GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2020 - Sberbank

2020

1

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2020Sberbank BH d.d

sberbank bh d.d. · godišnji izvještaj 2020

2

O publikaciji

Izdavač: Sberbank BH, Fra Anđela Zvizdovića 1,71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina; Tel: 0800 2 0070Web stranica: www.sberbank.baOnline verzije godišnjih izvještaja dostupne su na stranici:www.sberbank.ba

Napomena: Izradi ove publikacije i provjeri podataka posvećena je najveća pažnja. Bez obzira na to, ne mogu se isključiti greške kod zaokruživanja iznosa, te štamparske greške.

Godišnji izvještaj je sastavljen na bosanskom jeziku, dok je engleska verzija izvještaja prijevod bosanskog izvornika, te jedina mjerodavna verzija jeste verzija napisana nabosanskom jeziku.

3

Sadržaj

O Sberbank ........................................................................................................................5

Obraćanje Predsjednika Uprave ..................................................................................6

Obraćanje Predsjednika Nadzornog odbora...........................................................8

Ključni pokazatelji ......................................................................................................... 10

Stabilnost i inovativnost u vremenu neizvjesnosti ............................................ 12

Formiranje Kriznog tima kao brz odgovor na poslovanje u

vanrednim okolnostima .............................................................................................. 13

Korporativno bankarstvo – Povećano je korištenje digitalnih

garancija preko 30% ..................................................................................................... 14

Sektor za Maloprodaju vrijedno radio na prvoj liniji i u najtežim trenucima 15

Održanje kontinuiteta prodaje postojećih proizvoda i usluga

bio je zadatak Sektor za upravljanje razvojem proizvoda ............................... 16

Poboljšanje internih procesa i produktivnosti u Sektoru operacije ............. 17

Identificirani potencijalni rizici .................................................................................. 18

Rad operativnog rizika u vremenu neizvjesnosti .............................................. 18

Globalna tržišta .............................................................................................................. 19

Uvijek novi i inovativni projekti u Sektoru za podršku

bankarskom poslovanju (GBS) .................................................................................. 20

Marketing u doba korone ........................................................................................... 22

Upravljanje ljudskim resursima ................................................................................. 23

Sberbank BH d.d. Sarajevo - Godišnji finansijski izvještaji za

godinu koja je završila 31. decembra 2020. .......................................................... 25

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za

pripremu i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja ................................ 26

Organi upravljanja u 2020. .......................................................................................114

Mreža poslovnica .........................................................................................................115

Sberbank Europe AG ...................................................................................................116

Organizaciona struktura u 2019. ...........................................................................118


4

5

O Sberbank

Sberbank je jedna od najstabilnijih finansijskih institucija u svijetu sa tradicijom od 179 godina poslovanja koja nudi proizvode i usluge zasnovane na najvišem kvalitetu i najsavremenijim tehnologijama. Sberbank BH je članica Sberbank Europe AG koja je prisutna na osam tržišta centralne i istočne Evrope: Austriji, Bosni i Hercegovini (Sarajevo i Banja Luka), Češkoj Republici, Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Sloveniji i Srbiji. Banka ima preko 3.800 zaposlenika, posluje sa svojih 187 ogranaka i uslužuje preko 773.000 klijenata (status: kraj 2020). Konstantno radimo na unapređenju naše ponude proizvoda kako bismo pružili vrhunsku uslugu zasnovanu na potrebama klijenata u skladu sa posljednjim trendovima u bankarstvu. Nama je izazov da u svakom trenutku našim klijentima možemo ponuditi što bolje i raznovrsnije finansijske proizvode, i na tom izazovu radimo u kontaktu sa svakim pojedinačnim klijentom. Bankari njeguju individualni pristup svakom klijentu, pružajući im uslugu koja je posebno kreirana da odgovori na njihove jedinstvene potrebe i očekivanja. Naš cilj je da gradimo trajne, harmonične odnose sa našim klijentima na način da posvećujemo pažnju njihovim potrebama. Kao Sberbank BH, nastojimo da postanemo banka koja nikada ne prestaje da razvija sebe i svoje poslovanje za dobrobit naših klijenata.


6

Obraćanje Predsjednika Uprave

Dame i gospodo, poštovani klijenti, cijenjeni dioničari i partneri, drage kolegice i kolege

Zadovoljstvo nam je što Vam možemo prezentirati godišnji izvještaj Sberbank BH za 2020 godinu.

Godina iza nas bit će trajno upisana u historiju kao jedna od najizazovnijih godina s kojima se čovječanstvo suočilo. Poremećaji nastali virusnim oboljenjem COVID 19 imali su snažan utjecaj ne samo na zdravstveni sistem već i cjelokupnu ekonomiju i društvo. Ipak, bankarski sektor u Bosni Hercegovini pokazao je visok nivo otpornosti i stabilnosti.

Sberbank BH kao važan sudionik bh. bankarskog sektora, suvereno je zadržala poziciju samoodržive, visoko likvidne i visoko kapitalizirane institucije, sposobne da podrži opravak i razvojne potencijale naših klijenta.

Početkom godine aktiviran je plan kontinuiteta poslovanja. Zdravlje naših zaposlenika i klijenta bili su i ostali naš prioritet. Tokom cijele godine aktivno smo pružali usluge, dokazali da možemo biti čvrst oslonac finansijski ugroženim klijentima te značajno ulagali u inovacije, digitalizaciju i sigurnost.

Uprkos činjenici da je poslovanje bilo pod snažnim utjecajem smanjenja poslovnih aktivnosti, Operativni prihod prije troškova rezervisanja zabilježio je blagi rast u odnosu na 2019 godinu. Portfolio kredita je ostao stabilan dok je udio loših kredita smanjen sa 5.3 % na 4.6% što je značajno ispod prosjeka tržišta. Snažan rast zabilježen je kod kreditiranja javnih preduzeća gdje doprinos Sberbank BH rastu tržišta u ovom segmentu iznosio preko 50 %. Depoziti građana i privrede kontinuirano su rasli kao i povjerenje klijenta zahvaljujući čemu je Banka povećala bazu svojih komitenata.

Znajući koliko je ukupni ekonomski ambijent narušen pod naletom novih rizika, Banka je u prethodnoj godini izdvojila značajne rezerve za kreditne rizike u skladu sa standardima struke te dosljedno postupala po uputama i očekivanjima regulatornih tijela kod odobravanja moratorija pogođenim klijentima.

Dopadljivi klijentima su svakako naši digitalni servisi. Sberbank BH je odbranila titulu jedne od najinovativnijih banka u Bosni i Hercegovini. Prva je od banka na bh. tržištu koja je lansirala poseban oblik plaćanja putem mobitela posredstvom QR coda pružajući tako svojim klijentima jedinstveno korisničko iskustvo. Korištenje digitalnih servisa je ojačano a broj elektronski obrađenih

7

naloga prvi put je premašio broj tradicionalnih pariranih naloga.

Ono po čemu je Banka postala prepoznatljiva jeste široka lepeza kartičnih proizvoda, gdje zabilježen porast korištenja kako na fizičkim tako i internet prodajnim mjestima. Našim klijentima posebno su privlačni popusti koje je Banka u saradnji sa svojim partnerima osigurala tokom cijele godine. Sberbank srijeda i najveći program lojalnosti u zemlji Pika postali su upečatljiv sadržaj koji iz godine u godinu privlači sve veći broj klijenta.

Ono po čemu ćemo zasigurno pamtiti prošlu godinu jeste da smo zabilježili značajan rast indexa zadovoljstva naših klijenta. Prema istraživanjima koje sprovode nezavisne agencije, Sberbank BH je apsolutni lider u kvaliteti servisa. Sretni smo da je posvećenost Sberbank BH prema zaposlenicima prepoznata u javnosti, te je tokom 2020 godine Banka potvrdila svoju čvrstu poziciju kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca na tržištu Bosne i Hercegovine

Na kraju, Sberbank BH ne bi mogla ostvariti uspješne rezultate bez zalaganja svojih zaposlenika, bez podrške i povjerenja dioničara, poslovnih partnera, te lojalnih klijenata, zbog kojih postoji i na čemu im se zahvaljujemo.

Jasmin SpahićPredsjednik Uprave

Jasmin Spahić, Predsjednik Uprave


8

Obraćanje Predsjednika Nadzornog odbora

Zaista je 2020. nezapamćena godina. Iz dana u dan, pandemija Covid 19 promijenila je naš ustaljeni način života i rada. Sberbank BH je stavila zdravlje i sigurnost svojih klijenata i zaposlenih na prvo mjesto i pružala vitalne usluge fizičkim licima i lokalnim biznisima tokom ovih turbulentnih vremena. Banka je podržala svoje klijente uvođenjem moratorija na rate kredita i sudjelovanjem u vladinim programima pomoći. Pored toga, Sberbank BH je bila aktivno uključena u društveno odgovorne aktivnosti, pružajući finansijsku podršku i zaštitnu odjeću za nekoliko bolnica širom zemlje.

Upravo zahvaljujući snažnim naporima zaposlenih u Sberbank BH i lojalnosti svojih klijenata, Sberbank BH je uspjela ostati profitabilna čak i u teškim okolnostima. Banka je zadržala svoju poziciju kapitala i likvidnosti znatno iznad regulatornih zahtjeva, sa stabilnim omjerom kredita/depozita i poboljšanim odnosom troškova/prihoda kao i omjerom nenaplativih kredita.

Posebno sam sretan što je Sberbank BH zadržala povjerenje svojih klijenata, što je rezultiralo rastućom bazom depozita i značajnim rastom zadovoljstva klijenata.

Sberbank BH je u 2020. god. pokazala da je zadovoljstvo klijenata osnova njenih vrijednosti. Banka je pokrenula svoj novi program lojalnosti “Sberbank srijeda”, nudeći popust do 30% u određenim trgovinama svim korisnicima Sberbank BH kartica, dok su plaćanja postala još praktičnija skeniranjem QR kodova u aplikaciji za mobilno bankarstvo. U okviru korporativnog poslovanja, Sberbank BH finansira izgradnju elektrane, jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini duži niz godina. Ovim važnim finansiranjem, banka doprinosi regionalnom ekonomskom razvoju kao jednom od glavnih prioriteta naše bankarske grupe.

Budući da sam predsjednik Nadzornog odbora, ponosan sam što je Sberbank BH rangirana među tri najpoželjnija poslodavca u finansijskom sektoru prema vodećem online portalu za poslove mojposao.ba. Sretan sam što sam dio Sberbank BH, tima predanih, profesionalnih i entuzijastičnih ljudi.Kada zajednički prebrodimo trenutnu pandemiju, uvjeren sam da ćemo vidjeti solidan ekonomski oporavak i nastaviti svoj put ka prosperitetnoj budućnosti u Bosni i Hercegovini.

Arndt Röchling, Predsjednik Nadzornog odbora Sberbank BH

Predsjednik Nadzornog odbora Arndt Röchling

9


10

Ključni pokazatelji

U hiljadama BAM 2020. 2019. 2018. 2017. 2016.

Ukupni krediti 1.022.098 1.031.539 1.001.998 925.012 927.120

Ukupni depoziti 1.275.287 1.242.737 1.156.389 951.081 767.706

Ukupna aktiva 1.520.667 1.486.396 1.434.198 1.337.494 1.101.537

Dobit prije oporezivanja 7.343 11.501 8.402 6.432 9.511

Dobit poslije oporezivanja 6.757 10.268 7.130 5.400 8.192

Kapital 185.883 182.564 173.528 173.586 168.186

CIR (%) 55,90% 57,90% 64,07% 58,8% 67,6%

2019 2019. .2018.2017.2016. 2020 2018.2017.2016.

2019. 2020. 2019. 2020.

2020.

2018.2017.2016.2018.2017.2016.

.

11


12

Stabilnost i inovativnost u vremenu neizvjesnosti

Pandemija COVID-19 ili poznatija kao Pandemija koronavirusa, tekuća je pandemija nove bolesti dišnih puteva (skraćeno od Corona Virus Disease 2019). Bolest se prvi put pojavila krajem decembra 2019. u megagradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. U januaru 2020. razvila se u epidemiju u NR Kini i proširila se širom svijeta. Potaknuo ju je do tada nepoznati koronski virus SARS-CoV-2.

Kako bi spriječila širenje u zemljama bez učinkovitih zdravstvenih sistema, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) od 28. februara 2020. je u svojim izvještajima ocijenila rizik „vrlo visokim“ na globalnom nivou i službeno proglasila prethodnu epidemiju pandemijom, prvu nakon pandemije svinjske gripe 2009. Ovo je rezultiralo globalnom izolacijom i ograničenim kretanjem među gradovima, pokrajinama, drža-vama i na kraju kontinetima. Moderno čovječanstvo se prvi put susrelo sa ovom vrstom izolacije.

U Bosni i Hercegovini prvi slučaj korona virusa, potvrđen je 05.marta 2020. godine. Od marta 2020. godine do današnjeg trenutka naša zemlja je pod različitim restrikcijama u vidu ograničenog kretanja, ograničenog poslovanja ili poslovanja pod posebnim uslovima, radu od kuće za pojedine radnike i kompanije, online nastavi za učenike i studente. Eu je uvela određene mjere za osobe koje namjeravaju ući na njenu teritoriju.

Vrijeme pandemije ne samo da je uticalo na naše zdravlje i mijenjanje životnih navika već je ostavilo snažan uticaj i na svakodnevno poslovanje. Globalna ali i lokalna ekonomija pretrpjela je snažan udarac. Godina 2020 je bila veliki test sposobnost kompanija da adekvatno reagiraju, pokažu spremnost svojih internih procesa i njihovu ukupnu otpornost. S ciljem sačuvanja zdravlja svojih klijenata i zaposlenih, kao i održavanja planirane poslovne dinamike Sberbank BH je poduzela posebne mjere. Rezultati poslovanja svjedoče i zadovoljavajućem performansu, s obzirom na sve zadane okolnosti.

13

Formiranje Kriznog tima kao brz odgovor na poslovanje u vanrednim okolnostima

S ciljem očuvanja zdravlja zaposlenika i klijenta na nivou Banke formiran je Krizni tim koji je od početka pandemije poduzimao mjere koje se odnose na zaštitu zaposlenika i osiguranja kontinuiteta poslovanja. Iz mjera predostrožnosti Krizni tim je na početku pandemije napravio Upitnik koji su svi zaposlenici trebali dostaviti ukoliko su imali neki od odgovora potvrdan. Ažuriran je i prilagođen BCM (business continuity management) plan epidemija/pandemija. Kako bi se osigurala standardizacija zaštitnih mjera, opreme i dezinfekcijskih sredstava kreiran je “Priručnik za zaštitnu opremu i dezinfekcijska sredstva u poslovnicama”.

Također, formirana je posebna email adresa za komunikaciju sa zaposlenicima (Obavještenje za zaposlenike) putem koje se šalju sve značajne obavijesti prema zaposlenicima i na koju se zaposlenici mogu obratiti. U drugom valu pandemije kreirana je matrica COVID-19 kao sastavni dio BC plana za epidemije/pandemije prema kojoj smo na osnovu sedmičnog prosjeka broja oboljelih donosili odluku o broju prisutnih zaposlenika u Banci (matrica se ažurira sedmičnom nivou).

Kako je zdravlje zaposlenika i klijenata prioritet u ovoj kriznoj situaciji, implementirane su sve mjere zaštite (dezinfekciona sredstva, maske, rukavice, dezobarijere u poslovnicama i pleksi pregrade, dok je u Centrali Banke na svim spratovima postavljeni ormarići za hitnu pomoć u kojim se nalazi toplomjer, paracetamol, rukavice i maske), te se vrši redovna dezinfekcija svih prostorija Banke.

Rad organizacionih jedinica u Centrali Banke je izmješten na različite lokacije, poštujući socijalnu distancu, a većina zaposlenika svoje radne obaveze obavlja od kuće za šta im je omogućena adekvatna oprema. Za kolege iz maloprodaja je definisan spisak zaposlenika koji mogu biti privremeno raspoređeni u slučaju poslovne potrebe za obavljanje poslova direktora poslovnice dok traje pandemija. Radno vrijeme se prilagođava razvoju situacije, te smo na početku imali skraćeno radno vrijeme kako za Centralu Banke, tako i za prodajno osoblje. Trenutno svi zasposlenici rade puno radno vrijeme.

Subota je od početka pandemije neradna za sve poslovnice ali ovo ne utiče na radne sate zaposlenika, a klijenti mogu koristiti elektronske kanale, kao i Kontakt centar koji radi subotom.

Kada su klijenti u pitanju intenzivirana je komunikacija na društvenim mrežama i online kanalima kako bi klijentima što bolje približili i uputili ih na korištenje digitalnih kanala. Klijenti koji dolaze u poslovnicu se pridržavaju


14

svih propisanih mjera zaštite. S ciljem što jednostavnijeg apliciranja za moratorij dorađena je web stranica i online forma za podnošenje zahtjeva. Klijenti su imali mogućnost i da apliciraju za moratorij putem Vibera.

Podrška zdravstvenim radnicima U namjeri da osigura dodatnu zaštitu za zdravstvene radnike u Bosni i Hercegovini, Sberbank BH je donirala specijalna zaštitna odijela za 11 zdravstvenih ustanova i to za Kantonalnu bolnicu Bihać, Opću bolnicu Sanski Most, Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, RMC Safet Mujić Mostar, Opću bolnicu Tešanj, Kantonalnu bolnicu Travnik, Kantonalnu bolnicu Zenica, JZU Zdravstveni centar Brčko, Univerzitetsko-klinički centar Tuzla, Opću bolnicu Gračanica, Univerzitetsko-klinički centar Sarajevo. Zaštitna odijela proizvedena su u Mostarskoj tvornici zaštitne opreme i medicinskog platna (TIM). Nabavkom od lokalnih proizvođača, Sberbank BH podržava lokalne poduzetnike i lokalnu ekonomiju. U okviru Udruženja banka BiH, Sberbank BH je učestvovala u finansijskoj donaciji koja je uplaćena na račune tri najveća klinička centra u Bosni i Hercegovini.

Korporativno bankarstvo – Povećano je korištenje digitalnih garancija preko 30%

Novost za prodaju u korporativnom bankarstvu je definitivno usmjeravanje na digitalne kanale. Povećano je korištenje digitalnih garancija preko 30% u 2020. godini, a poduzimaju se i dodatne aktivnosti na proširenju i unaprijeđenju platforme za digitalne garancije. Povećano je učešće naloga putem elektronskih kanala.

Promovisan je ATS kao digitalni kanal za prikupljanje gotovine naših klijenata. Uveden je novi proizvod, Faktoring bez regresa uz garanciju druge banke

15

čime se ponuda Banke u dijelu faktoringa dodatno proširila. Također, implementirano je i „Finansiranje lokalnih i regionalnih vlada“ kao proizvod koji je kreiran u kontekstu podrške budžetima.

Sektor za Maloprodaju vrijedno radio na prvoj liniji i u najtežim trenucima

Dok su svi ostali sektori unutar Banke mogli organizirati svojim zaposlenicima da aktivno rade od kuće, najveći izazov sa kojim se susreo sektor Maloprodaja i odjel Podrška prodaji je organizacija rada Poslovne mreže. Od presudne je važnosti bilo očuvati zdravlje zaposlenika i istovremeno osigurati kontinuitet poslovanja. Zaposlenici u poslovnicama su radili svaki radni dan, s tim što se subota, od 21.03.2020. godine uvela kao neradni dan.

Radi zaštite zaposlenika i klijenata, Banka je donijela odluku o optimizaciji broja klijenata unutar poslovnice. U poslovnici je dozvoljeno da bude maksimalan broj klijenata za jedno radno mjesto i slobodan broj stolica u prostoru za čekanje unutar poslovnice.

Iako težimo digitalizaciji svih procesa unutar Banke, ipak smo imali veliki broj klijenata koji su posjećivali naše poslovnice. Svim našim klijentima smo bili na raspolaganju, i na različite načine pokušali izaći u susret ispunjavajući sve njihove zahtjeve i potrebe.

Za kreditno zadužene klijente fizička i pravna lica u aprilu mjesecu počinjemo uvoditi olakšice/moratorij za plaćanje kreditnih obaveza. Kod fizičkih lica olakšice su se primjenjivale na sve one kojima je otkazan ugovor o radu, ili su na neplaćenom odsustvu, ili su im značajno smanjeni redovni mjesečni prihodi na pojedinačnom nivou ili na nivou domaćinstva.


16

Krizni štabovi su privremeno dozvolili osobama starijima od 65 godina da izađu iz svojih domova i preuzmu svoja mjesečna primanja u poslovnicama Banke. Kako bi našim dragim penzionerima što više olakšali čekanje u redu, a pritom omogućili da se osjećaju što sigurnije, ispred poslovnica iznešene su stolice na koje penzioneri mogu sjesti i sigurno sačekati svoj red.

Održanje kontinuiteta prodaje postojećih proizvoda i usluga bio je zadatak Sektor za upravljanje razvojem proizvoda

Zajednička komunikacija je usmjerena putem online kanala, te smo svakodnevno postavljali dnevne zadatke sa ciljem da iste u kontinuitetu izvršavamo, te sa ciljem da se lako prilagođavamo danoj okolnosti. Koliko je COVID-19 donio štete ekonomiji, toliko je donio i realnih prilika da se određeni dugoročni zacrtani ciljevi realiziraju brže, odlučnije i efikasnije što u bankarstvu što i u ostalim industrijama. Tako smo u doba pandemije uspjeli povećati broj korisnika digitalnih usluga, zabilježili smo i rast online transakcija, a beskontaktno plaćanje sada postaje standard.

Poboljšanje internih procesa i produktivnosti u Sektoru operacije

Jedan od najmnogoljudnijih sektora u baci je svakako Sektor operacija. Početak novih uslova rada i specifičnog ambijenta donijeli su i nekoliko pozitivnih stvari.

Brza reorganizacija rada i operativni kontinuitet uz rad sa udaljenih lokacija. Danas to ne izgleda kao krupna stvar, međutim u tako kratkom roku, uspjeli smo vitalne servise koji podrazumjevaju aktivan operativan rad tokom cijelog dana, održati uz jednak kvalitet servisa.

17

Bilježimo i povećanje produktivnost. Iako može zvučati paradoksalno, međutim evidentno je nekim segmentima došlo do povećanja produktivnosti. Očigledno je da su neke kolege kojima rad od kuće odgovara, adekvatno uzvratile kroz još jači doprinos i angažman tokom svakog radnog dana.

Relaksacija pojedinih procesa. Uspjeli smo eliminisati pojedine admin-istrativne radnje kao što su elektronski potpisana dokumentacija (za koju smo ranije držali da mora biti u hard copy), ukidanje suvišnih koraka u provođenju transakcija i dr.

Uspješno prilagođavanje i odgovor kolega u Kreditnoj administraciji na Covid mjere donesene od strane Regulatora, s ciljem olakšavanja sveukupne situacije našim klijentima. Preko 1.500 kreditnih partija je bilo predmet određenih modifikacija i tretmana u nekoliko ciklusa tokom 2020 godine. Svakako, najveći teret je bio na kolegama koji su radili upravo na sprovođenju i sistemskoj evidenciji tih mjera. Naravno, zasluge za prilagođavanje potpuno novim okolnostima, pripadaju i kolegama iz drugih sektora.

Na sličan način, kolege iz Administriranja računa su odgovorile na novi Covid Zakon objavljen u prvoj polovini 2020. godine. Radilo se o potpuno drugačijem tretmanu računa koji su bili predmet prinudne naplate. Čak su naše kolege iz AR u samom početku primjene ovog novog Zakona, koordinirale aktivnosti iz ove oblasti na nivou svih komercijalnih banaka.

Došlo je do snažnije ekspanzije digitalnih rješenja, te su se i klijenti koji su bili pobornici tradicionalnog bankarstva opredjelili za elektronske kanale. U prilog tome govori i činjenica da smo 2020. godinu završili sa 57,6% transakcija realizovanih kroz elektronske kanale od ukupnog broja platnih transakcija. Tačno godinu ranije, taj ratio je iznosio 49,97%.

Identificirani potencijalni rizici

Nakon što su regulatorne agencije na nivou Bosne i Hercegovine usvojile Odluke o mjerama ublažavanja efekata pandemije Sektor upravljanja rizicima je, pored navedenih mjera predviđenih regulatornim odlukama, pažljivo prateći privredna kretanja, pokazatelje iz portfolija i informacije sa tržišta, identificirao potencijalne rizike koji mogu nastati u predstojećem periodu, a koji su vezane za kreditne aktivnosti, te, u cilju održavanja kvaliteta portfolija i adekvatnosti kapitala, donio odluke o limitiranju finansiranja rizičnih industrija.


18

Rad operativnog rizika u vremenu neizvjesnosti

U svrhu omogućavanja neometanog poslovanja Banke i održavanja kontinuiteta poslovanja, Odjel operativni rizik je zajedno sa Kriznim timom Banke učestvovao u aktivnostima omogućivanja neometanog funkcionisanja Banke i kontinuiteta poslovanja. Također u svrhu podizanja svijesti upravljanja operativnim rizicma i rizicima prevara, u prethodnoj godini su organizovane tri edukacije za zaposlenike Banke iz navedenih oblasti.

Osim toga, u prethodnoj godini, proces upravljanja prevarama je prešao u nadležnost operativnih rizika. Shodno navedenom započete su aktivnosti vezane za uspostavu, osmišljavanje i odabir pružaoca usluga za implementaciju sistema za nadzor transakcija u svrhu sprječavanija, otkrivanja i blokiranja sumnjivih transakcija u okviru sistema elektronskog bankarstva (internet i mobilne transakcije) pri čemu bi visokorizične transakcije trebale biti predmetom posebnog postupka ispitivanja i procjene.

19

Globalna tržišta

Sektor za Globalna tržišta je još u decembru 2019. godine pokrenuo proces omogućavanja rada od kuće u saradnji sa organizacionom jedinicom Informacione tehnologije (IT), a u cilju zaštite uposlenika kao i obezbjeđenja kontinuiranog rada sektora.

Uprkos ranoj pripremi, rad od kuće je startao tek sredinom marta 2020. godine na način da je pola uposlenika radilo od kuće, a pola iz prostorija Globalnih tržišta Po zakonskim odredbama i internim procedurama Globalna tržišta i Grupa za skrbništvo i poslove depozitara mora imate vlastite prostorije, uposlenici koji su bili u Banci su imali su odvojene prostore što je doprinijelo dodatnoj zaštiti uposlenica.

Komunikacija i prezentacija proizvoda prema klijentima se odvijala putem elektronskih kanala, poput emaila, Microsoft Teams, Zoom, GoToMeeting i sličnih aplikacija u zavisnosti od mogućnosti klijenata. U tom periodu, Globalna tržišta su identifikovala kako prednosti tako i mane dislociranog rada. Rad od kuće pruža više vremena za stvarni rad jer se ne gubi vrijeme u putovanju na posao i sa posla, dok su sastanci uglavnom dosta kraći a ujedno i konkretniji kada se održavaju online. S druge strane, prepoznat je operativni rizik vezan za rad od kuće zbog nestabilnosti komunikacijskih veza koji je posebno izražen u Globalnim tržištima obzirom da se koristi više naprednih digitalnih platformi. Globalna tržišta su se dodatno upoznala sa nepredvidljivošću tržišta deviza, novca i kapitala, gdje je bilo potrebno preuzeti dodatne kontrole kako bi se zaštitile pozicije Banke.

Iako nije bilo novih proizvoda u Globalnim tržištima, u posmatranom periodu je napravljena optimizacija postojećih proizvoda i procesa, kako bi maksimizirali vlastite potencijale u ovom izazovnim vremenima.


20

Uvijek novi i inovativni projekti u Sektoru za podršku bankarskom poslovanju (GBS)

Implementacija ATS zona

U sklopu Self Service Zona uvedena je usluga pologa pazara za pravna lica putem ATS uređaja. Na ovaj način ukinuli smo time-limit za uslugu pologa pazara i istu učinili dostupnim klijentima 24/7. Usluga obuhvata transakcije u domaćoj valuti papirnog i kovanog novca kao i knjiženje na transakcijski račun u realnom vremenu. Monitoring funkcionalnosti omogućava uvid u sve dijelove procesa sve do serijskog broja novčanica. Uvođenjem ove usluge vođeno je računa o sigurnosnim aspektima klijenta i Banke tako da se usluga prati logovima, kontrolom pristupa, alarmnim sistemom i video nadzorom. Uređaj omogućava prijem papirnog i kovanog novca, kao i povrat kusura.Do sada smo implementirali tri (3) ATS uređaja dok je u planu za 2021. godinu dodatnih pet (5) ATS uređaja.

Lokacija AktivacijaBroj

aktivnih klijenata

Broj izdatih kartica

Broj pologa pazara

ATS Zona – Poslovnica Ilidža

2020, Juli

36 42 2555

ATS Zona – Sarajevo City Centre

2020, Septembar

26 54 1112

ATS Zona – Poslovnica Stari Grad

2020, Decembar

23 31 556

CRP projekat

CRP projekt ima za cilj izgradnju modernog, skalabilnog i sigurnog informa-cionog sistema. Zbog svog obima i kompleksnosti sastoji se od više projekata te obuhvata fizičko tehničku zaštitu, zamjenu serverske infrastrukture i IT opreme kao i implementaciju niza sigurnosnih rješenja.

Neke od aktivnosti su već uspješno završene:• Implementacija nove usluge zaštite bankomata RVS 24/7. Instalacijom

dodatnih uređaja za nadzor te integracijom sa postojećim sistemom i Securitas operativnim centrom (SOC) ova usluge je aktivirana na 60 od ukupno 66 ATM-ova.

• Zamjena serverske infrastrukture, instalacija virtualizacijske platforme te migracija virtuelnih mašina.

• Implementacija sigurnosnih rješenja.

21

Smart Office projekat

Šta nas je naučila pandemija kada su u pitanju navike u pogledu radnih aktivnosti i radnog okruženja? Promjene i novonastale situacije i okolnosti podstakle su našu inovativnost i kreativnost, razmišljanje OUT OF BOX i iznjedrile ideju koncepta Smart Office.Ali što to zapravo znači? Što jedan ured, organizaciju i način rada čini ‘pametnim’ i koje su prednosti ovog projekta?S jedne strane Smart Office je radno mjesto na kojem se koristi moderna tehnologija koja pomaže zaposlenicima da rade pametnije, bolje i brže.S druge strane Smart office omogućava mobilno radno mjesto kao novi koncept organizacije koji će kućni ured u budućnosti omogućiti kao standard. Ukratko, koncept smart office-a sastoji se od niza tehnologija, koje se povezuju sa zaposlenicima, uredom, unapređuju procese kroz digitalizaciju, omogućavaju poslovanje bez papira sa jedne strane, sa druge strane koncept Smart office podrazumijeva mobilnost koja se ogleda u zamjeni ureda sa toplinom vlastitog doma.

S toga naš projekat obuhvata tri cjeline:

• MOBILE WORKPLACE – Opremanje mobilnih radnih mjesta• DIGITAL COMMUNICATION – Integracija fiksne i mobilne telefonije

sa Microsoft Teams u cilju brže, jednostavnije komunikacije razmjene informacija i smanjenja troškova;

• AGILE PROCESS TRANSFORMATION – Funkcionalna implementacija Office 365 kolaboracijskih alata za koje Banka već posjeduje licence. Naglasak će biti na osnaživanju zaposlenika kroz kolaboraciju i upotrebu alata koji su dio Office 365 platforme te optimizaciju poslovnih procesa kroz korištenje Share point-a.


22

Marketing u doba korone

Sektor za marketing i komunikacije Sberbank BH od samog početka pandemije dio je kriznog tima Banke. U vremenu neizvjesnosti i velike panike i straha naš zadatak je bio osigurati tačnu i provjerenu informaciju koja će našim klijentima ali i internoj javnosti pomoći i smiriti paniku koja je nastala.

Na dnevnoj osnovi sa našim klijentima smo komunicirali putem svih internih i eksternih kanala komunikacije šaljući riječi ohrabrenja i upozorenja. Na koji način i kako da se zaštite prilikom dolaska u poslovnicu ili kako da koriste digitalne kanale jednostavno i sigurno.

Zbog brojnih restrikcija kako lokalnih tako i međunarodnih većina naših klijenata je vrijeme provodila kod kuće uz Internet i TV. To je otvorilo neke nove putove u komunikaciji i oglašavanju, pa smo tako više pažnje posvetili digitalnim kampanjama i dostupnosti naših onilne servisa.

U protekloj godini smo jako radili na edukaciji klijenta prilikom korištenja elektronskog i mobilnog bankomata, beskontaktnih kartica, online apliciranja za kredit i slično. Tako smo snimili niz video serijala koji ukazuju na jednostavno korištenje ranije pomenutih servisa.

Također smo nastojali našim klijentima omogućiti da kupuju kvalitetne proizvode i usluge kod naših renomiranih partnera, pri čemu su štedjeli i do 30% na određene artikle. Tako je naš projekat Sberbank srijeda zaživio tokom 2020. godine i ostvario rekordan prodajni rezultat, postavši jedan od omiljenih bančinih projekata među klijentima.

23

Sberbank BH je prva banka u Bosni i Hercegovini koja je omogućila svojim klijentima, korisnicima mobilne aplikacije, da kupuju namirnice u Bingo marketima upotrebom QR koda. Na otvaranju najvećeg Bingo trgovačkog centra u subotu, uspješno je obavljena i prva transakcija upotrebom QR Pay-a. Korištenje QR Pay-a za plaćanje računa u Bingo marketima je izuzetno jednostavno. Korisnik pokrene mBanking aplikaciju na svom pametnom telefonu i odabere QR Pay sa početnog zaslona. Usmjeri kameru telefona prema QR kodu na ekranu trgovca, a skeniranje se automatski izvrši. Nakon uspješnog skeniranja, na ekranu je ispisan iznos i lokacija kupovine. Kupac treba provjeriti iznos i potvrdi plaćanje. Novac na računu trgovca će biti u roku od nekoliko sekundi. Sektor za marketing i komunikacije ovu aktivnost ispratio je adekvatnim video korisničkim uputstvoom kao i promocijom na digitalnim kanalima oglašavanja.


24

Upravljanje ljudskim resursima

Godina 2020. je za Sberbank BH kao poslodavca bila izazovna zbog epidemiološke situacije u svijetu u vezi sa COVID-19. Ljudski kapital predstavlja noseći stub intelektualnog kapitala i osnovnu vrijednost Sberbank BH. Osim znanja, ljudski kapital uključuje i razvojni potencijal, motiviranost, spremnost na timski rad i spremnost na prilagođavanje promjenama. Stoga, upravljanje ljudskim resursima je fokusirano na sveobuhvatan i sistemski pristup u odnosu sa zaposlenicima u cilju ostvarenja najvećeg stepena poboljšanja performansi Banke. Na 31.12.2020. godine Banka je zapošljavala ukupno 433 zaposlenika, 67% žena i 33% muškaraca. Prosječna starosna struktura zaposlenika banke bila je 39,6 godina starosti. Od ukupnog broja zaposlenika 68% posjeduje univerzitetsku diplomu.

67% 33%

Spolna struktura zaposlenih

Banka ima pozitivnu kulturu organizacije koja cijeni i njeguje kreativnost, inovativnost te okruženje u kojem postoji mogućnost rasta i razvoja. U skladu sa navedenim prilikom novih zapošljavanja, pored eksternih kandidata, razmatraju se interno dostupni ljudski resursi u cilju podržavanja razvoja karijere postojećih zaposlenika. Na ovaj način omogućili smo određenim zaposlenicima da dokažu svoje sposobnosti na novim radnim mjestima. Uporedo, Banka je tokom 2020. godine zapošljavala visokoobrazovane, motivirane osobe željne profesionalnih izazova koji preuzimaju inicijativu, ali istovremeno su spremni i za timski rad.

68% zaposlenika posjeduje univerzitetsku diplomu

25

Banka kontinuirano radi na kreiranju radnog okruženja u kojem se njeguje pružanje povratne informacije u domenu realizacije jasno uspostavljenih ciljeva, razvoja željenih kompetencija i razvoja u karijeri. Gradeći kulturu pružanja povratne informacije težimo da ostvarimo našu ambiciju da budemo kompanija koja je orijentirana ka ostvarenju rezultata. Banka je dodijelila priznanja Extra zaposlenicima koji su se istakli u ostvarenju zadatih ciljeva i promociji korporativnih vrijednosti Banke.

Razumijevajući važnost stalnog usavršavanja i napredovanja, Banka je ciklus Sberbank Akademije 2020/2021 prilagodila „novo-normalnoj“ situaciji, te omogućila učešće zaposlenicima na raznolikim edukativnim programima putem internih webinara, kao i učešće u online stručnim eksternim edukacijama. Prateći tržišne trendove, u okviru Sberbank Akademije zaposlenici su imali priliku slušati interesantne predavače i treninge, a koji će im pomoći da se dodatno unaprijede za rad u svim poslovnim prilikama.

I dalje aktivno nastavljamo djelovati na unaprijeđenije sistema upravljanja i razvoja ljudskih resursa, korporativnih vrijednosti (Svi za Klijenta, Mi smo Tim, Ja sam Lider), te na tržištu rada biti prepoznati kako poslodavac koji podržava društvenu korporativnu odgovornost.


26

27

Sberbank BH d.d. SarajevoGodišnji finansijski izvještaji za godinu koja je

završila 31. decembra 2020.


28

Odgovornost Uprave i Nadzornog odbora Banke za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskih izvještaja

Uprava Banke dužna je pripremiti finansijske izvještaje za svaku poslovnu godinu, koji daju istinit i objektivan prikaz finansijskog položaja Banke, te rezultata njezina poslovanja i novčanih tokova, u skladu s važećim računovodstvenim standardima, te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u svakom trenutku omogućuju pripremanje finansijskih izvještaja. Uprava ima opštu odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeri dostupni kako bi joj omogućili očuvanje imovine Banke, te sprječavanje i otkrivanje prijevara i ostalih nepravilnosti.Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećim zakonskim propisima i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritih pretpostavki i procjena, te pripremanje finansijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremena poslovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.Uprava je odgovorna da Nadzornom odboru podnese godišnji izvještaj Banke, koji uključuje godišnje finansijske izvještaje. Nadzorni odbor je dužan da odobri godišnje finansijske izvještaje te ih podnese Skupštini dioničara Banke na usvajanje.Finansijski izvještaji prikazani na stranicama od 5 do 82 odobreni su od strane Uprave 8. marta 2021. godine za podnošenje Nadzornom odboru te ih, potvrđujući ovo, potpisuju:

29

U ime i za Sberbank BH d.d:

Jasmin Spahić Jasmina Dobrača Enver LemešPredsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave


30

Izvještaj o finansijskom položaju

Bilješka 31. decembar 2020. 31. decembar 2019.’000 KM ’000 KM

ImovinaGotovina i ekvivalenti gotovine 6 356.260 266.317

Obavezna rezerva kod Centralne banke 7 119.041 121.906

Dati krediti i potraživanja od banaka 8 - 64.542

Dati krediti i potraživanja od komitenata 10 963.739 973.371

Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

9 47.311 32.915

Ostala imovina 11 15.502 6.936

Ulaganja u nekretnine 12 120 123

Nekretnine i oprema 13 8.555 8.891

Nematerijalna imovina 14 2.900 2.978

Imovina s pravom korištenja 15 6.190 8.417

Odgođena porezna imovina 31c 1.049 -

Ukupno imovina 1.520.667 1.486.396

ObavezeTekući računi i depoziti banaka 16 18.725 13.589

Tekući računi i depoziti komitenata 17 1.275.287 1.242.737

Primljeni krediti i subordinirani dug 18 - 9.779

Obaveze po osnovu najma 19 6.405 8.578

Obračunata kamata i ostale obaveze 20 31.752 27.255

Rezervisanja za obaveze i troškove 21 2.140 1.601

Odgođene porezne obaveze - 63

Obaveze za porez na dobit 475 230

Ukupno obaveze 1.334.784 1.303.832

KapitalDionički kapital 22 76.337 76.337

Dionička premija 27.773 27.773

Ostale rezerve 737 486

Zadržana dobit 81.036 77.968

Ukupno kapital 185.883 182.564Ukupno obaveze i kapital 1.520.667 1.486.396

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 9 do 82 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

U ime i za Sberbank BH d.d.:

Jasmin Spahić Jasmina Dobrača Enver Lemeš

Predsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave

31

Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti

Za godinu koja je završila 31. decembra 2020.

Bilješka2020 . 2019.

‘000 KM ’000 KMPrihod od kamata 23 51.807 55.493

Rashod od kamata 24 (11.846) (13.628)

Neto prihod od kamata 39.961 41.865

Prihod od naknada i provizija 25 19.576 20.137

Rashod od naknada i provizija 26 (3.877) (4.101)

Neto prihod od naknada i provizija 15.699 16.036

Neto gubici od umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke 28 (18.777) (13.820)

Dobitak/(gubitak) od prestanka priznavanja finansijske imovine vrednovane po amortizovanom trošku

28 2.912 (93)

Prihod od dividendi - 35

Neto dobici i gubici od kupoprodaje valuta i konverzije monetarne imovine i obaveza

27a 2.451 3.483

Ostali poslovni prihodi 27b 4.803 2.258

Troškovi zaposlenih 29 (16.223) (17.013)

Amortizacija (5.518) (6.074)

Ostali operativni troškovi 30 (17.965) (15.176)

Dobit prije poreza 7.343 11.501

Trošak poreza na dobit 31a (586) (1.233)

Neto dobit za godinu 6.757 10.268

Ostala sveobuhvatna dobit

Stavke koje mogu biti naknadno reklasifikovane kroz bilans uspjeha: 736 454

Dužnički instrumenti po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

736 454

Stavke koje ne mogu biti naknadno reklasifikovane kroz bilans uspjeha: (488) (27)

Promjene u fer vrijednost vlasničkih ulaganja po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

(519) -

Ponovno mjerenje obaveza za otpremnine 31 (27)

Ostala sveobuhvatna dobit za godinu, neto od poreza 248 427Ukupna sveobuhvatna dobit za godinu 7.005 10.695



32

Izvještaj o promjenama u kapitalu

Dionički kapital

Dionička premija

Rezerve za kreditne gubitke

formirane iz dobiti

Ostale rezerve

Zadržana dobit Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2019. godine 76.337 27.773 24.815 59 45.366 174.350

Dobit za godinu - - - - 10.268 10.268

Ostala sveobuhvatna dobit

- - - 427 - 427

Ukupno sveobuhvatna dobit za godinu - - - 427 10.268 10.695

Prenos na zadržanu dobit - - (22.334) - 22.334 -

Obaveza za porez na dobit

- - (2.481) - (2.481)

Stanje na dan 31. decembra 2019. godine 76.337 27.773 - 486 77.968 182.564

Usvajanje regulatornih zahtjeva - Odluka o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka (bilješka 2a)

- - - 3 (3.704) (3.701)

Ostale korekcije - - - - 15 15

Stanje na dan 1. januara 2020. 76.337 27.773 - 489 74.279 178.878

Dobit za godinu - - - - 6.757 6.757

Ostala sveoubuhvatna dobit

- - - 248 - 248

Ukupno sveoubuhvatna dobit za godinu - - - 248 6.757 7.005

Stanje na dan 31. decembra 2020. godine 76.337 27.773 - 737 81.036 185.883

Računovodstvene politike i ostale bilješke na stranicama od 9 do 82 čine sastavni dio ovih finansijskih izvještaj

33

Izvještaj o novčanom toku

Za godinu koja je završila 31. decembra Bilješka2020. 2019.

’000 KM ’000 KMNovčani tokovi iz poslovnih aktivnostiDobit prije oporezivanja 7.343 11.501

Usklađenja za:

Amortizaciju 12, 13, 14, 15 5.518 6.074

Neto gubitke od umanjenja vrijednosti i rezervacija 18.777 13.913

Umanjenje vrijednosti stečene imovine 458 305

Neto dobit od prodaje ostale imovine (870) (1.294)

Neto gubitak od otuđenja nekretnina i opreme (15) (74)

Rashodi od kamata po najmu 225 287

Ostale usklade 15 (33)

Promjene u poslovnoj imovini i obavezamaPromjene obavezne rezerve kod Centralne banke 7 2.756 (2.878)

Promjene datih kredita i potraživanja od banaka 8 64.542 37.161

Promjene datih kredita i potraživanja od komitenata 10 (10.943) (50.211)

Promjene ostale imovine 11 (8.407) (704)

Promjene tekućih računa i depozita banaka 16 5.136 (41.648)

Promjene tekućih računa i depozita komitenata 17 32.550 96.939

Promjene ostalih obaveza 20 4.230 (1.912)

Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti prije poreza 120.408 67.426Plaćeni porez na dobit (1.453) (1.233)

Neto gotovinski tok iz poslovnih aktivnosti 118.192 66.192Novčani tok iz ulagačkih aktivnostiNabavka nekretnina i opreme 13 (2.059) (652)

Nabavka nematerijalne imovine 14 (845) (1.213)

Priliv od prodaje nekretnina i opreme 845 1.300

Priliv od prodaje ostale imovine 985 1.460

Prilivi od finansijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

14.145 -

Odlivi od finansijske imovine po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

(29.106) (11.763)

Neto novčani tok iz ulagačkih aktivnosti (16.035) (10.868)Neto novčani tokovi iz finansijskih aktivnostiPovećanje/(otplata) uzetih kredita i /subordiniranog duga 18 (9.779) (19.563)

Otplata glavnice po najmovima 19 (2.973) (2.879)

Otplata kamate po najmovima 19 (225) (287)

Neto novčani tok iz finansijskih aktivnosti (12.977) (22.729)Neto povećanje gotovine i ekvivalenata gotovine 89.943 32.596Gotovina i ekvivalenti gotovine na početku godine 6 266.317 233.721

Gotovina i ekvivalenti gotovine na kraju godine 6 356.260 266.317



34

Bilješke uz finansijske izvještaje

1. Društvo koje je predmet izvještavanja

Sberbank BH d.d. (Sarajevo) je društvo osnovano u FBiH. Sjedište Banke je u Sarajevu, ulica Fra Anđela Zvizdovića broj 1.

Banka je osnovana od strane Volksbank International Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu broj UF/I – 3962/00 od 10.05.2000. godine pod nazivom «Volksbank BH d.d. Sarajevo». Rješenjem Općinskog suda u Sarajevu 15.02.2013. godine izvršena je promjena imena Volksbank BH d.d. u Sberbank BH d.d., Sarajevo, kada je Sberbank Europe AG postala jedini vlasnik Banke (100% vlasništvo).

15. februara 2012. godine jedna od najznačajnijih finansijskih institucija u Evropi, Sberbank, zaključila je akviziciju 100% udjela u grupaciji Volksbank International AG („VBI“) i time postala jedini vlasnik VBI-a. VBI je tokom 2012. godine promijenio ime u Sberbank Europe AG, trenutno matična banka.Sberbank Europe Group (Sberbank Europe AG ili „Grupa“) sa sjedištem u Beču, Austrija, je bankarska grupacija koja je u 100% vlasništvu Sberbank Rusija. Sberbank Europe je prisutna na osam tržišta u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CIE): Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Njemačka, Mađarska, Slovenija i Srbija.

Banka je registrovana u Federaciji Bosne i Hercegovine za obavljanje kreditiranja stanovništva i preduzeća i depozitnih poslova u zemlji i inostranstvu i platnog prometa i u skladu sa propisima Federacije Bosne i Hercegovine dužna je poslovati u skladu sa principima likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti.

Na dan 31. decembra 2020. godine Banka ima centralu u Sarajevu i 32 organizaciona dijela u gradovima: Sarajevo, Mostar, Zenica, Visoko, Kakanj, Tuzla, Živinice, Gradačac, Gračanica, Banovići, Lukavac, Tešanj, Kraševo, Bihać, Cazin, Sanski Most, Brčko, Orašje, Široki Brijeg, Vitez i Travnik.

2. Osnova pripreme

a. Osnova za izradu

Finansijski izvještaji Banke pripremljeni su u skladu sa zakonskom računovodstvenom regulativom primjenjivom na banke u Federaciji Bosne i Hercegovine („FBiH“), koja se zasniva na Zakonu o računovodstvu i reviziji FBiH, Zakonu o bankama FBiH i podzakonskim propisima Agencije za bankarstvo FBiH donesenim na osnovu spomenutih zakona.

• Zakon o računovodstvu i reviziji FBiH propisuje pripremu finansijskih izvještaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja („MSFI“).

• Zakon o bankama FBiH propisuje pripremu godišnjih finansijskih izvještaja

35

u skladu sa prethodno spomenutim Zakonom o računovodstvu i reviziji FBiH, ovim zakonom, te podzakonskim aktima donesenim na osnovu oba zakona.

• Agencija za bankarstvo FBiH je usvojila Odluku o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka („Odluka“), koja se primjenjuje od 1. januara 2020. godine i koja je rezultirala određenim razlikama proisteklim iz izračuna ispravki vrijednosti za kreditne gubitke zbog primjene minimalnih stopa koje su propisane Odlukom, a koje nisu zahtijevane MSFI 9: „Finansijski instrumenti“ („MSFI 9“). Odluka ima utjecaj i na vrednovanje nefinansijske imovine proistekle iz kreditnih poslova (stečena materijalna imovina čije je vrednovanje u djelokrugu drugih relevantnih MSFI).

Banka je u skladu sa odredbama Odluke, na 31. decembar 2020. godine, formirala veće ispravke vrijednosti za kreditne gubitke u iznosu od 6.223 hiljada KM u odnosu na iznos dobijen izračunom koji je rezultat internog modela Banke, prema zahtjevima MSFI 9. Navedena razlika proizašla je iz sljedećih razloga:

• primjene minimalnih stopa ispravki vrijednosti propisanih članom 23. Odluke za izloženosti u nivou kreditnog rizika 1 – razlika u iznosu od 1.365 hiljada KM (za ispravku vrijednosti i rezervisanja),

• primjene minimalnih stopa ispravki vrijednosti propisanih članom 24. Odluke za izloženosti u nivou kreditnog rizika 2 – razlika u iznosu od 2.324 hiljada KM ((za ispravku vrijednosti i rezervisanja),

• primjene minimalnih stopa ispravki vrijednosti propisanih članom 25. Odluke za izloženosti u nivou kreditnog rizika 3 (nekvalitetnu imovinu) – razlika u iznosu od 2.358 hiljada KM, od čega se iznos od 1.524 hiljada KM odnosi na izloženosti koje nisu obezbijeđene prihvatljivim kolateralom, iznos od 641 hiljada KM na izloženosti koje su obezbijeđene prihvatljivim kolateralom i iznos od 193 hiljade KM odnosi se na izloženosti dijelom osigurane kolateralom (za ispravku vrijednosti i rezervisanja),

• primjene minimalnih stopa ispravki vrijednosti propisanih članom 26. Odluke za potraživanja od kupaca, potraživanja po osnovu faktoringa i ostala potraživanja – razlika u iznosu od 176 hiljada KM.

Banka je u skladu sa članom 32. Odluke prikazala manju vrijednost stečene materijalne imovine za iznos od 524 hiljade KM u odnosu na vrijednost te imovine koja bi se prikazala u skladu sa MSFI 5, jer je stečenu materijalnu imovinu evidentirala po neto knjigovodstvenoj vrijednosti potraživanja koje je stekla u postupku naplate potraživanja, u skladu sa Odlukom, kako ne bi iskazivala prihod po osnovu sticanja imovine do njene stvarne prodaje / realizacije. Banka bi tu imovinu shodno MSFI 5 trebala evidentirati po vrijednosti 851 hiljada KM.

Navedena razlika nastala je po osnovu imovine koja je stečena samo u posljednje tri godine.

Prethodno opisane razlike između zakonske računovodstvene regulative primjenjive na banke u FBiH i zahtjeva za priznavanjem i mjerenjem po


36

Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja imale su za rezultat sljedeće efekte:

1. januar2020.

31. decembar2020.

‘000 KM ‘000 KMImovina (3.602) (6.449)

Obaveze 99 298

Ostale rezerve 3 -

Zadržana dobit (3.704) (6.747)

Za godinu koja je završila 31. decembra 2020.

Finansijski rezultat prije oporezivanja (3.043)

b. Osnova za izradu izvještaja i osnove mjerenja

Finansijski izvještaji pripremljeni su na osnovu historijskih troškova, osim za finansijsku imovinu i obaveze iskazane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i OSD.

c. Funkcionalna valuta i valuta prezentiranja

Finansijski izvještaji prezentovani su u konvertibilnim markama (“KM”), koja je funkcionalna valuta. Iznosi su zaokruženi na najbližu hiljadu (ako drugačije nije navedeno).

Centralna Banka Bosne i Hercegovine („Centralna banka“ ili „CBBiH“) provodi politiku kursa na principu „valutnog odbora” prema kojem je KM vezana za EUR u odnosu 1:1,95583 koji je korišten kroz 2020. i 2019. godinu. Očekuje se da će se ovo zadržati i u doglednoj budućnosti.

d. Korištenje procjena i prosudbi

Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa računovodstvenom regulativom primjenjivom za banke u FBIH (uključujući i MSFI zahtjeve) zahtijeva od Uprave donošenje prosudbi, procjena i pretpostavki koje utiču na primjenu računovodstvenih politika i objavljene iznose imovine, obaveza, prihoda i rashoda. Stvarni rezultati mogu biti različiti od tih procjena. Procjene i povezane pretpostavke redovno se pregledavaju. Promjene računovodstvenih procjena priznaju se u periodu u kojem su procjene promijenjene te eventualno u budućim periodima ako utiču i na njih. Informacije o područjima sa značajnom neizvjesnošću u procjenama i kritičnim prosudbama u primjeni računovodstvenih politika, koje imaju najznačajniji uticaj na iznose objavljene u ovim finansijskim izvještajima objavljene su u Bilješci 5.

37

e. Vremenska neograničenost poslovanja

Finansijski izvještaji su pripremljeni pod pretpostavkom poslovanja u vremenski neograničenom periodu.

f. Operativno okruženje Banke

Bosna i Hercegovina pokazuje određene karakteristike tržišta u razvoju. Dana 12. marta 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je izbijanje COVID-19 globalnom pandemijom. Kao odgovor na pandemiju, FBiH vlast je preduzela brojne mjere pokušavajući da zaustavi širenje i utjecaj COVID-19, kao što su zabrane putovanja i ograničenja kretanja, karantin i druga ograničenja na poslovne aktivnosti, uključujući zatvaranje. Gore navedene mjere su postepeno ublažavane tokom 2020. i 2021. godine. Te mjere su, između ostalog, značajnoozbiljno ograničile ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini i imale su negativan utjecaj, a mogle bi i dalje negativno utjecati na preduzeća, učesnike na tržištu, klijente Banke, kao i na BiH i globalnu ekonomija u nepoznatom vremenskom periodu.

Procjenjuje se da će se ukupna ekonomska aktivnost u Bosni i Hercegovini u 2020. godini, mjerena realnim kretanjem bruto domaćeg proizvoda (BDP), smanjiti za 5% do 5,5% u odnosu na 2019. Godišnja stopa inflacije procjenjuje se na -0,9 %.

Uprava poduzima potrebne mjere kako bi osigurala održivost poslovanja Banke i podržala svoje klijente i zaposlenike, kao što su:

• Održavanje operativnog poslovanja (stroga pravila koja se odnose na broj ljudi na radnom mjestu, koji nose maske, zaposlene koji rade od kuće, itd.);

• Povećanje mogućnosti digitalnih usluga (povećanje transakcija izvršenih bez odlaska u kancelarije);

• Pružanje odgođenih plaćanja rata kredita, moratorijumi do 6 mjeseci (sa nekoliko mogućih produženja) i grejs period do 12 mjeseci, u skladu sa odobrenjem Agencije za bankarstvo FBiH.

• Buduće efekte trenutne ekonomske situacije i gore navedene mjere teško je predvidjeti, a trenutna očekivanja i procjene menadžmenta mogu se razlikovati od stvarnih rezultata.

U svrhu mjerenja očekivanih kreditnih gubitaka („ECL“) Banka koristi pouzdane informacije koje su orjetnirane ka budućnosti, uključujući prognoze makroekonomskih varijabli. Međutim, kao i kod bilo koje ekonomske prognoze, projekcije i vjerovatnoće njihovog nastanka podložne su visokom stepenu inherentne nesigurnosti i stoga se stvarni ishodi mogu značajno razlikovati od projiciranih.

U martu 2020. godine, Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) naglasio je u svojim edukacijskim materijalima da se mora primijeniti odgovarajuća procjena pri utvrđivanju efekata COVID-19 na očekivane kreditne gubitke prema MSFI 9, s obzirom na značajnu neizvjesnost koja


38

postoji, a posebno kada se procjenjuju budući makroekonomski uslovi. Pogoršane ekonomske prognoze uzrokovale su i vjerovatno će i dalje uzrokovati povećanje očekivanih kreditnih gubitaka, a time i veću nestabilnost dobiti ili gubitka.

3. Značajne računovodstvene politike

Osim promjena u računovodstvenim politikama koje proizlaze iz regulatornih zahtjeva propisanih od strane Agencije za bankarstvo FBiH, koji su na snazi od 1. januara 2020. godine, računovodstvene politike navedene u nastavku dosljedno su primjenjivane za sve godine prikazane u ovim finansijskim izvještajima.

3.1. Preračunavanje stranih valuta

Transakcije u stranim valutama preračunavaju se u funkcionalnu valutu po kursu važećem na dan transakcije. Dobici i gubici po osnovu kursnih razlika koji nastaju prilikom izmirenja tih transakcija i po osnovu svođenja monetarne imovine i obaveza denominiranih u stranim valutama po kursu krajem godine priznaju se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti. Nemonetarna imovina i stavke u stranoj valuti koje se mjere po historijskom trošku preračunavaju se po kursu na datum transakcije i ne preračunavaju se ponovno na datum izvještavanja.

3.2. Prihodi i rashodi od kamata

Prihodi i rashodi od kamate se iskazuju za sve dužničke instrumente na obračunskoj osnovi, primjenom metoda efektivne kamatne stope. Ovaj metod odlaže, u sklopu prihoda i rashoda od kamate, sve plaćene ili primljene naknade među ugovornim stranama, koje čine sastavni dio efektivne kamatne stope, transakcione troškove i ostale premije i diskonte.

Naknade u okviru efektivne kamatne stope obuhvataju naknadu za odobrenje, koja je primljena ili plaćena u vezi sa akvizicijom finansijskog sredstva ili izdavanjem finansijske obaveze, npr. naknade za ocjenu boniteta, procjenu vrijednosti i evidentiranje garancije i kolaterala, pregovaranje uslova instrumenata i obradu transakcionih dokumenata. Naknada za obavezu Banke za plasiranje kredita po tržišnoj stopi čini sastavni dio efektivne kamatne stope, ukoliko je vjerovatno da će Banka stupiti u konkretan kreditni aranžman i ne očekuje da odobreni kredit proda nedugo nakon realizacije.

Za finansijsku imovinu koja je plasirana ili kupljena sa umanjenjem vrijednosti za kreditne gubitke, efektivna kamatna stopa je stopa kojom se diskontuju očekivani novčani tokovi (uključujući inicijalne očekivane kreditne gubitke) na fer vrijednost pri inicijalnom priznavanju (obično po kupoprodajnoj cijeni). Efektivna kamatna stopa će na osnovu ovoga biti kreditno-korigovana.

Prihod od kamata se obračunava primjenom efektivne kamatne stope na bruto knjigovodstvenu vrijednost finansijskih sredstava, osim za (i) finansijska sredstva koja su postala kreditno umanjena (Faza nivo kreditnog rizika 3),

39

za koja se prihod od kamata obračunava po efektivnoj kamatnoj stopi na njihovu amortizovanu vrijednost, umanjenu za ispravku vrednosti po osnovu kreditnih gubitaka i (ii) finansijska sredstava koja se kupuju ili plasiraju sa umanjenjem vrijednosti za kreditne gubitke, za koja se originalna kreditno-korigovana efektivna kamatna stopa primjenjuje na amortizovanu vrijednost.

3.3 Prihodi i rashodi od naknada i provizija

Prihod od naknada i provizija se priznaje tokom vremena po proporcionalnom metodu, onako kako se usluge pružaju, kada klijent istovremeno dobija i služi se koristima nastalim po osnovu činjenja Banke. Ovim prihodom su obuhvaćene naknade koje se često ponavljaju – za vođenje računa, servisiranje računa, paketa po tekućim računima, usluge za servisiranje kredita u ime trećih lica itd.

Ostali prihodi od naknada i provizija se priznaju u trenutku kada Banka zadovolji činidbenu obavezu, obično nakon sprovođenja relevantne transakcije. Iznos naknada i provizija koje su uplaćene ili potraživanja predstavlja transakcionu cijenu za uslugu, koja se identifikuje kao izvršenje konkretne obaveze. Ovaj prihod obuhvata naknadu za ugovaranja kupoprodaje strane valute u ime klijenta, naknade u platnom prometu, naknade za gotovinska poravnanja, naplatu ili gotovinske isplate.

3.4. Neto dobici i gubici od kupoprodaje valuta

Banka vrši kupoprodaju strane efektive na šalteru i preko bankovnih računa, kao i konverziju stranih valuta. Transakcije se vrše po kursu koji utvrđuje Banka, a koji se razlikuje od zvaničnog kursa za spot transakcije na konkretan datum. Razlika između zvaničnog kursa i kursa Banke se priznaje kroz neto dobitke i gubitke od kupoprodaje valuta u trenutku kada Banka izvrši obavezu.

3.5. Najmovi

Banka kao najmoprimacNajmovi se priznaju kao imovina s pravom korištenja, kao i pripadajuće obaveze po osnovu najmova, na dan kada je unajmljena imovina dostupna za upotrebu od strane Banke. Imovina s pravom korištenja prezentovana je odvojeno u izvještaju o finansijskom položaju, osim kada imovina s pravom korištenja ispunjava definiciju investicijske nekretnine i kada je prezentovana u izvještaju o finansijskom položaju unutar linije „Investicione nekretnine“. Na dan početka priznavanja, obaveze po osnovu najmova mjere se u iznosu jednakom sadašnjoj vrijednosti budućih plaćanja najma za predmetnu imovinu s pravom korištenja, tokom trajanja najma:

• fiksna plaćanja (uključujući suštinski fiksna plaćanja) umanjena za sva potraživanja za podsticaje za najam;

• promjenjiva plaćanja najma koja su zasnovana na indeksu ili stopi;• iznosi za koje se očekuje da će ih Banka platiti po garantovanom ostatku

vrijednosti;


40

• cijena opcije kupovine, ako je opravdano izvjesno da će Banka iskoristiti tu opciju;

• plaćanja kazni za raskid najma, ako termin najma odražava namjeru Banke da koristi ovu opciju.

Plaćanja najma diskontuju se korištenjem kamatne stope koja se podrazumijeva u najmu, ako se ta stopa može lako odrediti, ili inkrementalne stope zaduživanja Banke.

Svako plaćanje najma raspoređuje se između obaveze i troškova finansiranja. Obaveze po osnovu najmova naknadno se mjere primjenom metode efektivne kamate. Knjigovodstveni iznos obaveze ponovno se mjeri tako da odražava bilo kakvo preispitivanje, izmjenu najma ili revidirana suštinski fiksna plaćanja. Trajanje najma je neotkazivi period najma; periodi obuhvaćeni opcijama za produženje i raskid najma uključuju se u trajanje najma samo ako je razumno izvjesno da će se najam produžiti ili neće biti otkazan.

Imovina s pravom korištenja se početno mjeri po trošku koji se sastoji iz sljedećeg:

• iznosa početnog mjerenja obaveze po onsovu najmova; • bilo kakvih plaćanja najma izvršena na ili prije datuma početka, umanjena

za primljene podsticaje za najam; • bilo kojih početnih direktnih troškova; • troškova vraćanja u prvobitno stanje.

Naknadno, imovina s pravom korištenja mjeri se po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i eventualne akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti, te se prilagođava za ponovno mjerenje obaveze po osnovu najmova zbog ponovne procjene ili izmjena najma.

Imovina s pravom korištenja amortizuje se tokom vijeka trajanja sredstva ili trajanja najma, zavisno šta je kraće, linearnom metodom. Periodi amortizacije za imovinu s pravom korištenja su sljedeći:

poslovna zgrada s pravom korištenja 1-5 godina vozila 3-4 godinaoprema 3 godine

Plaćanja povezana sa svim kratkoročnim najmovima i određenim najmovima imovine niske vrijednosti priznaju se linearno kao trošak u izvještaju o dobiti ili gubitku. Banka primjenjuje izuzeće za imovinu niske vrijednosti na nivou pojedinačnog najma, tj. za najmove kod kojih je imovina data u podnajam, imovina s pravom korištenja priznata je sa odgovarajućom obavezom po osnovu najma; za sve ostale najmove imovine niske vrijednosti, plaćanja najmova povezana s tim najmovima biće priznata kao trošak linearnom metodom, tokom trajanja najma.

Kratkotrajni najmovi predstavljaju najmove sa periodom najma od 12 mjeseci ili kraćim.

41

Imovina niske vrijednosti sastoji se od sitnih stavki IT opreme (brojačice, kopir aparati itd.)

3.6. Porez na dobit

Trošak poreza na dobit bazira se na oporezivoj dobiti za godinu i sastoji se od tekućeg i odgođenog poreza. Porez na dobit iskazuje se u bilansu uspjeha s izuzetkom poreza na dobit koji se odnosi na stavke priznate direktno u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, kada se porez na dobit priznaje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Tekući porez predstavlja očekivani iznos poreza koji se plaća na oporezivi iznos dobiti za godinu, koristeći porezne stope koje su bile na snazi ili su u suštini bile važeće na datum izvještavanja.

Iznos odgođenog poreza izračunava se metodom bilansne obaveze, pri čemu se uzimaju u obzir privremene razlike između knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza koje se koriste za potrebe finansijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza. Iznos odgođene porezne imovine ili obaveza, priznaje se koristeći poreznu stopu za koju se očekuje da će se primjenjivati na oporezivu dobit u periodu u kojem se očekuje realizacija ili namirenje privremenih razlika, a na osnovu poreznih stopa važećih na dan izvještavanja.

Vrednovanje odgođene porezne obaveze i odgođene porezne imovine odražava porezne posljedice koje slijede iz načina na koji Banka očekuje, na datum izvještavanja, realizaciju ili namirenje knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza. Odgođena porezna imovina i obaveze se ne diskontiraju te se klasifikuju kao dugoročna imovina i/ili obaveze u izvještaju o finansijskom položaju. Odgođena porezna imovina priznaje se samo ukoliko je verovatno da će budući oporezivi profit biti dostupan, te da će na osnovu njega moći da se iskoristi odgođena porezna imovina. Na svaki datum izvještavanja, Banka ponovno procjenjuje nepriznatu potencijalnu odgođenu poreznu imovinu te testira knjigovodstvenu vrijednost priznate odgođene porezne imovine na umanjenje vrijednosti.

3.7. Finansijski instrumenti

Klasifikacija i mjerenjeBanka klasifikuje finansijsku imovinu u tri kategorije mjerenja: amortizirani trošak, fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i fer vrijednost kroz dobit i gubitak. Osnova za klasifikaciju zavisi od poslovnog modela društva i ugovorenih novčanih tokova karakterističnih za finansijsku imovinu.

Finansijski instrumenti se mjere po amortiziranom trošku ako se ispunjavaju oba sljedeća uslova:

a) Ugovoreni uslovi finansijske imovine dovode do pojave novčanih tokova na određene datume koji predstavljaju samo plaćanja glavnice i kamate na nepodmireni iznos glavnice (SPPI) i

b) Finansijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj da drži finansijsku imovinu radi naplate ugovorenih novčanih tokova („držanje radi naplate“).


42

Mjerenje po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit je primjenjivo kada finansijska imovina zadovoljava prethodne uslove ali poslovni model koji se veže za nju je fokusiran podjednako na držanje imovine radi naplate kao i na prodaju imovine („držanje radi naplate i prodaje“). Sva ostala finansijska imovina se mjeri po fer vrijednosti.

Investicije u vlasničke instrumente se obavezno mjere po fer vrijednosti kroz dobit i gubitak sa neopozivom opcijom prilikom incijalnog mjerenja da se promjene u fer vrijednosti prikažu kroz ostalu sveobuhvatnu dobit bez recikliranja. Finansijske obaveze su vredovane po amortiziranom trošku.

Derivativi ugrađeni u ugovore gdje osnovni ugovor predstavlja finansijsku imovinu u djelokrugu MSFI 9 se nikada ne razdvaja, nego se na cijeli hibridni finansijski instrument primjenjuju zahtjevi ovog standarda.

Banka najčešće koristi poslovni model „držanje radi naplate“ za kredite i ostala potraživanja, dok je dio imovine klasifikovan pod poslovnim modelom

„držanje radi naplate i prodaje“. Poslovni model „držanje radi naplate i prodaje“ se najčešće koristi za finansijska ulaganja. Prilikom SPPI procjene, SPPI kritične karakteristike su identifikovane za određenu finansijsku imovinu. Na osnovu sprovedenih procjena uticaj novih kategorija klasifikacije i mjerenja je procijenjen kao neznačajan.

Klasifikacija finansijke imovine u skladu sa MSFI 9

Procjena poslovnog modelaBanka određuje poslovni model na nivou koji najbolje odražava kako se upravlja grupama finansijske imovine (npr. portfolio) u cilju postizanja poslovnih ciljeva. Prema tome, poslovni model se ne određuje na osnovu pojedinačnih instrumenata, nego na nivou portfolia i bazira se na vidljivim faktorima kao što su:

• Kako se ocjenjuje učinak poslovnog modela i finansijske imovine unutar modela i kako se izvještava ključnom rukovodećem osoblju.

• Rizici koji utiču na poslovni model (i finansijsku imovinu unutar modela) i posebno način na koji se upravlja istim

• Način isplaćivanja naknada rukovodećem osoblju privrednog društva (npr. kada se naknada zasniva na fer vrijednosti imovine kojom se upravlja ili na naplaćenim ugovorenim novčanim tokovima)

• Učestalost, vrijednost i vrijeme prodaje su također bitan aspekt procjene od strane Banke.

Procjena poslovnog modela je bazirana na realno očekivanim scenarijima bez da su se uzimali u obzir „najgori slučaj“ i „stres“ scenario. Ukoliko se novčani tokovi poslije inicijalnog priznavanja ostvare na način koji se razlikuje od prvobitnih očekivanja Banke, Banka ne mijenja klasifikaciju preostale finansijske imovine koja se drži u tom modelu, već uzima u obzir navedene informacije prilikom procjene nove finansijske imovine.

43

SPPI testU drugom koraku procesa klasifikacije Banka procjenjuje ugovorene uslove finansijske imovine da utvrdi da li isti zadovoljavaju SPPI („Samo plaćanje glavnice i kamate“). „Glavnica“ u svrhu ovog testa je definisana kao fer vrijednost finansijske imovine pri inicijalnom priznavanju i može se promijeniti tokom trajanja finansijske imovine (npr. u slučaju otplate glavnice ili amortizacije premije/diskonta). Najznačajniji elementi kamate u okviru kreditnog aranžmana su obično razmatranje vremenske vrijednosti novca i kreditnog rizika.

Prilikom SPPI procjene, Banka primjenjuje prosudbe i uzima u obzir relevantne faktore kao što su valuta u kojoj je finansijska imovina denominirana i periode za koje je utvrđena kamatna stopa. Nasuprot tome, ugovorni uslovi koji uvode više od minimalne izloženosti rizicima ili volatilnosti u ugovornim novčanim tokovima koji nisu povezani sa osnovnim kreditnim aranžmanom ne dovode do ugovornih novčanih tokova koji su isključivo plaćanje glavnice i kamata na neplaćeni iznos. U tim slučajevima, obavezno je mjeriti finansijsku imovinu po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha.

Na kraju, u završnom koraku, portfolio treba da bude dodijeljen jednom od sljedećih poslovnih modela na osnovu pregleda obavljenog u gore navedenom koraku:

• „držati radi naplate“• „držati radi naplate i prodaje“• „držati radi prodaje“

Raspoređivanje u poslovni model se mora izvršiti pri početnom priznavanju finansijskog instrumenta. Premještanje pojedinačnih instrumenata u drugi poslovni model nakon postupka procjene ne utiče na klasifikaciju tih sredstava ili ostale imovine u portfoliu do trenutka prestanka priznavanja finansijskih instrumenata.

Sljedeći poslovni modeli su implementirani unutar Banke:

Poslovni model

SBBH Portfolio Držati radi naplate

Držati radi prodaje

Držati radi naplate i prodaje

Krediti klijentima X

Nostro računi kod banaka

X

Oročenja kod banaka

X

Dionice X X

Obvceznice Vlade X

Trezorski zapisi Vlade

X


44

Ugovorni novčani tokovi koji predstavljaju samo uplate glavnice i kamate na preostalu glavnicu (SPPI) SPPI glavnica

Glavnica je fer vrijednost finansijske imovine pri početnom priznavanju, pri čemu se fer vrijednost određuje troškom nabavke finasijske imovine. Glavnica se može promijeniti tokom trajanja finansijske imovine, npr. u sklučaju otplate glavnice. Posljedično, preostali iznos finansijske imovine u određnom vremenskom trenutku je razlika između fer vrijednosti pri inicijalnom priznavanju i akumuliranih otplata glavnice.

SPPI kamataKod kamate se u obzir uzimaju:

• vremenska vrijednost novca• kreditni rizik povezan s nepodmirenom glavnicom• drugi osnovni rizici kreditiranja (tj. rizik likvidnosti)• drugi troškovi povezani s rizikom• profitna marža

Sve komponente moraju biti u skladu s osnovnim ugovorom o kreditiranju i ne smiju biti podložne značajnim ugovornim prilagođavanjima (izmjenama).

Mjerenje po amortizovanom troškuImovina koja je dodijeljena poslovnom modelu „držati radi naplate“ i prolazi SPPI test se mjeri po amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

U skladu s MSFI 9, amortizirani trošak izračunava se primjenom metode efektivne kamatne stope.

Prihodi od kamata izračunavaju se metodom efektivne kamate. Izračun se radi primjenom efektivne kamatne stope na bruto knjigovodstvenu vrijednost financijske imovine, osim za:

• Kupljena ili nastala finansijska imovina koja je vrijednosno umanjena. Za tu finansijsku imovinu Banka primjenjuje efektivnu kamatnu stopu usklađenu s kreditom na amortizirani trošak finansijske imovine od početnog priznavanja.

• Finansijska imovina koja nije kupljena ili nastala kao vrijednosno umanjena finansijska imovina, a koja je naknadno postala vrijednosno umanjena finansijska imovina. Za tu finansijsku imovinu Banka primjenjuje efektivnu kamatnu stopu na amortizirani trošak finansijske imovine u narednim izvještajnim periodima.

Metoda efektivne kamate je metoda izračuna amortiziranog troška finansijske imovine ili finansijske obaveze (ili skupine finansijske imovine ili finansijskih obaveza) i raspoređivanja prihoda od kamata ili rashoda od kamata tokom relevantnog perioda primjenom efektivne kamatne stope. Efektivna kamatna stopa je diskontna stopa, koja tačno diskontuje sve procijenjene buduće novčane tokove tokom očekivanog vijeka trajanja finansijske imovine ili

45

obaveze na bruto knjigovodstveni iznos finansijske imovine ili amortizirani trošak finansijske obaveze. Pri izračunavanju efektivne kamatne stope moraju se uzeti u obzir svi ugovorni uvjeti, npr. svi izravno pripadajući troškovi transakcije, naknade, uplate premija, popusti ili drugi relevantni ugovorni uvjeti. U slučajevima kada pouzdana procjena novčanog toka nije izvediva, Banka koristiti ugovorne novčane tokove tijekom cijelog vijeka trajanja finansijskog instrumenta. Za finansijsku imovinu koja je vrijednosno umanjena, prilagođena efektivna kamatna stopa izračunava se na temelju procijenjenih budućih novčanih tokova, uključujući očekivane kreditne gubitke. Banka iskazuje prihode od kamata i troškove kamata na finansijske instrumente po amortiziranom trošku u okviru prihoda od kamata i rashoda od kamata u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Mjerenje po amortizovanom trošku (modifikacije)U situaciji kada su pregovaranja bila vođena finansijskim poteškoćama druge ugovorne strane i nemogućnošću izvršenja izvorno ugovorenih plaćanja, Banka uspoređuje izvorne i revidirane očekivane novčane tokove sa imovinom u smislu da li su rizici i koristi od imovine bitno različiti kao rezultat izmjena ugovora. Ako se rizici i koristi ne promijene, izmijenjena imovina se bitno ne razlikuje od izvorne imovine i izmjena ne dovodi do prestanka priznavanja. Banka preračunava bruto knjigovodstvenu vrijednost diskontiranjem modifikovanih ugovornih novčanih tokova po prvobitnoj efektivnoj kamatnoj stopi (ili efektivnoj kamatnoj stopi prilagođenoj kreditnoj sposobnosti za POCI finansijsku imovinu) i priznaje dobitak ili gubitak modifikacije u računu dobiti ili gubitku.

Odgode plaćanja koje je Banka odobrila kao odgovor na pandemiju COVID-19 tretiraju se kao ugovorne izmjene odgovarajućih kredita i avansa. Agencija za bankarstvo FBiH dozvolila je dvije vrste odgode plaćanja, moratorijum do 6 mjeseci i grejs period do 12 mjeseci, kao i druge mjere poput produženja konačnog dospijeća (uključujući revolving kredite) do 12 mjeseci, odobravanja dodatnih sredstava ili druge otplate prilagođavanja i modifikacije koje mogu olakšati servisiranje klijentovih obaveza i uspostavljanje održivog poslovanja klijenta. Uprava je procijenila da je utjecaj na bruto knjigovodstvenu vrijednost (gubitak modifikacije) neznačajan.

Ako se modifikovani uslovi bitno razlikuju, prava na novčane tokove od izvorne imovine ističu i Banka prestaje priznavati izvornu finansijsku imovinu i priznaje novo sredstvo po fer vrijednosti. Datum ponovnih pregovora smatra se datumom početnog priznavanja radi naknadnog izračunavanja umanjenja, uključujući utvrđivanje da li je došlo do SICR-a. Banka takođe procjenjuje da li novi kreditni ili dužnički instrument zadovoljava SPPI kriterij. Svaka razlika između knjigovodstvene vrijednosti izvornog sredstva koje se prestalo priznavati i fer vrijednosti novog bitno modificiranog sredstva priznaje se u računu dobiti i gubitka.

Mjerenje po amortizovanom trošku (otpisi)Banka će izravno smanjiti bruto knjigovodstvenu vrijednost finansijske imovine ako Banka nema razumnih očekivanja za povrat finansijske imovine u cijelosti ili njenog dijela. Otpis predstavlja događaj prestanka priznavanja.


46

Fer vrijednost kroz OSD - uz recikliranjeDužnički instrument se mjeri po fer vrijednosti kroz ostale sveobuhvatnu dobit s „recikliranjem“ ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

(a) finansijska imovina se drži unutar poslovnog modela čiji je cilj ostvariti prikupljanje ugovornih novčanih tokova i prodaja finansijske imovine i

(b) ugovorni uslovi finansijske imovine proizlaze na određeni datum, a novčani tokovi su isključivo plaćanje glavnice i kamate na preostali iznos glavnice.

Po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit - bez recikliranjaZa vlasničke instrumente za koje ne postoji namjera prodaje, neopozivo pravo na obračun bilo koje promjene fer vrijednosti u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (OCI) može se ostvariti prilikom inicijalnog priznavanja. Kod prestanka priznavanja iznos u Ostaloj sveobuhvatnoj dobiti se ne reciklira kroz dobit ili gubitak. Dividende na takva ulaganja i dalje se priznaju u računu dobiti i gubitka u skladu s MSFI 9, osim ako dividenda jasno predstavlja povrat dijela troška ulaganja. Vlasnički instrumenti koji nemaju kotiranu cijenu na aktivnom tržištu mjere se na temelju fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak ili fer vrijednosti kroz sveobuhvatnu dobit.

ReklasifikacijeBanka je obavezna reklasificirati finansijsku imovinu samo ako je promijenjen poslovni model. Očekuje se da će takve promjene biti vrlo rijetke: promjena u poslovnom modelu Banke dogodit će se samo kada Banka ili započne ili prestane obavljati djelatnost koja je značajna za njegovo poslovanje.

Naknadno mjerenje finansijskih obavezaPrema MSFI 9 finansijske obaveze općenito se mjere po amortiziranom trošku. Primjenjuju se sljedeće iznimke:

• Finansijske obaveze koje se drže radi trgovanja (uključujući derivate) i• Finansijske obaveze kod kojih je primijenjena opcija fer vrijednosti.

Umanjenje vrijednosti finansijske imovine u skladu sa MSFI 9

Redovno kupljena ili prodata finansijska imovinaModel očekivanih kreditnih gubitaka se primjenjuje na finansijsku imovinu i vanbilansne instrumente koji nose kreditni rizik (garancije, odobrene neiskorištene okvire). Prilikom inicijalnog priznavanja umanjenje vrijednosti se priznaje u formi 12 mjesečnog očekivanog kreditnog gubitka. Nakon početnog priznavanja očekivani gubici tokom vijeka trajanja instrumenta se priznaju za sve instrumente kod kojih se kreditni rizik naknadno poveća. Osnova za mjerenje je očekivani gubitak tokom vijeka trajanja instrumenta.

Shodno navedenom, Banka je usvojila Metodologiju kojom se utvrđuje opći okvir za adekvatno mjerenje rezerviranja za kreditne gubitke (LLP) u skladu s Međunarodnim standardom finansijskog izvještavanja 9 (MSFI 9) i lokalnom regulativom i ista definiše:

47

• Obim i pregled vrsta umanjenja vrijednosti i procesa umanjenja vrijed-nosti;

• Ključne principe za izračunavanje rezervisanja za kreditne gubitke;• Koncepte nivoa kreditnog rizika;• Nivo kreditnog rizika 1 – rezervisanja za kreditne gubitke za 12-mjesečni

očekivani kreditni gubitak;• Nivo kreditnog rizika 2 - rezervisanja za kreditne gubitke za očekivane

gubitke po kreditima za vrijeme vijeka trajanja ;• Nivo kreditnog rizika 3 - rezervisanja za kreditne gubitke za očekivane

kreditne gubitke za vrijeme vijeka trajanja za individualne i grupno za beznačajne izloženosti;

• POCI - očekivani gubici tokom cijelog perioda trajanja kredita;• Koncepti parametara rizika i pregled rizika;• Otpise;• Makroekonomske scenarije koji se koriste u okviru MSFI 9 prilikom

procesa izračuna rezervisanja za kreditne gubitke

Metodologija MSFI 9 zahtijeva da se isti model umanjivanja vrijednosti očekivanog gubitka primjenjuje na sljedeće:

• finansijsku imovinu mjerenu po amortizovanom trošku;• finansijsku imovinu koja se obavezno mjeri prema fer vrijednosti kroz

ostalu sveobuhvatnu dobit (FVOSD);• kreditne obaveze kada postoji sadašnja obaveza produženja kredita

(osim u slučajevima kada se oni mjere prema fer vrijednosti kroz dobit i gubitak ( FVTPL);

• ugovore o finansijskim garancijama na koje se primjenjuje MSFI 9 (izuzev onih koji se mjere prema fer vrijednosti kroz dobit i gubitak (FVTPL).

Bilansne stavkeZa bilansne stavke izloženost je knjigovodstveni iznos. To uključuje npr. obračunate kamate (sve dok se kamate ne obustave) i neplaćene naknade, a isključuje smanjenje netiranjem ili putem kolaterala.Sva finansijska sredstva, osim onih mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, općenito podliježu pregledavanju umanjenja, u skladu s MSFI 9. Ta imovina se klasifikuje u sljedeće računovodstvene kategorije:

• Amortizovani trošak;• Fer vrijednost kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

Vanbilansne stavkeVanbilansne stavke podliježu rezervisanju (za gubitke po kreditima). Za vanbilansne stavke, rezervisanja (za gubitke po kreditima) se moraju obračunati za:

• garancije;• druge obaveze vezane za kredite (npr. neopozive obaveze po kreditima,

akreditivi itd.).


48

U skladu s općim pristupom, u ovisnosti od pogoršanja kvalitete kredita od momenta početnog priznavanja, Banka kredite i obaveze vezane za kredite raspoređuje u jednu od sljedećih nivoa kreditnog rizika:Nivo kreditnog rizika 1 – Finansijski instrumenti bez uočenog značajnijeg povećanja kreditnog rizika, za koje se izračunavaju 12-tomjesečni očekivani gubici po kreditima (12m ECL);Nivo kreditnog rizika 2 – Finansijski instrumenti sa značajnim povećanjem kreditnog rizika, kod kojih nema kašnjenja u otplati i za koje se očekivani gubici po kreditima računaju za cjelokupno vrijeme njihovog trajanja (LECL);Faza Nivo kreditnog rizika 3 – Vrijednosno umanjeni finansijski instrumenti, za koje se očekivani gubici po kreditima računaju za cjelokupno vrijeme njihovog trajanja (LECL).

Izračun umanjenja vrijednostiIzračun umanjenja vrijednosti vrši se na mjesečnom nivou. Nakon završenih mjesečnih kalkulacija od strane ovlaštenih odjela, IT odjel importuje potrebne podatke iz sistema u modul MSFI 9.

Nakon finaliziranog importa podataka, Odjel Metodologije kreditnog rizika i rezerve vrši segmentaciju i klasifikaciju izloženosti kroz različite nivoe kreditnog rizika, priprema i provodi obračun umanjenja vrijednosti, te izrađuje prijedlog klasifikacije u excel formatu. Prijedlog se zatim sortira prema segmentaciji klijenta i pregledava se ukupna izloženost.

Prijedlog treba sadržavati sljedeće informacije: klijent, dani kašnjenja, prethodna klasifikacija, novi prijedlog za klasifikaciju i ostale relevantne informacije.

Izračun očekivanih kreditnih gubitaka za nivo 1 i 2 kreditnog rizika prati model očekivanih gubitaka gdje:

• za nivo 1 kreditnog rizika koristi se pristup očekivanih kreditnih gubitaka za 12 mjeseci;

• za nivo 2 kreditnog rizika koristi se pristup očekivanih kreditnih gubitaka u životnom ciklusu proizvoda.

Za izračunavanje u nivou kreditnog rizika 1 koristi se pristup koji se zasniva na formuli:

gdje se za PD i LGD očekuje da budu parametri na dan izvještavanja („point-in time“ PIT parametri). Izloženost u momentu neispunjenja obaveza (EAD) se također preuzima na dan izvještavanja. I PD i LGD u ovom slučaju pokrivaju vremenski period od 12 mjeseci, tj. 12-omjesečni PD je vjerojatnost neispunjavanja obaveza u idućih 12 mjeseci, 12-omjesečni LGD je LGD koji odgovara događajima neispunjavanja obaveza u narednih 12 mjeseci.

Za izračunavanje u fazi nivou kreditnog rizika 2 koristi se pristup koji se zasniva na formuli:

49

gdje se zbir proteže preko tačaka u vremenu (obično godišnje) do kraja dospijeća predmetne izloženosti koja se razmatra. Ovdje su PD-ovi marginalni PD-ovi koji opisuju vjerojatnoću neispunjavanja obaveza u periodu vijeka trajanja (do ugovorenog roka dospijeća). Isto tako, LGD-ovi (koji ovise od vrste i vrijednosti kolaterala, kao i od promjena vrijednosti kolaterala tokom vremena) i EAD-ovi ovise o vremenu. Uticaji ekonomskog okruženja trebali bi se pokazati uglavnom u PD-u i LGD-u, dok je EAD potaknut ugovornim otplatama.

Izračunavanje realiziranog LGD-a po izloženosti zasniva se na podacima Banke koji su zasnovani na pregledima portfolija, događajima neispunjavanja obaveza (bazi podataka o statusu) i podacima o novčanom toku za izloženosti za koje obaveze nisu ispunjene.

Posebne vrijednosti LGD-a alociraju se na osigurani i neosigurani dio promatrane izloženosti.

U svojim modelima očekivanog kreditnog gubitka, Banka se oslanja na širok raspon informacija koje se odnose na budućnost kao ekonomskih inputa, kao što su:

• Rast BDP-a,• Stope nezaposlenosti i

Rekalibracija parametara na osnovu novih informacija koje se odnose na očekivanja za budućnost urađena je 30. novembra 2020. godine.

Inputi i modeli koji se koriste za izračunavanje ECL-a ne moraju uvijek obuhvatiti sva obilježja tržišta na datum finansijskih izvještaja. Da bi se to odrazilo, kvalitativna prilagođavanja ili prekrivanja se povremeno prave kao privremena prilagođavanja kada su takve razlike značajne.

Mehanizmi ECL metode sažeti su u nastavku:

• Nivo kreditnog rizika 1: 12-mjesečni očekivani kreditni gubitak se izračunava kao dio cjeloživotnog očekivanog kreditnog gubitka koji predstavlja očekivane kreditne gubitke koji proizlaze iz događaja neispunjenja na finansijskom instrumentu koji su mogući u roku od 12 mjeseci nakon datuma izvještavanja.

• Nivo kreditnog rizika 2: Kada je kredit pokazao značajno povećanje kreditnog rizika od nastanka, Banka bilježi ispravku za LTECL. Mehanizmi su slični onima koji su gore objašnjeni, uključujući upotrebu više scenarija, ali se PD i LGD procjenjuju tokom životnog vijeka instrumenta.

• Nivo kreditnog rizika 3: Za kredite za koje se smatra da su vrijednosno umanjeni, Banka priznaje očekivane kreditne gubitke za te kredite. Metoda je slična onoj za imovinu faze nivoa kreditnog rizika 2, s PD postavljenim na 100%.


50

• Imovina POCI je finansijska imovina koja je kreditno umanjena prilikom početnog priznavanja. Banka priznaje samo kumulativne promjene u vijeku trajanja očekivanog kreditnog gubitka od početnog priznavanja, na temelju vjerovatnosno-ponderiranih scenarija, diskontiranih kreditno usklađenom EKS-om.

Krediti koji se procjenjuju na pojedinačnoj osnovi su svi krediti za koje postoji objektivni dokaz o umanjenju vrijednosti. Objektivni dokazi umanjenja vrijednosti, tj. faktori koji mogu utjecati na sposobnost i spremnost dužnika da ispune svoje obaveze prema Banci su:

• kašnjenja u ugovornim isplatama kamata ili glavnice,• kršenje odredbi ili uvjeta,• pokretanje stečajnog postupka,• bilo kakve specifične informacije o klijentovim finansijskim poteškoćama

(npr., koje se odražavaju u poteškoćama klijenta s likvidnošću),• promjene u tržišnom okruženju klijenta,• opća ekonomska situacija.

Imovina koja je priznata kao nepodmirena ili umanjena za Banku, označena je na odgovarajući način. Za ocijenjenu imovinu, ocjena 26 označava neispunjavanje obaveza. Neispunjavanje obaveza također se priznaje ako je zajmoprimac odgodio plaćanje bilo koje značajne kreditne izloženosti duže od 90 dana, dakle ostvaren je okidač „kašnjenje 90 +“.

Za kreditni gubitak nivoa kreditnog rizika 3, Banka će koristiti metodu diskontiranog novčanog toka za pojedinačno značajne izloženosti. Stoga, ako postoje objektivni dokazi da je nastao gubitak od umanjenja vrijednosti, iznos gubitka se mjeri kao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnje vrijednosti procijenjenih budućih novčanih tokova diskontiranih početnom efektivnom kamatnom stopom finansijske imovine (tj. efektivne kamatne stope izračunate pri početnom priznavanju).

Banka je interno definirala svoj prag za utvrđivanje značajnih izloženosti; dokumentovanje opravdanosti izbora specifične vrijednosti u lokalnoj provedbenoj politici, odnosno pojedinačno značajne granice za provođenje pojedinačnih procjena iznose 150.000 KM, (2019: 60.000 KM) (iznos predstavlja ukupnu izloženost klijenta na dan izračuna). Svi nepokriveni plasmani Banke koji premašuju navedeni iznos, kao i pokriveni krediti bez obzira na iznos ukupne izloženosti, predstavljaju pojedinačno značajne plasmane. Za ispravku vrijednosti u trećem nivou kreditnog rizika – individualna ispravka Banka koristi jedan od sljedećih scenarija:

Za ispravku vrijednosti u trećem nivou kreditnog rizika – Individualna ispravka koriste se tri scenarija:

• Redovna plaćanja i oporavak• Djelomične isplate i ostatak naknada za kolateral• Naplata iz kolaterala sudskim postupkom

51

Banka utvrđuje očekivane kreditne gubitke za pojedinačno značajne izloženosti kao pozitivnu razliku između bruto knjigovodstvene vrijednosti izloženosti i procijenjenih budućih novčanih tokova (iz operativnog prihoda i / ili realizacije kolaterala) tokom očekivanog životnog ciklusa stavki finansijske imovine diskontovane koristeći efektivnu kamatnu stopu.

Kada je riječ o vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka izračunatoj u skladu sa usvojenom metodologijom, Banka će primijeniti minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka, koristeći onu koja je veća od sljedećih vrijednosti:

• vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka izračunata u skladu sa internom metodologijom;

• vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka izračunata koristeći minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka kako je definisala Agencija za bankarstvo FBiH.

Minimalne stope za očekivane kreditne gubitkeKada je riječ o vrijednosti očekivanih kreditnih gubitaka izračunatoj u skladu s metodologijom opisanom u dijelu 3. ove Politike, Banka će primijeniti minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka definirane u ovom odjeljku, koristeći onu koja je veća od sljedećih vrijednosti:

• vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka izračunata u skladu sa internom metodologijom

• vrijednost očekivanih kreditnih gubitaka izračunata korištenjem mini-malnih stopa očekivanih kreditnih gubitaka kako je definirano u nastavku.

Minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka za nivo kreditnog rizika 1Za izloženosti klasifikovane u nivo kreditnog rizika 1, Banka treba da utvrdi i evidentira u svojim knjigama očekivane kreditne gubitke u najmanje datim iznosima:1. za izloženosti sa malim kreditnim rizikom - 0,1% izloženosti,2. za izloženosti prema centralnim vladama i centralnim bankama izvan

Bosne i Hercegovine, koje imaju kreditnu ocjenu priznate vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga, a koje su u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju kapitala banke svrstane u srednji kreditni kvalitet 3 i 4 - 0,1% izloženosti,

3. za izloženosti prema bankama i drugim subjektima iz finansijskog sektora koji imaju kreditnu procjenu priznate eksterne institucije za ocjenu kreditnog rejtinga koji su, u skladu sa članom 69. Odluke o izračunavanju kapitala banke, klasifikovani u nivoe kreditnog kvaliteta 1, 2 ili 3 - 0,1% izloženosti,

4. za sve ostale izloženosti - 0,5% izloženosti.

Očekivani kreditni gubitak za izloženosti u vidu gotovine u blagajni i gotovine u banci iznosi 0%, pod uslovom da su ispunjeni svi uslovi koji se odnose na zaštitu imovine propisani podzakonskim aktom kojim se uređuje sistem internih kontrola u Banci.


52

Minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka za nivo kreditnog rizika 2Za izloženosti klasifikovane u nivo kreditnog rizika 2, Banka treba da utvrdi i evidentira u svojim knjigama očekivane kreditne gubitke u iznosu većem od 5% izloženosti.

Minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka za nivo kreditnog rizika 3Za izloženosti klasifikovane u nivo 3 kreditnog rizika, Banka treba da utvrdi i evidentira u svojim knjigama očekivane kreditne gubitke u iznosima definiranim u Tabeli 1 ili Tabeli 2, kao minimum.

Minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka za izloženosti osigurane prihvatljivim kolateralom:

Br. Dani kašnjenja Minimalni očekivani kreditni gubitak

1. Do 180 dana 15%

2. od 181 do 270 dana 25%

3. od 271 do 365 dana 40%

4. od 366 do 730 dana 60%

5. od 731 do 1460 dana 80%

6. preko 1460 dana 100%

Minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka za izloženosti koje nisu osigurane prihvatljivim kolateralom:

Br. Dani kašnjenja Minimalni očekivani kreditni gubitak

1. do 180 dana 15%

2. od 181 do 270 dana 45%

3. od 271 do 365 dana 75%

4. od 366 do 456 dana 85%

5. preko 456 dana 100%

Banka utvrđuje minimalne očekivane kreditne gubitke u skladu sa dijagramom ispod:

Izloženost nije osigurana prihvatljivim kolateralom Očekivani gubici u skladu sa tabelom 2Izloženost djelomično

osigurana prihvatljivim kolateralom

Osigurani dio

Neosigurani dioOčekivani gubici

u skladu sa tabelom 1

Ako je Banka preduzela relevantne pravne radnje i ako može dokumentovati vjerovatnoću naplate od prihvatljivog kolaterala tokom naredne tri godine, ne mora povećati nivo očekivanih kreditnih gubitaka preko 80% izloženosti. Stoga procjena budućih novčanih tokova od prihvatljivog kolaterala svedena na sadašnju vrijednost mora biti veća od 20% takve izloženosti.

U slučaju da Banka ne uspije naplatiti potraživanja u periodu od tri godine, morat će evidentirati u svojim knjigama očekivane kreditne gubitke u iznosu od 100% izloženosti.

53

U slučaju restrukturiranih izloženosti, Banka će, tokom svakih 12 mjeseci perioda oporavka, održavati očekivane kreditne gubitke na istom nivou pokrića koji je formiran nakon odobrenja za restrukturiranje, koji ne može biti manji od 15% izloženosti.

Banka je dužna da u svojim knjigama utvrdi i evidentira očekivane kreditne gubitke u iznosu od 100% izloženosti za svako treće i naknadno restrukturiranje prethodno restrukturirane izloženosti, koja je u trenutku restrukturiranja bila klasifikovana u nivo kreditnog rizika 3 ili u imovinu POCI-a, osim za situacije u kojima je Banka preduzela relevantne pravne radnje i ako može dokumentovati vjerovatnoću naplate od prihvatljivog kolaterala tokom naredne tri godine, ne mora povećati nivo očekivanih kreditnih gubitaka preko 80% izloženosti.

Za izloženosti kod kojih klijent nije ispunio svoje obaveze prema Banci u roku od 60 dana od dana zahtjeva za plaćanjem po prethodno izdanoj garanciji, najkasnije, Banka će biti dužna utvrditi i evidentirati u svojim knjigama očekivane kreditne gubitke u iznos od 100%, osim u situacijama kada je Banka preduzela relevantne pravne radnje i ako može dokumentovati vjerovatnoću naplate od prihvatljivog kolaterala tokom naredne tri godine, tada ne mora povećati nivo očekivanih kreditnih gubitaka preko 80% izloženosti.

Za NPL-ove se smatra da postoji neizvjesnost naplate prihoda od kamata, pa će se stoga priznavanje ove imovine u bilansu uspjeha odgoditi do njihove naplate. Takva potraživanja od kamata evidentirat će se u knjigama Banke do njihove naplate.

Minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka za potraživanja od kupaca, po-traživanja od faktoringa i finansijskog lizinga, kao i ostala potraživanjaStope očekivanih kreditnih gubitaka za potraživanja od kupaca, potraživanja od faktoringa i finansijskog lizinga, kao i ostala potraživanja date su ispod:

Minimalne stope očekivanih kreditnih gubitaka

Br. Dani kašnjenja

Minimalni očekivani kreditni gubitak

1. bez kašnjenja u materijalno značajnom iznosu 0,5%

2. do 30 dana 2%

3. od 31 do 60 dana 5%

4. od 61 do 90 dana 10%

5. od 91 do 120 dana 15%

6. od 121 do 180 dana 50%

7. od 181 do 365 dana 75%

8. preko 365 dana 100%

Pri određivanju broja dana kašnjenja za potraživanja, Banka će uzeti u obzir neizvršenje obaveza u otplati obaveza prema banci u materijalno značajnom iznosu.


54

3.8 Gotovina i ekvivalenti gotovine

Gotovina i ekvivalenti gotovine, za potrebe izvještaja o novčanom toku, uključuju novac u blagajni, račun kod Centralne banke, tekuće račune kod drugih banaka te instrumente u postupku naplate. Gotovina i ekvivalenti gotovine se iskazuju po amortizovanoj vrednosti u u izvještaju o finansijskom položaju zbog toga što: (i) se drže radi naplate ugovornih novčanih tokova, a ti novčani tokovi predstavljaju SPPI, i (ii) nisu inicijalno klasifikovani kao FVTPL.

3.9 Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke

Plasmani bankama i obavezna rezerva kod Centralne banke vrednuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti. Obavezna rezerva kod centralne banke se evidentira po amortizovanoj vrednosti i predstavlja rezerve depozita koji se ne mogu koristiti za finansiranje svakodnevnog poslovanja Banke, pa se iz tog razloga ne smatraju delom gotovine i gotovinskih ekvivalenata u smislu izvještaja o novčanom toku.

3.10. Dati krediti i potraživanja od komitenata

Krediti i potraživanja od komitenata iskazuju se po amortizovanom trošku umanjenom za gubitke od umanjenja vrijednosti kako bi se prikazali procijenjeni nadoknadivi iznosi.

3.11. Vlasnički i dužnički vrijednosni papiri

Vlasnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina vrednovana po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i vrednuju se po fer vrijednosti, osim ukoliko ne postoji pouzdana mjera fer vrijednosti kada se one vrednuju po trošku sticanja. Dužnički vrijednosni papiri klasifikovani su kao imovina vrednovana po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit i vrednuju se po fer vrijednosti.

3.12. Primljeni krediti i subordinirani dug

Primljeni krediti na koje se plaća kamata i subordinirani dug klasifikuju se kao ostale finansijske obaveze i inicijalno se priznaju po fer vrijednosti umanjenoj za pripadajuće transakcijske troškove. Naknadno vrednovanje provodi se po amortizovanom trošku i svaka razlika između primitaka (umanjenih za transakcijske troškove) i iznosa koji se plaća po dospijeću priznaje se u izvještaju o sveobuvatnoj dobiti tokom perioda trajanja zajma metodom efektivne kamatne stope.

3.13. Tekući računi i depoziti banaka i komitenata

Tekući računi i depoziti klasificirani su kao ostale obaveze i početno se vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za transakcijske troškove, a naknadno se iskazuju po njihovom amortizovnom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope.

55

3.14. Investicione nekretnine

Investicione nekretnine iskazane su po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Investicione nekretnine obuhvataju ulaganja Banke u nekretnine s namjerom ostvarivanja zarade od najamnine ili porasta tržišne vrijednosti. Sva ulaganja u nekretnine, osim imovine u pripremi, amortiziraju se linearnom metodom po propisanim stopama dizajniranim da otpišu trošak tokom procijenjenog vijeka upotrebe imovine, kako slijedi:

2020. 2019. Zgrade 50 godina 50 godina

Korisni vijek upotrebe provjerava se i korigira, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.

3.15. Nekretnine i oprema

Nekretnine i oprema vrednuju se po trošku nabavke umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Trošak nabavke uključuje sve troškove koji su direktno vezani za nabavku imovine. Naknadni troškovi se uključuju u knjigovodstvenu vrijednost imovine ili se priznaju kao posebna imovina, u zavisnosti od toga što je primjenjivo, samo u onim slučajevima kada postoji vjerovatnoća da će Banka u budućnosti imati ekonomsku korist od te imovine i ako se njezina vrijednost može pouzdano utvrditi. Troškovi popravaki i tekućeg održavanja terete bilans uspjeha u periodu u kojem su nastali.Amortizacija se obračunava na sve nekretnine i opremu, osim zemljišta i imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Sljedeći procijenjeni korisni vijekovi se koriste:

2020. 2019.Kompjuteri 5 godina 5 godina

Namještaj i ostala oprema 6,5 – 10 godina 6,5 – 10 godina

Motorna vozila 6,5 godina 6,5 godina

Ulaganja u tuđu imovinu 12 godina 12 godina

Poslovne zgrade 50 godina 50 godina

Preostala vrijednost nekretnina i opreme i procijenjeni vijek trajanja pregledavaju se i po potrebi usklađuju na svaki datum izvještavanja. Dobici i gubici po osnovu rashodovanja sredstava utvrđuju se kao razlika između novčanog priliva i neto knjigovodstvene vrijednosti i iskazuju u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti u okviru ostalih prihoda ili rashoda iz poslovanja.

3.16. Nematerijalna imovina

Nematerijalna imovina se iskazuje po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti. Amortizacija se obračunava na svu


56

imovinu, osim imovine u pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavke imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja. Koriste se sljedeći procijenjeni korisni vijekovi:

2020. 2019.Sofver 5 godina 5 godina

Metoda amortizacije i procijenjeni korisni vijek pregledaju se i korigiraju, ukoliko je potrebno, na svaki datum izvještavanja.

3.17. Imovina stečena naplatom potraživanja

Stečena imovina je finansijska i nefinansijska imovina koju Banka stiče procesom naplate kredita. Ova imovina se inicijalno priznaje po nižoj od neto knjigovodstvene vrijednosti odgovarajućih potraživanja i procijenjene vrijednosti (procjena koju je izvršio vanjski procjenitelj) umanjenoj za očekivane troškove prodaje. Ako je neto knjigovodstvena vrijednost odgovarajućeg potraživanja u trenutku povrata u posjed nula, stečena imovina priznaje se u iznosu od 1 KM.

Navedena imovina se mora naknadno redovno procjenjivati od strane eksternih procjenitelja, osim kada je njena knjigovodstvena vrijednost jednaka 1 KM. U slučaju da se ova imovina ne proda u periodu od 3 godine nakon povrata, njena knjigovodstvena vrijednost mora se smanjiti na iznos od 1 KM, kako je propisala Agencija za bankarstvo FBiH.

3.18. Umanjenje vrijednosti nefinansijske imovine

Neto knjigovodstvena vrijednost nefinansijske imovine Banke provjerava se sa datumom izvještavanja kako bi se utvrdilo da li postoje indikacije umanjenja vrijednosti imovine. Ako se utvrdi postojanje takvih indikacija procjenjuje se nadoknadivi iznos imovine. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u svim slučajevima kada je neto knjigovodstvena vrijednost imovine veća od nadoknadivog iznosa. Gubitak uslijed umanjenja vrijednosti priznaje se u izvještaju o sveobuhvatnoj dobiti.

Nadoknadiva vrijednost ostale imovine je vrijednost veća od njezine vrijednosti u upotrebi i njezine fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje. U procjenjivanju vrijednosti u upotrebi, sadašnja vrijednost procijenjenih budućih novčanih tokova izračunava se upotrebom diskontne stope prije oporezivanja koja reflektira procjenu vremenske vrijednosti novca na tržištu i rizik specifičan za tu imovinu. Za imovinu koja ne generira neovisne novčane tokove, njezina nadoknadiva vrijednost se određuje zajedno sa imovinom koja generira novčane tokove, a uz koju se ta imovina vezuje.

Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje ukoliko je došlo do promjene u procjeni korištenoj za utvrđivanje nadoknadive vrijednosti. Gubitak od umanjenja vrijednosti se smanjuje najviše do iznosa knjigovodstvene vrijednosti imovine koja ne prelazi knjigovodstvenu vrijednost koja bi bila utvrđena, uzimajući u obzir amortizaciju, da nije došlo do umanjenja vrijednosti.

57

3.19. Primanja zaposlenih

Kratkoročna primanja zaposlenihZa račun uposlenika, Banka uplaćuje penziono i zdravstveno osiguranje koje se obračunava na bruto plate, kao i pripadajuće poreze po ovom osnovu za koje je osnovica neto plaća. Ovi se doprinosi uplaćuju na račun relevantnih državnih fondova prema važećoj zakonskoj regulativi i propisima, tokom cijele godine. Naknada za topli obrok i transport kao i regres za godišnji odmor se obračunavaju i plaćaju u skladu sa lokalnom zakonskom regulativom. Ovi se troškovi priznaju u izvještaju o dobiti i gubitku u periodu u kojem su nastali troškovi osoblja. Obaveze za doprinose za penzione fondove s propisanim iznosom doprinosa priznaju se kao trošak u izvještaju o dobiti i gubitku u periodu u kojem su nastali.

Dugoročna primanja zaposlenih: otpremnine za penzije i bonusi za prijevremeno penzionisanje Banka svojim zaposlenicima isplaćuje otpremninu pri odlasku u penziju u iznosu od tri prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine (prema izračunu Federalnog zavoda za statistiku u periodu od posljednja tri mjeseca).Obaveze i troškovi se određuju pomoću metode projektovanja po jedinici prava. Ova metoda polazi od toga da svaki period službe dovodi do stvaranja dodatne jedinice prava na naknadu i svaka jedinica se odvojeno mjeri da bi se izračunala konačna obaveza. Obaveza se iskazuje u sadašnjoj vrijednosti budućih novčanih tokova koristeći diskontnu stopu koja odgovara kamatnoj stopi državnih obveznica.

3.20. Rezervisanja

Rezervisanja za pokriće troškova i obaveza su nefinansijske obaveze neizvjesne u pogledu roka i iznosa. Rezervisanje se priznaje kada Banka ima postojeću zakonsku ili ugovornu obavezu koja je rezultat nekog prošlog događaja, pri čemu se takva obaveza može pouzdano procijeniti, a vjerovatan ishod je da će za izmirenje te obaveze biti potreban odliv ekonomskih koristi. Rezervisanja se utvrđuju diskontovanjem očekivanih budućih novčanih tokova po stopi prije oporezivanja koja je odraz sadašnjih tržišnih procijena vremenske vrijednosti novca i, gdje je primenjivo, rizika koji su povezani sa datom obavezom. Banka ne vrši diskontovanje budućih novčanih tokova za koje se očekuje da će nastati u bliskoj budućnosti.

3.21. Kapital

Izdati dionički kapitalDionički kapital obuhvata uplaćene redovne i prioritetne dionice i izražava se u KM po nominalnoj vrijednosti. Dionička premija (ažia)Emisiona premija predstavlja akumuliranu pozitivnu razliku između nominalne vrijednosti i primljenog iznosa za izdate dionice.

Zadržana dobit Dobit za godinu nakon raspodjele vlasnicima raspoređuje se u zadržanu dobit.


58

Dividende Dividende na dionice priznaju se kao obaveza u periodu u kojem su odobrene od strane dioničara Banke.

3.22. Finansijske garancije

Finansijske garancije predstavljaju ugovor na osnovu kojeg je Banka u obavezi da izvrši definisano plaćanje subjektu kojem je garancija izdata, a za gubitak nastao uslijed neblagovremenog izvršenja relevantnog plaćanja od strane dužnika u skladu sa uslovima dužničkog instrumenta. Obaveze po osnovu garancija se inicijalno priznaju po fer vrijednosti, koja se obično iskazuje iznosom uplaćenih naknada. Taj iznos se amortizuje za vreme trajanja garancije. Obaveza po osnovu garancije se naknadno mjeri po većem iznosu od navedenih: (i) iznos gubitka od umanjenja vrijednosti za garantovanu izloženost, što se utvrđuje na osnovu ECL modela i (ii) preostalog neamortizovanog stanja iznosa pri inicijalnom priznavanju.

3.23. Novi i izmijenjeni standardi, usvojeni od strane Banke

Društvo je po prvi put primijenilo sljedeće nove i revidirane standarde i izmjene, kao i interpretacije, za godišnji izvještajni period koji počinje 1. januara 2020. godine:

• Izmjene Konceptualnog okvira za finansijsko izvještavanje• Definisanje posla/poslovne aktivnosti – Izmjene MSFI 3• Definisanje značajnosti – Izmjene MRS 1 i MRS 8• Reforma kamatne stope koja se koristi kao referenca – Izmjene MSFI

9, IAS 39 i MSFI 7.

Ove izmjene nisu imale uticaja na iznose priznate u prethodnim periodima i ne očekuje se da će značajno uticati na trenutni ili buduće periode.

3.24. Objavljeni standardi koji još uvijek nisu stupili na snagu

Objavljeni su određeni novi računovodstveni standardi i tumačenja, koji nisu obavezni za period izvještavanja koji završava 31. decembra 2020. i koji nisu bili ranije usvojeni od strane Društva:

• Prodaja ili unos u imovini između investitora i njegovog pridruženog društva ili zajedničkog poduhvata – Izmjene MSFI 10 i MRS 28 (izdato 11. septembra 2014. godine i stupa na snagu za godišnje periode koji počinju na ili nakon datuma koji utvrdi IASB).

• MSFI 17: „Ugovori o osiguranju“ (izdato 18. maja 2017.) i izmjene MSFI 17 i MSFI 4 (izdato 25. juna 2020.) – svi na snazi za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2023.

• Klasifikacija obaveze kao kratkotrajne ili dugotrajne - Izmjene MRS 1 (izdato 23. januara 2020. i na snazi za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2023.)

• Prilivi prije namjeravane upotrebe, Štetni i ugovori - troškovi ispunjavanja ugovora, Referenca na Konceptualni okvir - izmjene uskog obima MRS 16,

59

MRS 37 i MSFI 3 i Godišnja poboljšanja MSFI 2018-2020 - izmjene MSFI 1, MSFI 9, MSFI 16 i MRS 41 (izdato 14. maja 2020. i na snazi za godišnje periode koji počinju na ili nakon 1. januara 2022.)

• Koncesije za najamnine u vezi s s Covid-19 - Izmjene MSFI 16 (izdato 28. maja 2020. i za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. juna 2020.)

• Reforma referentne kamatne stope (IBOR) - faza 2 izmjene MSFI 9, MRS 39, MSFI 7, MSFI 4 i MSFI 16 (izdato 27. avgusta 2020. i na snazi za godišnje periode koji počinju na dan ili nakon 1. januara 2021.).

Od ovih standarda se ne očekuje da imaju značajan uticaj na Društvo u trenutnom ili budućim periodima izvještavanja i na predvidljive buduće transakcije.

4. Upravljanje rizicima

Uslijed svojih aktivnosti Banka je izložena različitim vrstama rizika: kreditnom riziku, operativnom riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku. Tržišni rizik uključuje rizik stranih valuta, kamatne stope rizik cijena i kreditni rizik svih operacija na finansijskom tržištu.

Banka je uspostavila integrisani sistem upravljanja rizicima što uključuje analizu, procjenu, prihvatanje i upravljanje rizicima. Prihvatanje rizika predstavlja bit finansijskog poslovanja Banke, a operativni rizik predstavlja neizbježnu posljedicu poslovanja. Uprava je odgovorna za uspostavljanje i nadzor okvira upravljanja nad značajnim rizicima kojima je Banka izložena.Upravljanje rizikom vrši Član Uprave za upravljanje rizicima i finansijama sa OJ nadležnim za pojedine rizike koji postoje u okviru Banke prema aktima koje je odobrila Uprava i Nadzorni odbor Banke. Ključni odbor za upravljanje rizicima na nivou Banke je RICO (Odbor za rizike). Predsjednik RICO-a je Član Uprave za upravljanje rizicima i finansijamaizvršni direktor za upravljanje rizicima.Procesi upravljanja i kontrole rizicima se na vrijeme prilagođavaju promjenama u operativnom okruženju.

4.1. Kreditni rizik

Banka je izložena kreditnom riziku koji predstavlja nemogućnost otplate dospjelog iznosa po ugovorima o kreditiranju od strane dužnika, što može rezultirati finansijskim gubitkom za Banku. Ovakvi rizici se prate kontinuirano i provjeravaju se na mjesečnoj osnovi.

4.1.1. Kontrola ograničenja rizika i politike prevencije od rizika

Kreditni rizik je najvažniji rizik za poslovanje Banke. Uprava iz tog razloga pažljivo upravlja izloženošću Banke kreditnom riziku. Kreditna izloženost uglavnom proizlazi iz aktivnosti kreditiranja koje dovode do davanja kredita. Također postoji i kreditni rizik kod vanbilansnih finansijskih instrumenata, kao što su potencijalne obaveze povezane sa kreditima.

Upravljanje kreditnim rizikom i kontrola smješteni su u OJ Upravljanje


60

kreditnim rizikom, OJ Procjena kreditnih rizika, te OJ Restruktuiranje i naplata. Navedeni odjeli odgovaraju Članu Uprave za upravljanje rizicima i finansijama.

Proces kreditnog odlučivanja je centraliziran na nivou Banke bez mogućnosti donošenja kreditnih odluka bez minimalno jednog donosioca odluke iz OJ Procjena kreditnih rizika i / ili Članu Uprave za upravljenj rizicima i finansijama.

Monitoring i analiza kreditnog rizika su primarno locirani u OJ Upravljanje rizicima. Prezentacija monitoringa i analiza se vrši minimalno jednom mjesečno na RICO. Naplata i restrukturiranje su centralizirani na nivou Banke u svim aspektima (rana i kasna naplata).

(a) Kolateral

Banka u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju primjenjuje smjernicu Vrednovanje kolaterala, upravljanje kolateralom i maksimalni faktori kolaterala za grupaciju Sberbank Europe, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata:

• gotovina; • garancije banke i korporativne garancije; • hipoteka na nepokretnu imovinu; • zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, zalihe i potraživanja;• vrijednosne papire.• polise osiguranja

Potencijalne obaveze povezane sa kreditima Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi; garancije i akreditivi nose isti kreditni rizik kao i krediti i osiguravaju se sličnim kolateralom kao krediti.

Maksimalna izloženost kreditnom riziku prije uzimanja kolaterala i drugog osiguranja u obzir

2020. 2019.Bilješke ‘000 KM ‘000 KM

Izvještaj o finansijskom položaju Tekući računi kod Centralne banke i drugih banaka

6 317.461 222.502

Obavezna rezerva kod Centralne banke 7 119.041 121.906

Dati krediti i potraživanja od banaka 8 - 64.542

Dati krediti i potraživanja od komitenata 10 963.739 973.371


9 47.311 32.915

Ostala finansijska imovina 11 14.265 5.566

Vanbilansna izloženostKreditne obaveze 32 80.502 80.768

Finansijske garancije i akreditivi 32 133.643 126.014

Ukupno 1.675.963 1.627.584

61

Za stavke iz izvještaja o finansijskom položaju, izloženost predstavljena u prethodnoj tabeli zasnovana je na neto knjigovodstvenoj vrijednosti. U ovoj tabeli predstavljena je maksimalna izloženost kreditnom riziku Banke na dan 31. decembra 2020. i 2019. godine, pri čemu nisu uzeti u obzir postojeći kolaterali ili druga povećanja vrijednosti.

4.1.2. Upravljanje kreditnim rizikom i politike rezervisanja i umanjenja vrijednosti

Politika Banke propisuje provjeru pojedinačne finansijske imovine koja prelazi zadani prag materijalnosti najmanje jednom godišnje ili češće kada to zahtijevaju pojedinačne okolnosti. Rezervisanja za umanjenje vrijednosti po pojedinačnoj procjeni utvrđuju se procjenom nastalog gubitka na dan za svaki slučaj posebno, i primjenjuju se na pojedinačno značajne izloženosti. Uz dane kašnjenja, procjena obično obuhvata postojeći kolateral (uključujući ponovnu potvrdu njegove naplate) i očekivanu naplatu za tu konkretnu izloženost izvedenu iz finansijskog kapaciteta dužnika temeljem finansijskih izvještaja dužnika i ostalih dostupnih podataka.

Reprogramirani krediti i potraživanja

Tokom godine Banka je reprogramirala određene kredite komitentima s ciljem poboljšanja njihove krajnje naplativosti. Reprogramiranje se uglavnom provodi zbog pogoršanja ili sprečavanja pogoršanja finansijske pozicije klijenata. Kada je to moguće, Banka nastoji reprogramirati kredite umjesto da preuzima instrumente osiguranja (iako se u nekim situacijama pozicija Banke može poboljšati isključivo preuzimanjem instrumenata osiguranja). Ovo može uključivati produženje rokova plaćanja te dogovor novih uvjeta kredita. Nakon što se dogovore novi uvjeti, ispraka vrijednosti se računa temeljem originalne efektivne kamatne stope definirane prije promjene uvjeta. Kredit se u tom trenutku više ne smatra da je u kašnjenju. Uprava redovno pregledava reprogramirane kredite kako bi osigurala da su svi uslovi ispunjeni i da su vjerovatne buduće isplate. Krediti nastavljaju biti predmet individualne i opće procjene vrijednosnog usklađenja temeljem svoje originalne efektivne kamatne stope.

U skladu sa MSFI 9, Banka je uvela metodologiju za obračun ispravke vrijednosti bilansnih i vanbilansnih potraživanja (u daljem tekstu: Metodologija) koja definiše metode i tehnike korištene u Banci za izračunavanje umanjenja vrijednosti bilansnih i vanbilansnih stavki Banke. Metodologija definiše kriterije za identifikaciju potraživanja koje je potrebno pojedinačno procijeniti, kao i kriterije za procjenu nadoknadivosti potraživanja koja su predmet grupne procjene.

a) Raspodjela po nivoima kreditnog rizikaZa potrebe kreditnog monitoringa i upravljanja kreditnim rizikom Banka kreditni portfolio dijeli u sljedeće grupe:

• Prihodujući krediti – nedospjeli krediti neumanjene vrijednosti,• Dospjeli krediti za koje nije priznato umanjenje vrijednosti i


62

• Krediti za koje je priznato umanjenje vrijednosti. U svrhu utvrđivanja umanjenja vrijednosti kredita i potraživanja Banka razlikuje tri pristupa:

Krediti koji se procjenjuju na portfolio osnovi - ova vrsta umanjenja / rezervisanja se obračunava na sve izloženosti Banke:

• Nivo kreditnog rizika 1 - za izloženosti bez značajnog povećanja kreditnog rizika. Za ove izloženosti izračunavaju se očekivani kreditni gubici za 12 mjeseci.

• Nivo kreditnog rizika 2 - za izloženosti sa značajnim povećanjem kreditnog rizika, u kojima nema kašnjenja u otplati. Za ove izloženosti, očekivani kreditni gubici se izračunavaju za cijelokupan period njihovog životnog vijeka.

Krediti koji se procjenjuju na pojedinačnoj osnovi:• Nivo kreditnog rizika 3-I (individualna) ova vrsta ispravke vrijednosti tj.

rezervisanja se računa za sve izloženosti koje sadrže dokaz o umanjenju vrijednosti i one koje su pojedinačno značajne (njihova izloženost premašuje individualno značajnu granicu). Pojedinačna ispravka vrijednosti vrši se diskontiranjem novčanog toka.

Krediti koji se procjenjuju na grupnoj osnovi:• Nivo kreditnog rizika 3-G (grupna) ova vrsta ispravke vrijednosti, tj.

rezervisanja se računa za sve izloženosti koje sadrže dokaz o umanjenju vrijednosti, ali istovremeno nisu pojedinačno značajne (njihova izloženost ne prelazi pojedinačno značajnu granicu kao što je objašnjeno u nastavku).

Procjena očekivanog gubitka tokom životnog vijeka izračunava se na osnovu nekoliko primijenjenih makroekonomskih puteva. To podrazumijeva upotrebu osnovnih, blagih i teških scenarija. Općenito, prihvaćeni makroekonomski pogled se odražava u osnovnom scenariju, koji predstavlja najvjerovatniji pogled na ekonomsko okruženje u kojem je Banka aktivna, pretpostavljajući blag, ali održiv ekonomski rast bez stvaranja bilo kakvih pretjeranih obrazaca rasta u bilo kojoj industriji. Osnovni scenarij je najvjerovatniji da će se dogoditi, najveća vjerovatnost je primjenjena u skladu s tim (trenutno postavljena na 85%).

Sažetak mogućih ishoda makroekonomskih scenarija korištenih do novembra 2020:

Scenario VjerovatnoćaTeška recesija 1%

Blaga recesija 5%

Osnovna 85%

Realistična 8%

Optimistična 1%

Od 30. novembra 2020. godine Banka je koristila nove parametre koji odražavaju historijske podatke o ponašanju klijenata, zajedno sa kvalitetom portfolija kako za stanovništvo, tako i za pravna lica, kao i makroekonomske

63

prognoze za našu zemlju na osnovu prvobitno uočenog utjeicaja Covid-a -19 pandemije na ekonomiju, tri scenarija koje je ECB pružila od juna 2020. godine i MMF koji je predvidio utjecaj od aprila 2020. godine.

Rezultat aktivnosti su parametri rizika koji odražavaju tri scenarija: teško, osnovni i optimistični. Kao odgovor na trenutnu situaciju, ali i kako bi djelovala što spremnije zbog nepovoljnih makroekonomskih očekivanja, Banka se odlučila za najkonzervativniji pristup, odnosno upotrebu 100% teškog scenarija.

b) Značajno povećanje kreditnog rizikaAko su dostupni početni i aktuelni rejting, značajno povećanje kreditnog rizika se zasniva na apsolutnim pragovima za promjenu rejtinga upoređujući početni i stvarni rejtning za svaku pojedinu transakciju zasebno. Identifikacija značajnog povećanja kreditnog rizika dodatno se zasniva na postojećim konceptima monitoringa i odražava se drugim okidačima raspodjele po fazamanivoima kreditnog rizika.

Promjena internog rejtinga za 7 bodova od početnog priznavanja smatraće se kao faktor značajnog povećanja kreditnog rizika koji se koristi u procesu raspodjele u fazenivoe kreditnog rizika.

Ukidanje okidača raspodjele u faze nivoe kreditnog rizika moguće je samo kada je urađen novi rejting klijenta što dovodi do zaključka da je promjena internog rejtinga manja od 7 bodova.

U slučaju da nedostaju ocjene rejtinga, koristi se sljedeća raspoloživa ocjena istog klijenta. U slučaju da se gore navedeni kriterijumi ne mogu ispuniti u toku prelaska na MSFI 9, izloženost se pripisuje fazi nivou kreditnog rizika 2.


64

c) Definicija prihodujućih portfolio homogenih grupa

Svi plasmani za klijente za koje nije izračunata individualna ili grupna ispravka vrijednosti pripadaju segmentu koji podliježe obračunu portfolio ispravke vrijednosti, odnosno Faza nivo kreditnog rizika 1 i Faza nivo kreditnog rizika 2. U skladu sa odredbama MSFI 9, pomenute izloženosti se grupišu na osnovu sličnih karakteristika kreditnog rizika koji ukazuju na sposobnost dužnika da ih podmiruju prema ugovorenim uvjetima predmetnih izloženosti (‘grupe homogenih izloženosti’).

U ovom smislu Banka je prepoznala potrebu za primjenom različite metodologije za različite vrste dužnika: SME/Corporate segment (SME/Corporate) i Retail segment (fizička lica i poduzetnike). SME/Corporate segment

U cilju određivanja ispravke vrijednosti na portfolio osnovi u nivo kreditnog rizika 1 i nivo kreditnog rizika 2 za SME/Corporate područje, Banka prepoznaje homogenu grupu klijenata u zavisnosti od rejting klase. U skladu sa važećom rejting skalom, Banka za svaku rejting klasu primjenjuje vrijednost odgovarajućeg procenta vjerovatnoće neizmirenja obaveza (tzv. PD – probability of default). Vjerovatnoća neizmirenja obaveza opisuje vjerovatnoću pada u probleme u određenom vremenskom periodu, odnosno procjenu vjerovatnoće da klijent neće biti u mogućnosti da ispuni svoje obaveze u skladu sa ugovorenim uslovima.

Kao drugi parametar u izračunu ispravke vrijednosti na portfolio osnovi za SME/Corporate područje, Banka prepoznaje LGD procenat („Loss Given Default“) odnosno vjerovatnoću gubitka u slučaju sticanja statusa neizmirenja obaveza. LGD predstavlja procenat eksponiranosti koji Banka očekuje da će izgubiti ili neće moći naplatiti ukoliko klijent prestane sa izmirivanjem obaveza.

Retail segment (Fizička lica i poduzetnici)

U cilju određivanja ispravke vrijednosti na grupnoj osnovi, u nivou kreditnog rizika 1 i nivou kreditnog rizika 2 za Retail segment (Fizička lica i poduzetnici), Banka prepoznaje homogenu grupu klijenata u zavisnosti od dana kašnjenja („time bucket“), te za svaki time bucket primjenjuje vrijednost odgovarajućeg procenta vjerovatnoće kašnjenja/neizmirenja obaveza (tzv. PD – probability of default).

Kao drugi parametar u izračunu ispravke vrijednosti na grupnoj osnovi za Micro segment i Fizička lica, Banka prepoznaje LGD procenat („Loss Given Default“) odnosno vjerovatnoću gubitka u slučaju sticanja default statusa.

Tabela u nastavku prikazuje kretanje bruto izloženosti i očekivanih kreditnih gubitaka (ECL) po nivoima kreditnog rizika:

65

Krediti i potraživanja po amortizovanoj vrijednosti

Nivo kreditnog

rizika 1

Nivo kreditnog

rizika 2

Nivo kreditnog

rizika 3 POCI Ukupno

Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 1. januara 2019. godine 779.725 154.461 67.813 - 1.001.999

Nova sredstva nastala ili kupljena 466.427 7.142 3.014 - 476.583

Sredstva isknjižena ili otplaćena (isključujući otpis)

(352.519) (67.631) (7.753) - (427.903)

Prelaz u nivo kreditnog rizika 1 75.154 (74.530) (624) - -

Prelaz u nivo kreditnog rizika 2 (24.266) 24.925 (659) - -

Prelaz u nivo kreditnog rizika 3 (7.680) (4.392) 12.072 - -

Otpisani iznos - - (19.140) - (19.140)

Stanje na dan 31. december 2019. godine 936.841 39.975 54.723 - 1.031.539


Nivo kreditnog

rizika 1

Nivo kreditnog

rizika 2

Nivo kreditnog

rizika 3POCI Ukupno

Očekivani kreditni gubitak na dan 1. januara 2019. godine 8.695 3.647 52.467 - 64.809

Nova sredstva nastala ili kupljena 5345 643 9.105 - 15.093


(3.417) (909) (3.259) - (7.585)

Prelaz u nivo kreditnog rizika 1 948 (1.731) (437) - (1.220)

Prelaz u nivo kreditnog rizika 2 (272) 1.704 (235) - 1.197

Prelaz u nivo kreditnog rizika 3 (201) (555) 7.301 6.545

Ponovno mjerenje ispravke za kreditne gubitke unutar iste istog nivoa

- - - - -

Unwinding diskonta - - (804) - (804)

Otpisani iznos - - (19.140) - (19.140)

Smanjenje rezervisanja, stečena imovina - - (727) - (727)

Stanje na dan 31. december 2019. godine 11.098 2.799 44.271 - 58.168


Nivo kreditnog

rizika 1

Nivo kreditnog

rizika 2

Nivo kreditnog

rizika 3POCI Ukupno

Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 31. decembra 2019. 936.841 39.975 54.723 - 1.031.539

Primjena regulatornih zahtjeva (4.429) 4.429 - - -

Bruto knjigovodstvena vrijednost na dan 1. januara 2020 932.412 44.404 54.723 1.031.539

Nova sredstva nastala ili kupljena 388.820 13.638 2.827 - 405.285


(369.313) (17.446) (13.048) - (399.807)

Prelaz u nivo kreditnog rizika 1 10.908 (10.530) (858) - -


Prelaz u nivo kreditnog rizika 3 (10.894) (7.848) 18.742 - -

Otpisani iznos - - (14.919) - (14.919)

Stanje na dan 31. decembra 2020. 883.161 91.884 47.053 - 1.022.098


66

Počev od 1. januara 2020. godine, Banka je implementirala zahtjeve nove Odluke o izmjenama odluke o izačunu kapitala banke (Službene novine 81/17, 50/19) izdate od strane Agencije za bankarstvo FBiH, koja sadži izmjene definicije izloženosti u statusu neizmirenja obaveze. Implementacija je rezultirala u transferu izloženosti između faze nivoa kreditnog rizika 1 i 2 u iznosu od 4.429 hiljada KM.


Nivo kreditnog

rizika 1

Nivo kreditnog

rizika 2

Nivo kreditnog

rizika 3 POCI Ukupno

Očekivani kreditni gubitak na dan 31. decembra 2019. 11.098 2.799 44.271 - 58.168

Primjena regulatornih zahtjeva 256 1.162 2.141 3.559

Očekivani kreditni gubitak na dan 1. januara 2020. 11.354 3.961 46.412 - 61.727

Nova sredstva nastala ili kupljena 6.341 1.287 801 - 8.429


(2.844) (619) (5.921) - (9.384)

Prelaz u nivo kreditnog rizika 1 1.389 (794) (595) - -


Prelaz u nivo kreditnog rizika 3 (214) (1.320) 1.534 - -

Ponovno mjerenje ispravke za kreditne gubitke unutar istog nivoa

1.821 3.539 9.511 - 14.871

Otpisani iznos - - (14.919) - (14.919)

Smanjenje rezervisanja, stečena imovina - - (2.365) - (2.365)

Stanje na dan 31. decembar 2020. 16.708 7.480 34.171 - 58.359

Tabela u nastavku prikazuje iznos umanjenja vrijednosti za svaku unaprijed definisanu kategoriju rizika kredita:

31. decembar 2020. 31. decembar 2019.‘000 KM ‘000 KM

KreditiOčekivani

kreditni gubitak% Krediti

Očekivani kreditni gubitak

%

Nivo kreditnog rizika 1Pravna lica 480.980 (4.687) 0,97% 511.014 (6.397) 1,25%

Fizička lica 402.181 (12.021) 2,99% 425.827 (4.701) 1,10%

883.161 (16.708) 1,89% 936.841 (11.098) 1,18%Nivo kreditnog rizika 2

Pravna lica 50.576 (2.899) 5,81% 17.203 (601) 3,49%

Fizička lica 41.308 (4.581) 11,14% 22.772 (2.198) 9,65%

91.884 (7.480) 8,22% 39.975 (2.799) 7,00%Nivo kreditnog rizika 3

Pravna lica 13.444 (9.820) 73,04% 27.571 (22.146) 80,32%

Fizička lica 33.609 (24.351) 72,45% 27.152 (22.125) 81,49%

47.053 (34.171) 72,62% 54.723 (44.271) 80,90%

Ukupno krediti 1.022.098 (58.359) 5,71% 1.031.539 (58.168) 5,64%

67

Pokrivenost neprihodujećeg kreditnog portfolia iznosi 72,62 % (2019: 80,90%). Smanjenje pokrivenosti je uglavnom uzrokovano značajnim iznosom otpisa portfelja (14.919 hiljada KM za 2020. godinu) i prodajom izloženosti u nivou kreditnog rizika 3 (3.051 hiljada KM za 2020. godinu), koji je bio u cijelosti rezervisan (bruto izloženost prije prodaje iznosila je 9.860 hiljada KM i u cijelosti je bila pokrivena rezervisanjima).

d) Forbearance izloženosti

Banka je određenim kreditima dodjelila i oznaku „forbearance“ koja ima za cilj identifikaciju transakcije čiji bi profil rizika mogao biti prikriven ugovornim izmjenama izvršenim od strane banke s ciljem sprečavanja neizmirenja obaveza. Forborne izloženosti se mogu identificirati i kao prihodujući i kao neprihodujući portfolio, te u zavisnosti od navedenog takve izloženosti nastavljaju biti predmetom opće i individualne procjene vrijednosnog usklađenja.

e) Politika otpisa kredita

Banka otpisuje kredite ukoliko procijeni da je kredit ili kolateral nenaplativ. Otpis kredita provodi se nakon razmatranja informacija kao što su značajna promjena u klijentovom finansijskom položaju takva da klijent više ne može servisirati obaveze ili ukoliko sredstva iz naplate putem realizovanja kolaterala nisu dovoljna za otplatu kredita. Za kredite koji nisu individualno značajni, odluka o otpisu donosi se na osnovu vrste kredita te historijskim podacima.

f) Vrijednost kolaterala

U svrhu izračuna odbitne stavke kod kalkulacije ispravki vrijednosti za kreditne gubitke, Banka uzima kolaterale za kredite i potraživanja, u obliku materijalno vrijednovanih depozita, garancija, te hipoteke nad nekretninama. Procjene vrijednosti nekretnina se temelje na vrijednosti kolaterala procjenjenoj od strane ovlaštenih sudskih vještaka tokom davanja zajma, koja je onda umanjena za određeni fiksni procenat (umanjenje) u zavisnosti od vrste kolaterala. Nakon umanjenja, vrijednost nekretnina se, u slučaju NPL portfolija, diskontuje na unaprijed definirani rok (ATR - prosječno vrijeme za realizaciju kolaterala) korištenjem efektivne kamatne stope. Za depozite i garancije, tržišna vrijednost određena je ugovorenim iznosom kolaterala tako da dalja evaluacija nije potrebna.

Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderirana udjelom plasmana u svim kreditima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti instrumenta osiguranja, te odgovarajućim faktorom umanjenja koji je definisan za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne vrijednosti plasmana. Jamstva, sudužništva i mjenice nemaju pridruženu vrijednost u gornjoj tabeli iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja.


68

Banka u cilju minimiziranja rizika u kreditnom poslovanju primjenjuje smjernicu Vrednovanje kolaterala, upravljanje kolateralom i maksimalni faktori kolaterala za grupaciju Sberbank Europe, te kao osiguranje za naplatu svojih potraživanja uzima jedan ili više slijedećih instrumenata:

• gotovina; • garancije banke i korporativne garancije; • hipoteka na nepokretnu imovinu; • zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, zalihe i potraživanja;• vrijedonosne papire;• polise osiguranja.

Osnovna svrha ovih instrumenata je da se osigura da su sredstva na raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi ne nose isti kreditni rizik kao i krediti, obzirom da se na njih primjenjuje faktor kreditne konverzije (CCF faktor). Procjene faktora kreditne konverzije se baziraju na historijskim iskustvima uzimajući u obzir trenutne ekonomske uslove i kalkulišu se za grupu homogenih obaveza.

Ovi instrumenti se osiguravaju istim zalogom kao krediti. Iako je kriza Covid 19 imala beznačajan utjecaj na cijene nekretnina u BiH, moguće je da će produžiti vrijeme potrebno za realizaciju kolaterala u narednom periodu, jer će se stvarni utjecaj krize pokazati tokom 2021. godine.

g) Prihodujući krediti po nivoima kreditnog rizika i internim rejting kategorijama

Kvalitet portfolia kredita klijentima može se procijeniti na osnovu internog standardnog praćenja. Krediti klijenata se redovno prate i sistemski pregledavaju sa ciljem otkrivanja nepravilnosti ili znakova upozorenja. Isti su predmet stalnog monitoringa s ciljem preduzimanja pravovremenih akcija koje su usklađene sa poboljšanjem/pogoršanjem rizičnog profila klijenta.Rejting skale su grupisane u nivoe rizika kako slijedi:

Nivo rizika Rejting klasifikacijaNiski rizik 1 - 12

Srednji rizik 13 - 18

Visoki rizik 19 - 26

Da bi ocijenili kreditnu sposobnost klijenta vrši se klasificiranje klijenta u momentu donošenja odluke o kreditu (ili nekom drugom plasmanu). Obzirom da se treba ispoštovati zahtjev da svi klijenti moraju biti klasificirani na godišnjem nivou, za fizička lica Banka vrši redovno i automatsko učitavanje Behavioral rating-a. Ovaj model se temelji na statističkim podacima ponašanja klijenata – fizičkih lica. Za SME/Corporate i Micro klijente vrši se redovna obnova rejtinga na osnovu godišnjih finansijskih pokazatelja.

Pregled bruto izloženosti kredita komitenata u nivoima kreditnog rizika 1 i 2 prema vrsti kredita je kako slijedi:

69

31. decembar 2020 31. decembar 2019‘000 KM ‘000 KM

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 281.375 284.886

Stambeni krediti 138.499 140.768

Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

23.615 22.945

Ukupno fizička lica 443.489 448.599Krediti pravnih licaSrednji 454.094 446.465

Mikro 77.462 81.752

Ukupno pravna lica 531.556 528.217

U prilogu je pregled bruto izloženosti zajmova komitenata za 2020. i 2019. godinu po nivoima kreditnog rizika 1 i 2 sortirani po rejting klasama.

NIVO KREDITNOG RIZIKA 131. decembar 2020. Niski rizik Srednji

rizik Visoki rizik Ukupno

(1-12)’000 KM

(13-18)’000 KM

(19-26)’000 KM

31. decembar 2020.’000 KM

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 134.266 102.166 24.410 260.842

Stambeni krediti 81.923 35.463 2.952 120.338


8.209 10.922 1.870 21.001

Ukupno 224.398 148.551 29.232 402.181Krediti pravnih licaSrednji 48.802 339.110 27.027 414.939

Mikro 3.802 51.140 11.099 66.041

Ukupno 52.604 390.250 38.126 480.980Ukupno krediti 277.002 538.801 67.358 883.161

NIVO KREDITNOG RIZIKA 131. decembar 2019. Niski rizik Srednji rizik Visoki rizik Ukupno

(1-12) (13-18) (19-26) 31. decembar 2019.

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KMKrediti fizičkih licaPotrošački krediti 116.891 134.179 23.296 274.366



6.364 13.517 1.674 21.555

Ukupno 128.343 257.637 39.848 425.828Krediti pravnih licaSrednji 4.454 419.313 13.778 437.545

Mikro 3.630 55.992 13.847 73.469

Ukupno 8.084 475.305 27.625 511.014Ukupno krediti 136.427 732.942 67.473 936.842


70


(1-12) (13-18) (19-26) 31. decembar 2020.

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 1.453 6.382 12.698 20.533



291 971 1.352 2.614

Ukupno 5.949 15.527 19.832 41.308Krediti pravnih licaSrednji 419 21.652 17.084 39.155

Mikro 126 6.124 5.171 11.421

Ukupno 545 27.776 22.255 50.576Ukupno krediti 6.494 43.303 42.087 91.884


(1-12) (13-18) (19-26) 31. decembar 2019.

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 928 3.123 6.469 10.520

Stambeni krediti 80 1.661 9.120 10.861


43 590 757 1.390

Ukupno 1.051 5.374 16.346 22.771Krediti pravnih licaSrednji 3 3.615 5.302 8.920

Mikro 12 2.773 5.498 8.283

Ukupno 15 6.388 10.800 17.203Ukupno krediti 1.066 11.762 27.146 39.974

g) Prihodujući krediti komitentima po nivoima kreditnog rizika i danima kašnjenja

U tabeli ispod su prikazene bruto izloženosti zajmova komitentima u nivoima kreditnog rizika 1 i 2 po danima kašenjenja.

71

Nivo kreditnog rizika 131. decembar 2020. Nedospjelo Dospjelo od

1 - 30 dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 – 90

danaUKUPNO

‘000 KMKrediti fizičkih licaPotrošački krediti 237.051 23.791 - - 260.842Stambeni krediti 115.152 5.186 - - 120.338Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

19.345 1.655 - - 21.001

Ukupno fizička lica 371.548 30.633 - - 402.181

Krediti pravnih licaSrednji 409.739 5.200 - - 414.939Mikro 61.854 4.187 - - 66.041Ukupno pravna lica 471.593 9.387 - - 480.980Od toga restruktuirani 23.612 476 - - 24.088


1 - 30 dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

danaUKUPNO

‘000 KMKrediti fizičkih lica

Potrošački krediti 249.160 25.207 - - 274.367Stambeni krediti 126.686 3.220 - - 129.906Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

19.903 1.652 - - 21.555

Ukupno fizička lica 395.749 30.079 - - 425.828Krediti pravnih licaSrednji 425.123 12.421 - - 437.544Mikro 70.567 2.903 - - 73.470Ukupno pravna lica 495.690 15.324 - - 511.014Od toga: restruktuirani 27.625 191 27.816


72

Nivo kreditnog rizika 231. decembar 2020. Nedospjelo

Dospjelo od 1 – 30 dana

Dospjelo od 31 - 60 dana

Dospjelo od 61 - 90 dana UKUPNO

‘000 KMKrediti fizičkih licaPotrošački krediti 9.315 5.687 4.183 1.348 20.533Stambeni krediti 12.923 2.480 1.609 1.149 18.161Kreditne kartice i prekoračenja po tekućim računima

1.600 475 368 171 2.614

Ukupno fizička lica 23.838 8.642 6.160 2.668 41.308Krediti pravnih licaSrednji 38.402 753 - - 39.155Mikro 8.074 1.289 1.527 531 11.421Ukupno pravna lica 46.476 2.042 1.527 531 50.576Od toga: restruktuirani 2.683 181 235 - 3.099


1 - 30 dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

danaUKUPNO

‘000 KMKrediti fizičkih licaPotrošački krediti 3.141 2.564 2.987 1.827 10.519

Stambeni krediti 6.647 1.723 1.625 867 10.862


504 245 395 246 1.390

Ukupno fizička lica 10.292 4.532 5.007 2.940 22.771Krediti pravnih licaSrednji 8.477 - 391 52 8.920

Mikro 4.953 1.931 1.159 240 8.283

Ukupno pravna lica 13.430 1.931 1.550 292 17.203Od toga: restruktuirani 1.175 217 - - 1.392

h) Krediti komitentima za koje je priznato umanjenje vrijednosti – neprihodujući krediti

Podjela zajmova komitenata kojima je umanjena vrijednost zajedno sa procijenjenom vrijednošću povezanih instrumenata osiguranja:

31. decembar 2020.

‘000 KM

Nivo kreditnog rizika 3

Bruto krediti

Očekivani kreditni

gubiciNeto

Procijenjena vrijednost kolaterala

Krediti fizičkim licimaPotrošački krediti 24.216 (18.748) 5.468 -

Stambeni krediti 7.111 (3.819) 3.292 3.372


2.282 (1.784) 498 20

73

Ukupno fizička lica 33.609 (24.351) 9.258 3.392

Krediti pravnih licaSrednji 8.820 (7.681) 1.139 1.307

Mikro 4.624 (2.139) 2.485 708

Ukupno pravna lica 13.444 (9.820) 3.624 2.015

31. decembar 2019.‘000 KM


Bruto krediti

Očekivani kreditni

gubiciNeto

Procijenjena vrijednost kolaterala

Krediti fizičkih licaPotrošački krediti 19.216 (16.704) 2.512 -

Stambeni krediti 6.462 (4.131) 2.331 2.226


1.474 (1.290) 184 -

Ukupno fizička lica 27.152 (22.125) 5.027 2.226

Krediti pravnih licaSrednji 23.833 (19.105) 4.728 3.884

Mikro 3.738 (3.041) 697 570

Ukupno pravna lica 27.571 (22.146) 5.425 4.454

Procijenjena vrijednost nekretnina koje služe kao instrumenti osiguranja određena je kao vrijednost inicijalne procjene ovlaštenog sudskog vještaka u trenutku odobravanja plasmana ili eventualne naknadne procjene, ponderisana udjelom plasmana u svim kreditima koji su osigurani istim instrumentom osiguranja u vrijednosti instrumenta osiguranja, te odgovarajućim faktorom umanjenja koji je definisan za sve vrste kolaterala i koja ne može biti viša od ukupne vrijednosti plasmana. Jamstva, sudužništva i mjenice nemaju pridruženu vrijednost u gornjoj tabeli iako se standardno traže kao instrumenti osiguranja. Procenjena vrijednost kolaterla u gornjoj tabeli prikazuje nižu od ovako utvrđene vrijednosti ili neto izloženosti kredita umanjenim odgovarajućim faktorom umanjenja.

Neprihodujući krediti po danima kašnjenja:

31. decembar 2020. ‘000 KM Nedospjeli Dospjelo od

1 - 30 dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

dana

Dospjelo preko 90

danaUKUPNO

Fizička licaPotrošački krediti 3.206 610 404 220 19.776 24.216

Stambeni krediti 1.639 348 68 146 4.910 7.111


184 24 20 17 2.037 2.282


74

Ukupno 5.029 982 492 383 26.723 33.609Pravna licaSrednji 1.457 - - - 7.363 8.820

Mikro 1.514 56 3 - 3.051 4.624

Ukupno 2.971 56 3 - 10.414 13.444Od toga: restruktuirani 96 75 - - 703 874

31. decembar 2019. ‘000 KM Nedospjeli Dospjelo od

1 - 30 dana

Dospjelo od 31 - 60

dana

Dospjelo od 61 - 90

dana

Dospjelo preko 90

danaUKUPNO

Fizička licaPotrošački krediti 2.371 915 75 222 15.632 19.215

Stambeni krediti 1.206 533 3 - 4.720 6.462


93 22 19 15 1326 1.475

Ukupno 3.670 1.470 97 237 21.678 27.152Pravna licaSrednji 1.328 - - - 22.504 23.832

Mikro 194 - 238 - 3.307 3.739

Ukupno 1.522 - 238 - 25.811 27.571

Od toga: restruktuirani 32 - 73 - 365 470

i) Restrukturirani krediti i potraživanja

Restrukturirani krediti na dan 31. decembra 2020. godine iznosili su ukupno 28.061 hiljade KM (2019.: 29.678 hiljada KM):

2020. ‘000 KM

2019. ‘000 KM

Bruto kreditni portfolio 1.022.098 1.031.539

Restrukturirani krediti 28.061 29.678

Restrukturirani krediti iskazani kao % kreditnog portfolija

2,75% 2,88%

4.1.3 Koncentracija kreditnog rizika po privrednim granama i geo-grafskoj lokaciji

Banka prati koncentraciju kreditnog rizika po privrednim sektorima i geografskim lokacijama. Portfolio kreditnog rizika ograničen je kreditnom strategijom Banke; veća koncentracija na mikro i male kredite, te široka geografska i ekonomska diversifikacija kreditnog portfolia.

Koncentracija rizika po privrednim sektorima (bruto iznosi bilansne izloženosti) je kako slijedi:

75



Trgovina 224.944 217.679

Prehrana 31.197 27.265

Metalurgija 33.281 32.272

Rudarstvo 3.691 7.675

Nekretnine 1.380 6.413

Hemijska industrija 16.139 14.126

Transport i logistika 22.321 21.521

Telekomonikacije 2.196 2.131

Finansijske institucije 9.105 7.123

Građevinarstvo 47.902 45.660

Drvna industrija 9.846 12.888

Usluge 64.729 102.004

Industrija električne energija 39.884 16.557

Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 6.795 7.887

Ostalo 31.589 34.587

Ukupno pravna lica 544.999 555.788

Stambeni krediti 145.610 147.230

Ostali krediti građanima 331.489 328.521

Ukupno fizička lica 477.099 475.751Ukupno krediti (prije umanjenja vrijednosti) 1.022.098 1.031.539

Geografska koncentracija rizika odnosi se pretežno na područje Bosne i Hercegovine. Geografska koncentracija u bruto iznosima bilansne izloženosti je kako slijedi:

Bosna i Hercegovina OECD zemlje Zemlje van

OECD Ukupno

‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KMTekući računi kod Centralne banke i drugih banaka (bilješka 6)

271.725 79.559 4.976 356.260

Obavezna rezerva kod Centralne banke (bilješka 7)

119.041 - - 119.041

Imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 9)

47.311 - - 47.311

Dati krediti i potraživanja od fizičkih lica (bilješka 10)

544.999 - - 544.999

Krediti i potraživanja od pravnih lica (bilješka 10)

477.099 - - 477.099

Ostala finansijska imovina (bilješka 11) 14.993 - - 14.993

Na dan 31. decembar 2020. 1.475.168 79.559 4.976 1.559.703Na dan 31. decembar 2019. 1.380.441 96.217 2.807 1.479.465

Struktura kreditnog portfolia redovito se prati unutar OJ Upravljanje rizicima i OJ Upravljanje integriranim rizicima kako bi se uočili potencijalni događaji koji bi mogli značajno utjecati na kreditni portfolio (opći faktori rizika) te kako bi se, u slučaju potrebe, ograničila izloženost prema određenim sektorima.


76

4.2. Tržišni rizik

Banka je izložena tržišnom riziku koji predstavlja rizik da će dolaziti do promjena fer vrijednosti budućih novčanih tokova finansijskog sredstva usljed promjena cijena na tržištu. Tržišni rizik proizlazi iz otvorenih pozicija u kamatnoj stopi, valuti i kapitalnim proizvodima, koji su svi izloženi općim i specifičnim tržišnim kretanjima i promjenama tržišnih stopa i cijena kao što su kamatne stope, kurs stranih valuta i cijene kapitala.

Uprava i Sberbank Europe AG postavlja ograničenja i daje upute za praćenje i umanjivanje tržišnog rizika, koje redovno nadgleda Odbor za upravljanje rizikom Banke.

4.2.1. Valutni rizik

Izloženost valutnom riziku proizlazi iz kreditnih, depozitnih i aktivnosti trgovanja i kontrolira se dnevno, prema zakonskim i interno utvrđenim limitima po pojedinim valutama, te u ukupnom iznosu za sva sredstva i obaveze denominirane u stranu valutu ili vezane za stranu valutu.

Dnevno upravljanje valutnom pozicijom Banke, temeljem zakonske regulative i internih pravila, je odgovornost Sektora ALM. Kontrola izloženosti limita na dnevnoj osnovi u odgovornosti je OJ Tržišni rizik i likvidnost (prije 30. septembra 2019: OJ Tržišni rizik).U cilju učinkovitog upravljanja valutnim rizikom Banka prati ekonomske i druge poslovne promjene u okruženju, radi predviđanja mogućih promjena u aktivnostima vezanim uz strane valute, kursevima i riziku stranih valuta.

U dolje prikazanoj tabeli prikazana je izloženost Banke valutnom riziku na dan 31. decembra 2020. i 2019. godine. U tabeli je uključena finansijska imovina i obaveze Banke po iskazanoj vrijednosti klasifikovana po valutama. Banka ima velik broj ugovora sa valutnom klauzulom, KM vrijednost glavnice kod takvih ugovora određena je kretanjem kursa stranih valuta. Saldo glavnice vezane za valutnu klauzulu uključen je u tabeli u nastavku u koloni „EURO povezane“.

Koncentracija valutnog rizika bilansne imovine i obaveza Domaća valuta (KM) putem Valutnog Odbora vezana je za Euro. Banka je imala sljedeće devizne pozicije:

77

Na dan 31. decembar 2020. EURO EURO Povezane

EURO Total USD

Ostale strane valute

KM Ukupno

Finansijska imovina ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Gotovina i ekvivalenti gotovine

81.948 - 81.948 3.442 14.233 256.637 356.260

Obavezna rezerva kod Centralne banke

- - - - - 119.041 119.041

Dati krediti i potraživanja od banaka - - - - - - -


- - - - - 47.311 47.311

Dati krediti i potraživanja od komitenata

6.125 486.753 492.878 - - 470.861 963.739

Ostala finansijska imovina 4.415 - 4.415 216 18 9.616 14.262

Ukupno finansijska imovina 92.488 486.753 579.241 3.658 14.251 903.466 1.500.616Finansijske obavezeTekući računi i depoziti banaka

6.114 - 6.114 7.770 4.283 558 18.725

Tekući računi i depoziti komitenata

381.582 - 381.582 29.791 10.301 853.613 1.275.287

Uzeti krediti i subordinirani dug

- - - - - - -

Obračunata kamata i ostale finansijske obaveze

12.551 - 12.551 244 310 16.620 29.725

Ukupno finansijske obaveze 400.247 - 400.247 37.805 14.894 870.791 1.323.737Neto devizna pozicija (307.759) 486.753 178.994 (34.147) (643) 32.675 176.879

Banka neto deviznom pozicijom upravlja na način da u svom portfelju ima i derivate koji se vežu za strane valute i isti se evidentiraju u vanbilansnoj evidenciji.

Na dan 31. decembar 2019. EURO EURO Povezane

EURO Total USD

Ostale strane valute

KM Ukupno

Finansijska imovina ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM


21.584 - 21.584 5.611 10.792 228.330 266.317


- - - - - 121.906 121.906

Dati krediti i potraživanja od banaka

64.542 - 64.542 - - - 64.542

Finansijska imovina raspoloživa za prodaju

10.171 - 10.171 - - 22.744 32.915


33.664 477.874 511.538 - - 461.833 973.371

Ostala finansijska imovina 1.640 - 1.640 133 11 3.782 5.566


78

Ukupno finansijska imovina 131.601 477.874 609.475 5.744 10.803 838.595 1.464.617

Finansijske obavezeTekući računi i depoziti banaka

5.358 - 5.358 5.605 2.160 466 13.589


438.456 - 438.456 23.644 10.176 770.461 1.242.737


9.779 - 9.779 - - - 9.779


3.132 - 3.132 271 37 18.935 22.375

Ukupno finansijske obaveze 456.725 - 456.725 29.520 12.373 789.862 1.288.480

Neto devizna pozicija (325.124) 477.874 152.750 (23.776) (1.570) 48.733 176.137

U svrhu stres scenarija, posmatrali smo kretanje valuta u zadnjih 365 dana, povećanje i smanjenja valuta, i uzimajući najveću dnevnu promjenu za svaku valutu, uvećanu za 3 standardna odstupanja maksimalni gubitak kojem bi Banka mogla biti izložena na 31. decembra 2020. godine iznosi 10 hiljada KM (2019: 10 hiljada KM).

4.2.2. Kamatni rizik Poslovanje Banke je pod uticajem rizika promjene kamatnih stopa, u onoj mjeri u kojoj kamatonosna imovina i obaveze dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitim trenucima ili u različitim iznosima.

Većina datih kredita pravnim licima i stanovništvu su sa varijabilnom kamatnom stopom. Varijabilna kamatna stopa sa kojom su ugovoreni ovi krediti podliježe usklađivanju dva puta godišnje i to prateći kretanje indikatora koji mogu utjecati na promjenu kamatne stope.

Kamatna osjetljivost imovine i obaveza Dolje prikazana tablica daje kratak prikaz izloženosti Banke kamatnom riziku na kraju godine. Sredstva i obaveze Banke su u tabeli prikazani po knjigovodstvenoj vrijednosti i kategorizovane prema ranijem od ugovorenih datuma dospijeća ili ugovorenih promjena kamatne stope.

79

Na dan 31. decembar 2020.

Bes-kamatno

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3

mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina

Preko 5 godina Ukupno

Fiksna kamatna

stopa

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Finansijska imovina


39.146 317.114 - - - - 356.260 1.670


- - - 119.041 - - 119.041 -


470 - - 2.505 34.547 9.789 47.311 46.842


17.875 83.641 30.414 599.324 158.968 73.517 963.739 509.595

Ostala finansijska imovina

14.265 - - - - - 14.265 -

Ukupno finansijska imovina

71.756 400.775 30.414 720.870 193.515 83.306 1.500.616 558.107

Tekući računi i depoziti banaka

- 16.303 1.764 658 - - 18.275 18.275


- 26.013 99.530 779.810 343.265 26.669 1.275.287 1.021.548


29.725 - - - - - 29.725 -

Ukupno finansijske obaveze

29.725 42.316 101.294 780.468 343.265 26.669 1.323.737 1.040.273

Kamatni rizik 42.031 358.439 (70.880) (59.598) (149.750) 56.637 176.879 (482.166)


80

Na dan 31. decembar 2019.

Bes-kamatno

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3

mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


Fiksna kamatna

stopa

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Finansijska imovina


47.533 218.784 - - - - 266.317 1.407


- 121.906 - - - - 121.906 -


- 64.542 - - - - 64.542 64.542


988 - 10.171 3.595 14.360 3.801 32.915 32.567


7.557 106.987 26.925 561.502 190.545 79.855 973.371 537.169


5.566 - - - - - 5.566 -

Ukupno finansijska imovina

61.644 512.219 37.096 565.097 204.905 83.656 1.464.617 635.685


- 11.662 1.927 - - - 13.589 13.589


545.078 15.494 37.130 181.036 424.817 39.182 1.242.737 1.182.170


- 9.779 - - - - 9.779 -


22.375 - - - - - 22.375 -

Ukupno finansijske obaveze

567.453 36.935 39.057 181.036 424.817 39.182 1.288.480 1.195.759

Kamatni rizik (505.809) 475.284 (1.961) 384.061 (219.912) 44.474 176.137 (560.074)

81

Sljedeća tabela prikazuje osjetljivost bilansa uspjeha i kapitala uz moguću promjenu kamatnih stopa Banke (uz sve ostale pokazatelje nepromijenjene) .

Osjetljivost na bilans uspjeha je efekat uticaja pretpostavljenih promjena kamatnih stopa (+/- 100 bp i +/-200 bp) na godišnji račun dobiti i gubitka. Na temelju referentnih kamatnih stopa za netrgovinsku finansijsku imovinu i finansijske obaveze koje se drže na dan 31. decembra.

Osjetljivost kapitala se računa procjenom svih kamatno osjetljivih pozicija banke na dan 31. decembra uz uticaj pretpostavljenih promjena kamatnih stopa.

Ukupna osjetljivost kapitala temelji se na pretpostavkama da postoje paralelni pomaci krivulje prinosa. Pozicije referentnih kamatnih stopa su mapirane na slijedeći datum promijene kamatne stope. Pozicije s fiksnom kamatnom stopom su raspoređene po dospijeću instrumenta, a pozicije sa varijabilnom kamatnom stopom se mapiraju temeljem historijskih predpostavki.

Valuta Povećanje/(smanjenje) u postotnim poenima 2020.

Utjecaj na bilans uspjeha 2020.

Utjecaj na kapital 2020.

‘000 KM ‘000 KM

EUR 100/(100) 3.592/(3.592) 216/(216)

EUR 200/(200) 7.184/(7.184) 433/(433)

BAM 100/(100) 4.825/(4.825) 261/(261)

BAM 200/(200) 9.650/(9.650) 522/(522)

Ostale 100/(100) 123/(123) 392/(392)

Ostale 200/(200) 245/(245) 785/(785)

Valuta Povećanje/(smanjenje) u postotnim poenima 2019.

Utjecaj na bilans uspjeha 2019.

Utjecaj na kapital 2019.

‘000 BAM 000 BAM

EUR 100/(100) (2.629)/2.629 (1.593)/1.593

EUR 200/(200) 5.258/(5.258) (3.185)/3.185

BAM 100/(100) 4.541/(4.541) 1.186/(1.186)

BAM 200/(200) 9.083/(9.083) 2.371/(2.371)

Ostale 100/(100) (126)/126 (343)/343

Ostale 200/(200) 251/(251) (685)/685


82

4.3. Rizik likvidnosti

Rizik likvidnosti nastaje u finansiranju aktivnosti Banke i u upravljanju pozicijama. Vezano uz rizik likvidnosti Banka vodi svoje operacije u skladu sa relevantnim odlukama i internim politikama usmjerenim na održavanje rezervi likvidnosti, harmonizaciju sredstava i obaveza sa indikatorima i limitima likvidnosti.

Banka ima pristup različitim izvorima finansiranja. Sredstva se prikupljaju putem velikog broja instrumenata uključujući različite vrste depozita građana i pravnih lica, uzete kredite i depozite od finansijskih institucija i dionički kapital. Navedeno povećava fleksibilnost izvora finansiranja, ograničava ovisnost o bilo kojem pojedinačnom izvoru i općenito umanjuje trošak finansiranja.

Tabela u nastavku prikazuje preostale ugovorne ročnosti Bančine imovine i obaveza na dan 31. decembra 2020. godine i 2019. godine.

Manje od 1 mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


31. decembar 2020. ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Finansijska imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 356.260 - - - - 356.260


119.041 - - - - 119.041


- - 2.505 34.547 10.259 47.311


89.128 75.283 252.335 357.969 189.024 963.739

Ostala finansijska imovina 14.265 - - - - 14.265

Ukupno finansijska imovina 578.694 75.283 254.840 392.516 199.283 1.500.616

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 16.961 1.764 - - - 18.725


604.876 99.200 194.182 350.360 26.669 1.275.287


23.608 493 1.956 3.668 - 29.725

Ukupno finansijske obaveze 645.445 101.457 196.138 354.028 26.669 1.323.737

Neusklađenost ročne strukture (66.751) (26.174) 58.702 38.488 172.614 176.879

83

Manje od 1

mjeseca

Od 1 do 3 mjeseca

Od 3 mjeseca

do 1 godine

Od 1 do 5 godina


31. decembar 2019. ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Finansijska imovina

Gotovina i ekvivalenti gotovine 266.317 - - - - 266.317


121.906 - - - - 121.906

Dati krediti i potraživanja od banaka 64.542 - - - - 64.542


- 10.171 3.595 14.360 4.789 32.915


107.247 78.210 230.042 370.089 187.783 973.371

Ostala finansijska imovina 5.566 - - - - 5.566

Ukupno finansijska imovina 565.578 88.381 233.637 384.449 192.572 1.464.617

Finansijske obaveze

Tekući računi i depoziti banaka 11.662 1.927 - - - 13.589

Tekući računi i depoziti komitenata 560.578 36.562 181.604 424.811 39.182 1.242.737

Uzeti krediti i subordinirani dug 9.779 - - - - 9.779


14.421 2.897 1.447 3.393 217 22.375

Ukupno finansijske obaveze 596.440 41.386 183.051 428.204 39.399 1.288.480

Neusklađenost ročne strukture (30.862) 46.995 50.586 (43.755) 153.173 176.137


84

Budući novčani tokovi po finansijskim obavezama

Tabela u nastavku prikazuje ukupno očekivani odliv po finansijskim obavezama, projeciran od strane Banke te uključuje finansijske obaveze na dan 31. decembra 2020. i na dan 31. decembra 2019. godine i očekivane buduće kamate.

Ukupno očekivani odlivKnjigo-

vodstvena vrijednost

Na dan 31. decembra 2020.

Manje od 1 mjeseca

1 do 3 mjeseca

3 mj. do 1

godine

1 do 5 godina


’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM

Finansijske obaveze


16.960 1.765 - - - 18.725 18.725


604.994 99.344 195.254 366.978 30.244 1.296.814 1.275.287

Ukupno očekivani odliv 621.954 101.109 195.254 366.978 30.244 1.315.539 1.294.012

Ukupno očekivani odlivKnjigo-

vodstvena vrijednost

Na dan 31. decembra 2019.

Manje od 1 mjeseca

1 do 3 mjeseca

3 mj. do 1

godine

1 do 5 godina


’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM ’000KM

Finansijske obaveze


11.664 1.927 - - - 13.591 13.589


560.616 36.612 182.185 434.780 44.192 1.258.385 1.242.737


9.779 - - - - 9.779 9.779

Ukupno očekivani odliv 582.059 38.539 182.185 434.780 44.192 1.281.755 1.266.105

85

4.4. Dospijeće vanbilansnih stavki

(a) Kreditne obavezeRočnost ugovornih iznosa vanbilansnih pozicija Banke prikazani su u donjoj tablici.

(b) Finansijske garancije i akreditivi Finansijske garancije i akreditivi su također prikazani u narednoj tablici po najranijem ugovorenom datumu dospijeća.

Ne kasnije od 1 godine

1 do 5 godina


‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KMNa dan 31. decembra 2020.

Kreditne obaveze 66.060 12.857 1.585 80.502

Finansijske garancije i akreditivi

106.229 20.691 6.865 133.785

Ukupno 172.289 33.548 8.450 214.287

Ne kasnije od 1 godine

1 do 5 godina


‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KMNa dan 31. decembra 2019.

Kreditne obaveze 68.584 12.137 48 80.769

Finansijske garancije i akreditivi

80.266 38.885 6.862 126.013

Ukupno 148.850 51.022 6.910 206.782


86

4.5. Operativni rizik

Operativni rizik predstavlja mogućnost nastanka gubitaka za Banku i negativnih efekata na kapital Banke zbog neadekvatnih internih sistema, procedura i kontrola, slabosti i propusta u izvršavanju poslovnih aktivnosti, nezakonitih radnji i vanjskih događaja koji Banku mogu izložiti gubitku.

Obzirom da je prema navedenom, Banka izložena operativnim rizicima u svim svojim aktivnostima. Banka je uspostavila i odgovarajući sistem upravljanja operativnim rizikom. Upravljanje operativnim rizikom vrši se u skladu sa zahtjevima Agencije za bankarstvo FBiH i standardima Sberbank. Politike za upravljanje operativnim rizikom usvojene od strane Nadzornog Odbora predstavljaju krovni dokument sistema upravljanja operativnim rizikom.

Upravljanje rizicima i kontrola rizika uključuje mjere podizanja svijesti o riziku, pripremu risk mapa, implementaciju procjena rizika, planski sistem ranog upozorenja kao i prikupljanje podataka. Neki od alata koji se koriste su podizanja svijesti o riziku, implementacija samoprocjene rizika i kontrola (RCSA), planski sistem ranog upozoravanja (KRI), kao i sveobuhvatno prikupljanje podataka o događajima.

Prikupljanje i detaljno dokumentovanje podataka o realizovanim događajima koji se smatraju operativnim rizikom vrši se putem posebne baze podataka. Nadzorni odbor, Uprava Banke i odbor za upravljanje rizicima Banke redovno razmatraju izvještaje o operativnim rizicima kojima je Banka izložena.

U oblasti upravljanja kontinuitetom poslovanja Banka je pored Plana oporavka („Disaster Recovery Plan“) usvojila i Plan za vanredne situacije („Business Continuity Plan“), čiji je osnovni cilj osiguranje kontinuiranog rada Banke u slučaju nastanka ozbiljnih poremećaja u poslovanju uzrokovanih situacijama koje su van kontrole Banke.

4.6. Fer vrijednost finansijske imovine i obaveza

Fer vrijednost predstavlja iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obaveza izmiriti između obaviještenih i voljnih stranaka u uobičajenim tržišnim uslovima. Gdje su informacije dostupne, fer vrijednosti se zasnivaju na tržišnim cijenama. Međutim, za značajan dio finansijskih instrumenata Banke ne postoje lako dostupne tržišne cijene. U uslovima kada tržišne cijene nisu lako dostupne, fer vrijednost se procjenjuje korištenjem modela diskontovanih novčanih tokova ili ostalim prikladnim tehnikama određivanja cijena. Promjene u pripadajućim pretpostavkama, uključujući diskontne stope i procijenjene buduće novčane tokove, značajno utiču na procjene. Zato se izračunate fer tržišne procjene možda ne mogu realizirati pri prodaji finansijskih instrumenata u tekućem periodu, posebno uzimajući u obzir utjecaj globalne finansijske krize i nedostatka likvidnog tržišta u Bosni i Hercegovini.

Gotovina i ekvivalenti gotovine, krediti i potraživanja od banakaZa neto knjigovodstvene vrijednosti gotovine i stanja na računima kod banaka

87

se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o plasmanima s vrlo kratkim dospijećem.

Krediti i potraživanja od komitenata

Fer vrijednost kredita s fiksnom kamatnom stopom procjenjuje se diskontovanjem novčanih tokova primjenom trenutnih važećih kamatnih stopa na kredite sličnih uslova i obilježja. S obzirom da Banka ima mali iznos ukupnog kreditnog portfolia sa fiksnom kamatnom stopom i dugoročnim datumom dospijeća, fer vrijednost zajmova i potraživanja ne razlikuje se značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti. Fer vrijednosti kredita s varijabilnim prinosom, a čija cijena se redovno preispituje i kod kojih nisu zapažene značajne promjene u kreditnom riziku, uglavnom su približne knjigovodstvenim iznosima i izračunavaju se na temelju analize diskontovanih novčanih tokova primjenom kamatnih stopa uvećanih za maržu kreditnog rizika, kako bi se uvažio uticaj specifičnog kreditnog rizika protustrane na vrednovanje.

Depoziti komitenata

Za depozite po viđenju i depozite koji nemaju definirano dospijeće, fer vrijednost je iznos plativ po viđenju na dan izvještavanja. Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnim dospjećem i sa promjenjivom kamatnom stopom temelji se na diskontovanim novčanim tokovima prema trenutno važećim kamatnim za depozite sličnog preostalog dospijeća, a približna je knjigovodstvenom iznosu na datum izvještavanja. Vrijednost dugoročnih odnosa s deponentima ne uzima se u obzir kod procjene fer vrijednosti. Uzimajući u obzir prosječne tržišne kamatne stope na depozite pravnih osoba 1,10 % i građana 0,82 % (2019.:pravna lica 1,07% i građani 0,95%) i uvažavajući posljednja događanja na tržištu, očekivani budući novčani tokovi na dugoročne depozite pravnih i fizičkih lica s fiksnom kamatnom stopom su diskontirani na sadašnju vrijednost.

U tabeli u nastavku prikazana je knjigovodstvena vrijednost i fer vrijednost depozita komitenata:

Knjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost31. decembar

2020.31. decembar

2019.31. decembar

2020.31. decembar

2019.‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM


1.275.287 1.242.737 1.284.923 1.253.612

Uzeti krediti i depoziti banaka

Fer vrijednost uzetih kredita sa varijabilnom kamatnom stopom koja se redovno mijenja, sa neznatnom promjenom kreditnog rizika približno predstavlja njihovu knjigovodstvenu vrijednost. Fer vrijednost uzetih kredita sa fiksnom kamatnom stopom određuje se analizom diskontovanih budućih


88

novčanih tokova, koristeći kamatnu stopu koja se trenutno nudi za kredite sa sličnim uslovima i dužnicima sa sličnim kreditnim bonitetom. Fer vrijednost uzetih kredita se ne razlikuje značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

Za neto knjigovodstvene vrijednosti depozita banaka se općenito smatra da su približne njihovim fer vrijednostima jer se radi o izvorima s vrlo kratkim dospijećem.

Subordinirani dug vezan je za promjenjivu kamatnu stopu, glavnica se vraća na kraju u cijelosti, a fer vrijednost duga izračunava se diskontovanjem uz primjenu trenutne vrijednosti euribora u trenutku izračuna. Na izvještajni datum nema značajne razlike između fer vrijednosti i knjigovodstvene vrijednosti.

Fer vrijednost finansijske imovine i finansijskih obaveza Banke koje se ne mjere po fer vrijednosti na ponavljajućoj osnovi:

31. decembar 2020. 31. decembar 2019.Nivo

fer vrijednosti

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Knjigovodstvena vrijednost

Fer vrijednost

Finansijska imovina


Nivo 3 - - 64.542 64.542


Nivo 3 963.739 963.739 973.371 973.371


Nivo 3 14.265 14.265 5.566 5.566

Ukupno 978.004 978.004 1.043.479 1.043.479

Finansijske obaveze


Nivo 3 18.725 18.725 13.589 13.589


Nivo 3 1.275.287 1.284.923 1.242.737 1.253.612

Obaveze po uzetim kreditimai subordinisani dug

Nivo 3 - - 9.779 9.779


Nivo 3 29.725 29.725 22.375 22.375

Ukupno 1.323.737 1.333.373 1.288.480 1.299.355

89

4.7. Upravljanje kapitalom

Ciljevi Banke za upravljanje kapitalom (kapital za ovu svrhu je širi pojam od dioničarskog kapitala prikazanog u izvještaju o financijskom položaju) su sljedeći:

• udovoljavati kapitalnim zahtjevima regulatora bankovnog tržišta u lokalnom okruženju;

• očuvati sposobnost Banke da nastavi svoje neograničeno poslovanje, tako da može nastaviti s osiguravanjem povrata za dioničare i koristi za druge sudionike; i

• održati snažnu kapitalnu poziciju koja bi mogla podržati razvoj njezinih poslovnih aktivnosti.

U skladu s Odlukom Agencije za bankarstvo FBiH, Banka će u svakom trenutku ispunjavati sljedeće minimalne kapitalne zahtjeve:

• Omjer redovnog dioničkog kapitala od 6,75% (stopa CET1), kao omjer redovnog dioničkog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku,

• Omjer dioničkog kapitala od 9% (stopa T1), kao omjer dioničkog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku i

• Omjer regulatornog kapitala od 12%, kao omjer regulatornog kapitala i ukupnog iznosa izloženosti riziku.

Temeljem iste, regulatorni kapital Banke predstavlja zbir osnovnog kapitala i dopunskog kapitala, nakon regulatornih prilagodbi, kako slijedi:

• Stub 1 je zbir stavki redovnog dioničkog kapitala (CET1) nakon regulatornih prilagodbi i stavki dodatnog temeljnog kapitala (AT1) nakon regulatornih prilagodbi.

• Stub 2 je zbroj instrumenata kapitala, subordiniranih dugova, općih rezervi za kreditne gubitke i drugih stavki dodatnog kapitala nakon odbitka za usklađenost s propisima, koji ne može biti veći od jedne trećine osnovnog kapitala.

• Iznos nedostajućih rezervi za kreditne gubitke prema regulatornim zahtjevima predstavlja odbitnu stavku u izračunu osnovnog kapitala.


90

31. decembar 2020.

31. decembar 2019.

Regulatorni kapital 174.977 160.342

Ponderisana izloženost kreditnom riziku

889.065 849.104

Izloženost valutnom riziku 8.714 43.038

Izloženost operativnom riziku 80.501 117.239

Ukupna izloženost riziku 978.280 1.009.381

Omjer redovnog dioničkog kapitala 17,89% 15,89%

Omjer osnovnog kapitala 17,89% 15,89%

Omjer regulatornog kapitala 17,89% 15,89%

Omjer redovnog dioničkog kapitala uključujući usklađivanja iz Tier 2

7,98% 7,75%

Omjer osnovnog kapitala uključujući usklađivanja iz Tier 2

10,64% 10,34%

Omjer regulatornog kapitala uključujući usklađivanja iz Tier 2

14,19% 13,78%

Minimalna stopa adekvatnosti kapitala prema novim propisima Agencije iznosi 12% + 2,5% zaštitnog sloja te ukupno iznosi 14,5% počevši od 2018. godine. U oba perioda Banka je bila iznad minimalnih zahtjeva.

Uprkos dopuštenim nadzornim mjerama za upotrebu zaštitnog sloja kapitala zbog stabilne kapitalne pozicije Banke, Banka nije koristila zaštitne slojeve kapitala tokom 2020. godine i bila je iznad minimalnih zahtjeva tokom pandemije.

91

5. Računovodstvene procjene i prosudbe u primjeni računovodstvenih politika

Uprava upotrebljava procjene i pretpostavke o neizvjesnim događajima, uključujući procjene i prosudbe o budućnosti. Takve računovodstvene pretpostavke i procjene redovno se provjeravaju, a zasnivaju se na historijskom iskustvu i ostalim faktorima poput očekivanog toka budućih događaja koji se može realno pretpostaviti u postojećim okolnostima, ali uprkos tome neizbježno predstavljaju izvore neizvjesnosti procjena. Procjena umanjenja vrijednosti kreditnog portfolia Banke, predstavlja najznačajniji izvor neizvjesnosti procjena. Ti i ostali ključni izvori neizvjesnosti procjene, koji imaju značajan rizik uzrokovanja materijalnih usklađenosti knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza u narednoj finansijskoj godini, opisani su u nastavku.

a) Umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Banka kontinuirano prati kreditnu sposobnost svojih komitenata. Potreba za umanjenjem vrijednosti bilansne i izvanbilansne izloženosti Banke kreditnom riziku, procjenjuje se mjesečno.

Gubici od umanjenja vrijednosti uglavnom se priznaju u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost zajmova pravnim osobama i građanima, te kao rezervacije za obaveze i troškove koje proizlaze iz vanbilansne izloženosti komitentima, uglavnom u vidu neiskorištenih okvirnih kredita, garancija i akreditiva, te kao rezervacije za obračunatu kamatu i ostalu imovinu.

Umanjenja vrijednosti se također razmatraju za kreditnu izloženost bankama te za ostalu imovinu koja se ne vodi po fer vrijednosti te gdje primarni rizik umanjenja nije kreditni rizik.

Banka procjenjuje umanjenje vrijednosti na pojedinačnoj osnovi za sve izloženosti gdje postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti. Imovina koja nije materijalno značajna procjenjuje se na grupnoj (portfolio) osnovi za umanjenje.

Banka procjenjuje gubitke od umanjenja vrijednosti na temelju 12-mjesečnog očekivanog kreditnog gubitka odnosno očekivanog kreditnog gubitka tokom životnog vijeka.

Umanjenje vrijednsti Bilješka 31. decembar 2020.

31. decembar 2019.

‘000 KM ‘000 KMDati krediti i potraživanja od klijenata

10 58.359 58.168

Ostala imovina 11 728 504

Rezervisanja za vanbilansnu izloženost

32 1.077 756

60.164 59.428


92

Banka uzima u obzir zajednički učinak nekoliko događaja kada ocjenjuje umanjenje te koristi iskustvo u procjeni u slučajevima kada su razmotreni podaci potrebni za procjenu umanjenja ograničeni.

Krajem godine, bruto vrijednost umanjenih zajmova i potraživanja (neprihodujući krediti - NPL) te stope priznatih umanjenja izračunatih shodno MSFI bili su kako slijedi:

2020.’000 KM

2019.‘000 KM

Preduzeća Građani Ukupno Preduzeća Građani Ukupno

Bruto izloženost 13.444 33.609 47.053 27.571 27.152 54.723

Umanjenje vrijednosti (9.820) (24.351) (34.171) (22.146) (22.125) (44.271)

Stopa umanjenja 73,04% 72,45% 72,62% 80,32% 81,49% 80,90%

Zbog značajnih i brzih promjena u ekonomskom okruženju, Banka je odlučila prilagoditi pristup mjerenju ECL-a za kredite izdate svim klijentima.

Banka je za mjerenje ECL-a koristila pouzdane informacije koje su orijentisane ka budućnosti. Najznačajnije pretpostavke orjentisane ka budućnosti koje koreliraju s nivoom ECL-a i dodijeljenim ponderima na dan 31. decembra 2020. godine bile su:

Varijabla Scenario Dodijeljeni ponder 2020. 2021. 2022.

Stopa nezaposlenosti

Osnovni 0% 37,85% 38,19% 37,06%

Blagi 0% 36,72% 36,38% 35,82%

Teški 100% 39,55% 40,90% 39,43%

Stopa rasta BDP-a

Osnovni 0% (5,79%) 5,02% 3,54%

Blagi 0% (3,61%) 6,27% 2,69%

Teški 100% (8,82%) 3,54% 3,93%

Da bi uključila različite makro scenarije, Banka je koristila tri različita scenarija (blagi, osnovni, teški). Ti se scenariji preuzimaju iz prognoze ECB-a u vezi s podacima predviđanja MMF-a.

Općeniti pristup korištenju dva izvora podataka za predviđanje makro varijabli rezultat je činjenice da ECB predviđa samo za cijelu Evropsku uniju bez razlike između zemalja. MMF, nasuprot tome, predviđa makro varijable na nivou zemlje. Kombinacija izvora podataka dovodi do predviđanja pojedinačnih makro varijabli zemlje za tri različita scenarija.

Gornja prognoza temelji na projekcijama ECB-a iz juna 2020. Banka je odlučila koristiti najkonzervativniji scenarij, tj. primijeniti ponder od 100% na teški scenarij stope nezaposlenosti.

93

Promjena pondera dodijeljenog teškom scenariju u odnosu na osnovni scenarij rezultirala bi smanjenjem ECL-a za 4,6 miliona KM. Odgovarajuća promjena prema blagim pretpostavkama rezultirala bi smanjenjem ECL-a za 7,1 milion KM.

Mjere za pomoć kupcimaBanka je provela mjere pomoći predviđene odlukama Agencije za bankarstvo FBiH donesenim tokom 2020. godine kao odgovor na širenje COVID-19. Posljednja odluka donesena je 24. avgusta 2020. na osnovu koje se zajmoprimci koji su negativno pogođeni virusom i ispunjavaju određene uvjete mogu prijaviti za olakšice u obliku moratorija do 6 mjeseci, grejs perioda do 12 mjeseci, konačnog produženja dospijeća (uključujući revolving kredite) do 12 mjeseci, odobravanje dodatnih sredstava ili druga prilagođavanja i modifikacije otplate koje mogu olakšati servisiranje obaveza klijenta i uspostavljanje održivog poslovanja klijenta, pri čemu se prethodno odobrene mjere ne računaju. Fizička lica su se većinom odlučila za moratorije do 3 mjeseca, koji su naknadno produživana u slučaju potrebe. Pravna lica su u većini slučajeva imala odobren grace perioda kao mjeru. Maksimalna izloženost pod COVID-19 mjerama je zabilježena tokom maja i iznosila je 204.313 hiljada KM. Na dan 31. decembar 2020. godine bruto izloženost Banke pod COVID-19 mjerama iznosi 90.987 hiljada KM, od čega po segmentima:

• Fizička lica 14.236 hiljada KM• Mikro 9.066 hiljada KM• SME 67.685 hiljada KM

Banka je zaključila da takve prijave uglavnom dokazuju značajan porast kreditnog rizika kredita, osim ako se ne utvrde vidljivi olakšavajući faktori. Dio ove izloženosti je reklasifikovan u nivo kreditnog rizika 2 (30.317 hiljada KM) i nivo kreditnog rizika 3 (1.214 hiljada KM) i relavantna ispravka vrijednosti je povećana za 873 hiljade KM.

Kao rezultat monitoringa portfolia imajući u vidu uticaj Covid-19 pandemije na poslovanje klijenata, Banka je prebacila jedan broj klijenata u nivo kreditnog rizika 2 zbog specifičnih pokazatelja povećanog kreditnog rizika, prepoznatog kroz retail monitoring program i druge individualne analize SME klijenata.Povećanje kreditnog rizika je također prepoznato kod klijenata u visoko-rizičnim industrijama koji su se prijavilli za drugi krug mjera. (Banka je prebacila izloženost u iznosu od 14.310 hiljada KM u više nivoe kreditnog rizika zbog identifikovanih potencijalnih finansijskih poteškoća poslije isteka mjera i iznos od 10.625 hiljada KM zbog kriterija visoko-rizične industrije.). Dodatno, nakon isteka mjera, određeni broj klijenata je prešao u viši nivo kreditnog rizika, kao rezultat redovnog monitoringa i u skladu sa internim procedurama. Krediti fizičkim licima koji su se prijavili za olakšicu i za koje je došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika, na dan 31. decembra 2020. godine iznosili su 18.458 hiljada KM (prebačeni u nivo kreditnog rizika 2) i 6.084 hiljade KM gdje je Banka prepoznala događaj defaulta i prebacila ih u nivo kreditnog rizika 3. Krediti pravnim licima koja su se prijavila za olakšicu i kod kojih je došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika, na dan 31. decembra 2020. godine iznose 22.152 hiljade KM (prebačeni u nivo


94

kreditnog rizika 2) i 826 hiljada KM gdje je Banka prepoznala događaj defaulta i prebacila ih u nivo kreditnog rizika 3.

Tokom 2020. godine Banka je nudila odgode plaćanja za određene kredite. Banka je zaključila da ove mjere rezultiraju ugovornom modifikacijom odgovarajućih kredita. Uprava je procijenila gubitak modifikacije u 2020. godini koji je nastao zbog izostanka dodatnih kamata koje se obračunavaju zajmoprimcima tokom perioda neplaćanja, kao nematerijalne.

Kada Banka klijentima omogući odgode plaćanja, Banka prestaje da broji dospjele dane tokom odobrenog perioda odgode, ako su klijenti oslobođeni plaćanja. Nakon završetka odobrenog perioda odgode, Banka nastavlja brojanje dana kašnjenja, počevši od broja dana koji su dospjeli neposredno prije odobravanja odgode.

Značajno povećanje kreditnog rizika (SICR)Kako bi utvrdila je li došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika, Banka uspoređuje rizik neplaćanja koji se dogodio tokom vijeka trajanja finansijskog instumenta na kraju izvještajnog perioda sa rizkom neplaćanja na datum početnog priznavanja. Ukoliko se 10% zajmova i potraživanja od klijenata klasifikovanim u nivo kreditnog rizika 1 na 31. decembar 2020. godine mjeri primjenom cjeloživotnih očekivanih kreditnih gubitaka (za nivo kreditnog rizika 2), očekivani gubitak od umanjenja vrijednosti bi bio veći za 5.438 hiljada KM (31. decembra 2019: 5.452 veći za hiljada KM).

b) PoreziBanka priznaje poreznu obavezu u skladu s poreznim propisima Federacije Bosne i Hercegovine. Porezne prijave odobravaju porezna tijela koja su nadležna za provođenje naknadne kontrole poreznih obaveznika.

c) Regulatorni zahtijeviAgencija za Bankarstvo FBiH je ovlaštena da vrši inspekciju poslovanja Banke i zahtijeva izmjene knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, u skladu sa važećom regulativom.

95

6. Gotovina i ekvivalenti gotovine

31. decembar 2020. 31. decembar 2019.’000 KM ’000 KM

Tekući računi kod drugih banaka 85.048 24.936

Žiro račun kod Centralne banke 232.804 197.539

Novac u blagajni 38.799 43.842

356.651 266.334Ispravka vrijednosti (391) (17)

356.260 266.317

Iznos gotovine i ekvivalenata gotovine ujedno predstavlja i novac i ekvivalente novca, za potrebe sastavljanja izvještaja o novčanom toku.

7. Obavezna rezerva kod Centralne banke

Obavezna rezerva predstavlja iznos koji obavezno mora biti deponiran kod Centralne banke BiH („Centralna banka“). Obavezna rezerva obračunava se na temelju odluke Centralne banke od 31.3.2016. godine, a na temelju preuzetih depozita i uzetih zajmova bez obzira na valutu u kojoj su sredstva iskazana.

Period održavanja obavezne rezerve: od 21. decembra 2020. do 31. decembra 2020.

Broj radnih dana u periodu: 9u ‘000 KM

1 Depozitna osnova za obračun obavezne rezerve 1.191.598

2 Stopa izdvajanja za obaveznu rezervu u % 10

3 Prosječna obavezna rezerva 119.160

Prosječna sredstva na računu rezervi kod CBBH 361.252

Iznos više od obavezne rezerve 242.093

Iznos manji od obavezne rezerve -

Centralna banka obračunava naknadu na sredstva na računu rezervi kako slijedi:

• na iznos obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovu prosjeka kamatne stope koju je u istom periodu na tržištu ostvarila Centralna banka na prekonoćne depozite;

• na iznos sredstava iznad obavezne rezerve po stopi koja se utvrđuje na osnovi prosjeka kamatnih stopa koje je u istom razdoblju na tržištu ostvarila Centralna banka na depozite investirane do mjesec dana.


Obavezna rezerva 119.160 121.916

Ispravka vrijednosti (119) (10)

119.041 121.906


96

8. Dati krediti i potraživanja od banaka


Plasmani sa dospijećem do 1 mjesec - 64.542

- 64.542

9. Finansijska imovina po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit


Obveznice FBiH 46.841 20.656

Vlasničke vrijednosnice 470 988

Obveznice Republike Mađarske - 10.171

Trezorski zapisi - 1.100

47.311 32.915

Banka na dan 31. decembra 2020. godine ima sljedeće vlasničke vrijednosne papire:a. Sberbank a.d. Banja Luka (udio od 0,36%).b. Registar vrijednosnih papira (0,687%).

Navedena vlasnička ulaganja ne kotiraju na aktivnom tržištu i vrednuju se po fer vrijednosti na dan 31. decembra 2020. godine u ukupnom iznosu od 470 hiljada KM (na dan 31. decembra 2019. godine vrednovano po trošku iznosila su 988 hiljada KM). Za ova ulaganja ne postoji aktivno tržište.

Banka na dan 31. decembra 2020. godine ima sljedeće dužničke vrijednosne papire:

• Obveznice izdane na temelju stare devizne štednje i ratnih potraživanja Federacije Bosne i Hercegovine nominalne vrijednosti 4.332 hiljada KM. Kamata na kupljene obveznice iznosi 2,5% godišnje, a dospijeća su između 30. juna 2021. i 30. juna 2022. godine.

• Obveznice izdane od strane Federacije Bosne i Hercegovine kupljene u tri emisije i to respektivno: obveznice nominalne vrijednosti 3.850 hiljada KM sa dospijećem 16. oktobra 2026., obveznice nominalne vrijednosti 5.000 hiljada KM sa dospijećem 13. novembra 2024., te obveznice nominalne vrijednosti 5.001 hiljada KM sa dospijećem 04. decembra 2022. godine.

• Obveznice izdane od strane Federacije Bosne i Hercegovine kupljene u 2020. godini: obveznice nominalne vrijednosti 335 hiljada KM sa rokom dospijeća 30. juna 2021. godine, obveznice nominalne vrijednosti 483 hiljade KM sa rokom dospijeća 30. juna 2022. godine, obveznice nominalne vrijednosti od 874 hiljade KM sa rokom dospijeća 30. juna 2023. godine, obveznice nominalne vrijednosti 20.000 hiljada KM sa rokom dospijeća 24. juna 2025. godine, obveznice nominalne vrijednosti 1.000 hiljada KM sa rokom dospijeća 9. septembra 2025. godine, obveznice nominalne vrijednosti 5.001 hiljada KM sa rokom dospijeća 13. maja 2027. godine, i

97

obveznice nominalne vrijednosti 1.000 hiljada KM sa rokom dospijeća 23. septembra 2027. godine. To je ukupno 28.693 hiljade KM kupljenih obveznica u 2020. godini

. Banka koristi sljedeću hijerarhiju za objavu fer vrijednosti finansijskih instrumenata:

a. Nivo 1: kotirajuće (neusklađene) cijene na aktivnim tržištima za identičnu imovinu i obaveze;

b. Nivo 2: ostale tehnike kod kojih su svi podaci koji imaju značajan utjecaj na fer vrijednost vidljivi na tržištu, izravno ili neizravno;

c. Nivo 3: tehnike koje koriste inpute koji nisu temeljeni na vidljivim tržišnim podacima a koji značajno utječu na fer vrijednost

Obveznicama se aktivno trguje te ih je Banka svrstala u Nivo 1 za svrhe vrednovanja po fer vrijednosti.

Kretanje u očekivanim gubicima je prikazano ispod:

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

1. januar 628 295Usvajanje regulatornih zahtjeva 3 -

1. januar 632 -Otpuštanje rezervi (bilješka 28) - (102)

Dodatne rezerve (bilješka 28) 785 435

31. decembar 1.417 628

10. Dati krediti i potraživanja od komitenata

a) Raščlanjivanje po poslovima


Preduzeća

- u KM i valutna klauzula 538.884 547.549

- u stranoj valuti 6.115 8.239

Ukupno preduzeća 544.999 555.788Građani


Ukupno građani 477.099 475.751

Ukupno bruto krediti 1.022.098 1.031.539Rezervacije za umanjenje vrijednosti

(58.359) (58.168)

Ukupno neto krediti 963.739 973.371


98

Procenat rezervacije za umanjenje vrijednosti u odnosu na bruto kredite komitentima

5,71% 5,64%

b) Kretanje u rezervisanjima za umanjenje vrijednosti zajmova i potraživanja

Promjene na rezervacijama za umanjenje vrijednosti po kreditima komitentima, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Stanje 1. januara 58.168 64.809Primjena regulatornih zahtjeva 3.559 -

Stanje 1. januara 61.727 64.809Otpuštanje diskonta („unwinding“) - (804)

Neto rashod u bilansu uspjeha (Bilješka 28) 13.916 14.030

Od toga povećanje rezervisanja 28.272 23.729

Od toga smanjenja rezervisanja (14.356) (9.699)

Otpisana potraživanja (14.919) (19.140)

Smanjenja stanja rezervisanja po kreditima po kojima je Banka preuzela nekretnine

(2.365) (727)

Stanje 31. decembra 58.359 58.168

11. Ostala imovina


Nefinansijska imovina

Imovina stečena po nenaplaćenim kreditima

328 821

Unaprijed plaćeni troškovi 639 345

Sitan inventar 270 204

Ukupno nefinansijska imovina 1.237 1.370Finansijska imovina

Potraživanja po kreditnim karticama

2.019 1.472

Ostala potraživanja 11.943 3.509

Potraživanja od naknada 529 448

Ostala finansijska imovina 502 641

Ukupno funansijska imovina 14.993 6.070Umanjenje vrijednosti (728) (504)

Ukupno finansijska imovina 14.265 5.566Ukupno ostala imovina 15.502 6.936

Značajno povećanje ostalih potraživanja u odnosu na prethodnu godinu odnosi se uglavnom na račune poravnanja u iznosu od 11.130 hiljada KM, koji iz tehničkih razloga, nisu zatvoreni sa odgovarajućim računima u obavezama

99

u iznosu od 9.714 hiljada KM (bilješka 20). Računi poravnanja su zatvoreni u januaru 2021. godine.

U određenim okolnostima, imovina se preuzima nakon ovrhe nad kreditima koji su u kašnjenju. Preuzeta imovina vrednuje se po nižoj od knjigovodstvene vrijednosti i fer vrijednosti umanjene za troškove prodaje i iskazuje se u okviru „Ostale imovine“.

Namjera Banke je prodati preuzetu imovinu u prikladnom komercijalnom trenutku (ta imovina je preuzeta u odnosu na nedospjele kredite). Otkupljena imovina prodaje se u najkraćem mogućem roku, a prihod se koristi za smanjenje preostale zaduženosti.

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Kretanje stečene imovine:

Stanje 1. januara 821 1.450

Uknjižena stečene imovine 80 -

Prodaja stečene imovine (115) (324)

Revalorizacija vrijednosti stečene imovine (458) (305)

Stanje 31. decembra 328 821

Promjene u rezervacijama za umanjenje vrijednosti po obračunatoj kamati i ostaloj aktivi, priznate u bilansu uspjeha, su kako slijedi:

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Stanje 31. decembra 504 531Primjena regulatornih zahtjeva (316) -

Stanje 1. januara 188 531Neto rashod/(prihod) u bilansu uspjeha (Bilješka 28) 549 45

Otpisi (9) (72)

Stanje 31. decembra 728 504


100

12. Ulaganja u nekretnine

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Nabavna vrijednost Stanje na dan 1. januara 129 1.506

Otuđenja - (1.377)

Stanje na dan 31. decembra 129 129

Akumulirana amortizacija i umanjenje vrijednosti

Stanje na dan 1. januara 6 386

Trošak za godinu 3 23

Otuđenje - (403)

Stanje na dan 31. decembra 9 6

Neto knjigovodstvena vrijednostNa dan 1. januara 123 1.120Na dan 31. decembra 120 123

Uprava smatra da fer vrijednost ulaganja u nekretnine, izračunata prema sadašnjim cijenama za slične nekretnine na sličnoj lokaciji i u sličnom stanju kao što je nekretnina Banke klasifikovana u poziciju ulaganja u nekretnine ne odstupa značajno od njihove knjigovodstvene vrijednosti.

101

13. Nekretnine i oprema

Zgrade Računari Uredska

oprema i motorna vozila

Ulaganja u tuđu imovinu

Sredstva u pripremi Ukupno

Trošak nabave ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KMStanje na dan 1. januara 2019. 3.064 8.909 7.990 9.798 775 30.536

Povećanja - - - - 651 651

Transferi - 390 122 113 (625) -

Otuđenja i otpisi - - (830) - (830)

Stanje na dan 31. decembra 2019. 3.064 9.299 7.282 9.911 801 30.357

Stanje na dan 1. januara 2020.

3.064 9.299 7.282 9.911 801 30.357

Povećanja - - - - 2.059 2059

Transferi - 1.896 283 84 (2.263) -

Otuđenja i otpisi (902) - - - - (902)


AmortizacijaStanje na dan 1. januara 2019. 408 7.809 6.281 5.916 - 20.414

Trošak za godinu 69 710 503 563 - 1.845

Otuđenja i otpisi - - (793) - - (793)

Stanje na dan 31. decembra 2019. 477 8.519 5.991 6.479 - 21.466

Stanje na dan 1. januara 2020. 477 8.519 5.991 6.479 - 21.466

Trošak za godinu 59 439 551 516 - 1.565

Otuđenja i otpisi (72) - - - - (72)

Stanje na dan 31. decembra 2020. 464 8.958 6.542 6.995 - 22.959

Neto knjigovodstvena vrijednost

Stanje na dan 1. januar 2019. 2.656 1.100 1.709 3.882 775 10.122

Stanje na dan 31. decembra 2019. 2.587 780 1.291 3.432 801 8.891


Na dan 31. decembar 2020. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a u potpunosti


102

je amortizovana do 31. decembra 2020. godine, iznosi 14.999 hiljada KM. Na dan 31. decembar 2019. vrijednost imovine koja je u upotrebi, a u potpunosti je amortizovana do 31. decembra 2019. godine iznosi 22.650 hiljada KM.

14. Nematerijalna imovina

Softver Sredstva u pripremi Ukupno

’000 KM ’000 KM ’000 KMTrošak nabaveStanje na dan 1. januara 2019. 12.904 840 13.744Povećanja - 1.213 1.213

Transferi 1.377 (1.377) -

Stanje na dan 31. decembra 2019. 14.281 676 14.957

Stanje na dan 1. januara 2020. 14.281 676 14.957Povećanja - 845 846

Transferi 1.354 (1.354) -

Stanje na dan 31. decembra 2020. 15.635 167 15.803

AmortizacijaStanje na dan 1. januara 2019. 10.846 - 10.846Trošak za godinu 1.133 - 1.133

Stanje na dan 31. decembra 2019. 11.979 - 11.979

Stanje na dan 1. januara 2020. 11.979 - 11.979Trošak za godinu 923 - 923

Stanje na dan 31. decembra 2020. 12.902 - 12.902

Neto knjigovodstvena vrijednost Stanje na dan 1. januar 2019. 2.058 840 2.898Stanje na dan 31. decembra 2019. 2.302 676 2.978Stanje na dan 31. decembra 2020. 2.733 167 2.900

15. Imovina sa pravom korištenja

U izvještaju o finansijskom položaju prikazana je zasebna linija za stavku „imovina s pravom korištenja“, koja se sastoji iz sljedećeg:

31.decembar 2020. 31.decembar 2019.’000 KM ’000 KM

Imovina s pravom korištenja (po klasama imovine):Zgrade 5.268 6.831

Bankomati 787 1.205

Vozila 135 381

6.190 8.417

103

Zgrade Bankomati Vozila Ukupno’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januar 2020. 6.831 1.205 381 8.417

Povećanja – novi ugovori o najmu

664 - - 664

Otkazivanje ugovora o najmu

(13) (16) (14) (13)

Ponovno mjerenje 180 - - 180

Amortizacija (2.394) (402) (232) (3.028)

Stanje na dan 31. decembar 2020. 5.268 787 135 6.190

Sljedeći su iznosi priznati u izvještaju o dobiti ili gubitku:

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Trošak amortizacije za imovinu s pravom korištenja (po klasama imovine)

Zgrade 2.394 2.447

Bankomati 402 398

Vozila 232 228

3.028 3.073

16. Tekući računi i depoziti banaka


Tekući računi- u KM 558 466


Oročeni depoziti- u KM - -


18.725 13.589


104

17. Tekući računi i depoziti komitenata

31. decembar 2020. 31. decembar 2019.

’000 KM ’000 KMPreduzeća Depoziti po viđenju - u KM i valutna klauzula 309.335 277.855


Oročeni depoziti



Ukupno preduzeća 705.008 680.371GrađaniDepoziti po viđenju - u KM i valutna klauzula 139.299 121.348


Oročeni depoziti



Ukupno građani 570.279 562.366Ukupno 1.275.287 1.242.737

18. Uzeti krediti i subordinirani dug

31.decembar 2020. 31.decembar 2019.Subordinirani dug Kamatna stopa ’000 KM ’000 KMSberbank Europe AG 3M EURIBOR + marža - 9.779

Ukupno subordinirani dug - 9.779

Otplata subordiniranog duga izvršena je 31. januara 2020. Kretanje novčanog toka iz finansijskih obaveza Banke:

31. decembar 2019. Novčani tok

Kursne razlike

Promjena fer vrijednosti Ostalo 31. decembar

2020.

Dugoročni krediti9.779

(9.779) - - - -

Ukupno 9.779 (9.779) - - - -

105

19. Obaveze po osnovu najma


Obaveze po osnovu najmova od:- Imovine s pravom korištenja 6.405 8.578

6.405 8.578

Ročna analiza:- Unutar 1 godine 2.737 2.922

- Između 1 i 2 godine 1.908 2.364

- Između 2 i 3 godine 1.431 1.918

- Između 3 i 4 godine 226 1.208

- Između 4 i 5 godina 103 131

- Nakon 5 godina - 35

6.405 8.578

Obaveze po osnovu najmova prikazane su kako slijedi:

31.decembar 2020. 31. decembar 2019.’000 KM ’000 KM

Dugoročne obaveze 3.668 5.656

Kratkoročne obaveze 2.737 2.922

6.405 8.578

Banka iznajmljuje poslovne zgrade, bankomate i vozila. Najmovi se pregovaraju na individualnoj osnovi i sadrže širok raspon različitih uslova (uključujući prava na otkazivanje i produženje roka trajanja ugovora o najmu).

Ugovori o najmu ne nameću nikakve specifične ugovorne odredbe, ali unajmljena imovina se ne može koristiti kao instrument obezbjeđenja u svrhu pozajmljivanja finansijskih sredstava.

Budući gotovinski tokovi kojima je Banka kao najmoprimac potencijalno izložena, a koji se ne odražavaju na mjerenje obaveze po osnovu najmova, proizlaze iz opcija produženja i otkazivanja.

Banka ne daje nikakav zagarantovan ostatak vrijednosti.

Rashodi od kamata na obaveze po osnovu najmova za godinu koja je završila 31. decembra 2020. iznosili su 255 hiljada KM (31. decembar 2019.: 287 hiljada KM).


106

20. Obračunata kamata i ostale obaveze


Finansijske obaveze

Obračunata kamata – nedospjela 6.368 5.755

Obaveze prema dobavljačima 2.995 3.846

Nerasporađene uplate po kreditima 3.039 3.668

Obaveze po osnovu kartičnog poslovanja 1.187 1.488

Ostale finansijske obaveze (bilješka 11) 16.136 5.137

Obaveza za porez na dobit za rezerve u kapitalu prenešene u zadržanu dobit

- 2.481

Ukupno obračunata kamata i ostale finansijske obaveze 29.725 22.375

Nefinansijske obaveze

Odgođeni prihodi 1.093 1.092

Ostale nefinansijske obaveze 934 3.788

Ukupno nefinansijske obaveze 2.027 4.880

Ukupno obračunata kamata i ostale obaveze 31.752 27.255

21. Rezervisanja za obaveze i troškove

Rezervacije za godišnje

odmore

Rezervacije za

otpremnine

Rezervacije za

vanbilansne stavke

Rezervacije za sudske

sporoveUkupno

’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM ’000 KM Stanje na dan 31. decembra 2019. 49 494 756 302 1.601

Usvajanje regulatornih zahtjeva

- - 63 36 99

Stanje na dan 1. januara 2020. 49 494 819 338 1.700

Neto rashod/(prihod) u izvještaju o dobiti ili gubitku

50 56 258 107 471

Od toga: povećanje rezervisanja

50 60 804 148 1.062

Od toga: smanjenja rezervisanja

- (4) (546) (41) (591)

Neto promjena priznata kroz ostalu sveobuhvatnu dobit

- (31) - - (31)

Stanje na dan 31. decembra 2020. 99 519 1.077 445 2.140

107

22. Dionički kapital

Odobrene i izdane

Klasa ARedovne

dionice Ukupno

’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1. januara 2020. 76.337 76.337

Stanje na dan 31. decembra 2020. 76.337 76.337

Nominalna vrijednost (KM) 1.000 1.000

Broj dionica 76.337 76.337

Vlasnička struktura Banke na dan 31. decembra 2020. i 31. decembra 2019. izgleda kako slijedi: SBERBANK EUROPE AG 100%.

23. Prihod od kamata

a) Raščlanjivanje po izvorima

Ukupan prihod od kamata po metodi efektivne kamatne stope potiče iz sljedećih izvora:

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Građani 29.362 30.666

Preduzeća 21.324 22.896

Banke i druge finansijske institucije 1.121 1.931

51.807 55.493

Prihod od kamata od banaka i drugih finansijskih institucija uključuje prihode po osnovu kamata na obaveznu rezervu kod Centralne banke.

b) Raščlanjivanje po poslovima

Prihodi od kamata raščlanjuju se po bankarskim poslovima kako slijedi:

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Krediti komitentima 51.157 54.763

Zatezne kamate 337 550

Plasmani i krediti drugim bankama 313 180

51.807 55.493


108

24. Rashod od kamata

a) Raščlanjivanje po primateljima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se po primateljima kako slijedi:

2020. 2019.

’000 KM ’000 KM

Građani 5.977 6.562

Banke i druge finansijske institucije 3.061 4.073

Preduzeća 2.578 2.694

Ostalo 230 299

11.846 13.628

b) Raščlanjivanje po proizvodima

Ukupan rashod od kamata raščlanjuje se kako slijedi:

2020. 2019.

’000 KM ’000 KM

Tekući računi i depoziti građana 5.977 6.562

Tekući računi i depoziti banaka i drugih finansijskih organizacija

3.061 2.829

Tekući računi i depoziti preduzeća i drugih organizacija

2.578 2.694

Uzeti krediti - 1.244

Ostalo 230 299

11.846 13.628

25. Prihod od naknada i provizija

2020. 2019.

‘000 KM ‘000 KM

Naknade po kartičnom poslovanju 4.016 4.420

Naknade po poslovima sa tekućim računima 3.883 3.668

Naknade po poslovima inozemnog platnog prometa 3.122 3.145

109

Naknade po poslovima unutrašnjeg platnog prometa 2.793 2.977

Naknade po poslovima izdavanjima garancija i akreditiva

2.888 2.900

Naknade po poslovima kupoprodaje deviza 952 1.236

Naknade po ostalim poslovima 1.922 1.791

19.576 20.137

Naknade po ostalim poslovima uključuje različite naknade i provizije u vezi sa kreditiranjem, transakcijama s vrijednosnim papirima i drugim naknadama iz poslovanja sa pravnim i fizičkim licima.

26. Troškovi naknada i provizija

2020 2019

‘000 KM ‘000 KM

Kartične operacije 2.773 2.946

Obrada platnih transakcija 984 1.032

Ostali troškovi naknade 120 123

3.877 4.101

27. Ostali prihodi

a) Neto dobici od kupoprodaje valuta, te kursnih razlika po preračunavanju monetarne imovine i obaveza

2020. 2019.

’000 KM ’000 KM

Neto dobici od kupoprodaje valuta (prodaja/kupovina stranih valuta)

2.451 3.483

2.451 3.483


110

b) Ostali prihodi

2020. 2019.

’000 KM ’000 KM

Prihodi od osiguranja 2.677 457

Dobit po osnovu prodaje stečene imovine i ulaganja u nekretnine

870 1.308

Prihod od zakupa 5 99

Ostali prihodi iz poslovanja 1.255 394

4.803 2.258

28. Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija mogu se prikazati kako slijedi:

2020. 2019.

’000 KM ’000 KM

Neto gubici od umanjenja vrijednosti i rezervacija

- za kredite (bilješka 10) 17.046 13.938

za finansijske instrumente po fer vrijednosti kroz ostalu sveobuhvatnu dobit (bilješka 9)

785 333

- za rezervisanja za obaveze (bilješka 20) 364 (523)

- za ostalu imovinu (bilješka 11) 549 45

- za sredstva kod Centralne banke 33 27

18.777 13.820

Prestanak priznavanja fin. imovine po amortizovanom trošku

(2.912) 93

15.865 13.913

111

29. Troškovi zaposlenih

2020. 2019.

‘000 KM ‘000 KM

Neto plate zaposlenih 8.440 8.942

Porezi i doprinosi 6.374 6.671

Topli obrok i prijevoz 941 985

Ostala dugoročna primanja zaposlenih 310 255

Ostalo 158 160

16.223 17.013

Troškovi zaposlenih uključuju 3.093 hiljada KM (2019.: 3.034 hiljada KM) obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje. Doprinosi se računaju kao postotak bruto plate zaposlenih. Na dan 31. decembra 2020. godine Banka je imala 438 zaposlenih (31. decembra 2019: 434 zaposlenih).

Troškovi zaposlenih uključuju 1.253 hiljada KM (2019.: 857 hiljada KM) plaćenih naknada članovima Uprave. U navedene troškove uključeno je 256 hiljada KM obaveznih doprinosa za penziono osiguranje plaćenih Zavodu za penziono osiguranje (2019: 197 hiljada KM).

30. Ostali troškovi

2020. 2019.‘000 KM ‘000 KM

Troškovi osiguranja depozita 2.703 2.621

Gubitak iz poslovanja s novcem 2.673 -

Administrativni troškovi 2.539 2.608

Troškovi održavanja 2.497 2.001

Troškovi usluga 2.262 2.660

Servisne usluge 1.233 1.091

Troškovi marketinga 813 1.013

Najamnina 742 741

Troškovi komunikacija 681 627

Premije osiguranja 596 205


112

Sudske i administativne takse 190 175

Ostali porezi 158 67

Naknade za povremene poslove 32 68

Donacije 32 10

Negativna razlika na rashodovanim stalnim sredstvima

- 88

Ostali troškovi 814 1.201

17.965 15.176

Ostali troškovi se uglavnom odnose na pojedine IT troškove, takse, jednokratne troškova i redovne troškove filijala.

31. Trošak poreza na dobit

Porez na dobit priznat u bilansu uspjeha sadrži tekući porez i odgođeni porez. Trenutna stopa poreza na dobiti iznosi 10% (2019:10%).

a) Troškovi poreza na dobit priznat u bilansu uspjeha

2020. 2019.

’000 KM ’000 KM

Tekući porez 1.698 1.337

Odgođeni porez /(1.112) (104)

Ukupno trošak poreza na dobit 586 1.233

b) Dobit prije poreza

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Dobit prije poreza 7.343 11.501

Porez obračunat po stopi od 10% 734 1.150

Kapitalni gubici (260) (14)

Porezno nepriznati troškovi i prihodi 1.158 (75)

Porezno nepriznata rezervisanja i otpisi 150 126

Porezno priznati prihodi (19) -

Poreske olakšice (65) -

113

Trošak poreza na dobit 1.698 1.337

Prosječna efektivna stopa poreza na dobit 22,85% 11,63%

c) Odgođeni porez

Odgođena porezna sredstva uključuju privremene razlike koje se mogu pripisati:

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1 januara - -

Povećanje/(smanjenje) odgođene porezne imovine – Umanjenje nivoa kreditnog rizika 1 i 2

1.049 -

Stanje na dan 31 decembra 1.049 -

Odgođene porezne obaveze uključuju privremene razlike koje se mogu pripisati:

2020. 2019.’000 KM ’000 KM

Stanje na dan 1 januara 63 167

Povećanje/(smanjenje) odgođene porezne imovine – amortizacija

(63) (104)

Stanje na dan 31 decembra - 63

32. Potencijalne i preuzete obaveze

Ukupni iznos garancija. akreditiva i neiskorištenih okvirnih zajmova na kraju godine bio je:

31 decembar 2020. 31. decembar 2019.’000 KM ’000 KM

Plative garancije

- u KM 21.952 16.143


Činidbene garancije

- u KM 53.366 57.369


Akreditivi


114

- u stranoj valuti 2.062 453

Neiskorišteni okvirni krediti

- odobreni neiskorišteni 80.502 80.768

- okvirne kreditne obaveze 212.941 202.851

Ukupno 427.228 409.633

Vanbilansna izloženost podijeljena po nivoima kreditnog rizika je prikazana u tabeli ispod:

GarancijeOdobrene

neiskorištene obaveze

Akreditivi UkupnoOčekivani

kreditni gubici

Neto


130.551 77.570 2.062 210.183 (928) 209.255


1.125 2.830 - 3.954 (118) 3.836


48 102 - 150 (31) 120

Ukupno 131.723 80.502 2.062 212.225 (1.077) 213.211

115

33. Transakcije sa povezanim licima

Banka smatra da su joj izravno povezane osobe njezini ključni dioničari i njihove podružnice; pridružena pravna lica; članovi Nadzornog odbora i članovi Uprave (zajedno „ključno rukovodstvo“); članovi porodica ključnog rukovodstva te pravne osobe koje su pod kontrolom ili značajnim uticajem ključnog rukovodstva i članova njihovih užih porodica.

Transakcije sa povezanim osobama predstavljaju dio redovonog poslovanja Banke.

Pregled transakcija sa povezanim osobama na dan 31. decembra 2020. godine i za godinu koja je tada završila dat je kako slijedi:

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi

‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM

31. decembar 2020.

1. Krajnje matično društvo

Sberbank – Rusija 1.795 - 1 176

2. Matično društvo

Sberbank Europe AG 3.112 76 206 991

3. Entitet pod zajedničkom kontrolom

Sberbank a.d. Banja Luka 1.685 1.192 - -

4. Ostale članice Sberbank grupe 5.675 28 22 344

Ukupno Sberbank grupa 12.267 1.296 229 1.511

Uprava i ostalo ključno rukovodstvo

1.922 1.415 - -

Ukupno povezane osobe 14.189 2.711 229 1.511

Okvirni ugovor sa Sberbank Rusija je potpisan 20. decembra 2012. godine, i zanovljen 10.02.2014. godine, a maksimalni iznos mogućeg plasiranja sredstava u banci od strane Sberbank Rusija je 140 miliona EUR.

Tokom 2020. godine Banka je otplatila 9.779 hiljada KM subordiniranoig duga prema Sberbank Europe AG (bilješka 18).


116

Naknade članovima Uprave objavljene su u Bilješci 29.

Potraživanja Obaveze Prihodi Rashodi‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM ‘000 KM

31. decembar 2019.

1. Krajnje matično društvo

Sberbank – Rusija 1.439 36 10 1.064

2. Matično društvo

Sberbank Europe AG 4.271 9.912 168 2.156

3. Entitet pod zajedničkom kontrolom

Sberbank a.d. Banja Luka 1.308 1.513 - -

4. Ostale članice Sberbank grupe 7.732 64 212 117

Ukupno Sberbank grupa 14.750 11.525 390 3.337

Uprava i ostalo ključno rukovodstvo 1.725 804 - -

Ukupno povezane osobe 16.475 12.329 390 3.337

Tokom 2019. godine Banka je otplatila 14.669 hiljada KM subordiniranog duga prema Sberbank Europe AG.

34. Događaji nakon datuma izvještajnog perioda

Nakon 31. decembra 2020. do datuma finansijskih izvještaja, nije bilo značajnih naknadnih događaja koji bi imali značajan utjecaj na finansijske izvještaje za 2020. godinu ili koji bi zahtijevali objavljivanje u bilješkama uz finansijske izvještaje.

U ime i za Sberbank BH d.d.:

Jasmin Spahić Jasmina Dobrača Enver Lemeš

Predsjednik Uprave Član Uprave Član Uprave


118

Uprava Nadzorni odbor Odbor za reviziju

Jasmin Spahić,

predsjednik Uprave

Jasmina Dobrača,

član Uprave

Enver Lemeš,član Uprave

Arndt Nikolai Röchling, predsjednik Nadzornog odbora

Elena Viklova, zamjenik predsjednika

Wolfgang Errath, član

Rainer Schamberger, član

Cosette Kuhs, član

Ermin Nuhić, nezavisni član

Elvir Čizmić, nezavisni član

Bela Czigony, predsjednik

Jovo Vilendečić, zamjenik

Petar Grujić, član

Polina Danilova, član

Alida Selimović, nezavisni član

Organi upravljanja u 2020.

119

Mreža poslovnicaStanje na dan 31.12.2020.

Tuzla Poslovnica Tuzla 1 Maršala Tita 2a-2b 75000 Tuzla 035/300-900

Poslovnica Tuzla 2 Univerzitetska b.b. 75000 Tuzla 035/310-380

Živinice Poslovnica Živinice Alije Izetbegovića 4 75270 Živinice 035/740-990

Banovići Poslovnica Banovići Alije Izetbegovića 31 75290 Banovići 035/871-415

Gradačac Poslovnica Gradačac Huseina Kapetana Gradaščevića b.b. 76250 Gradačac 035/822-780

Lukavac Poslovnica Lukavac Mehmedalije Maka Dizdara b.b. 75300 Lukavac 035/550-680

Gračanica Poslovnica Gračanica Ul. Hajdarovac b.b. 75320 Gračanica 035/708-741

Orašje Poslovnica Orašje XIV ulica 97 76270 Orašje 031/719-442

Brčko Poslovnica Brčko Bulevar mira 3 76100 Brčko 049/235-853

Zenica Poslovnica Zenica Trg Alije Izetbegovića 69 72000 Zenica 032/448-162

SjedišteFra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-700

Poslovne jediniceSarajevo Poslovnica Marijin Dvor Fra Anđela Zvizdovića 1 71000 Sarajevo 033/954-732

Poslovnica Stari Grad Štrosmajerova 3 71000 Sarajevo 033/250-000

Poslovnica Centar Danijela Ozme 18 71000 Sarajevo 033/564-672

Poslovnica OtokaBulevar Meše Selimovića bb71 000 Sarajevo033 294 952

Poslovnica Ilidža Butmirska cesta 14 71210 Ilidža 033/776-250

Poslovnica Alipašino Polje Trg solidarnosti 2a 71000 Sarajevo 033/775-280

Poslovnica Novo Sarajevo Kolodvorska 11 71000 Sarajevo 033/954-917

Poslovnica Grbavica Hasana Brkića b.b. 71000 Sarajevo 033/722-730

Poslovnica Dobrinja Dobrinjske bolnice br. 9 71000 Sarajevo 033/294-941

Mostar Poslovnica Mostar 1Kardinala Alojzija Stepinca bb88000 Mostar036/334-014

Poslovnica Mostar 2 Fejićeva b.b. 88000 Mostar 036/501-672

Poslovnica Mostar 3 Petra Krešimira IV b.b. 88000 Mostar 036/333-227

Široki Brijeg Poslovnica Široki Brijeg Trg Ante Starčevića 6 88220 Široki Brijeg 039/700-137

Visoko Poslovnica Visoko Hazima Dedića 1 71300 Visoko 032/730-370

Tešanj Poslovnica Tešanj Maršala Tita b.b. 74260 Tešanj 032/665-170

Poslovnica Kraševo TC VF Komerc 74260 Tešanj 032/699-671

Kakanj Poslovnica Kakanj Alije Izetbegovića 157 72240 Kakanj 032/552-760

Vitez Poslovnica Vitez PC 96 72250 Vitez 030/547-174

Bihać Poslovnica Bihać V korpusa 3 77000 Bihać 037/329-100

Cazin Poslovnica Cazin Lojićka b.b., 77220 Cazin 037/539-246

Sanski Most Poslovnica Sanski Most Muse Ćazima Ćatića b.b. 79260 Sanski Most 037/688-506

Travnik Poslovnica Bosanska broj 70., Travnik 030 540 721


120

Sberbank Europe AG

AustrijaSberbank Europe AG Schwarzenbergplatz 3, 1010 Vienna T +43 (0) 1227320 [email protected] www.sberbank.at

Češka Sberbank CZ, a.s. U Trezorky 921/2 158 00 Praha 5 T +42 (0)800 133 444 F +42 (0)221 969 951 [email protected] www.sberbankcz.cz

HrvatskaSberbank d.d. Varšavska 9, 10000 Zagreb T +385 (0)1 4801 300 F +385 (0)1 4801 365 [email protected] www.sberbank.hr

MađarskaSberbank Magyarorszag Zrt. Rákóczi út 7, 1088 Budapest T +36 (0)1 328 66 66 F +36 (0)1 328 66 60 [email protected] www.sberbank.hu

NjemačkaSberbank Direct P.O. Box 620 45956 Gladbeck T: +496 966 777 54 777 F: +496 966 777 45 799 [email protected]. www.sberbankdirect.de

SlovenijaSberbank banka d.d. Dunajska 128a, 1000 Ljubljana T +386 (0)1 53 07 400 F +386 (0)1 53 07 555 [email protected] www.sberbank.si

Srbija Sberbank Srbija a.d. Beograd Bulevar Mihaila Pupina 165g, 11070 Beograd T +381 (0)11 225 74 98 F +381 (0)11 201 32 70 [email protected] www.sberbank.rs

Bosna i HercegovinaSberbank BH d.d. Sarajevo Fra Anđela Zvizdovića 1, 71000 Sarajevo T +387 (0)33 954 700 F +387 (0)33 26 38 32 [email protected] www.sberbank.ba

Sberbank a.d. Banja Luka Jevrejska 71, 78 000 Banja Luka T +387 (0)51 241 100 F +387 (0)51 213 391 [email protected] www.sberbankbl.ba

121


122

Organizaciona struktura u 2020.

SKUPŠTINA DIONIČARA

ODBOR ZA NAKNADE ODBOR ZA REVIZIJU

ODBOR

SEKTOR

ODJEL

GRUPA

REGIJA / POSLOVNICA / REGIONALNI CENTAR

ODBOR ZA IMENOVANJA

ODBOR ZA RIZIKE

OJ 2100Korporativno

bankarstvo

OJ 2110Regionalni centar Sarajevo - Srednja

preduzeća

OJ 6110Platni sistemi i dokumentarni

poslovi

OJ 3110Podrška prodaju

OJ 4110Integrirano

upravljanje rizicima

OJ 4120Metodologije kreditnog

rizika i rezerve

OJ 4130Portfolio analiza i

izvještavanje

OJ 4140Monitoring kreditnog

rizika

OJ 4150Operativni rizik

OJ 4160Tržišni i rizik likvidnosti

OJ 4300Restrukturiranje i

naplata

OJ 4320Naplata (Maloprodaja)

OJ 4330Pravna naplata i Naplata u Korporativnom bankarstvu

OJ 4400Procjena kreditnih rizika

OJ 5120Planiranje i analiza

OJ 5110Računovodstvo

OJ 3310Kontakt centar

OJ 3320Zastupanje u

osiguranju

OJ 3120Glavni trezor

Regija / Poslovnica

OJ 1100Ured Uprave

OJ 1500Upravljanje ljudskim

resursima

OJ 3200Upravljanje i razvoj

proizvoda

OJ 3300Partnerstva i kanali

prodaje

OJ 3400Marketing i

komunikacije

OJ 3100Maloprodaja

OJ 4100Upravljanje rizicima

OJ 5100Finansije

OJ 5200Upravljanje aktivom

i pasivom

OJ 5300Strateško planiranje i analiza

OJ1200Interna revizija

OJ 1300Sekretar

OJ 1700Pravni poslovi

OJ 1600Sprječavanje pranja

novca i praćenje usklađenosti

OJ 6130Kreditna

adninistracija

OJ 6140Globalna tržišta /

pozadinska obrada

OJ 6150Administriranje računa

OJ 1810Organizacija, upravljanje projektima i procesima

OJ 1820Operativna podrška

i nabavka

OJ 1830Sigurnost

OJ 1800Podrška bankarskom

poslovanju

OJ 6131Plasmani stanovništva

OJ 6131Plasmani pravnih lica

OJ 6120Kartične operacije

OJ2120Regionalni centar

Tuzla - Srednja preduzeća

OJ 2130Regionalni centar Mostar - Srednja

preduzeća

OJ 2161Skrbništvo i poslovi

depozitara

OJ 2150Razvoj proizvoda

OJ 2160Globalna tržišta

OJ2140Regionalni centar Sarajevo - Velika

preduzeća

OJ 6100Operacije

ČLAN UPRAVEKORPORATIVNO BANKARSTVO,

OPERACIJE i IT, OJ 3060

NADZORNI ODBOR

UPRAVA

PREDSJEDNIK UPRAVE OJ 1020

ČLAN UPRAVEUPRAVLJANJE RIZICIMA I FINANSIJAMA

OJ 4050

OJ 1400Informacione tehnologije

123

SKUPŠTINA DIONIČARA

ODBOR ZA NAKNADE ODBOR ZA REVIZIJU

ODBOR

SEKTOR

ODJEL

GRUPA

REGIJA / POSLOVNICA / REGIONALNI CENTAR

ODBOR ZA IMENOVANJA

ODBOR ZA RIZIKE

OJ 2100Korporativno

bankarstvo

OJ 2110Regionalni centar Sarajevo - Srednja

preduzeća

OJ 6110Platni sistemi i dokumentarni

poslovi

OJ 3110Podrška prodaju

OJ 4110Integrirano

upravljanje rizicima

OJ 4120Metodologije kreditnog

rizika i rezerve

OJ 4130Portfolio analiza i

izvještavanje

OJ 4140Monitoring kreditnog

rizika

OJ 4150Operativni rizik

OJ 4160Tržišni i rizik likvidnosti

OJ 4300Restrukturiranje i

naplata

OJ 4320Naplata (Maloprodaja)

OJ 4330Pravna naplata i Naplata u Korporativnom bankarstvu

OJ 4400Procjena kreditnih rizika

OJ 5120Planiranje i analiza

OJ 5110Računovodstvo

OJ 3310Kontakt centar

OJ 3320Zastupanje u

osiguranju

OJ 3120Glavni trezor

Regija / Poslovnica

OJ 1100Ured Uprave

OJ 1500Upravljanje ljudskim

resursima

OJ 3200Upravljanje i razvoj

proizvoda

OJ 3300Partnerstva i kanali

prodaje

OJ 3400Marketing i

komunikacije

OJ 3100Maloprodaja

OJ 4100Upravljanje rizicima

OJ 5100Finansije

OJ 5200Upravljanje aktivom

i pasivom

OJ 5300Strateško planiranje i analiza

OJ1200Interna revizija

OJ 1300Sekretar

OJ 1700Pravni poslovi

OJ 1600Sprječavanje pranja

novca i praćenje usklađenosti

OJ 6130Kreditna

adninistracija

OJ 6140Globalna tržišta /

pozadinska obrada

OJ 6150Administriranje računa

OJ 1810Organizacija, upravljanje projektima i procesima

OJ 1820Operativna podrška

i nabavka

OJ 1830Sigurnost

OJ 1800Podrška bankarskom

poslovanju

OJ 6131Plasmani stanovništva

OJ 6131Plasmani pravnih lica

OJ 6120Kartične operacije

OJ2120Regionalni centar

Tuzla - Srednja preduzeća

OJ 2130Regionalni centar Mostar - Srednja

preduzeća

OJ 2161Skrbništvo i poslovi

depozitara

OJ 2150Razvoj proizvoda

OJ 2160Globalna tržišta

OJ2140Regionalni centar Sarajevo - Velika

preduzeća

OJ 6100Operacije

ČLAN UPRAVEKORPORATIVNO BANKARSTVO,

OPERACIJE i IT, OJ 3060

NADZORNI ODBOR

UPRAVA

PREDSJEDNIK UPRAVE OJ 1020

ČLAN UPRAVEUPRAVLJANJE RIZICIMA I FINANSIJAMA

OJ 4050

OJ 1400Informacione tehnologije

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2020Sberbank BH d.d.

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2020Sberbank BH d.d.

Documents

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2020 - Sberbank