i Zvon-ko Babić) i Pilata (Ante Babić), fra Jakov se obratio vjernicima riječima:

- Razmatrati Muku ne znači učiniti neki pobožni praksis, već ući u otajstvo su-sreta Boga i čovjeka. Zapitati se ovog trena koju sam ja to ulogu odabrao u ovoj muci? S kim sam se poistovjetio? Kristova muka je prostor u kojem je razotkriveno nasilje koje obuhvaća i one koji su na vlasti i samu žrtvu. Jer, sudionici muke su oni koji su po-segnuli za silom, ali i oni koji ostaju nepo-kretni, indiferentni.

Vjernici ispod stoljetnog oraha

12

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

Na ovaj se dan ne posvećuje euharisti-ja, ali zato u čast križu bogoslužje zamje-njuje sakramentalno slavlje. Molili smo sveopće molitve: za Crkvu, papu Benedikta XVI., biskupa Marina Barišića, katekume-ne, Židove, one koji ne vjeruju, političare. U drugom dijelu ovog liturgijskog podsjećanja približavali smo se drvu križa sa željom da se poklonimo pred njim, klecajući i dodiru-jući koljenima pod a svojom dušom otajstvo Kristove muke i našega otkupljenja. Ljubeći križ i zagledajući se u rane Isusove, razmi-šljali smo do kamo uspijevamo vidjeti. Sva-ki je od nas imao u sebi mnoštvo pitanja, ali i strah pred Njegovim pitanjem: Puče moj, što učinih tebi ili u čemu ožalostih tebe? Kako mu odgovoriti: našom otuđenošću od brata čovjeka, našim papirnatim besadržaj-nim brakovima, zlobom i zavišću, lažima i krađom, nemoralom i porocima, našom dje-com koja su sve dobro koje je Bog stvorio zamijenila sotonskim facebookom, twitte-rom, flickr i scribd sadržajima i računalnim

komunikacijama. Prihvatila su cyber-sotonu koja ih vješto usmjerava na krivi put i pro-past. Roditelji, internet i sotonski poslužite-lji su najveće zlo koje tiho i bez vašeg zna-nja trajno oštećuje vašu djecu. Zato odgovor s križa ima svoju dužinu, širinu i dubinu kojom Krist svojim bolno raširenim rukama prihvaća svakog čovjeka u svoj zagrljaj. Da bi čovjeka mogao voljeti, trebaš ga pozna-vati, a Krist s drva križa to čini jer pozna našu ljudsku slabost i traži da sami uočimo koliko je bio ponižen kako bismo mogli za-voljeti njegovo davanje, sebedarje, za otkup naših grijeha.

Uronjeni u ove misli, razišli smo se iz studenačke prvostolnice koju je za ovu pri-godu Isusova groba i Svetohraništa uredio Zvonko Babić. Na Vazmenu subotu svi smo bili pozvani u 20 sati na paljenje ognja i bla-goslovu uskrsne svijeće i proslavu uskrsnu-ća Gospodinova.

Cvjetnica 1. travnja 2012.

Nakon prošlotjednog lijepog i sunča-nog vremena koje je izmamilo ljude na nji-hove njive i polja da dovrše sadnju proljet-nih kultura, na sam dan Cvjetnice zapuhala je jaka bura. Čak je i snijeg padao.

Na Studencima je snijega još ostalo od prošlog nevremena. Neobično vrijeme na veliki blagdan. Djeca su dan prije šetala po polju i brala proljetne cvjetove kako bi se po običaju na ovo ujutro umivala u cvijeću.

Procesija zbog lošeg vremena nije odr-žana. Blagoslov maslinovih grančica održan je u crkvi. Poslije blagoslova je započela sveta misa, Muku po Marku otpjevao je Fra-ne Bilić Prcić, zboraši su podijelili uloge iz Muke, a pjevali su i turbu.

- Evanđelist Marko donosi opis Kristo-ve muke kako ga je čuo iz Petrova propovi-jedanja. Petar, na kome je sagrađena Crkva,

13

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

nije zaboravio da je jednom zanijekao svoga učitelja. Njemu je znano da Duh Sveti može biti udijeljen i poganima. Isto tako učenici raspetog Krista ne moraju biti samo Židovi, poput Josipa iz Arimateje, već i stranci kao što je bio rimski vojnik - rekao je u svojoj homiliji fra Jakov osvrnuvši se i na aktualna zbivanja s našim narodom u vremenu u ko-jemu živimo.

Poslije svete mise vjernici su, bez obzi-ra na loše vrijeme, otišli na grobove svojih bližnjih i ostavili po jednu maslinovu gran-čicu što je još lijep običaj i veza između nas i naših pokojnika. Mjesto je danas bilo puno jer su nas posjetili Studenčani razasuti di-ljem Lijepe Naše i svijeta.

Otvorili devetnicu svetome Duji

Na poziv župnika katedrale posvećene Uznesenju Blažene Djevice Marije u Spli-tu (sv. Dujam) don Tomislava Čubelića, kapelnika katedrale don Šime Marovića i našega mještanina Frane Bilića Prcića de-vetnicu je otvorio naš mješoviti zbor.

Nama je bila čast, i povijesni događaj, da naš zbor prvi put nastupi u prvostolnici Splitsko-makarske nadbiskupije. Zdušno smo se pripremali jer smo se željeli pokazati u najboljem svjetlu.

Podrobnije o nastupu na str. 52.

Zbor župe sv. Ilije ispred katedrale sv. Dujma

14

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

Uskrs

Papa Benedikt XVI. je uputio svoje apostolsko pismo Porta fidei - Vrata vjere u kojem ovu i sljedeću pastoralnu godinu pro-glašava – Godinom vjere, zato ‘poziva na autentično i obnovljeno obraćanje Gospodi-nu, jedinom Spasitelju svijeta’.

Dragi Studenčani u Studencima i rasu-ti diljem svijeta, Uskrsnuće je rasvjetljenje tame smrti. Uskrsnuće je preobrazba smrti u novo postojanje, kao što i svjetlo preobra-žava tamu. Po krštenju smo postali dionici Božjega svjetla, života u uskrsnuću.

U trenutcima kada se svaki pokret pro-tiv života, u ime tzv. znanosti i antikonzer-vativnih razmišljanja, uzdiže iznad neba, udružimo se da ne budemo generacija koja će opjevati psalme sprovoda voljenoj zemlji i Crkvi u Hrvata. Sretnu pobjedu s Uskrslim nepobjedivim borcem za život. Neka i ovo-ga Uskrsa bude svjetlo - svjetlo u nama.

Ministrantski susret u Splitu

Ove je godine naša provincija organi-zirala susret ministranata u Splitu. Susret je započeo okupljanjem u 9 sati.

Prije početka euharistijskog slavlja dr. fra Šimun Bilokapić, gvardijan i profesor na KBF-u u Splitu, u crkvi je izrazio riječi

pozdrava i dobrodošlice okupljenim mini-strantima i njihovim voditeljima. Fra Šimun je potom rekao ministrantima:

– Ako slučajno nekome danas u glavi klikne da bude svećenik, fratar, časna sestra, nemojte lako odbaciti tu misao. Dobro je da se rodila u ovom samostanu i dobro je da imate uzor koji ćete slijediti, a to je otac Ante Antić i sveti naš otac Franjo.

Na kraju je o. gvardijan zaželio da se ministranti u ovom samostanu ponašaju kao u svojoj kući i izrazio svima dobrodošlicu rekavši:

– Dobro došli, uživajte i osjetite jedan franjevački duh i budite radosni. Nadam se da će ovaj dan uspješno završiti.

Potom je uslijedila sveta misa koju je predvodio fra Kristijan Stipanović. Posli-je toga bio je kviz za ministrante pismeni i usmeni dio, a za nj su se gotovo svi mini-stranti odlično pripremili.

Naše ministrante: Tomislava Udiljka, Matu Šakića, Karla Cikojevića i Grgu Ba-bića predvodio je prof. Ljudevit Cikojević.

Iza prigotovljenog ručka ministranti su mogli birati između raznovrsnih igara: pika-da, stolnog nogometa, stolnog tenisa, balota i potezanja konopa. Nogomet je ipak svima bio najdraži.

Prvopričesnici

U nedjelju 6. svibnja 2012. fra Jakov je u crkvu uveo četvero malih prvopričesnika i podijelio im Prvu svetu pričest.

Ulazeći svečano u crkvu svetoga Ilije, svaki od četvero prvopričesnika na svoj je način pokazivao radost susreta s Isusom. Puno je simbolike pokazano u crkvi kroz uskrsno svjetlo, urešene oltare i Dobroga Pastira kako čuva svoje stado - četvero ma-lih jaganjaca u prvopričesnicima - još je više naglašavalo Isusovu blizinu.

Obred Velikog petka

15

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

Ove je godine oltar bio najljepše ure-đen. Fra Jakov, kako već zna, obratio se svojim učenicima s jasnim i dječjem uzrastu prihvatljivim porukama:

– … danas ste svome Isusu obećali biti bolji. Obećali ste mu još čvršće život u vjeri, a posebno ljubav prema bližnjemu. Ja želim da takvi budete. Neka se vaša srca ne iskva-re. Za dobrim težite i dobru se radujte. Bu-dite dobri svojim roditeljima, Bogu i svome hrvatskom narodu.

Mješoviti zbor je posebno pripremao dječju misu i dječje šansone kako bi i na taj način pridonio veselijem i radosnijem ozračju.

Rodbina i prijatelji prvopričesnika uži-vali su u pripremljenim recitacijama, pri-nosu darova i zahvalama svima koji su ih pratili na ovome putu, a posebno njihovoj učiteljici Silviji Šitum.

Zahvalni su i velikom broju puka koji je nazočio svetoj misi.

Svim prvopričesnicima i njihovim roditeljima čestitamo i u molitvi Bogu preporučamo.

Blagdan Tijelova

Lipanj je mjesec Brašančeva, blagdan Tijelova, koji se nekada davno u Studenci-ma slavio vrlo svečano.

Uvijek se slavi deset dana nakon Du-hova. Fra Jakov je govorio o tome kako ovaj

Tijelovska procesija

Stipe Babić, Franjo Šakić, Antonija Bilić Matišić i Ivan Cikojević

16

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

blagdan podsjeća na posljednju Isusovu ve-čeru kada je ustanovljena sveta pričest. Bož-ja nas riječ izaziva da proročki razotkrivamo naume i odstupanja koja pokušavaju otrgnu-ti čovjeka od zajedništva s Bogom.

To je razotkrivanje povjereno Kristo-vim vjernicima. U procesiji kroz mjesto sudjelovala su i djeca koja su pred Presveti Oltarski Sakrament bacali latice cvijeća te ovu procesiju učinili još svečanijom.

Dan škole

Danas, 4. lipnja, u Školi je bio slavlje-nički dan – Dan škole.

U nezaboravnom prigodnom programu djeca su pjesmom i biranim riječima unijeli vedrinu i razigranost.

Svima se u ime djelatnika obratio rav-natelj Ante Češljar rekavši:

– Dragi učenici, roditelji, poštovane kolege i dragi Studenčani! Izobrazba do-nosi napredak, kulturu i civilizaciju, bez obzira na to što su uza nju katkada poveza-ne i neke negativne natruhe. Zato se snaga

naroda i razvijenost države mjeri prema stanju školstva. Hrvatska je dugo vremena bila pod tuđinskom vlašću kojoj je odgo-varalo da stanovništvo bude nepismeno jer je tada lakše njime upravljati. Ako je i bilo škola (obično u gradovima), one su bile na tuđinskom jeziku, a ne na materinjemu. U takvim su uvjetima svećenici bili jedini pro-svjetitelji, oni su otvarali nove škole i sma-njivali nepismenost. Takvo je stanje vladalo i u Imotskoj krajini sve do druge polovice 19. stoljeća kada je otvorena druga osnov-na škola u Krajini, i to baš ovdje na našim Studencima. Studenci su imali sreću da su prvo selo u Imotskoj krajini koje je dobilo javnu školu. Bilo je to godine 1867. kada je Ivan Udiljak na zahtjev Kotarskog škol-skog vijeća iz Imotskog otvorio u njemu prvu javnu mušku jednorazrednu školu. O početnim problemima škole, broju učenika, predmetima, školskim pomagalima i drugim pojedinostima nemamo nikakvih podataka jer je školska pismohrana izgorjela tijekom Drugog svjetskog rata. Što se onda zna? Zna se da je prvi učitelj bio Ivan Udiljak i da je škola otvorena Podgredom u privatnoj kući Babić Antunović. Iz te je kuće škola poslije

Priredba za Dan škole

17

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

premještena na nekoliko lokacija u selu sve dok se godine 1936. nije izgradila - dika i ponos sela - ova školska zgrada. Kako sam već rekao, zgrada je nastradala u II. svjet-skom ratu, točnije 1942. godine, i tada ško-la tri godine prestaje djelovati. Ponovno je otvorena 1945. godine, ovog puta u Grpče-voj kući u Dvorinama. Zahvaljujući velikim naporima mještana, godine 1948. obnovlje-na je školska zgrada u kojoj se i danas odr-žava nastava. Ovaj kratki povijesni pregled razvitka ove škole govori da imamo bogatu prosvjetnu tradiciju kojom se možemo po-nositi i po čemu smo prepoznatljivi.

Ovakvim prosvjetnim postignućem mogle bi se dičiti i razvijenije sredine od naše. U 145 godina djelovanja kroz ovu školu su prošli i stjecali svoja znanja mnogi đaci koji su u nastavku školovanja postigli zavidne rezultate. To je najljepša zahvala osnivateljima ove škole, svim njenim na-stavnicima i učiteljima te učenicima i ro-diteljima koji su svi skupa pridonosili radu i životu najvrjednije studenačke kulturne ustanove. Dao Bog da tako bude i ubuduće. ZATO - sretan rođendan, studenačka školo stara!

Presveto Trojstvo - blagoslov automobila

Svaki treći stanovnik Studenaca posje-duje automobil. Prometna je kultura dosti-gla zavidnu razinu, ali teško možemo izbjeći

nesreće zbog našeg nemara, tehničke nei-spravnosti vozila ili vožnje pod utjecajem alkohola.

Blagdan Presvetog Trojstva proslavljen je kod kapelice svetoga Nikole u Dvorinama pred kojom je služena sveta misa, a nakon ne obavljen blagoslov automobila.

Kapelica svetoga Nikole na razmeđu je putova prema Aržanu, Svibu i Vinici i ide-alno mjesto na koje Studenčani vole doći upravo na blagdan Presvetog Trojstva.

Svetu je misu predvodio fra Jakov Be-gonja u koncelebraciji s don Ivanom Bili-ćem. Župni zbor je pjevao ‘a capella’ zajed-no s vjerničkim pukom. Na svetu misu kod svetoga Nikole dođu vjernici iz Podjarma, Svibića i Vinice. Ovu kapelicu smatraju i svojom kapelicom pred kojom se pomole pri odlasku iz svojih kuća ili se Bogu zahva-le na povratku. Fra Jakov je u svojoj propo-vijedi naglasio jedinstvo Oca, Sina i Duha Svetoga koji vodi svetu Katoličku crkvu i narod u njoj. Bit našega katoličanstva je vje-ra u trojedinog Boga.

Svijet u kojem danas živimo, uvijek će nuditi narodu tjelesne požude i materijalno ga opterećivati oduzimajući mu slobodnu volju i izbor življenja bez grijeha. I misna čitanja koja se čitaju na blagdan Tijelova, govore o tome iz Čitanja knjige Ponovlje-nog Zakona:

… Danas, dakle, spoznaj i zasadi u srce svoje: Gospodin je Bog gore na nebu i ovdje na zemlji – drugoga nema. Drži nje-gove zakone i njegove zapovijedi koje ti da-jem danas da dobro bude tebi i tvojoj djeci poslije tebe; da dugo poživiš na zemlji koju ti Gospodin, Bog tvoj, daje zauvijek.

I Matej u svom Evanđelju govori:… Dana mi je sva vlast na nebu i na

zemlji! Pođite, dakle, i učinite mojim učeni-cima sve narode krsteći ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih čuvati sve što sam vam zapovjedio! I evo, ja sam s vama u sve dane – do svršetka svijeta.Blagoslov automobila

18

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

Katolička crkva slavi danas nedjelju i svetkovinu Presvetog Trojstva. Taj se blag-dan čini vrhuncem svih blagdana tijekom crkvene godine. On nas upozorava gdje je naš cilj i gdje je snaga našeg života, iz čega možemo razumjeti ljudski život i hod kroz povijest.

Bog je jedan. To je prva istina kršćanske vjere. No, taj je dan Bog u trima osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu. Bog je jedan ali trojstven. On je stalni proces, vrtlog savrše-ne aktivnosti u kojoj Bog Otac savršeno sebe spoznaje i tu spoznaju izgovara te tako odvi-jeka rađa svoga jedinorođenoga Sina.

Blagoslov automobila i zazive Gospo-dinu u pratnji ministranata učinio je fra Ja-kov obišavši na ovoj zaravni sve automobile.

Sa sakramentom potvrde kroz život

Nakon krunice u petak 25.5.svi su ovo-godišnji krizmanici bili su na susretu s dr. don Ivan Čubelićem koji im je podijelio sa-krament svete potvrde. Za ovu ih je prigodu pripremao fra Jakov. Pokazali su dobro zna-nje, ali su bili malo uplašeni. Prigodno slovo za ono što ih u životu očekuje, govorio im je don Ivan.

U nedjelju 27. 5. u 9 sati svečarska zvonjava označila je ulazak šesnaest mini-stranata i njihovih kumova u crkvu svetoga Ilije na euharistiju i podjelu sakramenta.

Na početku je msgr. don Ivana u ime svih krizmanika pozdravila Gabrijela Udiljak:

– …Stojimo ovdje pred Vama kao iza-slanikom našega nadbiskupa Splitsko-ma-karske nadbiskupije dr. Marina Barišića misleći na riječi današnje poslanice svetoga Pavla ‘Po Duhu živite, pa nećete ugađati po-žudi tijela!’ svjesni da današnja poročnost vodi moralnom relativizmu ovoga svijeta. No, mi se ne bojimo jer našu Crkvu vodi

Duh Sveti! Spremni smo primiti Duha Sve-toga i njegovih sedam darova. Gledamo i vidimo da se nakon krizme mnogi krizma-nici udalje i od Boga i od Crkve. Danas na raskrižju života, kada tražimo naše životne putove, preporučamo se u Vaše molitve, mo-litvu naših svećenika don Ivana i fra Jakova i čitave naše župne zajednice…

Dr. don Ivan Čubelić lijepo je naglasio u svojoj homiliji da ono što dobivamo da-nas od svojih kumova na dar je opipljivo, a ono što nam Gospodin na blagdan Duhova i sakrament potvrde dijeli, je životno. “Vi ste internet generacija i gotovo svi imate svoj facebook-profil. Lajkajte Gospodina! Nje-ga prihvatite na svome profilu, tako ne ćete robovati požudama tijela, već ćete primiti dobro.”

Na kraju svete mise u ime roditelja za-hvalio se A. Babić rekavši:

– … Pogledajte danas u naše roditeljske oči. U njima ima i pokoja suza radosnica, ali se u njima ogleda ljubav jer smo zahvalni Bogu što smo dočekali ovaj dan ne skrivajući ponos što ste tu među nama i što su naša dje-ca primila sakrament svete potvrde. U ovoj časnoj i ponosnoj župi svetoga Ilije u Studen-cima upućujemo molitve dragome Bogu da se na naš narod izlije sila Duha Svetoga i da ga preko svojih sedam darova vodi u svjetliju budućnost i bolji svijet…

Regis Denef u Aquariusu

14. lipnja u naše je malo mjesto dopje-šačio prvi ovosezonski turist i svojom origi-nalnošću zaslužio našu posebnu naklonost. Ime mu je Regis Denef i podrijetlom je, pogađate, Francuz. Na svom proputovanju svratio je i kratko se zadržao u Studencima. No, dovoljno da bismo mu posvetili ovu malu vijest.

Regis nije dopješačio iz Francuske, kako biste isprva mogli pretpostaviti, već

19

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

se “spustio” čak iz Varšave. Za takvu šetnju mu je trebalo samo nešto više od dva mje-seca. Ni u poljski velegrad nije dopješačio iz Francuske, nego se odlučio počastiti krat-kim letom iz susjednog nam Vijetnama gdje je prije toga boravio.

Ovaj vrlo šarmantni avanturist, kakav i priliči jednom Francuzu, ispričao nam je dio svog pješačkog iskustva o krajevima, ljudima i njihovim običajima. Providnošću ili slučajnošću naišao je na izvrsno raspolo-žene domaćine u caffe baru “Aquarius” gdje se upravo pratio nogometni susret Hrvatske i Italije. Bilo je odmah jasno za koju će re-prezentaciju Regis navijati. Kasnije nam je priznao kako nije veliki ljubitelj talijanskog nogometa. Kao najgostoljubiviji pokazali su se Luka Udovičić (Perkanov) i Josip Šakić (Bracin), obojica vrsni poligloti. Poput isku-snih turističkih djelatnika u vrlo su kratkom vremenu osigurali smještaj i hranu i sve ostale potrepštine koje su bile potrebne na-šem gostu. Kako je bio vrlo zanimljiv i neo-bičan sugovornik, potakao je dodatnu znati-želju naših ljudi. Tako smo doznali kako živi u malenom selu Fournol, nedaleko Lyona, i kako je sve do prije nekoliko godina ra-dio u višenacionalnoj kompaniji napustivši vrlo stresan posao zbog kojeg mu se naru-šilo zdravlje. Odlučio je, kako veli, odabrati bolji život putujući, ili bolje reći, hodajući po čitavom svijetu. U dijelu godine kad ne putuje, živi u drvenoj kući koja se nalazi u krošnjama drveta. Fasciniran prirodom na-šeg kraja i otvorenošću ljudi prema stran-cima, gotovo je ljubomorno zaključio da je Hrvatska u tom segmentu daleko ispred nje-gove domovine i da će se svakako još koji put vratiti i još bolje upoznati našu zemlju. Obećao nam se javiti putem elektroničke pošte i još jednom zahvaliti na gostoprim-stvu. Sve Studenčane poziva da prate njegov blog u kojem opisuje svoja putovanja i su-srete s različitim ljudima i kulturama.

Sve ostalo možete pronaći na stranici www.regisdenef.info.

Regisu želimo puno sreće u nastavku putovanja.

Klape razgalile publiku

Prvi pokušaj i do kraja uspio. Tako bi se mogao okarakterizirati prvi Susret klapa Dalmatinske zagore uoči blagdana Svetoga Ilije.

Za ovaj se susret potrudio dr. Mario Ci-kojević, a studenačka publika položila svoj prvi ispit. Bili su draga publika željna ova-kvih događanja. Crkva je bila odličan ambi-jent. U svom govoru fra Jakov je pozdravio ovakvo održavanje jer je u našemu mjestu za ovakvu priredbu najprikladniji sakralni prostor.

Do sljedećega bit će lijepo sjećati se večerašnjeg susreta.

Podrobnije na str. 61.

Uz Cantate do filharmonije

Samo Bog dragi zna, a možda i to doče-kamo da u našem mjestu ugostimo filharmo-nijski orkestar. No, koncert kakav je prire-dio 16. srpnja maestro Johann Schmelzer u našoj crkvi donedavna je bio nezamisliv.

Gospodin Johann Schmelzer doveo je svoj zbor i pokazao umijeće u sviranju, vo-đenju zbora, harmonizaciji. Htio je da njiho-va turneja započne baš u Studencima.

Puno to znači za naše mjesto i za sve one koji vole sakralnu i klasičnu glazbu. Program je dolično vodio Frane Bilić Pr-cić. Njemačkim zborašima priredili smo malu zakusku u crkvenom vrtu, nadajući se još kojem koncertu u budućnosti.

Evo dijela pozdravnog govora za nje-mačke glazbenike:

Sehr geehrte deutschen Freunde, Liebe Musiker, es ist mir eine Ehre euch in diesem heiligem Heim zu begrußen

20

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

und mich bei euch für das ausgezeichnete Konzert zu bedanken, Auch wenn wir an instrumentalische Konzerte gewohnt sind, damit meine ich vorwiegend Orgelkonzer-te, Gitarre und andere Instrumente, bleibt dieses musikalische Erlebniss dennoch in besondered Erinnerung, dank der exzellen-ten Ausführung und Instrumentalisation. Vielen Dank an unseren Johann der sich auch in diesen heißen Sommertagen bemüht hat seine Freunde mitzubringen. Im Namen aller beteiligten wünsche ich euch in Kroa-tien einen schönen Aufenthalt und bedanke mich noch einmal für diesen wundervollen sommerlichen Konzertabend.

Detaljnije na str. 53.

Devetnica Gospi od Anđela

Studenački je župnik pozvan propovi-jedati a bend mladih pjevati i pratiti misno slavlje zadnjeg dana devetnice uoči blagda-na Gospe od Anđela, zaštitnice grada Imot-skoga i Imotske krajine.

Odabranim starozavjetnim čitanjem i Ivanovim evanđeljem, fra Jakov je lijepo us-poredio vrijeme proroka Jeremije i kušnji u kojima je bio s današnjim vremenom kušnji

hrvatskog naroda, a posebice prvostupanj-ske presude našim generalima za koju drži da je duboko nepravedna.

Župnik župe svetoga Franje fra Zoran Kutleša zahvalio se na dolasku župniku, a posebno je pohvalio bend mladih koji je skladno i adekvatno ambijentu prilagodio li-turgijske pjesme uoči samog blagdana. Sve ih je pozvao na zajedničko druženje u samo-stansko dvorište.

Studenčani u finaluUtakmica između momčadi Studenci

i momčadi iz Katuna bila je jedna od naj-boljih. Do samoga kraja napetost i iščekiva-nje. Rezultat od 1:0 nije dugo stajao u korist Studenčana. Opušteni kakvi znaju biti (nit-ko ne zna zašto!), dobili su dva gola jedan za drugim.

Kad prime gol, polemiziraju kao da su na okruglom stolu ili panel-diskusiji a ne na nogometnom terenu.

Srećom ih je jedna odbijena lopta vra-tila ponovno u život. 2:2 je bila želja, ali mi-nutu nakon toga 3:2 za Katune. Razočarenje i pad u igri. Ipak pred sam kraj GOOOOOL!

Hvala Bogu i svetome Iliji!

Malonogometni turnir

21

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

S rezultatom 3:3 završila je utakmica. Kazneni udarci odveli su Studenčane u za-vršnicu. Zato poziv svima da sutra navečer dođete na TURNIR U PRAĆKANJU, a na-kon toga slijedi malonogometno finale.

Ne vjerujemo da će navijanje presuditi, ali treba pokušati…

Ivana Bilić i Mario Udiljak-pobjednici u praćkanju 2012.

Makar je srpanjska sparina primorava-la da Turnir u praćkanju bude što kasni-je, zbog malonogometne utakmice za treće mjesto morali smo turnir ranije organizirati. Najmlađi su došli među prvima i nestrpljivo čekali trenutak prijava.

Od ove godine, a razlog tomu je prigo-vor iz prošle, posebno je uvedena kategorija za žene. No, to se nije pokazalo dobrom od-lukom jer s prijavilo samo šest žena. Udalje-nost od mete bila je sedam metara.

Pola sata prije mogle su isprobava-ti praćke kako bi postigle što bolji rezul-tat. Rezultati su bili slabi, a u pripetavanju uspješna je bila Ivana Bilić.

Ivana je zasluženo odnijela prijelazni pehar, plaketu i tisuću kuna nagrade. Izo-stala je podrška publike jer žene, očito, nisu izazvale osobit dojam.

Na red su došli muškarci. Pola sata ispucavanja na mete ukazivalo je na dobre rezultate i neizvjesnost do kraja. Bilo je pri-javljeno tridesetak natjecatelja. Prije samog početka nakratko smo se prisjetili prošlogo-dišnjeg natjecatelja i jednog od nagrađenih pok. Mirka Mirkice Babića.

Ove godine za njega je pucao njegov sin Roko. U nekoliko krugova došlo se i do završnog pripetavanja u koji su ušli: Vjeko-slav Šakić, Miroslav Šakić, Mario Udi-ljak, Mario Babić i Roko Babić. Na žalost, Roko Babić i Vjekoslav Šakić su ispali. Za bod od drugoplasiranog prvi je bio Mario Udiljak. Zasluženo je pobijedio. Pripao mu je prijelazni pehar, plaketa i tisuću kuna.

Nagrade za žene i muškarce dodjeljiva-la je Sonja Wittkowsky-Šakić, naša suna-rodnjakinja koja živi u Njemačkoj.

Turnir je ove godine svakako trebao biti bolji i s više natjecatelja. Jesu li sparan dan i druženja bili razlogom lošijoj posjeće-nosti, ne znamo. Svakako, ovo je bio šesti

Publika na malonogometnom turniru

22

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

turnir po redu i pokazuje da svake godine imamo sve jače natjecatelje koji do pobjede dolaze s razlikom od samo jednog boda.

Svima koji su sudjelovali, a posebno ženama, zahvaljujemo do sljedeće godine.

Nakon praćkijade uslijedila je final-na utakmica između Studenaca i momčadi Intelekta-Split.

Već se od samog početka vidjelo da je Intelekt-Split, zreliji, puno nadmoćniji u igri. Publika koja je došla bodriti Studence, ostala je razočarana jer je očekivala barem počasni gol. Intelekt-Split pobijedio je re-zultatom 4:0. Mogao je i više. Treće mjesto pripalo je Lokvičićima.

Organizatori su za sve tri momčadi priredili večeru u školskom dvorištu. Cilj ovoga turnira je druženje i dobra zabava. U tome su uspjeli. Nakon ovoga turnira uslije-dila je utakmica u kavezu u Šakićima.

Izvrsno pripremljen teren s odličnim igračima bili su praznik za oči u dinamici ove utakmice. Ne zna se tko je pobijedio jer su igrači nakon utakmice jedva izišli s tere-na, a tako izmoreni nisu zapamtili rezultat.

Ilina privukla mnoštvo na Studence

Ilina. Vrućina. Procesija i misa. Der-nek i pečenje. Zabava i šport. Sve navedeno privuklo je mnoštvo Studenačana razasutih diljem svijeta na Ilinu u Studence.

Cijeli se dan moglo vidjeti puno naših prijatelja i susjeda iz Amerike i Kanade, iz Europe i Australije, iz Splita, Zagreba, Rije-ke, Osijeka i Vukovara. I neka! Tako i treba!

Došli su se pokloniti svome zaštitni-ku, svome svetome Iliji, s čijom molitvom i

Praćkaški veterani i mlade nade

23

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

zaštitom su se nekada davno uputili iz ovoga mjesta. Došli su sudjelovati u procesiji kroz mjesto koje je bilo posebno uređeno i okiće-no državnim stjegovima, pokazujući i tako osobitu svečanost ovoga događaja.

Sveta misa je za sve nas duhovna hrana koju je uz petnaestak koncelebranata pred-vodio prof. fra Jozo Grbavac, ravnatelj Fra-njevačke gimnazije u Sinju. Iz prve Knjige o Kraljevima koju je pročitao prof. Ljudevit Cikojević, Poslanice svetoga Petra apo-stola koju je čitao fra Eduard Sokol i pri-godnog Matejeva Evanđelja koje je pročitao fra Zoran Kutleša, fra Jozo Grbavac je u propovijedi rekao:

– Ova čitanja iz prošlosti, gotovo devet stoljeća prije Krista, aktualna su i danas. I da-nas živimo kao da Boga nema, klanjajući se kumirima poput boga Bala. Ondje gdje Boga nema, čovjek postaje idolopoklonik stvarima

i osobama. Čovjek postaje slijep za dimenzi-ju vječnosti. Strjelovitim utjecajima medija, političkih stranaka, horoskopa, reality pro-grama, čovjeku je jedino izvjesna smrt. Kada Bog nestane, prostor se napuni idolima.

Čovjek počinje vjerovati u svašta baga-telizirajući vrijednosti poput: pravde, pošte-nja, braka, obitelji i domovine. Božanstvo ili Bog je sve ono za što čovjek vješa svoje srce. Zbog osobnih ili društvenih slabosti, u kri-zi savjesti, života, nezaposlenosti … mnogi naivni kršćani svoju utjehu traže u sektama, new age i spiritizmu. Sotona je mnoge za-vela. U Hrvatskoj ima preko stotinu sekti. Zato se zapitajmo gdje će to djeca naučiti moliti ako se u obitelji ne moli; gdje će to oni dobro raditi i cijeniti ako ga u obitelji ne vide?! Zato je sveti Ilija i danas suvre-meni svetac. Moramo se vratiti kršćanskim i evanđeoskim vrjednotama koje su opstale kroz našu povijest.

Procesija na Ilinu

24

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

Sveti Ilija je mnogo štovan, a malo poznat. Treba nam sjajiti kao svjetlo i na-dahnuće. On je nadrastao svoje vrijeme. Za-hvalni Bogu za sve, a posebno za očeve i majke, molimo ga da nas čuva i da umijemo darivati milost na milost.

Nakon mise mnoštvo je svijeta prekri-lo studenačko groblje. U našoj je sredini na blagdan Svetoga Ilije biti sa svojim pokojni-ma posebno draga poveznica makar za neke to bio znakom provincijalizama.

Možda i jest, ali je ova provincijalnost simbol ljudskog života i jedinstvenosti. Der-nek u večernjim satima je prigoda popričati ‘nakon dugo vremena’, otići u gostionicu, zapjevati gangu. Kao nekad, tako zauvijek.

Dernek je bio odlično posjećen. Za svakoga se moglo pronaći ponešto original-no i pamtljivo. Sveti nas Ilija okuplja i čuva.

Sve informacije o nastavi i događanji-ma u Osnovnoj školi Studenci moći ćete od početka šk. godine naći na novoj mrežnoj stranici Škole koju izrađuje nastavnik infor-matike Hrvoje Ćatipović.

Adresa je www.os-studenci.skole.hr

Svečana sv. misa na Ilinu

25

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

Primopredaja župe Studenci

17. kolovoza 2012. godine u 11 sati izvršena je primopredaja u Župnom uredu svetoga Ilije u Studencima.

Primopredaji su nazočili gvardijan Imotski fra Kristijan Stipanović kao i ostali župnici Imotskog dekanata. Prekon-trolirane su sve župne matice: krštenih, vjenčanih, umrlih, kao i matice krizmanika i prvopričesnika. Pregledane su i predane knjige: stanja duša, blagajne i župnih zadu-ženja. Fra Jakov je predao i običajnik župe Studenci kako bi se novi župnik fra Danko Glibotić lakše snašao na novoj župi. Fra Ja-kov je župu Studence ostavio bez zaduženja i neplaćenih računa.

Fra Danko Glibotić je rođen 1944. godine u Slivnu kod Imotskoga. U Stu-dence dolazi iz župe Kijevo, a prije toga je bio gvardijanom franjevačkog samostana u Zaostrogu. Fra Jakov je prilikom primo-predaje posebno naglasio da se skrbi o listu Studenci kao važnoj poveznici između župe Studenci i raseljenih Studenčana koje list zbližava. Na to je fra Danko obećao kako će ga i dalje uz našu pomoć nastaviti izdavati.

Fra Jakovljev odlazak

Nakon primopredaje fra Jakov je or-ganizirao zajednički ručak za svoje kolege održavši im govor zahvale za razdoblje za-jedničkog rada i služenja narodu. U poslije-podnevnim satima napustio je župu Studen-ci u pratnji svojih susjeda i vjernika te otišao na novu dužnost - gvardijana samostana Gospe od Zdravlja u Splitu.

Hvala mu za zajednički devetogodiš-nji pastoralni rad u Studencima u kojima je ostavio dubok i neizbrisiv trag, posebno s mladima. Neka mu Gospodin i na novoj ob-vezi podari snage i mudrosti na dobro Crkve i hrvatskog naroda.

Sveti Roko - rastanak župnika sa susjedima

Na blagdan Svetoga Roka svetu je misu predvodio fra Eduard Sokol iz Imotskog.

Posljednji put na kapeli svetoga Roka zazvonio je i fra Jakov zajedno sa svojim ministrantima.

Mnoštvo koje je došlo na svetu misu, moglo je čuti zanosnog mladog redovnika kako zbori o životu svetoga Roka, nama i danas prihvatljivog.

– Ukoliko poznajemo život ovoga sveca, vidimo da je nebo približio ljudima. Nama danas govori o želji za promjenama.

Svima dovikuje da svaki dolazak na svetu misu mora biti promjena nabolje. Ukoliko to nije, sveta misa i molitva nisu djelovali na nas.

Promjene moraju biti nabolje s osje-ćajem za brata čovjeka, za svoga bližnjega. Ako to shvatimo i prihvatimo, bit ćemo is-punjeni milošću Božjom i prožeti spase-njem kada se sretnemo s Uskrslim - rekao fra Eduard.

Koncelebranti na svetoj misi bili su fra Ante Bilić i don Ivan Bilić. Svi oni koji nisu mogli doći na nedjeljnu oproštajnu

26

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

misu župnika fra Jakova, došli su mu se da-nas zahvaliti i s njim se oprostiti.

Fra Jakov je kao dobar domaćin po-častio sve koji su došli kod kapele svetoga Roka. Najmlađima je na ovoj žezi dobrodo-šao sladoled.

U poslijepodnevnim satima fra Jakov-ljevi susjedi, od Jurčevića, Podgrede, Prka, Dvorina do Vužića, napravili su zajedničku oproštajnu večeru, pokazujući time svoju privrženost fratru s kojim su dijelili dobro u posljednjih devet godina. Bilo je pjesme, gange i oproštajnih suza.

Oproštajna sveta misa od župnika fra Jakova Begonje

Nedjelja – 12 . kolovoza 2012.Devet godina bio je s nama. Devet go-

dina dijelio je dobro i zlo. Devet godina ut-kavao je ljubav, radost i veselje u naša srca. Naš župnik fra Jakov Begonja.

Otvoren, veseo, socijalno osjetljiv a djeci i mladima prihvatljiv, epiteti su koji krase fra Jakova. Došao je 2003. godine na-kon nama nezaboravnog župnika fra Frane Bilokapića. Uvijek je teško nekoga naslje-dovati a ne sjećati se prethodnika. Fra Jakov se i nije trudio puno u tome, dapače, volio je što se Studenčani sjećaju njegova subrata fra Frane.

Znao je da će i njega ovo mjesto prihvatiti.

Najjače fra Jakovljevo oružje bila je njegova propovijed. U devet godina svaki su put bile jasne njegove poruke upućivane djeci, mladima, starima i obitelji. U svakom je trenu imao spremljen odgovor. Stari za-vjet, Novi zavjet i evanđelje. Prožeto i ja-sno. Svima i svakome. Bio je siguran u sebe i vjerodostojan prema puku. Ljubio je naše mjesto kao i mi. Za bilo koju ideju bio je spreman. Nije stajao na putu, radovao se uspjehu. Kod njega nije bilo protivljenja već odobravanje. Kod njega nije bilo tuge već veselja.

Fra Jakovljeva oproštajna sv. misa

27

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

Mladi su mu bili posebno dragi ali i on njima. Svoje ekskurzije, ministrantske su-srete i izlete s fra Jakovom prepričavat će dugo u životu. Zboraše je posebno ljubio. Njima je uvijek davao podršku, častio ih i uživao u njihovu društvu. Veselio se proba-ma. Pastoralni rad u župi svetoga Ilije bio je životan i iskren, prožet pažnjom prema starima i nemoćnima. U nespokoju je trpio, ali je bio tankoćutan, s izuzetnom senzi-bilnošću često spominjao svetog Jeronima i njegove kušnje. U Studencima je ostavio pečat zrelog, znatiželjnog i osebujnog fra-tra. Teško je biti fratar, redovnik. Najčešće ste nakon svojih dnevnih obveza sami. Bez večere, bez posluge, bez topline riječi. Sami sa svojim Bogom.

Zato je veza između redovnika na župi nezaobilazna s vjernicima. Fra Jakov je svo-je duhovno smirenje našao na Studencima.

On je u običnim stvarima otkrivao ljepotu darujući je vjernicima. Nije mario za mate-rijalno. Tek onoliko koliko je nužno. Bio je sugestivan i dojmljiv. Za sve nas Studenča-ne bio je redovnik s upaljenom svjetiljkom koja krsti i raduje se životu i koja tuguje u našoj žalosti. Na današnjoj svetoj misi tre-balo je biti radosno i kako dolikuje svakoj euharistiji - svečano. Nije bilo tako. Bilo je sjetno, s grčom u grlu i sa suzama zahvale za ono što je fra Jakov u našemu kraju činio.

Nakon pozdrava Anđeo Gospodnji fra Jakov je između ostalog rekao:

- Trpjeli ste me devet godina, sjednite još malo da se oprostim od vas, dragog i nezaboravnog stada. Nisam spremao govor, govorit ću kako mi dođe zahvaljujući svima vama, svakoj obitelji, jer ste me svi srdačno primali i mom dolasku se radovali. Kada bih htio izdvojiti jedan, ali samo jedan, događaj

Ministranti s Ljudevitom i fra Jakovom

28

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

koji bih pamtio kao loš, ne mogu jer mi se nije dogodio. Od mog dolaska pa, evo, sve do moje oproštajne mise sve vas nosim u srcu i blago onome koji me nasljeđuje. Vi ži-vite svoju vjeru, vi ste odani Rimokatoličkoj crkvi i nadasve volite svog fratra. Posebnu pozornost sam posvećivao mladima od naj-manjih do studenata. Moja vrata su im bila uvijek otvorena i s njima sam bio iskren kao i oni sa mnom.

Ulagao sam u njih i stalno im govorio o domoljublju i ovoj prelijepoj zemlji Hr-vatskoj. Škola koju imate i nastavni kadar, dragocjeni su u odgoju vaše djece i pravi su dragulj u ovoj sredini. Uživao sam radeći s njima. Ministranti, župi zbor, čitači i vi, vjerni puče, svatko na svoj način ostavili ste neizbrisiv trag u mome pastoralnom radu u Studencima. Vas je milina imati. Kao župnik nikada se u ovoj župi nisam brinuo za bilo koji rad u crkvi jer ste vi sve to radili od ja-slica, Isusova groba, čišćenja, kićenja, lista Studenci, zbora, ministranata ili čitača. To ima samo u rijetkim župama.

Fra Jakov se u svome govoru prisjećao događaja i šaljivih zgoda, zahvalio svakome donatoru za pomoć župi i crkvi u Studenci-ma, kazavši na kraju da je njegovo srce puno Studenaca.

Kako je na dolasku započeo s kršte-njem-životom, tako je i na ovoj svetoj misi krstio malog Jakova Galića moleći Boga da u Studencima bude što više mladih života. U ime crkvenog zbora Marija Babić-Mika i Zvonko Babić predali su oproštajni dar, ručni sat i isklesani križ od zaglavnog kame-na jedne stare kuće kao poveznicu između svećenika i vjerničkog puka, između neba i zemlje.

Marija-Mika Babić tom mu je prigo-dom rekla:

- Dragi fra Jakove, svaki je rastanak te-žak. Nama je ovaj posebno težak. Ova ura koju Vam poklanjam, mjeri vrijeme, korake. Vi ne idete daleko. Naša ljubav i zahvalnost

prema Vama ne mjeri se kilometrima, već radosti života koju smo proveli zajedno s Vama. S Vama je stvarno bilo ugodno živje-ti, pjevati i moliti se. Nije bitno jesmo li mi zboraši pjevali ko’ grdelini, slavuji, vrapci ili vrane, bitno je da smo to činili iz ljubavi prema Svevišnjem. Zato, znajte, sve što ste radili ovdje, osjećali smo kao ljubav prema bratu čovjeku, a to je smisao naše vjere i na-šeg postojanja. Neka Vas Bog blagoslovi i čuva na novoj funkciji.

Nakon svete mise svatko mu je htio za kraj nešto reći, stisnuti ruku i zadržati se s njime.

Ministranti, njegovi osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti, svi koji su nazočili, htjeli su nešto pokloniti za kraj. Zaslužio je to fra Jakov koji nam je na kraju šimićevski zavapio – Bože, koji si me do ovog časa do-veo nevidljiv, vodi me i dalje koncu mojih želja!

Čestitka za Dan neovisnosti

8. listopada 1991. godine na sjednici Hrvatskog sabora održanoj u dramatičnim okolnostima u podrumu zgrade INA-e, nakon raketiranja Banskih dvora i očitog pokušaja atentata na prvog hrvatskog pred-sjednika dr. Franju Tuđmana i hrvatske predstavnike u Predsjedništvu i Vladi ta-dašnje SFRJ, donesena je Odluka o raski-danju državnopravnih sveza s republikama i pokrajinama bivše SFRJ. Ta je odluka bila izraz odlučnosti i spremnosti građana Hr-vatske da obrane svoje legitimno pravo na život u slobodi, miru i demokraciji. Bila je to i jasna poruka agresoru, ali i nesklonim međunarodnim čimbenicima, da je hrvatski narod jedinstven i da ga ne će pokolebati ni-kakvi pokušaji vojnih udara.

Hrvatice i Hrvati trebaju stalno imati na umu tisućljetnu težnju svoga naroda za

29

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

Božić 2012.

StuDenci 51

Na grobovima najmilijih

Vukovarsko groblje

30

Od

Boži

ća d

o Bo

žića

StuDenci 51

Božić 2012.

svojom državom. Država nije nešto imagi-narno. Nju čine ljudi. Zato, svatko na svoj način treba pokazati ljubav prema domovi-ni i svome narodu. Tim činom opravdat će svoju ulogu u društvu i pokazati razložnost postojanja Hrvatske kao države.

Svim Hrvaticama i Hrvatima čestita-mo državni blagdan - Dan neovisnosti sa željom da ga provedu u radosnom raspolo-ženju sa svojim najdražima te s molitvom za one koji su najviše zaslužni za našu neovi-snost - hrvatskim braniteljima!

Svim svetima i molitve za Dušni dan

– Čovjekova je budućnost da bude uvi-jek u Bogu. Slike koje se nalaze u biblijskim čitanjima za ovu svetkovinu, označuju oku-pljanje, blagdan, gozbu, sigurnost i mir koji će zauvijek trajati.

No, s drugima možemo zajedno živjeti jedino ako se znademo odricati i svakome davati njegovo pravo mjesto. Jedino tako i mi nalazimo Krista i idemo Božjim putem

- rekao je fra Danko okupljenim vjernicima na pučkoj misi u današnjoj homiliji u dup-kom punoj crkvi svetoga Ilije u Studencima.

Trajnu radost u Bogu imaju siromasi, oni koji tuguju, koji su progonjeni i koji su krotki. To je bila velika nada naroda Božje-ga tijekom njegove povijesti. I među nama ima siromaha. Susrest ćemo Krista ako se s njima povežemo, za njih se založimo i po-mognemo im naći nadu u Kristu.

Kišovito vrijeme nije omelo Studenča-ne nakon svete mise pohoditi grobove svo-jih dragih i vjernih. Sveta misa za mrtve slu-žena je u tri sata poslije podne procesijom i odrješenjem kod Središnjeg križa na novom groblju.

Duše Sveti, bdij nad našim učiteljima i učenicima!

– Ti, Duše Sveti, pohodiš duše vjerni-ka, Ti si tješitelj i blagodat Boga svevišnjeg, razdaješ nam sedam darova i od nas tjeraš dušmana. Nek ti je slava sada i uvijeke – tako je svetu misu za učenike i njihove na-stavnike Osnovne škole Studenci započeo župnik fra Danko Glibotić.

Svetu su misu moderirali zajedno s učenicima djelatnici Škole, učiteljica Silvia Šitum i vjeroučitelj Branimir Poljak. Fra Danko je u misnoj homiliji posebno nagla-sio učenje, ali i vladanje na koje treba pripa-ziti i do kojeg treba držati.

Posebno je danas molio Duha Svetoga da u odgoju hrvatske mladeži donese razbo-ritost nastavnicima, znanje učenicima i svu pažnju roditeljima. Gotovo su sva djeca i njihovi nastavnici nazočili svetoj misi, a dan prije imali su zajedničku ispovijed.

Bog je svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, zato ga molimo da u tom istom Duhu mislimo što je ljudskost i njegovoj se utjesi uvijek radujemo.

31

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

Božić 2012.

StuDenci 51

BogBog je u svemu.

U zemlji, u zraku, u vodi. Bog rijeku drži za ruku,

od izvora do ušća je vodi.Bez njega kiša ne bi imala

hrabrosti pasti, trava ne bi umjela rasti,

trešnja ne bi znala cvasti.Bog je u prirodi

što i šaptač u teatru. Ložač je u lokomotivi života

životnu potpaljuje vatru.Bog za ptičje seobe

predvodi laste. Bog je u svemu što je bilo,

što će biti, u svemu je što raste.

(Ulomak) Zvonimir Balog

Božićne čarolije

Svim na zemlji

Svim na zemlji mir, veselje,

Budi polag Božje volje!

To sad nebo navješćuje,

I glas s neba potvrđuje.

Dobre volje svaka duša

Grijeha neka već ne kuša,

Nego hvali, diči Boga,

Što je posla Sinka svoga!

Sinka svoga, Boga moga,

S Ocem, Duhom jednakoga,

Duhom Svetim začetoga,

Od Marije rođenoga.

32

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

StuDenci 51

Božić 2012.

Veselim se božićuVani je hladno. Vjetar zviždi mojim prelijepim zavičajem. Bliži se kraj prvog polu-

godišta. Djeca još naporno uče da bi dobila lijepe ocjene. Jutros su nas razveselile pune čizmice lijepih darova. Došla je Sv. Lucija. Moja smo mama posijale pšenicu u jednu bijelu zdjelicu, a potom je stavili na stol.

Badnji je dan. Duje i Roko su na badnjake urezali male križiće. Kad se tata vratio s posla, mama je pripremila maslinovu grančicu i čašu s blagoslovljenom vodom. Svi smo se okupili u našoj kući dok ju je tata blagoslovio. Potom je blagoslovio bakinu kuću, a zatim i stričevu. Tata nam je rekao da čestitamo susjedima u selu pa smo to i napravili. Otišli smo od kuće do kuće i svima čestitali Badnju večer. Večeras je ponoćka. Moja sestra Kata i ja još ne znamo što ćemo odjenuti dok se Grgo žali što je post. Svi smo spremni i idemo u crkvu. U crkvi je sve uređeno. U jednom kutu stoje čarobne jaslice dok jelke svijetle ledenim svjećicama. Kada smo došli kući, Grgo je jedva dočekao da pojede koji slasni kolačić. Malo poslije toga smo Grgo i ja otišli na počinak.

Ujutro smo se svi zajedno okupili oko božićne jelke i otvarali darove. Nakon ručka smo se išli sanjkati i grudati.

Zrinka Babić, VI. razred

Sveta noć-Matea Udovičić, V. razred

33

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

Božić 2012.

StuDenci 51

Grgo Babić, V. razred

Božić u mojoj obiteljiPaljenjem prve adventske svijeće započinju

pripreme za dolazak Božića. Četiri nedjelje, če-tiri svijeće na adventskom vjenčiću. Sv. Nikola dariva djecu, a na Sv. Luciju sije se pšenica za božićni stol. Uređuju se kuće i okućnice, a selo bliješti od mnoštva svijeća koje su predznak bo-žićnog svjetla. Kako se uređuju kuće i okućnice, božićni dani su dani da očistimo i svoje duše. Jaslice i kićenje božićne jelke su draži i veselje. Badnjak zasjenjuje sve prvotne događaje. Još ujutro mlađa djeca zajedno s ocem idu u šumu sjeći badnjake. Taj dan postimo, molimo, pjeva-mo božićne pjesme. Osobito je sretno kad se na ognjištu pale badnjaci. Misa ponoćka čeka mla-de i stare, one koji su u crkvi jednom godišnje i one koji su cijelu godinu. Ponoćka je svečana. Moli se i pjeva. Sva se lica sjaje i vesele rođenju malog Isusa. Božić je dan radosti i pomirenja. Čestitamo jedni drugima Božić. Kad bi svaki dan bio kao Božić, ne bi bilo ratova ni stradava-nja, ljudi bi živjeli u radosti, sreći i poštovanju.

Isus i jest došao na svijet da bi uklonio zlo i grijehe, a ljudima donio vjeru i nadu u vječni život.

Mate Šakić, VII. razred

Božić u StudencimaBožić je veliki kršćanski blagdan. Taj događaj nas podsjeća na rađanje Isusa Krista

prije dvije tisuće godina. Božićno vrijeme počinje prvom nedjeljom došašća. Svi s uz-buđenjem očekujemo prvi snijeg. Studenčani su upalili prvu adventsku svijeću. Djeca su počela bacati opasne petarde. Neki ljudi će biti usamljeni za Božić jer su siromašni, pa ne mogu uživati u svim radostima Božića iako to žele. Za Sv. Luciju sije se pšenica. Pšenica znači život i kruh naš svagdašnji. Sveti Nikola donosi darove za dobru djecu. Sa sobom vodi krampusa koji nosi šibe djeci koja ne slušaju roditelje. Badnjak je. Danas je posni dan pa se kućom šire mirisi bakalara. Cijelo je selo pokrio bijeli pokrivač. Na Badnju večer otac stavlja u vatru cjepanice s urezanim križem. Okupimo se oko kamina i molimo. Kasnije odlazimo na ponoćku. Na Trgu je parkirano mnogo automobila. Kip fra Anđela izgleda sretno jer je došlo mnogo ljudi. Crkva je svečana. Sve izgleda čude-sno. Ljudi se mole i sretni su jer slave Kristovo rođenje.

Ivana Bilić, VIII. razred

34

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

StuDenci 51

Božić 2012.

Mate Šakić, VII. razred

Volim Hrvatsku

Stoji GradStoji grad!Pod kišom čelika, ognja i smrti, gdje paklena sila svoj zadnji ples vrti, stoji grad!Stoji grad!Vječan k’o narod ponosno stoji, i posljednje dane dušmanu broji, Vukovar, Vukovar!!Iz majčinog krika sloboda se rađa, i uskoro bijela zaplovit će lađa do sunca.Iz krvi i bola niknut će cvijeće, i nikada narod zaboravit neće Vukovar!Stoji grad

Hrvoje Hegedušić

Moja domovina HrvatskaMoja je domovina meni najljepša na ovom planetu. Ona ima prekrasno Jadran-

sko more s tisuću otoka i otočića. Ima plodnu ravnicu u Slavoniji. Hrvatska ima puno znamenitosti. Najpoznatije su: Dioklecijanova palača u Splitu, Arena u Puli, crkva sv. Donata u Zadru, šibenska katedrala i grad Dubrovnik. Ima mnogo sportaša i sportašica: rukometaša, skijaša, nogometaša i svjetsku prvakinju u atletici Blanku Vlašić. Krase je nacionalni parkovi i parkovi prirode. Hrvatska je imala tešku prošlost. Imala je Domo-vinski rat u kojem je puno ljudi poginulo. Stradali su mnogi gradovi. Najviše je stradao grad Vukovar. Hrvatska ima lijepe obale, rijeke, jezera i planine pa je razvijen ljetni i zimski turizam.

Volim svoju domovinu Hrvatsku.Antonija Maras, VII. razred

35

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

Božić 2012.

StuDenci 51

Priča iz davnine

Jedne zimske bile noći

bura dere. Poginuće.

Svon žestinon se obara

na promrzle trošne kuće.

Uz peć baka priču spliće

da zabavi unučiće:

“Kasno momak vraća se sa sila,

razdraga se, priko polja piva.

Noć je litna, pun ga misec prati.

Ožednijo, na Zvizdu će svratit.

Kad na Zvizdu, a na Zvizdi vila!

Lipoton ga vila opsinila.

Lipa cura ko morska sirena,

a dva oka, dva draga kamena.

U vinčano ruvo odivena.

Lipote joj na daleko nema.

Zlatne vlasi po Zvizdi raspliće,

a niz Zvizdu noge magareće!

Kad je momak ugleda kopita,

uz Stećke je da nogama vitra.

Kući stiga, u postelju lega,

dugo logon od stra je zalega.

Meni moja baka kazivala

kad san bila, ko vi sada, mala.”

Marija Šakić, VIII. razred

Moja domovinaKada čujem riječ Hrvatska, odmah

mi se u glavi pojavi slika najljepšeg mora - Jadranskog mora. Hrvatska je puno propatila i mnogi su Hrvati u Do-movinskom ratu prolijevali svoju krv. Najviše je stradao Vukovar. Mnogo je bilo mrtvih ljudi. Bolnica u Vukovaru je bila srušena. Dubrovnik je napadan i s kopna i s mora.

Hrvatska je danas slobodna zemlja. Unatoč gospodarskoj krizi, Hrvatska je lijepa za život. Hrvatska ima puno zna-menitosti, osobito ostataka iz Rimskog Carstva. Ima puno muzeja. Naš glavni grad je Zagreb. Zagreb je jedan od ljep-ših gradova. Hrvatska može biti ponosna na svoje sportaše. Osvojili su mnoge trofeje i medalje. Hrvatska je poznata po nacionalnim parkovima i jezerima. Poznata su jezera Modro i Crveno u Imotskoj krajini. Ima i planina. Najveća je Dinara, a najslavnija Velebit. U Hr-vatskoj ima puno turista, osobito u Dal-maciji. Dalmacija je poznata i po pršutu. Rijeka je mnogo, a najpoznatije su: Du-nav, Drava, Sava i Cetina. U Puli postoji Arena koja je jedna od najbolje očuvanih znamenitosti Rima.

Ja volim svoju domovinu.

Kata Šakić, VI. razred

36

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

StuDenci 51

Božić 2012.

Ivan Babić, predškolac

PROLJETNI DANI

Proljeće je. Nakon kiše se izne-nada pojavila duga. Dolaze sunčaniji dani. Ptice selice vraćaju se s juga. Li-vade su prepune šarenog cvijeća koje svojim opojnim mirisom i ljepotom privlači kukce. Mnoge životinje se bude iz zimskog sna. Rano ujutro ka-pljice rose poput dragulja blistaju na suncu. Čuje se žuborenje studenačkih izvora. Zelene krošnje stabala tiho se njišu na povjetarcu. U zraku se osjeća miris proljeća. Kraj školske godine se bliži, zato su djeca sve veselija. Sun-ce je svojim toplim zrakama obasjalo moje Studence.

Martina Udovičić, VIII. razred

PROLJEĆE – JESEN

TRATINČICAJutros su tratinčice

u rosi umile lice.

Počešljale latice leptirom.

Zelene haljine pustile širom. Noge u zemlju

ukopale i Suncu se

dopale.Ljubica Balog

37

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

Božić 2012.

StuDenci 51

Josipa Maras,V. razred

SVIBANJSKA SLIKA STUDENACA

Nakon obilnog snijega ove zime stiglo je proljeće. Proljeće je krošnje posulo zelenilom. Razmaknulo je oblake i otkrilo skriveno sunce. Zaodjenulo je livade cvijećem i travom. U mom selu proljeće je zbilja čudno. Nekada je toliko hladno da planine, koje nas okružuju, potpuno zabijeli. Nagle promjene vremena utječu i na Studenčane. Jedan dan je vrlo sunčano, a sljede-ći dan već moramo oblačiti duge rukave. Djeca se vesele igri loptom. Dođu na školsko igrali-šte, a ono je mokro pa se moraju vraćati kući. Kad ujutro idem u školu, kapljice kiše su ukra-sile cijelu šumu. Sunce ih obasja pa izgledaju kao kristali koji rastu na stablima. Moj zavičaj je lijep u svakom godišnjem dobu, a posebno u proljeće.

Tonka Babić, VII. razred

JESENPožutjelo lišće i velike kiše

donijele su jesen u moj zavičaj. Dugo i sušno ljeto pomoglo je da priroda i prije same jeseni oboji šume i polja u šarene boje. Selo se probudilo jer je vrijeme pripre-ma za zimu. Bruje traktori i mo-torne pile jer su zadnji trenutci da se pripreme drva za nadolazeću zimu. Domaćice kisele povrće, a iz podruma dopire miris mladog vina. Šumske i poljske životi-nje također pripremaju hranu za hladne dane. Hodam hladnom šu-mom i mirišem trulo lišće dok mi magla prolazi kroz vlažnu kosu. Lagani povjetarac svira među stablima.

Mate Šakić, VII. razred

38

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

StuDenci 51

Božić 2012.

Antonija Udiljak, predškolka

JESEN

U MOM SELUTiho se i nečujno došuljala

jesen u moj kraj. Stabla je odjenula u

nova ruha različitih boja: žuta, smeđa,

narančasta i crvena. Nebo su prekrili crni

kišni oblaci. Jata ptica putuju u toplije kra-

jeve. Ljudi se polako pripremaju za hlad-

nije dane. Priprema se zimnica i ogrjev.

Iz dimnjaka u večernjim satima visoko u

nebo diže se dim poput neke vijugave

staze. Iz kuća se čuje cika i vika ve-

sele djece i zadovoljnih ukućana.

Grgo Babić, V.

razred

39

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

Božić 2012.

StuDenci 51

JESEN U MOM SELUKad sam se ustala, vidjela sam jesen. Vidjela sam ogoljele grane i lišće po travi.

Izašla sam vani. Počela je padati kiša. Uzela sam kišobran i pošla u školu. Vani je bilo jako hladno. Do škole sam gazila po šarenom sagu od lišća. Nebo su prekrili tmurni i teški oblaci. Ptice su počele graktati i bježati prema jugu. Iz kuća izlazi dim. Ukućani pripremaju zimnicu. Vani dopire smijeh obijesne djece. Spustila se noć. Večerala sam i otišla rano spavati.

Josipa Maras, V. razred

JESEN PROLAZI MOJIM ZAVIČAJEMPočela je jesen. Prošetala se i mojim zavičajem. Šetajući prirodom, uočila sam

promjene. Listovi biljaka su dobili smeđu boju, i polako otpadaju. Ljudi i životinje pri-premaju zimnicu. Ljudi pile drva i pripremaju se za hladnu zimu koja je sve bliže. Istina, još se oblače kratki rukavi i još se čuju cvrkuti ptica koje se vesele lijepom vremenu. Već sljedećeg tjedna u mom su se zavičaju vidjeli šareni kišobrani i šareni mantili. Dani su promjenjivi. Opet nakon nekog vremena sunce je raširilo svoje zrake poput cvijeta kad raširi svoje latice. Tijekom dana je toplo pa još mogu šetati sa svojim prijateljima i prijateljicama. Moje sestre i ja pomažemo roditeljima oko pripremanja zimnice. A zima će uskoro pred vrata.

Antonija Maras, VII. razred

40

istr

gnut

o iz

ško

lski

h za

daća

StuDenci 51

Božić 2012.

Ivana Jurčević, VIII. razred

Prva ljubavKad se zaljubim, srce mi jače zaigra.

Uzmem buket cvijeća i odem do njene

kuće. Lice mi se zacrveni, ali nesigurno

progovorim: “Sviđaš mi se. Morao sam ti

donijeti ovo cvijeće.” Ona mi se nasmije-

ši, zahvali i odnese cvijeće u svoju sobu.

Počastila me kolačima i onda sam sretan

otišao kući.

Ivan Šakić, II. razred

DA NIJE LJUBAVI…

ZaljubljeniJa sam se zaljubio prošlog lje-

ta. Išao sam teti i tada sam upoznao

zgodnu djevojčicu. Tako je počela

ova ljubavna priča. Imala je smeđu

kosu, plave oči i medene usne. Naše

zajedničko druženje je bilo slatko,

ali je trajalo kratko. Još uvijek je ne

mogu zaboraviti.

Ivan Udiljak, II. razred

Stipe Babić, IV. razred

41

Dan

za

pam

ćenj

e

Božić 2012.

StuDenci 51

Dan za pamćenje

Generali obranili sebe i Hrvatsku

16. studenoga se iščekivao s velikim strahom i zeb-njom. Noć uoči tog veli-kog petka održana su molitvena bdijenja u svim crkvama u Hrvatskoj. Ujutro u devet sati sastalo se Žalbeno vijeće Međunarod-nog suda za ratne zločine u Den Haagu i do-nijelo pravomoćnu presudu.

Kada je predsjednik Suda Theodor Meron pročitao da se pobija svih devet to-čaka optužnice i naložio da se generali Ante Gotovina i Mladen Markač odmah puste na slobodu, nastalo je neopisivo veselje pred Haškom sudnicom, a u Hrvatskoj u svim se-lima i gradovima od Prevlake do Vukovara. Hrvatske trobojnice i zastave pobjedničkih brigada opet su uzdignute visoko i ponosno na svim javnim okupljalištima diljem Hr-vatske. Zvonila su crkvena zvona. Veselili su se učenici i učitelji i u maloj studenačkoj školi. Kad se čula presuda, školsko zvono je prekinulo nastavni proces i pozvalo sve na slavlje. Bilo je i suza radosnica. Cijeli se dan pratio televizijski prijenos i čekalo generale da se vrate u domovinu.

U 18 sati služena je misa zahvalnica u prepunoj zagrebačkoj katedrali koju je pred-vodio kardinal Josip Bozanić, a generali su se pomolili blaženom Alojziju Stepincu. Istu večer generale je primio u svom Uredu i predsjednik Ivo Josipović koji se genera-lima zahvalio za sve što su učinili za svoju Hrvatsku.

Međunarodni je sud presudio da su ge-nerali Gotovina i Markač nevini, da Hrvatska

nije nastala na zločinačkom pothvatu, nego je vodila pravedan obrambeni rat koji joj je nametnut. Oluja nije zločinačka akcija, nego oslobodilačka i sjajno izvedena prema svim međunarodnim pravilima ratovanja. Nije bilo prekomjernog granatiranja Knina ni et-ničkog čišćenja srpskog stanovništva.

Ova je presuda sprala povijesnu ljagu s hrvatskog naroda i njegovih branitelja, ali i međunarodno priznanje pobjede Hrvata u Domovinskom ratu. Imena generala Ante Gotovine i Mladena Markača bit će upi-sana zlatnim slovima u hrvatsku povijest. Mi vjernici vjerujemo da nam je i ovaj put obilato pomogao dragi Bog kako bi istina i pravda izbile na vidjelo. Zato Bogu zahva-ljujemo što nas je izbavio iz velike narodne tjeskobe i nevolje, što je uslišao naše moli-tve, što nam je podario ovaj veliki dan slave i ponosa i što nam je vratio vjeru u bolju bu-dućnost države i naroda.

Petak 16. studenoga 2012. ne smijemo nikada zaboraviti!

Željko Bilić Centić

42

Sa s

ata

vice

vaStuDenci 51

Božić 2012.

Sa sata viceva

Pita učiteljica Pericu:

- Perice, što nam daje krava?

- Mlijeko!

- Što nam daje kokoš?

- Jaje!

- A što nam daje koza?

- Zadaću!!

- Znaš li što je peh?- Peh je kad u spavaćoj sobi nađeš hla-

če, a hlače ti tijesne.

Pita učiteljica:- Zašto ti, Perice, svaki dan kasniš u

školu?

- Zato što na cesti prije škole stoji znak na kojem piše: USPORI - ŠKOLA!

Igra se Perica s prijateljem, kad ugleda-še dvoje tek vjenčanih kako izlaze iz crkve.

- Vidi sad panike…- kaže Perica, priđe mladoženji i obrati mu se:

- Bok tata!

Pita učiteljica Pericu:

- Odakle dobivamo struju?

- Iz džungle, učiteljice!

- Kako to, iz džungle? - kaže učiteljica.

Pa, kad nestane struje, moj tata kaže:

- Koji je majmun isključio struju?

Učitelj predaje djeci o Newtonu i nje-govu zakonu gravitacije.

- I tako je on ležao ispod stabla jabuke kad mu je plod pao na glavu i rodila se ideja o gravitaciji. Zar to nije divno?

- Nešto važno niste uočili?! - upadne mali Ivica.

- Da je po cijeli dan sjedio u školi kao mi, nikad ne bi legao pod tu jabuku.

U muzeju Ivica sjedne u raskošni naslonjač.

- Dječače, ne možeš tu sjediti, to je na-slonjač Luja XV.

- Dobro, dobro, ustat ću mu se kad dođe.

Učenici VI. razreda

43

Pred

škol

ci

Božić 2012.

StuDenci 51

PredškolciDječje pismo upućeno Bogu

Dragi Bože, pišem Ti pismo�