-
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ ZELENOG
TELEFONA 2010.
-
2
1.Uvod
Zeleni telefon je servis Udruge Zelena Istra nami-jenjen
građanima s ciljem podupiranja efi kasnog rješavanja problema u
okolišu. Servis je započeo s radom još 1997. godine sa svrhom
jačanja uloge javnosti, tj. građana, kako bi upravo oni bili
kataliza-tori promjena u lokalnoj zajednici. Već 14 godina
podržavamo građane direktnim uključivanjem u konkretne slučajeve,
informiramo ih o zakonskim propisima, širimo znanje temeljeno na
iskustvu, spajamo građane s kompetentnim tije-lima javne uprave
(lokalne vlasti, institucije, inspe-kcije). Potičemo različite
lokalne građanske inici-jative, aktivizam i sudjelovanje javnosti u
donošenju odluka na lokalnoj razini.Tri su uloge Zelenog telefona
savjetodavac (pružanje informacija), posrednik/facilitator (pomoć u
rješavanju slučaja) i izravni sudionik u rješavanju slučaja.
U 2010. godini primili smo ukupno 271 poziv građana na Zeleni
telefon. To je u prosjeku 22 poziva mjesečno. I ove godine
najzastupljenije kategorije su bile: otpad, razno i zelenilo.Svi
slučajevi su kategorizirani i arhivirani, i na temelju toga
posjedujemo relevantnu bazu podataka o stanju u okolišu. Ujedno je
to i odličan indikator problema koji su građanima prioritetni, a
podaci mogu poslužiti i za istraživanja stanja u okolišu. Npr.
tvrtci koja je izradila izvještaj o kvaliteti zraka u Istar-skoj
županiji pružili smo informacije o slučajevima Zelenog telefona pod
kategorijom zraka.Iz mnogo slučajeva razvile su se akcije, kampanje
i inicijative građana.Rad Zelenog telefona su u 2010. godini fi
nancirali Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog
društva, koja nam je odobrila institucionalnu pot-poru za ovaj
program, i jedinice lokalne uprave i samouprave u Istarskoj
županiji (Medulin, Rovinj, Ližnjan, Marčana).
SADRŽAJ1. Uvod2. Broj poziva u 2010. godini3. Rješavanje
slučajeva4. Podrška građanskim inicijativama5. Suradnja s medijima
i obavještavanje javnosti6. Suradnja s drugim udrugama-Mreža ZT7.
Edukacija 8. Zaključak
23466777
-
3
2. Broj poziva poziva u 2010. godini
Sistematiziranjem i analizom prikupljenih podataka nastavili smo
graditi bazu podataka koja je relevan-tan pokazatelj stanja okoliša
u našoj županiji. Sve zaprimljene slučajeve smo rasporedili u
kategorije (buka, gradnja, otpad, razno, zelenilo, rudarenje, tlo)
te ih digitalno obradili. Tako da u svakom trenutku imamo brz
pristup i digitalnoj, ali i pismenoj arhivi slučajeva.
poziva. Ovu godinu obilježili su slučajevi u ko-jima je započeta
sječa i zatim gradnja u pozna-tim gradskim šumicama kao što su
Lungomare i šumica na Vidikovcu. Naime, prema General-nom
urbanističkom planu ti dijelovi su prenami-jenjeni u građevinska
područja iako su se u oba slučaja građani oštro bunili, prikupljali
potpise i reagirali u medijima no, njihove molbe nisu uvažene te je
gradnja započeta, a djelovi šuma zauvijek izgubljeni.
Zeleni telefon - broj prijava po kategorijama i mjesecima u
2010.
U 2010. godini primili smo ukupno 271 poziv građana, od toga su
najzastupljenije kategorije bile otpad, razno i zelenilo. Na otpad
se odnosilo 31,7% poziva, na kategoriju razno 23,9% poziva, a na
kategoriju zelenilo 16,97% poziva. U 2009. godini na kategoriju
otpada se odnosilo čak 46,69% poziva, no razlozi tako velikog
post-otka bile su tek pokrenute kampanje o selek-tivnom odvajanju
otpada u Puli i Medulinu. U 2010. godini taj se postotak ponovno
smanjio no, i dalje je to problem koji građani najčešće
prijavljuju. Ove godine građani su nam često prijavljivali
građevinske tvrtke koje bespravno odlažu građevinski otpad na
privatno zemljište. Takvih divljih odlagališta građevinskog ot-pada
ima puno i moguće je da neke privatne osobe zarađuju tako što
dopuštaju odlaganje građevinskog otpada na svojoj parceli.Na
kategoriju razno odnosilo se 23,9% poziva, a na trećem mjestu ja
kategorija zelenilo sa 16,97%
Na kategoriju zrak se odnosilo 7,3% poziva. Iz-dvojili bi
slučajeve zagađenja zraka paljenjem plastike i kablova. Najveći
broj pritužbi odnosio se na područje pored Kaštijuna gdje pojedinci
zbog preprodaje bakrenih žica koje ostaju nakon topljenja plastike
onečišćuju zrak. Savjetovali smo građane da u tim slučajevima
pozovu vatro-gasce ili policiju budući da počinitelje treba
uh-vatiti na djelu. U kategoriji zračenja primili smo 4,7% poziva
građana. U sklopu javne rasprave o prijedlogu ciljanih Izmjena i
dopuna Prostornog plana Is-tarske županije, koje se odnose
isključivo na postavljanje samostojećih antenskih stupova (mobilni
telefoni) i usklađivanje sa Zakonom o zaštiti prirode, napisali smo
primjedbe koje su prihvaćene i od sada se antenski stupovi neće
moći stavljati na manjoj udaljenosti od 500 m od ruba građevinskog
područja- to je veliki us-pjeh Zelenog telefona budući da smo u
posljed-
-
4
nje dvije godine poslali oko 40 dopisa i prijava vezanih uz tu
tematiku te da su brojni pozivi građana na Zeleni telefon bili
upravo u kategoriji zračenja.Na kategoriju šume odnosilo se 3,3%
poziva, a na kategoriju vode 2,9% poziva. Ovu kat-egoriju
obilježili su pozivi koji su se odnosili na onečišćenje mora
plastčnim otpadom i na onečišćenja mora ispuštanjem fekalija, naft
e i drugog otpada s brodica i jahti ili kao što je bio slučaj u
općini Medulin onečišćenje mora ispuštanjem kanalizacije u more
gdje smo angažirali i Zavod za javno zdravstvo Istar-ske županije
koji je uzorkovao more i utvrdio onečišćenje na tri lokacije.
2.2. Ukupan broj poziva u gradu Puli u 2010. godini
Najviše poziva nam svake, pa i ove godine dol-azi iz grada Pule.
Ove godine od ukupno 271 poziva čak 141 poziv se odnosio na grad
Pulu što je 47,9% poziva. U 2009. godini je taj posto-tak bio malo
viši i iznosio je čak 58,4% poziva. Možemo zaključiti da se u 2010.
godini povećao broj poziva iz drugih gradova i općina u Istri na
koje se odnosilo čak 130 poziva ili 52,1% poziva.Na području Pule
najzastupljenije kategorije u 2010. godini bile su otpad, razno i
zelenilo. Na kategoriju otpada odnosilo se 50 poziva ili 35,5%. Na
kategoriju razno odnosilo se 35 poziva ili 24,8% poziva, a na
kategoriju zele-nih površina odnosilo se 30 poziva ili 21,3%.
Možemo zaključiti da je u kategoriji otpada bilo manje poziva nego
u 2009. godini dok se broj poziva u kategorijama razno i zelenilo
znatno
povećao. Iako najviše poziva dolazi iz Pule, Grad Pula je od
2009. godine odlučio ukinuti sufi nan-ciranje ovog korisnog i
besplatnog servisa.
3. Rješavanje slučajeva
Doprinijeli smo bržem i efi kasnijem rješavanju problema vezanih
uz zaštitu okoliša u našoj za-jednici. Pomogli smo građanima da
ostvare svoje pravo na pristup informacijama i potaknuli lo-kalne
vlasti da češće i bolje surađuju s građanima i nevladinim
organizacijama. Svakodnevno smo građanima pružali informacije,
savjetovali ih i rješavali probleme odlaskom na mjesto događaja,
kontaktiranjem nadležnih službi ili obavještavanjem medija.
3.1. Zahtjevi za informacijama i su-radnja s nadležnim
institucijama
Građane informiramo o njihovom pravu na pristup informacijama
budući da je dostupnost informacija u posjedu javne vlasti jedno od
temeljnih načela de-mokratske vlasti. Pristup informacijama dužna
su omogućiti sva državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima i druge
osobe na koje su prenesene javne ovlasti.U 2010. godini primijetili
smo da se povećala kore-spondencija putem maila, a smanjila
koresponden-cija putem službenih dopisa. Taj način komunikacije
pokazao se učinkovitijim i bržim.Često pomažemo građanima u
sastavljanju dopisa ili umjesto njih tražimo informaciju. Dopisi
koje šaljemo najčešće se odnose na prijavu nekog slučaja, a
nadležne institucije nam zatim šalju informaciju da li je slučaj
riješen i što su poduzeli.Po prvi puta smo uspostavili suradnju s
kriminalističkim odjelom MUP-a u vezi slučajeva sa Zelenog
telefona. Tako smo u vezi devastacije jame Vall del Arno na teren
izašli s predstavnicima kriminalističke jedinice MUP-a te s
inspektoricom zaštite prirode Ivankom Jelinić su napisali zapisnik
sa terena i fotodokumentirali stanje. Inspektori su obavili i
razgovore sa svim sudionicima i kaznili od-govorne za nastalu
situaciju.Ta suradnja se nastavila i u vezi drugih slučajeva ZT kao
što je nezakonit izlov prstaca što nam građani često prijavljuju pa
smo u suradnji s MUP-om, Turističkom zajednicom i Carinskom upravom
održali konferenciju za novinare u Turističkoj za-jednici grada
Pule povodom akcije senzibiliziranja javnosti o štetnosti izlova
prstaca.
Broj poziva prema kategorijama
-
5
3.2. Slučajevi Zelenog telefona
Plastični otpad na pulskom kupalištu
U mjesecu lipnju su ogromne količine plastičnog otpada
preplavile kupalište Stoja u Puli. Slučaj smo odmah prijavili
Centru za obavješćivanje 112. Nije poznat uzrok ovog nesvakidašnjeg
prizora, moguće je da je otpad doplutao zbog obilnih kiša i morskih
struja. U moru su se mogli primijetiti ostaci plastične ambalaže,
prazne boce deterdženata, čepovi, vrećice i drugi otpad. Gomile
plastike prekrile su cijelo kupalište! Na teren je izašlo i gradsko
komunalno poduzeće Herculanea, koje je uspjelo iz mora izva-diti
pun kamion otpada. Građani i ribari potvrdili su nam da su se i na
otvorenom moru mogle vidjeti slične mrlje plastičnog otpada koji
pluta, strujama nošene prema obali.
Apartmanizacija u šumi Lungomare
Jedan od slučajeva koji je podigao veliku buku građana, a i
medija bilo je rušenje devet zdravih borova u šumici Lungomare u
Puli, na raskrižju Tomasseove ulice i Ulice Valsaline. Zaprimivši
njihove brojne pozive, odmah smo zatražili in-formaciju od Odsjeka
za zaštitu okoliša Upravnog odjela za prostorno urđenje i dobili
odgovor da će na početku šetališta Lungomare niknuti višestambena
zgrada. Investitor je dobio dozvolu za sječu te se obavezao
posaditi nova stabla u iznosu od 37 tisuća kuna. Radi se o nastavku
bet-onizacije najomiljenijeg pulskog šetališta. Taj svoj plan ova
je gradska uprava legalizirala GUP-om 2008. godine; tada je, naime,
u plan ucrtana grad-nja više višestambenih građevina na tom dijelu
šume. I to unatoč činjenici da se više od 4.500,00 građana Pule
izjasnilo peticijom protiv gradnje u šumi Lungomare. Na ovaj način
gradska uprava omogućava betonizaciju onog jedinog zbog čega
trenutno vrijedi živjeti u ovom gradu-očuvane i zelene dijelove
gradskog priobalja.
Građevinske tvrtke ilegalno odlažu otpad na privatnoj parceli u
Šišanu
Primili smo dojavu građana koji su slijedili kamion koji je
iskrcao velike količine građevinskog otpada na jednu privatnu
parcelu u Šišanu. Na parceli se otprije nalazi veliko odlagalište
građevinskog otpada i evidentno je da ga građevinske tvrtke
uobičajeno koriste. Prijavu i broj registarskih tablica
proslijedili smo komunalnom redarstvu općine Ližnjan. Izlas-kom na
teren utvrdili su da se zaista radi o nelegal-nom odlaganju raznih
vrsta materijala od iskopa i građevinskog materijala i to u većim
količinama. Nakon toga su pratili situaciju i zabilježili više od 7
kamiona raznih građevinskih tvrtki iz Zagreba,
Šišana i Medulina! Prijavu su i fotografi je proslijedili su
Inspekciji zaštite okoliša koja bi trebala poduzeti sve potrebne
mjere kako bi kaznila počinitelje i spriječila daljnju devastaciju
okoliša. Prema članku 35. Zakona o otpadu zabranjuje se
ostavljanje, is-tovar, i/ili odlaganje otpada na mjestima koja za
to nisu određena u skladu s ovim Zakonom, a kazne za nepoštivanje
ove odredbe Zakona su od 300.000 do 700.000 kn (čl.84, stavak
7)
Građani prijavili onečišćenje mora u kampu Medulin
24. kolovoza građani su prijavili onečišćenje mora na lokaciji
malog poluotoka kampa Medulin.Zbog neugodnog mirisa i peckanja kože
građani su pretpostavili da se radi o izlijevanju fekalija.
Kontaktira-li smo Zavod za javno zdravstvo Istarske županije koje
je uz pomoć prijaviteljice pronašlo točnu lokaciju te su uzorkovali
more. Dostavili su nam rezultate uzoraka na lokaciji te su o dojavi
o onečišćenju, stanju i rezultatima obavijestili Inspekciju zaštite
okoliša, MZOPU Odjel za Jadran i Odjel za održivi razvoj, Odsjek za
zaštitu okoliša. U medijima su također obavijestili javnost da je u
periodu od 24.08. do 2. rujna more na toj i još dvije lokacije bilo
nezadovoljavajuće kvalitete.
-
6
I ovoga puta je Zavod za javno zdravstvo promptno reagirao na
prijavu Zelenog telefona te se ponovno suradnja građana, civilnog
sektora i institucija poka-zala uspješnom!
4. Podrška građanskim inicijativama
Servis Zelenog telefona učinkovito detektira stvarne prioritete
građana u zaštiti okoliša. Često slučajevi prerastaju u građanske
inicijative jer us-pijevamo okupiti različite ljude koje veže
sličan ili isti problem u okolišu. Upravo je podrška građanskim
inicijativama jedna od najznačajnijih uloga udruge Zelena
Istra.
U 2010. godini podržali smo jednu novu inici-jativu građana koja
se protivi novom prijedlogu grada na UPU lučice Delfi n. Građani su
nam se obratili kako bi im pružili podršku u nastojanju da dokažu
štetnost predloženog UPU-a Lučica Del-fi n. Grupa građana i Zelena
Istra, 30. lipnja 2010. organizirali su tiskovnu konferenciju iznad
Lučice Delfi n uz cestu Prekomorskih brigada (zaobilazni-cu). U
performansu nazvanom «Za šaku dolara», aludiraju na činjenicu da
gradonačelnik za šaku dolara želi rasprodati visokovrijedno
područje uz more. Na temelju Inicijative građana, 23. rujna 2010.
je održan prvi zbor građana Mjesnog odbora Nova Veruda kojem je
prisustvovalo oko 180-200 građana od čega 132 s pravom glasa. Na
zboru su bili prisutni i pulski gradonačelnik, dogradonačelnik i
dogradonačelnica, tri pročelnika upravnih odjela i mnoštvo gradskih
vijećnika. Na kraju je provedeno javno glasanje pri čemu su svi
prisutni s pravom glasa, osim predsjednice Vijeća MO, koja se nije
iz-jasnila, odbili predloženi Urbanistički plan uređenja “Lučica
Delfi n” i zatražili pokretanje izmjene GUP-a za područje Lučice
Delfi n. Članovi Inicijative su u cijeloj Puli organizirali i
prikupljanje potpisa podrške a akcija još uvijek traje. Usprkos
protiv-
ljenju tisuća građana Pule među kojima i 13-torice arhitekata pa
čak i samog izrađivača Plana Urbisa 72, Grad uporno nastavlja
proceduru donošenja, za građane štetnog, Urbanističkog plana
uređenja “Lučice Delfi n”. Namjera je ove inicijative dokazati da
odluka ove gradske vlasti nema potporu velikog dijela javnosti i da
ne pristajemo na manipulaciju i korupciju u planiranju budućnosti
svog grada.
5. Suradnja s medijima i obavještavanje javnosti
Putem medija redovito obavještavamo javnost o radu Zelenog
telefona, o najzanimljivijim slučajevima, slučajevima koji se ne
mogu riješiti te ukazujemo na goruće probleme.Mjesečno informiramo
javnost o radu Zelenog telefona putem našeg mjesečnika “ZINFO”
kojeg šaljemo članovima, knjižnicama, medijima, školama,
općinskim/gradskim službama i inspekcijama. U 2010. godini grafi
čki smo unaprijedili naš mjesečnik. Također mjesečnik šaljemo na
još veći broj mail ad-resa. Često dobijamo povratne informacije od
strane nekih lokalnih uprava ili institucija pogotovo uko-liko ih
spominjemo u slučajevima Zelenog telefona. Također nas mediji
naknadno kontaktiraju i objavlju-ju članke o pojedinim slučajevima
Zelenog telefona.Uređujemo stranice Zelenog telefona kako bi i
putem
interneta informirali javnost o radu Zelenog telefona. Na
stranicama se mogu naći i sve informacije vezane uz rad javnih
službi odnosno njihovih nadležnosti, zatim godišnji izvještaji
Zelenog telefona, najzanim-ljiviji slučajevi i sl. O
najzanimljivijim slučajevima organizirali smo konferencije za
medije, davali smo brojne izjave za medije i pisali priopćenja.
Često se tek putem medija potakne rješavanje nekog slučaja i zato
nam je komunikacija s medijima izrazito važna. Također putem medija
informiramo i educiramo javnost te ih potičemo da razmisle o
problemima u okolišu ili ih potičemo da se uključe u njihovo
rješavanje!
-
7
6. Suradnja s drugim udrugama-Mreža Zelenih telefona
U rujnu 1999. godine je fi nancijskom podrškom AED-a (Academy
for Educational Development) osnovana Mreža Zelenih telefona od
strane sedam udruga zaštite okoliša. To su: Zelena Akcija iz
Zagre-ba, Eko Pan iz Karlovca, Ekološko društvo Žmergo iz Opatije,
Zelena Istra iz Pule, Sunce iz Splita, Kap Života iz Gospića,
Društvo za zaštitu prirode Sla-vonije i Baranje iz Osijeka, 2003.
godine, u okviru projekta “Osnaživanje Mreže Zelenih telefona” fi
-nanciranog od strane EK, Mreži je pristupilo još pet okolišnih
udruga,a u 2007. jedna tako da ona danas okuplja jedanaest udruga:
Zelena Akcija iz Zagreba, EkoPan iz Karlovca, Ekološko društvo
Žmergo iz Opatije, Zelena Istra iz Pule, Sunce iz Splita, ZEO
Nobilis iz Čakovca, Franjo Koščec iz Varaždina, Zeleni Osijek iz
Osijeka, Zeleni San iz Vinkovaca, Eko Zadar iz Zadra i Krka iz
Knina. Mreža je osigurala i jedinstveni telefonski broj za područje
cijele Hrvatske: 062 123 456. Na taj način se po cijeni lokalnog
poziva pozivi iz bilo kojeg dijela Hrvatske preusmjeravaju na
najbližu udrugu. Međusobnim dogovorom svaka udruga pokriva županiju
u kojoj ima sjedište, a neke od udruga i sus-jedne županije.
7. Edukacija
Edukacijom želimo potaknuti građane da se što više uključe u
rješavanje problema u okolišu i potičemo ih na vlastiti angažman.
Svaki građanin ima pravo na čist i zdrav okoliš te se ima pravo za
njega boriti. Svakodnevno nasto-jimo educirati građane pružajući im
informacije putem Zelenog telefona, naše web stranice i putem našeg
mjesečnika ZINFO. S ciljem vlastite edukacije voditeljica Zelenog
tele-fona je sudjelovala na okruglom stolu u Zagrebu. Tema okruglog
stola je bila gospodarenje otpadom, točnije Pridruživanje EU i
promjene u sustavu gos-podarenja otpadom. Na okruglom stolu
sudjelovali su i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, Fonda
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, komu-nalnih poduzeća
iz Čakovca, Zagreba i Labina te brojne udruge-članice Mreže Zelenih
telefona.I u 2010. godini predstavili smo program Zelenog telefona
učenicima srednjih škola kako bi ih educi-rali o važnosti osobnog
angažmana u rješavanju problema u okolišu. Gostovali smo u
Strukovnoj školi u Puli i u Turističko-ugostiteljskoj školi An-tona
Štifanića u Poreču.
8. Zaključak
Zeleni telefon djeluje u lokalnoj zajednici već 14 godina i
pokazao se kao koristan i potreban servis namijenjen građanima.
Građani nam se obraćaju s povjerenjem i traže našu pomoć u
rješavanju prob-lema vezanih uz zaštitu okoliša. Problemi koji su
nas naveli da osnujemo ovakav ser-vis i koji nas potiču da
nastavimo njegov dugogodišnji kontinuitet su mnogobrojni. Jedan od
gorućih prob-lema naše lokalne zajednice jest neefi kasno i sporo
rješavanje problema vezanih uz zaštitu okoliša. Građani nisu
upoznati s radom i ingerencijama ja-vnih službi i ne znaju kome se
trebaju obratiti kad naiđu na problem. Smatramo da lokalna vlast ne
pridaje dovoljno značaja pripadajućim ulogama koje pojedini
građani, nevladine organizacije mogu imati u zaštiti okoliša, a u
obostranom je interesu da se takva suradnja uspostavi. Građani su
vrlo brzo prepoznali značaj ovog servisa te sve učestalije ko-riste
usluge koje im “Zeleni telefon” pruža. Anonim-nost je građanima
zagarantirana, ali zbog povratnih informacija i suradnje
zahtijevamo osobne podatke. Zadovoljni smo radom Zelenog telefona u
2010. go-dini. Uspješno surađujemo s jedinicama lokalne up-rave i
samouprave kao i s komunalnim redarstvima i inspekcijama među
kojima bi izdvojili Inspekciju zaštite prirode s kojom smo
uspostavili odličnu su-radnju i koja uvijek pravovremeno reagira na
naše prijave. Problemi u okolišu ne mogu se rješavati jed-nostrano,
u taj proces moraju biti uključeni svi di-onici: građani, nadležne
službe i ostala zainteresira-na javnost. Vrlo često
nepristupačnosti općinskih/gradskih/državnih službi uzrokuje
neinformiranost građana, isključenost te time i ne motiviranost za
sudjelovanje. Stoga je zadatak Zelenog telefona mijenjati tu lošu
praksu, okrenuti je u pozitivnom smjeru, direktno se uključiti u
rješavanje prijavljenih slučajeva, stu-piti u kontakt s navedenim
službama, kompetentno zastupati prava građana i facilitirati
komunikaciju između prijavitelja i onih nadležnih koji imaju
ov-lasti za rješavanje konkretnog problema. Također smatramo da
putem Zelenog telefona tre-bamo i dalje doprinositi promicanju
važnosti uloge civilnog društva u zajednici, graditi
vjerodosto-jnost civilnog društva i poticati građane na vlastiti
angažman u rješavanju problema u zajednici.
-
Tisak ove publikacije fi nancijski je podržala Zaklada za
poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva iz Pule
