Godina: 17 9 Odžak, 27. 11. 2015. godine

Godina: 17 Broj 9 Odžak, 27. 11. 2015. godine

SLUŽBENI GLASNIK

Godina: 17 Broj: 9

Odžak, 27. 11. 2015. godine

„SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE ODŽAK“

1

Na temelju članka 25. stavak 18. Statuta općine Odžak (“Službeni glasnik općine Odžak” br. 2/09), Odluke o općinskim priznanjima br. 01-01-6/03 (“Služeni glasnik općine Odžak” br. 1/03) i Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o općinskim priznanjima br. 01-01-117/05 (“Službeni glasnik općine Odžak” br. 1/05), Općinsko vijeće Odžak na XXIV sjednici održanoj dana 27.11.2015. donosi:

ODLUKU O RASPISIVANJU JAVNOG POZIVA

za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja općine Odžak

Članak 1

. Raspisuje se Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja općine Odžak.

Članak 2.

Javni poziv iz prethodnog članka ove Odluke objavit će se najmanje na službenoj web stranici i oglasnoj ploči općine Odžak.

Članak 3.

Postupak Javnog poziva temeljem ove Odluke provesti će Povjerenstvo za općinska

priznanja Općinskog vijeća Odžak.

Članak 4.

Sastavni dio ove Odluke je tekst Javnog poziva za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja općine Odžak koji će se objaviti na način utvrđen u članku 2. ove Odluke.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a ista će se objaviti u „Službenom

glasniku općine Odžak“.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE HERCEGOVINE

ŽUPANIJA/KANTON POSAVSKI OPĆINA ODŽAK

OPĆINSKO VIJEĆE Broj: 01-01-253/15 Datum: 27.11.2015.

PREDSJEDATELJ OV-a

_______________________ Jakov Ivanković,dipl.oec.


2

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON/ŽUPANIJA POSAVSKA OPĆINA ODŽAK- OPĆINSKO VIJEĆE Datum, ____________ Ur.br. 01-01-253/15

Na temelju članka 25. Statuta općine Odžak (“Službeni glasnik općine Odžak “ br. 2/09), te Odluke o općinskim priznanjima br. 01-01-6/03 i Odluke o izmjenama i dopuni Odluke o općinskim priznanjima br. 01-01-117/05) Općinsko vijeće Odžak objavljuje:

J A V N I P O Z I V za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja općine Odžak

U povodu 08.veljače/februara, Dana općine Odžak, pozivamo zainteresirane pravne i

fizičke osobe da podnesu prijedloge za dodjelu priznanja općine Odžak i to: • Povelja • Spomen zahvalnica • Zahvalnica • Počasni građanin

Prijedlog za dodjelu priznanja mogu podnijeti: vijećnici Općinskog vijeća, općinski

načelnik, političke partije, institucije, udruženja građana, Mjesni odbori i druge pravne osobe koje imaju sjedište na području općine Odžak.

Općinska priznanja se mogu dodijeliti: pojedincima, poduzećima, ustanovama, udruženjima građana i drugim pravnim osobama za:

• istaknut doprinos u Domovinskom ratu za obranu općine Odžak, • istaknut doprinos, uložen rad i sredstva u obnovi i izgradnji općine, • uloženo znanje, zalaganje i rad koji doprinosi ugledu općine, • moralne vrijednosti koje služe za primjer rada, suradnje, vjerske i nacionalne

tolerancije i demokracije.

Prijedlozi za dodjelu priznanja općine Odžak podnose se u pisanom obliku sa detaljnim obrazloženjem, sukladno navedenim kriterijima, najkasnije do 15.01.2016. neposredno putem općinske šalter sale ili poštom na adresu:

Općina Odžak-Općinsko vijeće Povjerenstvo za općinska priznanja

Trg br. 3 76 290 ODžAK

Nepotpune i neblagovremene prijave neće biti razmatrane.

PREDSJEDATELJ OV-a

______________________ Jakov Ivanković, dipl. oec.


3

Na temelju članka 15.stavka.1 alineje 3. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH " br. 49/06, 51/09), čl. 25. Zakona o proračunima u Federaciji BiH ("Službene novine F BiH" br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10, 25/12, 102/13, 9/14, 13/14) i čl. 25. Statuta općine Odžak ("Službeni glasnik općine Odžak" br. 02/09), Općinsko vijeće Odžak na XXIV. redovitoj sjednici održanoj dana 27. 11. 2015., donosi

O D L U K U o usvajanju Izvješća o izvršenju Proračuna općine Odžak

od I. do IX. 2015. godine

Članak 1.

Usvaja se Izvješće o izvršenju Proračuna općine Odžak od I. do IX. 2015. godine.

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke čini dokument - Izvješće o izvršenju Proračuna općine Odžak

od I. do IX. 2015. godine. Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku općine Odžak".

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

ŽUPANIJA/KANTON POSAVSKI OPĆINSKO VIJEĆE ODŽAK

Broj: 01-01-254/15 Datum: 27.11.2015.

PREDSJEDATELJ OV-a ______________________ Jakov Ivanković, dipl.oec.


4


ŽUPANIJA POSAVSKA OPĆINA ODŽAK

SLUŽBA ZA NABAVKU I ZAŠTITU SREDSTAVA I RESURSA

IZVJEŠĆE o izvršenju Proračuna općine Odžak

za period I-IX 2015. godine

Odžak, listopad/oktobar 2015. godine


5

Ekon. kod novi VRSTA PRIHODA PRORAČUN

ZA 2015. Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Ostvarenje I-IX/14

Indeks 4/6

1 2 3 4 5 6 7 I – PRIHODI I PRIMICI 4.733.059 2.289.630 48 3.420.908 66 UKUPNI PRIHODI 4.036.971 2.194.630 54 3.389.908 64 71 1. POREZNI PRIHODI 1.788.470 1.490.693 83 1.295.986 115 711 Porez na dobit pojedinaca i poduzeća 1.058 2.318 219 794 291 711100 Porez na dobit pojedinaca 0 0 0 0 0 711111 Porez na dobit od privr. i profes. djelatnosti 416 2.201,46 529 312 705 711113 Porez na osn. autor.prava,patent, teh.unapr. 0 0 0 0 0 711114 Porez na ukupan prihod fizičkih osoba 0 0 0 0 0

711115 Porez na prihod od imovine i imovinskih prava

642 116,24 18

482 24

711200 Porez na dobit poduzeća 0 0 0 0 0 711211 Porez na dobit 0 0 0 0 0 711900 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 0 0 0 0 0 711910 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 0 0 0 0 0 713 Porezi na plaće 412 452,10 109 309 146 713111 Porez na plaću i druga osobna primanja 97 430,18 443 73 589 713113 Porez na dodatna primanja 315 21,92 6 236 9 714 Porezi na imovinu 89.428 80.833 90 67.070 120 714111 Porez na imovinu od fizičkih osoba 20.315 13.106 64 15.236 86 714112 Porez na imovinu od pravnih osoba 1.116 3.140 281 837 375 714121 Porez na naslijeđe i darove 5.005 5.370 107 3.753 143 714131 Porez na promet nepokretnosti fizičkih osoba 44.574 36.990 82 33.431 110 714132 Porez na promet nepokretnosti pravnih osoba 18.418 22.226 120 13.813 160 714191 Ostali porezi na imovinu 0 0 0 0 0 715 Domaći porezi na dobra i usluge 1.109 1.296 116 832 155

715100 Por. na prod. dob. i usluga, ukupni prom. ili dod. vrijedn.

0 77

0 0 0

715131

Porez na prom.proizv.iz tarif. br. 1.Tar.por.na prom. proiz.osim proiz. Iz tac.19 i 11Pravilnika

0 77

0

0 0

715132 Porez na promet proizvoda iz tarifnog broja 2. Tarife

0 0 0 0 0

715137 Kaznena kamata 0 0 0 0 0 715140 Porez na promet usluga 0 778 0 0 0 715141 Porez na promet usluga 0 778 0 0 0

715143 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba

0 0 0 0 0

715144 Porez na potr.u ugostit.od fizičkih osoba 0 0 0 0 0 715200 Porez na promet posebnih usluga 1.109 440 39 832 52 715211 Porez na dobitke od igara na sreću 1.109 440 39 832 52 715900 Ostali porezi na promet proizv. i usluga 0 0 0 0 0

715913 Porez na promet energenata iz tarifnog broja 2. Tarife poreza na promet proizvoda

0 0

0

0 0

715914 Porez na prom. osn. proizv. polj. ribar. i pr. iz tar. br. 2. Poreza na prom. proizvoda 0 0 0 0 0

715915 Porez na prom. osnov. proizv. za gradjevin. iz tarif. br. 2. Tarife por. na promet proizv.

0 0 0

0 0 716 Porez na dohodak 294.655 281.018 95 213.067 131

716111 Prihod od poreza na dohodak fiz.osoba od nesam.djelatnosti

220.000 167.659 76

157.075 106

716112 Prihodi od poreza na dohodak fiz.osoba od samo.djelatnosti

11.021 9.884 86

8.267 119

716113 Prih. od poreza na doho. fizič.osoba od imovine

8.885 6.703

75

6.664 100

716114 Prih.od porez.na doh.fiz.osob.od ulag.kapitala 0 0 0 0 0


6

Ekon. kod novi VRSTA PRIHODA Proračun

za 2015. Ostvarenje

I-IX/15 Indeks

4/3 Ostvarenje

I-IX/14 Indeks

4/6

1 2 3 4 5 6 7 716115 Prihod od poreza na dohod.fiz.lica na dobitke 4.259 11.108 260 3.195 347

716116 Prihodi od poreza na dohod. od drugih samostalnih djelatnosti

41.573 29.793 72

31.180 95

716117 Prihod od poreza na dohodak po konačnom obračunu

8.916 55.869

626

6.687 835

717 Prihodi od indirektnih poreza 1.401.808 1.121.175 80 1.013.914 110

717131 Prihodi od indir. poreza koji prip.direkciji cesta

171.869 139.113

80

128.902 107

717141 Prihodi od ind. poreza koji prip. općinama 1.229.939 982.063 80 885.012 110 719 Ostali porezi 0 3.600 0 0 0 719111 Ostali porezi 0 3.600 0 0 0 719112 Porezi na reklamu 0 0 0 0 0 719113 Porezi na tvrtku 0 0 0 0 0

719114 Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća( zaostale obveze)

0 0 0 0 0

719115 Posebni porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu (zaostale obveze)

0 0 0 0 0 719116 Porez na potr.u ugost. od pravnih osoba 0 0 0 0 0 719117 Porez na potr.od fiz.osoba 0 0 0 0 0 72 2. NEPOREZNI PRIHODI (721+722+723) 1.171.600 533.610 45 1.018.107 52

721 Prih.od poduz.aktivn.i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika

170.000 12.809

7 14.143 90

721.1 Prihodi od nefinancij. javnih poduzeća i finan. javnih institucija

140.000 12.809 9 14.143 90

721112 Prihodi od davanja prava na ekspl.prirodnih resursa, patenata i autorskih prava

0 0 0 0 0

721121 Prihodi od iznajmljivanja poljop.zemljišta 120.000 1.106 1 7.790 14 721122 Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora 20.000 11.703 58 6.353 184 721.2 Ostali prihodi od imovine 30.000 0 0 0 0

721239 Ostali prihodi od imovine – prodaja zemljišta , poslovne zone i zgrada, i stanova

30.000 0

0

0 0

722 Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga 972.274 502.632

52

981.970 51

722.1 Administrativne takse 175.000 110.861 63 136.919 80 722131 Općinske administrativne takse 175.000 110.861 63 109.275 101 722132 Opće administrativne takse-katastar 0 0 0 27.644 0 722.3 Komunalne takse 460.000 146.947 31 644.576 22 722321 Općinska komunalna naknada 300.000 29.301 10 485.428 6 722322 Općinska naknada za istaknutu tvrtku 160.000 117.646 73 159.148 73 722.4 Ostale proračunske naknade 140.199 83.914 59 83.755 100 722433 Naknada za uređenje građ.zemljišta 40.000 18.436 46 16.542 111 722434 Naknada za koriš.građ.zemljišta- renta 42.063 33.459 79 31.547 106

722436 Nak.po osnovu tehn.preg.građ.objekata i ostalo

18.136 5.043 28 13.602 37

722463 Nak.za zauz.javnih površina-kafe,rest., pijaca 40.000 26.976 67 22.064 122 722.5 Posebne naknade i takse 177.802 157.908 88 102.265 154 722516 Naknada za vršenje usluga iz oblasti katastra 65.374 54.371 83 21.386 254 722530 Cestovne naknade 0 0 0 0 0 722531 Naknada za upor. cesta za vozila prav. osoba 21.145 17.414 82 15.859 109 722532 Naknada za uporabu cesta za vozila gradjana 51.283 39.436 76 38.462 102 722581 Posebna nakn. za zaštitu od prir. i dr. nesreća 40.000 46.687 116 26.558 175 722583 Naknada za vatrogasne jed.iz prem.osiguranja 0 0 0 0 0 722584 Naknada za vatrogasne jed. funkc.prem.osig. 0 0 0 0 0 722585 Naknada za profesionalne vatrogasne jed. 0 0 0 0 0


7


za 2015. Ostvarenje

I-IX/15 Indeks

4/3 Ostvarenje

I-IX/14 Indeks

4/6

1 2 3 4 5 6 7 722.6 Prihodi od sopstvene djelatnosti 0 0 0 0 0 722.7 Neplanirane uplate - prihodi 19.274 3.000 15 14.455 20 722719 Ostale neplanirane uplate-trošarina za lož ulje 19.274 3.000 15 14.455 20 723 Ostali prihodi 29.326 18.168 62 21.994 82 723132 Ostale novčane kazne 0 1.300 0 0 0 723139 Ostali prihodi 29.326 16.868 57 21.994 76 732 3. PRIMLJENI TEKUĆI TRANSFERI

573.645 160.114 27

186.144 86

732110 Transferi od ostalih razina vlasti 0 0 0 0 0 732112 Primljeni transferi od Federacije 333.500 0 0 53.735 0 732114 Primljeni transferi od kantona 240.145 160.114 66 132.409 120 733 DONACIJE 503.256 10.212 2 890.391 1 733111 Donacije od fizičkih osoba-domaće 960 0 0 720 0 733112 Donacije od pravnih osoba-domaće 500.000 10.212 2 791.190 1 733121 Donacije od stranih fizičkih osoba 2.296 0 0 1.722 0 733122 Donacije od stranih pravnih osoba 0 0 0 96.039 0

742 KAPITALNI TRANSFERI OD OSTALIH RAZINA VLASTI 0 0 0 0 0

742112 Primljeni kapitalni transferi od Federacije 0 0 0 0 0

742114 Primljeni kapitalni transferi od kantona

0 0 0 0 0 81 KAPITALNI PRIMICI 523.000 95.000 18 31.000 306 811.100 Primici od prodaje stalnih sredstava 0 0 0 0 0 811.111 Kapitalni primici od prodaje zemljišta 0 0 0 0 0 811.114 Primici od prodaje vozila 0 0 0 0 0 811.900 Ostali kapitalni primici 523.000 95.000 18 31.000 306 811.900-11 Kapitalni primici od Federacije 0 70.000 0 31.000 225 811.900-12 Kapitalni primici od ostalih razina vlasti 300.000 25.000 8 0 0 811.900 Kapitalni primici od Kantona 223.000 0 0 0 0 814331 Primici od zaduživanja 0 0 0 0 0

810 NEUTROŠENA SREDSTVA ZA INVESTICIJE

173.088 127.046 73 0 0

Preneseni višak prihoda 0 0 0 0 0


8

Ekon.

kod novi

VRSTA RASHODA

Proračun za 2015.

Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Ostvarenje

I-IX/14

Indeks

4/6 1 2 3 4 5 6 7

II- RASHODI I IZDACI 4.733.059 2.881.041 60 2.593.553 111 UKUPNI RASHODI 3.758.059 2.610.890 69 2.388.785 109 600 TEKUĆA PRIČUVA 25.000 18.300 73 23.250 78 600000 Tekuća pričuva-načelnik 25.000 18.300 73 23.250 78 611 Bruto plaće i naknade 1.036.120 737.271 71 811.220 90 611100 Bruto plaće 873.448 613.809 70 703.256 87 611200 Naknade troškova zaposlenih 162.672 123.462 75 107.964 114 612 DOPRINOSI POSLODAVCA 95.613 64.450 67 73.842 87 612100 Doprinosi poslodavca 95.613 64.450 67 73.842 87 613 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 923.411 646.342 70 797.777 81 613.1 Putni troškovi 17.500 10.810 62 6.552 164 613100 Putni troškovi (dnevnice, smještaj) 17.500 10.810 62 6.552 164 613190 Ostale naknade putnih i drugih troškova 0 0 0 0 0 613.2 Izdaci za energiju 232.558 161.581 69 168.235 96 613200 Izdaci za energiju ostalo 0 0 0 0 0 613211 Električna energija 35.000 21.199 60 23.166 91 613213 Lož ulje 30.000 16.750 55 19.400 86 613214 Javna rasvjeta 167.558 123.631 74 125.668 98 613.3 Izdaci za komunalne usluge 52.410 30.561 58 29.376 104

613300 Izdaci za kom.usluge (voda, kanalizacija smeće)

5.000 7.370

147

3.276 224

613321 Izdaci za rad kolektora 10.000 0 0 0 0 613322 Izdaci telef.i poštanskih usluga (PTT) 29.410 16.919 57 22.057 76 613323 Izdaci za usluge održavanja čistoće 3.000 375 12 281 133 613329 Ostale komunalne usluge 5.000 5.897 117 3.762 156 613.4 Nabavka materijala 34.087 23.918 70 24.188 98 613400 Nabavka materijala i sitnog inventara - ostalo 6.500 2.115 32 4.537 46 613410 Uredski materijal 17.880 9.770 54 12.652 77 613412 Kompjuterski materijal 5.000 7.748 154 3.614 214 613416 Sitan inventar 1.707 1.378 80 1.280 107 613430 Obrazovni materijal 0 962 0 0 0 613484 Materijal za održavanje čistoće 3.000 1.944 64 2.105 92 613487 Poseban materijal za potrebe civilne zaštite 0 0 0 0 0 613.5 Izdaci za usluge prijevoza i goriva 22.000 8.034 36 5.934 135 613511 Benzin 20.000 7.287 36 5.162 141 613523 Registracija motornih vozila 2.000 746 37 772 96 613.6 Unajmljivanje imovine i opreme 2.000 1.053 52 702 150 613600 Unajmljivanje opreme 2.000 1.053 52 702 150 613.7 Izdaci za tekuće održavanje 334.808 226.174 67 100.376 225 613700 Izdaci za tekuće održavanje- ostalo 10.000 1.066 10 4.480 23 613711 Materijal za tekuće održavanje zgrada 5.000 83 1 3.629 2 613712 Održavanje javne rasvjete 6.808 1.756 25 5.106 34 613713 Materijal za tekuće održavanje vozila 7.000 3.984 56 3.870 102 613722 Usluge popravaka i održavanja opreme 10.000 5.417 54 5.965 90 613723 Usluge popravaka i održavanja vozila 6.000 2.363 39 3.867 61 613724 Usluge popravaka i održavanja cesta 170.000 158.637 93 73.460 215 613725 Usluge uređenja i čišćenja kanala 60.000 0 0 0 0 613727 Usluge održavanja i uređenja polj. puteva 60.000 52.863 88 0 0


9

Ekon.

kod novi

VRSTA RASHODA

Proračun za 2015.

Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Ostvarenje

I-IX/14

Indeks

4/6 1 2 3 4 5 6 7

613.8 Izdaci za osiguranje i bank.usluge 4.200 1.534 36 1.431 107 613800 Ostalo 0 0 0 0 0 613813 Osiguranje vozila 3.000 936 31 997 93 613820 Usluge bankarskog i platnog prometa 1.200 597 50 435 137 613.9 Ugovorene i druge posebne usluge 223.848 182.673 81 460.984 39 613900 Ugovorne i druge usluge – ostalo 20.000 8.671 43 18.310 47 613911 Usluge medija - oglasi 5.000 2.000 40 5.282 37 613912 Usluge tiskanja 0 3.363 0 0 0 613914 Usluge reprezentacije 15.000 17.583 117 14.944 117 613915 Komisija za tehnički pregled 5.000 2.383 47 8.085 29 613916 Komisija za procjenu nekretnina 5.000 3.375 67 5.333 63 613917 Ostale stručne usluge 5.000 10.560 211 1.290 818 613922 Usluge stručnog obrazovanja 5.000 4.531 90 7.170 63 613923 Izdaci za Dan općine, Posavsko kolo i dr. 20.000 33.773 168 36.961 90 613937 Troškovi vještačenja 1.500 0 0 0 0 613938 Tr. odvjetnika u predmet. obavezne odbrane 0 1.960 0 0 0 613962 Troškovi spora, sudske presude 10.000 3.922 39 0 0 613971 Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu 10.000 15.527 155 13.300 116 613973 Izdaci naknada za rad volontera 10.000 13.562 135 0 0 613975 Izdaci za naknade općinskim vijećnicima 72.000 40.294 55 36.720 109 613976 Ostali izdaci za dr.sam.djelatnosti-Stožer CZ 0 0 0 0 0 613983 Pos.nak. za doh.za zaštitu od pr. i dr nesreća 5.101 5.309 104 0 0 613985 Doprinos za zapošljavanje volontera 0 0 0 0 0 613986 Dopr.za zdrav.osig. iz primit.od povr. poslova 5.161 3.266 63 3.171 102 613987 Doprinos za MIO na prim. na dr. sam. djelatn. 12.845 4.818 37 4.757 101 613988 Porez na dohodak kod drugih samost. djel. 17.241 7.761 45 8.335 93 613991 Ostale nepredviđene usluge-elemen.nepogoda 0 0 0 297.327 0 614 UKUPNI IZDACI ZA TEK.TRANSFERE 1.654.915 1.136.894 68 673.108 168 614.1 Tekući transferi drugim razinama vlasti 357.900 254.373 71 213.870 35 614117 Tekući transferi mjesnim zajednicama 60.000 17.861 29 13.200 135 614121 Transfer za kulturu-Centar za kulturu(Općina) 50.000 57.494 114 33.330 172 614122 Transfer za sport 40.500 24.141 59 22.415 107 61412211 OK Napredak Odžak 6.000 4.175 69 5.350 78 61412212 HOK Balegovac Novo Selo 5.000 3.000 60 1.000 300 61412213 KK Odžak 1.000 500 50 2.500 20 61412214 NK 102 Odžak 5.000 3.750 75 2.000 187 61412215 NK Mladost Donji Svilaj 4.000 2.333 56 1.500 155 61412216 NK Sloga Prud 3.000 1.750 58 1.475 118 61412217 NK Mladost Gornja Dubica 3.000 750 25 560 133 61412218 NK Dragovoljac Novo Selo 3.000 1.750 58 1.170 149 61412219 NK Posavina Posavska Mahala 0 0 0 2.060 0 61412220 Šahovski klub 1.000 583 58 125 466 61412221 Karate klub 3.000 1.750 58 1.500 116 61412222 NK “Bratstvo” Donja Dubica 3.000 1.750 58 1.175 148 61412223 ŽOK “Napredak” 3.500 2.050 58 2.000 102 614124 Transfer za izbore 10.000 4.829 48 7.645 63 614134 Transfer za institucije kulture (Radio Postaja) 62.400 46.800 75 41.600 112 614135 Trans. za institucije kulture (Radio Preporod) 17.000 12.744 75 11.330 112 614170 Tekući transferi za zdravstvo 10.000 10.000 100 5.000 200 614180 Transfer za Centar socijalne skrbi 88.000 65.700 75 65.700 100 614181 Transfer za Crveni križ 10.000 7.331 73 4.500 162 614182 Udruž. rodit.djece i osoba sa pos. potrebama 10.000 7.473 75 9.150 81 614.2 Tekući transferi pojedincima 1.108.115 763.584 69 369.153 206 614211 Naknada za doplatu MIO/PIO 30.000 23.052 76 12.312 187


10

Ekon.

Kod novi

VRSTA RASHODA

Proračun za 2015.

Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Ostvarenje

I-IX/14

Indeks

4/6 1 2 3 4 5 6 7

614232 Izdaci za Udruge Domovinskog rata 36.200 23.296 64 19.308 120 61423211 HVIDR-a 5.600 4.140 74 3.680 112 61423212 Udruga HRV branitelja i nestalih 10.000 3.744 37 3.328 112 61423213 UDVDR 20.600 15.412 75 12.300 125 614234 Isplate stipendija 35.000 24.600 70 23.100 106 614241 Transfer za posebne namjene-elem.nepogode 156.915 10.572 6 94.095 11

614242 Ostale nepredviđene usluge-elementarna nepogoda 500.000 444.445 88 0 0

614243 Transfer za prijevoz učenika- Proračun općine 350.000 237.437 67 220.338 107

614.3 Tekući transferi neprofitnim organizacijama

168.900

109.570

64

90.086

121 614319 Tekući transferi vjerskim zajednicama 8.000 2.000 25 1.500 133 614320 Transfer za zaštitu od požara-DVD 34.000 25.470 75 25.470 100

614322 Tekući transferi za oblast obraz. i odgoja-dječiji vrtić 60.000 45.000 75 33.332 135

614323 Tekući transfer za parlament. polit. partije 36.000 26.900 75 26.784 100 614324 Tekući transfer udrugama građana 14.900 2.700 18 3.000 90 614329 Ostali transferi neprofitnim organizacijama 16.000 7.500 46 0 0 61432911 Ostali transferi-kućna skrb starih i bolesnih 10.000 7.500 75 0 0 61432912 Transfer za zaštitu žene,majke i djeteta 0 0 0 0 0

61432913 Transfer za poduzetništvo mladih (nezaposlenih) 5.000 0 0

0 0 61432914 Transfer za prevenciju protiv ovisnosti 1.000 0 0 0 0

614.5 Subvencije za poticaj razvoja poduzetništva i obrta

20.000 9.367 46 0 0

614515 Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji-transfer - 0 0 614535 Subvencije za javne radove-održavanje čistoće 20.000 9.367 46 0 0

615 KAPITALNI TRANSFERI DRUGIM RAZINAMA VLASTI

8.000 2.000 25

2.500 80

616 IZDACI ZA KAMATE I OST. NAKN. 15.000 5.632 37 7.088 79 616300 Kamate na domaće pozajmiljivanje 15.000 5.632 37 7.088 79 681383 NEGATIVNE TEČAJNE RAZLIKE 0 0 0 0 0 82 UKUPNI KAPITALNI IZDACI 975.000 270.149 27 204.768 131 821 NABAVA STALNIH SREDSTAVA 905.000 234.347 25 158.523 147 821.2 Nabava građevina 180.000 110.699 61 10.840 821200 Nabavka građevina-Vijećnica i ostalo 30.000 30.063 100 3.844 782

821224 Objekti vodovoda i kanalizacije-Vodovod Potočani Vrbovac 150.000 80.636 53 6.996

821.3 Nabava opreme 60.000 9.686 16 0 0 821.5 Nabava stalnih sredstava u obliku prava 590.000 109.632 18 129.769 84 821510 Izdaci za izgradnju poduzetničke zone 180.000 43.019 23 80.000 53

821521 Studije izvodljivosti projektiranje i pripreme projekata 260.000 0 0 0 0

821521-11 Projekti u turizmu 10.000 0 0 0 0 821521-12 Završetak projekta komasacije 50.000 0 0 0 0 821521-13 Projekti lokalne infrastrukture 100.000 0 0 5.092 0

821521-14 Revizija postojećeg regulacionog plana užeg gradskog područja 0 0 0 0 0

821521-15 Izrada urbanističkog plana gradskog naselja 0 0 0 0 0

821521-16 Izrada urbanističkih redova van gradskog naselja 0 0 0 0 0

821521-17 Izrada urbanističko planske dokumentacije 100.000 0 0 0 0


11

Ekon.

kod novi

VRSTA RASHODA

Proračuna

za 2015.

Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Ostvarenje I-IX/14

Indeks

4/6 1 2 3 4 5 6 7

821521-18 Projekti navodnjavanja –IRRI-i 0 0 0 35.089 0

821529 Ostala ulaganja-sufinanciranje projekata financiranih od donatora 150.000 66.613 44 9.588 694

821.6 Rekonstrukcija i investiciono održavanje 75.000 4.330 5 17.912 24 823 OTPLATE DUGOVA 70.000 35.802 51 46.244 77 823300 Otplate domaćeg pozajmljivanja 70.000 35.802 51 46.244 77 591111 Pokriće deficita 0 0 0 0 0


12

I. PRAVNI TEMELJ

Pravni temelj za donošenje Izvješća o izvršenju Proračuna općine Odžak od 01.01. do 30.09.2015. godine utvrđeno je člankom 92. stavak 1. Zakona o Proračunu Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine 102/13, 09/14, 13/14 i 8/15), te Odluke o izvršenju Proračuna Općine Odžak objavljene u Službenom glasniku br. 2 od 12.03.2015. godine. U cilju transparentnog izvršavanja prihoda i ostvarenih proračunskih rashoda Statutom Općine Odžak, člankom 38. stavak 14. definirana je obveza Općinskog načelnika da Općinsko vijeće izvijesti o poslovanju Općine Odžak u trećem tromjesečju 2015. godine. U skladu sa naprijed navedenim sačinjeno je ovo izvješće.

II. UVOD Općinsko vijeće Odžak na sjednici održanoj 12.03.2015. godine usvojilo je Proračun

Općine Odžak za 2015. godinu, koji je objavljen u Službenom glasniku Općine Odžak br. 02/15. Prihodi i primici Proračuna Općine Odžak za 2015. godinu planirani su u iznosu 4.733.059 KM, a rashodi i izdaci u istom iznosu, jer po članu 6 Zakona o Proračunu FBiH rečeno je da proračun mora biti uravnotežen. Priznavanje prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka vrši se prema računovodstvenom načelu modificiranog nastanka događaja u skladu sa Uredbom o računovodstvu Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine 34/14, članak 16) prema kojem se prihodi i primici priznaju u razdoblju u kojem postaju raspoloživi i mjerljivi, a izdaci i rashodi se priznaju u obračunskom periodu u kojem je obveza za plaćanje i nastala. Tabelarni pregled izvršenja proračuna Općine Odžak za period od 01.01. do 30.09.2015. godine sadrži: Plan prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka za 2015. Godinu Ostvarene prihode i primitke, odnosno rashode i izdatke za izvještajno razdoblje Ostvarene prihode i primitke, odnosno rashode i izdatke za isti izvještajni period 2014.

godine Uporedne pokazatelje u vidu relativnog izvršenja-indekse i Poseban dio koji se odnosi na planirane i ostvarene prihode i primitke, odnosno

rashode i izdatke iskazane po korisnicima Proračuna sa uporednim pokazateljima. Pojedine vrste prihoda i primitaka, odnosno rashoda i izdataka Proračuna su detaljnije analizirani u cilju definiranja uzroka njihovog značajnijeg odstupanja od plana. III. PRIHODI I PRIMICI

U razdoblju od 01.01. do 30.09. 2015. godine, ukupni prihodi i primici Proračuna općine Odžak ostvareni su u iznosu od 2.289.630 KM i u odnosu na planirani iznos od 4.733.059 KM daju indeks izvršenja 48.

U strukturi ostvarenih prihoda i primitaka možemo prepoznati: Porezne prihode (glavna kategorija 71) Neporezne prihode (glavna kategorija 72) Tekuće transfere - transferi i donacije (glavna kategorija 73) Kapitalni transferi od ostalih nivoa vlasti (glavna kategorija 74) Kapitalni primici (glavna kategorija 81).


13

U strukturi ukupnih prihoda pojedini prihodi sudjeluju kako slijedi: Vrsta prihoda Ostvarenje I-IX. 2015.g. % Porezni prihodi 1.490.693 68 Neporezni prihodi 533.610 25 Tekući transferi 160.114 7 Donacije 10.212 0 Ukupno 2.194.630 100

1. Porezni prihodi

Porezni prihodi kao osnovni izvori prihoda u izvještajnom razdoblju ostvareni su u iznosu 1.490.693 KM, i u odnosu na planirani godišnji iznos od 1.788.470 KM, daju indeks izvršenja 83. U strukturi ukupno ostvarenih prihoda i primitaka sudjeluju sa 65%.

U okviru poreznih prihoda razlikuju se sljedeće grupe prihoda: porez na dobit pojedinaca (zaostale uplate) porezi na plaće (zaostale uplate) porez na imovinu domaći porezi na dobra i usluge (zaostale uplate) porez na dohodak prihodi od neizravnih poreza i ostali porezi (zaostale uplate).

Zaostali porezi uglavnom imaju tendenciju pada u naplati iz perioda u period i zavise od rada inspekcijskih organa Porezne uprave. Sve nabrojane zaostale vrste prihoda karakterizira, prije svega, zanemarivo malo učešće u ukupnim prihodima i primicima Proračuna za 2015. godinu (svega oko 0,05%), te veliko odstupanje u realizaciji unatrag nekoliko godina i nema odgovarajućih parametara da se može realno planirati ova vrsta prihoda. Budući da smo u prethodnih nekoliko godina bilježili znatan pad kod naplate neizravnih poreza ( PDV-a) u odnosu na plan u ovom izvještajnom razdoblju prihodi od indirektnih poreza su na nivou planiranih veličina.

1.490.693 533.610

160.114 10.212

OSTVARENJE I-IX 2015

Porezni prihodi Neporezni prihodi Tekući transferi Kapitalni transferi


14

Realizacija poreza na dodanu vrijednost u četvrtom kvartalu tekuće godine dat će nam odgovor na pitanje da li su ostvareni podbačaji u realizaciji unatrag nekoliko godina bili rezultat sezonskog efekta ili će biti u pitanju dugoročniji poremećaj koji će za rezultat imati smanjenje prvobitno planiranog iznosa kao što je bilo u prethodnim godinama. Po dosada ostvarenom indeksu ostvarenja, do kraja godine se nadamo da će ova kategorija prihoda biti u potpunosti ostvarena, onako kako je i planirano.

2. Neporezni prihodi Neporezni prihodi u izvještajnom razdoblju ostvareni su u iznosu 533.610 KM sa

indeksom ostvarenja 45. U ukupno ostvarenim prihodima i primicima sudjeluju sa 23%. Vidljivo je da su ti prihodi u trećem kvartalu u znatnom podbačaju u odnosu na plan, kao što su uostalom bili i u prvom i drugom kvartalu 2015. godine. Sa ovom vrstom prihoda, kao što je poznato, Općina ima velikih problema a radi se o prihodu od iznajmljivanja poljoprivrednog zemljišta koji nije realiziran ni u prvom, ni drugom a ni u trećem kvartalu zbog sezonskog načina privređivanja te djelatnosti, a i zbog elementarne nepogode koja je zadesila našu općinu 2014. godine, te je Županija Posavska oslobodila plaćanja zakupa poljoprivredna zemljišta za tu godinu, a da li će poljoprivrednici biti oslobođeni plaćanja u 2015. godini, ostaje da se vidi. Tu su još i prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora, jer se ne naplaćuju na vrijeme, ostali prihod od prodaje zemljišta-ekonomski kod 721239 koji se još uvijek nije realizirao, zatim prihodi od općinske komunalne naknade (vrsta prihoda 722321), i podbačaj u naplati općinske administrativne takse (vrsta prihoda 722131), zatim prihod po osnovu naknade za zakup javnih površina-cafea, restorana, pijaca (ekonomski kod 722463). Prihod je to kojeg rijetko plaćaju korisnici javnih površina nakon ispostavljenih rješenja o korištenju istih. Možemo konstatirati da neporezni prihodi, njihova visina, vrsta, naplata zavisi kako od efikasnosti rada Općinskog organa uprave, tako i od rada Općinskog vijeća i donošenju njihovih odluka.

3. Tekući transferi - transferi i donacije

Tekući transferi su u razdoblju od 01.01. do 30.09. 2015. godine ostvareni u iznosu od 160.114 KM . Ovdje se može prepoznati dobiveni tekući transfer od Županije Posavske u iznosu od 160.114 KM sa indeksom izvršenja 66 za sufinanciranje prijevoza učenika. Uplaćeni iznos odnosi se na sufinanciranje prijevoza učenika za 11. i 12. mjesec 2014. godine, kao i za prvih šest mjeseci 2015. godine. Ovaj iznos je nešto uvećan zbog transfera Županije Posavske prema Centru za kulturu Općine Odžak, a za sufinanciranje njegovog tekućeg izdatka u iznosu 20.000 KM. U ovu kategoriju još spadaju donacije za saniranje posljedica izazvanih elementarnom nepogodom-poplavom. Ostvarene su u iznosu od 10.212 KM, i iznose svega 2% od planiranih veličina. 4. Kapitalni transferi i primici

U izvještajnom razdoblju isti su realizirani u iznosu od 95.000 KM, i to 25.000 KM u svrhu realizacije projekta ,,Fekalna prepumpna stanica u ulici Redže Porobića u Odžaku"- sredstva financirana od Federalnog ministarstva raseljenih i izbjeglih osoba i 70.000 KM za financiranje nastavka izgradnje Poduzetničke zone od Federalnog ministarstva razvoja i poduzetništva.


15

IV. RASHODI I IZDACI

Ukupni rashodi i izdaci Proračuna za razdoblje od 01.01. do 30.09.2015. godine ostvareni su u iznosu 2.881.041 KM i u odnosu na planirani iznos od 4.733.059 KM čine indeks ostvarenja 60. U strukturi ostvarenih rashoda i izdataka možemo prepoznati: Tekuće rashode (glavna kategorija 610 i 613), Tekuće transfere i druge tekuće rashode (podkategorija 614), Kapitalne transfere (podkategorija 615), Izdatke za kamate (podkategorija 616), Kapitalne izdatke za nabavku stalnih sredstava (podkategorija 821) i Pričuvu Proračuna (kategorija 600000).

1. Tekući rashodi

Tekući rashodi su u izvještajnom periodu ostvareni u iznosu od 1.448.063 KM sa

indeksom ostvarenja 50 %. Najznačajnim pozicijama tekućih rashoda smatramo: Redni broj

Naziv/vrsta rashoda Ostvareni iznos (KM) % u ukupnim ostvarenim rashodima i izdacima

1. Bruto plaće 613.809 21 2. Naknade troškova zaposlenih 123.462 4 3. Doprinosi poslodavca 64.450 2 4. Izdaci za materijal, sitan inventar i

usluge 646.342 22

Ukupno 1.448.063 50

Analizirajući realizaciju pojedinih vrsta izdataka u periodu od 01.01. do 30.09.2015.godine vidljiv je različit stupanj potrošnje, ali je bitno napomenuti da su sve pozicije u granici planiranih, izuzev kod ostalih stručnih usluga -ekonomski kod 613917, zatim kod izdataka za Dan Općine, Posavsko kolo i druge kulturne manifestacije-ekonomski kod 613923, te kod izdataka po osnovu ugovora o djelu - ekonomski kod 613971. Na ekonomskom kodu 613917-Ostale stručne usluge evidentirani su sljedeći rashodi:

613.809

123. 462

64.450

646.342

Bruto plaće

Naknade troškova zaposlenih

Doprinosi poslodavaca

Izdaci za materijal, sitan inventar i usluge

NAZIV/VRSTA TEKUĆIH RASHODA


16

• naknada za rad matičarima izvan radnog vremena- 1.000 KM, • naknada za komisiju za provođenje izbora u mjesnim zajednicama- 1.050 KM, • naknada komisiji za nadzor radova na Vijećnici - 500 KM, • naknada komisiji za procjenu šteta na poplavljenim područjima - 3.000 KM, • naknada komisiji za ispunjenje minimalnih tehničkih uvjeta za ugostiteljske objekte -

400 KM, • naknada komisiji za provođenje procedure javne nabavke za izvođenje radova

„Rekonstrukcija kanalizacionog sustava u ulici Redže Porobića-oborinska kanalizacija I faza - 710 KM, i

• izdaci za Stožer Civilne zaštite-3.900 KM za prvi kvartal 2015. godine. Izdatak za rad Stožera Civilne zaštite po Zakonu civilne zaštite je tekući rashod proračuna općine, te ćemo ovaj iznos do kraja godine evidentirati na ekonomskom kodu 613976- Izdaci za rad Stožera Civilne zaštite.

Na ekonomskom kodu 613923- Izdaci za Dan općine, Posavsko kolo i druge kulturne manifestacije evidentirani su sljedeći izdaci:

• za manifestaciju Musini dani - 2.450 KM, • za Dan Općine- konzumacija jela i pića - 3.700 KM ( P.P. „Euro“),

• za Posavsko kolo po Odluci Općinskog vijeća za aktivnosti / susrete: za BZK „Preporod“ 3.000 KM, veče sa dijasporom „Žuta noć“ za HKD Napredak 2.000 KM, veče duhovne glazbe za HKD Napredak 5.000 KM, smotra folklora ( bina i troškovi

organizacije) Hotel „Euro“ Odžak 4.995 KM, ručak za učesnike smotre folklora i goste

iz Italije NK „Dragovoljac“ 3.000 KM , memorijalni turnir „Balegovačke ljetne

igre“ za KK Odžak 1.000 KM, memorijalni turnir Amir Jupić „Pidžama“ za MZ Potočani 1.000 KM, susreti sa dijasporom za Moto klub 1.000 KM, motorijada za Gradnja Invest 2“ 2.281 KM, priključenje na el.mrežu učesnika

manifestacije ostali izdaci 623 KM, ishrana za redare u izdatke na ovom ekonomskom kodu spadaju još i izdaci za redare na

punktovima, izdaci za obilježavanje štandova, izdaci za košenje trave i reflektore, izdaci za čišćenje otpada, izdaci za iznajmljivanje toaleta i dnevnice za rad Komisiji za poslove organizacije manifestacije - 2.724 KM,

za usluge ozvučenja 1.000 KM. Vezano za Posavsko kolo možemo još reći i da su prihodi od Posavskog kola za 2015. godinu bili 18.583 KM. Izdaci po osnovu ugovora o djelu - ekonomski kod 613971 sastoji se od sljedećih stavki:

• pružanje usluga održavanja skele na malograničnom skelskom prijelazu u Donjem Svilaju-2.100 KM,

• usluge održavanja i podršku IT sustava -2.800 KM, • obavljanje privremenih i povremenih poslova - administrativno-tehnički poslovi -

4.200 KM,


17

• održavanje zelenih i drugih javnih površina u gradskoj zoni I - 2.620 KM, • usluge ozvučenja za manifestacije - 500 KM, • usluge utovara i istovara materijalno-tehničkih sredstava Civilne zaštite i humanitarne

pomoći Crvenog križa u svrhu oslobađanja skladišta za ove namjene koje se nalazilo u prostorijama poduzeća „As Commerce“ d.o.o. Odžak - 910 KM.

• održavanje javne rasvjete - 2.397 KM. Do prekoračenja je došlo zbog prestruktuiranja i načina knjiženja i evidencija pojedinih izdataka. Napominjemo da je kod ekonomskog koda 613975-Izdaci za naknade općinskim vijećnicima iznos umanjen za doprinose i poreze koji će se ubuduće prema pravilima knjiženja evidentirati na ekonomskim kodovima 613986, 613987 i 613988.

2. Tekući transferi i drugi tekući rashodi Tekući transferi i drugi tekući rashodi u razdoblju od 01.01. do 30.09.2015. godine

ostvareni su u iznosu 1.136.894 sa indeksom ostvarenja 68. U ukupno ostvarenim rashodima i izdacima tekući transferi sudjeluju sa 39%. Ostvarenje tekućih transfera i drugih tekućih rashoda po glavnim grupama izgleda kako slijedi: Redni broj

Naziv/vrsta rashoda Ostvareni iznos (KM) % u ukupnim ostvarenim rashodima i izdacima

1. Transferi drugim razinama vlasti 254.373 8 2. Transferi pojedicima 763.584 27 3. Transferi neprofitnim organizacijama 109.570 4 4. Subvencije za poticaj razvoja

poduzetništva i obrta 9.367 0

Ukupno 1.136.894 39 U okviru podkategorije 614, na ekonomskom kod u 614242- ostale nepredviđene usluge-elementarna nepogoda, utrošeno je 444.445 KM, od toga:

• po ugovorima za sanaciju objekata oštećenih u poplavama fizičkim licima 387.821 KM,

• za sanaciju i rekonstrukciju zaštitnih vodnih objekata nakon poplave „Vodoprivreda“ Posavina - 36.446,27 KM,

• za zakup skladišnog prostora za potrebe civilne zaštite za vrijeme poplava „AS Commerce“ 6.000,00 KM,

• za usluge prijevoza humanitarne pomoći firmi - 10.578,30 KM, • za skladištenje goriva iz robnih rezervi kod „Zeko Promet d.o.o.“ Odžak i „Lešić

d.o.o.“ Odžak - 3.600 KM.

3. Kapitalni izdaci –izdaci za nabavku stalnih sredstava Ostvareni su u iznosu 270.149 sa indeksom ostvarenja 27. U ukupno ostvarenim

rashodima i izdacima kapitalni izdaci sudjeluju sa 9%. U izvještajnom periodu za nabavku građevina utrošeno je 110.699 KM i to:

• za rekonstrukciju i revitalizaciju Vijećnice - 25.210 KM, • za izgradnju stubova za javnu rasvjetu utrošeno je 4.853 KM,


18

• za geološka ispitivanja na vodovodu Potočani-Vrbovac utrošeno je 80. 636 KM. Za nabavku opreme utrošeno je 9.686 KM ,od čega za nabavku metalnih ormara 8.601,00 za arhiviranje matičnih evidencija sukladno zakonskim propisima. Za nastavak izgradnje poduzetničke zone utrošeno je 43.019 KM. Za sufinanciranje projekata financiranih od donatora utrošeno je 66.613 KM i to :

• za sufinanciranje izgradnje objekta u poduzetničkoj KM 49. 993,00 • za izgradu projekta za odvodnju otpadnih voda - kanalizacionog sistema u Ulici Redže

Porobića i to 565,80 KM, • za priključak na električnu energiju Vijećnice-Beledije 10.553,40 KM , • za nastavak suradnje sa Fondacijom Moza(i)k-sufinanciranje Omladinske banke -

5.500 KM . Za rekonstrukciju i investiciono održavanje utrošeno je 4.330 KM i to :

• 3.350 KM je plaćeno za projekat idejnog rješenja za prometovanje u općini Odžak koje je izradila firma Trafficon d.o.o Odžak, i

• 985,00 KM firmi SZR Reklame Odžak za izradu prometnih znakova. Otplata anuiteta-dugova je 35.802 KM.

4. Pričuva Proračuna U izvještajnom razdoblju utrošena pričuva Proračuna je iznosila 18.300 KM, sa indeksom ostvarenja 73 %.

V. FINANCIJSKI REZULTAT

Budući da su u razdoblju od 01.01. do 30.09.2015. godine ukupno ostvareni prihodi i primici Proračuna iznosili 2.289.630KM, a rashodi i izdaci Proračuna 2.881.041 KM, ostvaren je deficit-višak rashoda i izdataka nad prihodima i primicima u iznosu od 591.411 KM. Radi se o tekućem deficitu koji je rezultat sučeljavanja prihodovne i rashodovne strane Proračuna za fiskalnu 2015. godinu, a financira se iz viška prihoda nad rashodima koji je prenesen iz 2014. godine, a također i iz neutrošenih sredstava za investiciona ulaganja, prenesenih iz 2014. godine. Radi se prije svega, o neutrošenim namjenskim prihodima koji su bili raspoloživi i mjerljivi u 2014. godini kao što su sredstva za otklanjanje posljedica elementarne nepogode, sredstva od iznajmljivanja poljoprivrednog zemljišta, sredstva koja se namjenski prikupljaju za rekonstrukciju i održavanje cesta, sredstva komunalne naknade,a koja se troše u ovoj godini ili eventualno u narednim godinama. Izvješće obradila: Podnositelj izvješća: Služba za nabavku i zaštitu sredstava i resursa Općinski načelnik dr.sc. Hajrudin Hadžidedić


19

Na temelju članka 15.stavka.1 alineje 3. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine F BiH " br. 49/06, 51/09), čl. 25. Zakona o proračunima u Federaciji BiH ("Službene novine F BiH" br. 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10, 25/12, 102/13, 9/14, 13/14) i čl. 25. Statuta Općine Odžak ("Službeni glasnik općine Odžak" br. 02/09), Općinsko vijeće Odžak na XXIV. redovitoj sjednici održanoj dana 27.11.2015., donosi

O D L U K U o usvajanju Izmjena i dopuna proračuna Općine Odžak za 2015. godinu

Članak 1.

Usvajaju se Izmjene i dopune proračuna Općine Odžak za 2015. godinu.

Članak 2.

Sastavni dio ove Odluke čini dokument - Izmjene i dopune proračuna Općine Odžak

za 2015. godinu. Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku općine Odžak".


ŽUPANIJA/KANTON POSAVSKI OPĆINSKO VIJEĆE ODŽAK

Broj: 01-01-260/15 Datum: 27. 11. 2015.

PREDSJEDATELJ OV-a ______________________ Jakov Ivanković, dipl.oec.


20


ŽUPANIJA POSAVSKA OPĆINA ODŽAK

SLUŽBA ZA NABAVKU I ZAŠTITU SREDSTAVA I RESURSA

IZMJENE I DOPUNE PRORAČUNA OPĆINE ODŽAK ZA 2015.GODINU

Odžak, listopad/oktobar 2015. godine


21

Ekon. kod novi VRSTA PRIHODA PRORAČUN

ZA 2015. Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3 Rebalans Indeks

6/3

1 2 3 4 5 6 7 I – PRIHODI I PRIMICI 4.733.059 2.289.630 48 4.793.907 101 UKUPNI PRIHODI 4.036.971 2.194.630 54 3.267.016 80 71 1. POREZNI PRIHODI 1.788.470 1.490.693 83 1.920.500 107 711 Porez na dobit pojedinaca i poduzeća 1.058 2.318 219 2.800 264 711100 Porez na dobit pojedinaca 0 0 0 0 0 711111 Porez na dobit od privr. i profes. djelatnosti 416 2.201,46 529 2.500 600 711113 Porez na osn. autor.prava,patent, teh.unapr. 0 0 0 0 0 711114 Porez na ukupan prihod fizičkih osoba 0 0 0 0 0

711115 Porez na prihod od imovine i imovinskih prava

642 116,24 18

300 46

711200 Porez na dobit poduzeća 0 0 0 0 0 711211 Porez na dobit 0 0 0 0 0 711900 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 0 0 0 0 0 711910 Ostali porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 0 0 0 0 0 713 Porezi na plaće 412 452,10 109 600 145 713111 Porez na plaću i druga osobna primanja 97 430,18 443 500 515 713113 Porez na dodatna primanja 315 21,92 6 100 31 714 Porezi na imovinu 89.428 80.833 90 95.000 106 714111 Porez na imovinu od fizičkih osoba 20.315 13.106 64 17.000 83 714112 Porez na imovinu od pravnih osoba 1.116 3.140 281 4.000 358 714121 Porez na naslijeđe i darove 5.005 5.370 107 7.000 139 714131 Porez na promet nepokretnosti fizičkih osoba 44.574 36.990 82 44.000 98 714132 Porez na promet nepokretnosti pravnih osoba 18.418 22.226 120 23.000 124 714191 Ostali porezi na imovinu 0 0 0 0 0 715 Domaći porezi na dobra i usluge 1.109 1.296 116 1.500 135

715100 Por. na prod. dob. i usluga, ukupni prom. ili dod. vrijedn.

0 77

0 0 0

715131

Porez na prom.proizv.iz tarif. br. 1.Tar.por.na prom. proiz.osim proiz. Iz tac.19 i 11Pravilnika

0 77

0

0 0

715132 Porez na promet proizvoda iz tarifnog broja 2. Tarife

0 0 0 0 0

715137 Kaznena kamata 0 0 0 0 0 715140 Porez na promet usluga 0 778 0 0 0 715141 Porez na promet usluga 0 778 0 0 0

715143 Porez na potrošnju u ugostiteljstvu od pravnih osoba

0 0 0 0 0

715144 Porez na potr.u ugostit.od fizičkih osoba 0 0 0 0 0 715200 Porez na promet posebnih usluga 1.109 440 39 0 0 715211 Porez na dobitke od igara na sreću 1.109 440 39 0 0 715900 Ostali porezi na promet proizv. i usluga 0 0 0 0 0

715913 Porez na promet energenata iz tarifnog broja 2. Tarife poreza na promet proizvoda

0 0

0

0 0

715914 Porez na prom. osn. proizv. polj. ribar. i pr. iz tar. br. 2. Poreza na prom. proizvoda 0 0 0 0 0

715915 Porez na prom. osnov. proizv. za gradjevin. iz tarif. br. 2. Tarife por. na promet proizv.

0 0 0

0 0 716 Porez na dohodak 294.655 281.018 95 357.000 121

716111 Prihod od poreza na dohodak fiz.osoba od nesam.djelatnosti

220.000 167.659 76

220.000 100

716112 Prihodi od poreza na dohodak fiz.osoba od samo.djelatnosti

11.021 9.884 86

12.000 108

716113 Prih. od poreza na doho. fizič.osoba od imovine

8.885 6.703

75

9.000 101

716114 Prih.od porez.na doh.fiz.osob.od ulag.kapitala 0 0 0 0 0


22


za 2015. Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Rebalans

Indeks 6/3

1 2 3 4 5 6 7 716115 Prihod od poreza na dohod.fiz.lica na dobitke 4.259 11.108 260 15.000 352

716116 Prihodi od poreza na dohod. od drugih samostalnih djelatnosti

41.573 29.793 72

41.000 98

716117 Prihod od poreza na dohodak po konačnom obračunu

8.916 55.869

626

60.000 672

717 Prihodi od indirektnih poreza 1.401.808 1.121.175 80 1.460.000 104 717141 Prihodi od indir. poreza koji prip. općinama 1.229.939 982.063 80 1.280.000 104

717131 Prihodi od indir. poreza koji prip.direkciji cesta

171.869 139.113

80

180.000 104

719 Ostali porezi 0 3.600 0 3.600 0 719111 Ostali porezi 0 3.600 0 3.600 0 719112 Porezi na reklamu 0 0 0 0 0 719113 Porezi na tvrtku 0 0 0 0 0

719114 Poseban porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća( zaostale obveze)

0 0 0 0 0

719115 Posebni porez na plaću za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća po osnovu ugovora o djelu (zaostale obveze)

0 0 0 0 0 719116 Porez na potr.u ugost. od pravnih osoba 0 0 0 0 0 719117 Porez na potr.od fiz.osoba 0 0 0 0 0 72 2. NEPOREZNI PRIHODI (721+722+723) 1.171.600 533.610 45 859.606 73

721 Prih.od poduz.aktivn.i imovine i prihodi od pozitivnih kursnih razlika

170.000 12.809

7 15.106 8

721.1 Prihodi od nefinancij. javnih poduzeća i finan. javnih institucija

140.000 12.809 9 15.106 10

721112 Prihodi od davanja prava na ekspl.prirodnih resursa, patenata i autorskih prava

0 0 0 0 0

721121 Prihodi od iznajmljivanja poljop.zemljišta 120.000 1.106 1 1.106 - 721122 Prihodi od iznajmljivanja poslovnih prostora 20.000 11.703 58 14.000 70 721.2 Ostali prihodi od imovine 30.000 0 0 0 0

721239 Ostali prihodi od imovine – prodaja zemljišta , poslovne zone i zgrada, i stanova

30.000 0

0

0 0

722 Naknade i takse i prihodi od pružanja javnih usluga 972.274 502.632

52

818.000 84

722.1 Administrativne takse 175.000 110.861 63 150.000 85 722131 Općinske administrativne takse 175.000 110.861 63 150.000 85 722132 Opće administrativne takse-katastar 0 0 0 0 0 722.3 Komunalne takse 460.000 146.947 31 360.000 78 722321 Općinska komunalna naknada 300.000 29.301 10 200.000 66 722322 Općinska naknada za istaknutu tvrtku 160.000 117.646 73 160.000 100 722.4 Ostale proračunske naknade 140.199 83.914 59 108.000 77 722433 Naknada za uređenje građ.zemljišta 40.000 18.436 46 24.000 60 722434 Naknada za koriš.građ.zemljišta- renta 42.063 33.459 79 44.000 104

722436 Nak.po osnovu tehn.preg.građ.objekata i ostalo

18.136 5.043 28 10.000 55

722463 Nak.za zauz.javnih površina-kafe,rest., pijaca 40.000 26.976 67 30.000 75 722.5 Posebne naknade i takse 177.802 157.908 88 197.000 110 722516 Naknada za vršenje usluga iz oblasti katastra 65.374 54.371 83 70.000 107 722530 Cestovne naknade 0 0 0 0 0 722531 Naknada za upor. cesta za vozila prav. osoba 21.145 17.414 82 25.000 118 722532 Naknada za uporabu cesta za vozila gradjana 51.283 39.436 76 52.000 101 722581 Posebna nakn. za zaštitu od prir. i dr. nesreća 40.000 46.687 116 50.000 125 722583 Naknada za vatrogasne jed.iz prem.osiguranja 0 0 0 0 0 722584 Naknada za vatrogasne jed. funkc.prem.osig. 0 0 0 0 0 722585 Naknada za profesionalne vatrogasne jed. 0 0 0 0 0


23


za 2015. Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3 Rebalans Indeks

6/3

1 2 3 4 5 6 7 722.6 Prihodi od sopstvene djelatnosti 0 0 0 0 0 722.7 Neplanirane uplate - prihodi 19.274 3.000 15 3.000 15 722719 Ostale neplanirane uplate-trošarina za lož ulje 19.274 3.000 15 3.000 15 723 Ostali prihodi 29.326 18.168 62 26.500 90 723132 Ostale novčane kazne 0 1.300 0 1.500 0 723139 Ostali prihodi 29.326 16.868 57 25.000 85 732 3. PRIMLJENI TEKUĆI TRANSFERI

573.645 160.114 27

240.000 41

732110 Transferi od ostalih razina vlasti 0 0 0 0 0 732112 Primljeni transferi od Federacije 333.500 0 0 0 0 732114 Primljeni transferi od kantona 240.145 160.114 66 240.000 99 733 DONACIJE 503.256 10.212 2 11.000 2 733111 Donacije od fizičkih osoba-domaće 960 0 0 0 0 733112 Donacije od pravnih osoba-domaće 500.000 10.212 2 0 0 733121 Donacije od stranih fizičkih osoba 2.296 0 0 0 0 733122 Donacije od stranih pravnih osoba 0 0 0 0 0

742 KAPITALNI TRANSFERI OD OSTALIH RAZINA VLASTI 0 0 0 235.910 0

742112 Primljeni kapitalni transferi od Federacije 0 0 0 0 0

742114 Primljeni kapitalni transferi od kantona

0 0 0 235.910 0 81 KAPITALNI PRIMICI 523.000 95.000 18 127.500 24 811.100 Primici od prodaje stalnih sredstava 0 0 0 2.050 0 811.111 Kapitalni primici od prodaje zemljišta 0 0 0 0 0 811.114 Primici od prodaje vozila 0 0 0 2.050 0 811.900 Ostali kapitalni primici 523.000 95.000 18 125.000 23 811.900-11 Kapitalni primici od Federacije 0 70.000 0 100.000 0 811.900-12 Kapitalni primici od ostalih razina vlasti 300.000 25.000 8 25.000 8 811.900 Kapitalni primici od Kantona 223.000 0 0 0 0 814331 Primici od zaduživanja 0 0 0 0 0

810 NEUTROŠENA SREDSTVA ZA INVESTICIJE

173.088 127.046 73 180.912 104

Preneseni višak prihoda 0 0 0 1.218.479 0


24

Ekon. kod novi

VRSTA RASHODA

Proračun za 2015.

Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Rebalans

Indeks

6/3 1 2 3 4 5 6 7

II- RASHODI I IZDACI 4.733.059 2.881.041 60 4.793.907 101 UKUPNI RASHODI 3.758.059 2.610.890 69 4.068.907 108 600 TEKUĆA PRIČUVA 25.000 18.300 73 30.000 120 600000 Tekuća pričuva-načelnik 25.000 18.300 73 30.000 120 611 Bruto plaće i naknade 1.036.120 737.271 71 1.057.000 102 611100 Bruto plaće 873.448 613.809 70 885.000 101 611200 Naknade troškova zaposlenih 162.672 123.462 75 172.000 105 612 DOPRINOSI POSLODAVCA 95.613 64.450 67 95.000 100 612100 Doprinosi poslodavca 95.613 64.450 67 95.000 100 613 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 923.411 646.342 70 1.029.907 111 613.1 Putni troškovi 17.500 10.810 62 15.000 85 613100 Putni troškovi (dnevnice, smještaj) 17.500 10.810 62 15.000 85 613190 Ostale naknade putnih i drugih troškova 0 0 0 0 0 613.2 Izdaci za energiju 232.558 161.581 69 255.000 109 613200 Izdaci za energiju ostalo 0 0 0 0 0 613211 Električna energija 35.000 21.199 60 35.000 100 613213 Lož ulje 30.000 16.750 55 30.000 100 613214 Javna rasvjeta 167.558 123.631 74 190.000 113 613.3 Izdaci za komunalne usluge 52.410 30.561 58 68.000 129

613300 Izdaci za kom.usluge (voda, kanalizacija smeće)

5.000 7.370

147

20.000 400

613321 Izdaci za rad kolektora 10.000 0 0 0 0 613322 Izdaci telef.i poštanskih usluga (PTT) 29.410 16.919 57 25.000 85 613323 Izdaci za usluge održavanja čistoće 3.000 375 12 3.000 100 613329 Ostale komunalne usluge 5.000 5.897 117 20.000 400 613.4 Nabavka materijala 34.087 23.918 70 37.207 109 613400 Nabavka materijala i sitnog inventara - ostalo 6.500 2.115 32 6.500 100 613410 Uredski materijal 17.880 9.770 54 15.000 83 613412 Kompjuterski materijal 5.000 7.748 154 10.000 200 613416 Sitan inventar 1.707 1.378 80 1.707 100 613430 Obrazovni materijal 0 962 0 1.000 0 613484 Materijal za održavanje čistoće 3.000 1.944 64 3.000 100 613487 Poseban materijal za potrebe civilne zaštite 0 0 0 0 0 613.5 Izdaci za usluge prijevoza i goriva 22.000 8.034 36 17.000 77 613511 Benzin 20.000 7.287 36 15.000 75 613523 Registracija motornih vozila 2.000 746 37 2.000 100 613.6 Unajmljivanje imovine i opreme 2.000 1.053 52 2.000 100 613600 Unajmljivanje opreme 2.000 1.053 52 2.000 100 613.7 Izdaci za tekuće održavanje 334.808 226.174 67 334.100 99 613700 Izdaci za tekuće održavanje- ostalo 10.000 1.066 10 10.000 100 613711 Materijal za tekuće održavanje zgrada 5.000 83 1 5.000 100 613712 Održavanje javne rasvjete 6.808 1.756 25 4.100 60 613713 Materijal za tekuće održavanje vozila 7.000 3.984 56 7.000 100 613722 Usluge popravaka i održavanja opreme 10.000 5.417 54 8.000 80 613723 Usluge popravaka i održavanja vozila 6.000 2.363 39 6.000 100 613724 Usluge popravaka i održavanja cesta 170.000 158.637 93 210.000 123 613725 Usluge uređenja i čišćenja kanala 60.000 0 0 0 0 613727 Usluge održavanja i uređenja polj. puteva 60.000 52.863 88 84.000 140


25

Ekon. kod novi VRSTA RASHODA Proračun

za 2015. Ostvarenje

I-IX/15 ndeks

4/3 Rebalans Indeks 6/3

1 2 3 4 5 6 7 613.8 Izdaci za osiguranje i bank.usluge 4.200 1.534 36 4.200 100 613800 Ostalo 0 0 0 0 0 613813 Osiguranje vozila 3.000 936 31 3.000 100 613820 Usluge bankarskog i platnog prometa 1.200 597 50 1.200 100 613.9 Ugovorene i druge posebne usluge 223.848 182.673 81 297.400 132 613900 Ugovorne i druge usluge – ostalo 20.000 8.671 43 15.000 75 613911 Usluge medija - oglasi 5.000 2.000 40 5.000 100 613912 Usluge tiskanja 0 3.363 0 5.000 0 613914 Usluge reprezentacije 15.000 17.583 117 25.000 166 613915 Komisija za tehnički pregled 5.000 2.383 47 5.000 100 613916 Komisija za procjenu nekretnina 5.000 3.375 67 5.000 100 613917 Ostale stručne usluge 5.000 10.560 211 15.000 300 613922 Usluge stručnog obrazovanja 5.000 4.531 90 6.000 120 613923 Izdaci za Dan općine, Posavsko kolo i dr. 20.000 33.773 168 35.000 175 613937 Troškovi vještačenja 1.500 0 0 1.500 100 613938 Tr. odvjetnika u predmet. obavezne odbrane 0 1.960 0 2.000 0 613962 Troškovi spora, sudske presude 10.000 3.922 39 5.000 50 613971 Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu 10.000 15.527 155 25.000 250 613973 Izdaci naknada za rad volontera 10.000 13.562 135 20.200 202 613975 Izdaci za naknade općinskim vijećnicima 72.000 40.294 55 60.000 83 613976 Ostali izdaci za dr.sam.djelatnosti-Stožer CZ 0 0 0 17.000 0

613983 Posebna naknada za doh.za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća

5.101 5.309 104

6.500

127

613985 Doprinos za zapošljavanje volontera 0 0 0 10.000 0 613986 Dopr.za zdrav.osig. iz primit.od povr. poslova 5.161 3.266 63 5.200 100

613987 Doprinos za MIO na primitke na druge samostalne djelatnosti

12.845 4.818 37

12.000

93

613988 Porez na dohodak kod drugih samost. djel. 17.241 7.761 45 17.000 99 614 UKUPNI IZDACI ZA TEK.TRANSFERE 1.654.915 1.136.894 68 1.769.000 106 614.1 Tekući transferi drugim razinama vlasti 357.900 254.373 21 367.900 102 614117 Tekući transferi mjesnim zajednicama 60.000 17.861 29 50.000 83 614121 Transfer za kulturu-Centar za kulturu(Općina) 50.000 57.494 114 70.000 140 614122 Transfer za sport 40.500 24.141 59 40.500 100 61412211 OK Napredak Odžak 6.000 4.175 69 6.000 100 61412212 HOK Balegovac Novo Selo 5.000 3.000 60 5.000 100 61412213 KK Odžak 1.000 500 50 1.000 100 61412214 NK 102 Odžak 5.000 3.750 75 5.000 100 61412215 NK Mladost Donji Svilaj 4.000 2.333 56 4.000 100 61412216 NK Sloga Prud 3.000 1.750 58 3.000 100 61412217 NK Mladost Gornja Dubica 3.000 750 25 3.000 100 61412218 NK Dragovoljac Novo Selo 3.000 1.750 58 3.000 100 61412219 NK Posavina Posavska Mahala 0 0 0 0 0 61412220 Šahovski klub 1.000 583 58 1.000 100 61412221 Karate klub 3.000 1.750 58 3.000 100 61412222 NK “Bratstvo” Donja Dubica 3.000 1.750 58 3.000 100 61412223 ŽOK “Napredak” 3.500 2.050 58 3.500 100 614124 Transfer za izbore 10.000 4.829 48 10.000 100 614134 Transfer za institucije kulture (Radio Postaja) 62.400 46.800 75 62.400 100 614135 Trans. za institucije kulture (Radio Preporod) 17.000 12.744 75 17.000 100 614170 Tekući transferi za zdravstvo 10.000 10.000 100 10.000 100 614180 Transfer za Centar socijalne skrbi 88.000 65.700 75 88.000 100 614181 Transfer za Crveni križ 10.000 7.331 73 10.000 100 614182 Udruž. rodit.djece i osoba sa pos. potrebama 10.000 7.473 75 10.000 100 614.2 Tekući transferi pojedincima 1.108.115 763.584 69 1.226.200 110 614211 Naknada za doplatu MIO/PIO 30.000 23.052 76 25.000 83


26

Ekon.

Kod novi

VRSTA RASHODA

Proračun za 2015.

Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Rebalans

Indeks

6/3 1 2 3 4 5 6 7

614232 Izdaci za Udruge Domovinskog rata 36.200 23.296 64 36.200 100 61423211 HVIDR-a 5.600 4.140 74 5.600 100 61423212 Udruga HRV branitelja i nestalih 10.000 3.744 37 10.000 100 61423213 UDVDR 20.600 15.412 75 20.600 100 614234 Isplate stipendija 35.000 24.600 70 35.000 100 614241 Transfer za posebne namjene-elem.nepogode 156.915 10.572 6 100.000 63

614242 Ostale nepredviđene usluge-elementarna nepogoda 500.000 444.445 88 680.000 136

614243 Transfer za prijevoz učenika- Proračun općine 350.000 237.437 67 350.000 100

614.3 Tekući transferi neprofitnim organizacijama

168.900

109.570

64

164.900

97

614319 Tekući transferi vjerskim zajednicama 8.000 2.000 25 8.000 100 614320 Transfer za zaštitu od požara-DVD 34.000 25.470 75 34.000 100

614322 Tekući transferi za oblast obraz. i odgoja-dječiji vrtić 60.000 45.000 75 60.000 100

614323 Tekući transfer za parlament. polit. partije 36.000 26.900 75 36.000 100 614324 Tekući transfer udrugama građana 14.900 2.700 18 14.900 100 614329 Ostali transferi neprofitnim organizacijama 16.000 7.500 46 12.000 75 61432911 Ostali transferi-kućna skrb starih i bolesnih 10.000 7.500 75 10.000 100 61432912 Transfer za zaštitu žene,majke i djeteta 0 0 0 0 0 61432913 Transfer za poduzetništvo mladih (nezaposlenih) 5.000 0 0 1.000 20 61432914 Transfer za prevenciju protiv ovisnosti 1.000 0 0 1.000 100

614.5 Subvencije za poticaj razvoja poduzetništva i obrta

20.000 9.367 46 10.000 50

614515 Poticaj poljoprivrednoj proizvodnji-transfer - 614535 Subvencije za javne radove-održavanje čistoće 20.000 9.367 46 10.000 50

615 KAPITALNI TRANSFERI DRUGIM RAZINAMA VLASTI

8.000 2.000 25

78.000

975

616 IZDACI ZA KAMATE I OST. NAKN. 15.000 5.632 37 10.000 66 616300 Kamate na domaće pozajmiljivanje 15.000 5.632 37 10.000 66 681383 NEGATIVNE TEČAJNE RAZLIKE 0 0 0 0 0 82 UKUPNI KAPITALNI IZDACI 975.000 270.149 27 725.000 74 821 NABAVA STALNIH SREDSTAVA 905.000 234.347 25 680.000 75 821.2 Nabava građevina 180.000 110.699 61 240.000 133 821200 Vijećnica 30.000 30.063 100 60.000 200 Izrada vanjske rasvjete u “Titovoj” ulici 0 0 0 30.000 0

821224 Objekti vodovoda i kanalizacije-Vodovod Potočani Vrbovac 150.000 80.636 53 150.000 100

821.3 Nabava opreme 60.000 9.686 16 60.000 100 821.5 Nabava stalnih sredstava u obliku prava 590.000 109.632 18 370.000 62 821510 Izdaci za izgradnju poduzetničke zone 180.000 43.019 23 120.000 66

821521 Studije izvodljivosti projektiranje i pripreme projekata 260.000 0 0 0 0

821521-11 Projekti u turizmu 10.000 0 0 0 0 821521-12 Završetak projekta komasacije 50.000 0 0 50.000 100 821521-13 Projekti lokalne infrastrukture 100.000 0 0 50.000 50

821521-14 Revizija postojećeg regulacionog plana užeg gradskog područja 0 0 0 0 0

821521-15 Izrada urbanističkog plana gradskog naselja 0 0 0 0 0

821521-16 Izrada urbanističkih redova van gradskog naselja 0 0 0 0 0

821521-17 Izrada urbanističko planske dokumentacije 100.000 0 0 50.000 50


27

Ekon.

kod novi

VRSTA RASHODA

Proračuna

za 2015.

Ostvarenje

I-IX/15

Indeks

4/3

Rebalans

Indeks

6/3 1 2 3 4 5 6 7

821521-18 Projekti navodnjavanja –IRRI-i 0 0 0 0 0

821529 Ostala ulaganja-sufinanciranje projekata financiranih od donatora 150.000 66.613 44 100.000 66

821.6 Rekonstrukcija i investiciono održavanje 75.000 4.330 5 10.000 13 823 OTPLATE DUGOVA 70.000 35.802 51 45.000 64 823300 Otplate domaćeg pozajmljivanja 70.000 35.802 51 45.000 64 591111 Pokriće deficita 0 0 0 0 0


28

OBRAZLOŽENJE IZMJENA I DOPUNA PRORAČUNA OPĆINE ODŽAK -

FISKALNA 2015. GODINA

PRAVNI OSNOV:

Zakonski temelj za donošenje Izmjena i dopuna Proračuna općine Odžak za 2015. godinu sadržan je u članku 37. stavak 1. i 5 Zakona o proračunima u F BiH (“Službene novine F BiH”, broj 102/13, 9/14 i 13/14 i 08/15).

OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH RJEŠENJA

P R I H O D I I P R I M I C I

Izmjenom i dopunom Proračuna za fiskalnu 2015. godinu ukupno planirani prihodi i primici iznose 4.793.907 KM i veći su u odnosu na prvobitno planirane prihode i primitke za 1%, odnosno u apsolutnom iznosu za 60.848,00 KM.

Proračun općine Odžak je usvojen od strane Općinskog vijeća i objavljen je dana 12.03.2015. godine („Službeni glasnik općine Odžak“, broj 02/2015). Kao što je poznato predviđeni prihodi u tom proračunu su iznosili 4.733.059 KM. Ako se u toku proračunske godine zbog nastanka novih obaveza za proračun ili promjena privrednih kretanja povećaju rashodi i/ili izdaci, odnosno smanje prihodi i/ili primici Proračuna, Načelnik mora predložiti Općinskom vijeću izmjene i dopune Proračuna. Izvršenjem proračuna za period I - IX 2015. godine ispostavilo se da se Proračun ne puni predviđenom dinamikom kako u dijelu sredstava predviđenih za tekuću potrošnju, tako i u dijelu sredstava predviđenih za kapitalna ulaganja.

a) Nepunjenje proračuna predviđenom dinamikom očitovalo se kod prihoda i to kod proračunskih pozicija:

721121- Prihodi od iznajmljivanja poljoprivrednog zemljišta 721239- Ostali prihod od imovine (prodaja zemljišta, zgrada, stanova, i dr.)) 722131- Općinske administrativne takse 722321- Općinske komunalne naknade 722433- Naknada za uređenje građevinskog zemljišta 732112- Primljeni transferi od Federacije 733112- Donacije od domaćih pravnih osoba 811900 - Kapitalni primici od kantona 811900-12- Kapitalni primici od ostalih razina vlasti.

b) U dijelu Proračuna koji se odnosi na rashode i izdatke došlo je do neplaniranog povećanja sljedećih rashoda:

613300- Izdaci za komunalne usluge (voda, kanalizacija, smeće) 613329- Ostale komunalne usluge 613914- Usluge reprezentacije 613917- Ostale stručne usluge –razne komisije 613923- Izdaci za Dan općine, Posavko kolo i druge manifestacije


29

613971- Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu 613973- Izdaci naknada za rad volontera 614242- Ostale nepredviđene usluge-elementarna nepogoda.

Gore spomenuti razlozi su uvjetovali Službi obvezu da pristupi izradi Izmjena i dopuna Proračuna što je i urađeno, te se prijedlog daje vijećnicima na usvajanje.

Manjak prihoda u odnosu na planirano u apsolutnim iznosima se očitovao na slijedećim pozicijama:

NEPOREZNI PRIHODI

• 721121- Prihodi od iznajmljivanja poljoprivrednih zemljišta - 118.894 KM

• 721239- Ostali prihodi od imovine-prodaja zemljišta, pos.zone i zgrada - 30.000 KM

• 722131- Općinske administrativne takse - 25.000 KM

• 722321- Općinska komunalna naknada - 100.000 KM

• 722433- Naknada za uređenje građevinskog zemljišta - 16.000 KM

• 732112- Primljeni transferi od Federacije - 333.500 KM

• 733112- Donacije od pravnih osoba- domaće - 489.788 KM

• 811900- Kapitalni primici od Kantona - 223.000 KM

• 811900-12- Kapitalni primici od ostalih razina vlasti - 275.000 KM

I Porezni prihodi

U periodu I – IX mjeseci 2015.godine porezni prihodi su ostvareni u iznosu od 1.490.693 KM, što predstavlja 83 % planiranih proračunom. Sukladno navedenom za očekivati je da će se porezni prihodi zadržati dosadašnju dinamiku ostvarenja pa su rebalansom planirani u iznosu od 1.920.500 KM, što je za 7% više od prihoda planiranih Proračunom.

Učešće poreznih prihoda u ukupno planiranim prihodima i primicima Proračuna iznosi 40 %, za razliku od 2014. godine gdje je učešće poreznih prihoda iznosilo 36%, a 2013.godine je iznosilo 43%.

Strukturu poreznih prihoda sačinjavaju: prihodi od poreza na dobit pojedinaca i preduzeća, prihodi od poreza na plaće,prihodi od poreza na imovinu, domaći porezi na dobra i usluge , prihodi od poreza na dohodak , indirektnih poreza i prihodi od ostalih poreza.


30

Prihodi od porez na dobit pojedinaca i preduzeća, poreza na plaće, domaći porezi na dobra i usluge , su zaostale obaveze poreza poreznih obveznika propisane ranijim zakonima koje je od 01.01.2009. godine zamijenio novi Zakon o porezu na dohodak.

Prihodi po osnovu navedenih poreza su veoma mali i pojedine kategorije od ovih prihoda nisu ni planirani u Proračunu upravo iz gore navedenih razloga.

Prihod od poreza na imovinu je za devet mjeseci 2015.godine ostvaren sa 90% ,pa se rebalansom planira index ostvarenja istog od 106%. Kao što je gore spomenuto ukidanjem poreza na plaću uveden je porez na dohodak koji je Zakonom o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH („Službene novine F BiH“, broj 22/09) podijeljen između Županije Posavske i općine Odžak u omjeru 65,545 % na prema 34,455 % u korist Županije Posavske, a koji se ubire na području općine Odžak. Prihod od poreza na dohodak je rebalansom planiran u iznosu od 357.000 KM i veći je za 21 % u odnosu na Proračun za 2015. godinu. Prihode od neizravnih/indirektnih poreza koji pripadaju općini, kao što je poznato, raspodjeljuje Federalno ministarstvo financija kao sastavni dio raspodjele prihoda od indirektnih poreza između BiH, entiteta, Brčko distrikta, federalnog proračuna, županijskih proračuna i Cesta F BiH. Učešće općine Odžak iznosi 0,682% u ukupnim prihodima od neizravnih poreza koji pripadaju Federaciji. Za period I-IX 2015.g.ovaj prihod je ostvaren sa 80% planiranog Proračunom, stoga je za očekivati da će se prihod po osnovu neizravnih poreza u potpunosti realizirati. Isto vrijedi i za porez koji pripada direkciji Cesta, ekonomski kod 717131. Vlada Županije Posavske svojom Odlukom o učešću općina Županije Posavske u prihodu ostvarenom po osnovu naknade za ceste za 2012. godinu, utvrdila je kako slijedi: „Učešće općina Županije Posavske u ostvarenom prihodu po osnovu naknada za ceste iz maloprodajne cijene nafte i naftnih derivata, a koje čini 42% ukupnog iznosa koji se uplaćuju na račun Županije Posavske, je sljedeće: Općina Orašje - 52% Općina Odžak - 38% Općina Domaljevac-Šamac - 10%“,

što je i objavila u Narodnim novinama Županije Posavske broj 01/12.

II Neporezni prihodi Izmjenama i dopunama Proračuna za 2015. godinu neporezni prihodi planirani su u

iznosu od 859.606 KM i manji su za 27% u odnosu na planirane neporezne prihode u Proračunu ili u apsolutnom iznosu za 311.994 KM. Isti su i u 2014. godini bili manji za 8% .

Ove godine manjak prihoda je bio kod sljedećih pozicija:

Ekonomski kod 721121- Prihodi od iznajmljivanja poljoprivrednog zemljišta- manjak od 118.894 KM

Ekonomski kod 721239- Ostali prihod od imovine (prodaja zemljišta, zgrada, stanova) – manjak od 30.000 KM

Ekonomski kod 722131- Općinske administrativne takse- manjak od 25.000 KM Ekonomski kod 722321- Općinske komunalne naknade- manjak od 100.000 KM


31

Ekonomski kod 722433- Naknada za uređenje građevinskog zemljišta-manjak od 16.000 KM.

Kod neporeznih prihoda – Ostali prihodi od imovine, ekonomski kod 721239, imamo situaciju da su u zadnjih par godina stalno manji u odnosu na plan i ovdje ima prostora da se dosljedno implementira Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH („Službene novine FBiH“, broj 22/06, 43/08 22/09 i 35/14) koji je u članku 13. decidan i kaže: Pored udjela u raspodjeli prihoda iz članka 6. ovog Zakona, jedinicama lokalne samouprave pripadaju i drugi javni prihodi kako slijedi: Najmanje 34,455% od poreza na dohodak uplaćenog u svakoj jedinici lokalne

samouprave, 100% od naknada po osnovi korištenja i uređenja zemljišta, Naknade i pristojbe sukladno propisima jedinica lokalne samouprave, Novčane i druge kazne sukladno propisima jedinica lokalne samouprave, Prihodi od prirodnih dobara u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, Prihodi od korištenja ili prodaje imovine jedinica lokalne samouprave, Donacije i namjenske dotacije, Drugi prihodi predviđeni zakonom i drugim propisima Federacije, kantona i jedinica

lokalne samouprave. Kantoni mogu donijeti propise kojima se jedinicama lokalne samouprave povećava udio u raspodjeli prihoda po osnovi poreza na dohodak.

Općinska vijeća donose propise kojima se utvrđuje visina naknada po osnovi korištenja i uređenja zemljišta, kao i visina drugih naknada, novčanih kazni i pristojbi u njihovoj nadležnosti.

Dosljednom primjenom spomenutog Zakona ne bi se smjelo doći u situaciju da inače skromno planirani prihodi od poduzetničke aktivnosti i imovine rebalansom idu na niže, kao i prihodi od zemljišne rente.

Posebno je značajno ubiranje prihoda po osnovu općinske komunalne naknade, koju je Općinsko vijeće donijelo u maju mjesecu , a od koje se očekuje prihod do kraja godine cca 200.000,00 KM, koji je svakako značajan i omogućit će plaćanje izdataka za javnu rasvjetu i drugih izdataka koji se mogu finansirati iz ovih namjenskih sredstava, a koji su propisani Zakonom o komunalnom gospodarstvu.

III Tekući transferi

Izmjenama i dopunama proračuna za 2015. godinu tekući transferi planirani su u iznosu od 240.000 KM, odnosno manji su za 59% u odnosu na Proračun. Navedeni iznos tekućih transfera sastoji se od transfera Proračunu općine Odžak od strane Proračuna Županije Posavske u iznosu od 240.000 KM.

IV Donacije

Su planirane u iznosu od 11.000 KM, a radi se o donacijama od pravnih osoba-domaćih koji uvedene na neto isplate kao dotacije proračunima poplavljenih općina. Isplaćivale su se do kraja četvrtog mjeseca 2015. godine.


32

Ovo su namjenska sredstva koja se sukladno Zakonu o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom (Službene novine Federacije BiH 59/14) namjenski moraju utrošiti.

IV Kapitalni primici

Su planirani u iznosu od 127.500 KM i manji su za 76% u odnosu na planirane primitke. Kapitalni primici koji su realizovani za devet mjeseci odnose se na kapitalne primitke u iznosu od 70.000,00 KM za izgradnju vodovodne mreže u poduzetničkoj zoni „Sjever“ doznačenih od strane Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i 25.000,00 KM doznačenih od Federalnog ministarstva finansija za fekalnu prepumpnu stanicu u ulici Redže Porobića. Do kraja godine se očekuje još 30.000,00 KM od Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta za izgradnju vodovodne mreže u poduzetničkoj zoni.

Ovdje nisu realizirane planirane potpore od ostalih nivoa vlasti u iznosu od 275.000, kao i potpore od kantona u iznosu od 223.000 KM.

R A S H O D I I I Z D A C I

Izmjenama i dopunama proračuna za fiskalnu 2015. godinu ukupno planirani rashodi i izdaci iznose 4.793.907,00 KM i veći su u odnosu na planirane za 1%, odnosno u apsolutnom iznosu za 60.848,00 KM.

Strukturu rashoda i izdataka čine: tekući izdaci za bruto plaće i naknade zaposlenih, doprinosi poslodavca, izdaci za materijal i usluge, tekući transferi, kapitalni transferi drugim razinama vlasti, izdaci za kamate i kapitalni izdaci.

I TEKUĆI IZDACI

1. Bruto plaće i doprinosi poslodavca

Rebalansom planirani izdaci na ime bruto plaća iznose 885.000,00 KM i veći su od planiranih Proračunom za 1% , odnosno u apsolutnom iznosu za 11.552,00 KM zbog prijema dva nova djelatnika na poslove imovinsko pravnih poslova i poslova javnih nabavki i ljudskih resursa.

2. Izdaci za materijal i usluge

Rebalansom proračuna izdaci za materijal i usluge (potkategorija 613) iznose 1.029.907,00 KM i veći su za 11 % u odnosu na plan.

Najznačajniji rashodi kod ovih izdataka se odnose na:

• Izdaci za javnu rasvjetu koji iznosi 190.000,00 KM , a povećani su rebalansom za 13% u odnosu na plan temeljem potrošnje za devet mjeseci ove godine,

• Izdaci za komunalne usluge –ekonomski kod 613300, povećan je rebalansom u apsolutnom iznosu za 15.000,00 KM zbog korekcije i prenosa knjiženja sa koda 614535 – subvencije za javne radove - održavanje čistoće iznosa od 9.367,00 KM koji je utrošen za čišćenje javnih površina,


33

• Izdaci za ostale komunalne usluge – ekon. kod 613329 koji su povećani u apsolutnom iznosu za 15.000,00 KM zbog troškova koji se planiraju za dostavu rješenja za komunalnu naknadu domaćinstvima,

• Izdaci za usluge popravke i održavanja cesta povećane su za 23% u odnosu na plan , temeljem programa utroška ovih namjenskih sredstava odobrenog od strane Općinskog vijeća, a odnose se na sredstva prenesena iz ranijih godina i dijelom ubranih prihoda za navedene namjene u tekućoj godini,

• Izdaci za usluge uređenja i čišćenja kanala (ekonomski kod 613725) rebalansom se više ne planiraju jer nisu ubrani prihodi od izdavanja u zakup poljoprivrednog zemljišta zbog proglašenja elemenatrne nepogode-poplava u 2014.godini,

• Izdaci za usluge održavanja i uređenja poljskih puteva (ekonomski kod 613727) su povećani za 40% temeljem zaključenja ugovora o uređenju poljskih puteva, a sredstava su osigurana iz prihoda od zakupa poljoprivrednog zemljišta u 2012. i 2013.godini , a za koje je Općinsko vijeće donijelo program utroška,

U potkategoriji 613 značajne izmjene su i na glavnoj grupi 613.9 – Ugovorene i druge posebne usluge koje rebalansom proračuna iznose 297.400 KM i veće su za 32% u odnosu na plan ili u apsolutnom iznosu za 73.552,00 KM.

U ovoj grupi značajne izmjene su planirane na slijedećim pozicijama :

• Izdaci za manifestacije Dana općine ,,Posavskog kola“ i drugih manifestacija su povećani za 75% ili u apsolutnom iznosu za 15.000,00 KM, a povećanje je nastalo zbog utrošenih sredstava za manifestaciju „Posavsko kolo“. Treba napomenuti da prihodi od ove manifestacije iz godine u godinu slabiji, a u ovoj godini su iznosili samo 18.583,00 KM.

• Izdaci za usluge po osnovu ugovora o djelu, ekonomski kod 613971, koji se rebalansom planiraju povećati za 15.000,00 KM, a odnose se na troškove održavanja informacionih tehnologija, usluge održavanje skele, održavanje zelenih i drugih javnih površina, održavanje javne rasvjete i drugih troškova za koje se ukaže potreba,

• Izdaci za ostale stručne usluge- ekonomski kod 613917, su rebalansom povećane za 15.000,00 KM, a odnose se na izdatke za nadzor pri realizaciji projekata, izdatke za stručne usluge komisija, izdaci za rad matičara izvan radnog vremena i druge stručne usluge,

• Izdaci za rad Stožera civilne zaštite, ekonomski kod 613976, se planiraju u iznosu od 17.000,00 KM temeljem Zakona o zaštiti i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (Službene novine F BiH br., 39/03, 22/06 i 43/10) i Pravilnika o načinu rada i funkcioniranja stožera i povjerenika civilne zaštite (Službene novine F BiH br., 77/06 i 5/07),

• Izdaci za naknade za rad volontera, ekonomski kod 613973, je povećan za 10.000,00 KM, a odnosi se na isplatu toplog obroka i prevoza,


34

• Doprinosi za zapošljavanje volontera, ekonomski kod 613985, rebalansom se planiraju u iznosu od 10.000,00 KM, a odnose se na zakonsku obavezu uplate dopriosa od 35% od prosječne plaće u F BiH za zapošljavanje volontera,

Izdaci za naknade za rad općinskim vijećnicima, ekonomski kod 613975, su smanjene za 10.000,00 KM zbog toga što se na ovom kodu mogu knjižiti samo neto naknade, a do sada smo knjižili neto naknade i obaveze za poreze i doprinose na naknade. Neophodno je da se izvrši korekcija knjiženja i obaveze za porez na dohodak, doprinos za zdravstvo, doprinos na mirovinsko osiguranje koji se uplaćuju na naknade općinskim vjećnicima će se knjižiti na kodovima 613986, 613987, 613988 i 613983.

Što se tiče ostalih tekućih izdataka rebalansom su zadržani na nivou planiranih Proračunom izuzev izdataka za putne troškove, benzin, održavanje opreme, održavanje javne rasvjete koji su znatno manji.

3. Tekući transferi

Tekući transferi planirani su rebalansom u iznosu od 1.769.000,00 KM i veći su za 6 % u odnosu na plan za 2015. godine.

Rebalansom su promijenjene sljedeće pozicije na tekućim transferima:

• Transfer Centru za kulturu - ekonomski kod 614121, je povećan za 20.000,00 KM temeljem uplate od strane Županije posavske za izmirenje zaostalih obaveza za poreze i doprinose naznačene ustanove,

• Transfer mjesnim zajednicama koji je Proračunom bio planiran u iznosu od 60.000,00, a sastojao se od iznosa 26.400,00 planiranih za rad predsjednika MZ i iznosa od 33.600,00 KM koji je bio planiran da se realizuje ako budu transferirana sredstva od strane Županije Posavske. Obzirom da od strane Županije Posavske nije bilo transfera, mada su još u opciji obećanja da će biti transferirana sredstva za tekuće troškove mjesnih zajednica, služba je na ovoj poziciji rebalansom smanjila iznos za 10.000,00 KM kako bi planiranje bilo što realnije,

• Transfer za posebne namjene – ekonomski kod 614241, je smanjen za 37%, odnosno u apsolutnom iznosu za 56.915,00 KM jer se radi o namjenskim sredstvima civilne zaštite , a koja će biti prenesena i utrošena najvjerovatnije u narednoj godini. Iznos od 100.000,00 KM koji je zadržan na ovoj poziciji se planira do kraja godine utrošiti za nabavku uniformi za postrojbe Civilne zaštite opće namjene i rekonstrukciju i obnovu centralnog skladišta Civilne zaštite u Donjem Svilaju,

• Transfer Ostale nepredviđene usluge- ekonomski kod 614242, je povećan za 235.555 KM, odnosno 36%, a planirana sredstva u iznosu od 150.000,00 KM će se utrošiti za izgradnju uništenih kuća u poplavama i ostatak za sanaciju deponije čvrstog otpada nakon poplava u Donjoj Dubici i Vojskovi.

Kapitalni transferi drugim razinama vlasti vlasti

Kapitalni transferi drugim razinama vlasti su rebalansom planirani u iznosu od 78.000,00 temeljem očekivanim kapitalnim primicima od Županije .


35

Izdaci za kamate

Su planirani u iznosu od 10.000,00 KM i manji su za 34%, a odnose se na kamate na kreditna zaduženja općine.

II KAPITALNI IZDACI

Izmjenama i dopunama proračuna za fiskalnu 2015. godinu kapitalni izdaci su planirani u iznosu od 725.000,00 KM , a izmjene su izvršene na slijedećim pozicijama:

• nabavka građevina, ekonomski kod 821.2, iznosi 240.000,00 KM i povećani za 33% u odnosu na plan a odnosi se na nastavak investiranja u Vijećnicu i izdatke za izgradnju javne rasvjete u „Titovoj“ ulici u Odžaku,

Odluka Turističkog vijeća Turističke zajednice ŽP o dodjeli sredstava namijenjenih za očuvanje, konzerviranje i obnavljanje kulturno povijesne baštine ŽP kandidirana je zgrada općine (Mala vijećnica ili Beledija) koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH i istu financiraju i Turistička zajednica FBiH i Federalno ministarstvo kulture. Predviđena novčana sredstva iznose 54.147,00 KM (Federalno ministarstvo kulture 31.000 i TZ ŽP 23.147,00 KM ). Do sada je utrošeno 30.036,00 KM, a do kraja godine se planira utrošiti još 23.147,00 KM.

• Izdaci za izgradnju vodovodne mreže u poduzetničkoj zoni su planirani u iznosu od 120.000,00 KM, s tim da je do izrade rebalansa utrošeno 43.019,00 KM. Od ukupnih sredstava, 100.000,00 KM su sredstva koja će transferirati Federalno ministarsvo razvoja, poduzetništva i obrta, a 20.000,00 KM će sufinancirati općina,

• Izdaci za projekte lokalne infrastrukture su smanjeni za 50.000,00 ili 50% , koliko se planira utrošiti za Projekat rekonstrukcije kanalizacionog sustava u ulici Redže Porobića u gradu Odžaku –oborinska kanalizacija, faza I,

• Izdaci za izradu urbanističko planske dokumentacije su planirani u iznosu od 50.000,00 KM, a odnose se na izradu revizije Regulacionog plana užeg gradskog područja i izradu Prostornog plana općine Odžak

• Sufinanciranje projekata financiranih od donatora iznosi 100.000,00 KM , od čega je do sada utrošeno 49.994,00 KM za sufinanciranje izgradnje poslovnog objekta u poduzetničkoj zoni, priključak na električnu energiju Male vijećnice 10.553,00 KM i sufinanciranje projekta Omladinske banke Mozaik KM 5.500,00. Naše učešće traže donatori kao garanciju ozbiljnosti općine,

• Izdaci za rekonstrukciju i investiciono održavanje cesta iznosi 10.000,00 KM i smanjena su za 87% . Radi o sredstvima koja su planirana po osnovu naplate prihoda od indirektnih poreza koji pripadaju Direkciji cesta (zimsko održavanje, popravci, nasipanje, krpanje, prometna signalizacija itd.) . Obzirom da su navedena sredstva za devet mjeseci tekuće godine utrošena za popravke i odrđavanje cesta u iznosu od 158.637,00KM, do kraja godine se ne planira utrošak istih za investiciono održavanje.


36

Za završetak projekta komasacije i dalje se planiraju sredstva u iznosu od 50.000,00KM.

Za otplate dugova je planiran iznos od 45.000,00 KM po osnovu glavnice za preuzeta kreditna zaduženja koje općina vraća.

Tekuća rezerva proračuna iznosi 30.000,00 KM ili 0,9 % ukupnih prihoda proračuna bez primitaka.

Izvještaj pripremila

Služba za nabavku i zaštitu sredstava i resursa

NAČELNIK OPĆINE

dr.sc. Hajrudin Hadžidedić


37

Na temelju članka 25. Statuta općine Odžak („Službeni glasnik općine Odžak“ br. 2/09), Općinsko vijeće Odžak na XXIV. redovitoj sjednici održanoj dana 27. 11. 2015. donosi

Z A K LJ U Č A K

Članak 1.

Donosi se Zaključak o prihvaćanju i stavljanju u proceduru javnih rasprava Nacrta proračuna Općine Odžak za 2016. godinu.

Članak 2.

Javne rasprave o Nacrtu proračuna Općine Odžak za 2016. godinu održat će se sukladno dokumentu – Akcioni plan za provođenje javnih rasprava o Nacrtu proračuna Općine Odžak za 2016. godinu br. 02-14-671/15 od 19. 11. 2015. godine.

Članak 3.

Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom

glasniku Općine Odžak“.

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE HERCEGOVINE ŽUPANIJA/KANTON POSAVSKI

OPĆINA ODŽAK OPĆINSKO VIJEĆE

Broj:01-01-255/15 Datum: 27.11.2015.

PREDSJEDATELJ OV-a _____________________

Jakov Ivanković, dipl. oec


38

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine (PRIJEDLOG) Županija Posavska OPĆINA ODŽAK Služba za nabavku i zaštitu sredstava i resursa Broj:02 -14 - 671 /15 Odžak, 19. 11. 2015. godine

AKCIONI PLAN

za provođenje javnih rasprava o Nacrtu proračuna općine Odžak za 2016. godinu

Operativnim proračunskim kalendarom za izradu i donošenje proračuna za

2016.godinu i financijskim planom za period 2016. do 2018. godinu utvrđeni su termini koji su obvezujući.

Proračunski kalendar je obvezujući Dokument za sve učesnike u proračunskom procesu uključujući općinske službe, nevladin sektor (udruženja građana u oblasti sporta, kulture kao i drugih društvenih djelatnosti), građane i predstavnike mjesnih odbora, vijećnike i klubove političkih stranaka koje participiraju u Općinskom vijeću, javna poduzeća i javne ustanove koji su povremeni ili stalni korisnici proračunskih sredstava.

Vijećnici i predstavnici političkih partija koje participiraju u Općinskom vijeću dužni su poštovati vremenske rokove i aktivnosti date kalendarom te svoje prijedloge i amandmane prilagoditi kriterijima i standardima koji su obvezni za sve korisnike proračunskih sredstava.

Prema planu operativnog proračunskog kalendara Općina putem općinskih službi provodi aktivnosti na realizaciji Akcionog plana za provođenje javnih rasprava. Akcioni plan za provođenje javnih rasprava se realizira kao sastavni dio proračunskog kalendara.

Služba za gospodarstvo i LER i služba za nabavku i zaštitu sredstava i resursa u suradnji sa ostalim službama izrađuje izvještaj o gospodarskoj i fiskalnoj politici za tekuću godinu, te plan za slijedeću proračunsku godinu i procjenu razvoja za slijedeće dvije godine. Na prijedlog Službe za nabavku i zaštitu sredstava, Općinski načelnik donosi smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnji period.

Smjernice sadrže:

• pretpostavke društvenog i privrednog razvoja za budžetsku i za slijedeće dvije godine, • osnovne indikatore fiskalne i ekonomske politike Općine, • procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih budžetskih korisnika, • okvirni prijedlog obima financijskog plana po budžetskim korisnicima , • ukupan pregled preuzetih obveza za budžet Općine koje se mogu podmiriti u

slijedećim godinama i politiku plana razvojno investicionih programa.

Služba za nabavku i zaštitu sredstava i resursa je dostavila uputstvo za pripremu i podnošenje zahtjeva za proračunskim sredstvima za 2016.godinu svim korisnicima proračuna. Krajni rok do koga budžetski korisnici treba da dostave financijske planove i programe Službi za nabavku i zaštitu sredstava i resursa je 31.08.2015.godine.

Služba za nabavku i zaštitu sredstava i resursa na bazi dostavljenih financijskih planova i programa budžetskih korisnika priprema Dokument okvirnog proračuna općine za 2016.-


39

2018. Dokument okvirnog proračuna za 2016.-2018. godine treba da sadrži, između ostalog, procjenu privrednog razvoja, razvoja socijalnog sektora, makroekonomske indikatore i prognozu prihoda i rashoda za godine koje su obuhvaćene Dokumentom okvirnog proračuna.

Činjenica da je općina nivo vlasti najbliži građanima, stavlja ogromnu odgovornost na sebe, u cilju postizanja visoke efikasnosti prilikom pružanja usluga. Godišnja budžetska procedura predstavlja važan mehanizam, putem kojeg građani mogu temeljito proučavati planove i aktivnosti općine.

Također, bitan momenat za stvaranje prilika za građane i općinske organe vlasti je da rade u partnerstvu, kako bi utvrdili i realizirali kratkoročne prioritete i dugoročne ciljeve. Uključivanje građana u proces planiranja i potrošnje sredstava iz budžeta, od suštinskog je značaja za povećanje transparentnosti, odgovornosti i legitimnosti općinskih organa vlasti.

Planiranje budžeta na bazi učešća važno je kako bi sredstva bila raspodijeljena u ona područja u kojima su najpotrebnija. To planiranje omogućava da općine razumiju i odgovore na želje građana, kako bi javna sredstva bila iskorištena na opću dobrobit.

Učešće građana u budžetskom procesu je važno, bez obzira na veličinu budžeta. Ono ne mora biti skupo ili složeno, ali, definitivno, mora biti osmišljeno. Iz tog razloga, od općina se zahtijeva da razviju transparentne procedure i kriterije, koji će im omogućiti da izaberu prioritete građana za financiranje, kada njihove ukupne potrebe prevazilaze mogućnosti godišnjeg budžeta.

Demokracija predstavlja u osnovi partnerstvo između građana i organa vlasti kojima su oni dali povjerenje da u njihovo ime vrše vlast. Partnerstvo između građana i predstavnika vlasti, posebno na lokalnom nivou, prije svega zavisi od mjere u kojoj građani imaju slobodu pristupa informacijama koje se tiču njihovog svakodnevnog života. Zato građani treba da budu uključeni u sve faze donošenja općinskog proračuna.

Građani imaju ne samo pravo, nego i odgovornost da koriste ustavom i zakonom zagarantirana prava koja im omogućava da aktivno učestvuju u demokratskom vršenju vlasti. Organi vlasti, sa svoje strane, imaju obvezu da građane ohrabre da uzmu aktivno učešće u dnevnom funkcioniranju vlasti.

Akcionim planom predlaže se plan održavanja javnih rasprava o Nacrtu proračuna

općine Odžak za 2016. godinu za :

1. 2.12.2015. godine javna rasprava za mjesne zajednicae Odžak I, Odžak II, Odžak III , Ada, Bijele Bare, Novo Selo, Posavska Mahala i Prnjavor.

2. 3.12.2015. godine javna rasprava za mjesne zajednice Prud, Osječak, Vojskova, Trnjak, Zorice, Gornja Dubica i Donja Dubica.

3. 4.12.2015.godine javna rasprava za mjesne zajednice Potočani, Vrbovac, Donji Svilaj, Gornji Svilaj, Potočanski Lipik, Jošava, Novi Grad . Načelnik službe Nihada Bećirbašić,dipl.oec.


40

Općinsko vijeće Odžak , na temelju članka 35. stavak 3. Zakona o principima lokalne samouprave Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine F BiH“, broj: 49/06, 51/09) i članka 25. stavak 2. točka 11. Statuta općine Odžak („Službeni glasnik općine Odžak“, broj: 2/09), na XXIV redovitoj sjednici održanoj dana 27.11. 2015.godine, donijelo je

O D L U K U o davanju suglasnosti za kupovinu – pribavljanje dijela nekretnina označenih kao k.č.

599 i 598 iz k.o. Vrbovac

Članak 1. Daje se suglasnost Općinskom načelniku da u ime i za račun općine Odžak, učestvuje

u postupku kupovine – pribavljanja dijela nekretnina označenih kao k.č. 599, u površini 363 m² i k.č. 598 u površini 420 m², upisane u posjedovni list broj 320 za k.o. Vrbovac, radi izgradnje sustava vodosnabdjevanja u naseljima Vrbovac i Jošava prema Glavnom projektu „Vodoopskrbe naselja Vrbovac i Jošava u općini Odžak“ .

Članak 2. Prema procjeni Komisije za procjenu nepokretnosti općine Odžak tržišna vrijednost

nekretnina iz članka 1. ove Odluke iznosi 15,00 KM/m².

Članak 3. Sa posjednikom nekretnina kao prodavateljem zaključiti će se ugovor o kupoprodaji,

nakon pribavljenog mišljenja općinskog pravobranitelja u formi notarski obrađene isprave.

Članak 4. Sve troškove vezane za izradu ugovora, kao i plaćanje poreza na promet nepokretnosti

snositi će Općina Odžak kao kupac.

Članak 11. Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja u „Službenom

glasniku općine Odžak“ .


KANTON-ŽUPANIJA POSAVSKA OPĆINA ODŽAK

OPĆINSKO VIJEĆE

Broj: 01-01-256/15

PREDSJEDATELJ OV-a Datum: 27.11. 2015. ______________________



41

Na osnovu člana 68. stav 2. Zakona o vodama („Službene novine FBIH“, broj : 70/06) i člana 13. stav 1. Pravilnika o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitinih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva („Službene novine FBIH“, broj : 88/12) Općinsko vijeće Odžak na svojoj XXIV. redovitoj sjednici održanoj dana 27.11. 2015.godine, donijelo je

ODLUKU

O ZAŠTITNIM ZONAMA I ZAŠTITNIM MJERAMA IZVORIŠTA „POTOČANI“ ZA

PUNIONICU PITKE VODE „VILIĆ“ d.o.o. Odžak

I- OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom odlukom utvrđuju se granice zona sanitarne zaštite za izvorište koje se koristi

za snabdijevanje vodom punionice vode Vila d.o.o. Odžak, sanitarni i drugi uvjeti u pojedinim zonama i druge mjere zaštite, zabrane i ograničenja, izvori i načini finansiranja za provođenje zaštitnih mjera, nazivi organa i pravnih lica koja će provoditi ovu odluku, kaznene odredbe i druga pitanja od interesa za sprovođenje sanitarne zaštite Izvorišta.

Članak 2.

Izvorište Potočani (bunar P-1) se nalazi na području naseljenog mjesta Potočani i

smješteno je na k.č.947/1 i služi za punjenje vodom za piće punionice „Vilić“ d.o.o. Odžak Izvorištem upravlja privredno društvo „Vilić“ d.o.o. Odžak.

Članak 3.

Zaštita izvorišta iz člana 2. ove Odluke vrši se uspostavljanjem i održavanjem zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera, koje su utvrđene u skladu sa lokalnim uvjetima na temelju provedenih istražnih radova, analiza i stručnog projekta.

Članak 4.

Utvrđivanjem zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zaštite voda

Izvorišta od svih vidova zagađenja i štetnih uticaja koji mogu nepovoljno djelovati na higijensku ispravnost voda za piće i na izdašnost izvorišta.

Članak 5.

Urbanističko uređenje prostora, gospodarske, poljoprivredne i druge djelatnosti mogu

se vršiti samo na način i u mjeri koji su utvrđeni ovom Odlukom. Gospodarska društva, županijski i općinski organi uprave, druge pravne osobe i

građani dužni su pridržavati se odredbi ove Odluke i primjenjivati propisane mjere zaštite.


42

II – ZONE SANITARNE ZAŠTITE I ZAŠTITNE MJERE

Članak 6.

U skladu sa Pravilnikom o načinu utvrđivanja uvjeta za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitinih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva Izvorište Potočani, predstavlja izvorište podzemne vode u akviferima pukotinske poroznosti.

Za izvorište iz članka 2. ove Odluke utvrđuju se tri zone sanitarne zaštite, i to: • I zaštitna zona - zona najstrožijeg režima zaštite; • II zaštitna zona - zona ograničenog režima zaštite; • III zaštitna zona - zona blagog režima zaštite.

I ZAŠTITNA ZONA – ZONA NAJSTROŽIJEG REŽIMA ZAŠTITE

Članak 7.

Područje I zaštitne zone izvorišta obuhvata prostor oko vodozahvatnog objekta, kojim se vodozahvatni objekti štite od slučajnog ili namjernog zagađenja ili oštećenja. Zemljište I zaštitne zone se nalazi na parceli označenoj po novom premjeru kao k.č. 947/1, zvana Veliko Brdo, površine 2500 m², posjednika „Vilić“ d.o.o. Odžak. Prva zaštitna zona je omeđena sa tačkama sa sljedećim koordinatama

tačka Y X a1 6 521 749 4 989 242 a2 6 521 735 4 989 256 a3 6 521 716 4 989 256 a4 6 521 702 4 989 242 a5 6 521 702 4 989 223 a6 6 521 716 4 989 209 a7 6 521 735 4 989 209

Na području I zaštitne zone nalaze se slijedeći objekti:

- Bunar P-1 na lokaciji ( X=______, Y=_______) Na označenim objektima nalaze se pripadajuće armature, elektro instalacije i druga

pripadajuća oprema. Pored objekata iz prethodnog stava, na području I zaštitne zone mogu se, uz primjenu

propisanih mjera zaštite, graditi ili nalaziti i drugi vodoprivredni objekti, kao što su vodozahvatni objekti, rezervoari, pumpne stanice, trafostanice, administrativni objekti, prilazni i unutrašnji putevi i drugi objekti koji su neophodni za rad sistema za vodosnadbijvanje.

Površina I zaštitne zone oko vodozahvatnih objekata – bunara na izvorištu Potočani je oko 2500 m²


43

Situacioni položaj I zaštitne zone prikazan je na situaciji u prilogu u MJ=1:10000.

Članak 8.

Vodoprivredni i drugi objekti iz člana 7. ove Odluke i njima pripadajuća oprema u vlasništvu su „Vilić“ d.o.o. Odžak.

Vlasnik vodoprivrednih objekata nadležan je za sprovođenje svih zaštitnih mjera propisanih ovom Odlukom na području I zaštitne zone.

Općina Odžak na čijoj teritoriji se nalaze zaštitne zone odgovorna je za sprovođenje svih zaštitnih mjera propisanih ovom Odlukom.

Članak 9.

Vlasnik vodovodnog sistema obavezan je ograditi područje I zaštitne zone izvorišta i

istaći upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa te osigurati stalni elektronski i/ili fizički nadzor.

Ograda iz prethodnog stava ovog člana mora biti izvedena na način da spriječi neovlašten ili nasilni ulazak na područje I zaštitne zone.

Članak 10.

Vlasnik vodovodnog sistema je dužan na odgovarajući način obilježiti I zaštitnu zonu,

što naročito uključuje naziv izvorišta i zaštitne zone, naziv vlasnika i korisnika, broj dežurnog telefona za hitne slučajeve i upozorenje o zabrani neovlaštenog pristupa.

Pristup ograđenim prostorima unutar I zaštitne zone izvorišta dozvoljen je samo zaposlenim licima koje odredi vlasnik vodovodnog sistema, nadležnim inspekcijskim organima za vrijeme vršenja kontrole, kao i drugim licima uz posebnu dozvolu i evidenciju vlasnika vodovodnog sistema, što se precizira općim aktom o održavanju i korištenju vodnih objekata iz člana 20. stav 4. Zakona o vodama.

Lica koja stalno ili povremeno rade na objektima unutar I zaštitne zone moraju biti podvrgnuta periodičnim liječničkim pregledima, u skladu sa odgovarajućim propisima o sanitarnoj zaštiti.

Članak 11.

Mjere sanitarne zaštite u I zaštitnoj zoni utvrđuju se u skladu sa uslovima Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnadbijevanje stanovništva, pri čemu se ne dozvoljavaju nikakve aktivnosti koje nisu u vezi sa radom vodoprivrednih objekata za vodosnadbijevanje. Zbog toga se na području I zaštitne zone izvorišta i vodozahvatnih objekata mogu nalaziti samo objekti i oprema koji su neophodni za rad.

U I zaštitnoj zoni dopuštena je uz standardne mjere zaštite: − Izgradnja kanalizacije i drugih infrastrukturnih instalacija koje omogućuju redovno funkcionisanje objekata vodozahvatnog područja; − Prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava.

Rad vodoprivrednih i ostalih objekata na izvorištu kao i njima pripadajuće opreme, mora se obavljati uz primjenu propisanih mjera zaštite, kako ne bi došlo do ugrožavanja izvorišta tokom rada u normalnim i vanrednim situacijama.


44

II ZAŠTITNA ZONA – ZONA OGRANIČENOG REŽIMA ZAŠTITE

Članak 12.

Područje II zaštitne zone obuhvata prostor od granice I zaštitne zone iz člana 7. ove Odluke do vanjskih granica II zaštitne zone.

Vanjska granica II zaštitne zone izvorišta počinje tačkom završetka prve zone a završava tačkama koje su date u koordinatama u tablici dole

tačka X Y

A 4 989 675 6 521 625 B 4 989 500 6 522 000 C 4 989 000 6 522 000 D 4 988 915 6 521 850 E 4 988 975 6 521 147 F 4 989 130 6 521 180 G 4 989 382 6 520 955 H 4 989 620 6 521 135

Ukupna površina II zaštitne zone iznosi 616940 m². Situacioni položaj II zaštitne zone prikazan je na situaciji u prilogu u MJ=1:10000.

Članak 13.

U skladu sa uslovima Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona

sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnadbijevanje stanovništva, na području II zaštitne zone izvorišta zabranjuju se u potpunosti:

- izgradnja novih urbanih naselja; - proširenje postojećih urbanih naselja; - individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman

otpadnih voda (npr.septičke jame); - izvođenje ili obavljanje bilo kakvih aktivnosti koje izazivaju i/ili pospješuju eroziju

tla; - iskopi u vodonodnom sloju; - izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala; - minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbijevanja, a koji

mogu poremetiti kompoziciju vodonodnih slojeva; - izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne vode, zemni plin kao i druge materije

koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu; - izgradnja i rad transformatorske stanice i manevarskih vojnih poligona; - izgradnja novih, korištenjeili proširenje postojećih grobalja; - ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda; - izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda; - odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog, komunalnog i drugog otpada; - izgradnja i rad sanitarnih deponija; - izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih

voda;


45

- izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada; - podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za

deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine; - izgradnja i rad industrijskih pogona koji mogu biti opasni po kvalitet vode (rafinerije,

pogoni metalne, - hemijske i gumarske industrije, industrije papira i celuloze, kožarske i prehrambene

industrije); - izgradnja gasne, termo i nuklearne elektrane; - izgradnja industrijskih skladišta i deponija sirovina i hemikalija opasnih za vode,

radioaktivnih tvari i otpada, šljake i pepela i industrijskog otpada opasnog za kvalitet vode;

- izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj; - izgradnja depoa za teška vozila; - izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala; - izgradnja željezničkih pruga, ranžirnih stanica i terminala; - izgradnja i rad aedrodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom

saobraćaju; - izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode; - cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija; - transport i skladištenje nafte i naftnih derivata (nadzemni i podzemni spremnici,

pretakališta, benzinske stanice uz saobraćajnice); - intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja; - deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva; - intenzivna ispaša stoke; - napajanje stoke na površinskim vodotocima; - skladištenje đubriva i pesticida; - poljoprivredna proizvodnja praćena intenzivnim korištenjem vještačkih đubriva,

stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida; - navodnjavanje prečišćenim otpadnim vodama; - nekontrolisana sječa i krčenje šume.

Članak 14.

Dopuštene aktivnosti na području II zaštitne zone uz standardne i dodatne mjere

zaštite su: − održavanje postojećih građevinskih objekata bez promjene namjene; − izgradnja urbanih saobraćajnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela....); − skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za poljoprivredne mašine za potrebe individualnih domaćinstava; − stočarska i peradarska proizvodnja za vlatite potrebe pojedinačnih domaćinstava; − poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida te prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava; − kontrolisana sječa i krčenje šume; − izgradnja i rad sportsko rekreacionih i banjsko-liječilišnih objekata; − kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja ljudi u prirodi; − izgradnja i rad otvorenih sportskih terena;

Dopuštene aktivnosti na području II zaštitne zone uz standardne mjere zaštite su:


46

− deponovanje industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode; − rekreacioni i sportski ribolov. III ZAŠTITNA ZONA – ZONA BLAGOG REŽIMA ZAŠTITE

Članak 15.

Područje III zaštitne zone obuhvata prostor od vanjske granice II zaštitne zone do vanjskih granica III zaštitne zone.

Vanjska granica III zaštitne zone počinje u tačkama završetka druge zaštitn zone a završava sa tačkama čije su coordinate date u tablici dole

tačka Y X 1a 6 521 735 4 990 067 2a 6 522 218 4 988 674 3a 6 521 234 4 987 674 4a 6 520 342 4 989 081 5a 6 519 735 4 989 081 6a 6 521 138 4 990 835

Ukupna površina III zaštitne zone iznosi 530488 m². Situacioni položaj III zaštitne zone prikazan je na situaciji u prilogu u MJ=1:10000.

Članak 16.

U skladu sa uslovima Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona

sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnadbijevanje stanovništva, na području III zaštitne zone izvorišta zabranjuju se u potpunosti: − iskop u vodonosnom sloju; − izgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala; − minerski i drugi građevinski radovi koji nisu u funkciji vodosnadbijevanja, a koji mogu poremetiti kompoziciju vodonosnih slojeva; − bilo kakve aktivnosti manevarskih vojnih poligona; − ispuštanje nepročišćenih urbanih otpadnih voda; − odlaganje bilo kakvog čvrstog, građevinskog, komunalnog i drugog otpada; − izgradnja i rad sanitarnih deponija; − rafinerije; − pogoni hemijske industrije; − rad nuklearnih elektrana; − skladištenje industrijskih sirovina i hemikalija opasnih za vodu; − skladištenje i deponovanje radio-aktivnih tvari i otpada; − deponije industrijskog otpada opasnog za kvalitet vode na izvorištu; − ispuštanje ili akumuliranje nepročišćenih industrijskih otpadnih i rashladnih voda ; − izgradnja depoa za teška vozila; − izgradnja i rad aerodroma ili poletno-sletnih staza za korištenje u zračnom saobraćaju; − izgradnja i rad cjevovoda za transport tekućina opasnih za kvalitet vode;


47

− nadzemni i podzemni spremnici i pretakališta za transport i skladištenje nafte i naftnih derivata; − skladištenje đubriva i pesticida; − poljoprivredna proizvodnja praćena intenzivnim korištenjem vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida; − navodnjavanje pročišćenim otpadnim vodama; − nekontrolisana sječa i krčenje šume;

Članak 17.

Dopuštene aktivnosti na području III zaštitne zone uz standardne i dodatne mjere zaštite su: − izgradnja novih urbanih naselja; − proširenje postojećih urbanih naselja: − individualna stambena izgradnja uz korištenje samostalnih sistema za tretman otpadnih voda (npr.septička jama); − izgradnja transformatorskih stanica; − vađenje materijala iz vodotoka; − zgradnja i rad kamenoloma i drugih pozajmišta materijala; − izvođenje istražnih radova za naftu, mineralne vode, zemni plin kao i druge materije koje mogu ugroziti kvalitet vode na izvorištu; − izgradnja novih, korištenje ili proširenje postojećih grobalja; − izgradnja i rad postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda; − izgradnja i rad postrojenja za tretman mulja u sastavu postrojenja za tretman otpadnih voda; − izgradnja i rad postrojenja za tretman životinjskog otpada; − podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina, izgradnja i rad objekata za deponovanje, mljevenje i preradu sirovina i jalovine; − pogoni metalne, gumarske, industrije papira i celuloze, kožarske i prehrambene industrije; − rad termo i gasnih elektrana; − skladištenje i deponovanje šljake i pepela; − izgradnja i rad industrijskih kanalizacionih sistema i postrojenja za tretman otpadnih voda; − izgradnja urbanih saobraćajnica i pripadajućih objekata (parkirališta, mostova, tunela....); − izgradnja autocesta i cesta rezervisanih za motorni saobraćaj; − izgradnja i rad autobusnih stanica i terminala; − izgradnja željezničkih pruga, ranžirnih stanica i terminala; − cestovni transport hemikalija, tečnih goriva i drugih opasnih materija; − benzinske stanice uz prometnice; − skladištenje ograničenih količina lož ulja ili pogonskog goriva za poljoprivredne strojeve za potrebe individualnih domaćinstava; − intenzivna stočarska i peradarska proizvodnja; − stočarska i peradarska proizvodnja za vlastite potrebe pojedinačnih domaćinstava; − deponovanje čvrstog ili tečnog stajnjaka za pojedinačna domaćinstva; − intenzivna ispaša stoke; − napajanje stoke na površinskim vodama; − izgradnja i rad sportsko-rekreacionih i banjsko-lječilišnih objekata; − kampovanje ili drugi vid organizovanog okupljanja ljudi u prirodi; − izgradnja i rad otvorenih sportskih terena; − izgradnja i rad igrališta za golf; − izgradnja i rad skijališta


48

Članak 18.

Dopuštene aktivnosti na području III zaštitne zone uz standardne mjere zaštite su: − održavanje postojećih stambenih objekata; − deponovanje industrijskog otpada bezopasnog za kvalitet vode; − poljoprivredna proizvodnja zdrave hrane bez korištenja vještačkih đubriva, stajnjaka, pesticida, herbicida i insekticida; − prirodni uzgoj trave bez upotrebe đubriva i drugih agrotehničkih sredstava; − kontrolisana sječa i krčenje šume; − rekreacioni i sportski ribolov.

Članak 19.

Praćenje promjena u slivu izvorišta koje mogu uticati na kvalitet vode na izvorištu Potočani sprovodi se mjerama posebne kontrole, koje naročito uključuju inspekcijske kontrole slivnog područja.

III NADZOR NA PROVOĐENJEM ODLUKE

Članak 20.

Služba za gospodarstvo i lokalno ekonomski razvoj – LER kao nadležna Općinska služba za vodoprivredu vršiti će upravni nadzor nad provođenjem ove Odluke.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ove Odluke vrše organi kantonalne i općinske

inspekcije, a u skladu sa njihovim stvarnim nadležnostima.

IV KAZNENE ODREDBE

Članak 21.

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice: a)ako vrši aktivnosti koje se u pojedinim zaštitnim zonama zabranjuju u potpunosti; b)ako vrši aktivnosti koje se u pojedinim zaštitnim zonama dopuštaju, ali ne provodi standardne i dodatne mjere zaštite; c)ako vrši aktivnosti koje se u pojedinim zaštitnim zonama dopuštaju, ali ne provodi standardne mjere zaštite; d)ako ne postupi u skladu sa članom 8. ove Odluke; e)ako ne izvrši ili neblagovremeno izvrši radnje iz člana 25. i 26. ove Odluke;

Za prekršaj iz stav 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom u iznosu od100,00 do 1.000,00 KM.

Članak 22.

Novčanom kaznom od 100,00 do 500,00 KM kazniti će se za prekršaj fizičko lice ako

vrši radove ili obavlja aktivnosti protivno zaštitnim mjerama propisanim u članu 10. ove Odluke.


49

V PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog na kome su prikazane granice zona sanitarne zaštite izvorišta.

Članak 24.

Na područijima I, II i III zaštitne zone izvršiti će se uređenje prostora i provođenje zaštitnih mjera u skladu sa ovom Odlukom i Elaboratom zaštite u roku od 2 (dvije) godine od dana njenog donošenja.

Nadležni organi dužni su izvršiti radnje iz člana 8. stav 3. i člana 9. ove odluke u roku od 6 (šest) mjeseci od dana njenog donošenja.

Sredstva potrebna za realizaciju aktivnosti iz stava 1. i 2. ovog člana obezbijediti će vlasnici vodovoda.

Članak 25.

Budući da općina Odžak nema usvojen Prostorni plan Općine, Služba za prostorno

uređenje i katastar nekretnina dužna je ovu Odluku uvrstiti u Prostorni plan općine Odžak, prilikom njegove izrade.

Članak 26.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom glasniku

Općine Odžak”.


ŽUPANIJA/KANTON POSAVSKI OPĆINA ODžAK

OPĆINSKO VIJEĆE

Broj: 01-01-174 /15 PREDSJEDATELJ OV-a Datum, 27.11.2015. ______________________ Jakov Ivanković, dipl. oec


50

Na temelju članka 25. stavak 30. Statuta Općine Odžak („Službeni glasnik općine Odžak“ br. 2/09), Općinsko vijeće Odžak na XXIV. redovitoj sjednici održanoj dana 27.11.2015. donosi

R J E Š E NJ E o imenovanju povjerenika u Mjesnoj zajednici Ada

I

Za povjerenika u Mjesnoj zajednici Ada imenuje se Joko Čalić iz Ade.

II

Povjerenik iz točke I. ovog Rješenja imenuje se na period dok Općinsko vijeće Odžak ne donese posebnu odluku o raspisivanju izbora za gore navedenu mjesnu zajednicu.

III

Povjerenik će obavljati poslove iz nadležnosti organa Mjesne zajednice Ada, a za svoj rad odgovoran je Općinskom vijeću Odžak i građanima Mjesne zajednice Ada.

IV

Rješenje stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku općine Odžak“.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE HERCEGOVINE

ŽUPANIJA/KANTON POSAVSKI OPĆINA ODŽAK

OPĆINSKO VIJEĆE Broj: 01-01-258/15 Datum: 27. 11. 2015.

PREDSJEDATELJ OV-a _____________________



51

Temeljem članka 29. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća («Službene novine F BiH»,broj: 39/03, 22/06 i 43/10), i članka 25.Statuta općine Odžak («Službeni glasnik općine Odžak», broj: 02/09), Općinsko vijeće Odžak, na XXIV. redovitoj sjednici održanoj dana 27.11.2015. godine, donosi

ODLUKU o usvajanju Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od

prirodnih i drugih nesreća na području općine Odžak za period od 2016. do 2020. godine

I

Ovom Odlukom usvaja se Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih

dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Odžak (u daljem tekstu: Program razvoja).

Program razvoja nalazi se u privitku ove Odluke i čini njen sastavni dio.

II

Organizaciju i koordinaciju izrade dokumenata iz stavka 1. ove točke sukladno Zakonu i drugim propisima obavlja Općinska služba za civilnu zaštitu i civilne poslove.

III

Zadužuje se Služba OV da primjerak Programa razvoja dostavi svim općinskim službama, upravama, ustanovama, institucijama i pravnim subjektima, radi obavljanja zadataka koji su u Programu razvoja utvrđeni za ta tijela i radi usklađivanja svih pitanja važnih za organiziranje, funkcioniranje i razvoj sustava zaštite i spašavanja u općini.

IV Ova Odluka stupa na snagu danom objavljivanja u «Službenom glasniku općine Odžak».


ŽUPANIJA POSAVSKA OPĆINA ODŽAK - OPĆINSKO VIJEĆE

Broj: 01-01-259/15 PREDSJEDATELJ OV-a Datum, 27. 11. 2015. ________________________ Jakov Ivanković, dipl. oec


52

Na temelju članka 29. točka 2. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 39/03, 22/06 i 43/10), članka 7. točke 2. Odluke o organiziranju i funkcioniranju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih nepogoda i drugih nesreća na području općine Odžak („Službeni glasnik Općine Odžak“, broj: 1/08.), člana 16. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu ("Službene novine FBiH", broj: 64/09), i članka 35. točka 7. Statuta općine Odžak („Službeni glasnik općine Odžak“, broj: 2/09), Općinsko vijeće Odžak na XXIV redovitoj sjednici održanoj 27.11.2015.godine, donosi:

PROGRAM RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I

DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU OPĆINE ODŽAK ZA PERIOD OD 2016. DO 2020. GODINE

I UVODNE NAPOMENE

U procesu razvoja i izgradnje sistema zaštite i spašavanja i unapređenja provedbe Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Odžak, ovaj program predstavlja okvirni i osnovni dokument kojim će se odrediti smjerovi razvoja kroz provedbu konkretnih akcijskih planova i prioriteta i uskladiti i funkcionalno objediniti rješenja nosilaca planiranja, naročito u ostvarivanju prevencije i postizanja spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreće na području općine.

Programom razvoja Općine i drugim planskim dokumentima koji će biti doneseni, osigurati će se neprekidan planski proces razvoja cjelovitog sistema zaštite i spašavanja na području Općine, čime će se:

- unaprijediti provođenje Zakona o zaštite i spašavanja i drugih zakonskih i podzakonskih propisa koji uređuju tu oblast,

- stvoriti uvjeti za dugoročno planiranje reorganizacije i razvoja struktura civilne zaštite, njihovo opremanje, obuhvaćanje i uvježbavanje za provođenje preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja,

- osigurati će se racionalna, ravnomjerna, ekonomična i efikasna upotreba snaga i sredstava u akcijama zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara,

- osigurati će se bolja sigurnost ljudi i imovine na području Općine, te uvjeti za brži i efikasniji oporavak od posljedica nastalih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća

- stvoriti će se potrebne pretpostavke za blagovremeno pružanje pomoći i susjednim i drugim općinama pogođenim djelovanjem prirodnim i drugim nesrećama, uz uspostavljanje međusobnih odnosa koji će omogućiti da općina Odžak zatraži i dobije pomoć drugih općina, ako bude ugrožena djelovanjem prirodnih i drugih nesreća,

- osigurati će se pravovremeno, stručno i efikasno izvršavanje zadataka iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara

Ovaj program razvoja sadrži slijedeća pitanja:

1. Politiku razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Odžak,

2. Strateške pravce razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara sa akcijskim planovima njihove realizacije,


53

3. Posebne dokumente o sadašnjem stanju razvoja sistema zaštite i spašavanja i načinu realizacije zadataka iz Programa razvoja po pojedinim oblastima.

II POLITIKA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU OPĆINE ODŽAK 1. Vizija i ciljevi razvoja

Program razvoja zaštite spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća u Općini Odžak treba da polazi od postojećeg stanja i ključnih problema sustava zaštite i spašavanja, prepoznajući pri tome buduće ciljeve razvoja zaštite i spašavanja, uspostavljajući vezu između sadašnjosti i budućnosti,kako bi se ostvario željeni cilj.

Postojeća-operativna stručna tijela, službe i postrojbe civilne zaštite, integrirati sa ostalim elementima kao što su protupožarna zaštita i vatrogastvo, zaštita od poplava, spašavanje na vodi, higijensko epidemiološke službe, zdravstvene ekipe u okviru službi hitne pomoći, oružane snage, MUP i policija kao i druge pravne osobe čilja je djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje, kako bi se postigla veća pripravnost i spremnost za uspješan odgovor na razne prijetnje od prirodnih i drugih nesreća.

1.1. Vizija razvoja

Donošenjem Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća zakonodavna i izvršna vlast, pravne osobe i građani općine stekli su pravo i obvezu izgradnje sistema zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara i okoliša od prirodnih i drugih nesreća. Na osnovu toga postojeće strukture u općini dužne su u okviru svoje redovne djelatnosti zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara i okoliša tretirati kao najvažnije pitanje održivog razvoja u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonskim i provedbenim propisima. Zaključcima iz Procjene ugroženosti općine Odžak od prirodnih i drugih nesreća ukazuje se na nužnost provođenja planskih preventivnih i operativno stručnih mjera zaštite i spašavanja, za postizanje spremnosti u odgovoru na prijetnje od prirodnih i drugih nesreća i opasnosti kod svih nosilaca planiranja i zakonodavne i izvršne vlasti, pravnih osoba i građana. Materijalno – tehničkim opremanjem operativnih snaga, edukacijom stožera civilne zaštite za rukovođenje u prirodnim i drugim nesrećama i osoba za vođenje akcija zaštite i spašavanja, uspostavom odgovarajućeg sistema obrazovanja za potrebe zaštite i spašavanja i razvojem svjesnosti o kulturi zaštite i spašavanja kod građana u mjestima gdje žive i rade, omogućit će se smanjenje utjecaja prirodnih i drugih nesreća i onemogućiti gubitak ljudskih života kao i šteta u materijalnim dobrima i okolišu.

U provođenju sustava zaštite spašavanja sukladno zakonskim i drugim odredbama osigurati njegovu transparentnu i učinkovitu dugoročnu izgradnju koja će biti adekvatna našim potrebama i procijenjenim prijetnjama a rukovodeći se programskim ciljevima.

1.2. Ciljevi razvoja

Uvažavajući dosadašnja iskustva iz proteklog razdoblja, pored prethodno iznesenih elemenata vizije razvoja izvode se slijedeći ciljevi:


54

- Uspostavljanje sistema zaštite i spašavanja koji će biti u stanju djelovati i odgovoriti na sve potencijalne opasnosti i zadovoljiti potrebe građana na smanjenju utjecaja prirodnih i drugih nesreća na život i zdravlje ljudi, materijalna dobra i okoliš,

- Organiziranje službi zaštite i spašavanja iz pravnih lica čija je djelatnost podudarna ili slična potrebama u zaštiti i spašavanju i koji imaju odgovarajuće resurse na području općine. Ukoliko ne postoje uvjeti za osnivanje službi zaštite i spašavanja od pravnih osoba osnovati jedinice civilne zaštite specijalizirane namjene,

- Definirati i izgraditi podesnu strukturu snaga za zaštitu i spašavanje čija će okosnica biti pravne osobe koje se u okviru redovne djelatnosti bave nekim od poslova zaštite i spašavanja i posjeduju visok nivo spremnosti, a ostale parcijalne kapacitete harmonizirati (nevladin sektor, udruženja građana, vatrogastvo, protiv požarna zaštita, radio-amaterstvo, zaštita na vodi i pod vodom i sl.) i njihovu djelatnost u cijelosti integrirati u jedinstven sistem zaštite i spašavanja kako ne bi dolazilo do dupliranja poslova i rasipanja resursa,

- Osigurati potreban stupanj suradnje svih nositelja planiranja kroz primjenu raspoloživih mehanizama,kako bi oblast zaštite i spašavanja postala sastavni dio svih politika planova i programa,

- Uložiti sve napore na organizaciji i izgradnji sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara koje će biti djelotvoran i prilagodljiv određenoj situaciji.

2. Osnovna načela i opredjeljenja Sve aktivnosti koje su vezane za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara moraju

se provoditi sukladno načelima međunarodnog humanitarnog prava kao i međunarodnog prava o zaštiti ljudi životinja, kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, utjecaja prirodnih i drugih nesreća, te u duhu preuzetih međunarodnih obaveza kao i načelima proisteklih iz Zakona o zaštiti i spašavanju i drugim propisima iz ove oblasti.

Osnovna opredjeljenja u oblasti zaštite i spašavanja su:

- Svaki građanin ima pravo na zaštitu i spašavanje, ako je zbog prirodne i druge nesreće ugrožen njegov život, zdravlje i imovina,

- Zaštita i spašavanje ljudskih života, u slučaju prirodne i druge nesreće, ima prednost pred svim drugim zaštitnim i spasilačkim djelatnostima,

- Svako fizičko i pravno lice ima pravo i obvezu samostalno i skupa sa drugim provoditi zaštitu od prirodnih i drugih nesreća,

- Općina je kao jedinica lokalne samouprave izravno odgovorne za provođenje zaštite i spašavanja na svom području,

- Preventivne mjere moraju imati prednost nad svim oblicima planirane zaštite od prirodnih i drugih nesreća,

- Građanima moraju biti dostupne informacije o opasnostima, zaštiti i mogućnostima njihovog sudjelovanja u odlučivanju o načinu ostvarivanja zaštite od prirodnih i drugih nesreća,

- Podaci o opasnostima, planovima, mjerama i aktivnostima za zaštitu i spašavanje su javni,

- Svaki punoljetni građanin mora obavijestiti najbliži operativni centar civilne zaštite, policiju i odgovarajuću službu o svakoj opasnosti ili prirodnoj i drugoj nesreći odmah kada je uoči ili za nju sazna,

- Svako fizičko i pravno lice je odgovorno za provođenje zaštite i spašavanja u slučaju prirodnih i drugih nesreća,


55

- Općina mora putem operativnog centra civilne zaštite i sredstava javnog informiranja, obavijestiti stanovništvo o opasnostima i načinu zaštite i upoznati ih s planovima zaštite i spašavanja i pravilima ponašanja u slučaju prirodne i druge nesreće,

- Fizička i pravna lica dužna su pravovremeno izvršiti sve predviđene mjere zaštite svojih objekata i zaposlenika od eventualnog nastanka prirodne ili druge nesreće,

- Snage i sredstva za zaštitu i spašavanje organiziraju se zavisno od procjene ugroženosti i usklađene potrebe na nivou općine, kantona i federacije i moraju biti organizirane, opremljene i osposobljene tako da se u slučaju prirodne i druge nesreće mogu odazvati u što kraćem roku,

- Službe zaštite i spašavanja organiziraju se za obavljanje onih zadataka zaštite i spašavanja za koje nisu razvijeni kapaciteti u okviru redovne djelatnosti u institucijama i ustanovama,

- Jedinice civilne zaštite organiziraju se po prostornom i funkcionalnom načelu, a mogu i u kombinaciji oba načela,

- Pripadnici snaga za zaštitu i spašavanje imaju pravo na zaštitu pri radu o čemu brinu organi koji su ih osnovali i koji direktno njima komanduju,

- Rješenja i postupci iz planova zaštite i spašavanja moraju biti jednostavni, jasni i razumljivi,

- Općina po pravilu brine za pomoć, odnosno socijalnu zaštitu samo onim pojedincima koji je sami sebi ne mogu osigurati. Ta pomoć po pravilu je besplatna.

- 3. Područja zaštite sustava zaštite i spašavanja

Planiranje razvoja sustava zaštite i spašavanja u cilju suprotstavljanja prirodnim i drugim nesrećama je koristan i isplativ način da se osigura učinkovito suočavanje s posljedicama djelovanja tih nesreća. Brzo i učinkovito djelovanje operativnih snaga zaštite i spašavanja uz dobro provedenu suradnju i koordinaciju, odnosno upravljanje u prirodnim i drugim nesrećama, može spasiti mnoge živote, smanjiti socijalno-ekonomske, političke i sigurnosne poremećaje, spriječiti lanac naknadnih nesreća, koje mogu izazvati i veće posljedice od utjecaja prirodne ili druge nesreće koja se već dogodila.

Programom razvoja uspostavlja se međuresorna suradnja nositelja planiranja, veza između različitih stručnih profesionalnih i dragovoljnih skupina i ukazuje na elemente njihovog zakonskog i funkcionalnog djelovanja u produciranju mogućnosti novog, prikladnog odgovora društvene zajednice na prirodne i druge nesreće.

Od Programa razvoja ne očekuje se da će omogućiti upravljanje i operativni razvoj namjenskih kapaciteta zaštite i spašavanja za slučaj prirodnih i drugih nesreća, ali se očekuje smjer i pravac izgradnje i integriranje elemenata u jedinstven sustav zaštite i spašavanja koji omogućuje vladama, organizacijama, zajednicama i ovlaštenim pojedincima i građanima da brzo i učinkovito odgovore na prirodne i druge nesreće.

Djelovanje prirodnih i drugih nesreća razlikuju se po načinu iskazivanja, razinama i vrsti izazvanih oštećenja, geografskom obujmu, rasporedu izazvanih šteta i stupnju upozorenja koji se može očekivati. Ali načini odgovora, uključeni nositelji planiranja (ministarstva i druga tijela uprave), sektori-oblasti, konceptualni resursi po vrsti i obujmu, protok informacija, način ostvarivanja komunikacijsko-informacijske podrške upravljanju u prirodnim i drugim nesrećama i drugi dijelovi hitnog reagiranja zajednice, svakako se podudaraju.

Suština razvoja zaštite i spašavanja treba biti usmjeren postizanju uspješnog odgovora na prirodne i druge nesreće, spašavanju života, skrbi za beskućnike, ostvarivanju mjera oporavka i održanju kontinuiteta umješnog upravljanja u prirodnoj i drugoj nesreći na pogođenom području.


56

Petogodišnjim Programom razvoja omogućuje se uobičajeno godišnje planiranje, izrada planova zaštite i spašavanja temeljem važnih podataka iz Procjene ugroženosti, nadzor i odgovornost nad provođenjem i kontinuirane popravke postojećih rješenja u odnosu na promijenjene okolnosti, mjesto zbivanja, jačinu i točne osobine hitnosti kojima će trebati upravljati.

Multidisciplinarnost sadržaja mjera zaštite i spašavanja, prisutna fragmentacija nositelja zaštite i spašavanja, podložnost, način, obujam i vrste posljedica od prirodnih i drugih nesreća i sposobnost odgovora na izazove prirodnih i drugih nesreća, upućuju određenje strateških područja razvoja sustava zaštite i spašavanja čiji je središnji stup razvoja u osiguranju kontinuiteta upravljanja u tim uvjetima.

Uključivanje područja razvoja u ciklus upravljanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća je s namjerom da se osigura društvena, stručna i znanstvena usmjerenost prema zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od višestrukih posljedica koje te nesreće sobom nose.

Strateško programiranja i planiranja razvoja sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara se stručno, metodski i logički podrazumijeva u okviru dvije faze, i to: 3.1. FAZA SMANJENJA RIZIKA KOJI PRETHODI PRIRODNOJ I DRUGOJ NESREĆI 3.1.1. Područje prevencije od prirodnih i drugih nesreća 3.1.2. Područje ublažavanja kao dio područja prevencije 3.1.3. Pripravnost (spremnost) za odgovor na izvanredne situacije 3.2. FAZA ODGOVORA I OPORAVKA NAKON PRIRODNE ILI DRUGE NESREĆE OBUHVAĆA: 3.2.1. Odgovor 3.2.2. Oporavak 3.1. FAZA SMANJENJA RIZIKA KOJI PRETHODI PRIRODNOJ I DRUGOJ NESREĆI 3.1.1. Područje prevencije od prirodnih i drugih nesreća

Mjera prevencije kao razvojno područje zaštite i spašavanja jeste centralna točka aktivnosti nositelja planiranja institucija javne vlasti, pravnih osoba i građana u pripremama društvene zajednice za odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća.

Osnovni cilj prevencije od prirodnih i drugih nesreća, u djelokrugu rada i odgovornosti svih nositelja planiranja je sprječavanje, onemogućavanje i smanjenje rizika i izvora ugrožavanja, te sprječavanje i ublažavanje posljedica tih nesreća.

Temeljem zakona nadležni su subjekti, jednako kao i građani, obvezni su planirati i provoditi prevenciju od prirodnih i drugih nesreća.

Mjere prevencije ostvaruju se kroz programe i planove zaštite od prirodnih i drugih

nesreća u okviru razvojnih ciklusa za pojedine djelatnosti: - Planiranja održivog razvoja društvene zajednice na svim razinama državne strukture; - Najprikladnije politike državnog upravljanja u prirodnim i drugim nesrećama; - Prikladnim zakonodavstvom o zaštiti i spašavanju;


57

-Planiranjem u zaštiti i spašavanju (planovi zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća). Provođenje preventivnih mjera, sukladno zaključcima iz Procjene ugroženosti, osobito je važno: - U oblasti zakonodavstva; - U oblasti zaštite zdravlja ljudi (epidemije); - U oblasti planiranja prostornog razvoja, građenja i urbanizma (zaštita od potresa, rušenja, odrona, klizanja i slijeganja tla); - U oblasti zaštite okoliša, šuma i voda, bilja i biljnih proizvoda (upravljanje otpadom, biljne bolesti i štetočine, požari, poplave, prelijevanje brana na akumulacijama, protugradna zaštita, oluja i mraz); - U oblasti energetike i industrije (eksplozije, plinova i opasnih tvari); - U oblasti protupožarne zaštite i vatrogastva (šumski i drugi požari, eksplozije plinova i opasnih tvari); - U oblasti zaštite životinja i namirnica životinjskog podrijetla (epizootije, zoonoze); - U oblasti radijacijske, kemijske i biološke zaštite (radijacijsko i drugo onečišćenje zraka, vode i tla); - U oblasti prometa i komunikacija u cestovnom, željezničkom i zračnom prometu ) -Rizici uslijed visokog snijega i velikih snježnih nanosa; -Rizik od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. 3.1.2. Područje ublažavanja kao dio područja prevencije

Učinci prirodne i druge nesreće proizvode izravne i neizravne posljedice kako po ljude tako i po materijalna dobra, a zaustavljanje jednih ne znači da druge neće nastaviti štetno djelovati.

Zadaća Programa razvoja uglavnom podrazumijeva poduzimanje stručnih mjera usmjerenih na smanjenje sila udara, rušilačkog djelovanja prirodne ili druge nesreće na području naše općine, u cilju zaštite ljudi i materijalna dobra.

Područje ublažavanja zapravo je nastavak pojačanja prevencije primjenom konkretnih mjera i aktivnosti, koje se dijele na: a) Razvoj zakonskog okvira, b)Financijski poticaji usmjereni na promoviranje strukturalnih mjera ili ublažavanja, tehničku pomoć, olakšice osiguranja, porezne olakšice itd., c) Obuka i obrazovanje, d) Izgradnja i razvoj upravnih i stručnih institucija, e) Instaliranje sustava za operativne centre civilne zaštite, f) Svjesnost javnosti.

Postojeće građevinsko-tehničke stručne mjere ublažavanja direktno su u funkciji učinkovite zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara i razvijaju se na temelju: a) Odgovarajućeg prostornog planiranja, b) Procjene fizičkih sila koje mogu nastati potencijalnim opasnostima od prirodnih nesreća, c) Planiranje i analiza mjera da bi se odoljelo takvim silama, d) Umijeće građenja s odgovarajućom kontrolom i nadzorom.

Ovim preventivnim mjerama se doprinosi kvaliteti izgradnje objekata koji će biti otporni na sile izazvane prirodnim nesrećama što će omogućiti:


58

a) Izgradnju građevina koje će biti otporne na fizičke sile izazvane prirodnim nesrećama (potresima, poplavama, snježnim nanosima, jakim vjetrovima, itd.), b) Ojačavanje postojećih građevina da bi ih učinili još otpornijim na fizičke sile prirodnih nesreća. 3.1.3. Pripravnost (spremnost) za odgovor na izvanredne situacije

Područje razvoja pripravnosti (spremnosti) države ili društvene zajednice podrazumijeva postizanje stanja boljeg od prethodnog ili zatečenog u odnosu na probleme upravljanja prirodnim i drugim nesrećama.

Zahtjevom za postizanjem pripravnosti (spremnosti), kao razvojnim područjem zaštite i spašavanja omogućuje se nositeljima planiranja brzo i učinkovito djelovanje u odgovorima na izazove prirodnih i drugih nesreća.

Prirodne i druge nesreće, bez obzira na stupanj razvijenosti sustava zaštite i spašavanja, skoro redovito iznenade nositelje planiranja u državi i društvu i uvijek su kompliciranije nego što se to predvidi u procjenama ugroženosti.

Razvojno usmjerenje pripravnosti/spremnosti treba fokusirati na najosjetljivije komponente i to: a) Organizaciju i planiranje, što sadrži: jasnu i sveobuhvatnu politiku u sustavu zaštite i spašavanja, kvalitetne i održive propise o prirodnim i drugim nesrećama, kvalitetne dokumente po mjerama zaštite i spašavanja, obučavanje i osposobljavanje, jasnu i funkcionalnu organizacijsku strukturu snaga, efikasan sustav upravljanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća, pouzdane procjene za aktivnosti pripravnosti u situacijama prirodnih i drugih nesreća, okvir za planiranje, posebno za žurni odgovor, kao što je evakuacija stanovništva ili njegovo privremeno premještanje u sigurna područja, b)Resursi, pod kojima podrazumijevamo objekte i sustave za upozoravanje i operativno vođenje akcija zaštite i spašavanja, točnu i ažurnu specifikaciju resursa koji će se koristiti, opremu, sredstva i zalihe, logističke centre, c)Koordinaciju kao visok stupnja pripravnosti i napora u vođenju akcija zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća kroz upozorenje, opasnost i predostrožnost u upravljanju u prirodnim i drugim nesrećama, d) Mobilnost i pripravnost operativnih centara civilne zaštite za situacije prirodne i druge nesreće, e) Osposobljenost i svjesnost javnosti o rizicima, opasnostima i nesrećama, psihološke i druge kompenzacijske mjere učinaka pritiska prirodne i druge nesreće.

Pripravnost i spremnost su u praktičkom smislu jedinstveno razvojno područje sustava zaštite i spašavanja, međusobno ovisni i povezani od čije kvalitete ovise operacije razvojnog područja odgovora na prirodne i druge nesreće.

U razvojnom pogledu nameće se posebna potreba za sljedećim elementima spremnosti: a) Obukom za usavršavanjem, b) Uspostavom sustava ranog upozoravanja, c) Izgradnjom specijaliziranih komunikacijskih sustava za potporu upravljanju procesom u prijenosu govora i podataka, d) Uspostavom baze podataka značajnih za zaštitu i spašavanje, e) Osiguravanjem potrebnih zaliha za ublažavanje posljedica, faze oporavka nakon prirodne ili druge nesreće,


59

f) Vježbe simulacije – provjere planova zaštite i spašavanja, g) Prosljeđivanje ažuriranih tehničkih informacija vezanih za pojedine opasnosti itd.

Navedeni elementi su aktivnosti spremnosti zbog toga što su oni praktično organizacija postojećih općih resursa ili informacija koje bi zadovoljile potrebe upravljanja u situacijama prirodnih i drugih nesreća.

U normalnim uvjetima, ovi resursi zadovoljavaju druge redovite potrebe, dok programi pripravnosti osiguravaju prilagođavanje ili prečišćavanje ovih funkcija kako bi bile spremne za korištenje u situacijama prirodnih i drugih nesreća. 3.2. FAZA ODGOVORA I OPORAVKA NAKON PRIRODNE ILI DRUGE NESREĆE OBUHVAĆA 3.2.1. Odgovor

Osnovna zadaća ukupnih društvenih priprema za zaštitu i spašavanje jeste postizanje sposobnosti odgovora (reakcije, intervencije) na izazove prirodnih i drugih nesreća. Mjere odgovora (interventne mjere) su one koje se poduzimaju neposredno prije (nakon uzbunjivanja) ili poslije udara prirodne i druge nesreće usmjerene ka spašavanju života i zaštiti imovine i sagledavanju trenutačnih šteta nastalih na početku te nesreće.

Operacije odgovora (interventne mjere) izvode se u krajnje teškim uvjetima nametnutim silom destrukcije, teško se realiziraju, zahtijevaju velika požrtvovanja ljudstva, osigurane resurse, prethodno planiranje i programiranje, organiziranost, obučenost i uvježbanost snaga i operativno stručnih tijela za upravljanje procesom.

Učinkovitim odgovorom na stanje prirodne i druge nesreće postiže se smanjenje broja nastradalih, olakšavanje teškoća i patnji, povrat osnovnih uvjeta potrebnih za život i funkcioniranje sustava državne zajednice.

Temeljem navedenog, glavni vidovi odgovora (interventnih mjera) u situacijama prirodnih i drugih nesreća ogledaju se u sljedećem: a) Pokretanje interventnog sustava, b) Analiza i procjena, c) Spašavanje života, vlasništva i okoliša, d) Spašavanje ljudi zarobljenih u ruševinama, na vodi, pod vodom, e) Trijaža, liječnička pomoć, hospitalizacija, medicinska evakuacija i skrb za žrtve, f) Evakuacija osoba sa pogođenog područja, g) Gašenje požara i zaustavljanje ispuštanja opasnih tvari, h) Organizacija smještaja za stradale (žurne popravke kuća, smještaj u šatore, škole, hotele, športske dvorane i sl.), i) Organizacija ishrane žrtava prirodne ili druge nesreće i djelatnika spasilačkih postrojbi i službi, distribucije artikala hrane, osnovnih životnih namirnica i odjeće, procjene zaliha i šteta na prehrambenom fondu j) Osposobljavanje ulaznih i izlaznih putova, raščišćavanje ključnih prometnica, priprema heliodroma i sl. (omogućiti kružni promet unutar pogođenog područja), k) Uspostavljanje komunikacija i veza (radio i TV, telefonske, mobilne iinformacijske veze), l) Opskrba pitkom vodom i strujom, m) Organizacija neprestanih zdravstvenih i higijensko-epidemioloških operacija, n) Informiranje javnosti i rad s medijima/informacijsko upravljanje/, o) Organizacija pojačanih mjera zaštite imovinske i osobne sigurnosti, javnog reda i mira na ugroženom području,


60

p) Građevinske operacije na uklanjanju nestabilnih elemenata oštećenih građevina koji predstavljaju opasnost po ljude ili druge građevine, q) Praćenje situacije kod stanovništva pogođenog prirodnom ili drugom nesrećom, pronalaženje nestalih osoba i ponovno spajanje obitelji, r) Održavanje morala stanovništva. Navedeni vidovi učinkovitog odgovora u vođenju akcija zaštite i spašavanja zahtijevaju: a) Sveobuhvatne informacije o pripravnosti/spremnosti (politička usmjerenja, nositelji planiranja, organizacija, resursi i obučenost), b) Pravodobno i prikladno aktiviranje sustava odgovora, (planovi, pripravnost, aktiviranje i dr.), c) Stručno koordiniranje operacija odgovora (/vođenje akcija zaštite i spašavanja), d) Alternativne komunikacije i veze, e) Pregled stanja, analiza i procjena, f) Kvalitetno i odgovorno upravljanje informacijama, g) Plansku evakuaciju.

U provođenju operacija odgovora (interventnim mjerama) pojavljuju se ozbiljni problemi na koje u razdoblju priprema za zaštitu i spašavanje u okviru područja prevencije, pripravnosti/spremnosti treba obratiti izrazitu pozornost, i to: - Nepostojanje ili neprikladnost kontingentnih planova ili konceptualnih resursa i logističkih centara, -Funkcionalno neizgrađena pripravnost/spremnost, -Pravno, organizacijski i tehnički nedostatci kod upozoravanja na opasnosti, -Stupanj organiziranosti, usklađenosti i razvijenosti i sposobnosti aktiviranja pojedinih elemenata ili cjeline sustava odgovora, - Fizički, psihološki, socijalno-sigurnosni, zatim ekonomske posljedice učinaka i pritiska udara prirodne ili druge nesreće, - Teškoće u procjenjivanju i evidenciji šteta i konceptualizaciji procjene o potrebama, - Netočne i/ili nekompletne informacije iz ankete o stanju stanovništva na pogođenom području, - Spajanje ljudi (u pogođenom području), - Slabo upravljanje informacijama, - Neodgovarajući artikli koji se dostavljaju i računaju kao pomoć, - Slaba koordinacija operacija odgovora/interventnih mjera/, - Nedostajuću i nedovoljnu svjesnost javnosti, -Prihvat međunarodne pomoći. 3.2.2. Oporavak

Oporavak je postupak kojim se društvena i državna zajednica pomaže u postizanju odgovarajuće razine funkcioniranja nakon prirodne i druge nesreće na stanje prije nesreće ili u nekim slučajevima, na stanje bolje od onog prije nesreće.

Promatrajući razvoj ovoga područja zaštite i spašavanja treba imati na umu da se proces oporavka može produžiti na 5 do 10 godina, pa čak i više, čemu se mora prilagoditi i planiranje i programiranje ukupne konsolidacije i stabilizacije.

Usmjerenost razvojnog područja oporavka jeste postizanje stabilizacije stanja na području pogođenom prirodnom ili drugom nesrećom, koja je u odnosu na izravnu operativnu funkciju sustava zaštite i spašavanja života, zdravlja ljudi i materijalnih dobara, najvažnija. Ostale faze oporavka: rehabilitacija i rekonstrukcija su takve aktivnosti koje se mogu


61

izvršavati u okviru redovite djelatnosti, nakon faze saniranja stanja, pa Program razvoja ih neće posebno obrađivati.

Oporavak po pravilu ovisi od uspješnosti odgovora na prirodne i druge nesreće jednako kao što učinkovita prevencija, ublažavanje i pripravnost ovise od naučenih lekcija nakon odgovora i oporavka.

Posebnu pozornost glede oporavka treba posvetiti analizi stanja nakon prirodne ili druge nesreće s ciljem: − saniranja stanja, − rehabilitacija osoba pogođenih učinkom prirodne ili druge nesreće, − prioritetna rekonstrukcija građevina

Za saniranje stanja osigurati: − analizu šteta i procjenu potreba, prioritete i potrebno vrijeme reakcije u pružanju pomoći ugroženim ljudima i materijalnim dobrima, − sanaciju ključnih službi (zdravstvene, komunalne, epidemiološko- higijenske, građevinske, transportne, elektrodistributivne, i dr.), − žurnu popravku kuća, stambenih i drugih objekata koji se mogu popraviti, − privremeni smještaj ugroženog stanovništva, dostava artikala ishrane i osnovnih životnih potrepština, − operacije raščišćavanja. 4. Provedba

Uvažavajući činjenicu da Politika razvoja proizlazi iz Procjene ugroženosti, te da su zaključci iz Procjene ugroženosti sastavni dio Programa razvoja, najvažniji dio Politike razvoja čini provedba zaključaka iz Procjene ugroženosti i utvrđene politike u ovoj oblasti. 5. Utvrđivanje strategije razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara

Za ostvarivanje Politike razvoja, u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju na području općine, odgovorni su Općinsko vijeće, općinski načelnik i općinske službe za upravu. Strategija razvoja uključuje konkretne provedbene korake, razvojne programe i projekte, aktivnosti i inicijative s odgovarajućim opisima, nositelje realizacije, rokove, procjenu potrebnih resursa i očekivane učinke realizacije.

Službe za upravu općine dužne su osigurati koordinaciju djelovanja i provedbu ciljeva postavljenih Politikom razvoja i Strategijom razvoja. Odgovornost općine na provedbi Politike razvoja ogleda se u osiguranju uvjeta razvoja sistema zaštite i spašavanja osiguranjem odgovarajuće organizacije, kadrova i materijalnih resursa. 6. Financiranje Programa razvoja

U Zakonu o zaštiti i spašavanju u poglavlju „financiranje civilne zaštite“, od članka 179. do 184. precizno su predviđeni izvori sredstava kao i područja ulaganja sredstava iz posebnih naknada.

Na temelju članka 180. Zakona o zaštiti i spašavanju, sredstva potrebna za realizaciju programa i projekata iz odgovarajućih akcijskih planova osigurat će se iz:


62

- proračunskih sredstava nositelja planiranja u okviru redovitog planiranja za potrebe redovite djelatnosti, u načelu kao dio preventivnih i strukturalnih mjera prije nastanka prirodne ili druge nesreće, kao i za otklanjanje posljedica prirodne ili druge nesreće; - posebna proračunska sredstva koja izdvajaju vlada županije i općine (minimum 0,5 % i 1% od godišnjeg društvenog proizvoda) sukladno Procjeni ugroženosti; - sredstava pravnih osoba, iz osiguranja, dobrovoljnih priloga, međunarodne pomoći i drugih izvora utvrđenih Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim zakonima; - po osnovu posebne naknade na neto plaće 0,5%, iz sredstava koja pripadaju županiji i jedinici lokalne samouprave, a na temelju godišnjeg plana korištenja sredstava zaštite i spašavanja. Navedeni izvori sredstava i njihov planirani iznos utvrđeni su u posebnom elementu Programa razvoja pod nazivom: „Pregled očekivanih troškova sa izvorima financiranja“.

Imajući u vidu visok stupanj ugrožavanja, dosadašnju razinu razvoja sustava zaštite i spašavanja, predviđajuća sredstva neće biti dostatna u ovome razvoju, za osiguranje zadovoljavajuće razine osposobljenosti i spremnosti za odgovor na prirodne i druge nesreće. Iz tih razloga ovisno, o ekonomskom razvoju i dodatnim mogućnostima izvršna i zakonodavna vlast na svim razinama će nastojati sukladno Procjeni ugroženosti, osigurati fondacije za razvoj zaštite i spašavanja radi integriranja u jedinstven sustav sposoban za učinkovit odgovor na izazove prirodnih i drugih nesreća. III STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJALJUDI I MATERIJALNIH DOBARA SA AKCIJSKIM PLANOVIMA NJIHOVE REALIZACIJE Strateški pravci razvoja zaštite i spašavanja i njihovi akcijski planovi realizacije su osnova ostvarivanja vizije razvoja sistema zaštite i spašavanja. Strategija razvoja potencira vjetovanje održivog razvoja usklađivanjem ciljeva zaštite i spašavanja s dugoročnim socijalno-sigurnosnim i ekonomskim interesima ostvarivanja privrednog i socijalno-sigurnosnog napretka uz dugoročno očuvanje života i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okoliša. Strategija razvoja se zalaže za uvođenje zaštite i spašavanja u sve strateške planove i integraciju područja razvoja zaštite i spašavanja. Strategija razvoja nudi razumijevanje načina ostvarenja opredjeljenja definiranih u Politici razvoja, u kojoj je za svaki strateški cilj jedinstveno utvrđeno slijedeće:

- Osvrt na sadašnje stanje, - Razvojna vizija, - Osnovni strateški pravci za ostvarivanje vizije, - Akcijski plan kroz specifikaciju konkretnih akcija koje treba poduzeti prema

strateškim pravcima. Osvrt na sadašnje stanje sadržan je i obrađen u Procjeni ugroženosti, tako da se u

strateškim pravcima ukratko ukazuje na razloge izbora strateškog pravca u toj oblasti u odnosu na one koje nisu prioritet ili čiji je stupanj razvoja zadovoljavajući. Nosioci realizacije ovih strateških pravaca utvrđeni su u procjeni ugroženosti, s tim da su u akcijskim planovima realizacije strateških pravaca naznačeni konkretni nosioci. Razvojna vizija razrađena je tako da su pored sadašnje normativne uređenosti koja trenutno osigurava provođenje preventivnih mjera predviđene i dodatne mjere koje treba poduzeti u oblasti zakonodavstva, određenih ulaganja u građevinske i druge objekte, objekte


63

infrastrukture i opremanja koja bi mogla dovesti do ublažavanja posljedica, ako nastane prirodna i druga nesreća.

A. Akcijski planovi

Akcijski plan nudi platformu po kojoj će se strategija razvoja provesti u praksu. Akcijski plan okrenut je razvoju, odnosno onim aktivnostima koje direktno potiču sveobuhvatan razvoj elemenata sistema zaštite i spašavanja i njihovo integriranje u funkcionalan i efikasan sistem.

Planirane aktivnosti ostvarivati će se po prioritetu u određenom vremenskom okviru, s tim da sve imaju jednaku važnost promatrajući ih u širem kontekstu.U definiranju konkretnih zadaća određeni su nositelji i sudionici određenih aktivnosti uz mogućnost da isti po potrebi angažiraju i druga tijela i pojedince.

B. Konkretni strateški pravci s akcijskim planovima 1) PROGRAM OSIGURANJA MINIMALNIH SREDSTAVA ROBNIH REZERVI I DRUGIH REZERVI ZA POTREBE ZAŠTITE SPAŠAVANJA LJUDI ZA SLUČAJ PRIRODNE I DRUGE NESREĆE

Razvojni karakter prevencije u osiguranju robnih rezervi i drugih sredstava ogleda se u primjeni stručnih mjera usmjerenih na osiguranje minimuma potreba rezervi lijekova i sanitetskog materijala potrebnih za medicinsku brigu, smještaj, ishranu, osiguranje odjeće i obuće, pitke vode, struje i slično za potrebe ugroženog stanovništva. Elementi koji će osigurati spremnost u ovoj oblasti su:

- osiguranje logističkog centra u općini uz napomenu da taj centar može biti i u sastavu pravnih subjekata i drugih nosilaca planiranja,

- osiguranje odgovarajućih rezervi koje se odnose na ishranu, zdravstveno osiguranje, smještaj unesrećenih i drugo,

- osiguranje odgovarajućih rezervi namjenskih sredstava i opreme za potrebe smanjenja rizika,

- osiguranje namjenskih rezervi za zaštitu i spašavanje u fazi oporavka, - visok nivo koordinacije kao dio spremnosti između svih nosilaca planiranja, - vođenje evidencije i uspostava baze podataka o svim sredstvima značajnim za zaštitu i

spašavanje, - provjera donesenih planova kroz vježbe simulacije.

Suština programa osiguranja robnih rezervi ogleda se u sposobnosti odgovora na

prirodne i druge nesreće u cilju smanjenja broja nastradalih, olakšavanja teškoća i patnji unesrećenih i stvaranja osnovnih uvjeta potrebnih za život. Na osnovu navedenog, glavni vidovi odgovora u ovoj oblasti su:

- osiguranje lijekova i drugog sanitetskog materijala, - osiguranja smještaja za nastradale, - osiguranje ishrane, - distribucija osnovnih životnih namirnica, odjeće i obuće, - opskrba pitkom vodom i alternativnim izvorima energije, - osiguranje veterinarskih lijekova i opreme i hrane za životinje i sredstva za

dezinfekciju, dezinsekciju, i deratizaciju,


64

- osiguranje neprekidne komunikacije i veza nosilaca planiranja sa svim nosiocima zaštite i spašavanja,

- osiguranje pune komunikacije sa vladinim i nevladinim sektorom (crveni križ i druga udruženja građana) i postepene po odlukama Stožera civilne zaštite.

U robnim zalihama, potrebno je predvidjeti opremu i sredstva za realizaciju oporavka

(osiguravanjem građevinskog i drugog materijala), uvažavajući specifičnosti posljedica od nesreće i potrebe proizašle iz nje, s ciljem osiguranja financijskih olakšica korisnika tih zaliha.

Kako bi se osigurao ovaj strateški pravac, predviđena je izrada programa osiguranja robnih zaliha za potrebe zaštite i spašavanja. Moguće je postojanje sljedećih problem: • nepostojanje konceptualnih resursa i logističkih centara; • neodgovarajući asortiman artikala koji se dostavljaju ugroženim i računaju kao pomoć; • slaba međusobna koordinacija nositelja planiranja u ovoj oblasti, kao i koordinacija s drugim tijelima vlasti i ne-postupanje po naredbama nadležnih stožera civilne zaštite; • nedostajuća i nedovoljna svjesnost javnosti o rizicima, opasnostima i nesrećama i potrebi osiguranja minimuma vlastitih resursa za preživljavanje kod svakog stanovnika • razvijenost i sposobnost aktiviranja gospodarskih društava, odnosno poduzeća za koje se utvrdi da su dio subjekata zaduženih i odgovornih za osiguranje robnih zaliha iz njihove djelatnosti;

Akcijski plan koji služi za realizaciju ovog programa sadrži slijedeće korake :

a) razvoj zakonskog okvira b) izrada programa (osiguranja robnih zaliha) i njegova provedba c) utvrđivanje minimuma robnih zaliha za zaštitu i spašavanje d) nabavka planiranih sredstava e) obnavljanje sredstava do njegovog eventualnog korištenja

2) PROGRAM ZAŠTITE OD EPIDEMIJA

Stanje u Bosni i Hercegovini s aspekta ugroženosti zdravlja i života ljudi predstavlja, u pogledu pojave, mjera suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti, stalne prirodne nesreće. Nastanak epidemija se povezuje s lošim higijenskim prilikama, od stanovanja, pa do neprimjerene ishrane, sa problemima opasnog otpada, odlagališta otpadnih voda, prijenosom zaraznih bolesti, te posljedica prirodne i druge nesreće. Uvažavajući činjenicu da epidemije ljudi mogu nastati prijenosom bolesti sa životinja na čovjeka ili koristeći hranu životinjskog podrijetla, nadležna su i tijela iz oblasti veterinarstva.

Za prevenciju i ublažavanje nastanka zaraznih bolesti ljudi provode se mjere zdravstvene zaštite kroz provedbu zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja, zaštitom od ekonomskih činitelja štetnih po zdravlje uključujući sve mjere za očuvanje i poboljšanje uvjeta životnog okoliša, zatim provođenje mjera radi otkrivanja i otklanjanja uzroka nastanka epidemija, mjera imunizacije, preventive i mjere na suzbijanju karantenskih zaraznih bolesti, opskrbu lijekovima i drugim medicinskim sredstvima za zdravstvenu zaštitu.

Kao dio prevencije i ublažavanja treba u ovome razdoblju, za potrebe borbe protiv

epidemija osigurati izgradnju ili rekonstrukciju postojećih objekata za tu namjenu. Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti:

- osiguranje stručnih analiza kod nastanka epidemija; - na svim razinama planiranja zaštite od epidemija;


65

- u sredinama koje nemaju pripremljene objekte – karantene za smještaj oboljelih od epidemije, planski odrediti objekte, te izvršiti njihovo prilagođavanje za ovu mjeru;

- izvješćivanje javnosti i stanovništva koristeći i operativne centre civilne zaštite; - materijalno opremanje službi za medicinsku pomoć, kako bi se smanjili rizici kod

nastanka epidemija; - stalno ažuriranje planskih dokumenata u skladu sa dokumentima Svjetske zdravstvene

organizacije; - provjera donesenih planova kroz vježbe simulacije i - edukacija stanovništva.

Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije i tijekom trajanja epidemija

trebaju se obuhvatiti djelovanjem i naredbama nadležnih stožera civilne zaštite koji upravljaju akcijama zaštite i spašavanja od epidemija.

Glavni vidovi odgovora u ovoj oblasti su: - prethodno osiguranje lijekovima, krvlju i krvnom plazmom, vakcinama i sanitetskim i

drugim materijalom za potrebe zdravstvenog osiguranja; - osiguravanje smještaja u zdravstvenim ustanovama; - osiguravanje smještaja u već prilagođenim objektima i pripremljenim za namjenu

karantene; - osiguranje koordinacije s nevladinim sektorom; - prethodno osiguranje neprekidne komunikacije i veza nositelja planiranja u ovoj

oblasti sa svim operativnim nositeljima zaštite i spašavanja.

Smanjenje broja zaraznih bolesti i njihovo suzbijanje su preduvjet bržeg i učinkovitijeg oporavka, s ciljem dovođenja u prethodno stanje, prije nastanka epidemija.

Da bi se osigurao ovaj strateški cilj, odnosno strategija razvoja u ovoj oblasti potrebno je izraditi poseban dokument ili na drugi način dati odgovore na sljedeća pitanja:

- nepostojanje dovoljnog broja javnozdravstvenih laboratorijskih kapaciteta; - nedovoljnih kapaciteta za detekciju, kontrolu i prevenciju epidemija, bilo da je u

pitanju prirodna ili namjerno izazvana (bio-terorizam); - definiranje razgraničenja svih razina odgovornosti - isticanje opasnosti od širenja zaraznih bolesti posebno u kontekstu ilegalnog prometa

ljudima, životinjama i robom; - puna koordinacija i usuglašenost projekata zaštite od epidemija sa svim subjektima

planiranja u ovoj oblasti

Akcijski plan za realiziranje programa zaštite od epidemija, sadrži sljedeće konkretne provedbene korake: a) razvoj zakonskog okvira – izrada provedbenih akata ili propisa, b) opremanje službi za medicinsku pomoć i drugih zdravstvenih institucija minimumom sredstava i osiguranje odgovarajućih zaliha. 3) PROGRAM ZAŠTITE OD EPIZOOTIJA

Stanje u našoj zemlji sa aspekta ugroženosti zdravlja i života ljudi i domaćih životinja, materijalnih šteta i onečišćenja okoliša, ograničenja proizvodnje, predstavlja u pogledu pojave, mjera suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih bolesti životinja tretman stalne prirodne nesreće. Slika se upotpunjuje ako tome dodamo način uklanjanja nejestivih dijelova i konfiksata u klaonicama, zaraznog materijala u laboratorijima i rashodovanih lijekova po


66

veterinarskim stanicama i ljekarnama. Trenutačna situacija s kretanjem zaraznih bolesti (bruceloza, bjesnilo, Q-groznica, ptičja gripa i druge) vrlo je složena. Sve ove bolesti predstavljaju globalnu prijetnju s katastrofalnim posljedicama i može se desiti bilo kada.

Za prevenciju i ublažavanje nastanka zaraznih bolesti provode se mjere zaštite zdravlja životinja radi osiguranja uzgoja i proizvodnje zdravih životinja, higijenski i zdravstveno ispravnih proizvoda životinjskog podrijetla, zaštite ljudi od zoonoza, te osiguranja dobrobiti životinja i veterinarske zaštite okoliša.

Mjere zaštite odnose se na otkrivanje i sprječavanje pojava, nastanka zaraznih bolesti, suzbijanja zoonoza, osiguranja zoohigijenskih i drugih veterinarsko–zdravstvenih uvjeta uzgoja i korištenja životinja i očuvanja zdravlja i pravilne ishrane, opskrbom veterinarskim lijekovima i veterinarsko– medicinskim proizvodima pri neposrednom pružanju usluge radi zaštite zdravlja životinja i veterinarsko-stočarsku izobrazbu.

Ublažavanje kao vizija novog stanja treba osigurati kroz: - donošenje provedbenih akata u oblasti veterinarstva; - osigurati financijska sredstva, kojima treba dovesti do odgovarajuće spremnosti za

zaštitu životinja i odgovora na pojavu epizootija, - nabavka suvremene laboratorijske opreme, za veterinarsku dijagnostiku, je jedna od

važnijih preventivnih mjera. - Kao dio prevencije, za ublažavanje stanja, u ovome razdoblju treba osigurati izgradnju

objekata za neškodljivo uništavanje lešina i proizvoda životinjskog podrijetla proizvedenih od životinja oboljelih od zaraznih oboljenja. Objekti za neškodljivo uništavanje su spalionice koje mogu biti stacionarne i pokretne.

Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti: - osiguravanje stručnih analiza kod pojave nastanka epizootija od strane tijela nadležnog za veterinarstvo; - u planiranju zaštite od epizootija na svim razinama; - uspostaviti punu koordinaciju između svih institucija koje se bave poslovima veterinarstva radi sprječavanja i suzbijanja zaraznih bolesti; - pravovremeno izvješćivanje javnosti; - institucionalni razvoj i tehnička dostignuća, edukacija farmera, klaoničara i menadžmenta prerađivačkih kapaciteta, učinkovitiji rad veterinarskih stanica i energičnije postupanje veterinarske inspekcije.

Sve aktivnosti koje se poduzimaju trebaju se obuhvatiti djelovanjem i naredbama nadležnih stožera civilne zaštite. Glavni vidovi odgovora u ovoj oblasti su: - prethodno osiguranje veterinarskim lijekovima, veterinarsko- medicinskim instrumentima, opremom, hranom za životinje i sredstvima za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju; - prethodno osiguranje neprekidne komunikacije i veza nositelja planiranja ove oblasti sa svim nositeljima zaštite i spašavanja.

Smanjenje broja zaraznih bolesti i njihovo radikalno suzbijanje, zaštita okoliša i osiguranje uvjeta za proizvodnju hrane, bolja povezanost znanosti s primarnom i sekundarnom proizvodnjom hrane preduvjet su bržeg i učinkovitijeg oporavka. Osnovni cilj u ovoj fazi je dovođenje u prethodno stanje, prije nastanka epizootija.


67

Da bi se osigurao ovaj strateški cilj ili strategija razvoja u ovoj oblasti predviđena je izrada istraživačkog projekta zaštite od epizootija. Ovaj projekt mora dati odgovor i utvrditi učinkovit način rješavanja problema uz punu suradnju s drugim tijelima vlasti. Akcijski plan za realiziranje programa zaštite od epizootija, sadrži sljedeće konkretne provedbene korake: a) razvoj zakonskog okvira – izrada provedbenih akata ili propisa; b) opremanje nadležnih službi za poslove veterinstva; c) nabavka suvremenog dijagnostičkog laboratorija u veterinarstvu;

4) PROGRAM ZAŠTITE OD POPLAVA

Ratna i poratna događanja u našoj zemlji vrlo negativno su se odrazila na objekte za zaštitu od poplava kao što su:

- Oštećenja nasipa nastala izgradnjom fortifikacijskih objekata u tijelu nasipa, - Miniranost nasipa i okolnog terena što onemogućava bilo kakav pristup istim radi

njihovog održavanja, - Oštećenja nasipa i kanala uzrokovanih erozijom, klizištima, šumskom vegetacijom i

sl., zbog dugogodišnjeg neodržavanja, - Devastacija i uništenje pumpnih stanica, - Uništenje sistema za nadgledanje, praćenje, javljanje i uzbunjivanje.

U sadašnjoj situaciji izražen je problem dualizma u provođenju zaštite od poplava u

kojem poseban zadatak ima Stožer civilne zaštite, a Uredbom o planovima obrane od poplava osnivaju se posebni organi koji upravljaju u situacijama poplava.

Elementi za osiguranje spremnosti u oblasti zaštite od poplava su: - Praćenje i registriranje velikih voda, poplavnog vala, upozoravanje lokalnog

stanovništva, plansko evakuiranje ljudi i materijalnih dobara, - Sistem za uzbunjivanje od poplava treba da upozori na nailazak plavnog vala, - Operativu specijaliziranu za radove na obrani od poplava treba opremiti minimumom

odgovarajućih sredstava i opreme kako bi se smanjile štete koje mogu nastati od velikih voda i gubici ljudskih života. Ako su financijska sredstva za opremanje navedene operative nedovoljna, potrebno je da organi vlasti u općini odrede privredna društva iz oblasti građana i sličnih djelatnosti i proglasi ih službama zaštite i spašavanja od poplava,

- Stalno ažuriranje planova obrane od poplava i provjera donesenih planova kroz vježbe simulacije.

Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije, tokom i poslije poplava trebaju se

izvoditi prema naredbama Stožer civilne zaštite koji upravlja akcijama zaštite i spašavanja od poplava, osim direktnog nadzora i pojačanog održavanja objekata za zaštitu od poplava što je u nadležnosti sektora voda.

U cilju osiguranja strateških ciljeva u ovoj oblasti, predviđena je izrada istraživačkih projekata zaštite od poplava sa namjerom uređenja vodotoka. Ovi projekti se odnose na slijedeće:

A) osiguranje odgovarajućih planskih dokumenata usaglašenim na svim razinama ( prostorni plan, prostorna osnova ,program mjera, urbanistički plan i td..)


68

B) puna koordinacija i usuglašenost projekata zaštite od poplava kako na višim razinama tako i na općinskoj razini kojom se treba osigurati jedinstveno uređenje vodotoka i pritoka jedinstveno provođenje mjera prema zaključcima Iz procjene ugroženosti.

Akcijski plan za realizaciju programa zaštite od poplava, sadrži slijedeće provedbene korake :

A) razvoj zakonskog okvira B) izrada projekata osposobljavanja objekata za zaštitu od poplava sliva rijeke Save i

Bosne, koje su FBiH C) izgradnja novih, rekonstrukcija postojećih i nabavka sredstava za zaštitu od

poplava

5) PROGRAM ZAŠTITE ŠUMA

Ugroženost šuma i šumskog zemljišta na području općine je rezultat različitih aktivnosti kao što su: šumski požari, biljne bolesti i štetočine, neplanska i nezakonita sječa šuma, kao i kontaminacija minama.

Pored prethodnih konstatacija postojećeg stanja zaštite šuma, Zakon o šumama je predvidio obvezu i odgovornost da županijska šumsko-gospodarska društva i županijske uprave za šumarstvo redovito izvješćuju federalni i županijski stožer civilne zaštite o svim požarima u šumama i na šumskom zemljištu u cilju brže reakcije za zaštitu šuma od požara, ali ta obveza navedenih županijskih tijela nije zaživjela u praksi. Šumsko-gospodarska gospodarstva nisu u potpunosti ni stručno ni materijalno opremljeni za kontrolu teritorija i gašenje početnih požara.

Za prevenciju i ublažavanje u zaštiti šuma i unaprjeđenje razvoja šumarstva, popravljanje produkcije drveta u šumama i rast njihovih ekoloških vrijednosti, što podrazumijeva i bolje zdravstveno stanje šuma, poduzimat će se razne mjere, kao što su:

- izrada planova za zaštitu šuma od požara prema stupnju opasnosti od šumskih požara; - praćenje ugroženosti šuma od biljnih i drugih štetočina i smanjenje njihove

prekomjerne populacije; - izgradnja i održavanje transportne infrastrukture u skladu s posebnim projektima; - sanitarna sječa šuma; - provođenje šumsko-uzgojnih mjera; - zabrana bespravne sječe i pustošenja šuma; - osiguranje šumskog reprodukcijskog materijala (šumsko sjeme i šumski sadni

materijal) i kontrola uvezenog šumskog reprodukcijskog materijala; - obnova šuma nakon prirodnih i drugih nesreća (biljne štetočine, šumski požari itd.); - utvrđivanje zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom; - inspekcijski nadzor u oblasti zaštite šuma.

Ublažavanje stanja trebaju osigurati kroz: - povećanje obujma pošumljavanja goleti i rekonstrukcija degradiranih šuma; - proširenje kapaciteta sjemenske i rasadničke proizvodnje u šumarstvu; - razminiranje šuma i šumskog zemljišta; - pojačanje preventivnih protupožarnih mjera


69

Da bi se štete od šumskih požara smanjile na što je moguće manju mjeru potrebno je izvršiti analizu postojećeg stanja šumskih prosjeka. Uraditi odgovarajući projekt zaštite šuma temeljem kojeg pristupiti izgradnji novih prosjeka i planskom pošumljavanju.

Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti: - osiguranje stručnih analiza za izgradnju novih šumskih prosjeka zbog minimiziranja šteta od šumskih požara; - osiguranje stručnih analiza i elaborata u cilju smanjenja šteta od biljnih štetočina; - stalno praćenje stanja šuma radi pravodobne reakcije u slučaju pojave ugrožavanja

šuma; - bolje materijalno-tehničko opremanje ovih šumsko-gospodarskih društava i

odgovarajućih postrojba civilne zaštite za gašenje šumskih požara; - izgradnji novih i održavanju postojećih šumskih prosjeka; - stalno ažuriranje planova zaštite šuma i provjera donesenih planova kroz vježbe

simulacije.

Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije, tokom i poslije pojave prirodne i druge nesreće, koje ugrožavaju šume trebaju se obuhvatiti djelovanjem i naredbama nadležnih stožera civilne zaštite, osim direktnog nadzora i praćenja stanja šuma.

Mjere oporavaka obuhvaćaju sanaciju degradiranih šumskih površina, radi njihovog dovođenja u funkcionalno stanje.

Ovaj projekt mora dati odgovor i na: - način donošenja odgovarajućih planskih dokumenata i njihovu usuglašenost u ovoj oblasti i interdisciplinarno, s nadležnim tijelima za vodoprivredu, prostorno planiranje, građenje i drugo - punu koordinaciju i usuglašenost projekata pošumljavanja, projekta izgradnje novih i održavanje starih prosjeka, popunjavanja i njege podignutih nasada.

Akcijski plan za realiziranje programa zaštite šuma, sadrži sljedeće konkretne provedbene korake: a) adekvatan razvoj zakonskog okvira; b) izrada projekata pošumljavanja, izgradnje novih i održavanje postojećih prosjeka, popunjavanja i izgradnje podignutih nasada 6) „UTJECAJ RADIOLOŠKO-KEMIJSKO BIOLOŠKIH (RKB) AGENSA I MJERE ZA SANIRANJE POSLJEDICA PO LJUDE I OKOLIŠ“ - PROGRAM

Suvremeni svijet, a osobito zemlje koje su izašle iz rata kao Bosna i Hercegovina više su ugrožene od radijacijsko-kemijsko-biološke (RKB) opasnosti, a osobito: ionizirajuće zračenje, osiromašeni uran, kemijski agensi, biološki agensi i drugo. Također, eventualni kvarovi na nuklearnim postrojenjima u pojedinim zemljama u okruženju, imale bi utjecaja na ugrožavanje životne sredine, ljudi, materijalnih dobara na našem cjelokupnom teritoriju, imajući u vidu meteorološki i druge geografske činitelje.

Postojeće stanje obilježava, nedostatak odgovarajućih zakonskih i provedbenih propisa iz ove oblasti na svim razinama, te neusklađenost zakonskih propisa koji se koriste s međunarodnim konvencijama, direktivama i smjernicama Europske unije.Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, predviđeno je provođenje mjera RKB zaštite kroz organiziranje odgovarajućih službi zaštite i spašavanja i postrojba za RKB zaštitu.


70

Ublažavanje treba osigurati kroz sljedeće aktivnosti: - Donošenje Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja na razini BiH; - Izvršiti usklađivanje svih zakonskih i provedbenih propisa s međunarodnim konvencijama iz ove oblasti (zaštita zraka, vode, tla); - Osiguranje financijskih sredstava, kojim će se dovesti do spremnosti i odgovora na slučaj da dođe do pojave radioaktivnosti, odnosno do onečišćenja okoliša kemijskim sredstvima,

Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti su: - Integriranje svih nositelja zaštite i spašavanja od RKB agensa (javno zdravstvo,

policija, vatrogasci, Oružane snage BiH, organizirane strukture civilne zaštite) i drugi nositelji zaštite i spašavanja u cilju učinkovitog djelovanja na eventualnu RKB nesreće;

- Formiranja RKB službe i specijaliziranih postrojbi za RKB zaštitu u županiji ili općinama;

- Uspostavljanje redovitog izvještavanja nadležnih tijela, putem operativnih centara civilne zaštite;

- Izvještavanje javnosti i stanovništva putem operativnih centara civilne zaštite na svim razinama organiziranja;

- Materijalno opremanje službi zaštite i spašavanja i postrojba civilne zaštite za RKB zaštitu kako bi se smanjili rizici od RKB opasnosti;

- Ažuriranje planskih dokumenata zaštite i spašavanja od RKB opasnosti; - Edukacija stanovništva po mjeri RKB zaštite; - Poduzimanje mjera redovitih i drugih nadležnih tijela na otklanjanju svih pojava koje

mogu uzrokovati RKB opasnosti.

Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije i tijekom trajanja RKB opasnosti provode se po naredbi nadležnih stožera civilne zaštite.

Glavni vidovi odgovora na pojavu RKB opasnosti su: - korištenje organiziranih snaga RKB; - osiguranje sredstava i opreme za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od RKB sredstava; - osiguranje neprekidne komunikacije i veza nositelja planiranja u ovoj oblasti sa svim

operativnim nositeljima zaštite i spašavanja; - osiguranje odgovarajućih skloništa za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara

od djelovanja radioaktivnih agensa.

U saniranju stanja izazvanog RKB opasnostima uključuju se službe i postrojbe za RKB zaštitu, institucije i građani, sve dok traje potreba za njihovim angažiranjem.

Za ovu oblast mogući su problemi, te je kroz izradu projekta i druge planske mjere potrebno razriješiti ili dati odgovore na postojeće ili moguće probleme:

- nepostojanje dovoljnog broja odgovarajućih laboratorija (radiološki, kemijski, mikrobiološki);

- nedovoljnih kapaciteta za detekciju, kontrolu, dekontaminaciju i prevenciju kroz laboratorijsku obradu uzoraka;

- definiranje legislative u cilju jasnijeg razgraničenja svih razina odgovornosti; - puna koordinacija i usuglašenost projekata na svim razinama

Akcijski plan za realiziranje programa zaštite od RKB sredstava, sadrži sljedeće

konkretne provedbene korake:


71

a) razvoj zakonskog okvira – izrada zakonskih i provedbenih akata b) izrada Programa: „Utjecaj RKB agensa i mjere za saniranje posljedica po ljude i okoliš“; c) opremanje službi zaštite i spašavanja za RKB zaštitu i postrojba za RKB zaštitu. 7) „ZAŠTITA OD POTRESA, MJERE I POSTUPCI ZA SMANJENJE UGROŽAVANJA“-PROJEKT

Bosna i Hercegovina, a samim time i Federacije BiH, nalazi se na izrazito trusnome području koje svakodnevno doživljava određena podrhtavanja što su posljedica tektonskih gibanja u Zemljinoj utrobi. Područje naše općine pripada u ona područja koja su manje osjetljiva na potrese, premda se to sa sigurnošću ne može utvrditi.

Kao dio prevencije i ublažavanja eventualnih i mogućih posljedica utjecaja potresa kao prirodne nesreće, nužno je na razini općine i županije, pokrenuti masovna istraživanja stabilnosti i otpornosti objekata za stanovanje i drugih objekata opće namjene (škole, dječji vrtići, bolnice, športske dvorane, veliki prodajni centri, namjenska skloništa itd.) u skladu s procjenama ugroženosti, a sve s ciljem preventivnog djelovanja na zaštiti ljudskih života, koji mogu biti, kako to svakodnevno vidimo u bližem i širem okruženju, višestruko ugroženi.

Ova istraživanja trebaju dovesti do spoznaja koji objekti nisu sposobni za daljnje korištenje sa aspekta zaštite i spašavanja, kao i objekte koji nisu pogodni za masovno korištenje ljudi, što obvezuje sve nositelje planiranja da takve objekte ili dodatno osposobe za namjenu ili izbace iz plana za korištenje bez rekonstrukcije ili potpuno zabrane njegovo korištenje. Odgovor na potres, kao prirodnu nesreću, posebno je izražen kroz istraživačke projekte utvrđivanja seizmičkih karakteristika terena, poremećaja stabilnosti tla i objekata za stanovanje i drugih objekata opće namjene, te u primjeni rezultata istraživanja i strožoj primjeni planova i programa prostornog uređenja, čime će se umanjiti moguće ljudske žrtve, i materijalna razaranja.

Osposobljenost stožera civilne zaštite i drugih subjekata planiranja u ovoj oblasti u donošenju odgovarajućih odluka i provođenju odgovora, temelji se na potpunoj razrađenosti planova po mjerama zaštite i spašavanja od potresa.

Za ovu fazu, nužno je u proračunima svih tijela vlasti, na svim razinama osigurati određena financijska sredstva za evakuaciju i zbrinjavanje ljudi, za izradu privremenih kampova za smještaj, te pripremiti i osiguravati kvalitetne aranžmane povoljnog kreditiranja i slično. U cilju postizanja ovog strateškog pravca potrebno je uraditi sljedeće: - dosljedno provođenje politike u oblasti prostornog planiranja i građenja na svim razinama; - za ujednačenost u standardima i normativima građenja kao i u dinamici naseljavanja i građenja; - koordinaciju između nositelja planiranja u ovoj oblasti uz uvažavanje mišljenja struke; Akcijski plan za realiziranje projekta sadrži sljedeće konkretne korake: a) daljnja dogradnja zakonskog okvira; b) osiguravanje u proračunima, potrebnih financijskih sredstava za provođenje mjera zaštite i spašavanja nakon potresa;


72

c) osiguravanje financijskih sredstava za djelovanje u fazi oporavka, rebalansima proračuna i na drugi način (smještaj ugroženih i pomoć u obnovi eventualno porušenih stambenih i drugih objekata).

8) „ZAŠTITA OD ODRONA TLA, MJERE I POSTUPCI ZA SMANJENJE RIZIKA“ -PROJEKT

Pojam klizište u geologiji u općem smislu, obuhvaća mnoštvo različitih pokreta zemljane mase niz prirodne padine i vještačke kosine. Ugrožavaju sigurnost prometa na putnim komunikacijama, degradiraju i uništavaju poljoprivredno i šumsko zemljište, oštećuju ili uništavaju građevine, gospodarske objekte i predstavljaju opasnost po živote ljudi. To su tvorevine procesa klizanja i definiraju se kao kretanja zemljine mase, prirodne padine i vještačke kosine pod izravnim utjecajem gravitacije.

Na području naše općine nisu karakteristične takve pojave.

Preventivne mjere, s ciljem eliminiranja negativnog utjecaja ljudskog faktora na pojavu novih i aktiviranje postojećih odrona, podrazumijevaju: aktivno djelovanje nadležnih županijskih tijela i općinskih službi za upravu nadležnih za prostorno uređenje i građenje, te nadzor poštivanja građevinsko- tehničkih normi kod izgradnje građevinskih i infrastrukturnih objekata, sprječavanje bespravne izgradnje stambenih, poslovnih i drugih objekata, kao i zakonskom sankcioniranju svih protupravnih radnji koje doprinose aktiviranju odrona. Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti:

- stručna analiza uzroka koji dovode do odrona; - na svim razinama prostornog planiranja pripremiti posebnu strategiju područja za

zaštitu od odrona; - provođenje institucionalnih mjera koje podrazumijevaju praćenje i registraciju odrona,

upozoravanje lokalnog stanovništva, te plansko evakuiranje ljudstva i materijalnih dobara

Odgovor na odronjavanje tla, kao prirodnu nesreću, posebno je izražen kroz

istraživačke projekte utvrđivanja poremećaja u stabilnosti tla i građevina, te u primjeni rezultata istraživanja i strožoj primjeni planova i programa prostornog uređenja, čime treba umanjiti moguće ljudske žrtve i materijalna razaranja. Osposobljenost stožera civilne zaštite i drugih subjekata planiranja u ovoj oblasti u donošenju odgovarajućih odluka i provođenju odgovora, temelji se na potpunoj razrađenosti planova po mjerama zaštite i spašavanja od odronjavanja.

Oporavak obuhvaća sanaciju odrona, rekonstrukciju građevina i njihovo dovođenje u funkcionalno (prvobitno) stanje ili izgradnju novih građevina.

Poštivanje zakonske regulative i odgovarajućih planskih dokumenata u oblasti urbanističko-tehnička mjera. Ustrojavanje evidencije klizišta i osiguranje stručnog praćenja stanja istih. Akcijski plan za realiziranje inicijative sadrži sljedeće konkretne provedbene korake: a) razvoj zakonskog okvira; b) izrada prostornih planova i njihova provedba; c) ustroj evidencije klizišta;


73

d) stručno praćenje stanja klizišta i poduzimanje potrebnih mjera njegova žurna provedba. 9) „IZRADA KATASTRA IZVORIŠTA VODE ZA PIĆE“ - PROJEKT

Voda za piće je voda koja ispunjava propisane standarde kvaliteta i koja se može koristiti za piće, proizvodnju i pripremu hrane. Bosna i Hercegovina je bogata vodama i izvorištima voda, ali nepostojanje jedinstvenog registra vodoopskrbnih objekata, i s tim u svezi neprovođenje mjera s ciljem poboljšanja vodoopskrbe, onemogućava potpuni uvid u sustav vodoopskrbe na području Federacije BiH.

Voda u većini lokalnih objekata vodoopskrbe se ne kontrolira na zdravstvenu ispravnost (bunari, cisterne, izvori), dok zone sanitarne zaštite uglavnom ne postoje ili nisu uređene.

U skladu s odredbama zakona, nadležna tijela za vodna područja, trebaju osigurati najviši stupanj stručnosti i primjene zakona o uspostavi vodoprivrednog informacijskog centra u okviru kojega se vodi katastar: - objekata za vodoopskrbu; - rezervnih izvorišta za vodoopskrbu; - planiranih prostora za izgradnju akumulacija. Ublažavanje kao viziju novog stanja treba osigurati kroz: - Razvoj zakonske regulative (donošenjem novih propisa, staviti izvan snage propise koji su preuzeti iz bivše države); - Snimiti stanje svih izvorišta voda i napraviti njihov katastar; - Zaštita izvora za piće od biološkog i kemijskog onečišćenja; - Poboljšanje nadzora nad zdravstvenom ispravnošću vode za piće u objektima vodoopskrbe; - Osigurati financijski poticaj, kojim treba dovesti do odgovarajuće spremnosti i odgovora na osiguranje pitke vode. - Osiguranje područja sanitarnih zona oko vodo-zahvata i njihova sanacija sukladno odgovarajućim propisima; - Sukladno katastru izvorišta voda izgraditi vodospremnike, kao i druge mjere za njihovu zaštitu.

Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti: - racionalno korištenje vodnih resursa; - zaštita i korištenje izvorišta pitke vode, podzemnih i otvorenih vodnih tokova; - planski pristup izradi prostora za akumulacije; - dispozicija voda i sustava upravljanja vodama, što podrazumijeva izradu studija i

projekata za praćenje izvorišta voda za piće; - reguliranje područja sanitarnih zona oko vodo-zahvata gradskih vodovoda i sanacija

ovih područja sukladno zakonskim propisima; - opremanje službi za radijacijsko-kemijsko-biološku zaštitu radi odgovarajuće kontrole

izvorišta.

Potrebno je osigurati odgovarajuće planove, snage i sredstava radi dopremanja pitke vode za stanovništvo koristeći postojeće katastre pitke vode, postojeće vodovode i druge izvore.


74

Pod oporavkom u ovoj oblasti podrazumijevamo da se nakon prirodne i druge nesreće izvrši ažuriranje katastra izvorišta vode, sagleda njihovo stanje i poduzmu odgovarajuće mjere na zaštiti izvorišta.

Da bi se osigurao ovaj strateški pravac ili strategija razvoja u ovoj oblasti, potrebno je interdisciplinarno izraditi projekt: «Izrada katastra izvorišta voda za piće», s pod-projektima za općine. Akcijski plan sadrži sljedeće provedbene korake: a) izrada projekta: „Katastar izvorišta vode za piće“, s pod-projektima za općine; b) opremiti službe za radijacijsko-kemijsko-biološku zaštitu. 10) „IZRADA KATASTRA PODRUČJA UGROŽENOG OPASNIM OTPADOM S AKCENTOM NA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE“- PROJEKT

U skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, „otpad“ se definira kao sve materije ili predmeti koje vlasnik odlaže, namjerava odložiti ili se traži da budu odložene. Opasni otpad se definira kao svaki otpad koji je utvrđen posebnom regulativom i koji ima jednu ili više značajki koje prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoliš, po svome podrijetlu, sastavu ili koncentraciji, osobito ako se nađe na poljoprivrednom zemljištu (vidi listu „opasnog otpada“ – Pravilnik o kategorijama otpada sa listama – „Službene novine Federacije BiH“, broj:09/05). Pod kontaminacijom poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva se stanje nastalo unošenjem štetnih tvari vodom, zrakom ili njihovom akumulacijom na tlu ili u tlu iznad dozvoljene koncentracije.

Prostor Federacije BiH, pa tako i naše općine izuzetno je kontaminiran raznim vrstama opasnog otpada. Ovakva ocjena stanja, kao rezultat i posljedica rata, potvrđuje se i zbog lošeg stanja u oblasti upravljanja ovim otpadom što također izravno utječe na onečišćenje okoliša (voda, tlo, životinje, biljke, poljoprivredno zemljište).

Postoji osnovana sumnja da određene količine opasnog otpada nisu prikladno zbrinute ili uništene.

Za prevenciju i ublažavanje negativnih posljedica po okoliš potrebno je primjenjivati raznovrsne mjere, kao što su:

- Osiguranje katastra područja ugroženog opasnim otpadom, osobito poljoprivrednog zemljišta;

- Ispitivanje poljoprivrednog zemljišta u cilju utvrđivanja količine štetnih i opasnih materija u zemljištu;

- Spaljivanje ili odlaganje na deponije na okolišno prihvatljiv način onih vrsta otpada koji ne podliježu povratu komponenti, ponovnoj upotrebi ili proizvodnji energije;

- Sprječavanje nastajanja neuređenih (divljih) deponija opasnog otpada; - Poduzimanje svih potrebnih zaštitnih i sigurnosnih mjera prilikom upravljanja ili u

tijeku upotrebe, proizvodnje, skladištenja i transporta opasnih tvari; - Stalni nadzor i praćenje onečišćenosti okoliša (zrak, voda i tlo); - Inspekcijski nadzor u oblasti zaštite okoliša i drugo.

Ublažavanje kao viziju novog stanja treba osigurati kroz:

- donošenje ili usklađivanje zakona i provedbenih propisa s međunarodnim konvencijama značajnim za zaštitu okoliša;

- izrada katastara poljoprivrednog zemljišta ugroženog opasnim otpadom;


75

- uvođenje jedinstvenog informacijskog sustava u zaštiti okoliša (zrak,voda, tlo), - osiguranje financijskog poticaja, kojim treba dovesti do izrade odgovarajućeg katastra

poljoprivrednog zemljišta ugroženog opasnim otpadom.

Da bi se smanjio utjecaj štetnosti opasnog otpada na okoliš i poljoprivredno zemljište potrebno je izgraditi potrebne (sanitarne) deponije,izvršiti uklanjanje postojećih neuređenih divljih deponija ili na odgovarajući tehnološki i drugi način izvršiti uništavanje opasnog otpada.

Elementi za osiguranje spremnosti u ovoj oblasti: - osiguranje stručnih analiza kod pojava onečišćenja poljoprivrednog zemljišta; - na svim razinama planiranja zaštite okoliša pripremiti katastar područja

poljoprivrednog zemljišta kontaminiranog opasnim otpadom s odgovarajućim mjerama za smanjenje opasnosti;

- uspostaviti punu koordinaciju između odgovornih za stanje u ovoj oblasti; - izvještavanje javnosti izravno ili putom operativnih centara civilne zaštite, u cilju

smanjivanja rizika od ove opasnosti.

Sve aktivnosti koje se poduzimaju neposredno prije, tijekom i poslije ugrožavanja okoliša trebaju se obuhvatiti djelovanjem i naredbama nadležnih stožera civilne zaštite (sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju), koji upravljaju akcijama zaštite i spašavanja od ugrožavanja okoliša i poljoprivrednog zemljišta, osim izravnog nadzora i praćenja stanja okoliša, a prema podijeljenoj nadležnosti između Županije i jedinica lokalne samouprave.

Oporavak obuhvaća sanaciju degradiranog okoliša i poljoprivrednog zemljišta i njihovog dovođenja u funkcionalno (prvobitno) stanje. Ukoliko to nije moguće, ograničiti ili zabraniti korištenje kontaminiranog zemljišta.

U cilju osiguranja ovog strateškog pravca ili strategije razvoja, potrebno je interdisciplinarno izraditi projekt: „Katastar područja ugroženog opasnim otpadom s akcentom na poljoprivredno zemljište“, s pod-projektima za općine. Akcijski plan za realiziranje programa zaštite od opasnog otpada s akcentom na poljoprivredno zemljište sadrži: a) razvoj zakonskog okvira - usklađivanje sa međunarodnim konvencijama; b) izrada pod-projekta Katastra ugroženog područja opasnim otpadom s akcentom na poljoprivredno zemljište 11) „PROCJENA RESURSA ŽUPANIJE I OPĆINE ZA POTREBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA“- PROJEKT

U okviru zaštite i spašavanja, osnovni je cilj stvoriti pretpostavke kojima će se preventivno djelovati, kako bi se destruktivna snaga prirodne ili neke druge sile svela na najmanju mjeru ili eventualno onemogućila u izazivanju ljudskih žrtava i materijalnih razaranja. Stoga svaka društvena zajednica nastoji stvoriti uvjete, u kojima će planski predvidjeti resurse (snage i sredstva) koji će biti jamac uspješnog odupiranja djelovanju prirodnih i drugih nesreća.


76

Prema spoznaji civilne zaštite, stanje postojećih resursa je nedovoljno poznato, podatci su neažurni i nedovoljni. Nedostatak postrojba civilne zaštite (opće i specijalizirane namjene), kao rezultat slabe ekonomske razvijenosti, upućuje na nužno osnivanje službi zaštite i spašavanja na svim razinama,nakon sagledavanja stanja resursa i procjene mogućih resursa koji mogu biti u funkciji zaštite i spašavanja. Ublažavanje, kao vizija novog stanja treba osigurati kroz: - Izvršiti analizu resursa gospodarskih društava i nevladinih organizacija koje bi mogle, sukladno procjenama ugroženosti, biti proglašene službom zaštite i spašavanja; - Izvršiti analizu svih resursa gospodarskih društava i nevladinih organizacija, čiji bi resursi mogu biti oslonac stožera civilne zaštite u donošenju odluka u zaštiti i spašavanju;

Kao dio prevencije i ublažavanja, odabrane i proglašene službe zaštite i spašavanja na svim razinama trebaju ostvariti uvid i kroz vlastite građevinsko- tehničke mjere izvršiti vlastite pripreme za provođenje mjera zaštite i spašavanja.

Elementi koji će osigurati spremnost u ovoj oblasti su: - Osnivanje optimalnog broja službi zaštite i spašavanje; - Izrada točnih i ažurnih evidencija svih sredstava i opreme koju koriste ili će koristiti

postojeće ili predviđene službe za zaštitu i spašavanje na svim razinama, uspostaviti jedinstvenu bazu podataka;

- Osigurat namjenske zalihe specifične opreme i sredstava za potrebe službi zaštite i spašavanja, osigurati njihovo servisiranje i obnovu;

- Osigurati visoku razina koordinacije u planiranju, osnivanju i opremanju službi zaštite i spašavanje i njihovoj upotrebi;

- Tamo gdje nema uvjeta za osnivanje službi zaštite i spašavanja, obvezatno pristupiti osnivanju postrojba civilne zaštite opće namjene, i po mogućnosti postrojba civilne zaštite specijalizirane namjene, također osloncem na utvrđene resurse;

- Osigurati vršenje inspekcijskog nadzora; - Osigurati donošenje odgovarajućih planova zaštite i spašavanja i njihova provjera kroz

vježbe.

Sagledavanje stanja svih resursa, osiguravanje jedinstvene baze podataka, osnivanja službi zaštite i spašavanja i formiranje odgovarajućih postrojba civilne zaštite će omogućiti da manje, dobro opremljene i spremne snage zaštite i spašavanja budu što učinkovitije i omogućuju uspješan odgovor stožera civilne zaštite u prirodnoj i drugoj nesreći. Temeljem navedenoga, glavni vidovi odgovora u ovoj oblasti, su: - realno stanje resursa za zaštitu i spašavanje; - osnivanje i stavljanje u funkciju službi zaštite i spašavanja; - osnivanje postrojba civilne zaštite; - osiguranje i raspoređivanje odgovarajućih robnih zaliha za potrebe postrojba civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja.

U dugoročnoj fazi oporavka, nije predviđen angažman službi zaštite i spašavanja, osim pojedinih nevladinih organizacija, jer odgovornost u fazi oporavka pripada redovitim državnim i drugim tijelima i gospodarskim subjektima.

Izraditi odgovarajuću studiju o procjeni i stanju resursa za potrebe zaštite i spašavanja kao temelj za osnivanje odgovarajućih službi zaštite i spašavanja, odnosno postrojba civilne zaštite (opće i specijalizirane namjene).


77

Studija o resursima za zaštitu i spašavanje treba osigurati: - Težišno djelovanja na pojedinim, procijenjenim opasnostima i u tom pravcu opredjeljenje za osnivanje odgovarajućih službi zaštite i spašavanja; - Koordinirajuće odluke o osnivanju pojedinih službi zaštite i spašavanja kako bi se izbjeglo dupliciranje na istom području; - Omogućiti osnivanje odgovarajućih postrojba civilne zaštite za one namjene i onaj prostor koji nije pokriven drugim organiziranim snagama i koje nemaju odgovarajuće druge resurse. Akcijski plan za realiziranje strateškog pravca sadrži sljedeće konkretne provedbene korake: a) Izrada i donošenje studije pod nazivom „Procjena resursa Županije i općine za potrebe zaštite i spašavanja“; b) Donošenje odgovarajućih odluka o osnivanju službi zaštite i spašavanja i postrojba civilne zaštite. 12) „USPOSTAVLJANJE OPERATIVNIH CENTARA CIVILNE ZAŠTITE“ - PROJEKT

Jedna od osnovnih pretpostavki za uspješno suprotstavljanje u vođenju akcija zaštite i spašavanja, za ostvarivanje koordinacije među nositeljima i suradnje sa susjednim i drugim državama u zajedničkom vođenju akcija spašavanja, jeste organiziran i uspostavljen sustav komunikacija i veza. U sustavu zaštite i spašavanja u županiji i općini, u okviru struktura civilne zaštite predviđeno je organiziranje i opremanje operativnih centara civilne zaštite.

Da bi se najprije zakonska obveza struktura civilne zaštite na svim razinama i praktično provela, nužno je izraditi nova tehničko-tehnološka i organizacijska rješenja sustava za komunikacijsku i informacijsku podršku na svim razinama.

Ublažavanje kao vizija novog stanja treba osigurati kroz: - Odabrati stručne konzultante i izvođače projekta, naročito osigurati suradnju s resornim županijskim ministarstvom; - Financijski poticaj, kojim treba stvoriti uvjete za uspostavu i opremanje nedostajućim sredstvima svih operativnih centara kroz sredstva iz proračuna, sredstva gospodarskih društava koja su zakonski obvezna biti priključena operativnim centrima i sredstava utvrđenih u Zakona o zaštiti i spašavanju. - Osigurati potreban prostor za smještaj operativnih centara civilne zaštite - Kao dio prevencije i ublažavanja, pri odabiru lokaliteta za potrebe operativnih centara, izgraditi odgovarajući prostor za njihov rad; - Korištenje i preuzimanje postojećih relejnih čvorišta od gospodarskih društava i drugih subjekata, koja su ili mogu biti u funkciji zaštite i spašavanja, ili izgradnja novih.

Elementi koji će osigurati spremnost u ovoj oblasti su: - Osiguranje uvjeta da operativni centri mogu vršiti prijem i prenošenje svih informacija

vezanih za prirodne i druge nesreće i njihove posljedice i prijenos naredbi, mjera i aktivnosti stožera civilne zaštite s uvezivanjem i osiguranjem materijalno-tehničkih pretpostavki svih imatelja veza zaduženih po članku 157. Zakona o zaštiti i spašavanja;

- Optimalizacija postojećih komunikacijskih resursa i infrastrukture; - Tehničko-tehnološka usklađenost s normama i standardima Europske unije. - Smanjenje vremena odaziva svih nositelja zaštite i spašavanja u žurnim situacijama, u

pogledu spašavanja ljudskih života i materijalnih dobara; - Inspekcijski nadzor;


78

- Donošenje i ažuriranje odgovarajućih planova veza i njihova provjera kroz vježbe simulacije.

Cilj jedinstvenoga sustava komunikacijske i informacijske podrške operativnim

centrima civilne zaštite je u činjenici da će ovaj sustav znatno poboljšati ukupnu spremnost svih nositelja i snaga u sustavu zaštite i spašavanja, na cjelokupnom području. Temeljem navedenoga, glavni vid odgovora u ovoj oblasti, trebao bi biti: - izgradnja Sustava 112 u operativnim centrima civilne zaštite, po modelu zemalja Europske unije, kojim se omogućuje učinkovita integracija različitih podsustava hitne pomoći

Operativni centri civilne zaštite u fazi oporavka trebaju ponijeti veliki teret u komunikacijskom i informacijskom povezivanju svih subjekata i nositelja planiranja. Također, će ovi centri imati značajnu ulogu u informiranju javnosti o svim pitanjima koje nameće oporavak nakon prirodne i druge nesreće.

Izrada kompletnog projekta: „Uspostavljanje operativnih centara civilne zaštite“, za područje županije i općina i stvaranje uvjeta za uvezivanje u Sustav 112. Za provedbu ovoga strateškog cilja nužna je koordinacija ovoga projekta sa svim razinama vlasti, te planska organizacija i realizacija, a potom i nabavka odgovarajuće specifične opreme i sredstava i njihovo stavljanje u funkciju. Akcijski plan za realiziranje ovog strateškog cilja programa sadrži sljedeće konkretne provedbene korake: a) Izrada kompletnog projekta: „Uspostavljanje operativnih centara civilne zaštite za područje županije i općina i stvaranje uvjeta za uvezivanje u Sustav 112, b) Opremanje operativnih centara 13) PROTUPOŽARNA ZAŠTITA I VATROGASTVO KAO DIO SISTEMA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Zaštita ljudi i materijalnih dobara ugroženih požarom jedna je od mjera zaštite i spašavanja koja se provodi u okviru civilne zaštite, a koja se organizira u privrednim društvima, objektima pravnih lica, stambenim, javnim i drugim objektima.

Jedna od osnovnih pretpostavki za uspješnu protupožarnu zaštitu i spašavanje je ostvarivanje koordinacije među nosiocima zaštite od požara i vatrogastva.

U narednom periodu u oblasti zaštite od požara potrebno je: - Stvoriti uvjete da vatrogasne snage postanu najvažniji resurs nadležnog stožera civilne zaštite koji može izvoditi intervencije spašavanja ljudi i materijalnih dobara u svim prirodnim i drugim nesrećama, - Raditi na integraciji postojećih komunikacijskih resursa i infrastrukture sa operativnim centrima civilne zaštite, - Donijeti i ažurirati odgovarajuće planove i izvršiti njihovu provjeru kroz vježbe simulacije kako bi se smanjivalo vrijeme odaziva na intervencije zaštite i spašavanja u hitnim situacijama u pogledu spašavanja ljudskih života i materijalnih dobara, - Raditi na planskom povezivanju specijalnih jedinica protiv-požarne zaštite i jedinica lokalne samouprave sa snagama protiv-požarne zaštite privrednih društava, naročito onih u oblasti gospodarenja šumama.

Akcijski plan za realizaciju ovog programa sadrži konkretne provedbene korake:


79

a) donošenje zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu b) donošenje provedbenih propisa i inicijative donošenja odgovarajućih propisa iz ove oblasti na svim razinama c) na svim razinama donijeti poseban plan organizacije, opremanja i obučavanja vatrogasnih snaga

Financijska sredstva za razvoj protiv-požarne zaštite utvrdit će svaki nosilac planiranja po donošenju svog plana organizacije, opremanja i obučavanja vatrogasnih snaga i bit će sastavni dio godišnjeg financijskog plana, prema vlastitoj procjeni mogućnosti, s tim da se uključe i budžetska sredstva i sredstva iz člana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju. 14) „OBUČAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE“ - PROJEKT

Jedan od glavnih elemenata ocjene o provođenju preventivnih mjera u zaštiti i spašavanju spremnosti i odgovora na prirodnu i drugu nesreću, predstavlja razina obučenosti svih struktura u sustavu zaštite i spašavanja.

Upravo iz tih razloga, obučavanje i osposobljavanje za obavljanje funkcionalnih zadataka predstavlja prvi i temeljni cilj i zadatak Općinske službe civilne zaštite i drugih subjekata u sustavu zaštite i spašavanja.

Jedan od glavnih strateških pravaca Programa razvoja jest obuka i osposobljavanje za potrebe zaštite i spašavanja, koja je razrađena u posebnom dokumentu Programa razvoja pod naslovom: „Osnove za izradu programa obučavanja u zaštiti i spašavanju“, a koji sadrži sljedeće: - cilj i namjena obučavanja i osposobljavanja; - programiranje i planiranje obuke i osposobljavanja; - organiziranje i izvođenje obuke i osposobljavanja; - oblici osposobljavanja; - financiranje.

Realiziranje ovoga strateškog cilja izvršit će se kroz poseban Akcijski plan obuke i osposobljavanja, u kojem trebaju biti sadržani sljedeći provedbeni koraci: a) Priprema i donošenje pojedinačnih Planova i programa obučavanja i osposobljavanja svih struktura u zaštiti i spašavanju (opće i specijalizirane namjene); b) Realizirati pojedinačne planove obuke i osposobljavanja po utvrđenim prioritetima i rokovima c) Planirati i izvesti veliku združenu vježbu kojom bi se provjerio, ocijenio i verificirao odgovarajući stupanj razvoja zaštite i spašavanja, njena ukupna spremnost, odnosno organiziranost, opremljenost, obučenost i na temelju iskustava s vježbe i provedbe ovoga Programa razvoja i pripremili temelji za donošenje novog Programa razvoja.

Financijska sredstva za provedbu ovoga strateškog cilja utvrđivat će se godišnjim planom potrošnje sredstava iz članka 180. Zakona o zaštiti i spašavanju, koji se donosi na osnovu Odluke, načelnika općine, o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade i prema naznačenoj dinamici.


80

15) „ODNOSI S JAVNOŠĆU U ZAŠTITI I SPAŠAVANJU“ - PROJEKT

Javni servisi informiranja i drugi elektronski i pisani mediji su oni činitelji koji bitno mogu pomoći u izgradnji sustava zaštite i spašavanja i svjesnosti o potrebi potpore cijele zajednice Programu razvoja i obvezi države da to učinkovito uradi. Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju, građanima moraju biti dostupne informacije o opasnostima, zaštiti i mogućnostima njihovog sudjelovanja u odlučivanju o načinu ostvarivanja zaštite od prirodnih i drugih nesreća i informacije o tome jesu li ili nisu sigurni, ne može im biti uskraćena.

Mediji i javnost u otvorenim demokratskim društvima neprekidno su u procesu promjene, oni su time važni činitelji za opisivanje i analizu socijalnih i drugih promjena. Danas se medijski sustavi kvalitativno i kvantitativno sve više šire, ubrzao se protok informacija putem medija, razvili su se novi tipovi medija i sve dublje prodiru u cjelokupno društvo i zadobili su sveopću društvenu pozornost, a na koncu mediji su razvili i institucije.

Kako mediji sve više postaju preduvjet za informativnu i komunikacijsku praksu drugih aktera, važnost odnosa s javnošću nadležnih tijela civilne zaštite i javnosti nameće se kao prvorazredna profesionalna zadaća i izazov, što do sada nije bilo dovoljno razvijeno. Ublažavanje kao vizija novog stanja treba se osigurati kroz: - Donošenje odgovarajućeg provedbenog akta o odnosima s javnošću, kod svih struktura civilne zaštite, odnosno stožera civilne zaštite; - Donošenje odluka na svim razinama vlasti koje imaju urede za odnose s javnošću da, pri upravljanju akcijama zaštite i spašavanja postaju služba nadležnog stožera civilne zaštite.

Elementi za osiguranje spremnosti u oblasti odnosa s javnošću o rizicima, od prirodnih i drugih nesreća, su: A) donošenje Plana odnosa s javnošću u prirodnoj ili drugoj nesreći koji treba sadržavati: - pregled mogućih prirodnih i drugih nesreća prema Procjeni ugroženosti; - djelovanje prema javnosti ovisno o nesreći; - plan kadrova; - vlastiti komunikacijski kapaciteti i pregled medija preko kojih će se davati informacije; - pravodobno obavješćivanje javnosti o mogućnostima nastajanja prirodne i druge nesreće s mjerama koje se mogu poduzeti u prevenciji; - obuka; - provjera donesenih planova kroz vježbe simulacije. Pravilni odnos s javnošću kao odgovor na nastalu prirodnu i drugu nesreću, ogleda se u: - osiguravanju rada operativnih centara civilne zaštite u svim uvjetima; - stavljanje u funkciju svih ureda za odnose s javnošću; - stavljanje u funkciju zaštite i spašavanja svih radio i TV stanica i drugih medija sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju; - organiziranje konferencija za novinare u skladu s Planom odnosa s javnošću u prirodnoj i drugoj nesreći; - davanje saopćenja za javnost u skladu s Planom odnosa s javnošću u prirodnoj i drugoj nesreći.

Poslije prestanka djelovanja prirodne i druge nesreće u početnoj fazi provedbe oporavka, odnosi s javnošću se razvijaju kako je to predviđeno u fazi odgovora. U drugoj fazi oporavka, koja može biti dugotrajna, odnose s javnošću preuzimaju nadležna tijela vlasti koje su odgovorne za ukupan oporavak zajednice.


81

Donošenje odgovarajućih planova odnosa s javnošću svih razina upravljanja akcijama zaštite i spašavanja uz pretpostavku pune provedbe projekta „Uspostavljanje operativnih centara civilne zaštite“. Akcijski plan za realiziranje programa sadrži sljedeće konkretne provedbene korake: - Donijeti odgovarajući propis o odnosima s javnošću, kod svih struktura civilne zaštite, odnosno stožera civilne zaštite; - Donošenje Planova odnosa s javnošću svih razina organiziranja

Realizacija ovoga strateškog cilja, osigurat će lakše provođenje mjera zaštite i spašavanja, smanjenje posljedica prirodne i druge nesreće na ljude i materijalna dobra i omogućit će jedinstven odnos s javnošću, poštivanjem sljedećih pravila: - Trenutačno reagiranje na interesiranje medija; - Objavljivanje samo poznatih činjenica i po svaku cijenu izbjegavanje proizvoljnih procjena žrtava ili uzroka nesreće; - Davanje samo potpunih informacija u saopćenjima za javnost ili na konferencijama za medije; - Odgovarajući odnos prema žrtvama, odnosno obiteljima žrtava ili povrijeđenih i oboljelih.

Potrebna financijska sredstva za ove aktivnosti su zanemariva, jer će se koristiti

sredstva i oprema financirana kroz druge ciljeve i projekte. Preostala minimalna sredstva će svaki nositelj planiranja planirati u svome proračunu. 16) „STANJE OBJEKATA KULTURNE BAŠTINE I NAČINI NJIHOVE ZAŠTITE U PRIRODNIM I DRUGIM NESREĆAMA “-PROJEKT

Objekti kulturnih i graditeljskih dobara su ugroženi od prirodnih i drugih nesreća, u odnosu na objekte građene u 20. stoljeću. Posebno sa osjetljivi na potrese, s obzirom na to da zbog vremena gradnje nisu osigurani mjerama zaštite od seizmičkih djelovanja. Zatim su ugroženi od poplava, požara, odronjavanja, ekoloških incidenata i drugih okolnosti.

Izražena je neuređenost u ovoj oblasti na državnoj i entitetskim razinama koja se ogleda i u nepostojanju državnog zakona u ovoj oblasti kao i u niskom stupnju zajedničkog planiranja i koordinacije. Ublažavanje kao viziju novog stanja, trebaju osigurati kroz: - Inicirati donošenje državnog Zakona, te donošenje odgovarajućih pripisa kojima bi se osigurala jedinstvena uređenost u ovoj oblasti i pristup zaštiti; - Izrada odgovarajućih projekata o stanju objekata kulturne baštine po kategorijama: porušeni, djelomično porušeni, zapušteni, obnovljeni; - punu provedbu zakonskih mjera kojima se sprječava odlaganje otpada unutar arheoloških lokaliteta, ruševina kulturnih objekata i svih drugih objekata kulturne baštine; - inicirati da se u postojeće seizmološke karte Bosne i Hercegovine ucrtaju svi objekti kulturne baštine po zonama; - inicirati da se u karte poplavnih područja s ucrtanim hidro- akumulacijama i hidro-elektranama ucrtaju i svi objekti kulturne baštine (mostovi, arheološki lokaliteti, vodenice); - osigurati financijski poticaj, kojim treba dovesti do odgovarajuće spremnosti i odgovora na prirodnu i drugu nesreću kojom bi mogla biti ugrožena kulturna baština, što podrazumijeva da se redovito i u što kraćem vremenu osiguraju sredstva u proračunima za ovu namjenu.


82

Kao dio prevencije i ublažavanja za ove potrebe u ovome razdoblju treba osigurati obnovu porušenih i oštećenih kulturno-povijesnih objekata radi njihove zaštite i očuvanja od daljnjeg propadanja, sukladno projektima za svaki objekt i utvrđenim izvorima financiranja.

Elementi koji će osigurati spremnost u ovoj oblasti su: - donijeti odgovarajuće programe razvoja na svim razinama vlasti koji trebaju nametnuti obvezu nositeljima planiranja zaštite i spašavanja, da kroz svoje akcijske planove planiraju sredstva za zaštitu kulturno- povijesnih dobara, a kroz planove zaštite i spašavanja i obvezu određivanja snaga i sredstava za eventualno spašavanje tih dobara; - visoka razina koordinacije kao dio spremnosti između svih nositelja planiranja; - provjera donesenih planova kroz vježbe simulacije.

Osnovni cilj programa zaštite kulturne baštine ogleda se u postojanju odgovarajućih planova, te u primjeni rezultata istraživanja koji će osigurati prikladnu zaštitu kulturno-povijesnih objekata u slučaju prirodne i druge nesreće, i osiguravanjem snaga za eventualnu evakuaciju kulturno-povijesnih dobara.

Oporavak obuhvaća sanaciju i restauraciju kulturno-povijesnog naslijeđa koje bi moglo biti uništeno ili oštećeno u prirodnoj i drugoj nesreći i dovođenje u prvobitno stanje.

Da bi se osigurala zaštita kulturne baštine potrebno je na razini županije i općine izraditi projekt pod nazivom: „Studija o stanju objekata kulturne baštine po kategorijama i načini njihove zaštite u prirodnim i drugim nesrećama“. Ova studija mora dati odgovor kako osigurati prikladnu zaštitu kulturne baštine.

Akcijski plan za realiziranje Programa sadrži sljedeće konkretne provedbene korake: a)razvoj zakonskog okvira; b)izrada Studije utvrđene u provedbi ovog dokumenta; c)osiguravanje financijskih sredstava.

IV POSEBNI DOKUMENTI O SADAŠNJEM STANJU RAZVOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I NAČINA REALIZACIJE ZADATAKA IZ PROGRAMA

RAZVOJA U POJEDINIM OBLASTIMA 1. Zaključci iz procjene ugroženosti - Prema procjeni ugroženosti općine Odžak od prirodnih i drugih nesreća, najčešće

prirodne nesreće koje mogu zadesiti područje općine Odžak i nanijeti velike štete materijalnim dobrima i ugroziti ljudske živote odnose se na poplave, suše, požar, olujne nepogode praćene tučom, rani i pozni mrazevi i zemljotres.

- Općina Odžak nalazi se u zoni velikog rizika od nuklearnih nesreća jer se u njenoj blizini nalazi značajan broj nuklearnih elektrana.

- Jedna od najvećih opasnosti na području općine Odžak predstavlja zagađenost minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima (NUS), što pored povreda i gubitka ljudi onemogućava obnovu i normalizaciju života.

2. Zaključci po pojedinim opasnostima

a) Poplave


83

- Osigurati sredstva za redovno održavanje izgrađenih objekata za zaštitu od poplava i jasno utvrditi stupanj zaštite kojega oni osiguravaju. - Osigurati poštivanje propisanog upravljanja i korištenja objekata koji imaju utjecaja na nastanak poplava. Posebno voditi računa o stanju u širem slivnom području. - Kod izgradnje novih ili rekonstrukcije ranije izvedenih objekata za zaštitu od poplava treba nastojati poboljšati stupanj zaštite i spašavanja. - Stalnom kontrolom vršiti provjeru stanja vodoprivrednih objekata. - Osigurati uvjete za poduzimanje mjera, kroz donošenje preventivnih i operativnih planova obrane od poplava, u skladu sa odgovarajućim propisima koji uređuju ovu oblast. - Izvršiti sve potrebne pripreme za blagovremeno angažiranje potrebnog ljudstva, tehničkih i materijalnih sredstava za potrebe odbrane od poplava kao i za potrebe ublažavanja nastalih posljedica - Provoditi kontrolu nad korištenjem vodotoka u razne svrhe

b) Rizik od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS-a) - Provesti sve aktivnosti koje su u funkciji smanjenja rizične površine, radi omogućavanja održivog povratka i stabilnog sigurnosnog okruženja. - Razviti sve oblike prevencije o minskim opasnostima u organima vlasti i svjesnosti kod građana. - Osigurati održivost timova za deminiranje u civilnoj zaštiti.

c) Požari Zaštita i spašavanje od požara zahtijeva temeljitu rekonstrukciju u svim važnim pitanjima bitnim za kvalitetno uspostavljanje organizacije, funkcioniranja i razvoja, usklađivanje i objedinjavanje postojećih resursa u organima uprave, pravnim licima, privredi, vatrogasnim jedinicama i društvima i povećanje svjesnosti o razvoju lične i uzajamne zaštite od ovih opasnosti kod građana. U narednom periodu je potrebno uskladiti planove zaštite od požara ne samo na nivou šumskih gazdinstava, već i na nivou nosioca planiranja općine. Pored navedenog nužno je poduzeti slijedeće mjere:

- Provođenje preventivnih mjera u svim sredinama, objektima i prostorijama gdje postoji mogućnost nastanka požara.

- Organizirano osmatranje, redovno praćenje i pravovremeno javljanje o nastanku požara u cilju što hitnije intervencije.

- Sukladno s procjenom ugroženosti općine obučiti snage za uspješne intervencije od požara (vatrogasne jedinice, dobrovoljna vatrogasna društva).

- Postojeća MTS i opremu u dobrovoljnom vatrogasnom društvu koja je zastarjela potrebno je obnoviti nabavkom nove opreme.

d) Potres

- Da bi se posljedice po ljude i materijalna dobra od pojave zemljotresa umanjile potrebno je poduzimati preventivne mjere koje će se provoditi kroz prostorne i urbanističke planove općine kao i u oblasti građenja. - U slučaju nastanka zemljotresa većih razmjera potrebno je poduzeti odgovarajuće aktivnosti koje se odnose na spašavanje ugroženih i nastradalih ljudi i materijalnih dobara, a prvenstveno organizirati potragu i spašavanje zatrpanih u ruševinama i njihovo zbrinjavanje. - U ovim aktivnostima potrebno je angažirati sve raspoložive snage i sredstva za zaštitu i spašavanje.


84

- U planovima zaštite i spašavanja je potrebno planirati traženje pomoći od susjednih općina i kantona, kao i šire društvene zajednice. - Direktno se može djelovati na smanjenje posljedica na taj način što se na temelju seizmičkih uvjeta određenog područja, odnosno lokacija na kojima se grade objekti, primjenjuju osnovni principi potresnog inženjerstva u projektiranju. - U ovakvim akcijama zaštite i spašavanja zatrpanih biti će potrebno angažirati i druge snage i sredstva te je potrebno u planovima zaštite i spašavanja planirati traženje pomoći od šire društvene zajednice

e) Odronjavanje i klizanje tla

- Nužno je kontinuirano praćenje i dokumentiranje nezakonite i neplanske gradnje stambenih i drugih objekata, osobito u zahvatu prometnica (cestovnih), te dosljedna provedba propisa koji reguliraju uvjete gradnje, - Važne aktivnosti u ovoj oblasti su nadgledanje i proučavanje rizika od odrona, slijeganja tla, zatim obavješćivanje javnosti kako bi se mogle poduzeti učinkovite i organizirane mjere u slučaju odrona, slijeganja tla, Moraju postojati tehnički osposobljene postrojbe za pomoć. f) Visoki snijeg i snježni nanosi - U slučajevima kada snage i sredstva civilnih struktura nisu dovoljne, u izvršavanju zadaća zaštite i spašavanja te pružanju podrške u akcijama zaštite i spašavanja, tražiti angažiranje oružanih snaga, sukladno Zakonu o obrani BiH i posebnim Operativnim procedurama, - Na vrijeme predvidjeti i isplanirati upotrebu svih raspoloživih ljudskih potencijala i tehničkih sredstava za održavanje prvenstveno putnih komunikacija kao i drugih značajnih površina. g) Suša i olujni vjetrovi - Kako bi se prevenirale opasnosti od nastanka i štete od suše, velikih razmjera koje mogu ugroziti ljude i materijalna dobra, treba osigurati smanjenje gubitaka u vodovodnim sustavima, rekonstrukcijom i bržim protokom kroz sustav, - Planskim aktivnostima osigurati dovoljne količine vode za navodnjavanje obradivih površina, čime bi bili stvoreni uvjeti za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju,. - Planirati i osigurati transport vode cisternama za saniranje potreba najugroženijih potrošača, za što je potrebno sustavno nabavljati i čuvati dovoljan broj transportnih sredstava, - Potrebno je osigurati rezervne količine vode, izgradnjom ili postavljanjem spremnika za vodu i dr. za učinkovitu zaštitu od požara (osobito na otvorenom prostoru),. - Istraživati osjetljivost pojedinih gospodarskih aktivnosti na klimatske promjene. h) Tuča - Kada se stvore uvjeti za vođenje mjera obrane od tuče u taj sustav uključiti i područje naše općine, - u slučaju naleta tučonosnih oblaka pravovremeno izvršiti obavješćivanje i uzbunjivanje građana kako bi isti mogli poduzeti odgovarajuće mjere. i) Oluja i mraz - izgraditi sustav za ranu najavu atmosferskih nepogoda i klimatskih ekstrema u cilju zaštite i spašavanja od ove vrste prirodnih nesreća i zaštite u slučaju tehnoloških katastrofa i industrijskih nesreća,


85

- utvrditi osjetljivost pojedinih značajni javnih, infrastrukturnih, gospodarskih i drugih objekata na klimatske promjene, - blagovremeno poduzimati preventivne mjere zaštite na poljoprivrednim kulturama i voćnjacima u cilju smanjenja šteta.

Masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti

a) Epidemije - Zarazne bolesti ljudi - Kod izbijanja većih epidemija kao i u slučaju prirodnih i drugih nesreća (poplave, požari, potresi) koje također mogu dovesti do veći epidemija, određena općinska tijela trebaju mobilizirati zdravstvene djelatnike, kao i druge građane, zatim osigurati pričuve krvi i krvne plazme, te potrebne lijekove kao i sanitetski materijal, - Kao zaključak ističe se da se epidemija širih razmjera može pojaviti na svakom dijelu područja općine, a broj oboljelih bi zavisio od vrste uzročnika, odnosno vrste oboljenja, - U ovim slučajevima uključuju se i sljedeće nevladine strukture: Crveni križ i druge humanitarne organizacije, u suradnji sa općinama i županijama.

b) Epizootije - Zarazne bolesti životinja Mjere zaštite su: preventivne i neposredne s ciljem sprečavanja i umanjenja utjecaja na životinje i namirnice životinjskog podrijetla, - Osiguravati higijenski ispravnu vodu za napajanje životinja, kao i sanitarnu zaštitu izvorišta, - Provoditi uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih tvari radi sprečavanja onečišćenja voda iz tla, - Osiguravanje zoohigijenskih i drugih veterinarsko-zdravstvenih uvjeta uzgoja i korištenja životinja i očuvanja zdravlja i pravilne ishrane, njege i držanja životinja, - Redovito, obavljati preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, - Osiguravanje dovoljne količine imunoloških sredstava, - Propisano liječenje oboljelih životinja, - Zaštita cijepljenjem.

c) Biljne bolesti i štetočine u šumama - Šumske kulture i štetočine treba držati pod stalnom i redovitom kontrolom kako bi se eventualne nove pojave kukaca pravovremeno spriječile i poduzele mjere zaštite, - Odgovornost za zaštitu šuma ne može biti samo u sferi šumske struke, nego i u institucijama sustava, - Nositelji poslova za zaštitu bilja i biljnih proizvoda su županijsko ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, odnosno službe za gospodarstvo u općinama, pravne osobe u oblasti poljoprivrede i šumarstva, specijalizirane znanstvene ustanove, poljoprivredne zadruge, individualni poljoprivredni proizvođači, - Kao snage za zaštitu bilja i biljnih proizvoda, mogu se osnovati i posebne postrojbe civilne zaštite, koje se osnivaju zavisno od potreba koje bi trebale proisteći iz odgovarajućih procjena ugroženosti na određenom području.

d) Radioaktivno i drugo onečišćenje zraka, vode i tla

- Planom zaštite i spašavanja potrebno je osigurati odgovarajuće snage i sredstva za zaštitu stanovništva, domaćih životinja i poljoprivrede kao i pravovremeno obavješćivanje javnosti od EKB opasnosti, - Pravovremeno se uvezati sa službom RKB zaštite Federacije koja bude pokrivala potrebe naše općine,


86

- Smanjenje otpada po količini, vrsti i materijalu kroz sustav edukacije građana i uvjete koji se propisuju dozvolama za zaštitu okoliša vlasnicima gospodarski subjekata koji svojom djelatnošću generiraju velike količine otpada, - Razdvajanje opasnog od neopasnog otpada i to na mjestu njegovog generiranja, - Sufinanciranje razvoja tehnoloških procesa koji u postupku proizvodnje koriste sekundarne sirovine, - Razviti sustav financiranja u ovoj oblasti, - Uvođenje selektiranje otpada što je prvenstveno zadatak javnih komunalnih poduzeća - Zbrinjavanje farmaceutskog otpada, itd.

e) Onečišćenje zraka - Ustrojiti registre industrijskih onečišćivača s podatcima o vrsti onečišćenja i potencijalnoj opasnosti za okoliš kao i kontinuirani nadzor nad njima. - Ustanoviti standarde za količine štetnih tvari koje se ispuštaju u zrak. - Uspostaviti sustav kontrole efikasnosti izgaranja fosilnih goriva. - Uspostaviti nadzor nad emisijom i imisijom polutanata i istraživanja njihovog utjecaja na zdravstveno stanje stanovništva; provesti državni program eliminacije ODS tvari koje oštećuju ozonski omotač. - U sustav nadgledanja zraka uvesti sljedeće parametre: CO, NO, NO ozon i respirabilne čestice uz uvođenje automatskih mjernih stanica. - Uspostaviti nadzor štetnih noksi na radnim mjestima na kojima su uposlenici izloženi udisanju štetnih plinova i prašina, uz sustavno izvješćivanje o morbiditetu i mortalitetu vezanom za ta radna mjesta.

f) Onečišćenje vode - Uspostaviti jedinstvene registre objekata za vodoopskrbu i donijeti mjere za poboljšanje sustava vodoopskrbe, - Utvrditi potencijalne rizike zbog nepostojanja ili nedovoljne uređenosti zona sanitarne zaštite kod lokalnih objekata vodoopskrbe i zastarjelih postupaka kloriranja kod većine vodotoka, - Regulirati područja sanitarnih zona oko vodo-zahvata gradskih vodovoda i sanaciju ovih područja prema sanitarno-higijenskim principima i zakonskim propisima, - Izvršiti sanaciju postojećih kanalizacijskih sustava i osposobljavanje postrojenja za tretman otpadnih voda naselja, te otpočeti plansku izgradnju novih, u skladu s politikom održivog razvoja i obvezama Bosne i Hercegovine prema međunarodnim konvencijama o vodam, - Osigurati odgovarajuće aparature za kontinuiranu dezinfekciju vode u gradskim vodovodima.

f) Onečišćenje tla - Izraditi registar odlagališta, tj. uspostaviti kontinuirani nadzor nad specifičnim otpadom, - Problem uništavanja specifičnog otpada riješiti nabavkom mobilnog postrojenja za spaljivanje, koje bi se po potrebi premještalo s jedne na drugu lokaciju. 3. Snage civilne zaštite i materijalno-tehnička sredstva predviđena za angažiranje na zadatcima zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća - Ako se izvede analiza kadrovskog i stručnog profila uposlenih u navedenim strukturama zaštite i spašavanja, doći ćemo do porazne ocjene o spremnosti za preventivno i operativno suprotstavljanje obrađivanim opasnostima i rizicima koji iz njih proistječu: kako po ljude tako i po materijalna dobra;


87

- Mnoge oblasti se tek pravno uređuju kako bi provedbeni aspekti djelokruga rada nositelja planiranja dobili na operativnosti; - Dostignutim stupnjem organiziranosti, funkcionalnosti i popunjenosti izvršiteljima ne možemo biti zadovoljni jer u kvalitativnom smislu malo gdje ispunjava zahtjeve za izgradnjom sustava zaštite i spašavanja. 4. Stanje organiziranosti, popunjenosti i opremljenosti informacijskog i komunikacijskog sistema u funkciji podrške upravljanju akcijama zaštite i spašavanja - U narednom periodu treba raditi na potpunoj provedbi Zakona o zaštiti i spašavanju u dijelu koji se odnosi na osnivanje, popunu i funkcioniranje operativnih centara civilne zaštite na području općine. - Nakon osnivanja operativnog centra civilne zaštite općine potrebno je donijeti odgovarajuće odluke, izvršiti popunu ljudstvom i MTS-om i opremom za nesmetan i funkcionalan rad. - Nakon osnivanja općinskog operativnog centra i nabavke i instaliranja unificirane opreme i MTS-a treba organizirati izvođenje obuke za djelatnike operativnog centra. - Opremanje komunikacijskom i informacijskom opremom i sredstvima, obučavanje i osposobljavanje i uspostavljanje organizacije veza i komunikacija treba vršiti na jedinstvenim osnovama kako bi se svi elementi ovog informacijsko-komunikacijskog sistema mogli integrirati u namjenski funkcionalan sistem. 5. Potrebna financijska sredstva - Planiranje zaštite i spašavanja na osnovu prihoda ostvarenih po osnovu člana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju vršiti na osnovu Odluke o uvjetima i načinu korištenja sredstava ostvarenih po osnovu posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća. - Sredstva ostvarena po osnovu člana 180. Zakona o zaštiti i spašavanju nisu i ne mogu biti jedina sredstva za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. Potrebno je voditi računa i o drugim izvorima sredstava po članu 179. Zakona o zaštiti i spašavanju koja kao objedinjena treba voditi na posebnom računu općine. - Planirana sredstva ulagati više u prevenciju (sprečavanje nastajanja posljedica) mogu ih ulagati u otklanjanje posljedica koje se uslijed izostale prevencije uvećavaju. - Prevencija u zaštiti i spašavanju na nivou općine treba biti financijski podržana u okviru redovnog planiranja budžeta. Pored budžetskih sredstava za zaštitu i spašavanje u okviru redovnog planiranja budžeta, izuzetno će se koristiti i dio sredstava izdvojen po osnovu 0,5% za potrebe preventivnih mjera zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara. - Program razvoja čini osnovu za obaveznu izradu godišnjeg plana u provedbi razvojnih mjera za postizanje spremnosti sistema zaštite i spašavanja za odgovor na izazove prirodne i druge nesreće. - Za potrebe zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća potrebno je na nivou godišnjeg budžeta općine izdvojiti minimum 1% sredstava. Ukoliko općina nije u mogućnosti osigurati sredstva na ovaj način treba primijeniti načelo povezivanja.

6. Podaci o stanju organiziranosti civilne zaštite i dostignuti stupanj zaštite i spašavanja od pojedinih prirodnih i drugih nesreća

a) Operativni centar civilne zaštite Na području općine Odžak još nije osnovan operativni centar civilne zaštite i ako je to

zakonska obveza. Poslove operativnog centra vrši Kantonalni operativni centar u Orašju. U narednom periodu treba raditi na osnivanju općinskog operativnog centra, njegovom


88

opremanju i kadrovskoj popuni. Potrebno ga je, dakle, što prije stručno i kadrovski osposobiti i obučiti kao i opremiti kvalitetnom i sofisticiranom opremom i sredstvima za rad u uvjetima prirodne ili druge nesreće. b) Općinski stožer civilne zaštite Na području općine Odžak osnovan je Stožer civilne zaštite koji obavlja poslove predviđene Zakonom o zaštiti i spašavanju i Odlukom o organiziranju i funkcioniranju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Odžak. Općinski Stožer civilne zaštite je popunjen sukladno članku 116. Zakona o zaštiti i spašavanja. c) Službe zaštite i spašavanja Odlukom o organiziranju i funkcioniranju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih nepogoda i drugih nesreća na području općine Odžak službe zaštite i spašavanja na području općine formirane su u pravnim osobama čija je djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, koje raspolažu kadrovima koji su stručno obučeni i osposobljeni za obavljanje poslova zaštite i spašavanja iz svoje oblasti i koje nisu materijalno opremljene odgovarajućom opremom, koja je neophodna za vršenje poslova iz nadležnosti službe zaštite i spašavanja. Predviđeno je da se Služba zaštite i spašavanja formira u oblasti zdravstva, veterinarstva, vatrogastva, transporta i komunalnih djelatnosti, o čemu odlučuje općinski načelnik. Općinski načelnik je odredio pravne osobe i udruženja građana u kojima će se organizirati službe zaštite i spašavanja, a koje će djelovati na području općine i sa kojima će Služba civilne zaštite i civilnih poslova zaključiti ugovore o međusobnim pravima i obvezama u vršenju zaštite i spašavanja. d) Jedinice civilne zaštite U prethodnom periodu je formirana na području općine Odžak postrojba opće namjene koja će prema potrebi djelovati na cijelom području općine. Odluka o osnivanju postrojbe donio je općinski načelnik a sve poslove vezane za osnivanje i popunu ljudstvom i materijalno – tehničkim sredstvima, stručno podučavanje i osposobljavanje vršit će Općinska služba civilne zaštite i civilnih poslova.

e) Komisija za procjenu šteta Sukladno odredbama Uredbe o procjeni šteta od prirodnih i drugih nesreća («Službene novine F BiH», broj: 24/05 na području općine Odžak je osnovana komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća. Pored konkretnih zadataka na utvrđivanju nastalih šteta komisija je osnovana i radi zakonitog, racionalnog, ekonomičnog odnosno transparentnog korištenja budžetskih sredstava u saniranju i ublažavanju posljedica nastalih djelovanjem prirodne i druge nesreće. f) Civilno društvo i nevladine organizacije Nevladine organizacije i organizacije civilnog društva imaju posebnu ulogu u podizanju svjesnosti o značaju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća i opasnosti i upotpunjuju ostvarivanje sadržaja svih mjera zaštite i spašavanja. Prema Procjeni ugroženosti na prvom mjestu je Crveni križ F BiH sa kojim je Federalna uprava civilne zaštite potpisala sporazum o međusobnoj suradnji u ostvarivanju zadataka u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. I druge humanitarne organizacije kao što su Merhamet i Karitas u svojoj misiji imaju zaštitu i spašavanje odnosno pomaganje ljudima.


89

Udruženja građana kao što su Radio-amateri, Vatrogasno društvo, ronioci i druga imaju veliki značaj u prevenciji i sprečavanju nesreća. U narednom periodu treba raditi na uvezivanju nevladinih organizacija u sistem zaštite i spašavanja i na afirmiranju njihovog društvenog značaja i pružati potporu za njihov rad.

7. Dostignuti stupanj zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

U skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanja i Metodologije za izradu procjene ugroženosti, te Uredbe o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja općine Općinsko vijeće Odžak je 2015. godine donijelo Procjenu ugroženosti općine Odžak od prirodnih i drugih nesreća.

Na osnovu urađene revidirane procjene ugroženosti, a u skladu sa Uredbom o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja treba nastaviti aktivnosti na izradi tih planova. V PLANSKE PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA Preventivne mjere za zaštitu i spašavanje moraju imati središnje mjesto i prednost nad svim drugim oblicima organizirane i planirane zaštite od prirodnih i drugih nesreća. Građani moraju biti pravovremeno i pravilno informirani o svim opasnostima i rizicima, o mogućnostima zaštite i o nužnosti njihovog učestvovanja u odlučivanju, o načinu ostvarivanja zaštite od prirodnih i drugih nesreća. Prevencija obuhvata planiranje mjera koje su kao redovne planske aktivnosti usmjerene na umanjenje mogućnosti nastanka prirodne i druge nesreće i njenih posljedica, a ako se nesreća desi planira se kao skup mjera koje će umanjiti štetne učinke po ljudi i materijalna dobra. U fazi smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj ili drugoj nesreći, odnosno vrijeme prije nastanka prirodne i druge nesreće podrazumijeva se provođenje određenih mjera zaštite i spašavanja kojima se može uticati na sprečavanje nastanka prirodne i druge nesreće ili kojima se može uticati na smanjenje djelovanja prirodne ili druge nesreće. Obveza je svih nosilaca planiranja da u planirane preventivne mjere zaštite i spašavanja ugrade strateške pravce sa akcijskim planovima u kojima su sadržani konkretni programi, projekti i inicijative za provedbu tih mjera, s utvrđenim nosiocima, suradnicima, rokovima i izvorima financiranja. 1. Prevencija kroz mjere i aktivnosti

U zaključcima iz Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća na području općine izdvojene su glavne opasnosti od prirodnih i drugih nesreća na području općine Odžak, koje treba definirati kao programske prioritete kroz strateške pravce sa akcijskim planovima u programu razvoja.

a) Poplave i spašavanje na vodi i pod vodom Područje općine Odžak je izuzetno ugroženo od poplava jer se nalazi na ušću rijeke

Bosne u rijeku Savu. Poplava područja općine ili njenih dijelova javlja se u kratkim vremenskim razmacima. Uz ovu pojavu uvijek se izražava potreba evakuacije stanovništva i provođenje mjera spašavanja na vodi i pod vodom. Radi toga je potrebna neprekidna suradnja i uvezivanje redovnih djelatnosti svih nadležnih nosilaca zaštite i spašavanja u ovoj oblasti:


90

Mjere koje treba poduzeti su: - Osiguranje sredstava (financijskih i materijalnih) i provođenje redovnog

održavanja izgrađenih objekata za zaštitu od poplava i jasno utvrđivanje stepena zaštite kojega oni osiguravaju.

- Osigurati poštivanje propisanog upravljanja i korištenja objekata i prostora u cjelini.

Aktivnosti koje treba poduzeti: - izraditi projekte zaštite od poplava na vodotocima koji su u nadležnosti općine - stalnim kontrolama provjeravati stanje upravljanja i korištenja vode,vodoprivrednih objekata i vađenja određenih materijala iz korita rijeka .

b) Požari

Na području općine Odžak do sada su se pojavljivali uglavnom manji šumski i drugi požari nastali prirodnim djelovanjem (suša) i ljudskom nepažnjom. Gašenje požara, spašavanje ljudi ugroženih požarom uz provođenje prevencije, glavni je zadatak snaga protivpožarne zaštite kao što su javna poduzeća koja gazduju šumama i vatrogasne jedinice. Procjenom ugroženosti je konstatovano da je zbog nepristupačnosti terena i još velike površine općine koja je ugrožena od minsko eksplozivnih sredstava i NUS-a otežano provođenje mjera zaštite od požara. Radi prevazilaženja teškoća u ovoj oblasti potrebno je organizirati i obučiti snage za uspješne intervencije gašenja požara. Preko privrednih društava koja gazduju šumama vršiti organizirano osmatranje šuma, redovito praćenje i pravovremeno javljanje o nastanku požara u cilju što hitnijeg otklanjanja opasnosti od požara i njegovog gašenja. c) Rizik od mina Obzirom da je prema Procjeni ugroženosti općine Odžak od prirodnih i drugih nesreća općina Odžak još veoma ugrožena od minsko-eksplozivnih sredstava i NUS-a potrebno je provoditi stalne aktivnosti u funkciji smanjenja rizične površine, radi omogućavanja ekonomske osnove održivog povratka i stabilnog sigurnosnog okruženja. d) Potres Procjenom ugroženosti su utvrđene moguće posljedice za ljude i materijalna dobra u slučaju zemljotresa na teritoriji općine Odžak. Da bi se umanjile posljedice po ljude i materijalna dobra od pojave zemljotresa potrebno je poduzimati preventivne mjere u oblasti planiranja i gradnje stambenih, poslovnih, industrijskih i infrastrukturnih objekata.

e) Odronjavanje i klizanje tla Na prostoru naše općine kroz Procjenu ugroženosti ukazana je mala mogućnost pojave

odrona i klizišta pri čemu mogu nastati određene posljedice. Mjere i aktivnosti koje treba poduzeti su:

- stalno praćenje nezakonite radnje na područjima sklonim odronima i klizanjima terena

- sukladno ugroženosti od odrona i klizanja predvidjeti odgovarajuće planove sanacije

f) Visok snijeg i snježni nanosi Moguće posljedice od snježnih nanosa su neprohodnosti putnih pravaca, nedostatak

energenata, poremećaj opskrbe stanovništva živežnim namjernicama, te to nameće potrebu poduzimanja učinkovitih mjera zaštite i spašavanja. Mjere i aktivnosti su


91

- osposobiti i tehnički opremiti odgovarajuće udruge građana za pružanje pomoći nastradalom stanovništvu u snježnim nanosima

- izraditi procedure za traženje pomoći od Oružanih snaga BiH u ovakvim uvjetima

- osiguranje robnih zaliha za ovakve namjene g) Suša Imajući u vidu da je na području naše općine razvijena poljoprivreda u Procjeni

ugroženosti predviđene su posebne moguće štete od suše na poljoprivredi kulturama. Mjere i aktivnosti:

- osigurati cisterne i druge načine snadbjevanja vodom - osigurati laboratorije za ispitivanje ispravnosti vode za piće - planirati podržavati projekte za navodnjavanje obradivih površina

Masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti

a) Epidemije Prema Procjeni ugroženosti, epidemije zaraznih bolesti predstavljaju nagle pojave više

slučajeva nekog zaraznog oboljenja ljudi, koja je rezultat više uvjeta za njeno nastajanje. Prema epidemiološkim procjenama za vrijeme trajanja prirodnih ili drugih nesreća epidemije zaraznih bolesti ljudi javljaju se deset puta češće nego u normalnim okolnostima. Mjere i aktivnosti:

- rano otkrivanje izvora zaraze i putova prenošenja zaraze, - laboratorijsko ispitivanje uzoraka, - prijavljivanje zaraznih bolesti, - izolaciju oboljelih, - prijevoz i liječenje oboljelih osoba, - zdravstveni odgoj, - dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, - imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa, - karantena, zdravstveni nadzor. b) Epizootije Epizootije predstavljaju bolesti životinja koje s obzirom na učestalost u, koje direktno

ugrožavaju živote ljudi, te pojava novih oboljenja kao što je, trenutno, avijarna influencija (Ptičja gripa), zahtijevaju posebnu pažnju i planiranje preventivnih mjera u ovome programskom razdoblju. Mjere i aktivnosti:

- rano otkrivanje i sprječavanje pojava širenja zaraznih oboljenja životinja, - opremanje odgovarajućih veterinarskih laboratorija i ustanova radi ispitivanja

uzročnika zaraznih bolesti, - dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju, - pravodobno osiguranje zaštitnih cjepiva za životinje, - posebne državne mjere ograničenja i zabrane uvoza i prijevoza životinja i

namirnica životinjskog podrijetla.

c) Biljne bolesti i štetočine Utvrđena je stalna prisutnost jednog broja biljnih bolesti i štetočina koje se po značaju

dijele na karantenske i ekonomski vrlo štetne koje mogu prouzročiti i određena oboljenja kod ljudi, jer je biljna hrana kao strateški proizvod bitan uvjet za održivost ljudske vrste.


92

Kompletne mjere za suzbijanje opasnosti i posljedica biljnih bolesti i štetočina kao i mjere na unaprjeđenju stanja u ovoj oblasti dane su u Procjeni ugroženosti.

d) Zaštita šuma Aktualno zdravstveno stanje šuma na našem području ocijenjeno je lošim, a rezultat je

to mnogih negativnih utjecaja, objektivne i subjektivne prirode. Subjektivni uzroci su posljedica neorganiziranosti države, odsustva jedinstvenog koncepta gospodarenja šumama, jačanja utjecaja lokalne vlasti pri korištenju ovog prirodnog resursa, nekontrolirana sječa (krađa) drveta. Mjere i aktivnosti:

- pošumljavanje novim nasadima, smanjenjne devastiranosti šuma, izgradnja protupožarnih putova u šumam radi efikasnije zaštite od požara,

- mijenjanje shvaćanja o šumama i jačanje njihove općekorisne funkcije.

e) Radijacijsko–kemijsko–biološka zaštita (RKB) Procjenom ugroženosti utvrđene su moguće posljedice po ljude i materijalna dobra od

RKB agensa. Mjere i aktivnosti:

- opremanje i osnivanje medicinskih timova višefunkcionalnog sastava, - uspostavljanje multidisciplinarnog režima angažmana institucija iz oblasti

javnog zdravstva (opremanje i osnivanje medicinskih timova višefunkcionalnog sastava),

- uspostavljanje baze podataka i umrežavanje svih aktera u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od RKB agensa (tijela civilne zaštite, javno zdravstvo, policija, vatrogasci i drugi),

- stručno obučavanje i osposobljavanje za izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja u slučaju RKB nesreće. Znanstvena istraživanja na uklanjanju i ublažavanju prisutnih rizika kontaminiranog okoliša sa RKB agensima,

- izrada katastra područja ugroženog opasnim otpadom sa akcentom na poljoprivredno zemljište, radi izbora što preciznijih metoda i tehnika mogućeg odgovora na RKB nesreće,

f) Zaštita okoliša Procjenom ugroženosti iz oblasti zaštite okoliša izdvojene su moguće posljedice po

ljude i materijalna dobra uslijed onečišćenosti vode, zraka i tla na području općine. Mjere i aktivnosti:

- Razviti i primjenjivati upravljačke standarde i metodologije koje se odnose na atmosferu,

- Izraditi registar odlagališta i uspostaviti kontinuirani nadzor nad opasnim otpadom,

- Riješiti problem uništavanja opasnog otpada 2. Osnovni ciljevi, zadaci i načini ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava zaštite i spašavanja

a) Osnovni ciljevi

Imajući u vidu dosadašnja iskustva, procjenu ugroženosti općine, pojave, događaje i trendove koji imaju utjecaja na organizaciju i funkcioniranje sistema zaštite i spašavanja ljudi


93

i materijalnih dobara za period 2015-2020 godine, utvrđuju se osnovni ciljevi zaštite i spašavanja na području općine i to:

- Uspostavljanje sustava zaštite i spašavanja koji će biti u stanju odgovoriti na sve potencijalne opasnosti, na način da cjelovito i dugoročno zadovolji potrebe građana na smanjenju utjecaja prirodnih i drugih nesreća na život i zdravlje ljudi, na materijalna dobra i okoliš, a ako se dogodi nesreća da bude manje posljedica koje bi se efikasnije otklanjale.

- Praćenje suradnje među nositeljima planiranja stručno usmjeravanje aktivnosti i resursa, usklađivanje i koordinaciju u provođenju akcija zaštite i spašavanja.

- Opremanje odgovarajućih struktura zaštite i spašavanja (službe zaštite i spašavanja), čija su okosnica pravne osobe koje se u okviru redovne djelatnosti bave nekim od poslova zaštite i spašavanja, a ostale kao što su vatrogastvo, protupožarna zaštite, crveni križ i druga udruženja integrirati u jedinstven sistem zaštite i spašavanja.

- Organizacija i izgradnja djelotvornog i prilagodljivog sustava zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, usmjerenog na ostvarivanje vizije i ciljeva po svakom elementu a posebno na povećanu razine prevencije u okviru koncepta održivog razvoja prilagođenog interesima i potrebama zaštite i spašavanja

- Dogradnja posebnog sustava zaštite i spašavanja koja će biti potrebna radi strukturalne reforme u oblasti odbrane i policije

b) Zadaci

- Popunjavanje Službe civilne zaštite kadrovima u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju,

- Uspostavljanje općinskog operativnog centra, i raditi na njegovom opremanju i obučavanju,

- Nakon donesene odluke o osnivanju službi civilne zaštite, organizirati potpisivanje odgovarajućih ugovora o međusobnim obvezama u pogledu dodatnog opremanja, obuci i sudjelovanju u akcijama zaštite i spašavanja,

- Obuka članova komisija za procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća u cilju kvalitetnijeg ispunjavanja njihovih obveza,

- Opremanje struktura civilne zaštite (službe, stožeri, povjerenici, jedinice i komisija za procjenu šteta) vršit će se na osnovu potreba utvrđenih procjenom i odlukama nadležnih organa, a realizirat će se kroz planove zaštite i spašavanja nakon donošenja Programa razvoja.

- Pravovremeno planiranje odgovarajućih financijskih sredstava za nabavku, opremanje i obučavanje svih struktura zaštite i spašavanja u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju.

- Afirmacija društvenog značaja nevladinog humanitarnog sektora i organizacija civilnog društva u pružanju pomoći u spašavanju i zbrinjavanju ugroženog i nastradalog stanovništva, osiguranju humanitarne pomoći, gašenju požara i dr.

c) Načini ostvarivanja zaštite i spašavanja - Donijeti program razvoja, - Izvršiti usklađivanje provedbenih propisa u djelu koji se odnosi na zaštitu i

spašavanje ljudi i materijalnih dobara - Donijeti nove i ažurirati postojeće planove zaštite i spašavanja, - Osigurati punu transparentnost i odgovornost u trošenju financijskih sredstava

namijenjenih za zaštitu i spašavanje.


94

d) Smjernice za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite - Odlukom o organiziranju i funkcioniranju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih

dobara od prirodnih nepogoda i drugih nesreća na području općine Odžak utvrđena je nadležnost organa vlasti u obavljanju poslova iz članka 29. Zakona o zaštiti i spašavanju.

- Na osnovu procjene ugroženosti planirano je formiranje struktura civilne zaštite na području općine.

- Programom razvoja utvrdit će se preventivne i operativne mjere koje treba provoditi prije nastanka, u toku i nakon prirodne nesreće što će biti osnov za izradu plana zaštite općine.

- Kroz provođenje planova zaštite raditi na smanjenju rizika koje mogu prouzrokovati prirodne i druge nesreće većih razmjera (poplave, zemljotresi, požari i sl.)

3. Osnove za izradu Programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju

Obuka i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje obuhvata prezentiranje osnovnih i

posebnih znanja o prirodnim i drugim nesrećama, obuku za prevenciju i saniranje posljedica prirodnih i drugih nesreća pripadnika jedinica civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja, stanovništva, nevladinih organizacija i privrednih društava čija djelatnost može koristiti za zaštitu i spašavanje. Osnovni cilj obučavanja i osposobljavanja je prenošenje znanja i osposobljavanje za kvalitetno izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja, a posebno mjera prevencije. Do sada je vršena obuka Stožera civilne zaštite, dok obuka jedinica, službi i povjerenika civilne zaštite, nije vršena, iako su osnovani. Program osposobljavanja za zaštitu i spašavanje obuhvata:

- članove Općinskog stožera civilne zaštite, - lica koja profesionalno rade na poslovima civilne zaštite, - pripadnike jedinica civilne zaštite opće namjene, - povjerenike civilne zaštite, - pripadnike nevladinih organizacija i udruženja koja po prirodi svoga djelovanja imaju

značaj za zaštitu i spašavanje, - stanovništvo (građane), - učenike osnovnih i srednjih škola i studente.

Programi osposobljavanja se razlikuju prema namjeni za svaku od struktura za zaštitu i

spašavanje, a pripremaju se u skladu sa procjenom ugroženosti teritorije općine od prirodnih i drugih nesreća. Služba civilne zaštite općine će organizirati osnovno obučavanje i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje na području općine prema vlastitom operativnom planu i programu koji mora biti usklađen sa zajedničkim osnovama koje utvrđuje Federalna uprava civilne zaštite. Služba civilne zaštite općine je odgovorna za osposobljavanje pripadnika jedinice civilne zaštite opće namjene.


95

Općina osigurava financijska sredstva za obučavanje i vježbe svojih struktura zaštite i spašavanja iz budžeta u skladu s članom 184. Zakona o spašavanju.

4. Izvori financiranja U procjeni ugroženosti je ocjenjeno da se u budžetu općine predviđaju budžetska

sredstva za financiranje zaštite i spašavanja koja trebaju biti najviše trošena za realizaciju preventivnih mjera, odnosno u realizaciji strateških pravaca razvoja. U Zakonu o zaštiti i spašavanju u poglavlju financiranje, točno su predviđeni izvori sredstava kao i područja ulaganja istih. Sredstva za zaštitu i spašavanje su strogo namjenska, zahtijevaju potpunu transparentnost u trošenju i mogu se koristiti isključivo za namjene utvrđene u Zakonu o zaštiti i spašavanju, Programu razvoja i godišnjim financijskim planom. Navedena sredstva osigurat će se iz:

- budžetskih sredstava u okviru redovnog planiranja budžeta za potrebe redovne djelatnosti, u pravilu kao dio preventivnih mjera prije nastanka prirodne ili druge nesreće, kao i za otklanjanje posljedica prirodne ili druge nesreće,

- sredstva pravnih lica, dobrovoljnih priloga, međunarodne pomoći i drugih izvora utvrđenih Zakonom,

- po osnovu posebne naknade na neto plaće od 0,5% iz sredstava koja pripadaju općini, a na osnovu godišnjeg plana korištenja sredstava zaštite i spašavanja, i zadataka utvrđenih u Programu razvoja u pravilu za osiguranje materijalnih resursa, opremanje i osposobljavanje za odgovor na prirodnu i drugu nesreću,

- prema zaključcima iz Procjene ugroženosti za potrebe zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća potrebno je u godišnjem budžetu općine izdvojiti minimalna sredstva u visini od 1% godišnje.

Pored oblasti financiranja utvrđenih Zakonom o zaštiti i spašavanju ova sredstva će se moći koristiti i za sufinanciranje nekih oblasti značajnih za zaštitu i spašavanje kao što su:

- postojeću službu hitne pomoći, dobrovoljno vatrogasno društvo i drugo, - kapacitete javnih i drugih poduzeća i pravnih lica koji se proglase službama zaštite i

spašavanja odlukom nadležnog općinskog organa, - obučavanje za potrebe zaštite i spašavanja, - zaštitu poljoprivrednih dobara, - zaštitu vodnih resursa, - zaštitu šumskih resursa, - postojeće kapacitete civilne zaštite za deminiranje i druge specijalnosti važne za

zaštitu i spašavanje, - nevladine organizacije civilnog društva su od posebnog značaja za upotpunjavanje

sadržaja svih mjera zaštite i spašavanja, koje budu imale tretman službi zaštite i spašavanja.

Sve vrste ulaganja moraju biti razrađene u godišnjem financijskom planu, a realizacija

tog plana mora biti predmet informiranja i verificiranja kod nadležnih organa.


96

Sadržaj

I UVODNE NAPOMENE___________________________________________________1 II POLITIKA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA NA PODRUČJU OPĆINE ODŽAK_______________2

1. Vizija i ciljevi razvoja ________________________________________________2 1.1. Vizija razvoja____________________________________________________2 1.2. Ciljevi razvoja ___________________________________________________2 2. Osnovna načela i opredjeljenja ________________________________________3 3. Područja zaštite sustava zaštite i spašavanja_____________________________4 3.1. Faza smanjenja rizika koji prethodi prirodnoj i drugoj nesreći______________5 3.1.1. Područje prevencije od prirodnih i drugih nesreća_______________________5 3.1.2. Područje ublažavanja kao dio područja prevencije_______________________6 3.1.3. Pripravnost (spremnost) za odgovor na izvanredne situacije_______________7 3.2. Faza odgovora i oporavka nakon prirodne ili druge nesreće obuhvaća______8 3.2.1. Odgovor _______________________________________________________8 3.2.2. Oporavak ______________________________________________________9 4. Provedba________________________________________________________10 5. Utvrđivanje strategije razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara ____10 6. Financiranje Programa razvoja _______________________________________10

III STRATEŠKI PRAVCI RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJALJUDI I MATERIJALNIH DOBARA SA AKCIJSKIM PLANOVIMA NJIHOVE REALIZACIJE__________________11

A. akcijski planovi____________________________________________________11 B. Konkretni strateški pravci s akcijskim planovima__________________________12 1) Program osiguranja minimalnih sredstava robnih rezervi i drugih rezervi za potrebe

zaštite spašavanja ljudi za slučaj prirodne i druge nesreće__________________12 2) Program zaštite od epidemija_________________________________________13 3) Program zaštite od epizootija_________________________________________14 4) Program zaštite od poplava__________________________________________15 5) Program zaštite šuma ______________________________________________16 6) „Utjecaj radiološko-kemijsko bioloških (rkb) agensa i mjere za saniranje posljedica po

ljude i okoliš“ – program __________________________________________18 7) „Zaštita od potresa, mjere i postupci za smanjenje ugrožavanja“-projekt _______19 8) „Zaštita od odrona tla, mjere i postupci za smanjenje rizika“ – projekt _________20 9) „Izrada katastra izvorišta vode za piće“ – projekt__________________________21 10) „Izrada katastra područja ugroženog opasnim otpadom s akcentom na poljoprivredno

zemljište“- projekt______________________________________22 11) „Procjena resursa županije i općine za potrebe zaštite i spašavanja“- projekt___24 12) „Uspostavljanje operativnih centara civilne zaštite“ – projekt ________________25 13) Protupožarna zaštita i vatrogastvo kao dio sistema za zaštitu i spašavanje_____27 14) „Obučavanje i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje“ – projekt ____________27 15) „Odnosi s javnošću u zaštiti i spašavanju“ – projekt _______________________28 16) „Stanje objekata kulturne baštine i načini njihove zaštite u prirodnim i drugim

nesrećama “-projekt________________________________________________29


97

IV POSEBNI DOKUMENTI O SADAŠNJEM STANJU RAZVOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA I NAČINA REALIZACIJE ZADATAKA IZ PROGRAMA RAZVOJA U POJEDINIM OBLASTIMA_________________________________________________31

1. Zaključci iz procjene ugroženosti______________________________________31 2. Zaključci po pojedinim opasnostima____________________________________31

a) Poplave_______________________________________________________31 b) Rizik od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS)________________31 c) Požari ________________________________________________________31 d) Potres _______________________________________________________32 e) Odronjavanje i klizanje tla________________________________________32 f) Visoki snijeg i snježni nanosi______________________________________32 g) Suša i olujni vjetrovi_____________________________________________32 h) Tuča_________________________________________________________33 i) Oluja i mraz___________________________________________________33

Masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti:____________________________33 a) Epidemije - Zarazne bolesti ljudi___________________________________33 b) Epizootije – Zarazne bolesti životinja_______________________________33 c) Biljne bolesti i štetočine u šumama_________________________________34 d) Radioaktivno i drugo onečišćenje zraka, vode i tla_____________________34 e) Onečišćenje zraka_____________________________________________34 f) Onečišćenje vode______________________________________________34 g) Onečišćenje tla________________________________________________35

3. Snage civilne zaštite i materijalno-tehnička sredstva predviđena za angažiranje na zadatcima zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća__________________________________________________________35

4. Stanje organiziranosti, popunjenosti i opremljenosti informacijskog i komunikacijskog sistema u funkciji podrške upravljanju akcijama zaštite i spašavanja_______________________________________________________35

5. Potrebna financijska sredstva_________________________________________35 6. Podaci o stanju organiziranosti civilne zaštite i dostignuti stupanj zaštite i spašavanja

od pojedinih prirodnih i drugih nesreća________________________36 a) Operativni centar civilne zaštite ____________________________________36 b) Operativni stožer civilne zaštite ____________________________________36 c) Službe zaštite i spašavanja _______________________________________36 d) Jedinice civilne zaštite___________________________________________37 e) Komisija za procjenu šteta________________________________________37 f) Civilno društvo i nevladine organizacije______________________________37

7. Dostignuti stupanj zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća__________37

V PLANSKE PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA__________________37 1. Prevencija kroz mjere i aktivnosti ______________________________________38 a) Poplave i spašavanje na vodi i pod vodom ____________________________38 b) Požari_________________________________________________________38 c) Rizik od mina___________________________________________________39 d) Potres_________________________________________________________39 e) Odronjavanje i klizanje tla _________________________________________39 f) Visoki snijeg i snježni nanosi_______________________________________39 g) Suša__________________________________________________________39


98

Masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti____________________________39 a) Epidemije______________________________________________________39 b) Epizootije______________________________________________________40 c) Biljne bolesti i štetočine___________________________________________40 d) Zaštita šuma___________________________________________________40 e) Radijacijsko-kemijsko-biološka zaštita (RKB)__________________________40 f) Zaštita okoliša__________________________________________________41

2. Osnovni ciljevi, zadaci i načini ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za organiziranje snaga i sredstava zaštite i spašavanja ____________________41

a) Osnovni ciljevi__________________________________________________41 b) Zadaci ________________________________________________________41 c) Način ostvarivanja zaštite i spašavanja_______________________________42 d) Smjernice za organiziranje snaga i sredstava civilne zaštite_______________42

3. Osnove za izradu Programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju____________________________________________________________42 4. Izvori financiranja__________________________________________________43


99

Temeljem članka 25. Statuta općine Odžak („Službeni glasnik općine Odžak“, broj:2/09), Općinsko vijeće Odžak na XXIV. redovnoj sjednici održanoj dana 27. 11. 2015.godine, donosi

ZAKLJUČAK

Članak 1.

Donosi se Zaključak kojim se zadužuju nadležne službe općine Odžak da u skladu sa postojećom zakonskom regulativom i podacima dobivenih od Komisije za nepotraživane i neotkupljene stanove na području općine Odžak pokrenu i provedu postupke stavljanja na raspolaganje općini Odžak nepotraživane i neotkupljene stanove sa područja općine Odžak, čiju će nadležnost utvrditi Općinski načelnik posebnim rješenjem.

Članak 2.

Zadužuje se Općinski načelnik da radi efikasnijeg pokretanja i provedbe postupka stavljanja na raspolaganje općini Odžak nepotraživanih i neotkupljenih stanova formira Komisiju za nepotraživane i neotkupljene stanove na području općine Odžak, koja će se sastojati od tri uposlenika općinskog organa uprave općine Odžak i dva vijećnika po preporuci predsjedatelja općinskog vijeća, a koja će biti zadužena da utvrdi sve činjenice potrebne za pokretanje i provođenje spomenutog postupka i proslijede ih nadležnoj službi općine.

Članak 3.

Zadužuje se općinski pravobranitelj da intenzivno sudjeluje u radu Komisije za nepotraživane i neotkupljene stanove na području općine Odžak i nadležne službe u toku provođenja postupka stavljanja na raspolaganje općini Odžak nepotraživanih i neotkupljenih stanova sa područja općine Odžak, a sve u cilju poštivanja načela zakonitosti.

Članak 4.

Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku općine Odžak“ .


KANTON-ŽUPANIJA POSAVSKA OPĆINA ODŽAK

OPĆINSKO VIJEĆE

Broj : 01-01- 257/ 15 PREDSJEDATELJ OV - a Datum, 27. 11. 2015.god. ______________________ Jakov Ivanković, dipl. oec.


100

K A Z A L O

1. Odluka o raspisivanju Javnog poziva za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Općine Odža 1

2. Javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja Općine Odžak 2

3. Odluka o usvajanju Izvješća o izvršenju Proračuna Općine Odžak od I. do IX. 2015. godine 3

4. Izvješće o izvršenju Proračuna Općine Odžak od I. do IX. 2015. godine 4

5. Odluka o usvajanju Izmjena i dopuna proračuna Općine Odžak za 2015. godinu 19

6. Izmjene i dopune proračuna Općine Odžak za 2015. godinu 20

7. Zaključak 37

8. Akcioni plan za provođenje javnih rasprava o Nacrtu proračuna Općine Odžak za 2016. godinu 38

9. Odluka o davanju suglasnosti za kupovinu – pribavljanje dijela nekretnina označenih kao k.č. 599 i 598 iz k.o. Vrbovac 40

10. Odluka o zaštitnim zonama i zaštitnim mjerama izvorišta "Potočani" za punionicu pitke vode "Vilić" d. o. o. Odžak 41

11. Rješenje o imenovanju povjerenika u Mjesnoj zajednici Ada 50

12. Odluka o usvajanju Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Odžak za period od 2016. do 2020. godine

51

13. Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na području općine Odžak za period od 2016. do 2020. godine 52

14 Zaključak 99

Documents

Godina: 17 9 Odžak, 27. 11. 2015. godine