GODIŠNJE IZVJEŠĆEZa određivanje poželjne tjelesne težine i visine djece, koriste se percentilne krivulje, po dobi i spolu. Važno je imati na umu da će tjelesna težina i visina

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

o provedbi Godišnjeg plana i programa za pedagošku

godinu 2017./2018.

Zagreb, rujan 2019.

2

3

SADRŽAJ:

USTROJSTVO RADA .................................................................................................................................. 4

MATERIJALNI UVJETI ............................................................................................................................... 7

NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE .................................................................. 8

OČUVANJE ZDRAVLJA ...................................................................................................................... 9

HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE MJERE ............................................................................................ 13

SANITARNO – HIGIJENSKI UVJETI .................................................................................................. 18

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ................................................................................................................. 19

ODGOJITELJ U ODGOJNO- OBRAZOVNOM PROCESU ................................................................... 20

Upitnik za odgojitelje ............................................................................................................................. 21

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA SKUPINE ...................................................................................... 37

KALENDAR DOGAĐANJA KAO VODIČ PRI IZRADI PROGRAMA SVEČANOSTI TE PLANIRANJA

SKLOPOVA AKTIVNOSTI I PROJEKATA ........................................................................................... 50

PROGRAMI PRIVREMENOG TRAJANJA .......................................................................................... 50

NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE RADNIKA ............................................................................. 51

SURADNJA S RODITELJIMA .................................................................................................................... 55

SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA ................................................................................................ 74

RAD STRUČNO- RAZVOJNE SLUŽBE ....................................................................................................... 76

GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADA RAVNATELJA ........................................................................................ 76

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU STRUČNOG SURADNIKA LOGOPEDA ............................................... 78

PRILOZI .................................................................................................................................................. 82

GODIŠNJE IZVJEŠĆE PROGRAMA PREDŠKOLE ............................................................................... 82

GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADA ODGOJNO- OBRAZOVNE SKUPINE ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U

RAZVOJU ........................................................................................................................................ 84

GODIŠNJE IZVJEŠĆE STRUČNOG SURADNIKA – ZDRAVSTVENOG VODITELJA ZA PEDAGOŠKU

GODINU 2017./2018. ..................................................................................................................... 87

4

USTROJSTVO RADA

Privatni dječji vrtić Montessori u ovoj pedagoškoj 2017./ 2018. godini djelovao je u kapacitetu od 6

odgojnih skupina djece od jasličke do predškolske dobi na jednoj lokaciji na adresi Šipkovica 57. U

toku cijele pedagoške godine, nastojalo se kontinuiranim stručno- pedagoškim radom unaprijediti

kvalitetu odgojno obrazovne prakse, osiguravajući sigurne i poticajne uvjete za boravak djece, stručan

i razvojno primjeren odgojno-obrazovni rad s djecom te profesionalnu komunikaciju i otvorenu

suradnju s roditeljima. U vrtić je bilo upisano oko stotinu djece (s povremenim mjesečnim

odstupanjima s obzirom na dinamiku upisa i ispisa), od čega je 25-ero djece u jaslicama, dok je u vrtić

bilo upisano 75-ero djece. Sve odgojne skupine su dobno heterogene, pa jasličke skupine čine djeca u

rasponu od navršene godine dana do tri godine, dok su u vrtićkim skupinama djeca od 3- 7 godina. U

neposredni 10 – satni odgojno obrazovni rad vrtića, prema Montessori metodi, integrirana su djeca s

teškoćama u razvoju. U svakoj skupini su bila dva (2) odgojitelja, dok su u vrtićkim skupinama uz

odgojitelje i stručni suradnici (logoped i defektolog).

Uz redoviti desetosatni program, u vrtiću su se ostvarivali integrirani programi u sklopu redovitog

programa i posebni program, kako je prikazano u tabličnom prikazu u nastavku.

PROGRAM NAČIN REALIZACIJE VRIJEME VODITELJ

PROGRAM RADA

ODGOJNO-

OBRAZOVNE SKUPINE

ZA DJECU S

TEŠKOĆAMA

Posebni program

Poludnevni program

Ivana Horvat, prof. logopedije

Sandra Jerković, osoba za pomoć,

skrb i njegu

Josipa Šarčević, mag. edukacijske

rehabilitacije (pripravnički staž)

PROGRAM PREDŠKOLE

Integrirani program

3 x tjedno

Livia Canić, odgojiteljica

predškolske djece

Ivana Horvat, stručni suradnik

logoped

Ivana Boc Barbarić, odgojiteljica

predškolske djece i mag. paed.

5

Tablica 1. Programi DV Montessori

Cilj djelovanja i u ovoj pedagoškoj godini bilo je ostvarenje optimalnih uvjeta za življenje i

kontinuirano učenje djece i odraslih kroz fleksibilnu organizaciju rada ustanove prilagođene

potrebama djece. I ove nam je pedagoške godine bilo vrlo važno odgojno- obrazovni rad organizirati

tako da radno vrijeme (Ustanove, a time i odgojitelja), ali i prostorna i dobna struktura odgojnih

skupina u najvećoj mogućoj mjeri odgovara korisnicima usluga Ustanove (roditeljima i djeci).

Sveukupno zadovoljstvo radnim vremenom roditelji – korisnici usluga imali su mogućnost iskazati u

Anketi o zadovoljstvu odgojno- obrazovnim programom u tekućoj pedagoškoj godini, što većina

roditelja procjenjuje zadovoljavajućim. Radno vrijeme Vrtića je od 7:00 – 17:00 sati.

ODGOJNA SKUPINA DNEVNI RITAM RADA

JASLIČKA SKUPINA

Od 7:00 – 8:00 ranojutarnje dežurstvo

Od 8:00 – 9:00 doručak

U 9:30 vrijeme kruga

Od 10:00 -10:30 boravak na zraku

11:15 – ručak

Od 12:00- 15:00- popodnevni odmor

15:15 – užina

Poslijepodnevne aktivnosti po slobodnom izboru

djece i boravak na zraku ovisno o vremenskim

uvjetima

VRTIĆKA SKUPINA

Raspored dnevnog ritma vrtićke skupine razlikuje

se u duljini trajanja vremena jutarnjeg kruga (s

obzirom na povećanu usredotočenost djece s

obzirom na dob. Osim toga kasniji je odlazak na

zrak i vrijeme ručka uvažavajući bioritam djece.

Tablica 2. Dnevni ritam skupina

6

U toku godine došlo je do promjene na mjestu ravnatelja, te od 1.1.2018. ulogu ravnatelja počinje

obnašati Erna Krpan, prof. defektologije nakon privremenog obnašanja dužnosti (v.d.), koje je

preuzela od dotadašnjeg ravnatelja Antuna Tikvickog, prof. logopedije, od listopada 2017. godine.

Tijekom cijele pedagoške godine broj odgojitelja bio je konstanstan, uz povremene izmjene.

U nastavku slijedi tablica prikaza strukture i broja zaposlenih po strukturnim kategorijama.

BR. Radno mjesto Broj zaposlenika Određeno/neodređeno Ukupno

1. Ravnatelj 1 Neodređeno 1

2. Logoped 1 Neodređeno 1

3.

Defektolog -

pripravnik 1 Određeno 1

4. Zdravstveni voditelj 1 Određeno 1

5. Administrator 1 Neodređeno 1

6. Odgojitelj 14

Neodređeno

Određeno

10

4

7.

Osoba za pomoć, skrb

i njegu 1 Neodređeno 1

8. Kineziologinja 1 Neodređeno 1

9. Spremačica - servirka 1 Neodređeno 1

10. Spremačica 1 Neodređeno 1

UKUPNO 23

Tablica 3. Struktura i broj zaposlenih

*Od ukupnog broja zaposlenih odgojitelja na neodređeno radno vrijeme, njih troje je na

porodiljnom dopustu dok jednoj odgojiteljici zaposlenoj na određeno vrijeme po isteku

7

pedagoške godine nije produžen ugovor.

U ovoj pedagoškoj godini, u mjesecu listopadu, pripravnički staž započela je defektologinja

pripravnica Josipa Šarčević, pod vodstvom mentorice prof. defektologije Erne Krpan.

MATERIJALNI UVJETI

Privatni dječji vrtić Montessori djeluje u obiteljskoj kući s uređenim vanjskim prostorom, što

podrazumijeva antistresnu i travnatu podlogu, sprave za igru, kao što su tobogani, penjalice i

klackalice. Osim toga od lipnja 2018. godine za nesmetanu igru djece osigurana je travnata površina

čime se povećala površina vanjskog prostora dječjeg vrtića, koja trenutno iznosi oko 900 m2. Kako bi

se navedeni vanjski prostor što bolje iskoristio, djeci su na korištenje ponuđeni rekviziti za što

kvalitetnije izvođenje sportskih aktivnosti (poligon prepreka). Unutrašnjost igrališta podijeljena je u tri

cjeline kako bi sadržaji odgovarali kronološkoj dobi djece. Ispred ulaza u objekt nalazi se cvjetnjak

koji djeca uređuju zajedno s odgojiteljicama što spada u područje praktičnog života, odnosno razvoja

samostalnosti.

Obiteljska kuća prilagođena je pedagoškim standardima i potrebama djece s naglaskom na stvaranju

obiteljskog ugođaja s garderobom, prostorima dječjih sanitarija i čajne kuhinje.

Za kvalitetnu prehranu djece, korisnika dječjeg vrtića, u ovoj pedagoškoj 2017./ 2018. godini pobrinuo

se Catering „Dobra kuhinja“ s kojom je sklopljen Ugovor o poslovnoj suradnji. Jelovnici se sastavljaju

prema programu zdravstvene zaštite djece i pravilne prehrane, pri čemu se svakako vodi briga o

nutritivnim vrijednostima koje u potpunosti zadovoljavaju potrebe djeteta za njihov normalan i zdrav

razvoj.

Za potrebe odgojno-obrazovnog rada s djecom, odgojitelji su početkom pedagoške godine prostore

soba dnevnih boravaka funkcionalno organizirali prema načelima Montessori pedagogije sa

specifičnim područjima razvoja djece, uvažavajući kronološku dob djece, osiguravajući pritom njihov

nesmetan razvoj. Tijekom godine izmjenjivala se didaktika i specifičan Montessori pribor ovisno o

projektima koji su u određenom vremenskom periodu bili aktulani.

Odabir opreme i didaktike vrtića vršio se tijekom pedagoške godine sukladno važećim zakonskim

propisima i standardima, kao i suvremenim stručnim spoznajama (zdravstveno-pedagoško-

psihološkim kriterijima), imajući na umu specifičnost/ kriterije Montessori pribora za rad.

8

Pri opremanju i oblikovanju/strukturiranju prostora nastojalo se postići:

✓ maksimalno uvažavanje dječjih potreba,

✓ omogućavanje djetetove spontane i neometane aktivnosti,

✓ zadovoljavanje djetetove potrebe za raznolikom stimulacijom,

✓ omogućavanje i poticanje različitih interakcija,

✓ udovoljavanje djetetovim aktualnim potrebama i interesima, ali i usmjeravanje prema višim

razvojnim postignućima,

✓ omogućavanje djetetove samostalnosti, uspješnosti, inicijative i izbora.

NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST, RAZVOJ I ZDRAVLJE DJECE

U pedagoškoj godini 2017./2018. uspješno su se, u skladu s mogućnostima, provodili i ostvarili

postavljeni zadaci njege i skrbi za tjelesni rast i zdravlje djece iz Godišnjeg plana i programa.

Organizacijom odgojno obrazovnog rada i njege, te u svakodnevnom boravku i aktivnostima djece u

predškolskoj ustanovi, djelovalo se na zadovoljavanju dječjih prava i potreba kao doprinos u očuvanju

i unapređivanju njihovog zdravlja i sigurnosti.

ZADAĆE:

1. Rad na njezi i skrbi za tjelesni rast i razvoj djece i očuvanje zdravlja

2. Rad na praćenju i unaprjeđenju prehrane

3. Rad na osiguravanju i unaprjeđenju higijenskih uvjeta

4. Suradnja s roditeljima, odgojiteljima, ustanovama i službama potrebnim u realizaciji zadataka.

9

OČUVANJE ZDRAVLJA

Tijekom pedagoške godine djelovalo se na identifikaciji djece s posebnim potrebama, te su se

poduzimale moguće i odgovarajuće mjere i postupci u smislu ublažavanja ili uklanjanja smetnji i

poteškoća u razvoju.

Sa općim zdravstvenim (psihofizičkim) stanjem djece odgojitelji su bili upoznati na osnovi liječničkih

potvrda za polazak u predškolsku ustanovu djece pri prvom upisu u jaslice ili vrtić, nalazima ili

povijesti bolesti, kroz informativne razgovore s roditeljima novoupisane djece, putem suradnje s

roditeljima tijekom godine, kao i putem potvrda i nalaza liječnika u slučajevima odsustva zbog bolesti.

Tijekom ove pedagoške godine djelovalo se na edukaciji i osposobljavanju djece i radnika na

području samozaštite, očuvanja zdravlja i stjecanja navika zdravog života, prepoznavanja razvojnih

potreba i poboljšanja tjelesnog i psihičkog zdravlja u cjelini kroz:

o poticanje prirodne i pravilne prehrane,

o davanje savjeta o zdravom higijenskom načinu pripremanja hrane

o savjete o higijeni i njezi,

o provođenju protuepidemijskih mjera, te mjera opće i osobne higijene u obitelji i vrtiću

o poticanje psihofizičkog razvoja i aktivnosti djece

o važnosti cijepljenja i spriječavanja zaraznih bolesti,

o podizanje zdravstvene kulture i znanja o zaraznim bolestima,

o pojavi pozitivnog nalaza brisa nosa i ždrijela,

o preventivne mjere u odnosu na skupinu djece,

o prevencija kliconoštva kod djece i odraslih.

o sprječavanje povreda,

o stvaranje povoljnih uvjeta boravka djece u sigurnoj okolini.

Zdravstveni odgoj u odgojnim skupinama provodio se kontinuirano prilikom obilaska skupina: kroz

jačanje kulturno higijenskih navika, tjelesne aktivnosti i boravak djece na zraku, praćenje rasta i

razvoja djece, te putem priča i slikovnica zdravstvenog sadržaja kojeg su provodili odgojitelji.

Predškolska je ustanova nastojala kroz cijelu pedagošku godinu sa svom djecom razvijati higijenske

navike. Tu posebno mislimo na higijenu ruku kao temeljem osobne higijene. Također u periodu gripe,

pojačali smo nadzor nad pranjem ruku.

U svezi navedenih zadaća roditelji su često imali potrebu za savjetodavnim radom vezano uz

zdravstvene probleme djeteta i probleme vezane uz prehranu.

10

ANTROPOMETRIJA

Za određivanje poželjne tjelesne težine i visine djece, koriste se percentilne krivulje, po dobi i spolu.

Važno je imati na umu da će tjelesna težina i visina uvelike kod djece ovisiti i o genetskim faktorima.

Ako su oba roditelja natprosječno visoki, velika je vjerojatnost da će i njihovo dijete u bilo kojoj dobi

biti nešto više od vršnjaka.

Antropometrijsko mjerenje težine i visine djece u svim odgojnim skupinama rađeno je početkom

lipnja, 2018. U mjerenju je izmjereno 6 skupina, odnosno oko 70 djece (uzimajući u obzir izbivanje

djece iz dječjeg vrtića). Nakon obrade mjerenja dobiveni su slijedeći rezultati:

Grafikon 1: Analiza antropometrijskog mjerenja

REZULTATI MJERENJA:

Rezultati antropometrijskog mjerenja u ovoj pedagoškoj godini pokazuju da se djeca u velikom

postotku razvijaju adekvatno njihovoj dobi.

Oko 8% djece pokazuje znakove pothranjenosti, oko 86% djece je normalno uhranjeno, a njih 6% je

preuhranjeno.

11

Rezultati dosadašnjih antropometrijskih mjerenja govore u prilog planske prehrane djece

predškolskog uzrasta, ali i potrebe djeteta za kvalitetnijim kretanjem i kontinuiranim provođenjem

tjelovježbe.

Redovita tjelovježba i osmišljen boravak na zraku svakodnevna je potreba djece koju mi maksimalno

poštujemo i osiguravamo u onoj mjeri i na onaj način koji je djetetu neophodan.

Koristeći pogodnosti dvorane i travnate površine provodili smo tjelovježbu najmanje jedanput dnevno

svim vrtićkim skupinama. Kad god su to vremenski uvjeti dopuštali djeca su boravila na zraku uz

primjeren izbor aktivnosti i različite poligone.

OZLJEDE

U pedagoškoj godini 2017./2018. u DV Montessori imali smo zabilježene dvije ozljede koje su

zahtijevale liječničku pomoć ili nadzor od kojih je jedna u jutarnjim satima u sklopu neposrednog

odgojno- obrazovnog rada (dijete jasličke skupine) i jednu koja se dogodila u programu škole skijanja,

organizirane od strane Vrtića u suradnji s trećom stranom – pružatelja Usluga (agencija Ski2go). Riječ

je o istegnuću i lomu noge. Roditelji su o ozljedi pravovremeno obavješteni te upućeni na liječnika.

Ostale ozljede u vidu udaraca (hematom, oteklina) sanirane su prema protokolu zdravstvenog voditelja

i Priručniku za pružanje prve pomoći u dječjem vrtiću „Trebam tvoju pomoć“, autora: HUMS –

Podružnica medicinskih sestara dječjih vrtića grada Zagreba. Ozljede je sanirala zdravstvena

voditeljica ili odgojitelj s položenim tečajem Prve pomoći.

Najčešći uzroci ozljeđivanja:

JASLICE - ispodprosječno razvijena motorika kod neke djece, umor.

VRTIĆ - motorička nespretnost, nepažnja, brzopletost, nepoznavanje opasnih situacija, umor, bolest i

sl.

UNUTARNJI PROSTOR – neadekvatna obuća, prepreke (igračke, namještaj)

VANJSKI PROSTOR – neadekvatna obuća, nepravilno korištenje sprava na igralištu.

12

PREHRANA

S obzirom da je zdrava prehrana jedan od preduvjeta pravilnog rasta i razvoja djece, prehrani djece

posvećuje se odgovarajuća pažnja.

Prehrana u vrtiću planira se, provodi i kontrolira prema zakonskim propisima - preporukama i

smjernicama Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i prema energetskoj i nutritivnoj potrebi djece o

kojoj vrtić skrbi.

Za djecu s posebnim prehrambenim potrebama obroci se sastavljaju u dogovoru s roditeljima

(donošenje namirnica s deklaracijom) i prema preporuci i uputama liječnika. Uz sastav i kvalitetnu

pripremu obroka, važno je okruženje, te prehrambene navike djece.

Pri planiranju prehrane u vrtiću važno je voditi brigu i planirati ju prema: dobi djeteta, dužini boravka

djeteta u vrtiću i godišnjem dobu – sezonski.

CILJ PRAVILNE PREHRANE:

o razvijanje zdravih/ pravilnih prehrambenih navika od najranije dobi;

o promicanje pravilne prehrane;

o unaprjeđenje kvalitete prehrane s ciljem održavanja dobrog zdravlja i sprečavanja bolesti;

uzročno povezanih s načinom prehrane;

o usvajanje zdravih stilova življenja i pozitivnih stavova o očuvanju i unaprjeđenju osobnog

zdravlja;

o očuvanje zdravlja, način prehrane i pomoć pri rješavanju problema djece sa posebnim

potrebama u prehrani.

Razne alergijske reakcije prisutne su kod sve većeg broja djece. To je često vezano za prehrambene

alergene, pa je trebalo u svakom pojedinom slučaju jelovnik prilagoditi djetetu. Jedino dobrom i

kontinuiranom suradnjom na relaciji roditelj - odgojitelj i edukacijom pomoćnog tehničkog osoblja,

moguće je zadovoljiti potrebe djece.

Kontrolu i nadzor nad prehranom djece obavlja Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija

Štampar u cateringu „Dobra kuhinja“.

13

HIGIJENSKO EPIDEMIOLOŠKE MJERE

Predškolska je ustanova nastojala kroz cijelu pedagošku godinu sa svom djecom razvijati higijenske

navike. Tu posebno mislimo na higijenu ruku kao temeljem osobne higijene. Također u periodu gripe,

pojačali smo nadzor nad pranjem ruku. Zdravstveno stanje djece utvrđivano je temeljem uvida u

pobol djece u odgojnim skupinama, te na osnovu liječničkih ispričnica.

Praćenje pobola vršilo se redovito i evidentiralo u knjigu Evidencija bolesti i cijepljenosti djece.

Evidencije su vođene isključivo na osnovu liječničke ispričnice.

Sa sigurnošću možemo reći da je u prve tri godine života smanjena otpornost dječjeg organizma

(nedovoljno izgrađen/nezreli imunološki sustav). Veća izloženost izvoru infekcije i putu prijenosa, u

kolektivu su faktori rizika za nastanak svih, posebno bolesti dišnog sustava, ali i zbog većeg broja

djece na manjem prostoru.

Dječje ustanove putem preventivno – higijenskih i sanitarnih mjera, te kontinuiranom edukacijom i

cjeloživotnim učenjem svih zaposlenih u procesu njege, odgoja i obrazovanja, djece i roditelja pomažu

u osnaživanju dječjeg organizma kroz različite oblike rada, metode i kroz različita sredstva. Boravak

na otvorenom prostoru i svježem zraku ima pozitivan utjecaj na cjelokupan psihofizički razvoj

djeteta.To je jedan od načina jačanja dječjeg organizma, stvaranja otpornosti i sprječavanja širenja

infekcija. Djeca na vanjskom prostoru (veća površina) mogu bolje i više zadovoljiti svoju potrebu za

kretanjem i slobodom. U zimskim mjesecima u zatvorenim prostorima (sobe dnevnog boravka,

hodnici i sl.) djeca češće i lakše obolijevaju od bolesti dišnog sustava, ali i drugih bolesti. Zbog toga ih

treba svakodnevno i redovito izvoditi na svježi zrak i do dva puta dnevno.

Od zaraznih bolesti najvećim brojem su bile zastupljene varicella (vodene kozice) i crijevne viroze

(najčešće u jasličkim skupinama) te nekoliko slučajeva streptokoknih gnojnih angina i Skarlatine

(šarlah).

Najučestalije i najbrojnije bolesti u dječjim kolektivima su bolesti dišnog sustava.

POBOL PO SKUPINAMA 2017. / 2018.

Analiza podataka dobivena je temeljem podataka iz liječničkih ispričnica. Analiza pobola djece je za

razdoblje od početka pedagoške godine do rujna 2018.

Iz analize pobola proizlazi da je najviše pobola u vrtićkim i jasličkim skupinama bilo u studenom i

prosincu, dok je najmanji pobol bio u kolovozu (što ne mora biti relevantan pokazatelj zbog

smanjenog broja djece). Najčešći razlozi izostanka vezani su uz akutne respiratorne infekcije.

14

Grafikon 2. Prikaz ukupnog pobola djece u vrtiću po dijagnozama

Grafikon 3. Prikaz pobola djece u pedagoškoj godini 2017/2018., skupina Žabice

15

Grafikon 4. Prikaz pobola djece u pedagoškoj godini 2017/2018., skupina Leptirići

Grafikon 5. Prikaz pobola djece u pedagoškoj godini 2017/2018., skupina Lavići

16

Grafikon 6. prikaz pobola djece u pedagoškoj godini 2017/2018., skupina Bubamare

Grafikon 7. prikaz pobola djece u pedagoškoj godini 2017/2018., skupina Pčelice

17

Grafikon 8 . Prikaz pobola djece u pedagoškoj godini 2017/2018., skupina Ribice

Grafikon 9. Prikaz odsutnosti djece zbog bolesti po mjesecima u pedagoškoj godini 2017/2018.

18

SANITARNO – HIGIJENSKI UVJETI

Higijensko-sanitarne mjere pokušali smo tijekom godine zadržati na zadovoljavajućem nivou

zahvaljujući zajedničkoj suradnji i razumijevanju tehničkog osoblja a sve u cilju zaštite djece i njihova

zdravlja.

Stalno praćenje i nadzor u suradnji sa svim djelatnicima vrtića, roditeljima kao i zdravstvenim

službama doveli su do povoljne epidemiološke situacije.

Poseban naglasak stavili smo na:

o proces kvalitetnog i redovitog održavanja prostora boravka djece od strane spremačica vrtića

(sobe dnevnog boravka, prostori dnevnog odmora, sanitarni čvorovi, igrališta i pješčanici);

o osposobljavanje spremačica za siguran i učinkovit rad sa sredstvima za čišćenje s posebnim

naglaskom na važnost izbora kvalitetnih sredstava,

o nadzor i organizaciju slanja zaposlenika na provođenje zakonom utvrđenog higijenskog

minimuma,

o kontinuirano organiziranje i provođenje mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije

o osiguravanje dovoljne količine sredstava za higijenu djece,

o uvid u provođenje i osiguravanje kvalitetnih mikroklimatskih uvjeta boravka djece

(prozračnost prostora ljeti i zimi, temperatura prostora u kojem borave djece te vlažnost istog),

o osiguravanje uvjeta za kvalitetan proces čišćenja (zaštitna obuća i odjeća, pomoćni strojevi,

potrebna količina sredstava),

o produljenje sanitarnih iskaznica s ciljem sprečavanja mogućnosti širenja zaraze u dječjem

kolektivu te otkrivanje kliconoštva.

o redovita kontrola higijenskih uvjeta u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije hrane,

provedbom preventivnog postupka i samokontrole a u skladu s načelima HACCP sustava.

Higijensko epidemiološki nadzor vršen je u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Andrija Štampar

iz Zagreba prema sklopljenom ugovoru. Rezultati mikrobioloških nalaza ukazuju na poštivanje načela

dobre higijenske prakse, odnosno dobrih sanitarnih uvjeta u objektu.

19

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Opći cilj odgojno-obrazovnog rada bio je planiranje, provođenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog

procesa u skladu s koncepcijom Marije Montessori, uz zadovoljavanje prava i potreba svih sudionika

odgojno-obrazovnog procesa, kao dio dugoročne strategije unapređivanja.

Uzimajući u obzir suvremene teorijske spoznaje, stvarne potrebe sudionika odgojno-obrazovnog

procesa te karakteristike društvenog okruženja, iz općeg cilja odgojno-obrazovnog rada za pedagošku

godinu proizlaze sljedeće opće zadaće, koje kontinuirano implementiramo u pedagogogiju M.

Montessori:

- promišljanje, planiranje, provođenje i vrednovanje suvremenih teorijskih postavki u odgojno-

obrazovnom radu s djecom

- stvaranje razvojno-poticajnog okruženja koje promiče prava djeteta, zadovoljava i uvažava

potrebe djeteta te potiče stvaralaštvo, kreativnost, aktivno i istraživačko učenje

- poticanje unapređivanja kvalitete djetetova života u cjelini uz pravovremeno zadovoljavanje

dječjih prava i potreba

- unapređivanje suradnje i razvoj partnerstva s roditeljima, zbog stvaranja zajedničkog sustava

za podršku rastu i razvoju djece u izvanobiteljskom okruženju.

Pedagoška dokumentacija vodila se sukladno Pravilniku o vođenju pedagoške dokumentacije i

evidencije djece predškolske dobi u ustanovi.

Pri planiranju i realizaciji programa polazi se od činjenice da je obitelj primarni nositelj odgojno-

obrazovnog rada s djetetom. Svakodnevnom suradnjom održavao se kontinuitet između obiteljskog i

institucionalnog odgoja s ciljem kvalitetnijeg pristupa psihofizičkom razvoju djeteta.

Odgojitelji s djecom rade individualno ili u malim skupinama, ovisno o konkretnim situacijama.

Metode i oblici rada bazirani su na načelima pedagogije M. Montessori, a didaktički materijal

prilagođava se konkretnim mogućnostima, različitim potrebama, sposobnostima i interesima djece.

Svako dijete je rođeni istraživač. Od trenutka kad prvi put otvori svoje oči, one su pune čuđenja.

Djetetu je svijet prepun tajni koje valja otkriti. Mnoge svakodnevne aktivnosti i stvari koje su nama

tako uobičajene, dijete ispunjavaju čuđenjem, zanosom, iznenađenjem i divljenjem. Stoga se u ciljane

aktivnosti uključuje multisenzoričko učenje putem različitih kanala učenja: sluhom, vidom, opipom,

mirisom, okusom i kinestetičkim osjetom. Učenje putem osjetila omogućuje djeci da na prirodan i

aktivan način otkrivaju svijet oko sebe. Dijete osjetilima prima informacije, organizira ih i integrira s

već postojećim. Svako novo osjetilno iskustvo mijenja i stvara sve složenije predodžbe te utječe na

razvoj mišljenja i učenja To je ujedno i jedna od glavnih okosnica ove pedagogije (Ništa nije

u intelektu što prije nije bilo u osjetilu). Bez konkretnih fizičkih iskustava dijete uči bez

20

razumijevanja, isključivo na razini mehaničkog pamćenja. U procesu učenja integrira se i kretanje.

Kroz pokret dijete mijenja, usavršava, usvaja nova znanja i vještine. Važno mjesto pripada

povezivanju pokreta i glazbe.

Situacijsko učenje uz pomoć konkretnih materijala uključuje specifičnosti učenja djeteta predškolske

dobi koje uči čineći, na taj način lakše razumijevajući strani jezik, a provodi se kroz igru, pokret,

glazbu i ritam. Kako bi se potaknulo aktivno sudjelovanje djeteta u procesu učenja nužno je uključiti

poticaje koji:

• aktiviraju sva osjetila

• usmjereni su na djelovanje

• nude zanimljive sadržaje (materijale i pribor) za provedbu aktivnosti

• uključuju eksperimentiranje

• omogućuju kretanje

• oslobađaju kreativni potencijal

• pružaju raznovrsne mogućnosti razvoja

ODGOJITELJ U ODGOJNO- OBRAZOVNOM PROCESU

Odgojitelji su modeli djeci koji svojim ponašanjem, govorom, mimikom, gestom i stavovima utječu na

djecu, njihov razvoj, ponašanje i stavove. Odgojitelji stvaraju pozitivnu atmosferu, pružaju djeci

ljubav i podršku te time pridonose razvoju pozitivne slike o sebi i jačanju samopouzdanja. Na

odgojitelju je da okolina bude pripremljena, uz redovite izmjene materijala/ pribora kako bi održavali

pažnju djece, uz kontinuirano osmišljavanje zanimljivih aktivnosti i zadataka prateći interese djece.

Uloga odgojitelja u odgojno-obrazovnom radu je, možemo reći, planiranje, programiranje i

vrednovanje odgojno-obrazovnog rada. Odgojitelj prikuplja, izrađuje i održava sredstva za rad s

djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom uređenju prostora za izvođenje različitih aktivnosti

(pripremljena okolina); radi na zadovoljenju potreba djece i razvojnih zadaća; potiče razvoj svakog

djeteta prema njegovim sposobnostima i mogućnostima; vodi dokumentaciju o djeci i radu;

zadovoljava stručne zahtjeve u organizaciji i unapređenju odgojno-obrazovnog procesa te surađuje s

roditeljima.

Uvažavajući odgojitelje kao profesionalce u svojoj struci, bilo nam je važno ispitati kako je iz njihove

perpektive protekla pedagoška 2017./ 2018. i to u nekoliko područja koji ujedno čine i okosnicu

njihova neposrednog, ali i posrednog rada. Evaluaciju odgojno- obrazovnog rada u skupinama

izvršili su odgojitelji individualnom procjenom putem Upitnika za odgojitelje – evaluacija

odgojno- obrazovnog rada 2017. / 2018. Podaci, koje su odgojitelji sustavno unosili u upitnik,

temeljili su se na pedagoškoj dokumentaciji skupine, njihovih stručnih zapažanja u tijeku

21

odgojno- obrazovnih procesa i drugih vidova njihovog rada (npr. suradnja s roditeljima). Isti

se nalazi u nastavku u formi praznog obrasca nakon čega slijedi deskriptivsn opid rezultata.

UPITNIK ZA ODGOJITELJE

EVALUACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA 2017/2018.

GRUPA_______________________(dob djece)_________(broj djece)____________

ODGOJITELJICA A_______________________________

ODGOJITELJICA B________________________________

Prvo pročitajte cijeli upitnik!! Pazite, na neka pitanja odgovarate zajedno, a poneka svaka za sebe.

1. Procjena razvoja djece u odnosu na očekivani razvoj i planirane zadatke

U tablicu zajedno upišite vlastite procjene zadovoljstva postignućem razvoja djece u Vašoj skupini

- koliko ste zadovoljne razvojem djece po pojedinim kategorijama?

Procjenu dajte na skali od 1 do 4 gdje brojevi znače:

1 nismo zadovoljne 2 djelomično smo zadovoljne 3 uglavnom smo zadovoljne 4 u potpunosti smo zadovoljne

Također procijenite (na skali od 1 do 5) koliko ste često radili na pojedinim razvojnim zadacima –

kategorija učestalost rada.

1-nikada; 2 rijetko; 3-osrednje; 4 – često; 5 vrlo često

PODRUČJE RAZVOJA Procjena zadovoljstva

postignućima razvoja po

kategorijama

Učestalost rada

Psihomotorika

osnovni pokreti i prirodni oblici kretanja 1 2 3 4 1 2 3 4 5

fina motorika 1 2 3 4 1 2 3 4 5

posebne i složene motoričke vještine 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Emocionalna stabilnost

22

izražavanje emocija 1 2 3 4 1 2 3 4 5

prepoznavanje i razumijevanje tuđih

emocija

1 2 3 4 1 2 3 4 5

znanje o sebi 1 2 3 4 1 2 3 4 5

kontrola impulzivnog ponašanja 1 2 3 4 1 2 3 4 5

razvoj pozitivne slike o sebi 1 2 3 4 1 2 3 4 5

odgovornost prema sebi i drugima 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Socijalne vještine

dogovor i suradnja 1 2 3 4 1 2 3 4 5

poštivanje dogovorenih pravila 1 2 3 4 1 2 3 4 5

nenasilno rješavanje sukoba 1 2 3 4 1 2 3 4 5

kulturne navike 1 2 3 4 1 2 3 4 5

stvaranje moralnih vrijednosti 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Samostalnost

u zadovoljavanju osnovnih potreba 1 2 3 4 1 2 3 4 5

higijenske navike 1 2 3 4 1 2 3 4 5

samozaštita i samopomoć 1 2 3 4 1 2 3 4 5

radne navike 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Spoznaja

razvoj osjeta i percepcije 1 2 3 4 1 2 3 4 5

stvaranje pojmova, uočavanje veza i

odnosa

1 2 3 4 1 2 3 4 5

pažnja, koncentracija i pamćenje 1 2 3 4 1 2 3 4 5

mišljenje i rješavanje problema 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Komunikacija

razvoj govora (artikulacija, rječnik) 1 2 3 4 1 2 3 4 5

komunikacijske vještine 1 2 3 4 1 2 3 4 5

spontana igra

1 2 3 4 1 2 3 4 5

23

Stvaralaštvo

likovno izražavanje 1 2 3 4 1 2 3 4 5

glazbeno izražavanje 1 2 3 4 1 2 3 4 5

kreativne stvaralačke sposobnosti 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Ako radite u jaslicama, molimo dodatno zajedno procijenite:

Procjenu izvršite razmišljajući o grupi u cijelosti – koliko ste općenito zadovoljne

onim što ste postigle u slijedećem:

Ocijenite se!

Olakšavanje odvajanja od roditelja (uspješna i brza prilagodba djeteta na vrtić)

Komentar:

1 2 3 4

Kontrola fizioloških potreba (odvikavanje od pelena i korištenje tute ili zahoda)

Komentar:

1 2 3 4

Samostalnost pri jelu, odijevanju i sl.

Komentar:

1 2 3 4

Navedite ono što vam je još tijekom godine bilo posebno važno za djecu s kojom ste radili:

24

Koje su aktivnosti kod djece izazivale najveći interes?

2 . Zdravstvena zaštita djece

Kratko navedite postignuća kroz unapređivanje kvalitete procesa zdravstvene zaštite i zdravlja:

• U usvajanju higijenskih navika

• U osvješćivanju i zadovoljavanju primarnih potreba

• U boravku na zraku

Sažeto navedite osnovna postignuća i poteškoće u neposrednom radu s djecom s posebnim

potrebama:

25

Vrsta poteškoće broj djece Postignuće Poteškoća

Djeca s otežanom prilagodbom

Djeca s višestrukim teškoćama u

razvoju

Djeca s poremećajima u

komunikaciji

(jezik, govor, glas)

Djeca s emocionalnim

teškoćama

(poremećaji navika u prehrani,

eliminaciji, umirujuće navike..)

Djeca s poremećajima u

ponašanju (agresivnost, kršenje

pravila, hiperaktivnost i

poremećaj pozornosti i sl.)

Bistra i potencijalno

darovita djeca

Druge poteškoće

kao kronične bolesti i sl.

Navedite prijedloge za narednu godinu, koji se odnose na unaprjeđenje zdravstvene zaštite djeteta!

3. Odgojno-obrazovni rad odgojitelja

26

ZA VRTIĆKE SKUPINE: Koje su teme kojima ste se bavile ove godine bile najbolje prihvaćene kod

djece?

ZA VRTIĆKE SKUPINE : Koje teme su u vašu grupu došle na inicijativu djece?

VRTIĆ I JASLICE: Koje su promjene u prostoru, specifičan montessori pribor ili nešto drugo kod

djece bili jako dobro prihvaćeni?

U čemu je bio vaš osobni-odgojiteljski doprinos u NAŠEM VRTIĆU? Na čemu možete sami sebi

čestitati ove godine, a odnosi se na vaš rad s djecom? Pohvalite se!

Odgojiteljica A Odgojiteljica B

27

Procijenite izraženost nekih ometajućih čimbenika u odgojno-obrazovnom radu

OMETAJUĆE U RADU IZRAZITO DJELOMIČNO NEBITNO

Bolovanja odgojitelja

Neredoviti dolasci djece

Djeca s posebnim potrebama

Velika prisutnost djece

Upisi/ispis tijekom godine

Komunikacija partnera u radu

Komunikacija s roditeljima

Suradnja sa stručnim timom

Suradnja s ostalim osobljem

Nešto drugo, što?______________

4. Materijalni uvjeti

Opišite vaše iskustvo u osmišljavanju poticajnog okruženja (postignuća i poteškoće) u sobi dnevnog

boravka, odnosno što je učinjeno u toku godine kako bi se materijalni uvjeti poboljšali (nabavka

montessori pribora, izrada montessori pribora, određeni obavljeni radovi....)

Što predlažete za poboljšanje materijalnih uvjeta iduće godine?

28

SDB DVORIŠTE

Procijenite na skali od 1 do 5 svoje doprinos u osmišljavanju poticajnog okruženja

Odgojiteljica A - 1 2 3 4 5

Odgojiteljica B - 1 2 3 4 5

5. Suradnja s roditeljima

Na skali od 1 do 4 zajedno procijenite stupanj zadovoljstva:

1 (nismo zadovoljne) 2 (djelomično smo zadovoljne) 3 (uglavnom smo zadovoljne) 4 (potpuno smo

zadovoljne)

ELEMENT PROCJENE – zajedno procijenite ZADOVOLJSTVO

Općenito zadovoljstvo suradnjom s roditeljima

1 2 3 4

Koliko je prema Vašem mišljenju Vrtić ispunio

očekivanja od strane roditelja

1 2 3 4

Otežavajući faktori suradnje s roditeljima:

29

Što je bilo posebno dobro:

Na koje ste sve načine surađivali s roditeljima? (roditeljski sastanak, blagdansko druženje, svečanosti,

posjete roditelja/gostovanje u grupi…) NAVEDITE:

Broj održanih individualnih razgovora s roditeljima na inicijativu odgojitelja:

Najčešće teme:

Broj održanih individualnih razgovora s roditeljima na inicijativu roditelja:

Najčešće teme:

Vaše zadovoljstvo podrškom ravnateljice i stručnog tima u pogledu suradnje s

roditeljima

KOMENTAR:

1 2 3 4

Procijenite svoj doprinos u suradnji s roditeljima na skali od 1-5

Odgojiteljica A - 1 2 3 4 5

Odgojiteljica B - 1 2 3 4 5

6. Stručno usavršavanje

30

S čime ste u svojoj odgojnoj praksi (stručna znanja, metodičke vještine, osobne ideje, iskustva,

postignuća…) osobito zadovoljni i spremni prezentirati drugima i u kojem obliku:

Navedite barem 1 knjigu iz stručne literature koju ste pročitali tijekom godine, a na Vas je ostavila

osobiti dojam:

Koje teme stručnog usavršavanja predlažete za slijedeću godinu? OBAVEZNO navedite dinamiku

ostvarivanja stručnog usavršavanja.

7. ZAKLJUČNO Što je ove godine u vrtiću bilo za posebnu pohvalu?


Što bi u našem vrtiću trebalo biti drugačije?

31


Na bipolarnoj skali procijenite Vaš osjećaj ili raspoloženje u kolektivu tijekom godine:


Vedro 3 2 1 0 1 2 3 Neraspoloženo

Relaksirano 3 2 1 0 1 2 3 Napeto

Sigurno 3 2 1 0 1 2 3 Nesigurno

Uvaženo 3 2 1 0 1 2 3 Ne uvažavano

Odmorno 3 2 1 0 1 2 3 Iscrpljeno

Prihvaćeno 3 2 1 0 1 2 3 Neprihvaćeno

U kolektivu u kolektivu

Vedro 3 2 1 0 1 2 3 Neraspoloženo

Relaksirano 3 2 1 0 1 2 3 Napeto

Sigurno 3 2 1 0 1 2 3 Nesigurno

Uvaženo 3 2 1 0 1 2 3 Ne uvažavano

Odmorno 3 2 1 0 1 2 3 Iscrpljeno

Prihvaćeno 3 2 1 0 1 2 3 Neprihvaćeno

U kolektivu u kolektivu

ZA KRAJ ŽELIM REĆI:

32


HVALA VAM NA TRUDU!

Upitnik za odgojitelje podijeljen je u nekoliko cjelina koje se odnose na DIJETE i njegov razvoj,

zdravstvenu zaštitu djece (usvajanje higijenskih navika), na rad s djecom s posebnim potrebama,

odgojno- obrazovni rad i eventualno ometajuće čimbenike, na PROSTOR kroz procjenu prostorno-

materijalnog konteksta, nadalje na ODNOSE S RODITELJIMA kroz suradnju i partnerski odnos i

naposljetku na samu osobu ODGOJITELJA čije se zadovoljstvo procjenjuje kroz prizmu stručnog

usavršavanja, mogućnošću i zadovoljstvom individualnog i kolektivnog profesionalnog napretka na

razini cjelokupnog vrtića i subjektivni osjećaj za svog osobnog zadovoljstva (na bipolarnoj skali) i na

samom kraju sugestije, prijedloge i komentare, koji će nam predstavljati polazišnu točku u idućoj

pedagoškoj godini.

Odgojiteljice su Upitnicima procjenjivale općenito zadovoljstvo razvoja djece u svojoj skupini, prema

postignućima u područjima razvoja na kojima se intenzivno radilo, imajući u vidu razvojne osobitosti

dobi. Na kraju pedagoške godine bilo nam je važno sažeti razmjer između zadanih ciljeva i postignuća

te ocijeniti sebe u uspješnosti postizanja istih, kako bismo mogli unijeti promjene koji će poboljšati

odgojno- obrazovni rad u idućoj pedagoškoj godini. Osim toga promišljajući vlastitu odgojno-

obrazovnu praksu i procjenjujući kvalitetu iste, na profesionalnoj razini moguće je napraviti

odgovarajuće promjene. Usprkos činjenici da se Upitnici procjenjuju na globalnoj razini (na razini

cijelog vrtića) važno je uzeti u obzir posebnosti i specifičnosti svake odgojne skupine s njihovim

prioritetima. Tek tada je moguće planirati daljnje djelovanje u smjeru onoga što je u ovoj godini bilo

manje zastupljeno ili s čime smo manje zadovoljni. Sveukupno gledano, odgojiteljice se procjenjuju

relativno visokim ocjenama ( na skali od 1 ( nismo zadovoljne) do 4 ( u potpunosti smo zadovoljne),

najveći je postotak onih sa ocjenom 4), što je direktan pokazatelj njihovog zadovoljstva postignućima

djece u razvojnim zadacima. Ponovno je važno naglasiti da se, uvažavajući dob djeteta i njihove

mogućnosti, u svim skupinama radilo na svim područjima razvoja. Praćenje razvoja djece, procjena

33

zadovoljstva postignućima i učestalosti rada odnose se na nekoliko područja: razvoj psihomotorike,

emocionalne stabilnosti, socijalne vještine, samostalnost, spoznaja, komunikacija te stvaralaštvo.

S obzirom na specifičnost odgojno- obrazovnog rada u jasličkim skupinama od odgojiteljica smo

tražili da izraze svoje zadovoljstvo postignućima u bitnim zadacima za tu dob djece- olakšavanje

odvajanja od roditelja, kontrola fizioloških potreba i samostalnost. I ovdje je vidljiv relativno visok

stupanj zadovoljstva odojitelja. U području razvoja motorike i fine motorike procjenu zadovoljstva

usvajanjem osnovnih pokreta i prirodnih oblika kretanja te fine motorike odgojitelji jasličkih skupina

ocjenjuju s 4, dok je učestalost rada odgojiteljica u tom području je 3 (uglavnom zadovoljne). Za

razliku od jasličke dobi, odgojitelji vrtićke dobi djece motorički razvoj procjenjuju s 3, dok učestalost

vlastitog rada na tom razvojnom području s 5 (važno je napomenuti da su skale za procjenu različite u

te dvije kategorije kao što možete vidjeti u praznom obrascu).

U području razvoja emocionalne stabilnosti (izražavanje dječjih emocija, kontrola njihovog

impulzivnog ponašanja, te spoznaja sebe) odgojitelji zadovoljstvo postignućima kod djece u mlađoj

jasličkoj skupini procjenjuju ocjenom 2 što možemo opravdati njihovom dobi, dok odgojiteljice

starije jasličke skupine zadovoljstvo procjenjuju u prosjeku ocjenom 4. Općenito gledano manji broj

odgojitelja smatra da uloženi trud nije proporcionalana realiziranim postignućima odgojne skupine.

Procjena socijalnih vještina koje proizlaze iz emocionalne stabilnosti iznose 2 što odražava djelomično

zadovoljstvo kod odgojiteljica mlađe jasličke skupine (za razliku od strarije jasličke skupine koja

iznosi 4), što svakako nije u razmjeru s uloženim trudom odgojiteljica koji je označen ocjenom 4,

odnosno ocjenom 5 u drugoj skupini. S druge strane vrtićke skupine, emocionalnu stabilnost djece, a

u skladu s tim i socijalne vještine (dogovor i suradnja, poštivanje dogovorenih pravila, nenasilno

rješavanje sukoba...) procjenjuju prosječnim, što znači da svakako postoji mjesta za poboljšanje.

Dosljednošću i ustrajnošću rodtelja uz poštivanje dogovorenih pravila s odgojiteljima navedene

poteškoće su se kroz godinu počele rješavati. Nadalje, određen broj djece već u jasličkoj dobi pokazuje

jednu dozu agresivnog ponašanja posebice u situacijama odgode svojih trenutnih želja ili kršenju

ranije dogovorenih pravila. Postiguće i trud odgojitelja na razvoju slike o sebi i pojma ja i drugi

očituje se u sve učestalijim pokušajima nenasilnog rješavanja problema, te trenutnu odgodu svojih

potreba i želja preusmjeravanjem pažnje na druge igračke/ aktivnosti.

Važan zadatak za djecu jasličke dobi bilo je i osamostaljivanje. U ovoj kategoriji su djeca bila

najuspješnija. Najveći broj odgojitelja procjenjuje samostalnost djece najvišom ocjenom, što je izraz

općeg zadovoljstva zbog vidljivih rezultata dječje samostalnosti u svakodnevnim aspektima življenja u

dječjem vrtiću (jelo, odijevanje, obuvanje i sl.) i očitog napretka novoupisane djece. Mali broj

odgojitelja nailazi na problem neangažmana roditelja što uvelike otežava proces osamostaljivanja. Iz

dosad rečenog prepoznajemo potrebu još veće suradnje od strane roditelja, međusobno povjerenje i

uvažavanje savjeta stručnjaka uključenih u odgoj njihove djece.

34

U području razvoja samostalnosti djece učinjen je veliki pomak u sferi zadovoljavanja osnovnih

potreba, higijenskih navika, samozaštite i samopomoći na razini svih skupina, pa je u skladu s tim i

procjena zadovoljstva odgojiteljica mlađih jasličkih skupina u području razvoja samostalnosti u brizi

za sebe 3, starije jasličke dobi 4, dok odgojiteljice vrtićkih skupina procjenjuju zadovoljstvo razvoja

samostalnosti u svrhu očuvanja zdravlja djeteta prosječnom ocjenom 4.

U području zdravstvene zaštite djece kroz unapređivanje kvalitete procesa odgojitelji navode ulaganje

velikog truda u usvajanju kulturno – higijenskih navika (pranje ruku i umivanje, te osvještavanje

potreba za brisanjem nosa kao i sam čin, samostalnost prilikom odlaska na toalet ili kod manje djece

spoznaju o obavljanju nužde i informiranju o tome), u osvješćivanju i zadovoljavanju primarnih

potreba gdje je izuzetno važan razvoj samostalnosti u obavljanju svakodnevnih radnji (hranjenje,

uzimanje tekućine, odijevanje i obuvanje). Boravku na zraku, bez obzira na dob djece, a naravno

ovisno o godišnjem dobu, odgojitelji pristupaju prvenstveno osiguravajući sigurnost na spravama, a

potom čuvajući zdravlje djece (ispijanjem dovoljne količine tekućine u ljetnim mjesecima, te

mazanjem zaštitnom kremom). Prijedlozi odgojitelja u području unaprjeđivanja zdravstvene zaštite

djece odnosi se na veću podršku zdravstvene voditeljice u svakodnevnom odgojno- obrazovnom radu

te redovito donošenje ispričnica nakon bolesti djece. Prilikom ocjenjivanja vlastitih postignuća

odgojitelja u neposrednom radu u brizi za zdravlje djece i njihovu samostalnost je u prosjeku 4.

U područjima razvoja spoznaje (osjeta, percepcije, pažnje, koncentracije, pamćenje...), komunikacije i

stvaralaštva procjena zadovoljstva djece jasličke i vrtićke dobi 4, a učestalost rada odgojitelja obje

dobne kategorije 5.

Vezano za prilagodbu, odgojiteljice jasličkih skupina u svom odgojno- obrazovnom radu procjenjuju

da je u ovoj pedagoškoj godini manji broj djece s otežanom prilagodbom (5), koja se na ponašajnoj

razini manifestirala kroz histerično vikanje, plakanje i nekontrolirano bacanje, te teže odvajanje od

roditelja, pri čemu su svakako pomogli rituali prilikom odvajanja, a postignuća koji odgojitelji navode

je ostanak i boravak u skupini bez problema te prihvaćanje djece i odgojitelja, što je u konačnici i

očekivano u skladu s tijekom prilagodbe. Odgojitelji su komentirali kako se, prilikom procesa

prilagodbe djeteta, predugim zadržavanjem roditelja u odgojnoj skupini odmaže djetetu. S druge strane

pozitivan pomak u prilagodbi pokazuju djeca s čijim su roditeljima odgojiteljice razgovarale na

individualnoj razini pri čemu su im dati praktični savjeti za jutarnje dovođenje i odvajanje od djeteta.

Uspješna i brza prilagodba, koju navodi veći broj odgojitelja (usprkos brojnim otežavajućim

faktorima: kontinuiran dolazak novoupisane djece, neredoviti dolasci i velika prisutnost djece),

rezultat je dobre suradnje s roditeljima, dolaska djece u ranije dogovorenim terminima (što rezultira

manjim brojem djece na dnevnoj bazi), te izazovne i bogato materijalno opremljene sredine.

Kao posebno važno odgojiteljice navode da u svom odgojno- obrazovnom radu polaze od samog

djeteta, njegovih potreba i interesa u svim razvojnim područjima pri čemu se djeca prate i podržavaju

35

u svojim nastojanjima uvažavajući činjenicu da je važno djetetu dati onoliko vremena koliko mu treba

i pustiti ga da samo napravi ono što on sam može. Kao bitnu napomenu navode važnost postizanja

emocionalne stabilnosti, pripadnosti i osjećaja sigurnosti, slobodu u izražavanju sebe (svojih emocija)

te stjecanje što boljih prosocijalnih vještina i empatije. Upravo iz tog razloga se tijekom pedagoške

godine primjećuje pojačan rad za nenasilno rješavanje sukoba, uspostavu emocionalne stabilnosti i

stvaranja sigurnog i toplog ozračja u skupini.

Odgojno obrazovni proces je dinamičan proces, sklon promjenama u skladu sa suvremenim

shvaćanjima načina na koje dijete uči (mijenjajući prostor, baveći se temama od posebnog interesa za

djecu, te radu na projektima). Iz toga proizlazi važnost stalnog promišljanja odgojno- obrazovne

prakse u stvaranju pedagoški osmišljenih situacija i ponudom odgovarajućeg materijala iz koje dijete

uči čineći. Upitnikom smo ispitali koje su aktivnosti izazvale najveći interes kod djece jasličke dobi i

sukladno očekivanjima to su u najvećem postotku glazbene aktivnosti popraćene pokretom i

proigravanje scenskom lutkom. Intenzivno se radilo i na razvoju motorike širokim spektrom

ponuđenih materijala. Odgojitelji ovdje naglašavaju važnost efekta iznenađenja i čuđenja kod djece,

koji izazivaju novi materijali u skupini i poticaj odgojitelja za buđenje interesa za iste.

Odgojitelji vrtićkih skupina ističu interes djece za tematske sklopove, koji se tiču najviše područja

kozmičkog odgoja i istraživačkih aktivnosti, koje su predstavljale nepresušan izvor znanja i novih

spoznaja, baš kao i vježbe s prirodnim materijalima i vodom, koje djeci obogaćuju spoznajnu i

emocionalnu sferu razvoja.

U kategoriji osnovnih postignuća i poteškoća u neposrednom radu s djecom s posebnim potrebama

odgojitelji ističu da najveći broj djece ima poremećaj u komunikaciji (jezik, govor, glas) za koje

odgojiteljice imaju nedovoljno informacija o napretku i rehanilitaciji izvan Ustanove. Osim toga djeci

s bilo kakvom specifičnom potrebom, odgojitelji trebaju pristupiti individualno za što sami ističu da je

takvu pojačanu pažnju otežano ostvariti uz drugu upisanu djecu. Na drugom mjestu po vrsti poteškoće,

gdje je mjerilo broj djece kod kojeg je uočena neka poteškoća, po procjeni odgojitelja su djeca s

višestrukim teškoćama u razvoju, za koje je područje brige o sebi i dalje nedovoljno razvijeno i

potrebno je dodatno ulaganje truda u isto. Osim toga djeca s višestrukim teškoćama pokazuju brže

umirivanje i veći socijalni napredak. Treća po redu posebna potreba su djeca s otežanom prilagodbom

koja su se kroz pedagošku godinu brže umirivala postojanjem predvidljivih rituala čime im se olakšao

stres prilikom odvajanja. Na sljedećem mjestu su bistra i potencijalno darovita djeca koja su

identificirana kao takva od strane odgojitelja, a što svakako zahtijeva dodatno praćenje od članova

stručnog tima i vanjskih suradnika. Nakon toga slijede djeca s poremećajima u ponašanju (agresivnost,

kršenje pravila, hiperaktivnost, poremećaj pozornosti i sl.) te druge poteškoće kao kronične bolesti i sl.

„Na čemu možete sami sebi čestitati ove godine, a odnosi se na Vaš rad s djecom?“, odgojitelji

navode čitav spektar odgovora. Većina odgojitelja zadovoljna je što su usprkos velikom broju

36

dolazeće djece, koji su upisivani i tijekom godine (što uvelike otežava odgojno- obrazovni rad skupina

zbog stalnih adaptacija) uspjeli ostvariti zadane odgojno- obrazovne zadaće na stručan i kvalitetan

način, ustrajnošću, dosljednošću i vedrinom. Osim toga ističu kreativnost u osmišljavanju priredbi,

vježbi, opskrbu materijalima i papirima, uspostavljanje kvalitetnog i partnerskog odnosa s roditeljima

iz čega proizlati bolje razumijevanje i potreba svakog djeteta. Jedno od ključnih područja je svakako

odgojno obrazovni rad unutar odgojnih skupina,koje su odgojiteljice procjenjivale s obzirom na

izraženost ometajućih čimbenika na dnevnoj bazi, što su svakako bolovanje odgojitelja, neredoviti

dolasci djece, velika prisutnost djece kao i upisi / ispisi tokom cijele godine u izrazotoj mjeri, otežana

komunikacija partnera u radu kao i komunikacija sa stručnim timom. Govoreći o odgojno –

obrazovnoj dobiti za djecu odgojnih skupina odgojiteljice ističu povećanu samostalnost, socijalizaciju,

usvajanje pravila, razvoj empatije, poboljšan razvoj govora i usvajanje hrvatskog jezika (kod djece

koja žive u dvojezičnoj sredini). Stručna dobit za odgojitelje su svakodnevno učenje i suočavanje s

nepoznatim situacijama, bolje razumijevanje i slušanje djece te pravodobno reagiranje njihove potrebe.

U sferi materijalnih uvjeta i stvaranju poticajnog okruženja za učenje djece u prostorijama pojedine

odgojne skupine (soba dnevnog boravka), ali i ostalih prostora unutar vrtića, odgojitelji objektivno

sagledavaju postignuća i poteškoće. Uvažavajući prostornu dimenziju i kriterije poticajno osmišljenog

prostora na početku pedagoške godine odgojitelji ističu poštivanje kriterija prostorne preglednosti i

dostupnosti materijala. Tijekom pedagoške godine obogaćivao se materijalni kontekst, a neprilagođen

namještaj bio je izmijenjen. Na pitanje o poboljšanju materijalnih uvjeta iduće godine odgojiteljice

odgovaraju bolje opremljen likovni centar, digitalni kutak koji će im olakšati izradu kartica i

postavljanje vježbica, dodatni pribor za područje razvoja matematičkog duha i logičkog zaključivanja,

a na dvorišnom prostoru ravnanje antistresnih podloga, prilagodba sprava za djecu najmanje dobi,

bogatiji sadržaji (pješčanik, ljuljačka...).

Prosječna ocjena odgojitelja za procjenu doprinosa u osmišljavanju poticajnog okruženja na skali od 1

do 5 je 4 (na razini cijelog vrtića).

U području suradnje s roditeljima prosječna ocjena za općenito zadovoljstvo suradnje iznosi 4.

Otežavajući faktori suradnje s roditeljima su nedovoljna neupućenost odgojitelja u sadržaj E- mailova

koji roditelji dobivaju od strane vrtića, razgovori na vratima sobe dnevnog boravka, razvod braka

unutar obitelji što svakako otežava svakodnevnu komunikaciju. Najčešći načini suradnje s roditeljima

su u toku prilagodbe njihov ostanak u skupini, prisutnost prilikom proslave rođendana, druženja na

tematskim radionicama i drugo. Individualni razgovori najčešće su bili na inicijativu roditelja i to

najčešće na temu prehrane radi zdravstvenih teškoća, prilagodba u skupini, spoznajni razvoj,

heterogenost skupine i socioemocionalni razvoj.

Interno stručno usavšavanje odnosi se na jačanje kompetencija odgojitelja u područjima specifičnog

interesa: brain gym, NTC sustav učenja, terapija igrom, art terapija, znakovni jezik za bebe...

37

Evaluacijski upitnik završava bipolarnom skalom na kojoj su odgojitelji procijenili njihov osjećaj ili

raspoloženje u kolektivu tijekom godine iz koje je vidljivo da se najveći dio odgojitelja osjeća vedro,

relaksirano, sigurno, uvaženo, relativno odmorno i prihvaćeno u kolektivu.

PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA SKUPINE

Odgojitelji vode propisanu pedagošku dokumentaciju odgojne skupine, koja uključuje knjigu

pedagoške dokumentacije odgojne skupine. Ona sadrži orijentacijski plan i program odgojno-

obrazovnog rada, njegovo vrednovanje, tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada, dnevnik

odgojno-obrazovnog rada i zajedničke aktivnosti djece i odraslih [13]. Osim toga odgojitelji vode

osobne razvojne mape svakog djeteta, te ispunjavaju razvojne liste djece s obzirom na njihovu dob. Uz

pomoć dokumentacije odgojitelji preispituju, mijenjaju ili prilagođavaju postojeće planove i prate

razvoj svakog djeteta. Osobne mape djece bit će dostupne i roditeljima, koji će na taj način osvijestiti

kompleksnost i složenost odgojno- obrazovnog rada u odgojnoj skupini.

• Kvalitetno provođenje svih programa u Dječjem vrtiću Montessori obuhvaća timsko planiranje

programa, sustavno praćenje, vrednovanje i dokumentiranje, u skladu sa zakonskim propisima

i inovacijama u pedagoškoj praksi.

• Praćenje programa bit će evidentirano kroz osnovnu i posebnu pedagošku dokumentaciju.

• Vođenje pedagoške dokumentacije u skladu je s Pravilnikom o obrascima i sadržaju

pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem vrtiću i sadrži [13]:

• Knjigu pedagoške dokumentacije odgojne skupine

• Imenik djece

• Evidenciju prisutnosti djece

• Program stručnog usavršavanja odgojitelja.

Radi vizualizacije načina na koji se dijete razvija i uči vodi se dokumentacija putem koje se prate

ishodi učenja i kompetencije djece, oblikovanje kurikuluma, kvaliteta partnerstva s roditeljima i

učinkovitost suradnje sa širom socijalnom zajednicom. U praćenje, procjenjivanje i planiranje

odgojno-obrazovnog rada uključena su djeca, obitelji i stručni djelatnici. Taj proces je fleksibilan

jer se prilikom planiranja slijedećih koraka u radu u obzir uzima djetetov napredak u razvoju i

situacije koje ga okružuju.

Oblici dokumentiranja:

• Dokumentiranje aktivnosti djece izradom individualnih mapa djece

• Individualni i zajednički uraci djece

• Verbalni izričaji djece

38

• Samorefleksije djece

• Foto i video snimke

• Plakati i panoi

• Dječja kreativna ostvarenja

• Vrednovanje programa od strane djece i roditelja

• Narativni oblici (bilješke odgojitelja i drugih stručnih djelatnika djece, za djecu, roditelje,

profesionalnu zajednicu učenja, izložbe i prezentacije)

• Dokumentiranje aktivnosti odgojitelja (samorefleksije i zajedničke refleksije odgojitelja).

U Montessori pedagogiji, od samog rođenja dijete je svjesno sebe, a kako raste i sazrijeva (tjelesno i

duhovno), ono se otvara prema svijetu oko sebe, postajući svjesno predmeta koji postoje neovisno o

njemu, podsvjesno spoznajući svoje mjesto u svemiru. Drugim riječima, važno je da polazimo o

konkretnog iskustva svijeta oko sebe (stvarnost prije apstrakcije). Istražujući okolinu, dijete u razvoju

polagano će svojim ritmom otkrivati svijet oko sebe. S obzirom da je najbolja okolina ona najrealnija,

djetetu trebamo osigurati što više konkretnih iskustava u stvarnosti. Iz tog razloga je najmlađa jaslička

skupina krenula s projektom „Osjetila“ u kojem su krenuli od najkonkretnijeg modela – samih sebe

iskorištavajući vlastita osjetila u spoznaji svijeta u sebe. Druge skupine, ovisno o dobi djece, iskustvu

u Montessori programu i planiranim tematskim projektima bavili su se projektima „Životinje“ ,

„Kontinenti“, „Zanimanja“ i konačno „Moja domovina Hrvatska“. U nastavku je prikazana

detaljnija razrada svakog projekta.

OPĆI PODACI

ODGOJNA SKUPINA: ŽABICE

DOB DJECE: 1 – 2 GODINE

TEMA CJELOGODIŠNJEG PROJEKTA: OSJETILA

POPIS TEMATSKIH

SKLOPOVA KROZ

GODINU

Ljeto, grožđe, kukuruz, pšenica, kruh, pekar, jabuka, bundeva, list,

kiša, kesten, Dan djeteta, Advent, Božić, Nova godina, zima, Fašnik,

Valentinovo, vid, sluh, Dan očeva, proljeće, Uskrs, dodir, Dan planeta

Zemlje, njuh, Majčin dan, okus, ljeto

BITNE ZADAĆE (koje se odnose na sve odgojne skupine s obzirom na univerzalnost zadaća)

39

U ODNOSU NA

DIJETE

Osiguravanje prava djece na optimalan razvoj sukladno vlastitim

potrebama, sposobnostima, potencijalima i interesima.

Kreiranje poticajnog okruženja koje djetetu omogućuje slobodu izbora,

igru, učenje i stvaranje u skladu s vlastitom prirodom.

Podržavanje različitih interakcija djece s drugom djecom i odraslima.

U ODNOSU NA

ODGOJITELJE

Prepoznavanje i uvažavanje individualnih različitosti djece.

Stvaranje uvjeta za aktivno i suradničko učenje djeteta.

Primjena strategija usmjerenih na učenje s razumijevanjem – rad na

projektu.

Sustavno promatranje i uvažavanje napretka svakog djeteta.

U ODNOSU NA

RODITELJE

Korištenje roditeljskih resursa i poticanje aktivnog sudjelovanja

roditelja (boravak roditelja u skupini), u sukonstrukciji programa rada

s djecom (uvažavanje roditeljskog mišljenja), unapređivanju

kontekstualnih uvjeta i procjenjivanju postignuća u svim aspektima

rada vrtića (evaluacija rada vrtića putem ankete na kraju svake

pedagoške godine).

SPECIFIČNE AKTIVNOSTI PO MONTESSORI PODRUČJIMA (odnosi se na glavni projekt)

PODRUČJE

RAZVOJA

SAMOSTALNOSTI

Prenošenje jabučica žlicom, presipavanje sjemenki iz vrča u vrč,

umetanje štapića cimeta u utore, sortiranje školjaka, guljenje banane,

briga o pšenici i grahu...

PODRUČJE

RAZVOJA

OSJETILNOSTI:

Istraživanje vida (uparivanje boja), okusa (rezanje voća i povrća), opipa

(taktilni memori, uparivanje tkanina, zagonetna vrećica, traženje

zagonetnih predmeta), mirisa (mirisne bočice), njuha

PODRUČJE

RAZVOJA JEZIKA

Čitanje slikovnica na temu osjetila (Opipaj i poslušaj), kartice za

imenovanje koje prate aktualnu temu projekta, pjevamo prigodne

pjesmice,

PODRUČJE

RAZVOJA

MATEMATIČKOG

DUHA I LOGIČKOG

Brojke od brusnog papira, pojam količine do 5 uz pridruživanje,

uparivanje različitih predmeta ovisno o aktualnom projektu (životinje,

voće, povrće...)

40

ZAKLJUČIVANJA:

KOZMIČKI ODGOJ:

Slikopriča „Od zrna pšenice do kruha“, igra pekara – mijesimo pecivo,

briga o biljkama (što je biljkama potrebno za rast i razvoj – promatramo

pšenicu i grah), sortiranje modela životinja po podlozi (zemlja, voda,

zrak), „To sam ja“ – organi zaduženi za osjete

NAČINI

PRAĆENJA,

EVALUIRANJA I

DOKUMENTIRANJA

Samoprocjene odgojitelja, foto i video-zapisi, zbirke dječjeg

stvaralaštva.

Finalni upitnk za odgojitelje i roditelje za evaluaciju rada vrtića.

EVALUACIJA

OSTVARENOSTI

PROJEKTA (s

naglaskom na

očekivana postignuća

djece)

Djeca su kroz projekt počela prihvaćati nove okuse (limun, luk...), a do

završetka godine većina je znala prepoznati boje. Kroz godinu su

prihvatili aktivnosti zagonetne vrećice koje su se dotad pribojavali.

Završetkom procesa prilagodbe većina djece su se aktivno i spremno

uključivali u sve ponuđene aktivnosti u sklopu tematskih projekata.

OPĆI PODATCI

ODGOJNA SKUPINA: LEPTIRIĆI

DOB DJECE: 2-3 god.

TEMA CJELOGODIŠNJEG PROJEKTA: ŽIVOTINJE

POPIS TEMATSKIH

SKLOPOVA KROZ

GODINU

Ljeto, grožđe, kukuruz, pšenica, kruh/ pekar, jabuka, bundeva, list,

kiša, kesten, Dan djeteta, Advent, Božić, Nova godina, zima,

šumske životinje, fašnik, Valentinovo, divlje životinje, Dan očeva,

proljeće, Uskrs, domaće životinje, Dan planeta Zemlje, morske

životinje, Majčin dan, ptice, kukci, priredba, ljeto


U ODNOSU NA

DIJETE



Kreiranje poticajnog okruženja koje djetetu omogućuje slobodu

izbora, igru, učenje i stvaranje u skladu s vlastitom prirodom.

Podržavanje različitih interakcija djece s drugom djecom i

41

odraslima.

U ODNOSU NA

ODGOJITELJE




projektu.


U ODNOSU NA

RODITELJE

Korištenje roditeljskih resursa i poticanje aktivnog sudjelovanja

roditelja (boravak roditelja u skupini), u sukonstrukciji programa

rada s djecom (uvažavanje roditeljskog mišljenja), unapređivanju

kontekstualnih uvjeta i procjenjivanju postignuća u svim aspektima

rada vrtića (evaluacija rada vrtića putem ankete na kraju svake

pedagoške godine).


PODRUČJE RAZVOJA

SAMOSTALNOSTI

Prenošenje figurica životinja rukom, prstima, hvataljkom, nizanje

drvenih figurica na konopac, krunjenje kukuruza i prosijavanje zobi

(prehrana domaćih životinja), guljenje i rezanje banane (prehrana

divljih životinja)

PODRUČJE RAZVOJA

OSJETILNOSTI:

Taktilni memori (krzno životinja), povezivanje kartica životinja s

njihovom hranom, traženje figurica domaćih životinja u sijenu,

povezivanje glasanja životinja (CD) s karticom

PODRUČJE RAZVOJA

JEZIKA

Kartice za imenovanje različitih vrsta životinja, pitalice o

životinjama, čitanje slikovnica o životinjama (sve o životinjama,

upoznajmo životinje, Na seoskom imanju)

PODRUČJE RAZVOJA

MATEMATIČKOG

DUHA I LOGIČKOG

ZAKLJUČIVANJA:

Prebrojavanje životinja, umetanje određenog broja životinja u

odgovarajuće utore, nabrajanje dijelova tijela životinja

KOZMIČKI ODGOJ: Izrada nastambe od leda za polarne životinje, izrada kućice za ptice,

joga za djecu (položaji divljih životinja)

42

NAČINI

PRAĆENJA,

EVALUIRANJA I

DOKUMENTIRANJA


stvaralaštva.


EVALUACIJA

OSTVARENOSTI

PROJEKTA (s

naglaskom na očekivana

postignuća djece)

Djeca su naučila razlikovati vrste životinja, prvenstveno prema

mjestu na kojem žive; znaju nabrojati nekoliko životinja svake vrste i

navesti glavne karakteristike. Životinjske vrste povezali smo i s

prehranom, a djeca su naučila izraditi nastambe za pojedine vrste.

Tijekom cijelog projekta naglašavali smo važnost ophođenja prema

životinjama i očuvanju pojedinih vrsta te se naposljetku dotakli i

ekološke problematike (zagađenje tla i vode, topljenje ledenjaka i sl.)

OPĆI PODATCI

ODGOJNA SKUPINA: LAVIĆI

DOB DJECE: 2-4 godine

TEMA CJELOGODIŠNJEG PROJEKTA: ŽIVOTINJE

POPIS TEMATSKIH

SKLOPOVA KROZ

GODINU

Ljeto, grožđe, kukuruz, pšenica, kruh, pekar, jabuka, list, bundeva, kiša,

kesten, Dan djeteta, Advent, Božić, Nova godina, zima, šumske životinje,

Valentinovo, divlje životinje, proljeće, Uskrs, domaće životinje, Dan

planeta Zemlje, morske životinje, Majčin dan, ptice, kukci, ljeto


U ODNOSU NA

DIJETE






U ODNOSU NA

ODGOJITELJE




projektu.


U ODNOSU NA

RODITELJE

Korištenje roditeljskih resursa i poticanje aktivnog sudjelovanja roditelja

(boravak roditelja u skupini), u sukonstrukciji programa rada s djecom

43

(uvažavanje roditeljskog mišljenja), unapređivanju kontekstualnih uvjeta i

procjenjivanju postignuća u svim aspektima rada vrtića (evaluacija rada

vrtića putem ankete na kraju svake pedagoške godine).


PODRUČJE

RAZVOJA

SAMOSTALNOSTI

Šivanje na kartonu (modeli životinja), vježba gusjenica (zakopčavanje

gumba, otvaranje i zatvaranje smička, vezanje vezica)

PODRUČJE

RAZVOJA

OSJETILNOSTI:

Traženje životinja u pijesku, razvrstavanje modela životinja prema veličini,

vježba spajanje životinja s odgovarajućim krznom, razvrstavanje životinja

prema boji (ribe, ptice, kukci, sisavci...), uparivanje tkanina životinjskih

uzoraka krzna

PODRUČJE

RAZVOJA JEZIKA

Kartice za imenovanje (domaće životinje, šumske životinje, morske

životinje, kukci...), radni listovi na temu životinje (grafomotoričke vježbe),

pisanje početnog slova naziva životinje u pijesku

PODRUČJE RAZVOJA

MATEMATIČKOG

DUHA I LOGIČKOG

ZAKLJUČIVANJA:

Vježba - kartice i kvačice (količina životinja), vježba brojke i modeli

životinja, pokrivaljka – životinje i brojke, usporedba količine (skupovi),

povezivanje količine i brojke (bubamare i točkice)

KOZMIČKI ODGOJ: Razvrstavanje modela životinja (zemlja, vode, zrak), razgledavanje

mravinjaka i kukaca u vrtu povećalom

NAČINI

PRAĆENJA,

EVALUIRANJA I

DOKUMENTIRANJA


stvaralaštva.


EVALUACIJA

OSTVARENOSTI

PROJEKTA (s

naglaskom na


Aktivnosti na temu „Životinje“ vrlo su privlačne djeci, te su kroz cijelu

godinu pokazivali interes za životinjski svijet kroz sva montessori područja.

Djeca s posebnim potrebama bazirali su svoj interes na vježbe iz poticanja

osjetilnosti.

44

OPĆI PODATCI

ODGOJNA SKUPINA: RIBICE

DOB DJECE: 3-6

TEMA CJELOGODIŠNJEG PROJEKTA: KONTINENTI

POPIS TEMATSKIH

SKLOPOVA KROZ

GODINU

Ljeto, grožđe, kukuruz, pšenica, kruh, pekar, jabuka, bundeva, list, kiša,

kesten, Dan djeteta, Advent, Božić, Nova godina, zima, Antarktika,

Fašnik, Valentinovo, Sj. Amerika, J. Amerika, Dan očeva,Uskrs,

proljeće, Afrika, Dan planeta Zemlje, Azija, Majčin dan, Australija,

Europa, Završna priredba, ljeto


U ODNOSU NA

DIJETE

Osiguravanje prava djece na optimalan razvoj sukladno vlastitim potrebama,

sposobnostima, potencijalima i interesima.

Kreiranje poticajnog okruženja koje djetetu omogućuje slobodu izbora, igru,

učenje i stvaranje u skladu s vlastitom prirodom.


U ODNOSU NA

ODGOJITELJE



Primjena strategija usmjerenih na učenje s razumijevanjem – rad na projektu.


U ODNOSU NA

RODITELJE




procjenjivanju postignuća u svim aspektima rada vrtića (evaluacija rada vrtića

putem ankete na kraju svake pedagoške godine).


djece)

45

PODRUČJE RAZVOJA

SAMOSTALNOSTI

Nizanje sitnih predmeta, traženje predmeta u riži, odijevanje kimona, marama,

haljina

PODRUČJE RAZVOJA

OSJETILNOSTI:

Kušanje začina, razni mirisi, izrada tijesta, pečenje pizze, opipavanje raznih

tekstura, tkanina, osluškivanje, slušanje muzike, uspoređivanje

PODRUČJE RAZVOJA

JEZIKA

Slušanje različitih jezika, pjevanje pjesmica, čitanje priča, prepričavanje,

listanje i čitanje enciklopedija, atlasa, brojanje na stranim jezicima, izgovor

PODRUČJE RAZVOJA

MATEMATIČKOG

DUHA I LOGIČKOG

ZAKLJUČIVANJA:

Broj stanovnika na kontinentima, brojanje kontinenata na Zemlji, brojanje

oceana, nabrajanje vrsta životinja

KOZMIČKI ODGOJ:

Prepoznavanje i imenovanje kontinenata, prepoznavanje zastava pojedinih

država, imenovanje životinja, oceana, mora

NAČINI

PRAĆENJA,

EVALUIRANJA I

DOKUMENTIRANJA

Samoprocjene odgojitelja, foto i video-zapisi, zbirke dječjeg stvaralaštva.


EVALUACIJA

OSTVARENOSTI

PROJEKTA (s

naglaskom na očekivana

postignuća djece)

Djeca su jako lijepo prihvatila projekt Kontinenti.

Najviše su uživali u likovnim aktivnostima, slikanju, crtanju, izradi zastava,

plakata. Također su s lakoćom usvajali nove pjesmice vezane uz projekt,

brojanje na stranim jezicima. Mlađoj djeci ponekad je trebao dodatni poticaj,

ali uglavnom su svi sudjelovali u aktivnostima.Od kuće su donosili raznu

odijeću vezano uz razne zemlje svijeta, nakit, slikovnice,

Drugi dio godine svaki tjedan uvježbavali smo završnu priredbu, pjesmice,

plesove, mlađoj djeci trebalo je nešto duže no na kraju su svi naučili i usvojili

svoj dio završne priredbe.

Odgojiteljice su, baš kao roditelji i djeca bili zadovoljni.

46

OPĆI PODATCI

ODGOJNA SKUPINA: PČELICE

DOB DJECE: 3-6 godine

TEMA CJELOGODIŠNJEG PROJEKTA: ZANIMANJA

POPIS TEMATSKIH

SKLOPOVA KROZ

GODINU

Ljeto, grožđe, kukuruz, pšenica, kruh, pekar, jabuka, bundeva, list, kiša, kesten,

Dan djeteta, Advent, Božić, Nova godina, zima, Fašnik, Valentinovo, frizer,

zubar, Dan očeva, proljeće, Uskrs, liječnik, Dan planeta Zemlje, ekologija,

vatrogasac, Majčin dan, policajac, poštar, trgovac, ljeto


U ODNOSU NA

DIJETE

Osiguravanje prava djece na optimalan razvoj sukladno vlastitim potrebama,

sposobnostima, potencijalima i interesima.

Kreiranje poticajnog okruženja koje djetetu omogućuje slobodu izbora, igru,

učenje i stvaranje u skladu s vlastitom prirodom.


U ODNOSU NA

ODGOJITELJE



Primjena strategija usmjerenih na učenje s razumijevanjem – rad na projektu.


U ODNOSU NA

RODITELJE




procjenjivanju postignuća u svim aspektima rada vrtića (evaluacija rada vrtića

putem ankete na kraju svake pedagoške godine).


PODRUČJE

RAZVOJA

SAMOSTALNOSTI

Preodijevanje u vatrogasnu uniformu, zakopčavanje kacige, čišćenje modela

zubala četkicom, zakopčavanje liječničke uniforme

PODRUČJE

RAZVOJA

OSJETILNOSTI:

Razvrstavanje znakova u prometu prema oblicima, raspoznavanje sličnosti i

razlika različitih vrsta sirena vozila s pravom prednosti (vatrogasci, policajci,

hitna pomoć)

47

PODRUČJE

RAZVOJA JEZIKA

Radni listovi za vježbe grafomotorike na temu zanimanja, umanjeni predmeti

karakteristični za pojedina zanimanja i slovarica

PODRUČJE RAZVOJA

MATEMATIČKOG

DUHA I LOGIČKOG

ZAKLJUČIVANJA:

Upotreba mjernih jedinica (gram, dekagram) prilikom miješanja tijesta i kolača

KOZMIČKI ODGOJ: Građenje kućica po uzoru na priču „Tri praščića“ (slama, drvo, cigla)

NAČINI

PRAĆENJA,

EVALUIRANJA I

DOKUMENTIRANJA



EVALUACIJA

OSTVARENOSTI

PROJEKTA (s

naglaskom na


djece)

Aktivnosti na temu „Zanimanja“ bile su vrlo interesantne djeci te su se djeca s

visokim stupnjem intrinzične motivacije njima i bavila. Dječje znanje o

postojećim zanimanjima uvelike se proširilo od početka do kraja do kraja ovog

projekta.

OPĆI PODATCI

ODGOJNA SKUPINA: BUBAMARE

DOB DJECE: 4 – 6 godina

TEMA CJELOGODIŠNJEG PROJEKTA: Moja domovina Hrvatska

POPIS TEMATSKIH

SKLOPOVA KROZ

GODINU

Ljeto, grožđe, kukuruz, pšenica, kruh/ pekar, jabuka, bundeva, list, kiša,

kesten, Dan djeteta, Advent, Božić, Nova godina, zima, maškare,

Valentinovo, Zagorje, Međimurje, Podravina, Dan očeva, proljeće, Uskrs,

Slavonija, Dan planeta, Istra, Majčin dan, Lika i Gorski kotar, Dalmacija.


48

U ODNOSU NA

DIJETE






U ODNOSU NA

ODGOJITELJE




projektu.


U ODNOSU NA

RODITELJE




procjenjivanju postignuća u svim aspektima rada vrtića (evaluacija rada

vrtića putem ankete na kraju svake pedagoške godine).


PODRUČJE

RAZVOJA

SAMOSTALNOSTI

- odijevanje narodnih nošnji iz različitih krajeva RH

- pripremanje međimurske gibanice, zagorskih štrukli te dalmatinskih

fritula

- mljevenje kukuruza

- ''pecanje'' ribe

PODRUČJE

RAZVOJA

OSJETILNOSTI:

- pobuđivanje osjeta njuha kroz mirise dalmatinskog bilja

- opipavanje i prepoznavanje pšenice, kukuruza, ječma, zobi

( zatvorenih očiju)

- slušanje pjesama iz pojedinih područja RH te prepoznavanje sličnih

- uparivanje detalja narodnih nošnji ( prema predlošku)

- kušanje i prepoznavanje raznih hrvatskih začina

- uparivanje školjki i puževa koji žive u Jadranskom moru

PODRUČJE

RAZVOJA JEZIKA

- upoznavanje štokavskog, kajkavskog i čakavskog narječja

- čitanje i prepričavanje raznih starohrvatskih legendi iz pojedinih

pokrajina RH

- pisanje naziva naše domovine kao i naziva njenih pokrajina

49

PODRUČJE RAZVOJA

MATEMATIČKOG

DUHA I LOGIČKOG

ZAKLJUČIVANJA:

- prebrojavanje crveno-bijelih kvadratića na hrvatskom grbu

- spoznavanje približne udaljenosti od jedne pokrajine/ grada do

druge

- uočavanje koliko koji grad otprilike ima stanovnika

KOZMIČKI ODGOJ:

- upoznavanje hrvatskog grba i zastave

- proučavanje smještaja RH na zemljovidu i globusu

- snalaženje na zemljovidu uz pronalaženje većih gradova, rijeka i

planina

- uočavanje i imenovanje susjednih država te njihovih glavnih

gradova

- upoznavanje raznih biljnih i životinjskih vrsta u RH

- slušanje, prepoznavanje i imenovanje hrvatske himne

- posjet Plitvičkim jezerima, Starom gradu Đurđevcu te Crikvenici

NAČINI

PRAĆENJA,

EVALUIRANJA I

DOKUMENTIRANJA


Finalni upitnik za odgojitelje i roditelje za evaluaciju rada vrtića.

EVALUACIJA

OSTVARENOSTI

PROJEKTA (s

naglaskom na


djece)

Djeca su izvrsno reagirala na projekt ''Moja domovina Hrvatska''.

Prikupljali su razglednice i suvenire iz mjesta koje su posjetili s

roditeljima. Najveće zanimanje kod njih su pobudili izleti na kojima su

zaista uživali i naučili neke nove stvari. Pažljivo su slušali govore iz

različitih pokrajina RH te ih uspoređivali sa svojim narječjem. Velik

interes pokazali su za crtanje hrvatskog grba i zastave, kao i narodnih

nošnji. Uživali su gledajući multimedijske sadržaje o Jadranskom

podmorju te o Plitvičkim jezerima. Završna priredba obuhvaćala je sve

pjesme i recitacije o RH koje smo obrađivali i usvajali tijekom godine.

Izvrsno su to odradili.

50

KALENDAR DOGAĐANJA KAO VODIČ PRI IZRADI PROGRAMA SVEČANOSTI TE PLANIRANJA SKLOPOVA AKTIVNOSTI I PROJEKATA

Kalendarom događanja nastojalo se potaknuti aktualizaciju prirodnih i društvenih događanja u

odgojno – obrazovnom radu s djecom s ciljem obogaćivanja programa odgojno-obrazovnog rada s

djecom, podizanja kvalitete života djeteta u dječjem vrtiću te zadovoljavanja specifičnih potreba i

interesa. Iz tog razloga u toku cijele godine organizirale su se različite aktivnosti i događanja - izleti,

posjete, predstave i sl. Odabir sadržaja ovisit će o aktualnim događanjima u odgojno-obrazovnim

skupinama našeg vrtića, interesu djece i odgojiteljica te događanjima u društvenoj zajednici. Svi

programi realiziraju se uz pisanu suglasnost roditelja i za djecu nisu obavezni.

PROGRAMI PRIVREMENOG TRAJANJA

Program privremenog trajanja (program kazališnih predstava i odgojno-zdravstveno rekareativni

program) planirao se tijekom godine, u skladu s planom rada odgojnih skupina te interesom djece i

roditelja.

U nastavku se nalazi tablični prikaz svih realiziranih posjeta, izleta i kazališnih predstava, kojim smo

nastojali obogatiti iskustvo djece i razviti nove spoznaje.

ŠTO? GDJE? KADA?

Izlet Ključić brdo 27. rujna 2017.

Kazališna predstava Zagrebačko kazalište lutaka-

„Tri praščića“

listopad 2017.

Dolazak Sv. Nikole Prostori DV Montessori 6. prosinca 2017.

Božićne priredbe i radionice Prostorije DV Montessori

11.- 20.prosinca 2017.

Božićni vlak Tin express Zagreb Gl. kolodvor- Dugo selo 22. prosinca 2017.

51

Skijanje Ski2go- Sljeme 19. - 23. veljače 2018.

Uskršnja radionica Prostorije DV Montessori

– sve odgojne skupine

19. – 23. travnja 2018.

Rolanje Gračani 16.- 20. travnja 2018.

Izlet Nacionalni park Plitvička jezera 11. travnja 2018.

Izlet Crikvenica (predškolci) 18.- 20. svibnja 2018.

Izlet Stari grad Đurđevac 11. svibnja 2018.

Škola plivanja Dom sportova 4. – 15. lipnja 2018.

Završne priredbe Prostorije DV Montessori 11.- 15. lipnja 2018.

Tablica 4. Druženja djece, izleti i posjete tijekom godine

NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE RADNIKA

U dječjem vrtiću Montessori u pedagoškoj godini 2017./ 2018. nastavili smo na podizanju kvalitete

stručnog usavršavanja odgajatelja u ustanovi u cilju kontinuiranog, trajnog i sustavnog unaprjeđivanja

kvalitete rada.

Na postavljenim zadaćama usavršavanja sustavno smo radili. To su:

• Osposobljavanje odgojno-zdravstvenih radnika za kvalitetnije zadovoljavanje potreba djece i

unapređivanje njihovog psihofizičkog razvoja u skladu s postavljenim bitnim zadaćama,

• Pomoć odgojiteljima pripravnicima u realizaciji pripravničkog staža te kontinuirano praćenje i

vrednovanje realizacije programa stažiranja odgajatelja pripravnika,

• Podrška i pomoć odgojnim radnicima u prezentaciji vlastitog odgojno-obrazovnog rada s ciljem

afirmacije struke, vlastite ustanove te predškolskog odgoja uopće.

Da bismo osvijestili postupke koji doprinose poboljšanju odgojnog konteksta u kojem dijete živi i koji

potiču stvaranje pozitivnog ozračja u odgojnoj skupini i ustanovi u cjelini, nastojali smo stručne

radnike poticati da uče o sebi i preispituju vlastito ponašanje, posebno ono koje proizlazi iz radne

uloge i usmjereno je prema djetetu. Stručni radnici su svoje individualno usavršavanje realizirali kroz

zadanu stručnu literaturu, stalno praćenje pedagoške periodike, te na radnim dogovorima za planiranje

odgojno-obrazovnog rada u internoj organizaciji Ustanove (stručno- razvojna služba).

52

TKO/ŠTO? GDJE? KAD?

I. odgojiteljsko vijeće – Usvajanje

godišnjeg plana i programa za

pedagošku 2017./ 2018. godinu

DV Montessori 22. kolovoza

2017.

II. odgojiteljsko vijeće – Sigurnosno

zaštitni i preventivni program u dječjem

vrtiću s protokolima postupanja u

kriznim situacijama

DV Montessori 10. prosinca

2017.

III. odgojiteljsko vijeće – Etički kodeks DV Montessori 15. veljače

2018.

IV. odgojiteljsko vijeće – Zaštita

osobnih podataka

DV Montessori 6. svibnja

2018.

Tablica 5. Dinamika odgojiteljskih vijeća

Uz redovito stručno usavršavanje unutar ustanove, odgojitelji su također redovito upućivani na

seminare i ostale oblike usavršavanja u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Gradskog ureda

za obrazovanje, kulturu i šport, Školske knjige i ostalih institucija čije edukacije pridonose

unapređenju odgojno-obrazovnog rada.

NAPOMENA: Kako svi odgojitelji i stručni suradnici tijekom godine imaju obvezu sudjelovati na

internim stručnim aktivima, planiranjima, dogovorima i odgojiteljskim vijećima, isti nisu navedeni u

stupac stručno osposobljavanje kod određenog broja odgojitelja (koji su se usavršavali, osim unutar

nje i izvan Ustanove), no oni se svakako pridružuju njihovom popisu stručnog usavršavanja.

RB

IME I PREZIME

RADNIKA

Radno mjesto

Stručno osposobljavanje

Tema Mjesto, vrijeme

1. ERNA KRPAN Ravnateljica Zakon u vrtiću –

seminar

16. i 17. ožujka

2018., Učilište

53

Eduka savjet

2. KAROLINA GLAD Odgojiteljica predškolske

djece

Senzorno

integracijska

pedagogija

studeni 2016. -

prosinca 2017.,

Akademija za

razvojnu

rehabilitaciju

3.

IVANA HORVAT

Stručni suradnik logoped

Primjena

terapeutske igre u

vrtićkom okruženju

Centar Proventus

4. VALENTINA

UDIKOVIĆ MEJAŠKI Stručni suradnik

Primjena

terapeutske igre u


Centar Proventus

5. IVANA BOC

BARBARIĆ

Odgojiteljica predškolske

djece

NTC sustav učenja

„Zagrebački model

ranog i

predškolskog

odgoja“

Zakon u vrtiću –

seminar

Stručno

usavršavanje u

11. ožujka 2017.,

Hotel Aristos,

Buzin

9. svibnja 2018.,

Mala dvorana

Vatroslava

Lisinskog

16. i 17. ožujka

2018., Učilište

Eduka savjet

Stručno- razvojni

54

Tablica 6. Dinamika stručnog usavršavanja djelatnika

U ovoj pedagoškoj godini posebna pažnja posvećivala se pripravnicima. U mjesecu listopadu,

pripravnički staž započela je defektologinja pripravnica Josipa Šarčević, pod vodstvom mentorice

prof. defektologije Erne Krpan. Stažiranje stručnog suradnika defektologa obuhvaćalo je izradu

izvedbenog plana i programa stažiranja, hospitacije u odgojnim skupinama različite kronološke dobi,

individualne konzultacije i dogovori s mentorom, ali i ostalim članovima povjerenstva za stažiranje te

individualan rad s djecom (u prisustvu mentora).

I ove je godine Ustanova sklopila Ugovor o djelu s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu kao vježbaonica za redovite studente (Metode u edukaciji i okupacijskoj terapiji), radi

specifičnosti programa (integracija djece s teškoćama u razvoju u redoviti odgojno- obrazovni

program). Zadaće su Vježbaonice razvijanje humanog odnosa studenata prema djetetu i njegovim

Montessori

pedagogiji –

jednogodišnja

edukacija

centar Srčeko

6.

JOSIPA ŠARČEVIĆ

Stručni suradnik defektolog

- pripravnik

Podrška ranom

razvoju djece

predškolske dobi te

prevencija jezičnih

poremećaja i

specifičnih teškoća

28. kolovoza

2018., DV Sopot

7. PETRA GREGUR Odgojiteljica predškolske

djece

Stručno

usavršavanje u

Montessori

pedagogiji –

jednogodišnja

edukacija

Stručno- razvojni

centar Srčeko

8. JELENA MEDIĆ Odgojiteljica predškolske

djece

Primjena

terapeutske igre u


Centar Proventus

55

potrebama, interesima i mogućnostima, razvijanje afiniteta i profesionalnog odnosa studenata prema

odgojno-obrazovnoj djelatnosti, upoznavanje s organizacijom rada u dječjem vrtiću, uključivanje

studenata u oblike odgojno-obrazovnog rada predviđenog planom i programom Fakulteta,

osposobljavanje studenata za primjenu stručno-metodičkih, pedagoško-psiholoških i defektoloških

znanja u neposrednom odgojno-obrazovnom radu te suradnja s Fakultetom na izradi godišnjeg plana

oglednih i praktičnih aktivnosti te drugih oblika rada. Ove pedagoške godine Vrtić je na vježbama

imao oko petnaestak studenata.

SURADNJA S RODITELJIMA

Prema Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje posebno je važno

partnerstvo vrtića s roditeljima. Otvorena, podržavajuća i ravnopravna komunikacija roditelja, djece,

odgojitelja i ostalog osoblja u ustanovi ima za cilj primjereno odgovoriti na individualne i razvojne

potrebe djeteta i osigurati potporu u njegovom cjelovitom razvoju. Obitelj i vrtić su dva temeljna

sustava u kojima dijete raste i razvija se i zato je nužno osigurati kvalitetnu komunikaciju među njima.

Prema planu, tijekom pedagoške godine ostvarivani su slijedeći oblici suradnje: individualni

razgovori, roditeljski sastanci, druženja, radionice, komunikacija putem kutića za roditelje, e- maila i

web stranice vrtića te putem anketa i upitnika za roditelje po završetku pedagoške godine u obliku

google obrasca kako bi roditeljima olakšali ispunjavanje istih.

U ovom poglavlju će, među ostalim, biti izvješteno i o rezultatima evaluacijskih upitnika odgajatelja

(vezano uz suradnju s roditeljima) te o rezultatima anketa koje su roditelji ispunjavali krajem

pedagoške godine. Navedeni podaci bitni su nam kako bismo planirali nastavak rada na onom što se

pokazalo korisnim i dobrim te kako bi planirali promjene u područjima u kojima su uočene teškoće.

Prve individualne razgovore s novim roditeljima, uz prisutnost djeteta, ostvarili smo već pri samom

upisu djeteta u vrtić. Inicijalne razgovore je vodila najčešće ravnateljica. Ovakav način komunikacije

pokazao se dobrim za dobivanje važnih informacija o zdravstvenom i psihosocijalnom statusu djeteta,

a roditeljima je ovo prilika za saznavanje informacija o Vrtiću s obzirom da je u periodu prilagodbe

najvažnije smanjiti stres prilikom odvajanja roditelja i djeteta (s obje uključene strane). Navedeni

razgovori su važni roditeljima kako bi imali realna očekivanja, pogotovo za prve dane u Vrtiću, a

odgojiteljima kako bi mogli adekvatno odgovoriti na potrebe djeteta.

56

Roditelji su imali mogućnost individualnih razgovora s odgojiteljima tijekom cijele pedagoške godine,

no online anketa o zadovoljstvu roditelja radom Vrtića u ovoj pedagoškoj 2017./ 2018. godini

pokazuje da roditelji u isto pravo nisu bili dovoljno upućeni (tek je nekolicina roditelja iskoristilo to

pravo) što znači da je došlo do propusta s naše strane. Isti ćemo u narednoj godini ispraviti boljim

informiranjem roditelja. Najčešće teme individualnih konzultacija bile su vezane uz informiranje o

djetetu i njegovom ponašanju u odgojnoj skupini, usklađivanje odgojnih postupaka u vrtiću i kod kuće,

prilagodbu djeteta, specifičnih prehrambenih navika i potrebu za dodatnu logopedsku pomoć.

Od ukupnog broja održanih razgovora s roditeljima, na razini vrtića, podjednak broj individualnih

razgovora bio je na inicijativu odgajatelja i na inicijativu roditelja. Taj podatak ukazuje na to kako

postoji spremnost i otvorenost roditelja prema ovakvom načinu suradnje.

Praksa u Vrtiću je pokazala kako se najčešće ostvaruju slijedeći sastanci:

• Roditeljski sastanak na početku godine kojem je cilj međusobno upoznavanje roditelja i

odgojitelja (kad se radi o novim roditeljima), prezentirati program rada s djecom, informirati

roditelje o razvoju djece, dogovoriti zajedničke akcije, dati priliku roditeljima da izraze svoja

očekivanja i otvoriti mogućnosti za uspostavljenje partnerskog odnosa roditelja i odgajatelja

• Božićno druženje roditelja, djece i odgojitelja - interaktivne aktivnosti vezane uz nadolazeće

blagdane (Božićna priredba)

• Proljetno druženje, najčešće oko Uskrsa / Uskršnja radionica

• Završna svečanosti organizirana na kraju pedagoške godine, na kojoj se djeca koja odlaze u

školu opraštaju od vrtića

S obzirom na anketu roditelja, koja će u potpunosti biti u prilogu ovog izvješća očito je da suradnju s

roditeljima treba intenzivirati i osuvremenjavati u komunikacijskom, organizacijskom i sadržajnom

smislu, što se odnosi na:

✓ stvaranje poticajnih situacija za aktivnu i ravnopravnu komunikaciju i interakciju djece,

odgojitelja i roditelja (posebice prilikom proslave rođendana u vrtiću)

✓ podržavanje kvalitetne komunikacije usmjerene na dobrobit djeteta

✓ uvažavanje obiteljskog odgojnog konteksta, poticanje i prihvaćanje roditeljske inicijative za

aktivno sudjelovanje u ostvarenju procesa (posebice u razdobljima prilagodbe)

✓ osiguravanje prava roditelja na aktivno sudjelovanje i odlučivanje u pitanjima odgoja djeteta u

vrtiću

✓ pravovremeno reagiranje i konstruktivno rješavanje problema vezanih uz odgoj djece i

suradnju s roditeljima (uslijed specifičnih situacija)

✓ osnaživanje roditeljske kompetencije i djelotvornosti stjecanjem znanja i vještina potrebnih za

odgoj djece u obitelji i rješavanje aktualnih razvojnih i odgojnih problema (komunikacijski

roditeljski sastanci na stručnu temu).

57

Suradnja s roditeljima odvijala se u intenzitetu sukladno potrebama odgojno-obrazovnog procesa, a u

odgojnim skupinama prakticirali su se različiti oblici suradnje dolje navedenom dinamikom.

ŠTO? GDJE? KADA?

1. informativni roditeljski sastanak Prostori DV Montessori,

Šipkovica 57

Rujan

2. Božićna radionica Prostori DV Montessori,

Šipkovica 57

Prosinac

3. Uskršnje radionice Prostori DV Montessori,

Šipkovica 57

Ožujak

4. Završne priredbe Prostori DV Montessori,

Šipkovica 57

Lipanj

Tablica 7. Oblici suradnje s roditeljima

Na kraju pedagoške godine, evaluacija odgojno- obrazovnog rada vrtića izvršena je individualnom

procjenom roditelja putem Upitnika za roditelje djece jasličke i vrtićke dobi. Elementi procjene

odnosili su se na slijedeće segmente: organizaciju rada vtića (radno vrijeme, sigurnost djece, kvalitetu

prehrane, higijenske uvjete), odgojno- obrazovni rad (primjena suvremenih strategija učenja djece,

materijalna opremljenost didaktičkim sredstvima, organizacija različitih događanja za djecu...), odnosi

u trijadi dijete - odgojitelj – roditelj i na kraju komentari, sugestije i primjedbe. Skala procjene

Upitnika bila je od jedan do pet, gdje broj jedan označava najnižu, a broj pet najvišu razinu kvalitete.

Bilo nam je važno usporediti postavljene ciljeve i postignuća, odnosno ocijeniti vlastiti rad u

uspješnosti postizanja tih ciljeva, kako bi mogli uvesti promjene koje će poboljšati odgojno- obrazovni

rad u budućnosti. Statistička analiza ankete u cjelosti nalazi se u nastavku.

58

59

60

61

62

63

64

65

66

67

68

69

70

71

72

73

Statistička obrada Upitnika donijela je slijedeće rezultate. Anketu je ispunilo otprilike 50 % roditelja

upisane djece što je poprilično dobra responsivnost s obzirom da je ovaj upitnik uveden kao forma za

evaluaciju od ove pedagoške godine. Najveći postotak ispunjenog upitnika odnosi se na roditelje djece

koja su u vrtiću više od dvije godine. Većini roditelja odgovara radno vrijeme vrtića i pokazuju

zadovoljstvo sigurnošću djece za vrijeme boravka u dječjem vrtiću. Ocjenama između 4 i 5 procijenili

su zadovoljstvo kvalitetom prehrane djece, no u komentarima navode raznovrsniju ponudu voća i veće

količine ribe na tjednoj bazi što ćemo svakako uzeti u obzir prilikom planiranja iduće pedagoške

godine. U zadovoljavanju primarnih potreba djece, roditelji primijećuju uvažavanje dječjeg izbora za

spavanje ili aktivan odmor (s postotkom od 60.4%). Očekivana je pozitivna ocjena za uređenje

unutarnjeg i vanjskog prostora, s obzirom na velika financijska ulaganja ranijih godina (prema

kriterijima funkcionalnosti, estetike i didaktičke opremljenosti), koji je naposljetku procijenjen vrlo

dobrim ili odličnim (u omjeru 13:34 za unutarnji i 16:24 za vanjski prostor) uz komentare u drugom

dijelu ankete da je početkom godine manjak vanjske površine bio veliki nedostatak vrtića, koji je

sredinom pedagoške godine ispravljen kupnjom susjednog zemljišta (odnosno nekretnine)

prenamjenjenog u travnatu površinu. Kao što je vidljivo u komentarima, što dokazuju i postoci,

roditelji smatraju da nisu dovoljno upoznati s programom rada odgojne skupine svog djeteta te se ne

smatraju informiranim o djetetovom razvoju, napretku i postignućima. Da postoji mogućnost

individualnih konzultacija neki roditelji navode da nisu niti znali, a tek je manji broj roditelja koristilo

tu mogućnost (27,7%), u većini slučajeva na zahtjev roditelja. Zadovoljstvo kvalitetom, tematikom i

brojem održanih roditeljskiih sastanaka kreće se od 13,3% (ocjena 2) do 28,9% (ocjena 5). Iz opisnog

pitanja o njihovim prijedlozima tema za iduću pedagošku godinu može se iščitati njihov roditeljski

angažman i želja za jačanjem njihovih roditeljskih uloga (npr. izazovi odgoja djece). Jednako tako

raznoliki su i odgovori o zadovoljstvu organizacijom različitih događanja za djecu (4,4% isto ocjenjuje

ocjenom 1; 6,7% ocjenom 2; 20% ocjenom 3; 42,2% ocjenom 4 i konačno 26,7% ocjenom 5). Ono što

je nama jako važno u neposrednom odgojno- obrazovnom radu je njegova izvedbena kvaliteta, koja se

u anketi poistovjetila s raznovrsnošću i zanimljivošću aktivnosti, te primjenu suvremenih strategija

učenja i stvaranja djece (u stručnoj terminologiji – uvažavanje različitih modalitetea ili 100 jezika

djece) radi boljeg razumijevanja roditelja, a ocijenjena je ocjenom 5 u postotku od 57,4%, dok

zadovoljstvo uvažavanjem i podržavanjem individualnih osobitosti, potreba i interesa djeteta te

usmjerenost na dobrobit djeteta roditelji procjenjuju najvišom ocjenom u postotku od 73,9%. U

visokom postotku roditelji ističu vidljiv napredak u dječjim postignućima (samopouzdanje,

kreativnost, prihvaćanje različitosti...) Veseli nas postotak od 93,3% roditelja koji navodi da djeca rado

ide u vrtić, veseli se djeci i odgojiteljima i priča o doživljajima u vrtiću.

Suradnjom s članovima stručno razvojne službe roditelji su izuzetno zadovoljni, a najviše su surađivali

s ravnateljicom, a tek manji broj roditelja surađivao je s logopedinjom. Prije posljednjeg pitanja o

prijedlozima i sugestijama o tome što je potrebno mijenjati ili unaprjeđivati iduće pedagoške godine

(odgovori su u cjelini istaknuti prije statističke obrade podataka), na pitanje o značajnoj kvaliteti

74

Vrtića u cjelini roditelji ističu stručan rad s djecom (60.4%) i raznolikost sadržaja rada (16.7% ).

Ostale kategorije su zastupljene u manjem postotku.

SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

Suradnja s vanjskim ustanovama vezana je uz sadržaje za obogaćivanje života djece ili uz različite

stručne poslove koji zahtijevaju dodatnu pažnju i pomoć osposobljenih stručnjaka za specifična

područja (primjerice u radu s djecom s teškoćama u razvoju ili područja za koja dijete pokazuje veću

sklonost i darovitost). Također su to ustanove koje za odgojitelje, stručne suradnike i ravnatelje

organiziraju stručno usavršavanje i pružaju stručnu pomoć. Svako javno istupanje prilika je da

prezentiramo svoj rad zajednici te ukazujemo na važnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Neke od institucija s kojima se provodi suradnja su sljedeće:

GRAD ZAGREB Izvješća o poslovanju vrtića; prijavljivanje

projekata na EU natječaje; dostava godišnjih

planova rada vrtića i godišnjih izvješća o radu;

suradnja u organizaciji i provođenju aktivnosti

na nivou Grada

MINISTARSTVO ZNANOSTI I

OBRAZOVANJA

Provođenje djelatnosti, odluke o sufinanciranju

programa javnih nabava, dostava podataka o

djeci s teškoćama u razvoju, dostava podataka o

programima predškole

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE Edukacija djelatnika, prijava pripravnika za

stažiranje, uvid i ostvarivanje programa

stažiranja, stručno – pedagoški uvid, prijave za

polaganje stručnog ispita

EDUKACIJSKO - REHABILITACIJSKI

FAKULTET

Suradnja sa profesorima fakulteta i održavanja

predavanja za djelatnike vrtića zbog poticajno

odgojno – obrazovnog procesa rada

DRŽAVNE I JAVNE USTANOVE Upućivanje djece i roditelja prema

75

specifičnoj situaciji i potrebi za dobivanje

posebne stručne pomoći u sljedećim

instituacijama: dječja bolnica Klaićeva,

poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba,

poliklinika Suvag, centri za socijalnu skrb

KNJIŽNICE U NEPOSREDNOJ BLIZINI

VRTIĆA

Radionice za djecu vrtića o aktualnim temama

koje su u skladu sa planom i programom dječjeg

vrtića.

Učlanjenje predškolaca i djelatnika povodom

mjeseca knjige

OSNOVNA ŠKOLA MALEŠNICA Roditeljski sastanak za predškolce; posjete školi;

suradnja kod upisa u 1. razred osnovne škole

DOM ZDRAVLJA VRAPČE Suradnja s pedijatrom, stomatologom; hitni

slučajevi

NASTAVNI ZAVOD ZA JAVNO

ZDRAVSTVO, PODRUČNI URED VRAPČE

Praćenje provođenja HACCP- sustava, kontrola

hrane i prostora za distribuciju hrane, sanitarni

godišnji i polugodišnji pregledi

KULTURNE I DRUGE USTANOVE

Obogaćivanje svakodnevnog odgojno –

obrazovnog rada odlascima u kazalište, muzeje i

različitim organiziranim posjetama.

76

RAD STRUČNO- RAZVOJNE SLUŽBE

GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADA RAVNATELJA

Plan rada ravnatelja realiziran je prema Godišnjem planu i programu rada.

• Organizacija i unaprjeđivanje osnovne djelatnosti vrtića pronalazeći kvalitetna i optimalna

rješenja za boravak djece i rad svih radnika vrtića.

• Stalno praćenje potreba djece i roditelja te unapređenje osnovne djelatnosti vrtića kroz

valorizaciju postojećih rezultata i stručno usavršavanje.

• Rad na homogenosti svih struktura u kolektivu, na poboljšanju međusobne komunikacije sa

zadaćom ostvarivanja veće motivacije u postizanju kvalitete rada u odgojno-obrazovnom

procesu te razvoju novih modela, potičući timski rad, partnerstvo i autentičnost ustanove .

• Osmišljavanje, uključivanje djelatnika i sudjelovanje u akcijama i aktivnostima koje pridonose

otvorenosti vrtića prema društvenoj zajednici (sudjelovanje u programu Međunarodnog

udruženja policajaca u svrhu prevencije ovisnosti i delikvencije kod mladih kroz Prometnu

bojanku)

PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

U odnosu na vrtić:

• sudjelovanje u izradi Godišnjeg plana i programa rada, te praćenje njegove realizacije,

• sudjelovanje u izradi kurikuluma vrtića,

• sudjelovanje u izradi financijskog plana vrtića,

• praćenje ispravnosti i sigurnosti objekata, nadopuna i nabava didaktike, materijala i drugih

sredstava potrebnih za funkcioniranje vrtića,

• funkcionalno nadopunjavanje i obnavljanje sprava, pomagala i materijala u vanjskom i

unutrašnjem prostoru (sigurnosni i estetski kriteriji) te proširenje vanjskog prostora

• koordinacija i praćenje kvalitete izvršenja zadataka vezanih za popravke, servisiranja i

atestiranja opreme,

• sudjelovanje u timskom planiranju aktivnosti vezanih za unapređivanje njege zaštite,

sigurnosti, odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi zaštite,

• suradnja s Upravnim vijećem,

• sudjelovanje u pripremanju sjednica UV, te provođenje njihovih zaključka i odluka,

77

• izrada i podnošenje statističkih izvješća i planova,

• praćenje svih važnih uvjeta potrebnih za kvalitetnu realizaciju odgojno-obrazovnog procesa,

• prisustvo stručnim aktivima, seminarima te primjena istog u praksi, praćenje stručne literature

• prati uvođenje pripravnika u samostalni rad, te je član povjerenstva za praćenje pripravnika,

• sudjelovanje u pripremi za upis djece u dječji vrtić

SURADNJA S RODITELJIMA:

• informiranje i suradnja u zajedničkom rješavanju problema,

• sudjelovanje u roditeljskim sastancima,

• sudjelovanje u organizaciji i realizaciji radionica za roditelje, te pripremi i izradi edukativnih

materijala,

• individualni razgovori i konzultacije (razna tematika),

SURADNJA S DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA:

• Policijskom postajom

• Osnovnim školama (Malešnica, Osnovna Montessori škola barunice Dedee Vranyczany)

• Centrom za socijalnu skrb

• Ministarstvom znanosti i obrazovanja

• Agencijom za odgoj i obrazovanje

• Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport,

• Domovi zdravlja i pedijatri

• Gradskim uredom za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i

promet

• medijima, udrugama, odvjetničkim uredima.

78

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU STRUČNOG SURADNIKA LOGOPEDA

Prema Godišnjem planu i programu rada DV Montessori za pedagošku godinu 2017./2018., zadaće

logopeda su:

• Inicijalni intervju s roditeljima prilikom upisa djeteta u vrtić

• Opservacija i praćenje djece u odgojnim skupinama, s ciljem otkrivanja govorno-jezičnih i

komunikacijskih teškoća

• Trijažno ispitivanje govora i jezika kako bi se utvrdila prisutnost teškoće

• Logopedska dijagnostika s ciljem utvrđivanja statusa komunikacije, jezika, govora i glasa kod

djece s primijećenim teškoćama

• Suradnja s roditeljima i odgojiteljima, savjetovanje te odluka o uključivanju djeteta u

logopedsku terapiju

• Individualni neposredni rad s pojedinim djetetom

• Praćenje napretka pojedinog djeteta uključenog u terapiju, izrada mišljenja i individualnog

dosjea djeteta te suradnja s roditeljima (izvješće o napretku, preporuke i upute za rad u

obiteljskom domu)

• Kontinuirana opservacija djece s teškoćama u razvoju te izrada mišljenja i plana rada u

suradnji sa stručnim timom

• Ispitivanje i poticanje predvještina čitanja i pisanja

• Suradnja i savjetovanje s odgojiteljima u vezi svakog djeteta koje ima teškoće u komunikaciji,

jeziku i/ili govoru

• Savjetovanje i kontinuirana suradnja s roditeljima

• Edukacija roditelja i odgojitelja

Trijažno ispitivanje i individualna procjena govorno-jezičnih sposobnosti djece

Tijekom siječnja 2018. godine provedeno je logopedsko trijažno ispitivanje govorno-jezičnih

sposobnosti djece uključene u programe dječjeg vrtića u svim skupinama. Nakon toga, u dogovoru s

roditeljima, slijedi uključivanje djeteta u individualan logopedski tretman.

79

Individualan logopedski tretman i opservacija djece po skupinama

U pedagoškoj godini 2017./2018. u Dječji vrtić Montessori upisano je 104 djece. Tijekom pedagoške

godine identificirane su teškoće govorno-jezične komunikacije kod 24 djece, što iznosi 23 %.

U redoviti individualni logopedski tretman jednom do tri puta tjedno uključeno je 21 dijete iz vrtićkih

skupina. Kod djece usporenog govorno-jezičnog razvoja i nedovoljno razvijenog govora kroz

svakodnevne aktivnosti i posebno planirane i osmišljene aktivnosti od strane odgojitelja kontinuirano

je stimuliran i potican razvoj govora. U praćenju djece sa zamijećenim odstupanjima ostvarena je

suradnja s odgojiteljima, članovima stručnog tima te roditeljima. U praćenje su bila uključena i djeca

koje su u logopedskom tretmanu izvan Ustanove.

BROJ DJECE VRSTA TEŠKOĆE GOVORNO - JEZIČNE

KOMUNIKACIJE

11 Artikulacijske teškoće

3 Artikulacijske i jezične teškoće

1 Usporen govorno - jezični razvoj

1 Teškoće socijalne komunikacije

5 Nedovoljno razvijene predvještine čitanja i

pisanja

Ukupno 21

Tablica 1.: Broj djece i vrsta teškoća govorno-jezične komunikacije pedagoške godine 2017./2018.

Uvidom u tablicu možemo zaključiti da su kod najvećeg broja djece s teškoćama govorno - jezične

komunikacije prisutne artikulacijske teškoće, odnosno teškoće izgovora pojedinih glasova od kojih su

najzastupljeniji sigmatizam, rotacizam te lambdacizam. Osim čistih artikulacijskih teškoća, prisutne su

artikulacijsko – fonološke teškoće, kod kojih se poremećaj očituje ne samo na govornoj, nego i na

jezičnoj (fonološkoj) razini. Kod djece jasličke dobi uočene su teškoće u vidu usporenog jezično –

govornog razvoja te teškoća socijalne komunikacije.

80

Graf 1.: Grafički prikaz vrsta teškoća jezično – govorne komunikacije djece predškolske dobi u

pedagoškoj godini 2017./2018.

RAD S PREDŠKOLCIMA

Tijekom siječnja i veljače procijenjena je spremnost predškolaca za polazak u prvi razred osnovne

škole. Ove pedagoške godine bilo je 20 djece školskih obveznika. Za jedno dijete je, u suradnji s

roditeljima te uz procjenu stručnog tima, predložena odgoda upisa. Za testiranje školskih obveznika

primijenjeni su sljedeći mjerni instrumenti: Dijagnostički komplet za ispitivanje sposobnosti govora,

jezika, čitanja i pisanja u djece, Test artikulacije (Dušanka Vuletić) te radni materijal za ispitivanje

naracije. Tijekom ispitivanja kod troje djece primijećene su teškoće artikulacije, kod petero djece

slabije razvijene predvještine čitanja i pisanja, te slabije razvijene grafomotirčke vještine, uz

nepravilan hvat olovke. U suradnji s odgojiteljima pojačan je rad na onim sposobnostima koje su kod

djeteta zamijećene kao slabije razvijene.

SURADNJA S RODITELJIMA

Tijekom pedagoške godine ostvarena je suradnja s roditeljima. Logopedinja je surađivala kroz

individualne konzultacije s roditeljima djece uključene u logopedski tretman te ih savjetovala o načinu

rada kod kuće i izještavala o napretku terapije. Roditelji su se samoinicijativno javljali logopedinji u

vezi određene teme u okviru logopedskog djelovanja. Najčešće su to bile sposobnosti i vještine za

usvajanje čitanja i pisanja te upute za rad na prevladavanju artikulacijskih teškoća kod djece. Također,

za roditelje je izrađen materijal s aktivnostima i uputama za rad tijekom ljeta.

81

SURADNJA S ODGOJITELJIMA, STRUČNIM SURADNICIMA I RAVNATELJEM

Tijekom godine ostvarena je suradnja s odgojiteljima u vidu savjetovanja o radu i ponašanju s

djetetom s teškoćama u skupini te u vidu razmjene informacija o djeci koja su uključena u individualni

logopedski tretman. Suradnja sa stručnim suradnicima i ravnateljicom vrtića ostvarena je

održavanjem redovitih sastanaka članova stručno – razvojne službe vrtića te dnevnim, tjednim i

mjesečnim planiranjem rada, kao i prisustvovanjem radnim aktivima odgojitelja.

STRUČNO USAVRŠAVANJE

Tijekom pedagoške godine logopedinja se stručno usvršavala putem literature, seminara i savjetovanja

sa sustručnjacima. Prisustvovala je sljedećim edukacijama i stručnim skupovima:

• 16.2. - edukacija TROG-2:HR2

• 6.3. - obilježavanje Europskog dana logopedije

• 27.4. - simpozij „Logopedija u neuroznanosti i neurologiji

82

PRILOZI

GODIŠNJE IZVJEŠĆE PROGRAMA PREDŠKOLE

Program predškole DV Montessori pedagoške godine 2017./2018. provođen je kao integrirani

program u sklopu redovnog programa vrtića. U programu predškole sudjelovalo je dvadesetero djece.

Svi su u toj pedagoškoj godini bili školski obveznici.

Program predškole kroz redoviti program vrtića provodila je odgojiteljica Livia Canić. Od stručnih

suradnika u programu su, osim navedene odgojiteljice sudjelovali su i članovi stručnog tima vrtića:

defektolog i logoped.

Za provođenje programa predškole korišteni su radni listovi naklade Panda: ''Volim vrtić, volim

školu'', ''Na putu do škole'', '' Matematika za početnike'', ''Slovarica za početnike'', '' Crtančica i

grafomotoričke vježbe''.

Materijalni uvjeti

Program predškole održavao se u skupini ''Bubamare'' zbog prostorno- materijalnih uvjeta , odnosno

didaktičke opremljenosti materijalima primjerenim predškolskoj dobi. Osnovna oprema i druga

pomagala osmišljena su tako da zadovoljavaju standarde predškolskog odgoja. Prostor je ugodan,

harmoničan, zadovoljava potrebu za privatnošću i individualnim radom. Omogućeno je istodobno

zbivanje više aktivnosti i interakcije među djecom, kao i djecom i odraslima. Prostor je uređen prema

Montessori standardima i načelima. Posebnu pozornost posvetili smo vježbama i materijalima iz

područja jezika i matematičkog i logičkog razmišljanja što je vrlo važno za program predškole.

Odgojno-obrazovni rad

U programu predškole nastojali smo jačati dječje kompetencije koje proizlaze iz razvojnih obilježja i

odražavaju se u dječjem ponašanju, a predstavljaju temelje cjeloživotnog učenja.

Socio - emocionalni razvoj

Djeca su na različite načine jačala i pokazivala svijest o sebi. Crtali su sebe, svoju obitelj i prijatelje te

ih imenovali i opisivali. Izrađivali su zajednički plakat ''Prijateljstvo'' na kojem je svatko u krugu

nacrtao sebe. Prije svakog rješavanja listića održavali smo Montessori krug u kojem bi se pozdravili te

ispričali kako su proveli dan.

83

Spoznajni razvoj

Svoja osjetila podražavali smo korištenjem Montessori materijala i aktivnosti iz područja osjetilnosti:

ružičasti toranj, smeđe stepenice, crvene gredice, valjci za umetanje, valjci u boji, geometrijska tijela i

likovi, binomska i trinomska kocka, konstruktivni trokuti…

Svijest o različitim kulturama, kontinentima, biljkama, životinjama, godišnjim dobima te prirodi

općenito jačali smo korištenjem Montessori materijala te raznim aktivnostima iz područja kozmičkog

odgoja: globus 1 i 2, slagalica kontinenti, vježbica voda,zemlja, zrak, zastavice i države, oblici tla i

vode. Prepoznavali su i imenovali dijelove lista, cvijeta i stabla kroz slagalice te klasifikacijske i

definicijske kartice.

Povezivanje broja i brojke, prepoznavanje i imenovanje brojki usavršavali su kroz aktivnosti i sadržaje

iz matematičkog područja u čemu su im uvelike pomogle vježbice: brojevne gredice, brojke i žetoni,

brojke od brusnog papira, vretena, Sequin 1 i 2, igra pamćenja…

Jezično područje

Čitanjem, slušanjem i analizom različitih priča obogaćivali su svoj rječnik te tako dobivali poticaj za

detaljnije prepričavanje. Uz '' Sličice pričalice'' smišljali su svoje maštovite priče. Dovršavali su priče

u krugu uz aktivnost ''Dovrši priču''. ''Pogodi tko sam'' bila im je omiljena igra u kojoj su trebali opisati

čovjeka, biljku ili životinju.

Za razvoj predčitalačkih vještina koristili su Montessori kartice za imenovanje, glasovne igre te

košarice s malenim predmetima.

Grafomotoriku su usavršavali koristeći metalne okvire i umetke, slova od brusnog papira te pisanje u

pijesku.

Pokretna slovarica idealna je za slaganje jednosložnih i višesložnih riječi. Različite klasifikacijske

kartice odlične su za čitače, ali i za početnike. U krugu smo često koristili naloge koji su korisni za

čitanje, ali i za zabavu.

Zaključak

Sva su se djeca upisala u školu, osim jednog dječaka za kojeg su roditelji tražili i dobili odgodu. Djeci

su podijeljeni svi radni listovi kao i izvješće o završenom programu predškole. Kroz provođenje svih

navedenih aktivnosti u programu predškole trudili smo se jačati kapacitete i omogućiti što kvalitetniji i

lagodniji prijelaz iz vrtića u školu.

84

GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADA ODGOJNO- OBRAZOVNE SKUPINE ZA DJECU S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

1. IDENTIFIKACIJA DJECE S TEŠKOĆAMA

Identificirana su djeca s već postojećim razvojnim teškoćama sa zdravstvenom dokumentacijom i

nalazima i mišljenjima prvostupanjskog tijela vještačenja, rješenjima HZZO-a ili nalazima i

mišljenjima stručnjaka iz drugih ustanova.

Za upis u vrtić provedeni su inicijalni intervjui s roditeljima i djecom. Kroz intervju je stručni tim

internim upitnicima i check-listama provjeravao razvoj djeteta i nastojao detektirati eventualne teškoće

kod djeteta koje do tog trenutka nisu bile detektirane. Sva djeca koja su pokazala postojanje teškoća u

razvoju dodatno su opservirana kako bi se roditelje pravovremeno uputilo na daljnje obrade u drugim

institucijama.

Tijekom pedagoške godine detektirana su djeca koja se nisu razvijala u skladu s dobi na pojedinim

područjima te se pravovremeno interveniralo i informiralo roditelje.

Sva djeca koja su pokazala potrebu za dodatnom podrškom stručnog tima, uključena su ili u

individualni rad ili rad u skupini, kako bi postigla bolje cjelokupno funkcioniranje.

2. PRAĆENJE DJECE S TEŠKOĆAMA

U sustavno praćenje razvoja uključena su sva djeca koja su imala utvrđene poteškoće (zdravstvena

dokumentacija, nalaz i mišljenje prvostupanjskog tijela vještačenja i rješenje HZZO-a, nalaz i

mišljenje stručnjaka drugih ustanova) i potencijalne teškoće, a koja su identificirana kroz inicijalne

intervjue s roditeljima i djecom, korištenjem internih upitnika i check –lista ili pak zapažanjima

tijekom pedagoške godine.

Ukupan broj djece s teškoćama u razvoju određen je analizom dokumentacije koju su tijekom

pedagoške godine prikupili i vodili članovi stručnog tima uz kontinuiranu suradnju s odgojiteljima

uključenima u neposredni rad s djecom.

Od ukupnog broja djece s teškoćama u razvoju, dvoje djece je posjedovalo nalaz i mišljenje

prvostupanjskog tijela vještačenja, troje je imalo rješenje HZZO, dok je ostalih osmero djece

posjedovalo nalaz i mišljenje stručnjaka drugih ustanova i stručnog tima vrtića. Devet djece bilo je

uključeno u 10-satni program predškolskog odgoja i obrazovanja, troje djece bilo je uključeno u 4-

satni program predškolskog odgoja i obrazovanja, a jedno dijete u 3,5-satni program.

85

VRSTA TEŠKOĆE BROJ DJECE

Oštećenje vida

Oštećenje sluha 1

Poremećaji govorno jezične komunikacije 4

Teškoće uvjetovane organskim čimbenicima 1

Poremećaji u ponašanju

Motoričko oštećenje 1

Smanjeno intelektualno funkcioniranje 1

Poremećaj iz autističnog spektra

Višestruka oštećenja 3

Zdravstvene teškoće i neurološka oštećenja 2

Potrebna podrška u pripremi za školu

UKUPNO 13

RAD S DJECOM S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Rad s djecom s teškoćama u razvoju sastojao se od:

o individualnog rada s djetetom

o rada s djetetom u odgojnoj skupini (individualizirani pristup) prema individualiziranom

odgojno-obrazovnom programu.

o pomoći djetetu s teškoćom na uspostavljanju interakcije u odgojnoj skupini

o pomoći djeci bez teškoća da bolje razumiju i prihvate različitost djeteta s teškoćom kroz

različite aktivnosti (prilikom boravka na zraku)

86

Individualni rad s djecom s teškoćama provodio se prema dogovorenom rasporedu u skladu s

djetetovim IOOP-om. Osim individualnog rada provodio se je i rad u skupini s djecom s teškoćama

kroz opservaciju u skupini, podršku u skupini, poticanje na interakciju i igru s drugom djecom s ciljem

bolje socijalizacije i prihvaćanja vršnjaka i od strane vršnjaka.

Osim neposrednog rada s djetetom radilo se i s roditeljima djece kao i odgojiteljima. Roditelje se

upućivalo na dijagnostiku, tumačili su se nalazi i mišljenja, davale su se upute i smjernice za rad u

obitelji, radilo se na osnaživanju obitelji i povećanju roditeljskih potencijala i kompetencija za

pozitivan razvoj djeteta putem individualnih konzultacija.

Odgojitelje se pravovremeno i kontinuirano informiralo o djetetovim potrebama, mogućnostima i

potencijalima, upućivalo na stručnu literaturu te se davala konkretna podrška u radu s djecom s

teškoćama u razvoju.

Napredak djece s teškoćama uočen je na sljedećim područjima:

o uspješnija interakcije s vršnjacima

o bolje prihvaćanje djeteta od strane vršnjaka,

o učestalije sudjelovanje u ponuđenim aktivnostima

o osamostaljivanje u određenim aktivnostima brige o sebi

o sposobnost duljeg održavanja pažnje na određenoj aktivnosti

o pozitivni pomaci na većini razvojnih područja (motorika, komunikacija, spoznajni razvoj,

socioemocionalni razvoj)

87

GODIŠNJE IZVJEŠĆE STRUČNOG SURADNIKA – ZDRAVSTVENOG VODITELJA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018.

PROGRAMSKE ZADAĆE PROVEDENE PREMA GODIŠNJEM PLANU

o Uspješno smo proveli propisane mjere zdravstvene zaštite djece u vrtiću sukladno važećem

Programu zdravstvene zaštite, higijene i prehrane djece te zakonu o predskolškom odgoju

o Organizirali smo što dugotrajniji i kvalitetniji boravak na zraku i svakodnevnu tjelovježbu u

dvorani

o Kroz niz zadaća i aktivnosti provedene su mjere sigurnosti djece za vrijeme boravka na zraku i

u prostorijama

o Prema potrebi provedene su mjere izolacije u slučajevima oboljenja tijekom boravka u vrtiću,

praćeni su i evidentirani poboli

o Redovito je praćeno i evidentirano procijepljivanje djece prema kalendaru cijepljenja.

o Vođena je potrebna dokumentacija djece s posebnostima u prehrani, redovite konzultacije s

roditeljima i informiranje o zdravstvenim nalazima.

o Odgojitelji kao i djelatnici kuhinjskog osoblja koji skrbe za hranu kod djece s nutritivnim

alergijama dobili su pismene i usmene podatke te upute o djeci s posebnim potrebama kako bi

svatko iz svog aspekta pridonosio sigurnijem i kvalitetnijem boravku djece u vrtiću.

o Provedeni su i individualni razgovori s odgojiteljima i roditeljima o najadekvatnijim

postupcima zbrinjavanja djeteta s posebnim potrebama ili specifičnim zdravstvenim

teškoćama (pojava konvulzija). Rezultat je vidljiv kroz zadovoljstvo djece tijekom boravka u

vrtiću.

o Održavali smo visoki standard higijene prostora i optimalnih mikroklimatskih uvjeta

(prozračnost, temperature, rasvjeta...).

ZADAĆE KOJE SU SE ODNOSILE NA ODGOJITELJE

o Odgojitelji su upoznati sa zdravstvenim statusom i potrebama djece (posebna pozornost bila

je usmjerena na djecu sa posebnim potrebama ).

o Provedena je i interna edukacija odgojitelja koji u svojoj skupini imaju dijete s specifičnim

zdr. statusom i potrebama, te su dobili pisane upute o postupanju.

o Tijekom obilaska skupina i praćenja rutina djece, ukazano je na eventualne propuste i kroz niz

aktivnosti provedena je edukacija odgojitelja s ciljem podizanja kvalitete kulturno higijenskih

navika te općenito njege, sprečavanje širenja zaraznih bolesti i zaštita djece.

88

o Ukazivalo se na važnost praćenja napredovanja ili stagniranja djeteta u razvoju te

pravodobna izmjena informacija o djetetu.

o Pruženi su savjeti odgojiteljima u konkretizaciji zadataka vezanih uz zdravstvenu tematiku.

o Upućivanje i pomoć u nekim segmentima rada novozaposlenim odgojiteljima.

o Dogovaranje i provođenje zajedničkih aktivnosti u skupinama.

ZADAĆE KOJE SU SE ODNOSILE NA RODITELJE

o Prikupljeni su važni podaci o djeci, o zdravstvenom stanju i posebnim potrebama djece

o Roditelji su upućeni na potrebu i važnost dobre suradnje sa svim djelatnicima vrtića, posebice

na suradnju s odgojiteljima i redovitom izvještavanju o uočenim zdravstvenim

promjenama kod djeteta

o Roditelji su često imali potrebu za savjetodavnim radom vezano uz specifičnu prehranu s

obzirom na alergije

o Edukacija o prevenciji i zaštiti zdravlja provodila se svakodnevno putem letaka, raznih

materijala, plakata

ZADAĆE KOJE SU SE ODNOSILE NA OSTALE RADNIKE:

o Osviješten je značaj brige za čišćenje okoliša, razvrstavanje otpada, uočavanja važnosti

čistoće prostora, a u cilju utjecaja na zdrav život

o Skrb o zdravlju radnika vrtića provodi se kroz niz radnji tokom cijele godine. Zaštita njihovog

zdravlja uvelike se odražava na kvalitetu provedenih poslova. Vodila se pojačana briga o

zaštitnoj odjeći i obući, te briga o zaštitnim sredstvima u radu tehničkog osoblja

SANITARNO – HIGIJENSKE MJERE

o Mikrobiološka i sanitarna čistoća objekta odgovarala je sanitarno higijenskim standardima.

Kontrola jela i ispitani uzorci hrane, od strane Zavoda za javno zdravstvo odgovarali su

zadanim nutritivnim i kalorijskim vrijednostima

o U skladu sa zakonom redovito se provodila deratizacija, a dezinsekcija po potrebi

o Zaposlenici su upućivani na redovite sanitarne preglede i obnovu znanja iz higijenskog

minimuma

ZADAĆE KOJE SU SE ODNOSILE NA STRUČNI TIM I RAVNATELJA

o Provođenje inicijalnih intervjua i timskih intervjua za djecu PP i TUR.

o Dogovarane su zajedničke strategije u cilju promaknuća zdravstvene zaštite djece.

89

o Konzultacije o poduzimanju mjera za unapređivanja zdravlja djece i radnika.

o Razmjena informacija i međusobno savjetovanje.

o Zajednički su predlagane i provedene mjera usmjerene na kvalitetno i potpuno zadovoljavanje

potreba djece

o Dogovarani su načini izrade godišnjeg plana i programa vrtića i izrada godišnjeg izvješća

o Dogovarali smo i utvrđivali potrebu za materijalnim sredstvima za pravilno odvijanje procesa

rada

o Surađivali smo u rješavanju problema u svrhu ostvarivanja plana i programa (organizacija

rada, nabava itd.)

STRUČNO USAVRŠAVANJE ZDRAVSTVENOG VODITELJA

o Kontinuirano stručno usavršavanje na aktivima zdravstvenih djelatnika

VOĐENJE ZDRAVSTVENE DOKUMENTACIJE

1. Zdravstveni karton djeteta u predškolskoj ustanovi

2. Evidencija pobola djece

3. Evidencija epidemioloških indikacija

4. Evidencija povreda djece

5. Evidencija antropometrijskog mjerenja

6. Evidencija higijensko sanitarnog nadzora

7. Evidencija o periodičnim zdravstvenim pregledima djelatnika

8. Evidencija tečajeva higijenskog minimuma

ZAKLJUČAK

Predškolski period je vrijeme intenzivnog rasta i razvoja djece, stoga je važno od najranije dobi

osigurati uvjete za njihov optimalan rast i razvoj uz poticanje zdravih stilova života – pravilnih

prehrambenih navika i kretanja. Vrlo bitan segment u predškolskoj ustanovi je poticanje zdravog

načina života među zaposlenicima koji svojim pozitivnim stavovima i osobnim primjerom utječu na

dječji razvoj.

Documents

GODIŠNJE IZVJEŠĆEZa određivanje poželjne tjelesne težine i visine djece, koriste se percentilne krivulje, po dobi i spolu. Važno je imati na umu da će tjelesna težina i visina