1

Godišnje izvješće o radu registra transparentnosti za

2016.

koje podnose glavni tajnici

Europskog parlamenta i Europske komisije

potpredsjednici

Europskog parlamenta Sylvie Guillaume

i

prvom potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu

Kako je utvrđeno u stavku 28. revidiranog Međuinstitucionalnog sporazuma (MIS) o

registru transparentnosti koji je potpisan 16. travnja 2014. (kao zajednički instrument

Europskog parlamenta i Europske komisije), ovogodišnje izvješće odnosi se na rad registra

transparentnosti tijekom 2016.

U ovom izvješću predstavljeni su statistički podatci o radu registra od siječnja do prosinca 2016.

i opisane su aktivnosti Zajedničkog tajništva registra transparentnosti, osobito u pogledu

jamčenja optimalne kvalitete podataka i podizanja razine osviještenosti o tom instrumentu.

2

Sadržaj

I. Uvod

II. Trenutačno stanje registra transparentnosti

Statistički podatci o novim upisanim subjektima tijekom 2016.

III. Aktivnosti Zajedničkog tajništva registra transparentnosti

1. Praćenje podataka u registru:

1.1. Provjere kvalitete

1.2. Upozorenja

1.3. Pritužbe

2. Smjernice i podizanje razine osviještenosti

IV. Zaključak

Kratice koje se upotrebljavaju u izvješću:

EP = Europski parlament

EK = Europska komisija

EU = Europska unija

GTV = Glavno tajništvo Vijeća

MIS = Međuinstitucionalni sporazum

IT = informacijske tehnologije

ZTRT = Zajedničko tajništvo registra transparentnosti

zastupnik = zastupnik/zastupnica u Europskom parlamentu

NVO = nevladina organizacija

registar = registar transparentnosti

Internetske stranice registra transparentnosti:

http://ec.europa.eu/transparencyregister/public/homePage.do?locale=hr

3

I. UVOD

Registar transparentnosti (dalje u tekstu: registar) uspostavili su 2011. Europski parlament

(EP) i Europska komisija (EK) kao zajednički program putem Međuinstitucionalnog

sporazuma (MIS). To je jedan od ključnih instrumenata za provedbu obveze očuvanja

transparentnosti tih dviju institucija. Registar se primjenjuje na sve interesne skupine koje se

bave aktivnostima kojima je cilj utjecati na donošenje zakona i proces provedbe politika

institucija EU-a. Razotkrivanjem interesa koji se žele ostvariti, onih koji ih žele ostvariti i

razine resursa s kojima se žele ostvariti, registar omogućuje veći javni nadzor pružajući

građanima, medijima i dionicima mogućnost da prate aktivnosti i mogući utjecaj predstavnika

interesnih skupina. Registar transparentnosti uključuje više od 10 000 subjekata koji su se

obvezali poštovati zajednički Kodeks ponašanja1, što ga čini jednim od najvećih takve vrste u

svijetu.

II. TRENUTAČNO STANJE REGISTRA TRANSPARENTNOSTI2

Postoji šest kategorija upisa u registar. Najzastupljenija kategorija u 2016., u kojoj je bilo

zastupljeno nešto više od polovice svih subjekata upisanih u registar, bila je kategorija II.:

„Interni lobisti i trgovinska/poslovna/strukovna udruženja” (vidi tablicu 1.). U okviru te

kategorije glavna potkategorija bila je potkategorija „Trgovinska i poslovna udruženja” u

kojoj je zastupljeno gotovo 43 % svih internih lobista i trgovinskih/poslovnih/strukovnih

udruženja (vidi tablicu 2., kategoriju II.).

Kategorija III., „Nevladine organizacije”, bila je sljedeća najučestalija kategorija subjekata

upisanih u registar i u njoj je bilo zastupljeno više od jedne četvrtine svih upisanih

organizacija. Sljedeća kategorija bila je „Pružatelji usluga savjetovanja/odvjetnička

društva/samozaposleni savjetnici” (kategorija I.) u kojoj je bilo zastupljeno gotovo 12 %

svih upisanih u registar. Manje zastupljene kategorije upisanih u registar bile su „Trustovi

mozgova, istraživačke i akademske ustanove” (kategorija IV.) te „Transnacionalna

udruženja i mreže javnih regionalnih i drugih podnacionalnih tijela ispod nacionalne

razine” (kategorija VI.) i „Organizacije koje zastupaju crkve i vjerske zajednice”

(kategorija V.).

Tablica 1.: Zastupljenost predstavnika interesnih skupina

1 Broje se samo subjekti koji su bili registrirani i aktivni dana 31. prosinca 2016. 2 Podatci iz ovog izvješća odnose se na stanje na dan 31. prosinca 2016.

4

Tablica 2.: Podjela prema potkategoriji upisanih subjekata3:

Kategorija I.: Pružatelji usluga savjetovanja/odvjetnička društva/samozaposleni savjetnici

Kategorija II.: Interni lobisti i trgovinska/poslovna/strukovna udruženja

3 Kategorije III. i V. ne sadrže potkategorije.

11,58%

50,33%

25,60%

7,22%

0,44%

4,82% Section I - Professional consultancies/lawfirms/self-employed consultants

Section II - In-house lobbyists andtrade/business/professional associations

Section III - Non-governmentalorganisations

Section IV - Think tanks, research andacademic institutions

Section V - Organisations representingchurches and religious communities

Section VI - Organisations representinglocal, regional and municipal authorities,other public or mixed entities, etc.

59,18%

10,28%

30,54%

Professional consultancies

Law firms

Self-employed consultants

5

Kategorija IV.: Trustovi mozgova, istraživanje i akademske ustanove

37,55%

42,46%

13,87%

6,12%

Companies & groups

Trade and business associations

Trade unions and professionalassociations

Other organisations

67,13%

32,87%Think tanks and researchinstitutions

Academic institutions

6

Kategorija VI.: Organizacije koje zastupaju lokalna, regionalna i općinska tijela, druge javne

ili javno-privatne subjekte itd.

21,86%

19,96%

16,16%

42,02%

Regional structures

Other sub-national publicauthorities

Transnational associations andnetworks of public regional orother sub-national authorities

Other public or mixed entities,created by law whose purpose isto act in the public interest

7

Tablica 3.: Raspodjela upisanih subjekata dana 31. prosinca 2016.

Na dan 31.prosinca 2016. u registar je bio upisan 10 911 subjekt u sljedećim

(pot)kategorijama:

I. – Pružatelji usluga savjetovanja/odvjetnička društva/samozaposleni savjetnici 1 264

Pružatelji usluga savjetovanja 748

Odvjetnička društva 130

Samozaposleni savjetnici 386

Interni lobisti i trgovinska/poslovna strukovna udruženja 5 492

Poduzeća i skupine 2 062

Trgovinska i strukovna udruženja 2 332

Sindikati i stručna udruženja 762

Druge organizacije 336

III. – Nevladine organizacije 2 793

Nevladine organizacije, platforme, mreže i slično 2 793

Trustovi mozgova, istraživačke i akademske ustanove 788

Trustovi mozgova i istraživačke ustanove 529

Akademske ustanove 259

V. – Organizacije koje zastupaju crkve i vjerske zajednice 48

Organizacije koje zastupaju crkve i vjerske zajednice 48

VI. – Organizacije koje zastupaju lokalna, regionalna i općinska tijela, druge

javne ili javno-privatne subjekte itd. 526

Regionalne strukture 115

Ostala podnacionalna javna tijela 105

Transnacionalna udruženja i mreže javne regionalne vlasti ili ostale javne vlasti ispod

nacionalne razine 85

Drugi javni ili javno-privatni subjekti, stvoreni zakonom u svrhu djelovanja u interesu

javnosti 221

8

Statistički podatci o novim upisima u registar tijekom 2016.

U 2016. bilo je 3 347 novih upisa u registar4, od čega se 451 subjekt upisao u kategoriju I., 1 511

subjekata u kategoriju II., 902 subjekta u kategoriju III., 283 subjekta u kategoriju IV., 11

subjekata u kategoriju V. i 189 subjekata u kategoriju VI. Mjesečno je u prosjeku bilo 279 novih

upisa u registar uz promjenjiv intenzitet tijekom godine (tablica 5.).

Tablica 4.: Novi upisi u registar godišnje

Napomena: Godišnje statističke podatke od 2011. potražite na mrežnim stranicama registra: http://ec.europa.eu/transparencyregister/public/consultation/statistics.do?action=prepareView&locale=hr#h

r

4 Broje se samo subjekti koji su bili registrirani i aktivni dana 31. prosinca 2016.

33472714

2119

111211741168

201620152014201320122011

Upisna godina

Number of new entities registered and still active

9

Tablica 5.: Broj subjekata upisanih u registar tijekom 2016.

Ukupan broj novih upisa u registar na godišnjoj razini nastavio je rasti. Razlog tog uzlaznog

kretanja vjerojatno leži u kontinuiranim snažnim poticajima za upis u registar koje provede obje

institucije.

Odlukom Komisije donesenom u svibnju 2016. upis u registar postao je preduvjet za imenovanje

određenih vrsta članova stručnih skupina. Ta novostvorena sinergija između registra

transparentnosti i stručnih skupina dovela je do većih stopa upisa u registar u drugoj polovici

godine. Javna savjetovanja koja je pokrenula Komisija u okviru raznih područja politika također

su potaknula nove upise u registar jer se interesne skupine aktivno potiče da se priključe registru

transparentnosti kako bi istaknule svoje doprinose u odnosu na doprinose pojedinačnih građana.

Upis u registar preduvjet je za organizacije i samozaposlene osobe čiji su predstavnici pozvani da

održe govor na saslušanjima odbora Europskog parlamenta ili koje traže olakšani pristup

prostorima Parlamenta. Akreditacija se može odobriti za razdoblje do 12 mjeseci i može se

obnoviti. Parlament je 2016. izdao više od 7 400 pojedinačnih odobrenja za pristup subjektima

koji predstavljaju otprilike 2 350 organizacija upisanih u registar (na novi zahtjev ili na zahtjev za

produljenje).

Tijekom 2016. na mrežnim stranicama registra zabilježeno je 250 000 pojedinačnih posjeta5

ili 41 250 posjeta mjesečno6. Do 27,7 % posjeta bilo je iz Europe, a njih gotovo 30% ostvareno je

putem internetskih pretraživača.

5 „Pojedinačni posjet” odnosi se na jedinstveno identificiranog klijenta koji pregledava stranice unutar određenog vremenskog

razdoblja (jednog dana u tom slučaju). Pojedinačni posjet obračunava se jedanput u razmatranom razdoblju s obzirom na to da

posjetitelji mogu više puta posjetiti mrežne stranice. Budući da se pojedinačni posjetitelji identificiraju putem uređaja, isti

posjetitelj koji se koristi s više uređaja bilježi se više puta. 6 „Posjet” se definira kao niz zahtjeva za pristup stranici od istog jedinstveno identificiranog klijenta.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

11000

12000

Bro

j su

bje

kata

up

isan

ih u

reg

ista

r

Registar transparentnosti – kretanje upisa u registar

Professionnalconsultancies/Lawfirms/self-employedconsultants

In-house lobbyists andtrade/business/professionalassociations

Non-governmentalorganisations

Think tanks, research andacademic institutions

Organisations representingchurches and religiouscommunities

Organisations representinglocal, regional andmunicipal authorities, otherpublic or mixed entities, etc.

Total

10

III. AKTIVNOSTI ZAJEDNIČKOG TAJNIŠTVA REGISTRA TRANSPARENTNOSTI

Zajedničko tajništvo registra transparentnosti sastoji se od tima dužnosnika iz Europskog

parlamenta i Europske komisije. Uključujući voditelje odjela, sastoji se od ukupno deset

dužnosnika, šest iz EK-a i četiri iz EP-a. Za zadaće koje se odnose na rad ZTRT-a njihov rad

odgovara vrijednosti od približno 5,5 ekvivalenata punog radnog vremena.

ZTRT nadležan je za upravljanje registrom transparentnosti na dnevnoj osnovi. Pruža usluge

službe za pomoć i smjernice o problemima pri upisu u registar, provodi provjere kvalitete

podataka, obrađuje zaprimljena upozorenja i pritužbe, koordinira razvoj i održavanje IT-

područja sustava i provodi aktivnosti podizanja razine osviještenosti i druge komunikacijske

aktivnosti u cilju promicanja programa. Njegov rad koordinira načelnik Odjela za

transparentnost u Glavnom tajništvu Europske komisije; Vijeće ima status promatrača na

sastancima ZTRT-a.

1. Praćenje podataka u registru:

Jedan od glavnih zadataka ZTRT-a je nadzor kvalitete podataka u registru provjeravanjem

njihove kvalitete i osiguravanjem odgovarajućeg postupanja s upozorenjima i pritužbama. Osim

toga, ZTRT provodi osnovnu provjeru prihvatljivosti svakog novog upisa u registar

transparentnosti. Radi učinkovitije provedbe tog zahtjevnog zadatka u 2016. započet je razvoj

IT-područja u cilju pružanja pomoći u analizi kvalitete podataka subjekata koji se upisuju u

registar na automatiziran način. Cilj je da se u prvoj polovici 2017. pokrene nova i poboljšana

verzija registra transparentnosti kako bi se poboljšala ukupna kvaliteta podataka olakšavanjem

postupka upisa/ažuriranja za nove i postojeće subjekte upisane u registar.

1.1. Provjere kvalitete

„Provjera kvalitete” skup je postupaka provjere koje provodi ZTRT kako bi se zajamčila

kvaliteta i točnost podataka koji podnose subjekti koji se upisuju u registar na temelju Priloga II.

MIS-u, kako bi se izbjegle činjenične pogreške i nevažeći upisi u registar. U slučaju

nepridržavanja zahtjeva iz Priloga II. MIS-u ZTRT pokreće prepisku i započinje dijalog sa

subjektima koji se upisuju u registar radi utvrđivanja mogućih rješenja.

U 2016. ZTRT je proveo 5 032 provjere kvalitete, što je gotovo dvostruko više u odnosu

na 2015. (2 591), i to zbog većih uloženih napora u to da se zajamči provjera svih novih upisa u

registar. U pogledu 5 032 provedene provjere kvalitete, utvrđeno je da je manje od polovice

upisa u registar bilo ispravno (2 261), a s ostalim subjektima stupilo se u kontakt zbog

ispunjavanja uvjeta ili nedosljednosti podataka sadržanih u njihovim upisima. Od 2 771 subjekta

s kojim se stupilo u kontakt, 961 uklonjen je iz registra iz jednog od sljedećih razloga: podatci su

bili nedosljedni, netočni ili nepotpuni; subjekti ih nisu ažurirali ili nisu ispunjavali uvjete.

1.2. Upozorenja

„Upozorenje” je mehanizam koji trećim stranama omogućuje da obavijeste ZTRT o upisima u

registar jednog ili više subjekata koji mogu sadržavati činjenične pogreške ili koji ne ispunjavaju

uvjete. Od 5 032 prethodno navedene provjere kvalitete, 407 ih je provedeno kao odgovor na

upozorenja koja je zaprimio ZTRT. U 2016. ZTRT je zaprimio 16 pojedinačnih upozorenja (od

kojih je jedno bilo nedopušteno). Ta su se upozorenja odnosila na 40 organizacija jer su se neka

od njih odnosila na više subjekata.

Zabilježeno je upozorenje velikih razmjera koje se djelomično iščekivalo od rujna 2015. i koje

se odnosilo na 4 253 subjekta. U tom upozorenju bile su navedene tri vrste pogrešnih unosa: i.

nisu bile opisane relevantne aktivnosti; ii. neuvjerljivo visoki izdatci; i iii. neuvjerljivo niski

izdatci. S obzirom na velik broj upisa ZTRT je nadalje postupao u skladu s određenim

11

kriterijima koji su imali prednost. Stupilo se u kontakt s ukupno 433 organizacije u okviru tri

faze (dvije su faze dovršene 2015., a jedna 2016.).

Ovdje su navedeni rezultati III. faze koji se odnose na očigledno neprijavljivanje troškova, kako je

najavljeno u prethodnom godišnjem izvješću:

Očigledno neprijavljivanje troškova

u siječnju/veljači 2016. stupilo se u kontakt s 347 organizacija;

od kojih ih je 277 (80%) valjano ažuriralo podatke,

a njih 70 (20%) uklonjeno je iz registra zbog nezadovoljavajućeg odgovora ili izostanka odgovora

općenito.

Na ovu su kategoriju primijenjeni sljedeći kriteriji: subjekti upisani u kategorije I., II. i III.; s

uredom u Belgiji; s brojem za FTE koji je veći ili jednak broju dva; s procijenjenim troškovima

koji se pripisuju aktivnostima jednakim ili istovjetnim vrijednosti od 10 000 EUR.

1.3. Pritužbe

„Pritužba” je obavijest o navodnom kršenju bilo koje obveze u okviru kodeksa ponašanja koje

provodi subjekt koji se upisuje u registar, osim optužbi o činjeničnim pogreškama. U 2016.

ZTRT je zaprimio sedam pritužbi, od kojih su četiri prihvaćene kao „pritužbe”, a jedna je

preinačena u „upozorenje”. Neprihvaćanje se, primjerice, utvrđuje ako ne postoji veza s

navodnim kršenjem Kodeksa ponašanja za subjekte upisane u registra ili ako nisu pruženi

materijalni dokazi u pogledu navoda.

Prihvaćene pritužbe odnosile su se na moguće kršenje klauzula Kodeksa ponašanja, a najčešće

klauzule (d): „pri upisu u registar, a zatim i u okviru svojih aktivnosti na koje se primjenjuje

registar, osiguravaju da su, prema svojim saznanjima, podaci koje pružaju potpuni, ažurirani i

ne navode na pogrešne zaključke; slažu se da su sve navedene informacije podložne reviziji te da

će surađivati s administrativnim zahtjevima za dodatnim informacijama i ažuriranjima” te u

približno istoj mjeri klauzule (c) „u odnosima s trećim stranama ne pozivaju se na svoj službeni

odnos s Europskom unijom ili s bilo kojom od njezinih institucija, a značenje upisa u registar ne

predstavljaju lažno na način koji bi mogao dovesti u zabludu treću stranu ili dužnosnike ili

drugo osoblje Unije, niti koriste logotipove institucija EU-a bez izričite dozvole”.

Nakon istrage koju je proveo ZTRT te stupanja u kontakt s dotičnim subjektima upisanima u

registar, tri od četiriju pritužbi zaključene su ažuriranjima koja su proveli dotični subjekti, dok je

četvrti subjekt uklonjen iz registra zbog neispunjavanja uvjeta.

2. Smjernice i podizanje razine osviještenosti

ZTRT redovito provodi aktivnosti osposobljavanja i komunikacije radi podizanja razine

osviještenosti o registru i promicanja njegove upotrebe. U 2016. EP je organizirao devet internih

tečajeva za osoblje i asistente zastupnika. Europska komisija organizirala je sedmodnevne

cjelodnevne tečajeve osposobljavanja za osoblje pod nazivom „Odgovarajuće i djelotvorno

postupanje s lobistima” koji su uključivali izlaganje i studiju slučaja o registru transparentnosti.

Osim tih internih izlaganja, te dvije institucije održale su 24 izlaganja za dionike i skupine

posjetitelja. Dva su izlaganja održana za nacionalne parlamentarne zastupnike u državama

članicama na poziv: portugalskog ad hoc Odbora za veću transparentnost u rujnu i belgijski

Odbor za obranu u prosincu.

12

Kako bi se organizacijama pomoglo u postupku upisa u registara, i uz detaljne Smjernice o

provedbi, putem interneta je omogućena dostupnost kraćih smjernica pod nazivom „Kako

ostvariti uspješan upis u registar i izbjeći uobičajene pogreške”.

IV. ZAKLJUČAK

U 2016. nastavilo se povećanje broja upisa u registar, s više od 3 300 novih subjekata koji su se

učlanili tijekom godine. Istodobno je ZTRT dodatno ojačao napore u cilju jamčenja optimalne

kvalitete podataka u sustavu češćim provođenjem postupaka provjere kvalitete te nastojanjem da

zajamči pravodobno praćenje zaprimljenih upozorenja i pritužbi. ZTRT se redovno poziva da pred

raznim publikama predstavi registar transparentnosti te da se uključi u rasprave o vođenju sustava

i njegovu razvoju. Zbog stalno rastućeg broja novih subjekata koji se upisuju u registar, kao i

povećane vidljivosti i važnosti registra, ponovno je istaknuta potreba da se ZTRT-u dodijele

odgovarajući ljudski i informatičko-tehnološki resursi za učinkovito djelovanje i opću

vjerodostojnost sustava.

U 2016. održani su brojni događaji koje je vrijedno spomenuti. Komisija je održala tromjesečno

javno savjetovanje kako bi prikupila informacije o trenutačnom registru transparentnosti i njegovu

mogućem razvoju7. Potpredsjednica Europskog parlamenta Sylvie Guillaume i prvi potpredsjednik

Komisije Frans Timmermans 2. svibnja bili su domaćini zajedničke javne rasprave o sustavu

transparentnosti za predstavnike interesnih skupina u EU-u8, a 28. rujna Komisija je Europskom

parlamentu i Komisiji podnijela prijedlog o novom Međuinstitucionalnom sporazumu o obveznom

registru transparentnosti. 9

- KRAJ -

7 http://ec.europa.eu/info/consultations/proposal-mandatory-transparency-register_en 8 http://ec.europa.eu/transparencyregister/public/staticPage/displayStaticPage.do;TRPUBLICID-prod=kBRD5-

5YVNWJrNp6fOmURgGs3kYZ9nRiw5jaWenJqutaYpv24Pdf!1731521210?locale=en&reference=NEWS 9 http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-3182_en.htm