GODIŠNJAKIS

SN 1

331-

2618

HRV

ATS

KI

ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

Zagreb, travnja 2006.

IMPRESUM

Nakladnik:

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnièka cesta 1

Telefon: 00385 1 61 26 000

Telefaks: 00385 1 61 26 038

E-mail - uredništvo: marica.baric@hzz.hr

Web stranice: http://www.hzz.hr

Za nakladnika:

Zrinka Blaževiæ

ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

Urednica:

Marica Bariæ

Lektorica:

Ines Macan

Grafièko oblikovanje i tisak:

Birodom d.o.o., Zagreb-Luèko

Naklada:

600 primjeraka

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

3

Sadržaj

Gospodarstvo i radna snaga 7

Nezaposlenost 14

Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje 22

Profesionalno usmjeravanje i selekcija 33

Aktivna politika zapošljavanja 38

Prava tijekom nezaposlenosti 45

Projekti s potporom međunarodne zajednice 49

Ustroj i djelovanje HZZ-a:

Temeljne zadaæe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje 54

Ustroj i upravljanje 56

Izvori financiranja i struktura izdataka 58

Infrastruktura i oprema 61

Međunarodna suradnja 63

Tablice 65

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�

PROSTORNI RASPORED PODRUÈNIH SLUŽBA I ISPOSTAVA HRVATSKOGA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE PO ŽUPANIJAMA

Županija Podruèna služba Ispostava

I.ZagrebaèkaGrad Zagreb

Zagreb

SesveteDugo SeloIvaniæ-GradJastrebarskoSamobor

Velika GoricaVrbovecSveti Ivan ZelinaZaprešiæ

II. Krapinsko-zagorska KrapinaDonja StubicaKlanjecZabok

ZlatarPregrada

III. Sisaèko-moslavaèkaSisak

PetrinjaDvorGlinaGvozd

Hrvatska KostajnicaSunjaTopusko

Kutina Novska

IV. Karlovaèka KarlovacDuga ResaOgulinOzalj

SlunjVojniæ

V. Varaždinska Varaždin CesticaIvanec

Ludbreg Novi Marof

VI. Koprivnièko-križevaèka Križevci Ðurðevac Koprivnica

VII. Bjelovarsko-bilogorska Bjelovar ÈazmaDaruvar

GarešnicaGrubišno Polje

VIII. Primorsko-goranska Rijeka

Cres-LošinjCrikvenicaÈabarDelnice

KrkOpatijaRabVrbovsko

IX. Lièko-senjska GospiæDonji LapacNovaljaOtoèac

SenjKorenica

X. Virovitièko-podravska Virovitica OrahovicaSlatina

Pitomaèa

XI. Požeško-slavonska Požega Pakrac

XII. Brodsko-posavska Slavonski Brod Nova Gradiška Okuèani

XIII. Zadarska ZadarBenkovacBiogradGraèac

ObrovacPag

XIV. Osjeèko-baranjska OsijekBeli ManastirDonji MiholjacÐakovo

NašiceValpovo

XV. Šibensko-kninska Šibenik Drniš Knin

XVI. Vukovarsko-srijemskaVukovar Ilok

Vinkovci Županja

XVII. Splitsko-dalmatinska Split

SupetarHvarImotskiMakarskaOmišSinj

TrogirVisVrgoracKaštelaSolinTrilj

XVIII. Istarska PulaUmagBuzetLabin

PazinPoreèRovinj

XIX. Dubrovaèko-neretvanska Dubrovnik Korèula-LastovoMetkoviæ

Ploèe

XX. Meðimurska Èakovec Mursko Središæe Prelog

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

5

Karta podruènih služba i ispostava HZZ po županijama

Središnja služba

Podruèna služba

Ispostava

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

6

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�

Osnovna gospodarska kretanja

Višegodišnja pozitivna tendencija gospodarskoga rasta nastavljena je i 2005. godine. Premda je početak

godine bio obilježen usporenim gospodarskim aktivnostima, što je rezultiralo niskom stopom rasta bruto

domaćeg proizvoda od 1,8 %, značajan se oporavak gospodarstva dogodio već u drugom tromjesečju 2005.

kada je zabilježena relativno visoka stopa rasta od 5,1 %. Nastavak visokih stopa rasta uslijedio je i u trećem

te četvrtom tromjesečju iste godine (od 5,2 %, odnosno �,8 %). Stoga je kumulativni rast bruto domaćeg

proizvoda u 2005. godini ostvaren po stopi od �,3 %, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u prethodnoj

godini.

Gospodarstvo i radna snaga

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Osnovni gospodarski pokazatelji u 2004. i 2005. godini, stope rasta (u postocima)

2004. 2005.

Bruto domaći proizvod 3,8 �,3

Fizički obujam industrijske proizvodnje 3,� 5,1

Fizički obujam građevinskih radova 2,0 -0,8

Realni promet u trgovini na malo 2,6 2,8

Noćenja turista 2,5 �,6

Izvoz – ukupno (kune) 16,9 8,5

Uvoz – ukupno (kune) 5,� 10,�

Indeksi potrošačkih cijena 2,1 3,3

Realne neto plaće 3,� 1,5

Ukupni broj zaposlenih 1,2 0,8

Ukupni broj nezaposlenih -6,0 -0,�

Stopa registrirane nezaposlenosti 18,0 1�,9

Stopa anketne nezaposlenosti, I. polugodište 13,8 13,1

Fizički obujam industrijske proizvodnje godine 2005. povećan je za 5,1 % u usporedbi s prethodnom godinom.

Industrijska proizvodnja obuhvaća tri područja Nacionalne klasifikacije djelatnosti: prerađivačku industriju,

opskrbu električnom energijom, plinom i vodom te rudarstvo i vađenje. Povećanje ukupne proizvodnje

potaknuto je visokim rastom u prerađivačkoj industriji (od 6,5 %), jer je to područje s najvećim udjelom u

ukupnoj proizvodnji, a pritom je u druga dva područja: opskrbi energentima te rudarstvu i vađenju zabilježeno

smanjenje proizvodnje (od 1,1 %, odnosno 3,0 %).

Završetak velikog investicijskog ciklusa u cestogradnji, a s tim u vezi i smanjenje državnih investicija u prometnu

infrastrukturu rezultirali su značajnim usporavanjem građevinskih radova, pa je fizički obujam građevinskih

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

8Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Aktivno stanovništvo prema administrativnim izvorima (godišnji prosjek 2004. i 2005)

2004. 2005. Indeks

Aktivno stanovništvo 1.�19.509 1.�29.312 100,6

Zaposleni 1.�09.63� 1.�20.5�� 100,8

- Zaposleni u pravnim osobama 1.103.092 1.113.208 100,9

- Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 252.091 258.332 102,5

- Osiguranici poljoprivrednici 5�.�51 �9.03� 90,1

Nezaposleni 309.8�5 308.�38 99,6

Stopa registrirane nezaposlenosti 18,0 1�,9

radova od siječnja do prosinca 2005. smanjen za 0,8 % u usporedbi s obujmom radova u istom razdoblju

prethodne godine.

Ukupni promet od trgovine na malo ostvaren u pravnim osobama koje se bave tom djelatnošću tijekom 2005.

nominalno je povećan za 6,5 % u usporedbi s prethodnom godinom, dok je istodobno realno povećanje

malotrgovinskoga prometa iznosilo 2,8 %.

Turistička je djelatnost bila iznimno uspješna u 2005. godini. Mjereno fizičkim pokazateljima, ostvareno je 6,2 %

više dolazaka i �,6 % više noćenja turista nego 200�. godine, uz uobičajenu dominaciju inozemnih turista.

Udio inozemnih turista bio je 8�,1 % u broju dolazaka te 89,� % u broju noćenja, uz ostvareno godišnje

povećanje dolazaka od �,0 % i noćenja 8,2 %. Istodobno se povećao broj dolazaka domaćih turista za 1,9 %,

te broj noćenja za 2,9 %.

U vanjskotrgovinskoj razmjeni je, prema privremenim podacima 2005. godine, ukupni godišnji izvoz

povećan za 8,5 %, a ukupni uvoz za 10,� %, pa je brži rast izvoza od uvoza rezultirao i povećanjem deficita

vanjskotrgovinske robne razmjene za 12,2 % (do iznosa od 5�.9�8 milijuna kuna). Istodobno je smanjena

pokrivenost uvoza izvozom sa �8,� % u 200�. na ��,5 % u 2005. godini.

Godišnji nominalni rast prosječne neto plaće u 2005. godini iznosio je �,9 % (0,9 postotnih bodova manje od

njezina rasta u 200�), dok je realni rast neto plaća ostvaren po godišnjoj stopi od 1,5 %, što je za 2,2 postotna

boda manje nego 200�. godine.

Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u 2005. godini iznosila je 3,3 %, te se povećala

za 1,2 postotna boda u usporedbi s prethodnom godinom.

Radna snaga u Hrvatskoj

Registrirana zaposlenost i nezaposlenost, godišnji prosjek 2005.

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku temeljenim na administrativnim izvorima, godine 2005. u

Republici Hrvatskoj povećana je razina ukupnoga aktivnog stanovništva za 0,6 %, pod utjecajem povećanja

broja zaposlenoga (od 0,8 %) uz istodobno smanjenje broja nezaposlenog stanovništva (od 0,� %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

9

Godišnji prosjek registrirane zaposlenosti u 2005. godini bio je 1.�20.5��, što u usporedbi s prethodnom

godinom znači povećanje za 10.9�0 osoba ili 0,8 %. Najviše je zaposlenih bilo u pravnim osobama – 1.113.208

ili �8,� % (0,9 % više nego 200�), zatim u obrtu i slobodnim profesijama – 258.332 ili 18,2 % (2,5 % više nego

200�), te osiguranika poljoprivrednika �9.03� ili 3,� % (9,9 % manje nego 200�).

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći je broj zaposlenih osoba bio u prerađivačkoj industriji

(286.65� ili 20,2 %) te trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kućanstvo (2�0.82� ili 1�,0 %).

U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj zaposlenih u većini područja djelatnosti, a najviše u:

građevinarstvu (za 5.2�9 osoba ili �,6 %), poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama (za �.599 osoba

ili 5,� %), trgovini (za 3.059 osoba ili 1,3 %), obrazovanju (za 2.538 osoba ili 2,8 %) te ostalim uslužnim

djelatnostima (za 2.�8� osoba ili �,6 %). Istodobno je značajnije smanjen broj zaposlenih u prerađivačkoj

industriji (za 2.256 osoba ili 0,8 %), javnoj upravi i obrani (za 2.156 osoba ili 2,0 %) te u individualnoj

poljoprivredi (za 5.�1� osoba ili 9,9 %) – Prilog 1, str. 13.

Gledajući prema sektoru djelatnosti (poljoprivredni, nepoljoprivredni i uslužni), struktura zaposlenih osoba

u 2005. godini pokazuje da je 62,8 % zaposlenih radilo u uslužnim, 31,2 % u nepoljoprivrednim te 5,9 %

u poljoprivrednim djelatnostima. U usporedbi s 200�. godinom povećan je udio uslužnih (za 0,5 postotnih

bodova), a smanjen udio nepoljoprivrednih (za 0,1 postotni bod) i poljoprivrednih djelatnosti (za 0,� postotna

boda).

Prosječna godišnja razina registrirane nezaposlenosti u 2005. smanjila se za 1.13� osoba ili 0,� %, tj. s

evidentiranih 309.8�5 u 200�. na 308.�38 osoba u 2005. godini.

Stopa nezaposlenosti prema administrativnim izvorima

Pod utjecajem blagoga smanjenja broja nezaposlenih, te istodobnog povećanja broja zaposlenih osoba,

neznatno je smanjena prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, od 18,0 %

u 200�. na 1�,9 % u 2005. godini (podaci Državnoga zavoda za statistiku).

Postoje značajne razlike u stopi nezaposlenosti gledano na regionalnoj razini, tj. po županijama. U prosincu

2005. prosječna je stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila 1�,1 %, te je istodobno u osam županija

ona bila niža, a u trinaest viša od prosječne državne razine.

Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Gradu Zagrebu (�,8 %) i Istarskoj županiji (8,0 %), a najvišu stopu

nezaposlenosti bilježimo na području Vukovarsko-srijemske županije (32,1 %). U usporedbi s prethodnom

godinom stopa nezaposlenosti je smanjena u devetnaest županija, a najviše u Šibensko-kninskoj (2,6 postotnih

bodova), Vukovarsko-srijemskoj (1,9 postotnih bodova) i Zadarskoj (1,9 postotnih bodova). Istodobno je ona

povećana samo u dvije županije, i to u: Bjelovarsko-bilogorskoj (za 0,5 postotnih bodova) i Virovitičko-

podravskoj (za 0,1 postotni bod).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

10

Stope nezaposlenosti po županijama 31. prosinca 2005.

Aktivno stanovništvo (radna snaga) prema Anketi o radnoj snazi (polugodišnji podaci 2004. i 2005)

2004/I 2004/II 2005/I Indeks 2005/I-2004/I

Aktivno stanovništvo 1.836.000 1.�89.000 1.802.000 98,1

Zaposleni 1.583.000 1.5�2.000 1.566.000 98,9

Nezaposleni 253.000 2�6.000 236.000 93,3

Stopa anketne nezaposlenosti 13,8 13,8 13,1 -

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Gra

d Z

agre

b

Ista

rska

Prim

orsk

o-go

rans

ka

Var

aždi

nska

Kra

pins

ko-z

agor

ska

Með

imur

ska

Zag

reba

èka

Kopr

ivni

èko-

križ

evaè

ka

Dub

rova

èko-

nere

tvan

ska

Pože

ško-

slav

onsk

a

Zad

arsk

a

Split

sko-

dalm

atin

ska

Lièk

o-se

njsk

a

Bje

lova

rsko

-bilo

gors

ka

Osj

eèko

-bar

anjs

ka

Šibe

nsko

-kni

nska

Kar

lova

èka

Bro

dsko

-pos

avsk

a

Vir

oviti

èko-

podr

avsk

a

Sisa

èko-

mos

lava

èka

Vuk

ovar

sko-

srije

msk

a

7,8

8,0

13,4

14,2

14,7

15,5

16,7

16,8

18,3

20,9

20,9

22,3

22,4

25,6

26,1

26,5

27,6

29,5

29,6

29,9

32,1

ŽupanijeProsjek RH

35

30

25

20

15

10

5

0

Post

otak

17,1

Da bi se izračunale stope nezaposlenosti prema županijama, upotrijebljeni su podaci o osiguranicima

mirovinskoga osiguranja evidentiranim u Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje (kao registrirane

zaposlene osobe) te podaci o nezaposlenim osobama evidentiranim u Hrvatskome zavodu za

zapošljavanje.

Radna snaga prema Anketi o radnoj snazi, prvo polugodište 2005.

Anketu o radnoj snazi provodi Državni zavod za statistiku, u skladu s metodološkim pravilima i načelima

Međunarodne organizacije rada (ILO) i Europskoga statističkog ureda (Eurostata). Stoga je ovaj izvor

podataka međunarodno usporediv. Anketa se provodi mjesečno, a rezultati se objavljuju polugodišnje.

U prvom polugodištu 2005. prema Anketi o radnoj snazi aktivnog je stanovništva u Republici Hrvatskoj

bilo 1.802.000, što je za 3�.000 ili 1,9 % manje nego u istom razdoblju prošle godine, pa se smanjila i

stopa aktivnosti, kao udio aktivnoga u radno sposobnom stanovništvu, s 51,1 na �9,9 %.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

11

Usporedni pokazatelji strukture aktivnoga stanovništva

2.000

1.500

1.000

500

0

Zaposleni Nezaposleni

Anketa o radnoj snazi

Administrativniizvori

200�/I 2005/I

Anketa o radnoj snazi

Administrativniizvori

Istodobno se smanjio i broj zaposlenih, za 1�.000 osoba ili 1,1 % (s 1.583.000 u prvom polugodištu 200�.

na 1.566.000 u istom razdoblju 2005), te u istom opsegu i broj nezaposlenih osoba (od 253.000 na 236.000

osoba), ali s kudikamo većom relativnom stopom smanjenja od 6,� %.

Stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi

Unatoč činjenici da je istodobno smanjena i zaposlenost i nezaposlenost, odnosno ukupno aktivno stanovništvo,

relativno veća stopa smanjenja nezaposlenosti rezultirala je padom stope nezaposlenosti od 13,8 % u prvom

polugodištu 200�. na 13,1 % u istom razdoblju 2005. godine (za 0,� postotnih bodova).

Gledano prema spolu, u promatranom se razdoblju smanjila stopa nezaposlenosti žena (od 15,� na 13,9 %),

dok je stopa nezaposlenosti muškaraca zadržana na istoj prošlogodišnjoj razini (od 12,� %).

Usporedba podataka prema administrativnim izvorima i Anketi o radnoj snazi

Administrativni statistički izvori temelje se na podacima o registriranim zaposlenim i nezaposlenim osobama

iz statističkih evidencija relevantnih ustanova na tržištu rada, tj. aktivnost stanovništva mjere prema formalnom

statusu, dok Anketa o radnoj snazi mjeri ekonomsku aktivnost stanovništva prema stvarnom statusu, što je

sukladno metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada.

U idućem je grafikonu prikazana usporedba strukture aktivnoga stanovništva prema administrativnim izvorima

i Anketi o radnoj snazi za dva vremenski usporediva razdoblja, tj. prvo polugodište 200�. i 2005.

253316

236319

1.40

1

1.53

8

1.56

6

1.39

4

Rezultati Ankete o radnoj snazi redovito pokazuju kudikamo veći broj zaposlenih, a manji broj nezaposlenih

osoba od rezultata iz administrativnih izvora.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

12

Osobito značajna razlika očituje se u stopi nezaposlenosti, koja je u prvom polugodištu 2005. prema

administrativnim izvorima iznosila 18,6 %, a prema Anketi o radnoj snazi 13,1 %. Prosječni je broj

nezaposlenih prema anketi bio manji za 83.000 osoba od broja u administrativnoj evidenciji Hrvatskoga

zavoda za zapošljavanje. Uzroci su tome sljedeći: od ukupnoga broja registriranih nezaposlenih osoba njih

121.000 ili 38,0 % ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti zbog toga što su neaktivni (nisu

tražili posao ili ne bi mogli prihvatiti ponuđeni posao) ili su zaposleni jer su se u anketi izjasnili da rade.

Također treba napomenuti da među anketno nezaposlenim osobama 38.000 osoba ili 16,1 % nisu ni bile

prijavljene Hrvatskome zavodu za zapošljavanje.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

13

Prilog 1.

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Zagreb, Priopćenja broj 9.2.2, 2005. i 9.2.6, 2006.

Broj zaposlenih prema djelatnostima NKD-a od siječnja do prosinca 2005. i usporedba s istim razdobljem 2004. godine

Djelatnost NKD-aUKUPNO Pravne osobe Obrt i slobodne

profesije

Broj % Indeks2005/2004. Broj Indeks

2005/2004. Broj Indeks2005/2004.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 30.0�9 2,1 99,0 26.623 96,� 3.�26 121,�

Ribarstvo �.�5� 0,3 102,6 1.526 105,8 2.931 101,1

Individualna poljoprivreda �9.03� 3,5 90,1 - - - -

Poljoprivredne djelatnosti 83.541 5,9 93,� 28.149 9�,2 6.358 111,1

Rudarstvo i vađenje 8.51� 0,6 102,8 8.225 102,1 292 128,0

Prerađivačka industrija 286.65� 20,2 99,2 2�3.�02 98,� �3.255 102,0

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 2�.2�� 1,9 100,6 2�.2�� 100,6 0 -

Građevinarstvo 120.290 8,5 10�,6 85.025 103,8 35.265 106,5

Nepoljoprivredne djelatnosti 442.737 31,2 100,8 363.926 100,1 78.811 10�,1

Trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo

2�0.82� 1�,0 101,3 190.�9� 102,0 50.333 98,�

Hoteli i restorani 80.��� 5,� 100,2 �0.538 99,� �0.206 101,0

Prijevoz, skladištenje i veze 96.538 6,8 99,� �9.��5 99,0 1�.093 101,0

Financijsko posredovanje 32.8�8 2,3 10�,3 31.369 103,9 1.509 112,9

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

89.�81 6,3 105,� 6�.931 105,6 21.550 105,0

Javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje 105.085 �,� 98,0 105.0�5 98,0 10 1�0,8

Obrazovanje 91.933 6,5 102,8 91.520 102,8 �13 112,8

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 86.935 6,1 101,8 ��.691 101,� 12.2�� 10�,2

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 56.910 �,0 10�,6 �0.0�0 10�,� 16.8�0 10�,3

Djelatnosti kućanstava 10.6�9 0,� 10�,0 0 - 10.6�9 10�,0

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 0 0,0 - 0 - 0 -

Uslužne djelatnosti 891.979 62,8 101,5 721.133 101,5 170.846 101,�

Nerazvrstani prema djelatnosti 2.31� 0,2 90,� 0 - 2.31� 90,�

UKUPNO 1.420.574 100,0 100,8 1.113.208 100,9 258.332 102,5

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

1�

Broj nezaposlenih krajem 2005. godine bio je manji od broja nezaposlenih krajem prethodne godine jer je

broj novoprijavljenih (232.06�) na evidenciju nezaposlenih tijekom 2005. bio manji od broja brisanih iz

evidencije (od kojih je 1�0.890 osoba brisano zbog zapošljavanja i 100.900 zbog ostalih razloga).

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema spolu, dobi i razini obrazovanosti

Prosječni broj nezaposlenih smanjio se s 309.8�5 u 200�. godini na 308.�38 u 2005. godini. Riječ je, dakle,

o smanjenju od 0,� % u usporedbi s prethodnom godinom. Postotno smanjenje nezaposlenosti bilo je nešto

veće u muškaraca nego u žena, ali razlika u promjeni nije bila velika. Stoga se i udio muškaraca odnosno

žena u ukupnom broju nezaposlenih nije bitno promijenio - udio žena ostao je kudikamo veći od udjela

muškaraca.

Tijekom 2005. godine broj se nezaposlenih na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kretao prema

uobičajenom sezonskom obrascu. Početkom godine nezaposlenost je rasla, potom je došlo do smanjivanja

sve do ljetnih mjeseci, a nakon završetka ljetne sezone, nezaposlenost se ponovno povećavala sve do kraja

godine. U skladu s tim najveći je broj nezaposlenih zabilježen u veljaèi, a najmanji u kolovozu.

U prosincu 2005. godine broj nezaposlenih na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje iznosio je

30�.851, što je bilo 3,1 % manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Općenito, u drugoj polovini 2005.

godine broj nezaposlenih postao je manji nego u istom razdoblju prethodne godine, kao što se vidi na slici.

Nezaposlenost

Broj nezaposlenih osoba tijekom 2004. i 2005. godine

3�0

330

320

310

300

290

280I. II. III. IV. V. VI. VII. VII. IX. X. XI. XII.

Mjeseci

2004.

Bro

j oso

ba (t

isuæ

e)

2005.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

15

Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2004. i 2005. godini

Ukupno Muškarci Žene

2005. 308.�38 12�.9�2 180.�96

Sastav 100,0 �1,� 58,6

200�. 309.8�5 129.028 180.8��

Sastav 100,0 �1,6 58,�

Indeks 2005/200�. 99,6 99,2 100,0

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2004. i 2005. godini

Dob2004. 2005. Indeks

2005/2004.Broj % Broj %

Od 15 do 19 1�.85� 5,8 1�.220 5,6 96,�

Od 20 do 2� �6.1�5 1�,9 �5.1�0 1�,6 9�,8

Od 25 do 29 39.589 12,8 39.309 12,� 99,3

Od 30 do 3� 3�.096 11,0 32.988 10,� 96,8

Od 35 do 39 35.530 11,5 33.�19 10,9 9�,9

Od �0 do �� 35.031 11,3 33.983 11,0 9�,0

Od �5 do �9 39.�30 12,� 38.�89 12,5 9�,6

50 i više 62.1�0 20,1 6�.890 22,0 109,2

UKUPNO 309.8�5 100,0 308.�38 100,0 99,6

Što se tiče sastava nezaposlenosti prema razini obrazovanosti, u 2005. godini povećao se prosječni broj

nezaposlenih sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja ili gimnazijom, te s višom školom ili prvim

stupnjem fakulteta. Istodobno se smanjio prosječni broj nezaposlenih bez škole ili s nezavršenom osnovnom

školom, te s trogodišnjom srednjom školom za zanimanja. Prosječni broj nezaposlenih s osnovnom školom,

te s fakultetom ili akademijom nije se bitno promijenio.

Što se tiče nezaposlenosti prema dobi, prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama,

osim u najstarijoj, koja obuhvaća osobe od 50 i više godina, te u kojoj je došlo do povećanja od 9,2 %. Među

mlađim dobnim skupinama najznačajnije smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u dobnoj skupini do 19

godina, te u dobnoj skupini od 30 do 3� godine.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

16

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanosti i spolu u 2004. i 2005. godini

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovnaškola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV

radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i

gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i

struèni studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

200�. 309.8�5 20.989 �1.001 12�.213 �3.1�2 8.��� 12.026

Sastav 100,0 6,8 22,9 �0,1 23,6 2,� 3,9

2005. 308.�38 19.6�9 �1.2�0 120.930 �5.86� 9.001 12.021

Sastav 100,0 6,� 23,1 39,2 2�,6 2,9 3,9

Indeks 2005/200�. 99,6 93,8 100,3 9�,� 103,� 106,2 100,0

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema djelatnosti prethodnog zaposlenja

Ako se iz ukupnoga broja nezaposlenih izdvoje osobe koje su prethodno bile zaposlene, njihov se sastav

može promatrati prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Broj takvih osoba zabilježen krajem 2005. godine

iznosio je 238.213, što je 2,0 % manje nego krajem prethodne godine. Dakle, ukupni broj nezaposlenih osoba

koje su prethodno bile zaposlene smanjio se tijekom promatranog razdoblja.

Značajne se razlike u broju nezaposlenih osoba što su prethodno bile zaposlene pojavljuju ako se one

razvrstaju prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Tako je, primjerice, najveće postotno povećanje broja

nezaposlenih zabilježeno među osobama koje su prethodno radile u skupinama djelatnosti što obuhvaćaju

prijevoz, skladištenje i veze, te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge.

Od većih skupina u kojima se broj nezaposlenih smanjio, potrebno je istaknuti skupinu nezaposlenih koji su

prethodno radili u prerađivačkoj industriji, jer je riječ o najbrojnijoj skupini. Broj nezaposlenih osoba u toj

skupini smanjio se �,5 %. Do promjene istoga smjera i relativnog opsega došlo je i u građevinarstvu. Premda je

do najznačajnijeg postotnog smanjenja došlo u djelatnosti financijskog posredovanja, riječ je o djelatnosti čiji

je udjel vrlo mali u spomenutom broju nezaposlenih. Stoga se može zaključiti da se smanjenje nezaposlenosti

uvelike odnosilo na prerađivačku industriju i građevinarstvo. Do smanjenja broja nezaposlenih došlo je i u

djelatnosti trgovine na veliko i malo, ali promjena nije bila velika.

Budući da navedene promjene broja nezaposlenih prema djelatnosti prethodnoga zaposlenja nisu bile osobito

velike, one nisu donijele bitnu preinaku njihova sastava. Nešto se smanjio udjel nezaposlenih osoba koje su

prethodno bile zaposlene u prerađivačkoj industriji, ali je ostao i dalje veći od jedne četvrtine, dok je udio

nezaposlenih koji su prethodno radili u trgovini ostao nešto veći od jedne petine. Naposljetku, zanimljivo je da

se na trećem mjestu nalazila skupina nezaposlenih koji su prethodno bili zaposleni u hotelima i restoranima,

što je očito posljedica promatranja stanja krajem godine, dakle izvan turističke sezone.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

1�

Nezaposlene osobe po djelatnosti prethodnog zaposlenja(31. prosinca 2004. i 2005. godine)

Djelatnost 2004. 2005. Indeks

2005/2004.Broj Udio Broj Udio

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 12.1�6 5,0 12.001 5,0 98,6

Ribarstvo 52� 0,2 513 0,2 9�,3

Rudarstvo i vađenje 651 0,3 653 0,3 100,3

Prerađivačka industrija 6�.093 26,� 61.196 25,� 95,5

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 951 0,� 915 0,� 96,2

Građevinarstvo 21.395 8,8 20.�83 8,6 95,�

Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

�9.689 20,� �9.008 20,6 98,6

Hoteli i restorani 30.52� 12,6 30.529 12,8 100,0

Prijevoz, skladištenje i veze 8.996 3,� 9.�98 �,0 105,6

Financijsko posredovanje 2.�3� 1,0 2.238 0,9 91,8

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 11.10� �,6 11.619 �,9 10�,6

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje �.981 2,0 �.83� 2,0 9�,0

Obrazovanje �.625 1,9 �.696 2,0 101,5

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb �.�30 1,9 �.561 1,9 96,�

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 13.805 5,� 13.160 5,5 95,3

Djelatnosti kućanstava 12.191 5,0 12.10� 5,1 99,3

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 206 0,1 205 0,1 99,5

UKUPNO 2�3.081 100,0 238.213 100,0 98,0

Kretanje i sastav nezaposlenosti po županijama

Kao što je prethodno istaknuto, prosječan broj nezaposlenih u 2005. godini bio je 0,� % manji od prosječnog

broja nezaposlenih u 200�. godini. Međutim, analiza nezaposlenosti pokazuje da su postojale značajne

razlike u opsegu smanjenja nezaposlenosti između županija. Štoviše, u jedanaest županija došlo je do

povećanja prosječnog broja nezaposlenih. Najznačajnije postotno povećanje nezaposlenosti zabilježeno je

u Ličko-senjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji. Do povećanja nezaposlenosti došlo

je i u Gradu Zagrebu. Najznačajnije postotno smanjenje prosječne nezaposlenosti zabilježeno je u Šibensko-

kninskoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Županija s najvećim prosječnim brojem nezaposlenih u 2005. godini bio je Grad Zagreb, a slijedili su ga

Splitsko-dalmatinska, te Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Grad Zagreb je u 2005. godini

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

18

Prosječni broj nezaposlenih osoba po županijama 2004. i 2005. godine

Županija2004. 2005. Indeks

2005/2004.Broj Udio Broj Udio

Zagrebačka 13.�53 �,3 13.662 �,� 101,6

Krapinsko-zagorska 5.8�9 1,9 6.155 2,0 105,2

Sisačko-moslavačka 18.�9� 6,1 18.6�� 6,0 99,2

Karlovačka 13.100 �,2 13.600 �,� 103,8

Varaždinska 10.�12 3,� 10.2�1 3,3 98,6

Koprivničko-križevačka �.891 2,5 8.069 2,6 102,3

Bjelovarsko-bilogorska 11.38� 3,� 11.922 3,9 10�,�

Primorsko-goranska 1�.�02 5,� 1�.5�5 5,� 99,3

Ličko-senjska 3.�5� 1,1 3.650 1,2 105,�

Virovitičko-podravska 9.�16 3,1 9.822 3,2 101,1

Požeško-slavonska 5.��6 1,8 5.�58 1,8 100,2

Brodsko-posavska 15.8�6 5,1 15.911 5,2 100,2

Zadarska 11.95� 3,9 11.288 3,� 9�,�

Osječko-baranjska 32.�81 10,5 32.120 10,� 98,9

Šibensko-kninska 10.820 3,5 9.936 3,2 91,8

Vukovarsko-srijemska 20.183 6,5 19.610 6,� 9�,2

Splitsko-dalmatinska �0.810 13,2 39.31� 12,� 96,3

Istarska 6.182 2,0 6.3�� 2,1 103,1

Dubrovačko-neretvanska 8.1�1 2,6 �.855 2,5 96,1

Međimurska �.3�� 2,� �.221 2,3 98,3

Grad Zagreb 38.850 12,5 �0.2�8 13,0 103,�

UKUPNO 309.8�5 100,0 308.�38 100,0 99,6

postao županija s najvećim udjelom u ukupnom broju nezaposlenih, zahvaljujući ne samo povećanju

prosječnog broja nezaposlenih unutar njegovih granica već i smanjenju u Splitsko-dalmatinskoj

županiji. Osim promjene na vrhu tablice, dakle, struktura nezaposlenosti po županijama nije se bitno

promijenila.

S obzirom na spol, najveći udjel žena u ukupnom broju nezaposlenih po županijama krajem 2005. godine

imale su Istarska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska županija, što vjerojatno dijelom odražava značajan

opseg sezonskog zapošljavanja žena. Najmanji udjel žena imale su Bjelovarsko-bilogorska, Varaždinska i

Virovitičko-podravska županija. Prema udjelu mladih u ukupnom broju nezaposlenih predvodile su

Međimurska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka županija. Naposljetku, najviši udio stručnih osoba,

tj. onih koje imaju završenu srednju, višu ili visoku školu, zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-

dalmatinskoj županiji, te u Gradu Zagrebu.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

19

Struktura nezaposlenih osoba po županijama (31. prosinca 2005. godine)

Županija Ukupno

Žene Osobe do 24 g. Struène odobe

Broj Udio Broj Udio Broj Udio

Zagrebačka 13.�32 8.250 61,� 2.6�2 19,9 9.�52 �2,6

Krapinsko-zagorska 6.058 3.606 59,5 1.282 21,2 �.0�1 66,�

Sisačko-moslavačka 18.290 10.�55 5�,2 3.636 19,9 11.503 62,9

Karlovačka 13.5�6 8.056 59,5 2.1�0 16,0 �.�99 5�,6

Varaždinska 10.099 5.580 55,3 2.313 22,9 �.220 �1,5

Koprivničko-križevačka �.8�0 �.�29 56,3 2.026 25,� �.�62 56,�

Bjelovarsko-bilogorska 12.302 6.558 53,3 3.02� 2�,6 �.5�6 61,6

Primorsko-goranska 1�.832 11.5�8 6�,9 3.059 1�,2 13.��3 ��,2

Ličko-senjska 3.�30 2.09� 56,1 695 18,6 2.551 68,�

Virovitičko-podravska 9.��1 5.�10 55,� 2.398 2�,5 5.�13 58,5

Požeško-slavonska 5.��0 3.110 56,9 1.�06 25,� 3.65� 66,9

Brodsko-posavska 15.�88 9.255 58,6 3.�66 22,0 10.�12 65,9

Zadarska 11.361 6.896 60,� 1.589 1�,0 �.�38 68,1

Osječko-baranjska 31.288 18.016 5�,6 6.936 22,2 21.550 68,9

Šibensko-kninska 9.850 5.6�8 5�,3 1.6�8 16,� 6.�11 68,1

Vukovarsko-srijemska 19.260 10.�50 55,8 �.318 22,� 13.228 68,�

Splitsko-dalmatinska 39.653 2�.6�� 62,2 �.609 19,2 31.695 �9,9

Istarska �.0�6 �.665 65,9 1.063 15,0 �.966 �0,2

Dubrovačko-neretvanska 8.31� 5.026 60,5 1.291 15,5 6.�81 81,6

Međimurska �.020 �.325 61,6 1.9�2 2�,� �.068 5�,9

Grad Zagreb 39.8�1 2�.03� 60,3 �.93� 19,9 31.2�� �8,�

UKUPNO 30�.851 182.�21 59,3 62.�80 20,3 216.��0 �0,3

Kretanje i sastav nezaposlenosti hrvatskih branitelja

Krajem 2005. godine na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bila su 26.33� nezaposlena hrvatska

branitelja, što je 2,3 % manje nego krajem prethodne godine. Od toga broja više od �5 % imalo je završenu

školu za KV i VKV radnike ili srednju školu za zanimanja u trajanju do tri godine. Udio korisnika novčane

naknade u ukupnom broju nezaposlenih branitelja iznosio je samo 0,2 %. Što se tiče njihove dobne strukture,

više od �0 % nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je od �0 do �9 godina.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

20

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti(31. prosinca 2004. i 2005. godine)

Trajanjenezaposlenosti

2004. 2005. Indeks2005/2004.Broj Udio Broj Udio

Do 3 mjeseca 60.306 19,0 56.680 18,� 9�,0

Od 3 do 6 mjeseci �1.�1� 13,0 35.500 11,5 85,�

Od 6 do 9 mjeseci 19.235 6,1 18.252 5,9 9�,9

Od 9 do 12 mjeseci 20.186 6,� 19.005 6,2 9�,1

Od 1 do 2 godine �8.8�1 15,� �9.55� 16,1 101,5

Od 2 do 3 godine 30.�88 9,� 29.��1 9,� 96,�

Više od 3 godine 96.80� 30,5 99.089 32,2 102,�

UKUPNO 31�.5�� 100,0 30�.851 100,0 96,9

Što se tiče trajanja nezaposlenosti prema spolu, udjel nezaposlenih dulje od jedne godine u ukupnom broju

nezaposlenih muškaraca iznosio je 55, a u ukupnom broju nezaposlenih žena 60 %. Dakle, udio dugotrajno

nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih bio je veći u žena nego u muškaraca.

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti (31. prosinca 2005. godine)

Trajanje nezaposlenosti Ukupno Muškarci Udio Žene Udio

Do 3 mjeseca 56.680 25.199 20,1 31.�81 1�,3

Od 3 do 6 mjeseci 35.500 15.1�8 12,1 20.352 11,2

Od 6 do 9 mjeseci 18.252 �.803 6,2 10.��9 5,�

Od 9 do 12 mjeseci 19.005 8.265 6,6 10.��0 5,9

Od 1 do 2 godine �9.55� 19.588 15,6 29.966 16,�

Od 2 do 3 godine 29.��1 10.9�9 8,� 18.822 10,3

Više od 3 godine 99.089 38.��8 30,� 60.611 33,2

UKUPNO 30�.851 125.�30 100,0 182.�21 100,0

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema trajanju i nekim obilježjima

Osobe na evidenciji nezaposlenih mogu se razvrstati prema trajanju njihove nezaposlenosti. Tako je krajem

2005. godine više od �0 % spomenutih osoba bilo nezaposleno dulje od 6 mjeseci, a 58 % dulje od jedne

godine. U usporedbi s prethodnom godinom, značajno se smanjio broj nezaposlenih do 12 mjeseci, a donekle

se povećao broj osoba koje su nezaposlene od 1 do 2 godine, te više od tri godine. Smanjio se, dakle,

udjel nezaposlenih uglavnom kraćeg trajanja nezaposlenosti, a nešto se povećao udio osoba duljeg trajanja

nezaposlenosti.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

21

Naposljetku, ako se trajanje nezaposlenosti promatra prema razini obrazovanosti, uočljivo je da prvo opada s

njezinim rastom. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih

bez škole i s nezavršenom osnovnom školom iznosio �8,9 %, a u ukupnom broju nezaposlenih sa završenom

osnovnom školom 65,3 %, dakle kudikamo manje. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je još manji u osoba sa

srednjom školom (56,� odnosno 51,3 %), te s višom odnosno visokom školom (�8,6 odnosno �2,3 %). Stoga

se može zaključiti da razina obrazovanosti značajno utječe na trajanje nezaposlenosti.

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2005. godine)

Trajanje nezaposlenosti

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i

gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i struèni

studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

Do 3 mjeseca 56.680 1.�36 10.692 22.2�� 16.518 2.163 3.32�

Od 3 do 6 mjeseci 35.500 912 5.996 1�.633 10.9�8 1.219 1.�62

Od 6 do 9 mjeseci 18.252 656 3.8�6 �.06� �.938 68� 1.06�

Od 9 do 12 mjeseci 19.005 818 �.392 6.9�9 5.250 65� 909

Od 1 do 2 godine �9.55� 2.616 10.619 20.125 12.99� 1.�1� 1.�83

Od 2 do 3 godine 29.��1 2.2�1 8.2�8 10.��1 6.88� ��6 8�8

Više od 3 godine 99.089 10.522 28.08� 35.891 19.�60 2.2�6 2.553

UKUPNO 30�.851 19.501 �1.910 11�.680 ��.328 9.189 12.2�3

Struktura nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2005. godine)

Trajanje nezaposlenosti

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i

gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i struèni

studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

Do 3 mjeseca 18,� 8,9 1�,9 18,9 21,� 23,5 2�,2

Od 3 do 6 mjeseci 11,5 �,� 8,3 12,� 1�,2 13,3 1�,�

Od 6 do 9 mjeseci 5,9 3,� 5,3 6,0 6,� �,� 8,�

Od 9 do 12 mjeseci 6,2 �,2 6,1 5,9 6,8 �,1 �,�

Od 1 do 2 godine 16,1 13,� 1�,8 1�,1 16,8 15,� 1�,6

Od 2 do 3 godine 9,� 11,5 11,5 9,1 8,9 8,� 6,9

Više od 3 godine 32,2 5�,0 39,1 30,5 25,6 2�,8 20,9

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Kratkotrajna nezaposlenost �2,0 21,1 3�,� �3,3 �8,� 51,� 5�,�

Dugotrajna nezaposlenost 58,0 �8,9 65,3 56,� 51,3 �8,6 �2,3

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

22

Prijavljena slobodna radna mjesta

Tijekom 2005. godine nastavljeno je smanjenje prijavljenih potreba za radnicima Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje, ali nešto sporijeg intenziteta, pa su poslodavci Zavodu prijavili ukupno 110.569 slobodnih

radnih mjesta, što je za 6.1�5 ili 5,3 % manje nego u 200�. godini.

• Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - tijekom 2005. godine najveći broj zaprimljenih prijava slobodnih

radnih mjesta pristigao je iz prerađivačke industrije (22.89� ili 20,� %), trgovine na veliko i malo (19.631 ili

1�,8 %), hotela i restorana (15.�80 ili 1�,3 %), građevinarstva (11.986 ili 10,8 %) te obrazovanja (10.099 ili

9,1 %). Uspoređujući podatke s prethodnom godinom, najveće apsolutno smanjenje broja traženih radnika

zabilježeno je u djelatnostima obrazovanja (za 5.�16) i trgovine (za 2.090), dok je istodobno u osam područja

djelatnosti povećan broj traženih radnika, i to najviše u: prerađivačkoj industriji (1.086 osoba), hotelima i

restoranima (898 osoba), te građevinarstvu (329 osoba) – Prilog broj 2, str 25.

• Regionalni raspored prijavljenih slobodnih radnih mjesta – najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta

u 2005. godini bio je u Gradu Zagrebu (16.9�2 ili 15,3 %), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (1.626 ili

1,5 %). U usporedbi s prethodnom godinom smanjen je broj prijavljenih potreba za radnicima u trinaest,

a povećan u osam županija. Najveće smanjenje apsolutnoga broja traženih radnika bilo je u sljedećim

županijama: Splitsko-dalmatinskoj (2.801 osoba), Primorsko-goranskoj (1.3�2 osobe), Virovitičko-podravskoj

(883 osobe) i Ličko-senjskoj (825 osoba), dok je najveće povećanje zabilježeno u Sisačko-moslavačkoj (969

osoba) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (�00 osoba) – Prilog broj 3, str 26.

Poslodavci su tijekom 2005. godine najviše tražili radnike uslužnih i trgovačkih zanimanja (2�.666 ili 22,3 %),

ali za 2,1 % manje nego u prethodnoj godini. Relativno dobro traženi su radnici jednostavnih zanimanja, kao

što su čistači, dostavljači, transportni radnici, radnici bez zanimanja i sl. (2�.502 ili 22,2 %) te radnici u obrtu i

pojedinačnoj proizvodnji (20.231 ili 18,3 %), s relativnim povećanjem od �,3 %, odnosno 3,0 % u usporedbi

s 200�. godinom.

Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje

Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodovima zanimanja NKZ-a u 2004. i 2005. godini

Rod zanimanja 2004. % 2005. % Indeks

(1) Čelnici, dužnosnici, direktori 1�� 0,1 125 0,1 �1,8

(2) Stručnjaci i znanstvenici 1�.�59 15,2 12.968 11,� �3,0

(3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 13.389 11,5 11.588 10,5 86,5

(�) Uredski i šalterski službenici 8.51� �,3 �.�61 �,0 91,1

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 25.206 21,6 2�.666 22,3 9�,9

(6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari 5�1 0,5 5�6 0,5 100,9

(�) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 19.63� 16,8 20.231 18,3 103,0

(8) Rukovatelji strojevima, vozilima 8.030 6,9 8.182 �,� 101,9

(9) Jednostavna zanimanja 23.�91 20,1 2�.502 22,2 10�,3

Ukupno 116.��� 100,0 110.569 100,0 9�,�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

23

Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda

Tijekom 2005. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 1�0.890 osoba, što je za 2.310 osoba ili 1,�

% više nego 200�. godine. Od ukupnoga broja zaposlenih ��.203 osobe bile su žene, s udjelom u ukupnome

zapošljavanju od 5�,8 % naspram 55,2 % u 200�. godini.

• Razina obrazovanja i rodovi zanimanja – najveći broj evidentiranoga zapošljavanja odnosi se na osobe sa

srednjoškolskim obrazovanjem, uključujući one sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja i

školom za KV i VKV radnike (60.181 ili �2,� %) i osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja

i gimnazijom (�0.1�0 ili 28,5 %). Potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom (15,2 %), fakultetom

(�,3 %), višom školom (�,8 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (1,5 %). Uspoređujući

s prethodnom godinom povećano je evidentirano zapošljavanje u obrazovnim skupinama: osnovna škola,

četverogodišnja srednja škola za zanimanja i gimnazija te viša škola, a smanjeno u sljedećim skupinama: bez

škole i s nezavršenom osnovnom školom (za 13,9 %), sa završenom trogodišnjom srednjom školom (za 0,� %),

te završenim fakultetskim obrazovanjem (za 1,9 %).

Zaposleni iz evidencije Zavoda u 2004. i 2005. prema razini obrazovanja

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina i

gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni

studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

200�. 138.580 2.51� 20.86� 60.616 3�.8�6 6.20� 10.533

Struktura 100,0 1,8 15,1 �3,� 2�,3 �,5 �,6

2005. 1�0.890 2.16� 21.366 60.181 �0.1�0 6.�03 10.333

Struktura 100,0 1,5 15,2 �2,� 28,5 �,8 �,3

Indeks 2005/200�. 101,� 86,1 102,� 99,3 106,1 108,0 98,1

Poredak pojedinih rodova zanimanja (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja – NKZ) u

evidentiranome zapošljavanju bio je sljedeći:

• uslužna i trgovačka zanimanja (35.5�1 ili 25,2 %),

• jednostavna zanimanja (3�.223 ili 2�,3 %),

• zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21.096 ili 15,0 %),

• inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (16.3�0 ili 11,6 %),

• uredski i šalterski službenici (13.88� ili 9,9 %),

• rukovatelji strojevima i vozilima (10.329 ili �,3 %),

• stručnjaci i znanstvenici (8.195 ili 5,8 %),

• poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari (919 ili 0,� %),

• čelnici, dužnosnici i direktori (260 ili 0,2 %) te

• osobe vojnih zanimanja (�3 ili 0,1 %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

2�

• S obzirom na radno iskustvo, od ukupnoga broja zaposlenih 112.001 osoba (�9,5 %) imala je prethodno

radno iskustvo, a 28.889 osoba (20,5 %) prvi je put zaposleno. U usporedbi s prethodnom godinom povećao se

udio zaposlenih s prethodnim radnim iskustvom za 1,2 postotna boda, a ponovno se smanjio udio zaposlenih

bez radnog iskustva.

• Prema trajanju zaposlenja na određeno je vrijeme zaposleno 120.668 (85,6 %), a na neodređeno vrijeme

20.222 osobe (1�,� %). U usporedbi s godinom 200�. povećan je udio zapošljavanja na određeno a smanjen

na neodređeno vrijeme (za 2,2 postotna boda).

• Djelatnosti zaposlenja - uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih dolazi najviše osoba s prethodnim

radnim iskustvom iz prerađivačke industrije, trgovine, hotela i restorana te građevinarstva, te da se u ta četiri

područja djelatnosti istodobno zapošljava i najveći broj osoba. Tako je u 2005. godini broj zaposlenih bio

sljedeći:

• trgovina na veliko i malo: 30.338 osoba ili 21,5 %,

• prerađivačka industrija: 26.198 osoba ili 18,6 %,

• hoteli i restorani: 21.530 osoba ili 15,3 % i

• građevinarstvo: 1�.199 osoba ili 10,1 %.

U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj evidentiranoga zapošljavanja u većini djelatnosti.

Najveće apsolutno povećanje broja zaposlenih bilo je u hotelima i restoranima (2.000 osoba ili 10,2 %) te

u djelatnostima poslovanja nekretninama i iznajmljivanja (880 osoba ili 9,9 %), dok je najveće smanjenje

zapošljavanja bilo u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (za 633 osobe ili �,9 %), ostalim društvenim i uslužnim

djelatnostima (za 538 osoba ili �,2 %) te privatnim kućanstvima (za ��5 osoba ili 16,2 %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

25

Prilog 2.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavodaprema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti u 2005. godini

Djelatnost NKD-a

Prijavljena slobodna radna mjesta

Zaposlenis evidencije Zavoda

Broj %Indeks

2005/2004. Broj %Indeks

2005/2004.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5.205 �,� 101,0 �.38� 5,2 92,1

Ribarstvo 123 0,1 55,2 26� 0,2 92,3

Rudarstvo i vađenje 205 0,2 139,5 3�3 0,3 118,�

Prerađivačka industrija 22.89� 20,� 105,0 26.198 18,6 100,5

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3�6 0,3 88,3 63� 0,5 10�,�

Građevinarstvo 11.986 10,8 102,8 1�199 10,1 102,1

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

19.631 1�,8 90,� 30.338 21,5 99,1

Hoteli i restorani 15.�80 1�,3 106,0 21.530 15,3 110,2

Prijevoz, skladištenje i veze 3.590 3,2 93,� 531� 3,8 10�,6

Financijsko posredovanje 1.592 1,� 10�,� 1581 1,1 116,9

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge �.6�2 6,9 103,� 9�91 6,9 109,9

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2.535 2,3 102,1 2.253 1,6 126,6

Obrazovanje 10.099 9,1 65,1 �.638 5,� 102,9

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb �.692 �,2 9�,3 �.0�6 2,9 93,0

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti �.15� 3,8 82,1 6.�89 �,8 92,�

Djelatnosti kućanstava �8 0,0 90,6 2.�65 1,� 83,8

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 11 0,0 �0,� 60 0,0 1�6,3

UKUPNO 110.569 100,0 9�,� 1�0.890 100,0 101,�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

26

Prilog 3.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavoda

po županijama u 2005. godini

Županija

Prijavljenaslobodna radna mjesta

Zaposleni s evidencije Zavoda

Broj % Indeks2005/2004. Broj % Indeks

2005/2004.

Zagrebačka �.829 �,� 105,9 6.532 �,6 10�,9

Krapinsko-zagorska 313� 2,8 9�,1 323� 2,3 109,1

Sisačko-moslavačka �.996 �,5 12�,1 �.113 5,0 11�,2

Karlovačka 2.9�6 2,� 98,0 �.990 3,5 105,9

Varaždinska 58�� 5,3 90,6 6636 �,� 98,2

Koprivničko-križevačka �325 3,9 95,0 35�� 2,5 103,�

Bjelovarsko-bilogorska 2.�33 2,2 �6,8 5.�0� 3,8 10�,3

Primorsko-goranska �.398 6,� 8�,6 �.553 5,� 101,8

Ličko-senjska 1626 1,5 66,3 1�5� 1,2 9�,9

Virovitičko-podravska 2232 2,0 �1,� �311 3,1 8�,9

Požeško-slavonska 265� 2,� 10�,3 3195 2,3 106,2

Brodsko-posavska 2.�60 2,2 92,1 5.�35 �,1 100,8

Zadarska �.8�� �,� 10�,9 �.818 3,� 105,8

Osječko-baranjska 9.1�1 8,3 96,8 13.868 9,8 98,1

Šibensko-kninska �.031 3,6 102,� �.296 3,0 106,�

Vukovarsko-srijemska �.29� 3,9 85,1 8.531 6,1 98,9

Splitsko-dalmatinska 8.222 �,� ��,6 16539 11,� 96,2

Istarska 8523 �,� 100,� 6.28� �,5 102,6

Dubrovačko-neretvanska 5.313 �,8 115,2 �591 3,3 9�,1

Međimurska �3�6 3,9 108,8 3.929 2,8 100,�

Grad Zagreb 16.9�2 15,3 99,1 18.02� 12,8 105,6

UKUPNO 110.569 100,0 9�,� 1�0.890 100,0 101,�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

2�

Stopa zapošljavanja prema razini obrazovanosti

u 2005. godini (%)

�0

30

20

10

0A B C D E F

Razina obrazovanosti

Oznake razine obrazovanosti: A – bez škole i nezavršena osnovna škola, B – osnovna škola, C – srednja škola za zanimanja u trajanju do 3 godine i škola za KV i VKV radnike, D – srednja škola u trajanju od � i više godina i gimnazija, E – viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručni studij, F – fakultet, akademija, magisterij, doktorat.

Unutar skupina osoba iste razine obrazovanosti postoje razmjerno velike razlike u stopi zapošljavanja između

osoba različitih zanimanja. U tablici je prikazano dvadeset zanimanja s najvećom stopom zapošljavanja i

dvadeset s najnižom stopom zapošljavanja unutar najfrekventnijih skupina na razini srednje škole.

Post

otak

Stopa zapošljavanja prema razini obrazovanosti i zanimanju

Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo od ukupnoga broja nezaposlenih koji su

tijekom godine tražili zaposlenje. U 2005. godini stopa zapošljavanja iznosila je 25,6 %, što znači da se

zaposlilo više od jedne četvrtine nezaposlenih osoba koje su tražile zaposlenje tijekom godine.

Zabilježene su značajne razlike u stopi zapošljavanja između skupina nezaposlenih osoba različite razine

obrazovanosti. Stopa zapošljavanja osoba bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom iznosila je 8,3 %,

s osnovnom školom 18,9 %, sa srednjom školom za zanimanja do tri godine trajanja ili školom za KV i VKV

radnike 2�,0 %, sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od � i više godina ili gimnazijom 28,1 %, s višom

školom, prvim stupnjem fakulteta ili stručnim studijem 3�,5 %, te s fakultetom, akademijom, magisterijem ili

doktoratom 38,5 %. Dakle, viša razina obrazovanosti povezana je s većom stopom zapošljavanja.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

28

Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini srednje škole

Zanimanje % Zanimanje %

monter plinskih uređaja �0,9 inokorespondent 23,3

elektrotehničar za elektrostrojarstvo �0,5 upravni referent 23,2

šumarski tehničar 39,2 kemijsko-tehnološki radnik 22,9

farmaceutski tehničar 39,2 proizvođač kožne galanterije 22,9

prehrambeni tehničar 3�,� suradnik u odgojno-obrazovnom procesu 22,�

mehaničar poljoprivrednih strojeva 36,� maturant jezične gimnazije 22,3

kuhar 35,2 izrađivač gornjišta obuće 22,1

mesar 3�,9 skladištar 21,1

elektrotehničar 3�,9 prodavač tekstila 20,5

tehničar elektroničar 3�,9 brodski strojarski tehničar 20,5

turistički tehničar 3�,� maturant gimnazije 20,2

pekar 3�,3 administrator 19,9

veterinarski tehničar 33,9 daktilograf 19,9

monter uređaja za grijanje 33,8 prodavač prehrambenih proizvoda 19,5

srednji ekonomist - komercijalist 33,� pletač 18,6

tehničar za cestovni promet 33,6 nautički tehničar 18,�

komercijalni tehničar 33,6 trgovački poslovođa 18,3

konobar 33,� strojni prelac 16,8

stolar 33,2 tehnički strojni crtač 16,1

građevinski tehničar za visokogradnju 33,2 strojni tkalac 15,6

Sljedeća tablica prikazuje deset zanimanja s najvećom stopom zapošljavanja i deset s najmanjom stopom

zapošljavanja na razini više ili visoke škole.

Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini više ili visoke škole

Zanimanje % Zanimanje %

diplomirani farmaceut �3,9 diplomirani sociolog 26,2

diplomirani informatičar 68,5 grafički inženjer 26,2

dipl. inženjer građevinarstva 66,2 diplomirani politolog 2�,6

nastavnik razredne nastave 60,0 inženjer kemijske tehnologije 23,�

profesor hrvatskoga jezika i književnosti 5�,3 inženjer zaštite na radu 20,0

profesor engleskoga jezika 55,1 brodski strojarski inženjer 18,5

profesor biologije i kemije 5�,3 poručnik trgovačke mornarice 16,0

profesor njemačkoga jezika 5�,2 diplomirani ekonomist - privredni razvoj 1�,9

profesor talijanskoga jezika 51,0 akademski slikar 1�,�

diplomirani inženjer elektrotehnike 50,� kapetan duge plovidbe �,9

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

29

Sezonsko zapošljavanje u turizmu

Nastavljajući praksu proteklih godina, Zavod je početkom godine 2005. organizirao redovite regionalne

sastanke s predstavnicima većih hotelijersko-turističkih poduzeća radi konkretnih dogovora oko planiranja

i namirivanja potreba za sezonskim radnicima. Sastanci su se održali u županijama hrvatskoga priobalja:

Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibenskoj-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj

županiji, koje su se pripremale za nadolazeću turističku sezonu.

Prema predviđanjima poslodavaca iz područja turističkih djelatnosti planirani broj potrebnih sezonskih radnika

za 2005. godinu bio je 18.6�8.

Tijekom turističke sezone zaposlen je ukupno 15.261 radnik, a najviše: konobara (2.19� osoba ili 1�,3 % od

ukupnoga broja zaposlenih), sobarica (1.�0� osoba ili 11,1 %), prodavača (1.503 osobe ili 9,8 %), kuhara

(1.292 osobe ili 8,� %), radnika u kuhinjama (1.063 osobe ili 6,9 %) itd.

Gledano po županijama najviše je sezonskih radnika zaposleno u: Splitsko-dalmatinskoj (2.�91 ili 18,2 %),

Istarskoj (1.996 ili 13,0 %), Dubrovačko-neretvanskoj (1.�8� ili 11,6 %), Primorsko-goranskoj (1.5�� ili 10,3 %),

Šibensko-kninskoj (1.1�1 ili �,� %) i Zadarskoj (9�1 ili 6,1 %) županiji.

Nakon planiranja i odabira sezonskih radnika među nezaposlenim domicilnim stanovništvom, predstavnici

poduzeća su u suradnji s područnim službama HZZ-a iz unutrašnjosti (Osijek, Bjelovar, Sisak, Vinkovci …)

obavili informativne razgovore sa zainteresiranim kandidatima za rad u sezoni te odabrali odgovarajuće, tako

da je veći broj zapošljavanja unaprijed dogovoren, a radnici su prema potrebi upućivani na dogovorena radna

mjesta.

Tako je međumjesnim posredovanjem područnih služba HZZ-a iz unutrašnjih područja Hrvatske najviše sezonskih

radnika zaposleno iz: Osječko-baranjske (1.053 osobe), Vukovarsko-srijemske (6�� osobe), Bjelovarsko-

bilogorske (588 osoba), Sisačko-moslavačke (�8� osoba) te Brodsko-posavske županije (�0� osoba).

Međumjesno posredovanje

Informatičkim povezivanjem funkcije posredovanja pri zapošljavanju, podaci o nezaposlenim osobama i

tražiteljima zaposlenja vide se na razini cijeloga Zavoda. Tako su dostupni podaci jesu li nezaposlena osoba

ili tražitelj zaposlenja spremni za prostornu pokretljivost radi svog zapošljavanja, tj. jesu li spremni na dnevnu

migraciju ili prihvaćanje posla u drugim područjima Republike Hrvatske.

Međumjesno posredovanje temelji se na prijavi slobodnoga radnog mjesta, a zaprima se u mjestu ponuđenoga

rada. Ako se takva prijava ne može ostvariti na području djelokruga ispostave, odnosno područne službe,

prijava se prosljeđuje u Središnju službu na međumjesno posredovanje.

Međumjesnim posredovanjem u 2005. godini, u Središnjoj službi Zavoda zaprimljeno je 695 prijava potreba

za radnicima koje se nisu mogle realizirati unutar ispostava na razini područne službe, gdje su zaprimljene,

što je za 56 prijava više u usporedbi s 200�. godinom.

Najviše prijava podneseno je s područja Krapinsko-zagorske županije (�1 ili 10,2 %), zatim slijede Sisačko-

moslavačka (69 ili 9,9 %), Vukovarsko-srijemska (62 ili 8,9 %) te Zagrebačka (59 ili 8,5 %) i Primorsko-

goranska županija (59 ili 8,5 %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

30

Od ukupno zaprimljenih prijava, 51,2 % odnosilo se na zapošljavanje na neodređeno vrijeme, a �8,8 %

na određeno vrijeme. Istodobno, tim je prijavama traženo 1.�16 radnika, što je za 30� (ili 15,2 %) manje u

usporedbi s prethodnom godinom. Najviše se radnika međumjesnim posredovanjem tražilo u Zagrebačkoj

(1�,� %), Primorsko-goranskoj (15,� %), Međimurskoj (11,8 %) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (8,6 %).

Zapošljavanje osoba u inozemstvu i njihov povratak iz inozemstva

U 2005. godini Hrvatski je zavod za zapošljavanje posredovao pri zapošljavanju sezonskih radnika i medicinskih

tehničara te «gostujućih radnika» i studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj, a i pri zapošljavanju pomoraca

na brodovima inozemnih tvrtka.

Posredovanjem Zavoda godine 2005. u inozemstvu su se ukupno zaposlila �.883 građanina Republike

Hrvatske, što je 225 radnika manje nego prethodne godine.

Broj radnika zaposlenih u inozemstvu 2004. i 2005. godine

Godina Ukupno Sezonski radnici

Medicinski tehničari

Gostujuæi radnici Studenti

Pomorci na inozemnim brodovima

200�. 5.108 �.��8 31 168 16 115

2005. �.883 �.615 11 111 32 11�

Indeks 2005/200�. 95,6 96,6 35,5 66,1 200,0 99,1

Najveći broj zapošljavanja sezonskog je karaktera. Najviše je sezonskih radnika zaposleno u poljoprivredi

(3.252 osobe ili �0,5 %), dok su u ostalim djelatnostima (ugostiteljstvo, zabava) zaposlena 1.363 sezonska

radnika (29,5 %).

Tijekom cijele godine poslodavci iz SR Njemačke upućuju Zavodu svoje potrebe za sezonskim radnicima.

Znatan je dio traženih radnika već prijašnjih godina radio kod istih poslodavaca, a budući da su po njemačkom

zakonu mogli raditi samo do četiri mjeseca, istekom toga vremena vraćali su se u domovinu. Ako njemački

poslodavci budu zadovoljni njihovim radom, oni im svake godine preko Središnjeg ureda za posredovanje SR

Njemačke u Bonnu ponovno šalju nove ugovore o zaposlenju.

Ugovori (uz opis poslova, visinu plaće i ostale uvjete koje poslodavac nudi i zahtijeva) stižu u Središnju

službu Zavoda, a glase točno na određenu nezaposlenu osobu (ime i prezime, datum rođenja i adresa). To

su tzv. poimenični ugovori, koje prema prebivalištu radnika Središnja služba upućuje na realizaciju svojim

područnim službama. Područne službe pozivaju te osobe i uručuju im pristigle ugovore, nakon čega radnici

prema rokovima navedenima u ugovoru odlaze na sezonski rad u SR Njemačku. Ako njemački poslodavac

ne traži poimence određenu osobu, već navodi samo uvjete (npr. spol, posebna znanja, dob), tada Središnja

služba organizira odabir traženih radnika te u dogovoru s poslodavcem predlaže njihovo zapošljavanje. Takve

su ponude poslodavca anonimne.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

31

Zavod je kontrolirao pristigle poimenične radne ugovore i kao nerealizirane vraćao one što su se odnosili na

osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske.

Godine 2005. primljene su ukupno 5.062 ponude, od kojih je realizirano �.615 (91,2 %), a ��� je ponuda

vraćeno nerealizirano. Od ukupnoga broja primljenih ponuda, �.96� ponude bile su poimenične, a 98

anonimne. Udio je poimeničnih ponuda u ukupnom broju iznosio 98,1 % i u usporedbi s prethodnom godinom

smanjio se za 0,� postotna boda.

Najviše je sezonskih radnika zaposleno iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske te Osječko-baranjske

županije. Većinu (2.931 ili 63,5 %) sezonskih radnika činile su žene.

Nezaposleni medicinski tehničari upućivani su na rad u SR Njemačku isključivo posredovanjem Zavoda.

Tijekom 2005. godine zaposleno je 11 medicinskih tehničara (20 tehničara manje nego 200�.), što je rezultat

strožih uvjeta SR Njemačke, a i zapošljavanja dijela medicinskih tehničara u svojstvu «gostujućih radnika» (do

18 mjeseci).

Sve aktivnosti oko posredovanja u zapošljavanju pomoraca na inozemnim brodovima obavljale su područne

službe u Rijeci i Splitu na koje je Zavod prenio obveze posredovanja.

Tijekom 2005. godine s evidencije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 11� pomorca na

inozemnim brodovima.

Rad hrvatskih državljana u inozemstvu ograničen je radnom vizom koju izdaje strana država za određeno

vremensko razdoblje.

Temeljem Dogovora o postupku zapošljavanja hrvatskih radnika u SR Njemačkoj, potpisanog 20. travnja 2005.

godine, Zavod radi na obavještavanju, odabiru i upućivanju nezaposlenih osoba na rad u SR Njemačku.

Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o zapošljavanju radnika

radi usavršavanja njihovoga profesionalnog i jezičnog znanja (Sporazum o radnicima na privremenom

radu) - sklopljen je 13. rujna 2002. godine (NN - Međunarodni ugovori 1�/2002), predviđena je mogućnost

zapošljavanja (do 18 mjeseci) 500 radnika iz Republike Hrvatske u SR Njemačkoj. Tijekom 2005. godine

prema navedenom Sporazumu zaposlilo se 111 radnika.

Za zapošljavanje redovitih studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj (do tri mjeseca) Središnji ured za

posredovanje u Bonnu dodijelio je Republici Hrvatskoj kvotu od 30 studenata na godinu. Tijekom 2005.

godine posredovan je odlazak 32 redovita studenta na ljetnu praksu u SR Njemačku.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

32

Povratnici iz inozemstva prijavljeni HZZ-u 2004. i 2005. godine

prema zemljama rada

Zemlja rada 2004. 2005. Indeks

Australija 2 � 200,0

Austrija 51 �� 92,2

Bosna i Hercegovina �1� 3�2 89,9

Francuska 26 25 96,2

Italija 103 9� 9�,2

Makedonija 1� 12 85,�

Nizozemska 16 8 50,0

SR Njemačka 1.530 1.61� 105,�

Slovenija 209 150 �1,8

SRJ 9� 93 95,9

Švicarska �6 35 �6,1

Ostale zemlje 528 �50 85,2

UKUPNO 3.036 2.910 95,8

Istodobno, tijekom godine zaposlio se 1.921 evidentirani povratnik, a zbog ostalih razloga (osim zaposlenja) iz

evidencije su brisane 1.�22 osobe, pa se krajem 2005. godine u evidenciji Zavoda nalazilo 5.��5 povratnika

(�,9 % manje nego krajem 200�. godine). Udio je žena ( 3.021 osoba) u evidentiranom broju povratnika bio

52.3 %. Najviše je bilo povratnika koji su u inozemstvu radili do godine dana, a to su uglavnom sezonski

radnici što su se u SR Njemačkoj bavili poljoprivredom.

Povratak radnika s privremenoga rada u inozemstvu

Tijekom 2005. godine Zavodu se prijavilo ukupno 2.910 povratnika iz drugih država, a od toga broja 1.205

žena. U tablici je prikazan broj evidentiranih povratnika iz inozemstva prema zemljama rada.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

33

Na temelju »Strategije profesionalnog usmjeravanja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje« tijekom 2005.

godine provođen je projekt „Standardi kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja u HZZ-u“. Projekt je

okončan u studenome 2005. godine, a financirala ga je Europska komisija. Svrha je projekta bila unapređenje

kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i selekcije te stvaranje osnove za održavanje željene razine

kvalitete usluga. Definirane su pojedine vrste usluga (informiranje, savjetovanje, selekcija) prema pojedinim

korisnicima, standardizirana metodologija i instrumentarij, ulazni i izlazni dokumenti za svaku vrstu usluga

prema pojedinim skupinama korisnika, identificirani oblici i načini suradnje unutar HZZ-a i prema vanjskim

korisnicima, definirane osnovne primarne i sekundarne kompetencije savjetnika, te utvrđene standardne

operativne procedure. Radna skupina bila je sastavljena od predstavnika područnih i Središnje službe. Tiskan

je priručnik s pripadajućom predloženom dokumentacijom.

Tijekom 2005. godine završena je prva faza projekta „Prilagodba CASCAiD programa profesionalnog

usmjeravanja“, novog instrumenta u elektronskom obliku, temeljenog na samoprocjeni interesa, sposobnosti i

vještina. Projekt se financira iz sredstava programa CARDS. Program omogućuje korisniku, na temelju upitnika

koji popunjava, dobiti savjet o najprimjerenijim izborima zanimanja. Moguće je dobiti uvid u iscrpan opis

zanimanja, obuhvaćajući podatke o načinima obrazovanja, potrebnim znanjima, vještinama i poželjnim

osobinama, te mogućnostima zapošljavanja. Taj se britanski program drži jednim od najboljih programa

profesionalnog usmjeravanja u elektronskom obliku; koriste ga mnoge zemlje EU, Australija, Novi Zeland i

dr. Postupak prilagodbe podrazumijeva izradu opisa zanimanja aktualnih u hrvatskom okruženju. Završetak

projekta planiran je za studeni 2006. godine, kada će biti u funkciji prva verzija programa. Program će

koristiti sve područne službe. Prva verzija programa sadržavat će oko 250 zanimanja. Planira se daljnji rad

na unapređenju programa uvođenjem novih zanimanja i aktualiziranjem postojećih. Za uporabu programa

plaća se jednogodišnja licencija. U projektu sudjeluju i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i

športa te Agencije za strukovno obrazovanje. U postupku prilagodbe sudjeluje i slovenski partner, jer Slovenija

koristi ovaj program nekoliko godina u Centrima za informiranje i profesionalno savjetovanje, te u obrazovnim

institucijama.

Tijekom 2005. Odsjek za profesionalno usmjeravanje i selekciju okončao je prvu fazu rada na projektu

ETF-a „Review of Career Guidance Policies in the Western Balkans“ koji se odnosi na stanje sustava

profesionalnog usmjeravanja u Republici Hrvatskoj. Svrha je bila, na temelju upitnika OECD-a snimiti stanje

u sustavu profesionalnog usmjeravanja na nacionalnoj razini i regionalnim razinama, radi daljnjih prijedloga

o unapređenju cjelokupnoga sustava profesionalnog usmjeravanja u području zapošljavanja i obrazovanja,

sukladno smjernicama EU u području profesionalnog usmjeravanja. Odsjek za profesionalno usmjeravanje

HZZ-a vodio je taj projekt, jer ga je prepoznao ETF i njegov ured u Republici Hrvatskoj – Nacionalni opservatorij

kao ključnog nositelja aktivnosti profesionalnog usmjeravanja u RH. Osim HZZ-a, u projektu su sudjelovali

predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske

solidarnosti, Zavoda za školstvo, Hrvatske zajednice pučkih otvorenih učilišta, Hrvatske gospodarske komore,

Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Saveza samostalnih sindikata RH, Državnog zavoda

za statistiku i Ureda za socijalno partnerstvo.

Profesionalno usmjeravanje i selekcija

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

3�

Na temelju prikupljenih i objedinjenih podataka sastavljeno je detaljno izvješće o ciljevima, funkcijama i

aktivnostima u području profesionalnog usmjeravanja u RH, ulogama dionika, kadrovima, načinima davanja

usluga, financiranju, osiguranju kvalitete, bazama evidencija i dr. U projekt su bile uključene i područne službe

HZZ-a. Izvješće je dostavljeno ETF-u, a nakon obavljene studijske provjere njihovih predstavnika, očekuje se

ocjena stanja s prijedlozima za unapređenje sustava, što će biti dostavljeni Vladi i ovlaštenim ministarstvima.

Predstavnici Odsjeka sudjelovali su i u drugim projektima EFT-a tijekom 2005. godine u području unapređenja

sustava obrazovanja odraslih, te u pripremama za izradu nacionalnih okvira kvalifikacija u području strukovnog

i visokog školstva.

Predstavnici Odsjeka za profesionalno usmjeravanje sudjelovali su u pripremama za početak CARDS 2002

programa: Strukovno obrazovanje i osposobljavanje: Modernizacija i izgradnja institucija, posebno u dijelu

koji se odnosi na potrebu utvrđivanja ključnih kompetencija kao osnove za izradu obrazovnih programa

temeljenih na potrebama tržišta rada.

Odsjek za profesionalno usmjeravanje i selekciju je i u 2005. godini ostvario suradnju s Međunarodnom

organizacijom za školsko i profesionalno usmjeravanje (IAEGV) radi unapređenja kvalitete rada i primjene

preporučenih smjernica rada.

Nastavljen je rad na unapređivanju i obnovi psihodijagnostičkog instrumentarija. U suradnji s „Nakladom

Slap“, nakladničkom kućom za izdavanje psihodijagnostičkog instrumentarija, provedena je standardizacija

novog oblika testova sposobnosti DAT. Savjetnici za profesionalno savjetovanje sudjelovali su u edukaciji za

uporabu nekih novih testova i upitnika.

Postojeći koncept cjeloživotnog učenja, te zalaganje Vlade za uspostavu «društva koje uči», daju posebno

značenje uslugama cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja, čiji su savjetnici tijekom godine intenzivno

surađivali s institucijama i partnerima u području obrazovanja i zapošljavanja.

Profesionalno informiranje, savjetovanje i selekcija – standardne aktivnosti koje se u prvom redu provode u područnim službama HZZ-a

Profesionalno informiranje obuhvaća najširi krug korisnika, kako po dobi, tako i po radnom statusu i obrazovanju.

Dio korisnika zadovoljava svoje potrebe za informacijama posredno preko različitih medija (najčešće pisani

materijal), a dio neposrednim usmenim informiranjem. Središnja služba i područne službe HZZ-a tijekom

2005. godine izdale su tridesetak različitog pisanog informativnog materijala – informativnih letaka, brošura

i slično, ukupne naklade preko 91.000 primjeraka. Značajno je napomenuti da je sve veći broj korisnika koji

koriste tzv. samoinformiranje što im HZZ omogućava preko Centara za profesionalno informiranje, na web

stranicama itd.

Neposrednim (usmenim) profesionalnim informiranjem obuhvaćeno je preko �0.000 korisnika. Od toga je

oko 33.800 osoba informirano u skupinama – održano je oko 1.000 skupnih informiranja. Oko 6.200 osoba

informirano je pojedinačno.

U ukupnom broju neposredno informiranih 32 % čine nezaposlene osobe – tražitelji zaposlenja, a 68 %

učenici osnovnih i srednjih škola te studenti.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

35

Profesionalno savjetovanje, koje se provodi u Odsjecima za profesionalno usmjeravanje, obuhvaća prethodno

utvrđivanje relevantnih karakteristika osobe uporabom psihodijagnostičkog instrumentarija – provodi se

ispitivanje sposobnosti, interesa, motivacije, zdravstvenoga stanja.

Uz prethodno provedeno utvrđivanje psihofizičkoga stanja kandidata ukupno je individualno savjetovano

gotovo 18.000 osoba. Od toga su 33 % bile nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, a 6� % bili su učenici

osnovnih i srednjih škola te studenti.

Pomoć nezaposlenima i tražiteljima posla Odsjek za profesionalno usmjeravanje omogućuje i organiziranjem

skupnih oblika rada. Organizirano je ukupno 1013 radionica «Kako tražiti posao», «Kako se predstaviti

poslodavcu» i «Radionica samoprocjene» u kojima su sudjelovale 6.�2� osobe.

Postupak profesionalne selekcije, koju HZZ obavlja najčešće na zahtjev poslodavca, temeljen je na ispitivanju

relevantnih sposobnosti i osobnih značajka pojedinca i njihovoj usporedbi s utvrđenim kompetencijama

potrebnim za obavljanje određenoga zanimanja. Postupak profesionalne selekcije provodi se i kada je

potrebno odabrati osobe kojima će biti sufinanciran neki od oblika obrazovanja – npr. stručno osposobljavanje,

prekvalifikacija, dokvalifikacija i sl. Ukupno je obavljeno 330 selekcija i njima su obuhvaćene �.0�2 osobe.

Oko �5 % postupaka selekcije odnosilo se na selekciju u funkciji neposrednog zapošljavanja, a oko 25 % na

ostale selekcije – pretežno na izbor nezaposlenih osoba koje će sudjelovati u nekom od oblika obrazovanja.

Osim usluga profesionalnih selekcija, rad s poslodavcima obuhvatio je i ��� usluge informiranja i savjetovanja

u području ljudskih resursa.

Uz navedene aktivnosti, Odsjek za profesionalno usmjeravanje bio je, osim na nacionalnoj razini, uključen i

u aktivnosti pripreme i provedbe projekata Europske komisije na regionalnim i lokalnim razinama; ostvarenje

suradnje sa socijalnim partnerima; sudjelovanje na okruglim stolovima i seminarima o specifičnim skupinama

nezaposlenih osoba – Romi, osobe s invaliditetom, skupine mladih i sl. Također su savjetnici Odsjeka za

profesionalno usmjeravanje sudjelovali u aktivnostima na uspostavljanju regionalne suradnje Mađarska

– Slovenija – Hrvatska. Održavali su interne edukacije savjetnika za zapošljavanje u području savjetovanja

nezaposlenih osoba, javna predavanja, informacije za tisak, radio i TV; kontinuirano je održavana suradnja s

visokoškolskim ustanovama u vezi s Bolonjskim procesom, suradnja sa strukovnim školama u vezi s reformom

strukovnog obrazovanja. Također je provođen stručni i znanstvenoistraživački rad u području profesionalnog

usmjeravanja; ostvarivano je sudjelovanje na međunarodnim i domaćim konferencijama, seminarima i

skupovima, te stalna suradnja s Hrvatskim psihološkim društvom i Hrvatskom psihološkom komorom.

Obrazovanje nezaposlenih

Obrazovanje za zapošljavanje obuhvaća stručno osposobljavanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju te stjecanje

i dopunjavanje znanja i vještina nezaposlenih osoba radi zapošljavanja i zaposlenih osoba radi zadržavanja

zaposlenja.

U protekloj 2005. godini Hrvatski zavod za zapošljavanje je pokretao, organizirao i financirao niz akcija

obrazovanja za nezaposlene radi njihova zapošljavanja. Obrazovne su aktivnosti trajale uglavnom do 3, a

najduže 6 mjeseci. Izvodile su se, kad god je to bilo moguće, po verificiranim programima koji se upisuju u

radnu knjižicu. Uvjet je bio da su nezaposlene osobe bile na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

36

minimalno 30 dana. Ujedno, nezaposlene osobe koje je HZZ upućivao na bilo koji oblik stručnog obrazovanja,

prethodno su u HZZ-u prošle stručni postupak profesionalnog usmjeravanja, da bi njihovo osposobljavanje i

rad bili u skladu s njihovim mogućnostima i sklonostima.

Ukupno je obrazovanjem radi zapošljavanja tijekom 2005. godine obuhvaćeno �9� osoba, od toga:

• 135 osoba (2� %) za nepoznatog poslodavca – isključivo u organizaciji i financiranju HZZ-a;

• 329 osoba (66 %) za nepoznatog poslodavca – unutar lokalnog partnerstva (zajedničko financiranje

organizacija na lokalnoj razini - gradovi, županije i HZZ);

• 33 osobe (� %) uz istodobno zapošljavanje, tj. za poznatog poslodavca (HZZ financira 80 % troškova, a

poslodavac 20 %).

Obrazovne aktivnosti ugovorene tijekom 2005. godine odnosile su se na sljedeće skupine zanimanja:

• ugostiteljska zanimanja i pekari 152

• građevinska zanimanja 100

• zavarivači i brodomonteri 60

• vatrogasci, čuvari i zaštitari 36

• konfekcijski šivači 20

• osobne usluge 18

• osnove korištenja računala (ECDL) 100

• ostala zanimanja 11

Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom i faktorima otežane zapošljivosti

Edukacija savjetnika za rad s osobama s invaliditetom, organizirana unutar projekta CARDS 2001. završena

je u studenom 200�. godine. U siječnju 2005. godine 26 djelatnika, polaznika edukacije za rad s invalidnim

osobama provelo je diseminacijske seminare u 22 područne službe. Seminari su organizirani u dva dana,

s obzirom na organizacijske mogućnosti svake područne službe. Seminarima su bili nazočni svi savjetnici

za posredovanje pri zapošljavanju, savjetnici za profesionalno usmjeravanje te predstavnici pravnih služba.

Sadržaj i način izvođenja seminara rezultat je zajedničke pripreme educiranih djelatnika radi prenošenja znanja

i informacija koje će omogućiti jedinstveni pristup populaciji nezaposlenih osoba s invaliditetom, s naglaskom

na individualizaciji rada i prilagodbi postojećih procesa potrebama nezaposlenih osoba s invaliditetom.

Kako bi se podigla razina kvalitete davanja usluga nezaposlenim osobama s invaliditetom, te omogućilo

realiziranje njihovih prava temeljenih na odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju

osoba s invaliditetom (NN 1�3/02, 33/05) koja se odnose na uključivanje u procese profesionalne rehabilitacije

radi kasnijeg zapošljavanja, provedeno je ažuriranje podataka o nezaposlenim osobama s invaliditetom i

pripremljena je kvalitetnija baza podataka. Navedena baza podataka rezultat je prikupljanja dokumentacije o

invalidnosti, te intenzivnog individualnog rada savjetnika za zapošljavanje sa svakom nezaposlenom osobom

s invaliditetom. U procese prikupljanja podataka i pripreme baze, osim savjetnika za posredovanje pri

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

3�

zapošljavanju, uključivali su se savjetnici za profesionalno usmjeravanje, te pravne službe. Tome je prethodilo

formiranje timova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje nezaposlenih osoba s invaliditetom na razini

svake područne službe.

Provedbom Programa »Šansa i za nas« koji obuhvaća sufinanciranje zapošljavanja osoba s invaliditetom, od

01. ožujka 2002. do 31. kolovoza 2005. godine zaposleno je 338 osoba, od čega su 153 bile žene.

Gledajući po županijama, najveći obuhvat spomenute kategorije nezaposlenih je u:

- Gradu Zagrebu 10� osoba,

- Splitsko-dalmatinskoj i Varaždinskoj županiji �0 osoba,

- Međimurskoj županiji 25 osoba,

- Koprivničko-križevačkoj županiji 20 osoba,

- Krapinsko-zagorskoj 19 osoba,

- Osječko-baranjskoj i Karlovačkoj županiji 13 osoba,

- Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji 12 osoba,

- Šibenskoj-županiji 11 osoba.

Jedna od specifičnosti mjera aktivne politike zapošljavanja jest činjenica da pripadnost jednoj ciljanoj skupini

nije isključiva, što potvrđuju statistički podaci ostalih programa o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Slijedom toga, utvrđeno je da je u navedenom razdoblju provedbe Programa ukupno 231 osoba s invaliditetom

zaposlena pomoću programa namijenjenih ostalim ciljanim skupinama. Najveći broj, i to 1�0 osoba zaposleno

je programom C2 koji se odnosi na sve nezaposlene osobe što su registrirane u evidenciji nezaposlenih u

minimalnom trajanju od trideset dana. Nadalje, �8 osoba je zaposleno programom namijenjenim zapošljavanju

osoba starijih od �5 godina (žene) odnosno 50 godina života (muškarci), dok je manji broj zaposlen pomoću

ostalih programa.

Osobe s invaliditetom se najčešće zapošljavaju u manjim (obiteljskim) obrtima odnosno poduzećima te

zaštitnim radionicama. Tako je najveći broj osoba s invaliditetom, programom „Šansa i za nas“ zaposlen u

poduzeću LADA d.o.o., slijede DES – Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju te URIHO Zagreb.

Unutar projekta „Partnerstvo za zapošljavanje osoba s invaliditetom“, čiji je nositelj Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetništva, radi se na izgradnji mreže podrške nezaposlenim osobama s invaliditetom u procesima

integracije u svijet rada. Kao glavni nositelji aktivnosti prepoznati su Hrvatski zavod za zapošljavanje i Centri

za socijalnu skrb. U projekt su, osim navedenih uključeni svi relevantni sudionici rehabilitacije i zapošljavanja

osoba s invaliditetom (ministarstva, udruge osoba s invaliditetom, obrazovni sustav, poslodavci, sindikati). Pilot

projekt pokrenut je u tri županije: Zagrebačkoj, Karlovačkoj i Osječko–baranjskoj.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

38

Program poticanja zapošljavanja koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u siječnju 2002. godine Hrvatski

zavod za zapošljavanje provodio je do 0�. kolovoza 2005. godine te u ime i za račun Fonda za razvoj i

zapošljavanje sklapao pojedinačne ugovore u provedbi Programa poticanja zapošljavanja. Obveze Zavoda u

provedbi Programa poticanja zapošljavanja bile su stručne i administrativne, te su se u prvom redu odnosile na

odabir kandidata, obradu i ocjenu zahtjeva poslodavaca, a i praćenje realizacije ugovornih obveza. Također

temeljem potpisanih ugovora Hrvatski zavod za zapošljavanje zaprimao je i obrađivao naloge za isplatu, ali

budući da nije obveznik uplate sredstava, prosljeđivao ih je u Fond za razvoj i zapošljavanje.

Sredstva za provedbu Programa bila su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske na poziciji

Fonda za razvoj i zapošljavanje.

Svrha je Programa bila poticati zapošljavanje mladih osoba s visokom stručnom spremom, kraće i kvalitetnije

studiranje, povratak u mjesto prebivališta, stimulirati ostanak mladih u Republici Hrvatskoj, omogućiti stjecanje

primijenjenih znanja i postizanje samostalnosti u zvanjima za koja su se školovali, poticati zapošljavanje

mladih osoba obrtničkih zanimanja, programima obrazovanja uskladiti potrebe tržišta rada za deficitarnim

zanimanjima, te posebice poticati zapošljavanje starijih osoba, osoba s invaliditetom i razvojačenih branitelja

iz Domovinskoga rata.

Program obuhvaća sljedeće potprograme/mjere:

Aktivna politika zapošljavanja

A. S »faksa« na posao

B. Iz učionice u radionicu

C. Učenjem do posla za sve

D. Iskustvom do profita

E. Šansa i za nas

F. Posao za branitelje

Rezultati provedbe programa - mjera

Od početka primjene aktivnih mjera iz navedenoga Programa, tj. od 01. ožujka 2002. do 31. prosinca 2005.

godine potpisano je 5�.609 ugovora o sufinanciranju zapošljavanja i obrazovanja, a samo u 2005. godini

potpisano je 11.015 ugovora ili 19,1 % od ukupnoga broja potpisanih ugovora.

Provedbom Programa zaposlena je ukupno 80.3�1 osoba iz evidencije nezaposlenih, od čega 3�.950 žena ili

��,2 %. Tijekom 2005. godine zaposleno je 1�.�85 osoba, a od toga �.119 žena ili �9,1 %.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

39

Program poticanja zapošljavanja — zaposlene osobe u razdoblju od ožujka 2002. do prosinca 2005. godine

ProgramOd ožujka 2002. do prosinca 2005. 2005.

Ukupno Žene Udio žena Ukupno Žene Udio žena

A — S “faksa” na posao 5.��5 3.66� 63,8 1.08� 698 6�,�

B — Iz učionice u radionicu 1.8�� 611 32,6 252 89 35,3

C — Učenjem do posla za sve: 5�.0�� 29.211 51,2 10.538 5.526 52,�

C1 - Pripravničko stažiranje 6.609 3.331 50,� 1.063 582 5�,�

C2 - Uvođenje u posao 50.�35 25.880 51,3 9.��5 �.9�� 52,2

D - Iskustvom do profita 6.216 3.980 6�,0 1.0�1 �22 6�,�

E - Šansa i za nas 339 153 56,9 �0 32 �5,�

F - Posao za branitelje 9.153 328 3,6 1.��0 52 3,5

Ukupno 80.3�1 3�.950 ��,2 1�.�85 �.119 �9,1

Gledano po županijama, najveći broj zaposlenih osoba bio je u najvećim županijama: Gradu Zagrebu (11.�56

ili 1�,6 %), Splitsko-dalmatinskoj županiji (8.386 ili 10,� %) te Osječko-baranjskoj županiji (�.6�0 ili 9,5 %),

a potom slijedi Varaždinska županija (sa 6.��3 zaposlene osobe ili 8,� %), itd.

Za provedbu navedenih programa tijekom razdoblja primjene od ožujka 2002. do prosinca 2005. godine

isplaćena su ukupna sredstva u iznosu od 991.92�.0�9,�2 kune, i to po godinama kako slijedi:

Godina Isplaæena sredstva

2002. 68.�68.52�,38

2003. 338.105.660,18

200�. 329.188.19�,86

2005. 255.861.�00,00

Ukupno 991. 92�.0�9,�2

Najviše je osoba zaposleno unutar programa C - Učenjem do posla za sve: 5�.0�� ili �1,0 %, a potom slijedi

zapošljavanje unutar programa F – Posao za branitelje (9.153 ili 11,� %), zatim programa D – Iskustvom do

profita (6.216 ili �,8 %), programa A – S faksa na posao (5.��5 ili �,1 %), programa B – Iz učionice u radionicu

(1.8�� ili 2,3 %) te programa E – Šansa i za nas (339 ili 0,� %).

Zapošljavanje osoba po pojedinim programima prikazano je u sljedećoj tablici.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�0

Osvrt na provedbene rezultate

Zbog široko postavljenih kriterija (najmanje 30 dana na evidenciji nezaposlenih, bez obzira na godine,

prethodno radno iskustvo i razinu obrazovanja) Program C2 – »Uvođenje u posao« imao je najveći obuhvat

sufinanciranih osoba, i to: 50.�35 osoba ili 62,� % od ukupno sufinanciranih osoba iz Programa.

Rezultati provedbe i provedbena iskustva iz Programa A - »S faksa na posao«, Programa D – »Iskustvom do

profita« i Programa F – »Posao za branitelje« potvrdili su potrebu postojanja posebnih mjera za mlade osobe

bez radnog iskustva, starije osobe i razvojačene hrvatske branitelje.

Program E - »Šansa i za nas«, zbog nedovoljne senzibilnosti i socijalne osjetljivosti na tržištu rada za osobe

koje nisu konkurente i zbog svojih osobnih karakteristika pripadaju u skupine teško zapošljivih osoba, nije

ostvario veće učinke.

Program B – »Iz učionice u radionicu« je iznimno kvalitetan program jer poslodavci–obrtnici osobama koje su

zaposlili navedenim programom omogućavaju stručno i profesionalno usavršavanje, čime postaju konkurentni

na tržištu rada i stječu uvjete za polaganje majstorskog ispita i ulaska u svijet poduzetništva.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�1

Broj osoba obuhvaćenih Programom poticanja zapošljavanjaod 01. ožujka 2002. do 31. prosinca 2005. godine

ŽupanijaUkupno Program:

Broj Žene Udio žena A B C D E F

Zagrebačka 2.686 1.382 51,5 20� 105 1.880 228 9 260

Krapinsko-zagorska 2.8�1 1.�1� �9,3 �5 �5 2.381 11� 20 203

Sisačko-moslavačka 2.92� 1.�2� �8,� �3 92 2.166 229 � 360

Karlovačka 2.2�1 1.01� ��,8 98 �9 1.�26 182 13 ��3

Varaždinska 6.��3 3.1�8 �6,5 2�1 259 5.�11 266 �0 556

Koprivničko-križevačka 2.��8 9�1 38,� 53 112 1.916 92 20 255

Bjelovarsko-bilogorska 3.��1 1.308 38,0 8� 56 2.��3 18� 0 3�1

Primorsko-goranska 3.2�� 1.609 �9,1 622 �8 1.8�0 3�� 12 �08

Ličko-senjska 1.1�3 61� 52,6 28 � 863 99 0 1�6

Virovitičko-podravska 2.956 1.0�2 35,3 59 �� 2.332 10� 0 �1�

Požeško-slavonska 1.61� 629 39,0 �0 30 1.30� �6 3 158

Brodsko-posavska 2.221 909 �0,9 85 60 1.525 18� 0 36�

Zadarska 1.�6� 90� 51,� 1�5 �� 1.12� 122 � 292

Osječko-baranjska �.6�0 3.�11 �8,� 313 1�1 5.38� �93 13 996

Šibensko-kninska 3.255 1.635 50,2 10� �� 2.39� 262 11 �3�

Vukovarsko-srijemska 3.�90 1.63� �6,8 61 25 2.558 3�5 0 ��1

Splitsko-dalmatinska 8.386 �.20� 50,1 650 103 5.900 �63 �0 930

Istarska 3.221 1.6�� 52,1 259 81 2.�6� 21� 12 185

Dubrovačko-neretvanska 2.3�2 1.013 �3,3 219 �8 1.3�1 1�� 6 551

Međimurska 3.832 1.568 �0,9 99 110 3.135 163 25 300

Grad Zagreb 11.�56 6.161 52,� 2.1�0 2�8 6.918 1.263 10� 1.020

UKUPNO 80.3�1 3�.950 ��,2 5.��5 1.8�� 5�.0�� 6.216 339 9.153

Prilog 4.

Program A. - S »faksa« na posao Program D. - Iskustvom do profita

Program B. - Iz učionice u radionicu Program E. - Šansa i za nas

Program C. - Učenjem do posla za sve Program F. - Posao za branitelje

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�2

Program za Rome Vlade Republike Hrvatske

Akcijskim planom Desetljeće za uključivanje Roma tijekom 2005. godine verificirane su mjere za povećanje

zapošljavanja Romkinja i Roma, i to kako slijedi:

• Stvaranje preduvjeta za osposobljavanje i zapošljavanje Roma u svim gospodarskim granama (osobito

mladih i žena, pripremne radionice za osposobljavanje i samozapošljavanje);

• Stvaranje preduvjeta za uključivanje Roma iznad �5 godina u programe pripreme za zapošljavanje,

procjene preostale radne sposobnosti;

• Stvaranje preduvjeta za uspostavljanje pozitivne klime kod poslodavaca za zapošljavanje Roma;

• Sustavan rad usmjeren ka davanju pomoći pri samozapošljavanju (priprema poslovnih planova, tečajevi

za vođenje posla, sredstva za početak rada).

Da bi se proveo Akcijski plan »Desetljeće za Rome 2005–2015. godine«, Hrvatski je zavod za zapošljavanje

2005. godine provodio niz aktivnosti kojima su bile obuhvaćene nezaposlene osobe romske nacionalnosti, a

čime se nastojalo utjecati na njihovo što brže uključivanje na tržište rada. To su ove aktivnosti:

• Skupno informiranje – sa svrhom informiranja nezaposlenih osoba o stanju na tržištu rada, o uslugama

Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koji im može pomoći pri traženju posla, pravima i obvezama

nezaposlenih osoba evidentiranih u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje te o potrebi aktivnog traženja

posla;

Područna služba Osijek održala je dva skupna informiranja za 30 Roma sa završenom osnovnom školom, radi

pripreme za eventualna stručna osposobljavanja.

• Individualno savjetovanje – stručni savjetnici Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje utvrđuju radni,

stručni i osobni potencijal nezaposlene osobe, pomažu u izradi plana traženja posla, te posreduju pri

zapošljavanju. Kako je većina nezaposlenih osoba romske nacionalnosti bez stečenog zvanja i radnog

iskustva, njihovi profesionalni planovi usmjereni su uglavnom na obrazovne aktivnosti i osposobljavanje

za jednostavna zanimanja;

U Područnoj službi Čakovec, informiranjem odraslih Roma o važnosti značenja vlastita opismenjivanja i

obrazovanja za prvo zanimanje, od 200 informiranih nezaposlenih osoba bez završene osnovne škole, 100

ih je trenutačno uključeno u proces obrazovanja, 20 osoba sa završenom OŠ informirano je i motivirano za

nastavak obrazovanja radi stjecanja prvog zvanja, a 2 su osobe sudjelovale u programu osposobljavanja za

zapošljavanje.

• Uključivanje u aktivnosti profesionalnog usmjeravanja (rad s učenicima osmih razreda osnovnih škola,

pomoć pri izboru programa za upis u srednje škole, procjena preostale radne sposobnosti osoba s

faktorima otežanog zapošljavanja u suradnji s Medicinom rada i Centrom za socijalnu skrb);

Područna služba Čakovec sudjelovala je u uključivanju svih romskih učenika osmih razreda u aktivnost

profesionalnog usmjeravanja, pa je 20 učenika godine 2005. dobilo preporuke Odsjeka profesionalnog

usmjeravanja, kojima su ostvarili prednost pri upisu u srednje škole.

• Uključivanje u završavanje osnovnoškolskog obrazovanja (unutar projekta «Hrvatska pismenost - put

do poželjne budućnosti», Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa);

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�31 Zakon o radu (Narodne novine, broj 38/95, 5�/95-ispr., 65/95-ispr., 1�/01, 82/01, 11�/03 i 1�2/03-ispr. )

Područna služba Osijek uputila je 23 osobe romske nacionalnosti na školovanje radi završavanja osnovne

škole.

• Info-seminari:

1. Prezentacija akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005-2015. godine – područje

zapošljavanja

2. Opismenjivanje – prezentacija projekta «Hrvatska pismenost – put do poželjne budućnosti»

• Radionice pod nazivom:

3. Metode samoprocjene

�. Kako tražiti posao – napisati životopis i molbu

5. Kako se pripremiti za razgovor s poslodavcem

Radi učinkovitog provođenja navedenih aktivnosti, uspostavljeni su kontakti s udrugama Roma, Pučkim

otvorenim učilištem, poslodavcima, a i predstavnicima gradskih uprava, jedinicama lokalne uprave i

samouprave, te centrima za socijalnu skrb.

Program zbrinjavanja viška radnika

Sukladno Zakonu o radu1, program zbrinjavanja viška radnika dužan je izraditi poslodavac koji u razdoblju

od 90 dana namjerava otkazati najmanje 20 ugovora o radu zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih

razloga. Pri izradi programa poslodavac se dužan savjetovati s radničkim vijećem i ovlaštenom službom

zapošljavanja.

Donošenje programa zbrinjavanja viška radnika posebna je mjera kojom se od radnika nastoje otkloniti ili

umanjiti štetne posljedice otkaza ugovora o radu. Naime, veći broj otkaza danih u isto ili razmjerno kratko

vrijeme ima bitno drukčije socijalne, gospodarske i druge posljedice, nego pojedinačni otkaz. Hrvatski zavod

za zapošljavanje aktivno sudjeluje u rješavanju nastalog problema.

Područne službe Zavoda, prije donošenja programa zbrinjavanja viška radnika, provode postupak savjetovanja

s poslodavcem, koji obuhvaća informiranje poslodavca o zakonskim obvezama, mogućnostima zapošljavanja

radnika što su višak, funkciji posredovanja, primjeni mjera aktivne politike u zapošljavanju, mogućnostima

samozapošljavanja i drugo.

Zavod već u postupku savjetovanja radnicima koji su višak i kojima prijeti otkaz nastoji pomoći svojim

aktivnostima tako da još tijekom otkaznog roka posreduje pri zapošljavanju radnika za drugo radno mjesto,

upućuje ih na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju, bilo za ostanak na drugom radnom mjestu u istom poduzeću

ili pripremu za posao izvan matičnog poduzeća i drugo.

U provedbi navedenih aktivnosti pri zbrinjavanju viška radnika, Zavod se susreće s nizom problema objektivne

prirode, od kojih je na prvom mjestu nedostatak novih radnih mjesta, kako kod istog tako i kod drugog

poslodavca, te psihofizičko stanje osoba što su obuhvaćene programima.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

��

Krajnji je cilj navedenih aktivnosti pomoć osobama kojima prijeti nezaposlenost pri njihovu bržem zapošljavanju,

vraćanje što više pojedinaca u svijet rada i sprečavanje dugotrajne nezaposlenosti.

Programi zbrinjavanja viška radnika zastupljeni su u svim djelatnostima, kao što su tekstilna industrija,

građevinarstvo, prehrambena industrija, ugostiteljstvo, i dr.

Najčešći su razlozi pojave viška radnika privatizacija, restrukturiranje poduzeća, promjena proizvodnoga

programa, uvođenje novih tehnologija, nesposobnost prilagodbe zahtjevima tržišta.

Struktura radnika koji se pojavljuju kao višak pokazuje da su to osobe za kojima skoro da i ne postoji potreba

na tržištu rada, kategorije što se vrlo teško mogu zaposliti, među kojima su žene, starije i invalidne osobe.

Tijekom 2005. godine područne službe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaprimile su 3� Programa

zbrinjavanja viška radnika, a kojima su bile obuhvaćene 2.893 osobe. U usporedbi s 200�. godinom smanjio se

broj zaprimljenih programa (za 30 ili ��,8 %) i broj osoba obuhvaćenih programima (za 1.568 ili 35,3 %).

Broj zaprimljenih programa i osoba obuhvaćenih Programom zbrinjavanja viška radnika u 2004. i 2005. godini

Godina Broj programa Broj obuhvaæenih osoba

200�. 6� �.��3

2005. 3� 2.8�5

Indeks 2005/200�. 55,2 6�,�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�5

Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti (»Narodne novine« br. 32/2002, 86/2002, 11�/2003. i 151/2003) sastoje se od prava na: novčanu

naknadu, mirovinsko osiguranje, novčanu pomoć i naknadu troškova tijekom obrazovanja te jednokratnu

novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova.

Novčana naknada

Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima

9 mjeseci rada u posljednja 2� mjeseca. Od toga je izuzeta žena kojoj je prestao radni odnos, a ima dijete koje

nije navršilo godinu dana života.

Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora se u roku od 30 dana od prestanka

radnog odnosa, prestanka bolovanja, odnosno porodiljskog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, prijaviti

ovlaštenoj službi za zapošljavanje te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade.

Pravo na novčanu naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili

sporazumom.

Nezaposlena osoba, ovisno o ukupnom vremenu provedenom na radu, ostvaruje pravo na novčanu naknadu

u razdoblju od �8 do 390 dana. Iznimka je od ovog pravila žena koja je provela na radu 30 godina, odnosno

muškarac što je proveo na radu 35 godina, a koji imaju pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja,

odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na tu naknadu. Međutim, u

razdoblju od 2002. do 200�. godine povećava se za ove osobe vrijeme provedeno na radu za jednu godinu,

pa je tako u 2005. godini vrijeme provedeno na radu za muškarca bilo 33 godine, a za ženu 28 godina, a u

200�. godini bit će za muškarca 35 godina, a za ženu 30 godina.

Nakon što istekne vrijeme za primanje novčane naknade, pravo na tu naknadu može se produžiti tijekom

bolesti najduže tri mjeseca, odnosno za vrijeme trudnoće i nakon poroda za razdoblje do godinu dana života

djeteta.

Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u

jednokratnom iznosu. Uvjeti i način isplate utvrđeni su Odlukom o isplati novčane naknade u jednokratnom

iznosu2. Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti za otvaranje obrta odnosno

samostalne djelatnosti, a i za zapošljavanje u trgovačkom društvu u kojem nezaposlena osoba ima udio koji

nije većinski.

Visina novčane naknade utvrđuje se prema prosječnoj plaći umanjenoj za obvezne doprinose, ostvarenoj u

punom radnom vremenu u posljednja tri mjeseca provedena na radu. Novčana naknada ne može biti niža od

20 % iznosa prosječne plaće isplaćene u gospodarstvu Republike Hrvatske prema posljednjem objavljenom

podatku, niti viša od iznosa koji utvrdi svojom odlukom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra

ovlaštenog za rad uz prethodno mišljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća i ministra mjerodavnog za financije.

Najniži iznos novčane naknade bio je od 8�5,20 do 88�,20 kuna, dok je najviši iznos novčane naknade bio

1.000,00 kuna.

Prava tijekom nezaposlenosti

2 Narodne novine, broj 92/2003.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�6

Pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti ostvarivao je i nezaposleni hrvatski branitelj kojem je, prema

Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji3, tijekom 2001. i 2002.

godine priznato pravo po toj osnovi. Pravo na novčanu naknadu po osnovi svojstva hrvatskog branitelja trajalo

je, ovisno o ukupnom vremenu provedenome u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, od 10� do �68 dana,

pa je i tijekom 2005. godine isplaćivana novčana naknada nezaposlenim hrvatskim braniteljima koji to pravo

nisu iskoristili u cijelosti. Godine 2005. takovu je novčanu naknadu dobio �1 korisnik.

Za dodjelu novčane naknade u 2005. godini podnesena su 89.96� zahtjeva, od kojih je 86.099 riješen

pozitivno. Nakon isteka novčane naknade podneseno je 12.539 zahtjeva za produženje naknade, od kojih je

12.�29 riješeno pozitivno. Na rješenje o novčanoj naknadi podnesene su 28� žalbe, od kojih je 12 riješeno

pozitivno. U 2005. godini podnesena je i 51 tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske.

U 2005. godini podnijeta su 963 zahtjeva za isplatu novčane naknade u jednokratnom iznosu, od kojih je �81

pozitivno riješeno.

Jednokratni dodatak

Nezaposlenoj osobi kojoj je radni odnos prestao zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza pripada

uz utvrđenu visinu novčane naknade i pravo na jednokratni dodatak u iznosu dvije, četiri ili šest najviših

mjesečnih novčanih naknada ako je provela na radu kod posljednjeg poslodavca 20 i više, 25 i više, odnosno

30 i više godina.

Za ostvarivanje tog prava u 2005. godini podnesena su �.252 zahtjeva, te su 3.962 zahtjeva pozitivno

riješena.

Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama

Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je kada se nezaposlena

osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih. U 2005. godini doneseno je 1�.151 prvostupanjsko rješenje

o brisanju osoba iz evidencije nezaposlenih. Na rješenja o brisanju podneseno je 15� žalba, od kojih je 11

pozitivno riješeno. Podneseno je i 5 tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske.

Ostvarivanje prava iz nezaposlenosti temeljem rada u inozemstvu

Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je da hrvatski

državljanin koji je bio zaposlen u inozemstvu ostvaruje pravo na novčanu naknadu tijekom nezaposlenosti u

skladu s odredbama međunarodnog ugovora.

Hrvatski državljanin što je radio u državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor kojim su

regulirana prava tijekom nezaposlenosti, odnosno u državi u kojoj nije bio osiguran za slučaj nezaposlenosti,

može ostvariti novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona ako je doprinos za zapošljavanje plaćao

Zavodu tijekom najmanje 9 mjeseci u posljednja 2� mjeseca prije prestanka zaposlenja u inozemstvu.

Hrvatski zavod za zapošljavanje pri utvrđivanju prava iz nezaposlenosti primjenjuje i ugovore o socijalnom

osiguranju koje je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama.

Ugovori o socijalnom osiguranju što vrijede i koji sadrže odredbe o nezaposlenosti sklopljeni su s Republikom

Austrijom, Kraljevinom Nizozemskom, Češkom Republikom, Bosnom i Hercegovinom, Republikom 3 Narodne novine, broj 9�/2001.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

��

Makedonijom, Slovačkom Republikom, Republikom Slovenijom, Velikim Vojvodstvom Luksemburgom,

SR Jugoslavijom (Srbijom i Crnom Gorom), Republikom Bugarskom, Republikom Italijom, Republikom

Mađarskom i Kraljevinom Belgijom.

Temeljem točke III. Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, u Republici Hrvatskoj

primjenjuje se Sporazum o osiguranju u slučaju nezaposlenosti, sklopljen između bivše SFRJ i SR Njemačke.

Njime se regulira materijalno-pravna zaštita djelatnika koji su ostali bez posla u SR Njemačkoj, a potom se

vratili u Republiku Hrvatsku. To je jedini sporazum temeljem kojega nezaposlena osoba što je prestala raditi u

inozemstvu može, ako ispunjava uvjete propisane Sporazumom i Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju

i pravima za vrijeme nezaposlenosti, ostvariti pravo na naknadu tijekom nezaposlenosti, a da joj radni odnos

nije prestao u RH. Sporazumom je reguliran povrat isplaćene novčane naknade i Republika Hrvatska dva puta

na godinu postavlja zahtjev SR Njemačkoj za povrat. U 2005. godini postavljena su 3� takva zahtjeva.

Prema ugovorima o socijalnom osiguranju sklopljenim s drugim državama zbrajaju se samo razdoblja

osiguranja za stjecanje davanja za slučaj nezaposlenosti, i to pod uvjetom da je nezaposlenoj osobi radni

odnos prestao u RH i da je u RH prije podnošenja zahtjeva određeno razdoblje bila zaposlena, odnosno

osigurana za slučaj nezaposlenosti (npr. prema Ugovoru s Republikom Slovenijom 9 mjeseci radnog odnosa

u posljednjih 12 mjeseci, prema Ugovoru s Republikom Austrijom 26 tjedana osiguranja u posljednjih 12

mjeseci) .

Osim uvjeta navedenih u ugovorima, nezaposlena osoba mora ispunjavati i uvjete navedene u Zakonu o

posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja

Pravo na novčanu pomoć u visini najniže novčane naknade ima nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na

obrazovanje.

Nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na obrazovanje ima pravo na naknadu troškova prijevoza tijekom

toga obrazovanja u visini stvarnih troškova prijevoza sredstvima javnoga prijevoza, stvarnih troškova za

obvezne udžbenike, troškova prehrane i troškova propisane zaštitne odjeće, obuće i drugih pomagala.

Novčanu pomoć radi obrazovanja u 200�. godini koristilo je 338 osoba.

Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova

Nezaposlena osoba kojoj Zavod ne može osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili

posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć, te

na naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, bračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta

zaposlenja. Uvjeti za korištenje ovoga prava utvrđeni su Odlukom o jednokratnoj novčanoj pomoći i naknadi

putnih i selidbenih troškova�.

U 200�. godini pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova koristilo je 3.868 osoba, dok je jednokratnu

novčanu pomoć ostvarilo 66 osoba.

� Narodne novine, broj 92/2002.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�8

Nezaposlene osobe – korisnici prava iz materijalnog osiguranja u 2004. i 2005. godini

Godišnji prosjek Ukupni broj

Godina NN - ukupno

NN - hrvatski branitelji

Mirovinsko osiguranje

Jednokratni dodatak

Isplata NN u jednokratnom

iznosu

200�. �0.�6� 160 80 �.880 �28

2005. �2.801 �1 5� 3.962 �81

Indeks 2005/200�. 103,3 ��,1 6�,5 81,2 10�,3

Mirovinsko osiguranje

Pravo na mirovinsko osiguranje prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti ima nezaposlena osoba što je ostvarila novčanu naknadu i koja ima godine života, a nedostaje

joj najviše 5 godina mirovinskog staža do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu.

Pravo na mirovinsko osiguranje ima i nezaposlena žena koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima dijete

koje nije navršilo godinu dana života. To pravo ima do godinu dana života djeteta.

Dakle, godine 2005. u Zavodu je bio evidentiran prosječno mjesečno �2.801 korisnik novčane naknade, tj.

23,6 % od ukupnoga broja nezaposlenih (3,3 % više nego 200�), od kojih je samo �1 osoba bila hrvatski

branitelj. Istodobno, korisnika mirovinskoga osiguranja evidentirano je prosječno mjesečno 5�, što je za 26

osoba manje nego u 200�. godini.

U sljedećoj tablici dajemo pregled broja korisnika prava iz materijalnog osiguranja tijekom nezaposlenosti u

200�. i 2005. godini.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�9

PROGRAMI CARDS

Projekt »Restrukturiranje tržišta rada« - CARDS 2001.

Vrijednost projekta iznosila je 3.000.000 eura. Svrha je projekta bila institucionalni razvoj Hrvatskoga zavoda

za zapošljavanje (HZZ), davanje usluga zbrinjavanja tehnološkog viška u poduzećima u restrukturiranju, a i

testiranje njihova učinka.

Tehnička pomoć pri provođenju projekta koji je trajao dvije godine završila je, prema ugovoru, 31. siječnja

2005. godine. Projekt se sastojao od 5 komponenta:

• pregled metoda prikupljanja informacija o stanju na tržištu rada,

• izrada metodologije za kvalitativnu anketu o stanju na tržištu rada,

• razvoj instrumenata za profesionalno usmjeravanje i s time povezanih informacija o obrazovanju,

• proširenje informatizacije Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje,

• uspostava Fonda za zbrinjavanje tehnološkog viška i Centara za potporu poslovnim promjenama

(CPPP) za davanje usluga zbrinjavanja tehnološkog viška u poduzećima koja prolaze kroz razdoblje

restrukturiranja.

Ostvareni rezultati:

• napravljen je pregled instrumenata i metoda prikupljanja informacija o tržištu rada koje koristi Hrvatski

zavod za zapošljavanje;

• izrađena je metodologija za kvalitativnu anketu o stanju na tržištu rada, te je provedeno pilot istraživanje

na uzorku od 2.000 poslodavaca iz zagrebačke, riječke, osječke i zadarske regije;

• izrađena je strategija razvoja profesionalne orijentacije i održan trening 12 savjetnika iz Odjela

osposobljenih za prenošenje vještina na osobe iz školskog sustava HZZ vezanih uz informiranje učenika

o njihovim mogućnostima na tržištu rada;

• educirani su savjetnici unutar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje koji će raditi isključivo s osobama s

invalidnošću i osobama s ostalim faktorima otežane zapošljivosti;

• nabavljena je informatička oprema za HZZ i rad Centara za potporu poslovnim promjenama;

• organiziran je seminar sa sindikatima, vezano uz restrukturiranje poduzeća i koncept rada CPPP-a;

• otvoreni su Centri za potporu poslovnim promjenama u poduzećima «Luka» Rijeka, «RIO» Rijeka,

«Lumik» Rijeka, «Belje» Osijek, te u Ministarstvu obrane RH tri centra u Zagrebu, Osijeku i Splitu.

Osnovna svrha uspostavljanja Centara za potporu poslovnim promjenama je davanje usluga radnicima

poduzeća koja se nalaze u procesu restrukturiranja, tj. davanje potpore i pomoći u njihovu ponovnom

zapošljavanju, odnosno samozapošljavanju podizanjem razine njihove zapošljivosti. Projekt se provodio od

23. travnja 200�. do 30. studenog 2005. godine, do kada su bila dostupna sredstva financiranja. U radu

centara sudjelovali su posebno educirani savjetnici HZZ-a i posebno educirane osobe iz poduzeća u kojima

su ti centri uspostavljeni.

Projekti s potporom međunarodne zajednice

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

50

U tu svrhu provodila su se tri programa, sa sljedećom realizacijom:

• Program P1 - sufinanciranje zapošljavanja: sklopljeno �8 ugovora za 83 osobe, za što je utrošena

�56.061,50 kuna (102.365,�3 eura);

• Program P2 - sufinanciranje osposobljavanja: sklopljeno 13 ugovora za 100 osoba i utrošena 603.��1,00

kuna (81.555,�8 eura);

• Program P3 - sufinanciranje samozapošljavanja: sklopljena su 2� ugovora za 2� osobe, s utrošenim

sredstvima od 191.1�5,52 kuna (25.860,2� eura).

Projekt »Lokalna partnerstva za zapošljavanje« - CARDS 2002.

Vrijednost projekta iznosi 893.60� eura. Svrha je projekta povećati usklađenost strukovnog obrazovanja s

trenutačnim i prognoziranim potrebama tržišta rada te značajno smanjenje nezaposlenosti. Od programa

se očekuje sljedeće: na razini županije unaprijediti spoznaje o tržištu rada, osnažiti razvoj ljudskih resursa,

smanjiti stopu nezaposlenosti, unaprijediti spoznaje o principima, mehanizmima, pravilima i postupcima

Europskoga socijalnog fonda.

Projekt se provodi u četiri županije u Hrvatskoj koje imaju izrađene Regionalne operativne programe

(Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka, Zadarska i Šibensko-kninska županija).

Provedba projekta započela je u listopadu 200�. i trajat će 18 mjeseci, a sam se projekt sastoji od sljedećih

komponenta:

• identifikacije lokalnih partnera i prikupljanja informacija,

• izrade strategije razvoja ljudskih resursa,

• izrade projekta lokalnog partnerstva,

• provedbe projekta lokalnog partnerstva,

• diseminacije rezultata.

Tijekom 200�. godine inozemni konzultanti smješteni su u četiri područne službe (Vukovar, Sisak, Zadar i

Šibenik), projekt je prikazan potencijalnim partnerima u sve četiri županije i izrađeno je početno izvješće o

projektu.

Aktivnosti i rezultati ostvareni u 2005. godini:

• konstituiran je Upravljački odbor projekta i održane sjednice odbora,

• projekt je predstavljen široj javnosti na svečanoj prezentaciji projekta,

• izrađena je internet stranica projekta unutar web site HZZ-a (www.hzz.hr) na kojoj se mogu naći sve važne informacije o projektu i njegovoj provedbi,

• izrađene su analize lokalnih tržišta rada na temelju provedenih empirijskih istraživanja,

• izrađene su strategije razvoja ljudskih resursa i zapošljavanja za pojedine županije uključene u

projekt,

• izrađena su 3 monitoring izvješća o provedbi projekta za Ministarstvo vanjskih poslova i europskih

integracija.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

51

Projekt »Decentralizacija i restrukturiranje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje«

- CARDS 2003.

Vrijednost projekta je 500.000 eura. Svrha i ciljevi projekta su ojačati regionalnu i lokalnu sposobnost

Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje unapređivanjem vještina, tehnološkog znanja i iskustva potrebnog za

decentralizirano djelovanje HZZ-a, što će imati učinak na izravnije uključivanje u lokalne razvojne potrebe i

inicijative. Decentralizacija HZZ-a dio je dugoročne strategije koja će se provesti nakon što se standardizira

poslovno djelovanje HZZ-a, te tehnički podrži informacijskom tehnologijom.

Predviđeno je da projekt započne u svibnju 2005. godine, međutim, početak projekta pomaknut je na 2006.

godinu. Trajanje projekta je 18 mjeseci.

Projekt »Lokalna partnerstva za zapošljavanje - Faza 2« - CARDS 2004.

Vrijednost projekta je 850.000 eura. Ciljevi su projekta isti kao za projekt CARDS 2002, tako da je projekt

proširen na daljnje četiri županije: Ličko-senjska, Karlovačka, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija.

Projekt je započeo �. studenog 2005. godine, a njegova provedba trajat će 18 mjeseci.

Aktivnosti provedene u 2005. godini:

• održana je prezentacija projekta u Središnjoj službi HZZ-a, te u županijama u kojima se projekt

provodi;

• inozemni konzultanti smješteni su u � područne službe HZZ-a (Karlovac, Gospić, Požega i Slavonski Brod);

• pokrenuta je inicijativa za povezivanje provedbe projekata Regionalnih operativnih programa i Lokalnih

partnerstava za zapošljavanje.

PROGRAMI PHARE

PHARE 2005 »Aktivne mjere za zapošljavanje skupina kojima prijeti socijalna isključenost«

Vrijednost projekta je 2.250.000 eura. Sveobuhvatni je cilj ovog projekta ojačati ekonomsku i socijalnu

koheziju najosjetljivijih skupina u hrvatskome društvu tako da se poveća razina njihove zapošljivosti. Također

će se ojačati sposobnost različitih sudionika na hrvatskome tržištu rada u provođenju mjera aktivne politike

zapošljavanja namijenjene skupinama kojima prijeti socijalna isključenost. Time će se olakšati pristup

tržištu rada nezaposlenim osobama kojima prijeti socijalna isključenost korištenjem mjera aktivne politike

zapošljavanja kreiranih upravo prema njihovim potrebama.

Od ovog se projekta očekuju sljedeći rezultati:

• temeljita evaluacija dosadašnjih mjera za poticanje zapošljavanja;

• osmišljavanje nove palete mjera što će uključiti one stare mjere koje su nakon evaluacije ocijenjene kao

učinkovite i nove mjere;

• veća stručna spremnost zaposlenih u HZZ pri kreiranju i provođenju aktivne politike zapošljavanja;

• povećana razina zapošljivosti skupina kojima prijeti socijalna isključenost.

Tijekom 2005. godine izrađen je sažetak projekta, opis poslova i upute za ponuditelje.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

52

PHARE 2006 »Unapređenje informacijskog sustava za osiguranje podrške pružanju usluga, analizama i obavljanju poslovnih procesa Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje«

Glavni je cilj projekta unaprijediti osnovne funkcije Hrvatskoga zavod za zapošljavanje i tako ga pripremiti

za što uspješniju integraciju u tržište rada Europske unije. Svrha je projekta povećati učinkovitost prilikom

provođenja poslovnih procesa radi poboljšanja kvalitete usluga koje HZZ daje svojim klijentima. Projekt je

vrijedan 2.630.000 eura, a predviđeno je da njegova provedba traje dvije godine.

Projekt se trenutačno nalazi u fazi sastavljanja projektne dokumentacije. Do sada je izrađena logička matrica

i sažetak projekta (Project Fiche) koji je poslan Europskoj komisiji.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

53

Ustroj i djelovanje HZZ-a

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

5�

Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) javna je ustanova od osobitoga značenja za Republiku Hrvatsku,

njezine građane, poslovne subjekte i institucije. Evo koje su temeljne zadaće Zavoda:

• posredovanje pri zapošljavanju osoba koje traže posao u zemlji i inozemstvu;

• materijalno-pravna zaštita nezaposlenih osoba tijekom nezaposlenosti;

• profesionalno savjetovanje nezaposlenih i drugih osoba pri odabiru posla i zanimanja;

• organiziranje stručnog obrazovanja, usavršavanja, prekvalifikacije;

• praćenje i analiziranje stanja na tržištu rada i obavještavanje javnosti o tome;

• poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja uz primjenu mjera aktivne politike zapošljavanja.

Tko su naši korisnici?

Naši su korisnici:

• Poslodavci – poduzeća (trgovačka društva), obrtnici, poduzetnici, zadruge i drugo;

• Nezaposleni – osobe koje aktivno traže posao, raspoložive su za rad i radom ne zarađuju više od

najvišeg iznosa novčane naknade te koriste prava što proizlaze iz statusa nezaposlenosti;

• Tražitelji zaposlenja – osobe prijavljene Zavodu i koje traže posao, ali nisu korisnici prava na temelju

nezaposlenosti, a mogu biti i zaposleni, studenti i druge osobe;

• Učenici, studenti i ostali - Zavod je otvoren za sve osobe kojima su potrebne informacije o zapošljavanju

i tržištu rada.

Koje usluge nudimo poslodavcima?

Evo, ponajprije, nekoliko rečenica o uslugama koje nudimo poslodavcima.

• uvidom u najopsežniju bazu podataka o nezaposlenima i tražiteljima zaposlenja, posredujemo pri

izboru kandidata koji svojim osobinama najviše odgovaraju potrebama poslodavaca;

• besplatno oglašavamo potrebe za radnicima (stranice na internetu, bilteni, oglasna mjesta u područnim

službama i ispostavama);

• nudimo timsku (psihološku, medicinsku, pedagošku) procjenu karakteristika kandidata s obzirom na

zahtjeve pojedinih konkretnih poslova i radnih mjesta;

• provodimo postupak odabira (predselekcija, selekcija) i upućivanje poslodavcima dogovorenoga broja

kandidata za pojedine poslove;

• operativno dajemo financijsku podršku novom zapošljavanju ili obrazovanju uz pomoć programa

poticanja zapošljavanja;

• osiguravamo pravnu pomoć s područja zapošljavanja te stručnu i organizacijsku pomoć u procesu

restrukturiranja i zbrinjavanja viška radnika;

• uz sporazumni (ugovorni) odnos omogućujemo poslodavcima ostvarivanje navedenih i drugih usluga

bez prevelikog administriranja.

Temeljne zadaæe Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

55

Što nudimo nezaposlenima i tražiteljima zaposlenja?

• Nudimo informacije o slobodnim radnim mjestima iz više izvora, o ponudi na tržištu rada, o gospodarskim

kretanjima u pojedinim hrvatskim regijama, uspješnim poduzetnicima i drugom;

• Zatim usluge tzv. info-pulta (mjesto za redovita javljanja, administrativne poslove, određivanje termina

za pojedinačno savjetovanje i skupno informiranje, pravni savjeti…);

• Individualno savjetovanje – pomoć u procjeni radnog, stručnog i osobnog potencijala, pomoć u izradi

plana traženja posla i zapošljavanja, posredovanje za ciljana radna mjesta, povratno informiranje o

poduzetim aktivnostima i rezultatima;

• Provodimo skupno informiranje o stanju na tržištu rada konkretne regije (struktura nezaposlenosti,

tražena i manje tražena zanimanja), zatim o uslugama Zavoda koji može pomoći pri traženju posla

i zapošljavanju te o pravima i obvezama na temelju zakona i propisa. Ističemo i važnost osobnoga

zalaganja u traženju posla;

• Organiziramo različite radionice za stjecanje znanja i vještina za što uspješnije snalaženje na tržištu

rada, a i prigode za razmjenu iskustva u traženju posla neformalnim oblicima rada i druženja;

• Na temelju zakona i drugih propisa osiguravamo materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih osoba

(novčana naknada i neki drugi oblici pomoći);

• Provodimo profesionalnu orijentaciju – pomoć u dodatnoj (samo)procjeni osobnih mogućnosti i

karakteristika, pomoć pri eventualnom odabiru programa obrazovanja i osposobljavanja, utvrđivanje

preostale radne sposobnosti, procjena radnog potencijala za konkretno radno mjesto.

To bi, eto, u kratkim crtama bio prikaz temeljnih zadaća i funkcija Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Opširnije se o mnogima od njih govori u drugim prilozima ovoga godišnjaka.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

56

Hrvatski zavod za zapošljavanje ustrojen je Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za

vrijeme nezaposlenosti5 kao javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske na koji se primjenjuju propisi o

ustanovama.

Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u sljedećim ustrojstvenim jedinicama:

• Središnjoj službi

• područnim službama s ispostavama

Zavodom upravlja Upravno vijeće Zavoda što se sastoji od predstavnika sindikata, predstavnika poslodavaca i

predstavnika Vlade, a koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.

Voditelj Zavoda je ravnatelj koji predstavlja i zastupa Zavod.

Utvrđenu politiku rada, metode i tehniku Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u praksi provode područne

službe koje na terenu u izravnim kontaktima s nezaposlenim osobama, poslodavcima i drugim zainteresiranim

organizacijama ostvaruju ciljeve poslovanja Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Unutar Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje organizirane su 22 područne službe koje u svom sastavu imaju

ispostave, čime je postignuta prisutnost Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na području cijele Hrvatske.

Teritorijalni raspored područnih služba i ispostava utvrđen je Pravilnikom o unutarnjem ustroju i sistematizaciji

radnih mjesta s koeficijentom složenosti poslova u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje te odlukom Upravnog

vijeća Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.

Mezoorganizacijsku razinu u Središnjoj službi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje čine: Ured ravnatelja,

Sektor posredovanja, pripreme za zapošljavanje i mjera aktivne politike, Sektor pravnih, kadrovskih i općih

poslova te Sektor financija i računovodstva. Unutar Ureda ravnatelja i svakog sektora postoje odjeli. Svakim

sektorom rukovodi pomoćnik ravnatelja.

Područne su službe različito ustrojene ovisno o području koje pokrivaju i opsegu poslovanja. Tako u područnim

službama Zagreb, Split, Osijek i Rijeka postoje: odjel za posredovanje i pripremu za zapošljavanje unutar čega

je ustrojen odsjek za posredovanje i pripremu za zapošljavanje, odsjek aktivne politike zapošljavanja te odsjek

profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja, odjel za analitiku i statistiku, odjel za informatiku, odjel pravnih,

kadrovskih i općih poslova unutar kojeg je ustrojen odsjek za materijalno-pravnu zaštitu te odsjek pravnih,

kadrovskih i općih poslove, odjel financija i računovodstva te ispostave.

Radom područnih služba rukovode pročelnici.

Ostale područne službe u svom sastavu također imaju odjel za posredovanje i pripremu za zapošljavanje

unutar čega je ustrojen odsjek aktivne politike zapošljavanja te odsjek profesionalnog usmjeravanja i

obrazovanja, odjel za analitiku, statistiku i informatiku, odjel pravnih, kadrovskih i općih poslova, odjel

financija i računovodstva i ispostave.

Rad tih područnih služba organizira, usklađuje i nadzire pročelnik.

Ustroj i upravljanje

5 Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine br.32/02)

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

5�

Zaposlenici HZZ-a prema stručnoj spremi

31. prosinca 2005.

50�5�0353025201510

50

VSS SSS VŠS NKV KV/VKV

U Hrvatskome zavodu za zapošljavanje na dan 31. prosinca 2005. godine bilo je zaposleno ukupno 1.189

zaposlenika.

Najveći broj zaposlenika imaju područne službe Zagreb (1�5), Split (13�), Rijeka (81) i Osijek (8�), tako da je

�0,1 % od ukupnoga broja zaposlenika Zavoda zaposleno u navedenim službama.

Visoku stručnu spremu ima 565 zaposlenika (��,5 %), višu stručnu spremu 21� (18,2 %), a srednju stručnu

spremu 33� (28,1 %). VKV ili KV ima 13 zaposlenika (1,1 %), a 61 zaposlenik (5,1 %) NKV ili PKV spremu.

Zaposlenici s visokom stručnom spremom čine relativnu većinu zaposlenih u Zavodu, a zajedno sa

zaposlenicima više stručne spreme i apsolutnu većinu (65,� %).

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

58

Osnovni prihodi za financiranje aktivnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u 2005. godini ostvareni su

iz Državnoga proračuna, jer se od 1. siječnja 2002. sredstva obveznika uplate doprinosa za zapošljavanje

uplaćuju na jedinstveni račun Državne riznice.

Prihodi iz Državnog proračuna planirani su u iznosu od 989.909.186 kuna, a ostvareni u iznosu od 98�.3�9.�8�

kune, odnosno 100 % u usporedbi s planiranim.

Prihodi iz Državnog proračuna čine 9�,� % od ukupnih prihoda i primitaka Zavoda, a namijenjeni su za

isplatu novčanih naknada nezaposlenim osobama s doprinosom za mirovinsko osiguranje i za ostale izdatke

materijalno-pravne zaštite nezaposlenih u iznosu od 889.�20.0�� kune, za financiranje rashoda profesionalnog

usmjeravanja, informiranja i rehabilitacije u iznosu od 1.82�.303 kune, te za plaće djelatnicima Zavoda u

iznosu od 96.102.10� kuna.

Prihod za financiranje projekta CARDS 2002. godine „Lokalna partnerstva za zapošljavanje“ planiran je u

iznosu od 2.�5�.000 kuna, a ostvaren u iznosu od 2.266.999 kuna, tj. 82,3 % u usporedbi s planiranim.

U 2005. godini ostvareni su također prihodi od kapitalnih donacija u iznosu od 100.�56 kuna.

Osim prihoda iz Državnoga proračuna, ostvareni su i vlastiti prihodi Zavoda u iznosu od 58.5��.1�1 kune,

što iznosi 5,6 % od ukupnih prihoda i primitaka, a sastoje se od: prihoda od kamata na prije dane zajmove

za poticanje zapošljavanja u iznosu od 8.3�9.380 kuna, dividendi i kamata temeljem ugovora o depozitu u

iznosu od 1.12�.219 kuna, ostalih prihoda od financijske imovine u iznosu od 1.110.815 kuna, prihoda od

zakupa nekretnina u iznosu od 1�6.031 kune, povrata prije plasiranih sredstava za mjere aktivne politike

zapošljavanja i novčanih naknada u iznosu od 6.993.650 kuna, posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu

i izdavačke djelatnosti u iznosu od 130.11� kuna, novčanih kazni sukladno Zakonu6 u iznosu od 8�0.093

kune, prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 6�.231 kune i primitaka za naplaćene glavnice prije danih

zajmova u iznosu od 39.�25.605 kuna.

Ukupno ostvareni prihodi i primici u 2005. godini iznosili su 1.0�8.26�.080 kuna, tj. 99,5 % od planiranih

prihoda.

Struktura rashoda

Rashodi za obavljanje osnovne djelatnosti Zavoda isplaćivani su u skladu s Planom prihoda i rashoda za 2005.

godinu te sa zakonima i zakonskim odredbama što se primjenjuju u poslovanju Zavoda.

Ukupni rashodi u 2005. godini iznosili su 1.0��.�06.2�� kune ili 1 % manje od planiranih sredstava.

Za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih isplaćene su 889.�20.0�� kune (85,2 % od ukupnih rashoda).

Najveći dio isplaćenih sredstava odnosi se na novčane naknade nezaposlenima, za što je utrošeno 88�.82�.586

kuna (99,8 % od ukupno isplaćenih sredstava za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih, odnosno 85,0 %

od ukupnih rashoda). Od ukupno isplaćenih sredstava za novčane naknade, hrvatskim braniteljima isplaćeno

je 890.526 kuna sukladno Zakonu�. Za doprinos za mirovinsko osiguranje nezaposlenih isplaćene su �6.683

Izvori financiranja i struktura izdataka

6 Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Narodne novine, broj 32/2002.� Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji, Narodne novine br. 9�/2001.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

59

kune (0,01 % od rashoda za materijalno-pravnu zaštitu), a za ostale rashode materijalno-pravne zaštite

nezaposlenih utrošeno je 1.518.805 kuna (0,1� % od rashoda za materijalno-pravnu zaštitu).

Rashodi za materijalno-pravnu zaštitu nezaposlenih planirani su u 2005. godini u Državnom proračunu u

iznosu od 891.511.186 kuna.

Za posredovanje pri zapošljavanju (profesionalno usmjeravanje i rehabilitacija, zdravstveni pregledi i

informiranje nezaposlenih radi pronalaženja posla) utrošene su 1.82�.303 kune (91,� % od planiranog iznosa),

što iznosi 0,1� % od ukupnih rashoda. Sredstva za ove rashode osigurana su u Državnom proračunu.

Za obrazovanje za zapošljavanje koje obuhvaća stručno osposobljavanje, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju,

te stjecanje i dopunjavanje znanja i vještina nezaposlenih osoba radi zapošljavanja i zaposlenih osoba radi

zadržavanja zaposlenja utrošeno je 669.6�6 kuna (33,5 % od planiranog iznosa), što čini 0,06 % od ukupnih

rashoda. Ta su sredstva osigurana iz vlastitih prihoda Zavoda.

Rashodi za zaposlene djelatnike Zavoda isplaćeni su u iznosu od 103.329.966 kuna (9�,1 % od planiranog

iznosa), što čini 9,9 % od ukupnih rashoda. Plaće i naknade djelatnika Zavoda isplaćuju se u skladu s

Pravilnikom o plaćama zaposlenika Zavoda, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u

javnim službama i ostalim zakonskim propisima kojim se određuje isplata plaća u javnim službama. Sredstva

za plaće osigurana su u Državnom proračunu u iznosu od 96.102.10� kuna, a iz vlastitih prihoda �.22�.859

kuna.

Za materijalne i financijske rashode u 2005. godini utrošene su �1.931.0�3 kune (9�,5 % planiranog iznosa),

što predstavlja �,0 % od ukupnih rashoda. Sredstva za pokriće tih rashoda osigurana su iz vlastitih prihoda

Zavoda.

Rashod za zajedničko ulaganje u zapošljavanje mladih na lokalnoj razini ostvaren je u iznosu od 2.266.999

kuna, odnosno 82,3 % u usporedbi s planiranim, i to iz sredstava projekta CARDS za 2002. godinu.

Za nabavu nefinancijske imovine (kapitalna ulaganja) iskazan je rashod u iznosu od �.961.213 kuna, što je 0,5 %

od ukupnih rashoda, od čega je �.860.�5� kuna utrošeno iz vlastitih prihoda Zavoda (98,2 % s obzirom na

plan), dok je za razliku od 100.�56 kuna iskazan rashod za opremu iz kapitalnih donacija od subjekata izvan

opće države.

Višak ostvarenih prihoda i primitaka s obzirom na rashode iz 2005. godine u iznosu od 3.85�.806 kuna,

što zajedno s prenesenim viškom prihoda iz prethodne godine ukupno iznosi 21.985.396 kuna, prenosi se u

2006. godinu za financiranje aktivnosti Zavoda.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

60

Prilog 5.

Financijsko izvješće o prihodima i izdacima od 1. siječnja do 31. prosinca 2005. (u kunama)Redni broj Račun Naziv računa Plan Ostvarenje Indeks

(5:4)

1 2 3 4 5 6

PRIHODI

1. 66� Prihodi iz Državnog proračuna

1.1. 66�1 Za financiranje rashoda za zaposlene 96.398.000 96.102.10� 99,�

1.2. 66�1 Za financiranje materijalno-pravne zaštite nezaposlenih 891.511.186 889.�20.0�� 99,8

1.3. 66�1 Za financiranje rashoda profesionalnog usmjeravanja, informiranja i rehabilitacije 2.000.000 1.82�.303 91,�

989.909.186 987.349.484 99,72. 632 Pomoći od međunarodnih organizacija 2.754.000 2.266.999 82,3

3. Kapitalne donacije 100.456 -

4. Ostali prihodi

�.1. 6�1 Od kamata na dane zajmove 13.0�9.52� 10.61�.�1� 81,3

�.2.6�2, 652, 661

Od zakupa, povrata novčanih naknada i prije isplaćenih sredstava za mjera aktivne politike zapošljavanja, posredovanja pri zapošljavanju u inozemstvu, izdavačke djelatnosti

12.220.000 �.299.�98 59,�

�.3. 662 Od novčanih kazna 50.000 8�0.093

25.319.524 18.754.305 74,1

�.�. �2 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine - 6�.231 -

Ukupni prihodi 1.017.982.710 1.008.538.475 99,1

5. 8 Primici od financijske imovine (primljene otplate glavnice danih zajmova) 36.000.000 39.�25.605 110,3

Ukupni prihodi i primici (1+2+3+4+5) 1.053.982.710 1.048.264.080 99,5

RASHODI

1. 3�11 Materijalno-pravna zaštita nezaposlenih: 891.511.186

Novčana naknada 88�.82�.586

Doprinos za mirovinsko osiguranje nezaposlenih �6.683

Ostali rashodi (prijevoz, obrazovanje, preseljenje i sl. zbog zaposlenja) 1.518.805

891.511.186 889.420.074 99,8

2. 3�21 Aktivna politika zapošljavanja 2.000.000 1.82�.303 91,�

3. 3�21 Posredovanje pri zapošljavanju 2.000.000 669.6�6 33,5

�. 32 Zajedničko ulaganje u zapošljavanje mladih na lokalnoj razini - CARDS 2002. 2.�5�.000 2.266.999 82,3

5. 31 Rashodi za zaposlene 106.398.000 103.329.966 9�,1

6. 32, 3� Materijalni i financijski rashodi za funkciju Zavoda ��.369.52� �1.931.0�3 9�,5

� � Rashodi za nabavu nefinancijske imovine �.950.000 �.860.�5� 98,2

8 � Rashodi za nabavu nefinancijske imovine - od kapitalnih donacija - 100.�56 -

Ukupni rashodi 1.053.982.710 1.044.406.274 99,1

Ukupni prihodi 1.017.982.710 1.008.538.475 99,1

Ukupni rashodi 1.053.982.710 1.044.406.274 99,1

Razlika između prihoda i rashoda -36.000.000 -35.86�.�99 99,6

9221 Višak prihoda iz prethodnog razdoblja 18.12�.590

8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 36.000.000 39.�25.605 110,3

Višak prihoda - 21.985.396

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

61

Dugotrajna imovina u vlasništvu Zavoda

Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2005. godini sredstva za nabavu nefinancijske imovine, odnosno nabavu

dugotrajne imovine, osigurava u financijskom planu od vlastitih prihoda.

Vlastiti prihodi namijenjeni za nabavu dugotrajne imovine Zavoda u 2005. godini planirani su u iznosu od

�.950.000 kuna.

Od ukupno planiranih sredstava za nabavu dugotrajne imovine utrošeno je �.860.�5� kuna.

U sljedećoj tablici dajemo usporedni pregled vrijednosti dugotrajne imovine Zavoda u 200�. i 2005. godini.

Infrastruktura i oprema

Dugotrajna imovina u vlasništvu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (u kunama)

Imovina2004. 2005.

Nabavna vrijednost

Vrijednost31. prosinca

Nabavna vrijednost

Vrijednost31. prosinca

Zemljišta ��0.825 ��0.825 ��0.825 ��0.825

Građevinski objekti 169.115.��5 11�.5�0.252 1�0.109.02� 115.996.323

Uredska oprema �2.6��.��5 1�.168.522 6�.851.059 12.2�2.95�

Prijevozna sredstva 5.086.910 133.�89 �.690.�39 1.010.3�8

Nematerijalna imovina 1.063.539 �62.13� 1.061.569 ���.393

Ulaganja u računalne programe 20.05�.628 �.319.3�6 22.�20.��� 5.93�.215

Ostala imovina 3��.�89 3��.�89 3��.�89 3��.�89

Sitan inventar 3.589.938 0 �.02�.�69 0

UKUPNO 26�.6�8.268 1�8.�5�.�60 268.2�5.92� 13�.019.550

Građevinski objekti - Nabavna vrijednost građevinskih objekata u 2005. godini povećana je za 993.282 kune

u usporedbi s 200�. godinom. Razlog povećanja su dodatna ulaganja na postojećim objektima područnih

služba Zavoda.

Uredska oprema - U 2005. godini nabavna vrijednost uredske opreme u usporedbi s 200�. godinom umanjena

je za �.�96.386 kuna. U 2005. godini Zavod je temeljem odobrenog Financijskog plana u nabavu uredske

opreme uložio ukupno 805.8�3 kune, i to u prvom redu za zamjenu dotrajale računalne i komunikacijske opreme

zbog unapređenja informacijskoga sustava. Nabavna vrijednost uredske opreme povećana je evidentiranjem

donacija opreme iz sredstava programa CARDS i ostalih donacija. Međutim, na ovoj stavci zabilježeno je

ukupno smanjenje nabavne vrijednosti opreme kao posljedica većeg otpisa rashodovane uredske opreme

zbog njezine zastarjelosti i neupotrebljivosti.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

62

Ulaganja u računalne programe - Na ovoj stavci evidentirano je povećanje u nabavnoj vrijednosti dugotrajne

imovine Zavoda u iznosu od 2.365.819 kuna. Ono je uslijedilo zbog ulaganja u računalne programe koji su

podrška unapređenju poslovanja Zavoda.

Prijevozna sredstva – promjene u vrijednosti prijevoznih sredstava u 2005. godini uslijedile su zbog nabave

novih, odnosno rashodovanja i prodaje starih automobila.

Informatička podrška poslovanju Zavoda

Aplikacijska podrška poslovnim procesima

Tijekom 2005. godine urađen je i implementiran novi web site Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje s novim

dizajnom, a i novom ponudom slobodnih radnih mjesta. Na web site-u također je omogućen i unos životopisa

za tražitelje zaposlenja.

Uspostavljena je i uvedena u redovitu proceduru razmjena podataka s Hrvatskim zavodom za mirovinsko

osiguranje. Podaci dobiveni od HZMO-a koriste se za kontrolu provedbe mjera za poticanje zapošljavanja, a

i za praćenje zapošljavanja i skidanja nezaposlenih osoba s evidencije zavoda.

Racionaliziran je instrumentarij za prikupljanje podataka o nezaposlenim osobama, te izrađena nova aplikativna

podrška za prijavnicu, radni profil i profesionalni plan.

Tijekom 2005. godine izrađen je veći broj izvještaja radi poboljšanja načina rada i pristupačnosti podataka.

Informatička i mrežno-komunikacijska oprema

Tijekom 2005. godine provedena je implementacija informatičke opreme iz projekta CARDS 2001, isporučene

krajem 200�. godine (računala u funkciji središnjeg sustava, računala - radne stanice, laserski pisači,

komunikacijska oprema i uređaji za neprekinuto napajanje).

Da bi se zaštitili sustav i podaci, implementiran je softverski paket kao sigurnosna platforma za zaštitu pristupa

informacijskom sustavu HZZ-a.

Prema Operativnom planu provedbe e-Hrvatska 200� za 2005. godinu u Zavodu su provedene planom

predviđene aktivnosti na podizanju razine informatički podržanih javnih servisa klijentima HZZ-a.

Na planu razvoja i unapređenja sustava ICT, izrađen je prijedlog projekta za korištenje sredstava iz fonda

PHARE 2006. kojim bi se podigla aplikacijska i tehnološka podrška poslovnim procesima u Hrvatskome

zavodu za zapošljavanje.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

63

Unutar međunarodne suradnje Hrvatski zavod za zapošljavanje je u 2005. godini radio sljedeće:

Promicanje suradnje s inozemnim ustanovama i pojedincima - Zavod je nastavio međunarodnu suradnju

s bilateralnim i multilateralnim partnerima HZZ-a.

Bilateralna međunarodna suradnja - provođena je kako kroz projekte, tako i kroz pojedinačne susrete.

Multilateralna međunarodna suradnja

• Članstvo u Upravnom vijeću i Riznici WAPES-a (World Association of Public Employment Services

– Svjetsko udruženje javnih zavoda za zapošljavanje)

HZZ je jedan od 16 članova Upravnog vijeća i rizničar Svjetskog udruženja javnih zavoda za zapošljavanje

(WAPES). Zavod je aktivno sudjelovao u strategiji djelovanja, u provedbi godišnjeg akcijskog plana i analizama

financijskog poslovanja. U suradnji s Tajništvom i predsjedništvom WAPES-a, Zavod je izradio iscrpna financijska

izvješća o završnom računu za 200�. godinu i proračunu za 2005. godinu, koja je podnio predsjedniku

WAPES-a, Izvršnom povjerenstvu i Upravnom vijeću udruženja. Zavod je osmislio rješenje pitanja neurednog

plaćanja članarina, a Upravno vijeće WAPES-a je sve točke preporuke usvojilo u studenom 2005. Zavod je

pripremio i ispostavio račune za uplatu članarina WAPES-a za 2005. godinu, te vodio brigu o požurnicama.

• Multilateralni program suradnje osam srednjoeuropskih zavoda za zapošljavanje

U 2005. godini nastavljena je suradnja između osam srednjoeuropskih zavoda za zapošljavanje, u kojoj

je HZZ jedan od aktivnih sudionika i članova. Temeljem zajednički osmišljenih radionica i konferencija

multilateralnog programa, Zavod je bio pozvan na sudjelovanje u stručnim aktivnostima organiziranima unutar

tog programa.

• Sudjelovanje djelatnika Zavoda na stručnim skupovima i seminarima u zemlji i inozemstvu

Djelatnici Središnje i područnih službi HZZ-a sudjelovali su na stručnim skupovima, sastancima i seminarima

na poziv međunarodnih tijela, organizacija i asocijacija (pojedinačnih vlada država-članica EU, Vijeća Europe,

ETF, ILO, UNECE, UNDP, CEI, WAPES i sl.) preko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva

vanjskih poslova i europskih integracija ili na izravan poziv. Prema evidenciji Odjela za odnose s javnošću i

međunarodnu suradnju, djelatnici Zavoda su u takvoj vrsti aktivnosti sudjelovali ukupno 256 dana.

Organiziranje međunarodnih i domaćih konferencija, radionica i seminara

• Zavod je u listopadu 2005. organizirao sastanak radne skupine o temi “Zapošljavanje mladih” radi

dogovora i pripreme za 3. konferenciju direktora zavoda za zapošljavanje Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne

Gore, Makedonije, Slovenije, Srbije i Hrvatske, koja je održana u Zagrebu u studenome 2005.

Provedba projekata u suradnji s drugim ustrojbenim jedinicama HZZ-a i suradnim institucijama

• Bilateralni projekt s Velikom Britanijom namijenjen jačanju tržišta rada u RH

Krajem veljače 2005. Zavod je završio s provedbom bilateralnog projekta s Ministarstvom za međunarodni

razvitak Velike Britanije (Department for International Development – DfID): „Jačanje tržišta rada Republike

Međunarodna suradnja

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

6�

Hrvatske i jačanje kapaciteta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za provedbu Nacionalnog akcijskog plana

zapošljavanja“. Radi održivosti projekta, Zavod je nastavio s provedbom Komponente 2. projekta (izobrazba)

do kraja 2005. godine.

• Bilateralni projekt s Francuskom namijenjen podizanju razine strukovnog obrazovanja u RH

Početkom 2005. godine obavljene su pripremne aktivnosti za početak provedbe bilateralnog projekta

Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva za zapošljavanje, rad i

socijalnu koheziju Republike Francuske, u čemu se sljedeći potprojekti odnose na aktivnosti iz djelokruga

Zavoda: „Promicanje zapošljavanja invalida”, „Ovjeravanje kompetencija: metodološki razvoj ocjenjivanja

kompetencija i Ovjeravanje stečenog iskustva (VAE)“ i „Strukovno osposobljavanje prilagođeno potrebama

tržišta rada”.

• INTERREG – program pomoći Europske komisije zemljama jugoistočne Europe u poticanju prekogranične

suradnje

U 2005. godini Zavod je bio zadužen za provedbu programa INTERREG IIIA, pomoću kojih EU potiče

prekograničnu suradnju između zemalja jugoistočne Europe i članica EU, pri čemu treba izdvojiti izrazito

intenzivnu pograničnu suradnju između Slovenije, Mađarske i Hrvatske (Međimurska, Varaždinska i Osječko-

baranjska županija s hrvatske strane, županija Zalaorszag i Barany s mađarske strane i Prekmurje i Štajerska sa

slovenske strane), koju provode područne službe Čakovec, Osijek i Varaždin. Unutar istog programa, Područna

služba Osijek uspostavila je zasebnu suradnju sa službom za zapošljavanje iz Pečuha, Mađarska.

Krajem 200�. godine uspostavljena je suradnja s Veneto Lavoro, Republika Italija, u dijelu projekta INTERREG

IIIA za prekograničnu suradnju za jadransko i balkansko područje pod nazivom SVILMA, u prvoj polovini

2005. godine završena je razrada i planiranje faza provedbe projekta, što je rezultiralo njegovom provedbom

u drugoj polovini godine.

Odnosi s javnošću

Web stranica HZZ-a – u 2005. godini radilo se na osmišljavanju i uređivanju dokumenata za objavu na web

stranici HZZ-a, na održavanju web stranica na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Redovite aktivnosti:

kreiranje, uređivanje priloga i administriranje stranice, prijevod na engleski i lektoriranje priloga iz Središnje

i područnih služba obavljali su djelatnici Odjela za odnose s javnošću i međunarodnu suradnju, Odjela za

statistiku i Odjela za posredovanje u inozemstvu, dok su osmišljavanje i podršku u informatičkom smislu

osigurali informatički odjeli Središnje službe HZZ-a. U rujnu 2005. imenovan je Urednički odbor za izradu i

održavanje web stranica HZZ-a, a 1�. studenoga 2005. HZZ se predstavio svojom novom web stranicom.

Publikacije – tijekom 2005. u HZZ-u su izdavane redovite publikacije: Mjesečni statistički bilten, Analitički

bilten i Godišnjak HZZ-a. Sve publikacije HZZ-a izdane tijekom 2005. zbirno su tiskane i na CD ROM-u u

elektronskom obliku (šest ažuriranih izdanja tijekom 2005), te jedno zasebno elektronsko izdanje vezano uz

specifičnu prigodu (3. konferencija direktora za zapošljavanje susjednih zemalja). Izrađen je promidžbeni

materijal HZZ-a, a jedna brošura tiskana na engleskom jeziku.

Knjižnica – nabavljene su knjige, časopisi i publikacije radi aktivnog praćenja domaćih i svjetskih gospodarskih

i financijskih kretanja, te kretanja na tržištu rada; vođena je evidencija o knjižnom fondu HZZ-a pomoću

posebne aplikacije.

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

65

Tablice

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

66

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

6�

Nov

opri

javl

jeni

rad

i zap

osle

nja

po m

jese

cim

a u

Repu

blic

i Hrv

atsk

oj 2

005.

god

ine

Mje

sec

UKU

PNO

Bez

škol

e i

neza

vrše

na

osno

vna

škol

aO

snov

na š

kola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 g

od. i

ško

la

za K

V i

VKV

ra

dnik

e

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i s

truč

ni s

tudi

j

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

1.2�

.9�1

12.1

65

689

31�

�.93

32.

306

10.6

69�.

3�8

6.��

93.

820

868

518

1.36

385

9

2.20

.00�

10.0

��

560

2�5

3.99

32.

0�6

8.25

13.

�69

5.36

93.

159

6�3

�15

1.15

8�1

0

3.18

.�92

9.03

5 �5

221

0 3.

�33

1.�1

� �.

536

2.9�

� 5.

069

2.85

9 �5

�51

9 1.

2�5

�59

�.15

.195

8.00

5 36

118

0 2.

982

1.56

5 6.

059

2.65

1 �.

05�

2.�8

6 66

5�3

9 1.

0��

68�

5.1�

.1��

�.3�

� 3�

216

3 2.

�08

1.38

� 5.

�96

2.3�

0 3.

912

2.36

� 63

9�2

2 1.

0��

6�1

6.1�

.986

�.63

� 39

019

2 2.

�13

1.�1

5 6.

0�5

2.53

3 �.

09�

2.33

9 �0

550

3 1.

039

655

�.19

.381

10.2

88

352

180

2.66

21.

�62

8.56

23.

65�

5.69

93.

568

822

620

1.28

�80

1

8.16

.030

8.39

8 36

019

1 2.

�28

1.�5

3 6.

5�9

2.��

3 �.

5�6

2.�6

9 �0

550

5 1.

112

�0�

9.23

.3�6

12.9

10

538

2��

3.��

22.

1�3

9.51

9�.

399

�.51

6�.

�6�

833

5�0

1.19

8�6

0

10.

23.9

1213

.�98

58

�33

2 �.

009

2.�2

3 9.

�09

�.50

� �.

590

�.98

9 90

063

0 1.

�20

91�

11.

22.2

�112

.���

6�

835

0 �.

181

2.�9

8 8.

�06

�.01

� 6.

59�

�.21

8 83

553

9 1.

30�

852

12.

19.3

329.

8��

�18

365

3.9�

82.

035

�.�0

53.

12�

�.9�

93.

028

806

525

1.1�

6�6

�

UKU

PNO

232.

064

121.

972

5.99

43.

026

42.0

3222

.444

94

.536

40.8

25

65.8

7140

.363

9.

208

6.20

5 14

.423

9.10

9

Pros

jek

19.3

3910

.164

50

025

2 3.

503

1.87

0 7.

878

3.40

2 5.

489

3.36

4 76

751

7 1.

202

759

T-1

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

68

Zapo

slen

i s e

vide

ncije

Hrv

atsk

oga

zavo

da z

a za

pošl

java

nje

u Re

publ

ici H

rvat

skoj

200

5. g

odin

e

Mje

sec

UKU

PNO

Bez

škol

e i

neza

vrše

na

osno

vna

škol

aO

snov

na š

kola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 g

od. i

ško

la

za K

V i

VKV

ra

dnik

e

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i s

truč

ni s

tudi

j

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

1.�.

63�

�.33

2 63

29

96

5 53

� 3.

059

1.�2

5 2.

35�

1.55

8 �0

8 29

6 �8

5 �9

0

2.9.

2�9

5.06

5 11

0 �6

1.

151

581

3.�8

3 1.

665

2.63

2 1.

�06

633

�32

9�0

635

3.12

.118

6.

3�8

20�

105

1.85

6 96

3 5.

160

2.21

� 3.

30�

2.02

1 60

9 ��

� 9�

9 63

1

�.16

.523

8.

190

355

1�2

3.0�

2 1.

536

�.2�

� 2.

861

�.2�

5 2.

556

6��

�31

95�

63�

5.1�

.�6�

9.

556

31�

156

2.96

� 1.

6�5

�.82

3 3.

611

�.�8

6 3.

0�3

5��

�06

1.00

0 63

5

6.16

.92�

9.

658

293

168

2.80

1 1.

680

�.5�

5 3.

622

�.�8

� 3.

218

5�3

3��

955

623

�.15

.051

8.

�10

203

96

2.29

6 1.

3�8

6.��

2 3.

203

�.�6

9 2.

9�3

50�

312

80�

508

8.9.

059

�.�0

� 13

� �9

1.

368

698

3.93

5 1.

696

2.�8

6 1.

�33

303

19�

533

33�

9.10

.900

6.

058

1�8

��

1.��

� �3

9 �.

280

1.80

6 2.

9�1

1.83

9 93

1 ��

6 1.

156

821

10.

9.62

9 5.

�0�

133

51

1.35

9 ��

2 3.

935

1.�8

2 2.

800

1.�8

3 61

9 �9

6 �8

3 55

0

11.

8.56

9 �.

8�6

101

�5

1.11

9 60

3 3.

500

1.62

2 2.

5�0

1.66

8 52

� �0

1 �5

5 50

�

12.

�.��

0 �.

602

106

�9

998

582

3.11

2 1.

595

2.�6

3 1.

6��

�08

293

653

�36

UKU

PNO

140.

890

77.2

03

2.16

7 1.

043

21.3

66

11.6

81

60.1

81

27.1

02

40.1

40

25.7

45

6.70

3 4.

828

10.3

33

6.80

4

Pros

jek

11.7

41

6.43

4 18

1 87

1.

781

973

5.01

5 2.

259

3.34

5 2.

145

559

402

861

567

T-2

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

69

Bris

ani i

z ev

iden

cije

Hrv

atsk

oga

zavo

da z

a za

pošl

java

nje

zbog

dru

gih

razl

oga

osim

zap

osle

nja

2005

. god

ine

Mje

sec

UKU

PNO

Bez

škol

e i

neza

vrše

na

osno

vna

škol

aO

snov

na š

kola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 g

od. i

ško

la

za K

V i

VKV

ra

dnik

e

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i s

truč

ni s

tudi

j

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

1.�.

9�6

�.00

5 38

9 20

� 1.

511

�9�

3.26

� 1.

���

2.1�

1 1.

188

23�

1�2

�31

230

2.�.

�80

3.25

2 33

� 16

� 1.

38�

682

3.21

� 1.

118

2.01

1 1.

021

213

101

321

166

3.�.

53�

3.35

6 32

5 15

3 1.

�88

�1�

3.0�

� 1.

098

1.9�

0 1.

0�2

263

122

�1�

22�

�.�.

�09

3.��

6 36

� 18

2 1.

�81

6��

2.9�

9 1.

169

1.96

1 1.

10�

233

129

391

218

5.8.

652

3.98

0 3�

3 18

9 1.

�8�

86�

3.59

9 1.

315

2.26

9 1.

2�5

228

130

396

20�

6.8.

��1

�.1�

6 38

1 18

8 1.

8�3

90�

3.55

8 1.

39�

2.25

8 1.

2�9

222

112

��9

266

�.8.

�56

�.16

0 39

� 18

6 1.

929

9��

3.50

8 1.

3��

2.23

9 1.

281

2�2

139

�1�

230

8.9.

133

�.26

5 �0

1 21

0 1.

882

928

3.69

3 1.

398

2.��

9 1.

3�2

262

1�2

��6

2�5

9.9.

150

�.38

� �1

9 21

� 1.

908

959

3.55

� 1.

3�8

2.55

0 1.

�22

260

153

�59

255

10.

�.9�

83.

�16

�31

188

1.66

3 82

8 3.

051

1.1�

2 2.

1�6

1.19

0 26

� 1�

0 39

0 19

8

11.

8.81

��.

116

�11

205

1.�1

6 90

6 3.

390

1.2�

2 2.

526

1.3�

� 2�

6 15

6 �9

5 26

3

12.

9.2�

��.

�0�

��6

2�9

1.93

9 1.

061

3.56

5 1.

�90

2.56

� 1.

�68

259

161

��1

2�8

UKU

PNO

100.

900

47.5

63

4.69

8 2.

335

20.5

61

10.2

64

40.4

58

15.5

98

27.0

84

14.9

56

2.99

2 1.

627

5.10

7 2.

783

Pros

jek

8.40

83.

964

.392

195

1.71

385

5 3.

372

1.30

0 2.

257

1.24

6 24

913

6 42

623

2

Zapo

slen

i s e

vide

ncije

Hrv

atsk

oga

zavo

da z

a za

pošl

java

nje

u Re

publ

ici H

rvat

skoj

200

5. g

odin

e

Mje

sec

UKU

PNO

Bez

škol

e i

neza

vrše

na

osno

vna

škol

aO

snov

na š

kola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 g

od. i

ško

la

za K

V i

VKV

ra

dnik

e

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i s

truč

ni s

tudi

j

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

1.�.

63�

�.33

2 63

29

96

5 53

� 3.

059

1.�2

5 2.

35�

1.55

8 �0

8 29

6 �8

5 �9

0

2.9.

2�9

5.06

5 11

0 �6

1.

151

581

3.�8

3 1.

665

2.63

2 1.

�06

633

�32

9�0

635

3.12

.118

6.

3�8

20�

105

1.85

6 96

3 5.

160

2.21

� 3.

30�

2.02

1 60

9 ��

� 9�

9 63

1

�.16

.523

8.

190

355

1�2

3.0�

2 1.

536

�.2�

� 2.

861

�.2�

5 2.

556

6��

�31

95�

63�

5.1�

.�6�

9.

556

31�

156

2.96

� 1.

6�5

�.82

3 3.

611

�.�8

6 3.

0�3

5��

�06

1.00

0 63

5

6.16

.92�

9.

658

293

168

2.80

1 1.

680

�.5�

5 3.

622

�.�8

� 3.

218

5�3

3��

955

623

�.15

.051

8.

�10

203

96

2.29

6 1.

3�8

6.��

2 3.

203

�.�6

9 2.

9�3

50�

312

80�

508

8.9.

059

�.�0

� 13

� �9

1.

368

698

3.93

5 1.

696

2.�8

6 1.

�33

303

19�

533

33�

9.10

.900

6.

058

1�8

��

1.��

� �3

9 �.

280

1.80

6 2.

9�1

1.83

9 93

1 ��

6 1.

156

821

10.

9.62

9 5.

�0�

133

51

1.35

9 ��

2 3.

935

1.�8

2 2.

800

1.�8

3 61

9 �9

6 �8

3 55

0

11.

8.56

9 �.

8�6

101

�5

1.11

9 60

3 3.

500

1.62

2 2.

5�0

1.66

8 52

� �0

1 �5

5 50

�

12.

�.��

0 �.

602

106

�9

998

582

3.11

2 1.

595

2.�6

3 1.

6��

�08

293

653

�36

UKU

PNO

140.

890

77.2

03

2.16

7 1.

043

21.3

66

11.6

81

60.1

81

27.1

02

40.1

40

25.7

45

6.70

3 4.

828

10.3

33

6.80

4

Pros

jek

11.7

41

6.43

4 18

1 87

1.

781

973

5.01

5 2.

259

3.34

5 2.

145

559

402

861

567

T-3

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�0

Nez

apos

lene

oso

be p

rem

a ra

zini

obr

azov

anja

u R

epub

lici H

rvat

skoj

200

5. g

odin

e

Mje

sec

UKU

PNO

Bez

škol

e i

neza

vrše

na

osno

vna

škol

aO

snov

na š

kola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 g

od. i

ško

la

za K

V i

VKV

ra

dnik

e

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i s

truč

ni s

tudi

j

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

1.32

6.93

818

8.90

2 20

.��0

10.9

56

�3.�

���3

.635

13

2.5�

�66

.�1�

�8

.956

5�.2

08

9.36

35.

8�6

12.1

31�.

5�0

2.33

0.18

319

0.66

2 20

.621

11.0

�6

��.8

01��

.39�

13

3.�8

16�

.18�

�9

.�81

5�.6

61

9.2�

35.

�85

12.2

26�.

589

3.32

9.02

018

9.96

� 20

.�61

10.9

50

��.9

1���

.���

13

2.35

266

.610

�9

.��8

5�.5

�5

9.21

05.

�8�

12.3

05�.

628

�.32

0.28

318

6.30

� 20

.0�6

10.�

�8

�3.5

12�3

.888

12

�.28

16�

.803

�8

.33�

53.6

62

8.88

15.

613

12.2

26�.

590

5.30

8.31

118

0.2�

1 19

.�3�

10.5

92

�1.5

93�2

.850

12

0.8�

862

.059

�5

.355

51.�

11

8.�8

95.

56�

11.9

62�.

�65

6.29

�.60

21�

�.0�

6 19

.52�

10.�

59

69.�

99�1

.�8�

11

5.36

959

.336

�2

.��9

�9.5

�0

8.�8

35.

652

11.6

�8�.

2�2

�.29

3.1�

61�

1.�9

5 19

.282

10.3

�5

68.3

58�1

.00�

11

3.32

958

.268

�1

.518

�8.8

91

8.8�

�5.

85�

11.8

15�.

�00

8.29

1.01

�1�

1.22

� 19

.0��

10.2

9�

6�.8

92�0

.8�5

11

2.11

�5�

.889

�0

.8�5

�8.5

�0

9.0�

86.

058

12.0

05�.

568

9.29

�.31

01�

3.69

3 19

.085

10.2

96

68.3

�0�1

.328

11

3.�6

958

.91�

�3

.032

50.1

33

8.�6

55.

��6

11.6

19�.

2�3

10.

300.

6�5

1�8.

3�2

19.1

1910

.3�3

69

.�0�

�2.2

60

115.

613

60.2

8�

�5.�

0252

.1�6

8.

859

5.80

3 11

.9�5

�.50

6

11.

305.

533

181.

886

19.2

6310

.�58

�0

.885

�3.3

38

11�.

01�

61.2

01

��.2

6�53

.363

8.

9�6

5.8�

� 12

.125

�.6�

9

12.

30�.

851

182.

�21

19.5

0110

.5�8

�1

.910

�3.�

39

11�.

680

61.0

39

��.3

2853

.315

9.

189

5.9�

� 12

.2�3

�.��

6

Pros

jek

308.

738

180.

796

19.6

7910

.594

71

.240

42.7

93

120.

930

62.0

26

75.8

6752

.065

9.

001

5.79

4 12

.021

7.52

4

T-4

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�1

Nez

apos

leni

hrv

atsk

i bra

nite

lji p

rem

a ra

zini

obr

azov

anja

u R

epub

lici H

rvat

skoj

200

5. g

odin

e

Mje

sec

UKU

PNO

Bez

škol

e i

neza

vrše

na

osno

vna

škol

aO

snov

na š

kola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 g

od. i

ško

la

za K

V i

VKV

ra

dnik

e

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i s

truč

ni s

tudi

j

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

1.28

.2�0

1.

2�8

1.85

9 56

�.

969

331

13.5

55

��3

3.�9

9 3�

1 53

5 26

52

3 21

2.28

.832

1.

2�8

1.88

� 60

8.

155

330

13.8

19

�68

3.89

8 3�

5 53

� 25

53

9 20

3.28

.861

1.

285

1.88

1 58

8.

168

335

13.�

55

�6�

3.9�

3 38

0 53

8 23

5�

6 22

�.28

.280

1.

2�1

1.8�

1 58

8.

020

32�

13.3

��

�51

3.98

1 39

0 51

5 22

5�

6 23

5.2�

.3�9

1.

233

1.80

9 �8

�.

82�

331

12.8

02

�39

3.8�

� 3�

3 50

5 20

56

2 22

6.26

.�15

1.

192

1.�8

1 ��

�.

6�5

318

12.2

35

�13

3.�2

� 3�

� �9

8 19

52

9 21

�.25

.633

1.

153

1.��

5 �5

�.

�98

311

11.�

16

396

3.65

1 35

� �8

9 22

53

� 22

8.25

.2��

1.

122

1.�1

3 �3

�.

�20

308

11.�

9�

382

3.60

9 3�

2 50

9 2�

52

6 23

9.25

.036

1.

132

1.�1

� �0

�.

366

313

11.3

59

381

3.56

8 3�

8 50

� 2�

52

2 26

10.

25.2

30

1.16

1 1.

�00

�1

�.38

9 31

2 11

.�85

�1

0 3.

622

3�8

511

2�

523

26

11.

25.�

62

1.2�

5 1.

�2�

�6

�.56

2 35

2 11

.�18

�5

� 3.

�19

3�6

518

23

521

2�

12.

26.3

3�

1.28

5 1.

�61

�8

�.�5

0 35

5 11

.9�5

�5

0 3.

821

381

523

2�

53�

2�

Pros

jek

26.7

71

1.22

2 1.

785

49

7.73

1 32

7 12

.436

43

2 3.

765

368

515

23

539

23

T-5

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�2

Nez

apos

lene

oso

be u

Rep

ublic

i Hrv

atsk

oj u

200

5. g

odin

i

Mje

sec

UKU

PNO

Veæ

su b

ili z

apos

leni

Prvi

put

traž

e za

posl

enje

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Post

otak

Uku

pno

Žene

Post

otak

1.32

6.93

818

8.90

2 25

2.33

01�

�.9�

2��

,2

��.6

08�3

.930

22,8

2.33

0.18

319

0.66

2 25

5.5�

51�

6.59

6��

,�

��.6

08��

.066

22,6

3.32

9.02

018

9.96

� 25

�.��

�1�

6.21

5��

,3

��.5

�3�3

.��9

22,�

�.32

0.28

318

6.30

� 2�

�.8�

31�

3.�1

9��

,�

�2.�

�0�2

.885

22,6

5.30

8.31

118

0.2�

1 23

8.51

913

8.53

6��

,�

69.�

92�1

.�05

22,6

6.29

�.60

21�

�.0�

6 22

9.39

613

3.3�

���

,1

68.2

06�0

.699

22,9

�.29

3.1�

61�

1.�9

5 22

2.�0

�12

9.��

0�5

,9

�0.�

�2�2

.025

2�,1

8.29

1.01

�1�

1.22

� 22

0.8�

212

9.�0

��5

,9

�0.1

�2�1

.81�

2�,1

9.29

�.31

01�

3.69

3 22

2.8�

613

1.2�

0�5

,�

�1.�

6��2

.�53

2�,3

10.

300.

6�5

1�8.

3�2

228.

8�5

135.

�92

�6,1

�1

.��0

�2.8

8023

,9

11.

305.

533

181.

886

23�.

�58

139.

1�8

�6,�

�1

.0�5

�2.�

0823

,3

12.

30�.

851

182.

�21

238.

213

1�0.

563

��,�

69

.638

�1.8

5822

,6

Pros

jek

308.

738

180.

795

237.

148

138.

230

76,8

71

.591

42.5

6523

,2

T-6

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�3

Prija

vlje

na s

lobo

dna

radn

a m

jest

a u

Repu

blic

i Hrv

atsk

oj p

rem

a ro

du z

anim

anja

u 2

005.

god

ini

Mje

sec

UKU

PNO

Vojn

a za

nim

anja

Èel

nici

i čl

anov

i za

kono

davn

ih

tijel

a, č

elni

ci

i duž

nosn

ici

drža

vnih

tije

la,

dire

ktor

i

Stru

čnja

ci i

znan

stve

nici

Inže

njer

i, te

hnič

ari

i sro

dna

zani

man

ja

Ure

dski

i ša

lters

ki

služ

beni

ci

Usl

užna

i tr

gova

čka

zani

man

ja

Poljo

priv

redn

i, lo

vno-

uzgo

jni,

šum

arsk

i rad

nici

i r

ibar

i

Zani

man

ja

u ob

rtu i

poje

dina

čnoj

pr

oizv

odnj

i

Ruko

vate

lji

stroj

evim

a,

vozi

lima

i sa

stavl

jači

pr

oizv

oda

Jedn

osta

vna

zani

man

jaPr

ipra

vnic

i

1.8.

033

0 11

1.

�22

1.22

8 60

1 1.

3�6

50

1.�1

� 55

� 1.

3�1

32�

2.8.

30�

0 1�

1.

391

1.13

6 6�

0 1.

�02

66

1.31

5 6�

3 1.

3�0

355

3.12

.20�

0

16

1.16

5 1.

11�

1.00

� 3.

195

83

1.93

1 66

8 3.

028

3�9

�.1�

.112

0

9 1.

102

1.11

� 1.

121

3.�9

1 11

8 2.

181

1.1�

8 3.

�95

320

5.12

.5��

0

6 98

0 1.

025

95�

3.3�

0 �2

2.

0�6

���

3.3�

� 32

3

6.11

.2�2

0

6 ��

9 90

5 8�

2 3.

03�

�0

1.90

9 1.

011

2.��

3 33

1

�.8.

55�

0 6

�9�

�58

55�

2.26

6 36

1.

6�3

669

1.82

5 23

6

8.8.

522

0 10

1.

890

95�

396

1.30

3 21

1.

3�5

889

1.68

1 15

3

9.�.

9�1

0 5

1.10

� 93

8 �3

3 1.

�15

31

1.92

� 65

0 1.

�38

218

10.

�.51

9 0

15

926

962

3��

1.23

6 �5

1.

�86

�66

1.�0

6 21

�

11.

6.�2

5 0

1�

686

�58

�50

1.30

0 6

1.63

1 �1

9 1.

�61

12�

12.

�.83

3 0

13

�56

690

323

9�5

8 1.

0�3

255

��0

1�1

Uku

pno

110.

569

0 12

5 12

.968

11

.588

7.

761

24.6

66

546

20.2

31

8.18

2 24

.502

3.

094

T-7

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

��

Nez

apos

lene

oso

be p

o du

žini

rad

nog

staž

a i t

raja

nju

neza

posl

enos

ti u

Repu

blic

i Hrv

atsk

oj (s

tanj

e 31

. pro

sinc

a 20

05)

Po d

užin

i rad

nog

staž

aPo

traj

anju

nez

apos

leno

sti

Radn

i sta

žU

kupn

oŽe

ne%

Traj

anje

nez

apos

leno

sti

Uku

pno

Žene

%

bez

sta

ža69

.638

�1.8

5822

,6 d

o 1

mje

seca

16.1

098.

112

5,2

do

1 go

dine

33.0

�119

.5�1

10,�

od

1 d

o 2

mje

seca

20.8

�311

.58�

6,8

od

1 do

2 g

odin

e2�

.965

1�.2

�58,

1 o

d 2

do

3 m

jese

ca19

.�28

11.�

826,

�

od

2 do

3 g

odin

e16

.011

10.6

805,

2 o

d 3

do

� m

jese

ca16

.0�3

9.��

�5,

2

od

3 do

5 g

odin

a21

.826

1�.5

63�,

1 o

d �

do

5 m

jese

ci9.

3��

5.06

53,

0

od

5 do

10

godi

na33

.216

21.0

0510

,8 o

d 5

do

6 m

jese

ci10

.080

5.8�

03,

3

od

10 d

o 15

god

ina

22.9

5�12

.959

�,5

od

6 d

o �

mje

seci

�.13

8�.

053

2,3

od

15 d

o 20

god

ina

21.5

3811

.523

�,0

od

� d

o 8

mje

seci

5.59

13.

156

1,8

od

20 d

o 25

god

ina

20.0

9�10

.118

6,5

od

8 d

o 9

mje

seci

5.52

33.

2�0

1,8

od

25 d

o 30

god

ina

26.1

1118

.11�

8,5

od

9 d

o 10

mje

seci

5.22

52.

993

1,�

od

30 d

o 35

god

ina

16.�

�5�6

��5,

3 o

d 10

do

11 m

jese

ci5.

521

3.22

11,

8

od

35 d

o �0

god

ina

1.95

013

�0,

6 o

d 11

do

12 m

jese

ci8.

259

�.52

62,

�

pre

ko �

0 go

dina

261

0,0

od

1 d

o 2

god

ine

�9.5

5�29

.966

16,1

od

2 d

o 3

god

ine

29.�

�118

.822

9,�

od

3 d

o 5

god

ina

�2.6

8625

.921

13,9

o

d 5

do

8 g

odin

a3�

.0�1

20.9

5511

,1

p

reko

8 g

odin

a22

.332

13.�

35�,

3

UKU

PNO

307.

851

182.

421

100,

0 U

KUPN

O30

7.85

118

2.42

110

0,0T-8

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�5

Nez

apos

lene

oso

be p

rem

a do

bi i

po ž

upan

ijam

a u

Repu

blic

i Hrv

atsk

oj (s

tanj

e 31

. pro

sinc

a 20

05)

Župa

nija

U

KUPN

O15

- 19

god

ina

20 -

2425

- 29

30 -

3435

- 39

40 -

4445

- 49

50 -

5455

- 59

60 i

više

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Zag

reba

čka

13.�

328.

250

836

530

1.83

61.

291

1.51

61.

083

1.2�

�89

3 1.

183

810

1.21

0�8

8 1.

�53

1.16

6 2.

203

1.32

� 1.

389

3�0

259

22

Kra

pins

ko-z

agor

ska

6.05

83.

606

�10

2�9

8�2

638

556

�1�

��1

319

501

331

588

3�3

900

5�3

1.09

662

� 56

010

2 10

�10

Sisa

čko-

mos

lava

čka

18.2

9010

.�55

1.

081

53�

2.55

51.

�6�

2.0�

81.

3�3

1.9�

51.

31�

2.03

21.

32�

2.12

21.

32�

2.29

91.

308

2.28

61.

212

1.52

25�

0 3�

080

Kar

lova

čka

13.5

�68.

056

599

305

1.5�

195

2 1.

��1

985

1.35

�93

� 1.

�22

9��

1.6�

51.

055

2.03

11.

250

2.1�

01.

218

1.09

936

8 21

�15

Var

aždi

nska

10.0

995.

580

�28

352

1.58

592

2 1.

125

�5�

862

553

83�

�99

1.01

95�

� 1.

�22

881

1.53

885

� �9

�1�

1 18

91�

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka�.

8�0

�.�2

9 63

�31

0 1.

392

830

1.02

963

� 81

552

6 ��

9�6

� ��

0��

3 91

�5�

� 96

15�

5 5�

812

3 85

�

Bje

lova

rsko

-bi

logo

rska

12.3

026.

558

986

518

2.03

81.

226

1.5�

�95

5 1.

325

81�

1.2�

��6

1 1.

2�0

680

1.��

��5

2 1.

305

629

86�

19�

219

23

Prim

orsk

o-go

rans

ka1�

.832

11.5

�8

828

�28

2.23

11.

330

2.�1

11.

618

1.83

�1.

320

1.68

01.

20�

1.81

21.

3�8

2.16

31.

5��

2.8�

61.

999

1.�5

9�0

0 26

85�

Ličk

o-se

njsk

a3.

�30

2.09

� 20

110

5 �9

�26

9 ��

�28

1 35

62�

3 �0

326

� �3

128

3 53

�29

1 �9

926

3 29

288

�3

�

Vir

oviti

čko-

podr

avsk

a9.

��1

5.�1

0 69

239

8 1.

�06

982

1.3�

�82

� 1.

025

6�2

1.01

362

9 1.

0�2

612

1.11

�59

0 1.

018

�90

606

18�

1�8

26

Pože

ško-

slav

onsk

a5.

��0

3.11

0 �1

521

9 99

16�

� �0

8�3

5 56

�35

6 55

�35

3 56

�28

8 62

535

2 6�

53�

2 30

681

68

�

Bro

dsko

-pos

avsk

a15

.�88

9.25

5 1.

101

591

2.36

51.

��8

1.96

�1.

332

1.��

31.

20�

1.�5

�1.

11�

1.82

91.

1�1

1.88

31.

082

1.��

59�

0 1.

026

312

3�5

58

Zad

arsk

a11

.361

6.89

6 ��

621

0 1.

1�3

6��

1.18

081

5 1.

219

910

1.3�

595

3 1.

�23

938

1.�6

891

1 1.

�59

1.03

� 1.

1�6

�15

232

33

Osj

ečko

-bar

anjs

ka31

.288

18.0

16

1.90

51.

003

5.03

12.

883

�.09

�2.

619

3.22

52.

182

3.38

�2.

2�1

3.�8

12.

110

3.62

22.

136

3.81

92.

100

2.22

16�

� 50

665

Šibe

nsko

-kni

nska

9.85

05.

6�8

�25

1�6

1.22

365

6 1.

138

6�3

1.06

��1

2 1.

261

8�6

1.3�

383

9 1.

351

�66

1.35

3��

0 60

�22

� 85

13

Vuk

ovar

sko-

srije

msk

a19

.260

10.�

50

1.23

�62

8 3.

081

1.�1

� 2.

533

1.55

� 2.

25�

1.�2

6 2.

213

1.36

6 2.

198

1.2�

8 2.

1��

1.22

9 2.

081

1.1�

� 1.

210

380

303

31

Split

sko-

dalm

atin

ska

39.6

532�

.6��

2.

055

1.02

3 5.

55�

3.18

3 5.

62�

3.60

� 5.

109

3.�8

9 �.

991

3.55

3 �.

�8�

3.26

3 �.

526

2.92

6 �.

23�

2.62

3 2.

366

925

�0�

88

Ista

rska

�.0�

6�.

665

2��

13�

816

525

�91

538

6�3

�51

66�

511

�52

533

1.05

���

3 1.

31�

951

688

22�

10�

19

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

8.31

�5.

026

318

156

9�3

53�

1.1�

5�3

1 93

260

2 96

668

8 9�

�62

3 1.

0�1

693

1.16

3�6

0 6�

022

1 13

215

Međ

imur

ska

�.02

0�.

325

6�0

�01

1.2�

282

9 89

860

6 65

5�2

9 60

139

6 62

�39

8 88

660

6 90

�56

3 39

395

11

12

Gra

d Z

agre

b39

.8�1

2�.0

3�

2.03

91.

18�

5.89

83.

66�

5.29

33.

53�

3.�1

�2.

�95

3.55

12.

�21

3.83

12.

�33

�.63

23.

019

5.98

�3.

�1�

3.91

�1.

3�1

982

190

UKU

PNO

307.

851

182.

421

17.8

539.

463

44.6

2726

.700

38

.982

25.3

38

32.3

5921

.853

32

.381

21.7

41

33.6

5821

.297

37

.872

23.4

22

40.9

2624

.114

23

.956

7.71

7 5.

237

776

T-9

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�6

Nez

apos

leno

st i

zapo

šlja

vanj

e u

Repu

blic

i Hrv

atsk

oj 2

005.

god

ine

po ž

upan

ijam

a

Župa

nija

N

ovop

rija

vlje

niZa

posl

eni s

evi

denc

ijeBr

isan

i iz

evid

enci

je z

bog

drug

ih

razl

oga

osim

zap

ošlja

vanj

aPr

osje

čni b

roj

neza

posl

enih

Stan

je 3

1. p

rosi

nca

2005

.

Nez

apos

leni

Prvi

put

traž

e za

posl

enje

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Zag

reba

čka

11.1

01

6.26

2 6.

532

3.83

1 �.

958

2.59

8 13

.662

8.

368

13.�

32

8.25

0 2.

803

1.86

5

Kra

pins

ko-z

agor

ska

5.35

3 2.

800

3.23

� 1.

66�

2.1�

8 1.

000

6.15

5 3.

5�3

6.05

8 3.

606

935

626

Sisa

čko-

mos

lava

čka

11.2

2�

5.62

0 �.

113

3.65

� �.

828

2.21

6 18

.6��

10

.599

18

.290

10

.�55

5.

925

3.59

3

Kar

lova

čka

�.�0

� 3.

5��

�.99

0 2.

521

2.53

5 1.

151

13.6

00

8.09

2 13

.5�6

8.

056

3.11

2 2.

01�

Var

aždi

nska

8.93

� �.

205

6.63

6 3.

225

2.81

3 1.

166

10.2

�1

5.6�

� 10

.099

5.

580

1.�0

6 9�

5

Kopr

ivni

čko-

križ

evač

ka5.

�90

2.56

� 3.

5��

1.68

1 2.

253

938

8.06

9 �.

�61

�.8�

0 �.

�29

1.9�

3 1.

130

Bje

lova

rsko

-bilo

gors

ka8.

8��

�.28

5 5.

�0�

2.66

8 3.

081

1.23

3 11

.922

6.

261

12.3

02

6.55

8 3.

�22

2.10

9

Prim

orsk

o-go

rans

ka1�

.�8�

8.

��6

�.55

3 �.

�52

�.8�

9 �.

1�1

1�.5

�5

11.3

51

1�.8

32

11.5

�8

2.�8

0 1.

6��

Ličk

o-se

njsk

a2.

625

1.30

� 1.

�5�

8�6

1.00

9 ��

5 3.

650

1.99

9 3.

�30

2.09

� �1

9 �0

9

Vir

oviti

čko-

podr

avsk

a6.

885

3.3�

3 �.

311

2.15

6 2.

5��

1.0�

0 9.

822

5.36

� 9.

��1

5.�1

0 2.

�90

1.53

�

Pože

ško-

slav

onsk

a5.

3��

2.�5

� 3.

195

1.�2

� 2.

229

955

5.�5

8 3.

065

5.��

0 3.

110

1.23

1 �6

0

Bro

dsko

-pos

avsk

a10

.�61

�.

99�

5.�3

5 2.

613

�.9�

3 2.

262

15.9

11

9.1�

3 15

.�88

9.

255

�.01

2 2.

�92

Zad

arsk

a9.

111

5.18

3 �.

818

3.10

� 5.

210

2.�3

� 11

.288

6.

812

11.3

61

6.89

6 2.

061

1.15

�

Osj

ečko

-bar

anjs

ka21

.��5

10

.52�

13

.868

6.

838

9.23

0 �.

200

32.1

20

18.1

88

31.2

88

18.0

16

�.19

2 �.

39�

Šibe

nsko

-kni

nska

�.35

� 3.

82�

�.29

6 2.

��8

�.0�

0 1.

892

9.93

6 5.

580

9.85

0 5.

6�8

2.11

2 1.

182

Vuk

ovar

sko-

srije

msk

a12

.9�8

6.

091

8.53

1 �.

010

5.3�

9 2.

29�

19.6

10

10.�

�2

19.2

60

10.�

50

�.56

0 2.

65�

Split

sko-

dalm

atin

ska

28.8

�3

16.0

68

16.5

39

10.0

66

1�.3

�8

�.0�

8 39

.31�

2�

.300

39

.653

2�

.6��

8.

153

�.50

0

Ista

rska

9.2�

5 5.

926

6.28

� �.

15�

2.99

� 1.

�26

6.3�

� �.

161

�.0�

6 �.

665

586

3�3

Dub

rova

čko-

nere

tvan

ska

6.98

5 �.

0�3

�.59

1 2.

829

2.5�

� 1.

21�

�.85

5 �.

6�6

8.31

� 5.

026

92�

380

Međ

imur

ska

5.82

1 2.

92�

3.92

9 2.

030

2.22

9 1.

00�

�.22

1 �.

�01

�.02

0 �.

325

2.12

2 1.

350

Gra

d Z

agre

b32

.031

1�

.�60

18

.02�

10

.683

13

.610

6.

2�3

�0.2

�8

2�.0

�0

39.8

�1

2�.0

3�

10.8

1�

6.��

1

UKU

PNO

232.

064

121.

972

140.

890

77.2

03

100.

900

47.5

63

308.

738

180.

796

307.

851

182.

421

69.6

38

41.8

58

T-10

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

��

Nez

apos

lene

oso

be p

o žu

pani

jam

a, p

odru

čnim

slu

žbam

a i i

spos

tava

ma,

pre

ma

stru

čnoj

spr

emi (

stan

je 3

1. p

rosi

nca

2005

)

Župa

nija

/Pod

ručn

asl

užba

/isp

osta

vaU

KUPN

OBe

z šk

ole

i ne

zavr

šena

os

novn

a šk

ola

Osn

ovna

ško

laSŠ

za

zani

man

ja d

o 3

god.

i šk

ola

za

KV i

VKV

rad

nike

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i s

truč

ni s

tudi

j

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

REPU

BLIK

A H

RVAT

SKA

307.

851

182.

421

19.5

0110

.578

71

.910

43.7

39

117.

680

61.0

39

77.3

2853

.315

9.

189

5.97

4 12

.243

7.77

6

Podr

učna

slu

žba

ZAG

REB

53.2

7332

.287

2.

075

1.20

3 10

.202

6.44

5 17

.557

9.12

2 17

.322

11.5

48

2.16

81.

425

3.94

92.

544

ZAG

REBA

ČKA

ŽU

PAN

IJA

13.4

328.

250

667

330

3.01

31.

945

5.60

93.

041

3.38

12.

414

354

252

408

268

Dug

o Se

lo1.

506

915

�325

�3

�2�

0 59

�31

0 3�

125

8 38

31

2621

Iva

nić

Gra

d1.

�58

1.12

3 21

110

� �0

226

� 62

63�

5 �3

532

2 �8

35

3620

Jas

treb

arsk

o9�

85�

� �0

25

203

125

�29

225

228

16�

2015

28

20

Sam

obor

2.25

01.

38�

�221

��

828

� 1.

0�8

609

539

3�6

�935

9�

62

Vel

ika

Gor

ica

2.50

31.

5��

95�5

5�

63�

1 89

5�5

� �6

�5�

2 89

61

111

��

Vrb

ovec

1.6�

090

6 9�

36

�38

2�0

�69

380

30�

21�

3822

2�

11

Sve

ti Iv

an Z

elin

a�8

930

6 30

13

113

�5

21�

12�

110

�9

9�

108

Zap

reši

ć2.

308

1.�8

9 10

958

�2

931

6 1.

001

56�

62�

�53

63�6

�9

52

GRA

D Z

AG

REB

39.8

4124

.037

1.

408

873

7.18

94.

500

11.9

486.

081

13.9

419.

134

1.81

41.

173

3.54

12.

276

Ses

vete

�.2�

62.

�5�

229

15�

1.03

3�2

� 1.

���

�8�

1.30

991

3 13

193

12

�83

Zag

reb

35.5

6521

.283

1.

1�9

�19

6.15

63.

��6

10.5

015.

29�

12.6

328.

221

1.68

31.

080

3.�1

�2.

193

KRAP

INSK

O-Z

AGO

RSKA

ŽU

PAN

IJA

Podr

učna

slu

žba

KRA

PIN

A6.

058

3.60

6 45

921

7 1.

558

993

2.62

31.

380

1.16

584

4 15

610

9 97

63

Don

ja S

tubi

ca1.

1�1

�21

�8�1

30

120

2 53

629

1 22

816

5 15

13

139

Kla

njec

5��

309

3613

1�

910

0 23

�12

8 �8

56

138

��

Kra

pina

1.5�

�91

3 15

160

3�

823

1 6�

233

6 32

122

� �8

32

3�2�

Zab

ok1.

320

850

935�

33

12�

5 60

333

5 22

91�

� 39

2�

2512

Zla

tar

839

�62

261�

1�

696

38

�1�

� 21

01�

1 28

22

129

Pre

grad

a60

�35

1 �5

32

193

119

221

113

99�8

13

� 3

2

T-11

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�8

Župa

nija

/Pod

ručn

asl

užba

/isp

osta

vaU

KUPN

OBe

z šk

ole

i ne

zavr

šena

os

novn

a šk

ola

Osn

ovna

ško

laSŠ

za

zani

man

ja d

o 3

god.

i šk

ola

za

KV i

VKV

rad

nike

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i st

ručn

i stu

dij

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

SISA

ČKO

-MO

SLAV

AČKA

ŽU

PAN

IJA18

.290

10.4

55

1.70

293

9 5.

085

2.95

8 6.

990

3.60

8 3.

708

2.45

3 50

333

2 30

216

5

Podr

učna

slu

žba

SISA

K14

.709

8.25

9 1.

179

655

4.24

52.

410

5.69

02.

915

2.93

01.

876

413

266

252

137

Dvo

r1.

025

�61

�239

38

�18

� 35

312

3 1�

592

25

1�

166

Glin

a1.

�59

�56

139

68

518

269

566

2�3

202

125

2�15

10

6

Hrv

atsk

a Ko

staj

nica

1.30

366

2 1�

586

�5

926

0 �8

920

� 18

595

13

10

12�

Pet

rinj

a3.

263

1.99

1 18

911

3 1.

0�5

623

1.18

168

2 69

��6

9 11

1��

�0

2�

Sis

ak5.

666

3.�0

8 ��

�25

1 1.

06�

6�3

2.3�

01.

321

1.�1

893

8 20

813

6 15

989

Gvo

zd62

929

9 58

29

2�9

139

210

81

�1�5

10

5 1

0

Top

usko

�08

201

2619

1�

3�3

15

266

�2

�1

80

�2

Sun

ja95

6�8

1 10

650

35

018

6 36

916

2 11

0�1

1�

9 �

3

Podr

učna

slu

žba

KUTI

NA

3.58

12.

196

523

284

840

548

1.30

069

3 77

857

7 90

66

5028

Kut

ina

2.25

�1.

312

386

211

51�

319

�6�

363

�91

355

60�1

�2

23

Nov

ska

1.32

�88

� 13

��3

32

622

9 53

633

0 28

�22

2 30

25

85

KARL

OVA

ČKA

ŽUPA

NIJA

Po

druč

na sl

užba

KAR

LOVA

C13

.546

8.05

6 1.

421

796

4.32

62.

667

4.41

62.

264

2.79

61.

973

347

216

240

140

Dug

a R

esa

2.39

11.

552

3��

198

�8�

553

�3�

�26

�28

318

6036

38

21

Kar

lova

c6.

0��

3.68

8 56

832

6 1.

�09

1.06

6 2.

081

1.10

6 1.

3�8

9�3

198

12�

1�0

93

Ogu

lin1.

895

1.10

9 15

510

6 �6

328

� 6�

831

8 51

535

3 �6

2�

3818

Oza

lj92

3�9

8 12

���

32

819

5 28

913

6 15

610

� 13

10

106

Slu

nj1.

302

�28

98�5

55

932

9 38

118

2 23

815

8 18

12

82

Voj

nić

991

�81

129

��

�80

23�

253

96

111

6�

12�

60

VARA

ŽDIN

SKA

ŽU

PAN

IJA

Po

druč

na s

lužb

a VA

RAŽD

IN10

.099

5.58

0 76

132

5 2.

118

1.30

4 4.

468

2.16

8 2.

268

1.47

6 25

917

6 22

513

1

Iva

nec

2.19

21.

183

11�

3�

�2�

258

1.10

553

2 ��

928

6 5�

�5

�328

Lud

breg

1.52

690

5 11

26�

�8

833

8 62

129

9 26

�18

2 23

1�

188

Nov

i Mar

of1.

156

�3�

6622

22

31�

5 56

133

6 26

619

9 21

19

1913

Var

aždi

n�.

633

2.�3

3 39

918

1 86

2�8

6 1.

929

882

1.15

8�1

� 1�

892

13

��5

Ces

tica

592

325

�02�

12

1��

25

211

9 13

192

10

6 8

�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

�9

Župa

nija

/Pod

ručn

asl

užba

/isp

osta

vaU

KUPN

OBe

z šk

ole

i ne

zavr

šena

os

novn

a šk

ola

Osn

ovna

ško

laSŠ

za

zani

man

ja d

o 3

god.

i šk

ola

za

KV i

VKV

rad

nike

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i st

ručn

i stu

dij

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

KOPR

IVNI

ČKO

-KRI

ŽEVA

ČKA

ŽUPA

NIJA

Po

druč

na s

lužb

a KR

IŽEV

CI

7.87

04.

429

1.07

548

9 2.

333

1.44

3 2.

800

1.41

5 1.

388

920

153

110

121

52

Đur

đeva

c2.

111

1.20

3 �2

�20

3 63

9�0

3 69

136

5 31

�21

0 26

18

1��

Kop

rivni

ca�.

112

2.33

9 55

025

2 1.

225

�91

1.�5

��1

� �1

8�8

5 81

61

8136

Kri

ževc

i1.

6��

88�

101

3�

�69

2�9

652

336

353

225

�631

26

12

BJEL

OVA

RSKO

-BIL

OG

ORS

KA

ŽUPA

NIJ

A

Podr

učna

slu

žba

BJEL

OVA

R12

.302

6.55

8 1.

029

507

3.69

71.

946

4.74

12.

134

2.47

51.

766

230

144

130

61

Bje

lova

r5.

�21

3.09

0 33

015

8 1.

55�

869

2.0�

61.

035

1.2�

291

8 12

�83

62

2�

Čaz

ma

1.53

682

2 10

0�3

55

829

9 59

02�

0 2�

818

8 20

12

2010

Dar

uvar

2.15

91.

091

39�

210

�52

23�

855

33�

�01

2�3

3521

22

13

Gar

ešni

ca1.

�16

83�

96�2

6�

131

3 61

025

� 29

520

5 30

15

1�5

Gru

bišn

o Po

lje1.

��0

�18

109

5�

�59

228

610

235

259

182

2113

12

6

PRIM

ORS

KO-G

ORA

NSK

A

ŽUPA

NIJ

A

Podr

učna

slu

žba

RIJE

KA17

.832

11.5

78

988

694

3.07

11.

922

6.48

73.

650

5.25

63.

896

749

504

1.28

191

2

Crik

veni

ca1.

�08

8��

3122

35

121

3 52

52�

5 38

02�

5 59

��

62�5

Čab

ar23

613

� 22

10

68��

61

25

6138

13

10

11�

Del

nice

9�1

652

102

59

2�1

201

280

155

2�1

206

2319

2�

12

Krk

6�2

�35

3320

92

�2

226

130

22�

1�2

2212

�2

29

Opa

tija

1.�6

686

9 2�

12

196

105

589

292

�5�

321

6950

13

�89

Rab

605

330

�1

5526

3�

11�

� 1�

�10

5 13

8 18

13

Rije

ka11

.821

�.85

0 ��

655

8 1.

860

1.13

� �.

191

2.�6

� 3.

511

2.63

3 53

33�

� 98

0�1

1

Vrb

ovsk

o32

319

2 1�

� 96

63

105

��

9368

8

5 �

2

Cre

s-Lo

šinj

360

239

95

826�

13

982

11

5�8

9

6 6

�

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

80

Župa

nija

/Pod

ručn

asl

užba

/isp

osta

vaU

KUPN

OBe

z šk

ole

i ne

zavr

šena

osn

ovna

šk

ola

Osn

ovna

ško

laSŠ

za

zani

man

ja d

o 3

god.

i šk

ola

za K

V i

VKV

rad

nike

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I. s

tupa

nj

faku

lteta

i st

ručn

i st

udij

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

LIČ

KO-S

ENJS

KA Ž

UPA

NIJ

A

Podr

učna

slu

žba

GO

SPIĆ

3.73

02.

094

201

131

978

557

1.50

769

6 88

760

9 93

64

6437

Don

ji La

pac

312

166

2216

13

0�1

92

35

62�1

3

1 3

2

Gos

pić

1.0�

661

6 3�

19

293

1�1

�38

221

2�2

161

��35

19

9

Oto

čac

1.0�

353

6 65

38

255

123

��3

189

250

165

1913

11

8

Sen

j6�

9��

6 26

22

180

131

26�

1�0

181

135

108

1810

Kor

enic

a�1

821

5 �8

3�

91�8

18

5�1

�3

51

115

106

Nov

alja

202

115

32

2913

85

�0

�956

3

2 3

2

VIRO

VITI

ČKO

PO

DRA

VSKA

ŽU

PAN

IJA

Podr

učna

služ

ba V

IRO

VITI

CA9.

771

5.41

0 75

137

9 3.

307

1.93

9 3.

600

1.73

8 1.

897

1.24

6 11

660

10

048

Ora

hovi

ca1.

106

631

6025

2�

816

8 �6

02�

3 26

81�

2 22

1�

189

Sla

tina

3.03

31.

�3�

156

109

1.1�

5�0

� 1.

1�1

5�9

�90

306

3611

35

22

Vir

oviti

ca�.

�8�

2.��

� 3�

21�

2 1.

�13

821

1.65

8�6

2 95

26�

9 �5

28

��15

Pito

mač

a1.

1�8

598

163

�3

��1

2�3

3�1

15�

18�

119

13�

32

POŽE

ŠKO

-SLA

VON

SKA

ŽUPA

NIJA

Po

druč

na s

lužb

a PO

ŽEG

A5.

470

3.11

0 49

526

9 1.

318

764

2.25

71.

099

1.16

583

4 13

588

10

056

Pak

rac

1.05

156

3 �1

3�

323

192

�59

210

169

106

2013

9

5

Pož

ega

�.�1

92.

5��

�2�

232

995

5�2

1.�9

888

9 99

6�2

8 11

5�5

91

51

BRO

DSK

O-P

OSA

VSKA

ŽU

PAN

IJA

Podr

učna

služ

ba S

LAVO

NSK

I BR

OD

”15

.788

9.25

5 2.

165

1.19

2 3.

211

1.93

8 6.

513

3.35

0 3.

389

2.46

6 27

618

8 23

412

1

Nov

a G

radi

ška

�.3�

22.

5�5

��2

235

9�8

6�8

1.9�

398

9 8�

�60

3 5�

�3

�82�

Sla

vons

ki B

rod

10.1

896.

0�1

1.�0

0�8

9 1.

8�9

1.09

3 �.

166

2.16

9 2.

35�

1.�5

9 20

813

8 18

293

Oku

čani

1.22

�66

9 29

316

8 35

�19

� �0

�19

2 16

110

� 11

� �

1

ZAD

ARS

KA Ž

UPA

NIJ

A

Podr

učna

slu

žba

ZAD

AR

11.3

616.

896

528

301

3.09

51.

966

4.41

92.

264

2.58

71.

870

302

186

430

309

Ben

kova

c8�

8�6

8 �2

3�

30�

190

330

150

116

�9

1�5

12�

Bio

grad

83�

516

5�3�

18

110

5 35

318

1 20

116

1 19

11

2621

Gra

čac

6��

353

155

98

209

119

19�

�8

9853

12

2 3

3

Obr

ovac

6�9

332

5332

2�

313

� 22

299

85

58

85

8�

Pag

30�

193

1�10

38

29

122

58

102

��

1310

15

12

Zad

ar8.

0�9

5.03

� 1�

�8�

2.

090

1.38

9 3.

195

1.69

8 1.

985

1.��

5 23

615

3 36

626

2

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

81

Župa

nija

/Pod

ručn

asl

užba

/isp

osta

vaU

KUPN

OBe

z šk

ole

i ne

zavr

šena

osn

ovna

šk

ola

Osn

ovna

ško

laSŠ

za

zani

man

ja d

o 3

god.

i šk

ola

za K

V i

VKV

rad

nike

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I. s

tupa

nj

faku

lteta

i st

ručn

i st

udij

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

OSJ

EČKO

-BAR

ANJS

KA Ž

UPA

NIJA

Po

druč

na s

lužb

a O

SIJE

K31

.288

18.0

16

1.90

71.

025

7.83

14.

645

12.3

956.

287

7.72

65.

191

522

309

907

559

Bel

i Man

astir

5.68

63.

128

588

3�9

1.�9

986

� 2.

03�

8�3

1.3�

69�

1 8�

50

102

51

Don

ji M

ihol

jac

2.0�

91.

106

813�

5�

130

9 91

5�6

� �3

128

1 26

9 25

9

Đak

ovo

�.01

62.

26�

�139

1.

0�5

661

1.82

983

3 9�

26�

� 51

3�

�850

Naš

ice

�.82

12.

���

39�

212

1.28

3�2

0 1.

95�

1.0�

� 1.

0�3

6�2

523�

92

59

Osi

jek

11.�

�86.

983

52�

265

2.��

51.

63�

�.65

22.

523

3.03

92.

051

269

156

5�6

35�

Val

povo

2.93

81.

�91

2�6

126

688

�5�

1.00

55�

� 89

559

9 �0

26

6�36

ŠIBE

NSK

O-K

NIN

SKA

ŽU

PAN

IJA

Po

druč

na s

lužb

a ŠI

BEN

IK9.

850

5.64

8 32

519

8 2.

814

1.73

5 3.

809

1.84

3 2.

323

1.52

1 25

014

7 32

920

4

Drn

iš85

851

6 �0

2�

215

139

3��

212

189

119

2113

16

9

Kni

n3.

156

1.��

3 88

�1

1.36

3�9

� 99

1�5

3 61

63�

1 51

28

��23

Šib

enik

5.83

63.

389

19�

103

1.23

6�9

9 2.

��1

1.1�

8 1.

518

1.03

1 1�

810

6 26

61�

2

VUKO

VARS

KO-S

RIJE

MSK

A ŽU

PAN

IJA19

.260

10.7

50

825

368

5.20

72.

925

8.35

24.

232

4.29

62.

909

304

168

276

148

Podr

učna

slu

žba

VIN

KOV

CI

12.4

126.

970

667

291

3.26

01.

782

5.34

12.

737

2.81

51.

981

159

78

170

101

Vin

kovc

i�.

�96

�.39

3 32

�1�

� 1.

801

1.00

9 3.

261

1.�6

2 1.

8�6

1.3�

8 11

�52

11

��5

Žup

anja

�.91

62.

5��

3�0

1��

1.�5

9��

3 2.

080

9�5

939

633

�526

53

26

Podr

učna

slu

žba

VU

KOVA

R6.

848

3.78

0 15

877

1.

947

1.14

3 3.

011

1.49

5 1.

481

928

145

90

106

47

Vuk

ovar

6.20

03.

�5�

109

55

1.�6

�1.

050

2.��

81.

3�8

1.33

88�

0 1�

288

99

�3

Ilo

k6�

832

6 �9

22

183

93

263

11�

1�3

88

32

��

SPLI

TSKO

-DAL

MAT

INSK

A ŽU

PAN

IJA

Podr

učna

slu

žba

SPLI

T39

.653

24.6

77

758

454

7.20

04.

514

16.0

808.

853

11.2

637.

980

1.88

21.

286

2.47

01.

590

Sup

etar

663

�0�

106

155

95

290

158

165

11�

1915

2�

13

Hva

r53

�30

8 11

6 96

59

209

9�

1�2

120

2315

23

1�

Im

otsk

i3.

6�0

2.22

1 53

35

95�

608

1.55

181

8 89

262

8 10

�65

11

36�

Mak

arsk

a1.

588

9�0

1�5

26�

181

�15

338

��5

318

58�2

89

56

Om

iš2.

2�3

1.18

6 56

18

555

305

929

396

550

3�5

935�

90

65

Sin

j3.

1�8

2.03

� 10

6�8

5�

132

5 1.

�26

1.11

0 58

1�1

5 10

5�9

89

60

Tro

gir

2.30

01.

535

523�

�6

933

1 93

153

5 65

250

1 91

69

105

62

Vis

295

159

52

���3

13

663

6�

�1

�5

95

Vrg

orac

�66

�99

1812

16

510

0 35

522

5 18

313

2 29

22

168

Kaš

tela

3.�2

02.

3�2

68��

�9

6�8

1 1.

���

821

1.06

��9

6 15

�11

0 16

111

�

Sol

in2.

55�

1.69

6 66

38

53�

355

1.0�

662

8 �2

55�

8 81

59

102

68

Spl

it1�

.23�

10.8

01

262

182

2.33

�1.

50�

6.28

53.

�21

5.62

�3.

912

1.09

5�3

2 1.

63�

1.05

0

Tri

lj8�

551

9 3�

18

22�

12�

�33

2�6

1�6

10�

2016

12

5

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

82

Župa

nija

/Pod

ručn

asl

užba

/isp

osta

vaU

KUPN

OBe

z šk

ole

i ne

zavr

šena

osn

ovna

šk

ola

Osn

ovna

ško

laSŠ

za

zani

man

ja d

o 3

god.

i šk

ola

za K

V i

VKV

rad

nike

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I. s

tupa

nj

faku

lteta

i st

ručn

i st

udij

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

ISTA

RSKA

ŽU

PAN

IJA

Po

druč

na s

lužb

a PU

LA7.

076

4.66

5 39

625

5 1.

714

1.21

1 2.

628

1.52

7 1.

783

1.30

2 24

516

9 31

020

1

Um

ag59

838

1 22

12

160

11�

22�

13�

153

99

168

2011

Buz

et86

5�

32

2921

2�

12

2�18

5

3 1

1

Lab

in1.

020

6�6

9262

22

915

� 39

823

8 23

91�

6 31

21

3122

Paz

in6�

0��

1 �9

25

22�

1�3

225

1�2

11�

86

1611

6

�

Por

eč86

355

1 3�

2�

206

13�

35�

202

21�

155

1811

3�

22

Pul

a3.

188

2.10

8 1�

311

� 69

9�9

0 1.

1�9

658

835

61�

136

100

196

129

Rov

inj

681

�51

2316

16

�11

9 25

113

8 19

815

1 23

15

2212

DU

BRO

VAČ

KO-

NER

ETVA

NSK

A Ž

UPA

NIJ

A

Podr

učna

slu

žba

DU

BRO

VN

IK8.

314

5.02

6 18

613

1 1.

347

820

3.59

32.

031

2.29

51.

520

332

167

561

357

Dub

rovn

ik3.

�59

2.2�

� 10

5��

53

230

6 1.

�55

811

1.13

9�6

� 16

552

36

323

�

Kor

čula

1.�1

989

� 12

10

31�

21�

615

33�

352

253

5�38

66

�5

Las

tovo

�6�1

�

� 30

16

1�11

22

8 1

1 2

1

Met

kovi

ć2.

031

1.18

9 ��

2�

330

188

1.03

058

1 �6

229

0 69

51

9352

Plo

če1.

029

655

1813

13

893

��

629

� 32

020

5 �0

25

3�25

MEĐ

IMU

RSKA

ŽU

PAN

IJA

Po

druč

na s

lužb

a Č

AKO

VEC

7.02

04.

325

1.45

470

5 1.

498

1.04

7 2.

445

1.37

8 1.

339

991

167

126

117

78

Čak

ovec

�.�5

�2.

89�

1.0�

352

5 9�

365

� 1.

599

898

90�

666

113

8�

8961

Pre

log

1.32

08�

0 20

810

� 33

22�

5 �9

12�

� 2�

�18

5 29

23

169

Mur

sko

Sred

išće

9�6

591

1�3

�6

193

1�5

355

206

188

1�0

2516

12

8

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

83

Kori

snic

i nov

čane

nak

nade

u R

epub

lici H

rvat

skoj

u 2

005.

god

ini

Mje

sec

UKU

PNO

Bez

škol

e i

neza

vrše

na

osno

vna

škol

aO

snov

na š

kola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 go

d. i

škol

a za

KV

i V

KV r

adni

ke

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i st

ručn

i stu

dij

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Udi

o že

na

(u %

)U

kupn

oŽe

neU

kupn

oŽe

neU

kupn

oŽe

neU

kupn

oŽe

neU

kupn

oŽe

neU

kupn

oŽe

ne

1.81

.108

�6

.6��

5�

,5

3.�1

9 1.

�53

16.5

��

10.2

26

38.0

63

19.�

33

1�.9

1�

12.�

33

2.19

1 1.

286

2.6�

1 1.

513

2.81

.301

�6

.629

5�

,�

3.��

� 1.

��8

16.�

09

10.3

21

3�.9

00

19.2

93

18.1

29

12.�

52

2.2�

2 1.

291

2.5�

� 1.

�9�

3.81

.5�6

�6

.888

5�

,5

3.�1

� 1.

�5�

16.6

56

10.3

33

3�.�

8�

19.2

�5

18.5

32

12.�

09

2.2�

2 1.

28�

2.61

2 1.

530

�.��

.363

�5

.093

58

,3

3.5�

� 1.

666

15.�

69

9.99

6 35

.515

18

.�6�

1�

.881

12

.25�

2.

136

1.2�

� 2.

515

1.�6

6

5.�2

.5�8

�2

.��6

59

,0

3.�1

1 1.

596

1�.�

5�

9.�6

9 33

.009

1�

.�61

16

.9��

11

.�01

2.

026

1.1�

3 2.

368

1.3�

6

6.68

.�60

�0

.�1�

59

,2

3.32

8 1.

5��

1�.1

0�

9.06

6 30

.995

16

.�8�

16

.0�8

11

.095

2.

011

1.19

2 2.

2��

1.33

3

�.66

.911

39

.929

59

,�

3.2�

8 1.

539

13.8

�0

8.96

8 29

.8�2

16

.038

15

.5�1

10

.�8�

2.

03�

1.25

� 2.

283

1.3�

3

8.66

.306

31

.853

�8

,0

3.21

5 1.

523

13.�

96

8.91

2 29

.386

15

.869

15

.3��

2.

���

2.1�

2 1.

369

2.39

3 1.

�33

9.66

.�13

�0

.201

60

,3

3.20

8 1.

5�3

13.9

05

9.02

0 29

.358

15

.931

15

.6�6

10

.8�0

2.

132

1.35

� 2.

�6�

1.�8

3

10.

6�.9

90

�1.1

08

60,5

3.

226

1.56

2 1�

.301

9.

36�

29.8

69

16.2

13

16.1

88

11.3

28

2.02

3 1.

2�1

2.38

3 1.

�00

11.

�0.�

3�

�2.9

33

60,�

3.

310

1.61

6 1�

.99�

9.

866

31.0

0�

16.8

58

1�.0

08

11.9

59

2.02

9 1.

23�

2.38

6 1.

�00

12.

�2.3

32

�3.6

�3

60,�

3.

�09

1.6�

� 15

.63�

10

.1�8

31

.551

1�

.033

1�

.3�8

12

.169

2.

026

1.23

9 2.

361

1.38

0

Pros

jek

72.8

01

42.3

70

58,2

3.

426

1.63

0 15

.090

9.

643

32.8

59

17.3

63

16.8

85

11.0

42

2.10

6 1.

264

2.43

6 1.

429

T-12

GODIŠNJAK 2005.

HRV

ATSK

I ZA

VO

D Z

A Z

APO

ŠLJA

VA

NJE

8�

Kori

snic

i nov

čane

nak

nade

- hr

vats

ki b

rani

telji

u 2

005.

god

ini

Mje

sec

UKU

PNO

Bez

škol

e i

neza

vrše

na

osno

vna

škol

aO

snov

na š

kola

SŠ z

a za

nim

anja

do

3 go

d. i

škol

a za

KV

i V

KV r

adni

ke

SŠ z

a za

nim

anja

u

traj

anju

od

4 i v

iše

godi

na i

gim

nazi

ja

Viš

a šk

ola,

I.

stup

anj f

akul

teta

i st

ručn

i stu

dij

Faku

ltet,

akad

emija

; m

agis

teri

j, do

ktor

at

Uku

pno

Žene

Udi

o u

ukup

nom

br

oju

kori

snik

a

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

1.10

2 35

0,

1 �

3 36

13

�2

12

1�

6

1 0

2 1

2.95

35

0,

1 �

3 31

13

�0

12

16

6

1 0

3 1

3.9�

36

0,

1 �

3 30

13

�1

12

15

�

1 0

3 1

�.81

3�

0,

1 3

2 25

12

3�

13

12

6

1 0

3 1

5.�3

35

0,

1 3

2 2�

13

31

12

13

�

0 0

2 1

6.�0

35

0,

1 2

2 2�

13

29

12

13

�

0 0

2 1

�.�0

35

0,

1 2

2 2�

13

28

12

1�

�

0 0

2 1

8.62

35

0,

1 2

2 22

13

23

11

1�

8

0 0

1 1

9.52

31

0,

1 2

2 19

11

19

10

12

8

0 0

0 0

10.

�9

29

0,1

2 2

18

11

20

10

9 6

0 0

0 0

11.

�9

31

0,1

2 2

18

11

19

10

10

8 0

0 0

0

12.

50

31

0,1

2 2

19

11

1�

10

12

8 0

0 0

0

Pros

jek

71

34

0,1

3 2

24

12

29

11

13

7 0

0 2

1

T-13