32

Goran - broj 8.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Goran - broj 8.pdf
Page 2: Goran - broj 8.pdf

Goran2

�KOLSKI LIST GORANList učenika i učitelja Osnovne�kole Ivana Gorana Kovačića

Sveti Juraj na Bregu

Broj 8Veljača 2008.

UREĐUJUUčenici suradnici �kolskog lista s

voditeljicama Natali Bi�kup iIzidorom Radek

ZA IZDAVAČAJelena Haček, ravnateljica

GLAVNI UREDNICITihana Moharić, 8.a

Mia Srnec, 8.a

LEKTORIUčiteljice hrvatskog jezika

FOTOGRAFIJEUčenici fotografske skupine svoditeljicom Verom Moharić

REDAKCIJA �KOLSKOG LISTATihana Moharić, Mia Srnec, Dora

�arić, Laura Bistrović, DijanaBorko, Sara Sečan, Marija Horvat

GLAVNA UREDNICANatali Bi�kup

GRAFIČKA PRIPREMADado �tebih, Grafika Osijek

NASLOVNICAVanja �tebih

KONTAKTPle�kovec 31, 40311 Lopatinec

Tel./fax 040 855 308E-mail os-sveti-juraj-na-bregu-

[email protected]

TISAKGrafika Osijek

NAKLADA250 primjeraka

IZ SADR�AJA IZDVAJAMO:

Na�i marljivi novinari

U �aru igre...

Pri učenju poma�u i članoviobitelji

NOVA �KOLSKA GODINA I NOVI IZAZOVI

PINKLEC NA RAME I PUT POD NOGE

HTIO BIH ZNATI

KULTURNI KUTAK

SMOTRA UČINJENOG I POGLED U BUDUĆNOST

SPORTOM DO ZDRAVLJA

ZABAVNIK

4

6

11

12

14

23

28

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:25 Page 2

Page 3: Goran - broj 8.pdf

. . . u na�oj �koli Goran3

RIJEČ UREDNIKA

Dragi Goranovci i Goranovke!

U ruci dr�ite na� novi broj. Jakosmo ponosni na njega! Uspjeli smoskupiti za vas podosta zanimljivosti.Novinari su vrijedno radili i bilje�ilizbivanja u �koli, fotići su �kljocali, auredni�tvo davalo časopisu konačanizgled.

Iz dana u dan u na�oj se �kolidogađa mnogo zanimljivosti. Marlji-vi učenici vrijedno uče, neki lijepocrtaju, drugi zanimljivo pi�u, treći suuporni sporta�i. Putovali smo na

izlete i terensku nastavu, posjećiva-li kazali�te. Bila bi �teta da to nezabilje�imo. Zato smo ostvarili ovajlist.

HNOS! �to je to? Pa... Vi�e radimo u grupama,

koristimo Internet, izrađujemo plaka-te, a učitelji nas na kraju ispitivanjapitaju koju smo ocjenu zavrijedili. Mismo, naravno, uvijek optimisti.Stalno primjećujemo neke promjenekoje nam se sviđaju, a HNOS će seprovoditi i dalje.

A znate li �to u svibnju očekujeučenike 4. i 8. razreda? Vanjsko

vrednovanje! Provjera znanja. Hej,pa to smo i mi!

Kad smo kod promjena, moramoreći da su pro�le godine četiri na�adraga učitelja oti�la u mirovinu, ana njihovo mjesto do�li drugi, mladii simpatični.

U Goranu ima pitalica i zabave.Tko to ne voli? Za svakog će sepone�to naći. Samo treba zaviriti ulist, sam ili s prijateljem. Pročitajtega od početka do kraja. Informirajtese i zabavite.

Va�e urednice

Urednice Mia i Tihana�to o �koli misle učenici 2.b razreda

Počele pripreme za fa�nik

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:35 Page 3

Page 4: Goran - broj 8.pdf

. . . u na�oj �koliGoran4

Uvijek postoji drugi put idrukčiji način do kvalitete

Na�a �kola je već duboko zako-račila u HNOS, Hrvatski nacionalniobrazovni standard. Kao predstavni-ca Međimurske �upanije, na�a je�kola bila domaćin HNOS-a potpore.U njoj su boravili: dr�avni tajnik dr.Nevio �etić, akademik Vladimir Paar,članice HNOS potpore Ministarstvaprosvjete, predstavnici �upanije iGrada Čakovca, predstavnici lokal-ne vlasti, ravnatelji osnovnih �kola,voditelji �upanijskih stručnih vijećate učitelji �kole domaćina. Neki suod njih u spomenicu �kole upisali:��kola - poticajna i hnosovski usmje-rena.� Veću nagradu za na� rad ni-smo mogli dobiti.

Svuda je oko nas HNOS, na�ao se usvim medijima. O njemu se priča u zbor-nici, učionici, kod kuće. �to mi mislimo onjemu? Osvje�enje svakako jest. Staro,uobičajeno dopunjeno je novim. Meni sene sviđa previ�e blok-satova, jo� uvijekdosta domaćih zadaća. Ne treba pretjera-ti ni u izradi plakata. Ponekad se morauključiti cijela obitelj. Rad u skupinama?Međusobno ocjenjivanje? Zavr�i i

svađom. Najvi�e nam se sviđa terenskanastava. Tada puno naučimo samostalno,slobodno i s većim zanimanjem. Kako sesla�u HNOS i matematika? Trebat će imjo� podosta vremena da se slo�e. Najboljebi bilo da se sjedenje i računanje osvje�imatematičkom igrom i terenskom nasta-vom.

HNOS se u na�oj �koli događa dugo,no treba jo� vremena da �sjedne� i učeni-cima i učiteljima.

Sara Sečan 6.b

OBRAZOVNISTANDARD UU

�KOLI

OOČČIIMMAA UUČČEENNIIKKAA

PLAN GRADA - izradili suučenici 4b.

150. godina rođenja Nikole Tesle

Sat tehničke kulture

Sat tjelesne izdravstvenekulture - učimo o zdravoj prehrani

NNNN OOOO VVVV AAAA ���� KKKK OOOO LLLL SSSS KKKK AAAA GGGG OOOO DDDD IIII NNNN AAAA

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:25 Page 4

Page 5: Goran - broj 8.pdf

. . . u na�oj �koli Goran5

O KKOMBINACIJIOd ove �kolske godine u P� Za-

sadbreg dogodila se velika promjena.Učenici 1. i 3. razreda spojeni su ukombinirani razredni odjel. To značida su zajedno na nastavi u istoj učio-nici s jednom učiteljicom.

Učenici su u učionici podijeljeni udvije grupe, svaka grupa ima svojuploču kojoj su okrenuti. To je vrlopraktično rje�enje, ipak i nije tako je-dnostavno.

45 minuta vrlo brzo prođe. S do-brom organizacijom rada sve se

mo�e napraviti u tom vremenu. Trikje u tome �to se neprestano kombini-ra tihi i glasni način rada.

U početku je bilo vrlo te�ko. Uče-nici trećeg razreda, nenaviknuti nato da učiteljica nije samo njima naraspolaganju, stalno su tra�ili pomoći dozivali učiteljicu. S druge strane,učenici prvog razreda bez iskustva o�kolskom načinu rada, ovisni su oučiteljici i neprestano čuje� samo:�Učiteljice!...�. No, postoji ona staraizreka: �Vrijeme liječi sve...� pa jetako bilo i kod nas. Prva�ići su sepostupno navikavali na �kolu i posta-jali sve samostalniji, a za to vrijemetreći se razred već pomirio s činjeni-com da moraju sami odraditi jedandio posla i pri tom prepustiti učitelji-cu prvom razredu.

Ima i nekih prednosti. Učenicirazvijaju samostalnost, samoprocje-nu i vrednovanje vlastitog rada. At-mosfera u razredu je vrlo slična obi-teljskoj � stariji poma�u mlađima,

postaju posrednici koji prenose svojaiskustva i znanja. Učiteljica vodi ibrine o ravnomjernoj raspodjeli zada-taka za svu djecu.

Sanja Bacinger, učiteljica

Meni je bolje sad kad smo u kombi-naciji zato �to mogu s prvim razredomići u �kolu, mo�emo se ljep�e igrati,mo�emo se vi�e zabavljati i mo�emo sevi�e smijati. Ba� nam je lijepo!

Fran Horvat 3.c

Meni je ljep�e sada jer se mo�emopod tjelesnim igrati igre jer nas je vi�e.

Dora � Veronika Smolić 3. c

Prije je bilo bolje i ljep�e, ali ni sadanije lo�e. Prije zato jer smo čitali namiru, a sada jer vi�e toga radimo natjelesnom.

Luka Vinković 3. c

IIII NNNN OOOO VVVV IIII IIII ZZZZ AAAA ZZZZ OOOO VVVV IIII

KK OO MM BB II NN AA CC II JJ AA ?? !!

Razigrani učenici P� ZasadbregLucija Toma 7.b

Kombinirani razredni odjel P� Zasadbreg

Eto, počinje nova �kolska godina! Sovom godinom sti�u i nova iznena-đenja. Svi pričaju da su mogli prazni-ci potrajati duplo. Ipak, radujemo senovim pobjedama i porazima. Peta�i iprva�i tek upoznaju prostore u kojimaće zapravo provesti dio svojih �ivota.Ostali se radujemo novim i starim pri-jateljima. Ja sam bila presretna kadsam vidjela nove učenike u na�em raz-redu. Pogotovo me radovalo �to je sti-gla moja prijateljica iz vrtićkih dana, auopće se tome nisam nadala. Ali to nijesve, ima jo� brdo informacija. Za poče-tak; sada�nji �esta�i morali su napu-stiti klupe svog razreda i sjesti u noveklupe jer iz dva �esta razreda, nastajutri. Moji prijatelj i ja već smo promije-nili trećeg razrednika, a tek smo trećugodinu u vi�im razredima. Pa tko uzsve te promjene mo�e usredotočenoraditi kako se od nas učenika uvijekočekuje?

ZAJEDNO SSMO JJAČI?!

VVVV JJJJ EEEE TTTT RRRR OOOO VVVV IIII TTTT SSSS TTTT AAAA RRRR TTTT

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:25 Page 5

Page 6: Goran - broj 8.pdf

. . . u na�oj �koliGoran6

U utorak, 30. listopada 2007. če-tvrti razredi O� Ivana Gorana Kova-čića posjetili su Zagreb.

Razgledavajući Zagreb, posjetilismo kulu Lotr�čak na kojoj je bioGrički top. U podne, kad smo se naj-manje nadali, iz topa se čuo gromogla-san pucanj. Na sreću, top nije ispaliokuglu, nego prazan pucanj pomoćubaruta. Neke učenike je pucanj izne-nadio, a neke čak i malo jače upla�io.Svakoga dana, već vi�e od stotinu ideset godina, s vrha kule Lotr�čakpuca top točno u podne u spomen najedan događaj iz zagrebačke pro�losti.Na kraju smo svi sretno oti�li u razgle-davanje ostalih znamenitosti Zagreba.

Ivan Cvetković 4.a,Antonio Cvetković 4a,

David �krobar 4.a

U četvrtak, 18. listopada, najuspje�-niji učenici na�e �kole pridru�ili su senajuspje�nijim učenicima ostalih �kola uMeđimurju. Zajedno smo oti�li na izlet uSmiljan. Put je bio dar Međimurske�upanije i �upana za rezultate na natje-canjima koje smo postigli protekle �kol-ske godine. Bilo je zabavno i lijepo. Podolasku prvo smo i�li u rodnu kuću Ni-kole Tesle. Tamo smo vidjeli mnogo nje-govih izuma, saznali za njegove ideje ičuli zvukove iz njegove radne sobe. Na-kon toga oti�li smo pogledati kratkidokumentarni film o Nikoli Tesli. Iakonam je ki�a malo pokvarila planove,atmosfera je bila odlična. Kući smo sevratili oko 20 h.

Veronika Jarni 5.a

PPIINNKKLLEECC NNAA RRAAMMEE IIPPIINNKKLLEECC NNAA RRAAMMEE IIPPUUTT PPOODD NNOOGGEEPPUUTT PPOODD NNOOGGEE

U Zagrebu smo posjetili mnoga mje-sta, uz to i Planetarij. Gospodin AnteRadonić nam je govorio o svemirskim let-jelicama. Svemirske letjelice su desetputa veće nego u planetariju. U nekimaje čovjek kao ka�iprst. Planetarij imazaobljeni strop. Sjeli smo u krug na stoli-ce. Svjetla su se potpuno ugasila i vidje-li smo �to se noću mo�e vidjeti prostimokom. Pričali smo o najsjajnijim zvijezda-ma, planetima, Mliječnoj stazi i drugimnebeskim tijelima. U Planetariju smopuno naučili o svemirskim letjelicama inebeskim tijelima. Zamislite kako smo selijepo, znati�eljno i uzbudljivo osjećalikad smo pro�ivljavali sve ovo.

Nina Horvat 4.a

U PPLANETARIJU

IZLET UU SSMILJAN

Rodna kuća Nikole Tesle

POSJETGRADU

ZAGREBU

Znati�eljni učenici četvrtog razreda ispred Tehničkog muzeja.

Podno kule Lotr�ćak

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:25 Page 6

Page 7: Goran - broj 8.pdf

. . . u na�oj �koli Goran7

Jednog jesenskog dana i�la sam letje-ti avionom. Krenuli smo na aerodrom uVara�din. Mama je rekla da je to opasnojer se avion mo�e sru�iti.

Prvi je letio moj brat Dino. Njega jevozio na� tetak pilot. Bilo mu je lijepo,bio je uzbuđen, siguran da se neće ni�tadogoditi i bio je veseo. I mami je bilo pre-krasno. Tad sam ja do�la na red.Od stra-ha sam stala kao kip i rekla da neću let-jeti. Svi su me nagovarali osim tetka kojise nasmijao i rekao da me nitko ne sili.

Nakon toga krenuli smo kući. Svi sume pitali za�to nisam letjela, a ja samrekla da me strah visine. Od tog samdana malo tu�na jer sam imala prilikukoju nisam iskoristila. Letjeti.

Razgovor Maje i tetka DrageMiljančića

KKaakkoo jjee bbiittii ppiilloott??Razgovarala sam s tetkom o tome

kako je letjeti i o drugim stvarima kojesu me zanimale. Rekao je da voli letenjeod malih nogu, da ima oko 130 sati leten-ja. Letenjem se bavi već 7 godina.Polo�io je teorijske i praktične ispiteletenja. Uzbudljivo mu je letjeti kao i nje-govoj supruzi. Moj tetak se bavi podu-zetni�tvom, a letenje mu je hobi. Kadsam ga pitala da li je te�ko polo�iti ispi-te za letenje, odgovorio mi je: �Nije bilote�ko, a kad ne�to voli�, ni�ta nijete�ko.� Sla�em se.

KKRRIILLAA NNAADDZZEEMMLLJJOOMM

Rano ujutro, 23. kolovoza 2007.sa čakovečkog smo kolodvora krenu-li na putovanje koje je svaki sedma�nestrpljivo čekao. Na maturalno pu-tovanje. Iako smo krenuli dostakasno, dobrog provoda nije manjka-lo.

Krenuli smo s dva autobusa � ve-likim i malim. Nas, �akače� smjestilisu u mali, dok su b i c razred zajednou�ivali u velikom. No, i u na�em auto-busu je bilo jako veselo. Pjevali smo,�alili se, a pospanci su nadoknađiva-li san. Roditelji su zivkali svakeminute, a često se dogodilo i da ni-smo čuli zvonjavu mobitela od buke ipjesme. Na�e odredi�te bilo je mjestoPako�tane - malo dalmatinsko mje-sto smje�teno u samom sredi�tujadranske obale. Na putu, stali smoprvo u �ibeniku. Razgledali smo pre-krasnu katedralu Svetog Jakova, akasnije smo pro�etali po zidinamatvrđave Svetog Mihovila. Nastavilismo putovanje. Stigav�i u Pako�ta-ne, smjestili smo se u sobe u HoteluMarin koji je bio stvarno odličan. Sprozora pru�ao se pogled na uličicekoje su vodile do gradića i pla�e.Jedva smo čekali odlazak na pla�u.U�ivali smo na dvjema pje�čanimpla�ama. More je bilo bistro i toplo,ugodno za kupanje. Zato se prečestoi nije izlazilo iz vode. Posebna srećabila je �to je na pla�i jedan dječakprodavao sladoled, a mali kafić bio u

blizini. Nizali su se dani zabave iupoznavanja zanimljivih predjela.Posjetili smo i Omi�, gradić koji sesmjestio na u�ću rijeke Cetine kojomsmo se provozali brodićem. Večerismo provodili u �etnjama uskim uliči-cama Pako�tana. Suveniri su biliposvuda pa se d�eparac brzo tro�io.Super je bilo u disku koji smo posje-tili jedne večeri.

Sve �to je lijepo, kratko traje.Peti je dan bio dan za povratak izna�e male bajke u stvarnost, to jest,�kolske klupe. Na putu kući posjetilismo staru jezgru grada Zadra i slu�a-li molske tonove zadarskih orgulja.

Bilo je kratko, ali ostaju namuspomene na prekrasna mjesta idru�enja.

Tihana Moharić 8.a

NNAA MMAATTUURRAALLCCUUNNAA MMAATTUURRAALLCCUU

Rijeka Cetina

Odmor uz zvuk zadarskih orgulja

Sveti Juraj na Bregu

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:35 Page 7

Page 8: Goran - broj 8.pdf

. . . u na�oj �koliGoran8

Tko mo�e odoljeti ukusnomslancu ili perecu, toploj kifli, slat-koj krafni, hrskavo mirisnom kru-hu?

Učenici O� Ivana Gorana Kovači-ća, Dan kruha obilje�ili su 18. 10.2007. Odabrali smo taj dan u mjesecuda zahvalimo Bogu za plodove zemlje,da proslavimo Dane kruha. Opet je pohodnicima i učionicama na�e �kole za-mirisao neodoljiv miris svje�e ispeče-nog kruha. U �kolskom je holu organi-zirana svečana priredba kao i izlo�baučeničkih radova, jesenskih plodovate kruha i kru�nih proizvoda koje suučenici sami donijeli.

Obilje�ili su ga toplim kruhom kojisu ispekli sa svojom bakom i majkom spuno ljubavi. U obilje�avanju Danakruha pridru�io nam se �upnik IvanKozjak koji je blagoslovio kruh i drugeBo�je darove, i podučio nas da kruhnije samo izvor �ivotne, nego i duhov-ne snage. Nazočnima se obratila rav-

nateljica �kole gospođa Jelena Hačekkoja nije krila zadovoljstvo zbog sud-jelovanja u svečanosti. Učenici razred-ne nastave pripremili su recitacije,igrokaz i pjesme u kojima zahvaljujuBogu na kruhu i darovima Zemlje. Upriredbi su se učenici obukli u narodneno�nje u kojima su plesali, pjevali ipodsjetili nas kako su nekad ljudi bili

obučeni. Nakon priredbe učenici sudarivali učitelje s darovima.Učitelji suse trudili da kroz nastavu steknemojo� vi�e znanja o Danu kruha. Cijeliovaj dan bio je pun veselja, prijatelj-stva i radosti koje se moglo osjetiti uzraku.

Laura Bistrović 7.a

D A N IKRUHA

Čistoća okoli�a, slika je na�eg kra-jolika. U subotu, 13. listopada, učeniciiz Općine Sveti Juraj na Bregu (naseljaBrezje, Lopatinec, Ple�kovec, OkrugliVrh, Vučetinec, Frkanovec, Drago-slavec, Mali Mihaljevec, Zasadbreg)pridru�ili su se akciji či�ćenja okoli�a uorganizaciji Google-a i UNEP-a. Smećekoje smo skupili sortirali smo i odnijelina deponiju. Prona�li smo manje i većestvari npr. perilice rublja, hladnjake,cipele, bačve, stolce� Bila je to velika

pustolovina u kojoj smo svi u�ivali i bilonam je drago �to mo�emo pomoći.Prikupili smo 10 punih traktorskih pri-kolica. Na�oj �elji, da doprinesemoči�ćem svijetu, pridru�ili su se i�čistači� iz Splita i Čabra. Tako jeRepublika Hrvatska sudjelovala u ovojakciji s tri ekipe! Pohvalno.

I na kraju� puna prikolica smeća.Okolne �ume i putove oslobodili smoove gomile nerazgradivog otpada.

Adela Kovač 8.a

OČUVANJE OOKOLI�A!Najvi�e otpada bilo je u �umi. Ak-

cijom či�ćenja sakupili smo veliku ko-ličinu otpada. Iza nas �ume i zelenepovr�ine ostale su čiste. Svaki mje�-tanin trebao bi voditi brigu o čistoći, ane bacati smeće u nepredviđena mje-sta. Zato vas molim, ne bacajte otpad,čuvajte prirodu!

Dona Petričević 6.b

ZEMLJA DDI�EU subotu smo krenuli u akciju či�-

ćenja u na�em selu koju je podr�alana�a �kola. Dobili smo velike crnevreće za smeće koje su postale najbo-lje oru�je protiv otpada.

Akcija je potrajala cijelo prijepodnei ujedno je obilje�ila početak �kolskegodine. Dru�ili smo se s učiteljima i sostalom djecom. Bilo bi prekrasno da sesve male ruke slo�e i učine ne�to zana�u, jedinu i jedinstvenu Zemlju.

Stigao je predsjednik sela i poča-stio nas sokom i sendvičima. Nakonjela krećemo na sakupljanje stakla,vreća, plastike i boca koje uni�tavajuna� okoli�. Zavr�etkom rada razmi-�ljala sam o tome kako je moje srcenajbolji borac za ljepotu okoli�a. Bitće jo� dana u kojima ćemo spa�avatiprirodu, a do tada ovaj divan dan osta-je spremljen u na�im srcima.

Dijana Borko 7.a

MMEEĐĐUUNNAARROODDNNAA AAKKCCIIJJAA ČČII��ĆĆEENNJJAA

Na�li smo smeće kraj table kojazabranjuje dovoz smeća!

Izlo�ba kruha

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:26 Page 8

Page 9: Goran - broj 8.pdf

. . . u na�oj �koli Goran9

Terenska nastava

7. prosinca 2007. godine Mi, člano-vi Povijesne grupe posjetili smo Dr-�avni arhiv Vara�din, sa sjedi�tem u�trigovi. Vodila nas je učiteljicaMartina �o�tarić. ATP Čakovec omo-gućio nam je besplatan prijevoz od�kole do �trigove i natrag.

Ravnateljica arhiva srdačno nas jedočekala. Odr�ala nam je poučno pre-davanje putem PowerPoint prezentaci-je. Saznali samo sve o samom značen-ju riječi arhiv, najstarijim načinimačuvanja pisanih materijalnih izvora,povijesti arhiva kao ustanove i razvit-ku kroz stoljeća. Sudjelovali smo uraspravi o iznijetim podacima. Na kra-ju smo se upoznali s načinom arhivi-ranja podataka, i razgledali prostorijeu kojima se čuva arhivska građa.

Na�e kratko putovanje proteklo jeu ugodnom ozračju, a jo� smo prikupilimno�tvo korisnih i zanimljivih informa-cija.

Učenici Povijesne grupe

Integrirana nastava

Hrvatski jezik i priroda, mentoriKatarina Jerosimić i Zorana Kolmanić.

Taj dan je bilo veselo. U �kolu smodo�li razdragani. S nestrpljenjem smočekali treći i četvrti sat. Napokon smokrenuli u �umu. S učiteljicom prirode,

Zoranom Kolmanić, polako smo krenu-li puteljkom. U�li smo na već poznatiteren, ali je bilo drukčije, nego inače.Osjećali smo miris vlage i svje�ine.Odmah smo opazili gljive i otpalo li�će.Kad smo malo "pronju�kali", učiteljicanam je podijelila zadatke. Svaki jene�to radio: učili smo, zapisivalizapa�anja, neki mjerili opseg drveta.Svi smo imali zadatke. Učiteljica nasje fotografirala.

Nakon dva �kolska sata učiteljicanas zove: "Dođite, vraćamo se u�kolu". Pa zar već? Vrijeme nam je pro-letjelo! Iako je kratko trajalo, ovo is-kustvo nam je bilo jako lijepo. Nadamose da ćemo to ponoviti.

Miljenko Krnjak, 6.b

UU ČČ EE NN JJ EE UU PP RR II RR OO DD II

Čekamo ulazak u Dr�avni arhiv

PPOOSSJJEETTDDRR�AAVVNNOOMMAARRHHIIVVUU UU��TTRRIIGGOOVVII

Izračunali smo obujam i starost stabla

Skupili smo i proučili biljke!

�UMI UU PPOHODE

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:26 Page 9

Page 10: Goran - broj 8.pdf

. . . u na�oj �koliGoran10

NEPOSREDNIMPUTEM DDOZNANJA

Nastavu biologije učimo iizvođenjem pokusa. Na taj načinstječemo trajno i uporabljivo znan-je. Na� ispitivački rad bio je: ispita-ti sastav kosti .

Za pokus su bila potrebna: 2pileća batka, solna kiselina, plinskiplamenik, ča�a, klije�ta, za�titnerukavice, naočale i pregača.

Jednu kost stavili smo u ča�u srazrijeđenom kiselinom i ostavili 2dana. Drugu kost �arili u plinskomplameniku oko 30 minuta.

Prva kost postala je savitljiva, adruga se drobila.

Zaključili smo da je kiselinaotopila mineralne tvari, a preostaoje osein koji kostima daje elastič-nost. �arenjem se razgradio osein,a preostali su minerali koji dajučvrstoću.

Jurai Vidović 8.a

Prvi dio na�eg puta bio je graničniprijelaz Goričan i obilazak Donjeg -ravničarskog dijela Međimurja. Stajalismo na mostu iznad rijeke Mure koja jeprirodna granica prema Republici Ma-đarskoj. Krenuli smo prema Svetoj Ma-riji, a usput smo stali i pogledali velikoumjetno jezero Hidroelektrane DonjaDubrava. U Svetoj Mariji razgledalismo Etno-muzej. Tu su bili predmeti inamje�taj kakvi su nekad imale na�eprabake i pradjedovi. Svidjela nam sesvetomarska čipka čija se tradicijaizrade njeguje i danas.

Nastavili smo put prema GornjemMeđimurju, a to je bre�uljkasti dio na-�eg zavičaja, u kojem ima mnogo vino-grada i voćnjaka. Do�li smo u SvetiMartin na Muri do Seoskog turizmaobitelji Goričanec. Igrali smo se, u�ivaliu prirodi, jahali konje, a zatim veseli,prljavi, umorni i zadovoljni krenulikući.

Viktorija �kvorc 3.a

Koje li ljepote! Konačno! Na-stava koja ne opterećuje, već jeu�itak učenja i rada. To je tolikodobro da nema riječi koja bi opisalatu radost. Sve je tako svje�e, miri-sno! Osjeća� se kao u raju! Slobodankao ptica ra�irenih krila. Mo�e�poletjeti. Ne�to sasvim drukčije.Misli mi plutaju! Di�u se, spu�taju,natjeravaju naokolo. Toliko mi misliu glavi da bi moglo nastati umjet-ničko djelo. Sve napi�em na papir,malo poslo�im... To je sloboda misli.Radost i ljepota!

Marija Horvat, 7.a

Najmlađi učenici vole terensku nastavu

UpoznajemoMeđimurje

IIZZVVAANNUUČČIIOONNIIČČNNAANNAASSTTAAVVAA

Terenska nastava

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:26 Page 10

Page 11: Goran - broj 8.pdf

htio bih znati . . . Goran11

UPORABAUPORABARAČUNALA UURAČUNALA UU

�KOLI�KOLISuvremeni obrazovni standard zah-

tijeva uporabu računala kao multi-funkcionalnog nastavnog alata.Gotovo je nemoguće zamisliti obradupojedinog nastavnog sadr�aja,istra�ivački i dodatni rad učenika, pre-zentaciju rada i razmjenu iskustava iinformacija bez tog, sada već nezaobi-laznog učeničkog "pribora" i učitelj-skog pomagala.

Prednosti njegove uporabe su raz-nolike i dalekose�ne.

� Onaj najprisutniji, pozitivni uči-nak jest povećanje motivacije u �kol-skom radu učenika.

� Samopouzdanje učenika jača jerostvaruju trenutne, lako prepoznatlji-ve i mjerljive rezultate.

� Omogućava im individualno izra-�avanje, ne postavljajući zahtjev ver-balnog izra�avanja.

� Brzo usvajanje tehničkih vje�ti-na.

� Usvajanje zahtjevnijih softver-skih aplikacija - kreiranje grafičkih pri-kaza, povezivanje podataka i odabirnajboljeg načina njihova prikazivanja.

� Suradnja sa vr�njacima - preno-�enje znanja, tra�enje asistencije oddrugog učenika kao najprikladnijeg iz-vora pomoći.

� Kori�tenja različitih izvora znan-ja i njihovo povezivanje.

� Unapređenje dizajnerskih vje�ti-na, posvećivanje veće pozornosti audi-toriju (učenici postaju svjesni da se uzsadr�aj rada pa�nja treba posvetiti injegovoj prezentaciji).

Uz navedene vi�estruke pozitivneefekte pri uporabi računala mogući sui neki negativni koji se uglavnom moguizbjeći pravilnom uporabom i odr�ava-njem ravnote�e između informatičkih i

pedago�kih oblika rada. Pozornosttreba obratiti na sljedeće:

� Ovisnost o tehnologiji.� Nerazvijene komunikacijske vje�-

tine - obzirom se u radu sa računalomkoristimo kratkim, �ifriranim poruka-ma zanemarujemo osnovne konverza-cijske vje�tine

� Gubitak interesa za klasičan ob-lik rada nastavnika - nastojati računa-lo uvesti u nastavu kao koristan alatkoji će učitelj upotrebljavati radi efi-kasnijeg i lak�eg preno�enja sadr�aja,a ne zamjenskog učitelja

Osim navedenih moguća je pojavačisto fizičkih posljedica neprimjereneuporabe računala, pogotovo u du�emtrajanju: opterećenje kralje�nice zbognepravilnog sjedenja, naprezanje očiju,zračenje, opterećenje mi�ićno-ko�ta-nog sustava (kompjuterska �aka),neaktivnost i pretilost.

Pregledom ovih lista kako pozitiv-nih, tako i negativnih efekata uporaberačunala svatko je slobodan izvestivlastiti zaključak: za ili protiv uporaberačunala, uz to da pronađe najprimje-reniji način i raspored njegova kori�-tenja. U tom se smislu morate konzul-tirati sa roditeljima i nastavnicimakako bi otklonili neke dvojbe i nesigur-nosti.

Adela Janić, pedagoginja

UUUUČČČČEEEENNNNIIIICCCCIIII PPPPIIIITTTTAAAAJJJJUUUU,,,, OOOODDDDRRRRAAAASSSSLLLLIIII OOOODDDDGGGGOOOOVVVVAAAARRRRAAAAJJJJUUUUObradovala nas je prigoda da mi

postavimo pitanje. Za promjenu, do-bro je biti u ko�i onog koji pita. Iz-dvojile smo nekoliko najzanimljivijihpitanja i postavile ih gđi pedagogi-nji. Pedagoginja Adela Janić, oda-brala je pitanje i potrudila se datinam odgovor. Odgovor je bio potpuni dobro osmi�ljen. Nismo ni sumnjaleu takav ishod. Hvala.

Patricija Toma 5.a i Veronika Jarni 5.a

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:26 Page 11

Page 12: Goran - broj 8.pdf

kulturni kutakGoran12

UČENICI UUPRIPREMAMAZA LLIDRANO

Sve počinje malom audicijom zavoditelje �upanijskog LiDraNa kojemje domaćin na�a �kola. Konačno suodabrani voditelji, kreću prave pripre-me. Čitanje teksta, mjesto stajanja zavrijeme vođenja programa i slično.Na�i su voditelji Mia Toma�ić i JakovTrstoglavec. Upitali smo ih za�to suba� oni odabrani, a njihov skromniodgovor bio je - "Ne znam". Uvjerenasam da su odlični u svemu �to rade. U�koli je bilo burno, sve je do zadnje sit-nice sređeno. Za to su zaslu�ni svi uči-telji i djelatnici �kole, a za pripremevoditelja učitelj Alen Barbić. Sti�e tajdan. Pitate se �to se događalo? Izapozornice u čakovečkom Centru zakulturu vlada uzbuđenje. SudioniciLiDraNa imaju malu tremu. Voditeljikonačno izlaze na pozornicu. Počinje!Nakon prvog izlaska pred publiku,dobili su pohvale. Izvedbe se redaju.Tada Mia i Jakov pozdravljaju publikurečenicom: "Pozdravljaju vas mali vodi-telji velikog LiDrnNa". Ona im zahval-juje velikim, zaslu�enim pljeskom, apodr�ku im je pru�io i �upanMeđimurske �upanije Josip Posavec.

Lucija Toma 7.b

Prvi put i vrlo uspje�no bili smodomaćini �upanijskog LiDraNa 2007.Posebno su bili zapa�eni najmlađivoditelji smotre: Jakov Trstoglavec iMia Tom�ić.

Uspjesi i rad dramske dru�ine Sv.Juraj na Bregu

Dramska dru�ina uvijek je bilasinonim za zabavu i dru�enje, ali iozbiljan rad. Zahvaljujući učiteljuAlenu Barbiću koji nas je proveo krozčaroban svijet ma�te i glume, proputo-vali smo mnoga mjesta u Dalmaciji.

Rad dramske dru�ine Na�a dramska dru�ina uvijek je

imala posebne predstave i poseban pri-stup radu. Na�i razgovori i predstavenisu bile na papiru, nego u glavama.Pa�nju smo uvijek vi�e posvećivaličistoj glumi, "facama" i glumačkomiskustvu, a ne scenografiji i kostimi-ma. Ideje koje su nam padale napamet, nikad nismo bacali, nego isko-ristili za novi dio predstave. Nikadnismo imali točno napisane dijaloge.Ako nam je ne�to palo na pamet dvasata prije predstave, ubacili smo to upredstavu. Tjedan dana prije LiDraNa,imali smo cijelu predstavu pa smo jeusavr�avali. Na� učitelj ka�e da nika-da ne smije biti savr�eno jer bismo glu-mili automatski i bez osjećaja. Svi smobili vrlo slo�ni i podr�avali smo se kadje to bilo potrebno. Zahvaljujući dram-skoj dru�ini postali smo jako dobri pri-jatelji i vi�e se dru�ili. Naučili smo bitiotvoreniji i iskreniji. Predstave smo

radili na osnovi situacija iz svakida�n-jeg �ivota, a često su u sebi imale i"crnog humora". Predstavljali smo nasmije�an način ne�to �to ne valja u svi-jetu i �to nije dobro. Na� ključ uspjehabio je u tome �to smo uvijek međusob-no bili dobri prijatelji i dobro se slaga-li s učiteljem.

Uspjesi dramske dru�ineDramska dru�ina I.G. Kovačića

(kako svi ka�u) jedna je od uspje�nijihu Hrvatskoj, a vjerojatno zato �to ni-smo kopirali druge i bili posebni i svoji.U ovih �est godina koliko postoji sud-jelovali smo na pet dr�avnih LiDraNa,najvi�oj razini smotre. A redom su seodr�avale: u Rovinju, Umagu, Dubrov-niku, Zadru i Novigradu. Ove godinenajmanje smo se nadali "prolasku" nadr�avni LiDraNo, ali se opet dogodilo

UUUU LLLLOOOOVVVVUUUU NNNNAAAA DDDDRRRR��AAAAVVVVNNNNIIIILLLLIIIIDDDDRRRRAAAANNNNOOOO

Voditelji �upanijskog Lidrana s međimurskim

�upanom

Nastup učenika dramske skupine.

Dan �kole 2007. godine- pohvaljeni mladi glumci.

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:26 Page 12

Page 13: Goran - broj 8.pdf

kulturni kutak Goran13

čudo i ponovo smo imali priliku prove-sti pet odličnih dana. Na tim dr�avnimsmotrama izvrsno smo se dru�ili izabavljali. I�li smo u disco, navečer u�etnje i na bazene. Bili smo vrlo pono-sni i sretni kada smo čuli ogroman plje-sak publike koja je bila odu�evljenana�om predstavom. Sve to ne bismouspjeli bez sjajnog razrednika i glumcaučitelja Alena Barbića...Hvala!

Mia Srnec 8.a

Evo �to ka�e biv�i član dramskedru�ine, sada, već ozbiljan srednjo�ko-lac Dubravko Tuksar: Budući da mi sesvidjela uloga policajca u "običnom"igrokazu, u petom razredu odabraosam dramsku kao izvannastavnu ak-tivnost. Sjećam se prvog dramskogsusreta s već ozbiljnim osma�ima i pri-je svega super glumcima kao �to su:Tihač, Suzana, Roko, Diego, Iva, Ze-man ... S hrpom Kra�evih proizvoda urukama u razred ulazi čovjek koji mi jepodario najvi�e znanja �to se tičeglume. Bilo je jako zabavno glumiti, aprije svega zabavljati se. Nije mi �aoutro�enog vremena, isplatilo se. Vje-rujte!

* * *

Rad na dramsko - scenskoj igri�kolske dramske dru�ine nekad mepodsjeća na profesionalni ruski umjet-nički ansambl. Va�na je usredotoče-nost, mirnoća, hrabrost i po�tivanjedrugoga. Uvijek sam se pitao čime ihprivući i zadr�ati nakon nastave. Oduli �urno, znači da ne�to nije kakotreba. Radimo kratke etide, malekazali�ne vje�be, bez kostima, bez sce-nografije, bez glazbe s razglasa. Samonas glumačka izvedba mo�e spasiti.Međimurski čovjek ima specifičanhumor. �ali se, a ozbiljan je. To je ciljpostići u na�im igrama. Djeca se �aletako kako bi to činila međusobno danema učitelja. Mnogo razgovaramo.

Shvaćaju da to nije nastava, većodmor i kontrolirana zabava. Publikamora osjetiti da su prijatelji, da se iprivatno odlično razumiju, da su iskre-ni. I da jedan drugoga čuvaju i po�tuju.

Na sceni su izlo�eni pogledima.Voditeljev je zadatak da ih čuva, spri-ječi da im ikada bude neugodno. Zatobrojna ponavljanja. Svaka se etida(scena) radi zasebno i dugo. Sve suetide povezane kako bi na kraju publi-ka dobila priču koju očekuje. Često sesusrećem s pitanjem članova dru�ine:"Učitelju, kad ćemo spajati scene?". Tosu uvijek dogodi na samom kraju.Kada taj tren dođe, shvatim da jedramsko - scenska igra zavr�ena.Zajedno u�ivamo u procesu, u strplji-vom i neizvjesnom, marljivom pedago�-kom radu koji je čudesan i neponovljiv.Nastojim da djeca shvate da je kaza-li�te trenutak i da snimljen i prepričanvi�e nije jednako zanimljiv. Najveća mije radost kada osjetim da u�ivaju udru�enju i zabavi i da taj trenutak nebi mijenjali ni za �to na svijetu. �elimda im iskustvo rada u dru�ini pomogne

u svakodnevnom �ivotu, u nastavi,posvuda. Ne tra�i se od članova nekiposeban, neobičan talent. Uspje�ni sujer su neobični i svoji.

Dramsko scenske igre odgajaju iusmjeravaju buduću kazali�nu publi-ku. Bilo bi vrlo zabrinjavajuće da znan-ja koja sam stekao u kazali�tu, neznam primijeniti i prenijeti na svojeučenike.

Alen Barbić, voditelj

KNJIGE IILIČASOPISI?

Lektire ili časopisi? Pitanje je sad.Bez razmi�ljanja odgovorila bih časopi-si. A vi? Ja se radujem dolasku ovogo-di�njih časopisa. I evo stigli su ...naprimjer Modra lasta, Drvo znanja. Oninam daju mnoge zanimljive informacijeo sportu, glazbi, a nađe se i koja igri-ca. Radujemo se i izradi na�eg časopi-sa. Eto, ja po prvi put sudjelujem. Uzsve svoje obaveze uvijek nađem vreme-na za tako kreativan rad. Nadam se daćete ga sa zadovoljstvom čitati jer smoga sa zadovoljstvom sastavljali. I dokse mi bavimo zanimljivim događajima,knjiga stoji na mjestu. Stranice joj sene okreću. Kad se konačno primimočitanja lektire, shvatimo da postoje izanimljive knjige. Tada nam često po-nestane vremena. Zato odmah, (nakonGorana), knjigu u ruke!

Lucija Toma 7.b

Nastup učenika dramske skupine.

Nastup dramske skupine popratile�kolske novine.

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:26 Page 13

Page 14: Goran - broj 8.pdf

izazovi i uspjesiGoran14

Smotra uučinjenog ii ppogled uu bbudućnostSmotra uučinjenog ii ppogled uu bbudućnost

NNAA��AA BBUUDDUUĆĆNNOOSSTT OOVVIISSIIOO NNAAMMAA

Dragi prijatelji!

Na�a budućnost, rezultati i na�a postignuća oviseupravo o nama. Oni mogu biti bolji ako se zala�emo upobolj�anje samih sebe. Ljubav prema domovini, prija-teljima i bli�njima, samo je jedna od tisuću izgovorenihrečenica koja ni�ta ne vrijedi ako se ne iska�e djelom.Ta ljubav uključuje učenje, pozitivan odnos prema svi-ma s kojima �ivimo i provodimo vrijeme te prema sve-mu �to nas okru�uje. Svaki od nas zasigurno �eli da�kola bude prostor koji odgaja, u koji se ulazi veselo,sa smje�kom na licu, a izlazi sa znanjem i spremno�ćuza �ivot. Na� moto govori upravo o tome. On glasi:"Unapređenje kvalitete obrazovanja i stvaranje motivi-rane mlade generacije." Zajedno trebamo dograđivati iodr�avati ugled �kole, stvaran četiri desetljeća.Trebamo raditi timski, surađivati i radovati se vlasti-tim uspjesima kao i uspjesima drugih. Vrijedne rezul-tate treba javno isticati, prepoznati i nagrađivati. Nakon natjecanja u Karlovcu

Nagrađeni učenici i njihovi učitelji

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:36 Page 14

Page 15: Goran - broj 8.pdf

izazovi i uspjesi Goran15

Čarolija LiDraNa zapo-čela je u �koli, a zavr�ila naHrvatskoj �kolskoj smotrikamo dolaze najbolji. Na�aje dru�ina mladih glumacabljesnula dramsko-scenskomigrom "Izvolite, izaberite" uNovigradu gdje je i zaradiladiplomu. Voditelj Alen Bar-bić oslobodio je dječju krea-tivnost. Mladi glumci su: Ve-dran Novak, Dubravko Tuk-sar, Mia Srnec, Lana Turk,Santina Domjanić, Dajana�arić, Josip Novak, TihanaMoharić i Nikola Novak.

Mali učenik male �koledo�ao je s velikim rezulta-tom. Fran Horvat iz P.�.Zasadbreg osvojio je 6. mje-sto na Europskom natjeca-nju u karateu u Ljubljani.

Sara Ra�perger - najbo-lja u Međimurskoj �upaniji,pozvana je na dr�avno nat-jecanje iz kemije uDubrovnik. Njezina je men-torica Zorana Kolmanić.

I Karlo Meglić, osvojiv�i2. mjesto u Međimurskoj �u-paniji, sudjelovao je na dr-�anom natjecanju Mladihtehničara u Dubrovniku svoditeljem Mladenom Beu-kom.

Osvojiv�i 1. i 2. mjesto uMeđimurskoj �upaniji, na�inajmlađi matematičari Ton-ko Sabolčec i VeronikaJarni, učenici 4. razreda, su-djelovali su na Regionalnomnatjecanju. Pripremila ih jeučiteljica Sanja Kovač.

1. mjesto u �upaniji omo-gućilo je Mateu Kutnjaku,učeniku �estog razreda sud-jelovanje na Regionalnomnatjecanju iz matematike uKarlovcu. Mentorica je Na-tali Bi�kup.

Na�a "glazbena du�a" Be-njamin Horvat osvojio je 2.dr�avnu nagradu iz solffe-gia. U Dubrovniku, voditelji-ce Dragice Stojko iz Osnovneumjetničke �kole Čakovec.

Rezultati su postignuti i na�upanijskim natjecanjima.

Jasna pogleda i sigurneruke bili su na�i strijelci:Kristina Medved, Valenti-na Novak i Klara Meglićosvojiv�i 1. mjesto u �upani-ji i pozvani na regiju u Ča-kovcu. Zatim Elvis Lonča-rić, Nikola Crnčec i Sa�aVeselko kojima je 2. mjestou �upaniji poziv na regiju uBjelovaru. Voditelji su IgorJau�ovec i Miroslav Turk.

Atletičari, u sastavu:Vedran Novak, Karlo Me-glić, Denis Branilović, Lu-ka �imunković, Matko Ča-lopek, Abel �afarić, Nikola�imunković i Matija Vrta-rić osvojili su 2. mjesto ipoziv na Regiju u Čakovcu,s voditeljem Igorom Jau�ov-cem.

Na Regionalnom natje-canju 3. nagradu u Karlovcuiz solffegia osvojili su Mari-ja i Filip Horvat, s vodite-ljem Branimirom Magdaleni-ćem iz Osnovne umjetničke�kole Čakovec.

Antonija Medved osvoji-la je 2. mjesto na �upanij-skom natjecanju u poznava-nju hrvatskog jezika. Men-torica je Katarina Tkalec.

Na natjecanju iz geogra-fije Mateo Kutnjak osvojioje 3. mjesto s mentoricomMarijanom Belko.

Matija Vrtarić osvojio je3. mjesto na natjecanju Mla-dih tehničara - strojarstvo.Mentor, Mladen Beuk.

Na natjecanju "Sigurno uprometu", siguran u svojeznanje i vje�tine, bio je Be-njamin Horvat i osvojio 3.

mjesto. Mentorica je Tatja-na Golub.

Nama nikad dosta natje-canja!

U kvizu znanja "Krozvrata znanja do putovanja"učenici četvrtog razredaTonko Sabolčec, LucijaHoblaj i Veronika Jarniosvojili su 2. mjesto na me-đu�upanijskom natjecanju�to im je omogućilo plasmanna polufinalno natjecanje uZagrebu. Voditeljica �eljkaKutnjak.

Na�a najmlađa učenicaAna Pintarić iz 1. razredanagrađena je za likovni radna natjecanju "Europa u�koli" 2007. uz mentoricu�tefaniju Kurunić.

U godini Nikole Tesleraspisan je natječaj "IzumiNikole Tesle." Rezultat pro-jekta u na�oj �koli "Tesla-čovjek koji je vidio buduć-nost", literarni rad "Svetloza svet" , učenice 5. razredaSare Sečan nagrađen je natom natječaju. Mentorica jeKatarina Jerosimić.

Sara Sečan, 6.b

RREEZZUULLTTAATTII ��VVEELLIIKKIIHH"" UUČČEENNIIKKAA MMAALLEE ��KKOOLLEENNaajjvvrrjjeeddnniijjii ssuu ddrr��aavvnnii rreezzuullttaattii kkoojjee jjee nnaajjttee��ee ppoossttiiććii..

Mateo Kutnjak Antonija Medved Benjamin Horvat Filip Horvat

Karlo Meglić Marija Horvat Sara Ra�perger Tonko Sabolčec i Veronika Jarni Sara Sečan

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:26 Page 15

Page 16: Goran - broj 8.pdf

Goran17

Goran16

literarno - likovni mozaik

OOOO TTTT VVVV OOOO RRRR EEEE NNNN AAAA VVVV RRRR AAAA TTTT AAAA MMMM AAAA ���� TTTT EEEESVETLO ZA SVET

V Smiljanu gde cvetje tak lepo di�i i nebo je tak čisto, gde potočec Vaganec veselo�vrgolji jedan dečec se je �tel znati.

Pred velki svet je stal - kaj ne kmičen, svetlo mo je dal.

Sara Sečan 6.b

JEN DEN Z TESLOM

Pred hi�om stoji sam�Velebit gledi kaj morje oku skriva� Zdalka mu slap Nijagaregrmi, leti bela ftica. Tu potok stiha �umi, zvoni ftičja popevka� Pred hi�om stoji sam� Misli mo se roje i dalko, predalko be�ijo�

Natali Jagec 6.c

�IVOT JEDNOGA PETA�A

Kad god joj se prohtijeu moju torbu ulijeće neobuzdana jedinica.Polako dotetura bezvoljna dvojka- spas u zadnji čas.Najče�će uskaču trice - gase vatrene jedinice. Ponekad dostojanstveno četvorkasvrati - ozbiljna odvjetnica. A petica? Ta prelijepa brojka moju veliku torbu i ne primjećuje.

Miljenko Krnjak 6.b

MOJA SOBA

Moja soba ima mjesto za ma�tu,igru, gluposti i učenje. Moja sobaima dva prozora. Kroz njih navečerprolazi mno�tvo zvjezdica i moresnova. U sobi je veliki radni stol.Izradio ga je moj tata. Za tim stolommo�e� učiti, na njemu spavati, čitatiknjigu, s njega gledati kroz prozor.Na krevetu spava pet medvjedića.Zidovi veselih boja pamte puno lije-pih priča i do�ivljaja. Moja je sobakutijica puna snova.

Ana Kadi 3.a

BO�IČNA SENJA

Borek di�i kak da se cela �umička v na�o hi�o preselila. Zvezdica na vrhu svetli, a �talica se v sonce pretvorila. Isusek v slamici z menomspi�Da sam mo nekaj reči �tel, med zvezde je di�el�V hi�i toplina iskri�

Mesarić Patrik 8.b

ZIMA JE BREGE POZABILA

Svr�i so črne, bez listja, veter med bregaj spi, zemlja je tak srdita kaj se zeleni.A v senji se je belo, nebo se na zemljo spu�ča�Deca po brego be�ijo kak da cukore delijo.Gleč!Vu vrčoku je visibabazimi ftruc - precvela.

Matej Mesarić 8.b

POTOK DETINSTVA

Čim �uma na jesen zadi�i,baka me zaron zbudikaj pemo kostajei vrgoje brat.

Navek na jeni mesti postoji,poslu�a,gledi,nekaj zdovja i�če�

Pred jom potok ble�či,�labori,�lafuri,ftičekaj se vu vi�u spleče.Voda rohlja,rohlja,kristolne đunđekepo listjo meče�

Deca veselo z brvi skočejo,oprone plofte na trovi se belijo.

Pred menom potočecv zamlojenom �ikorjumuči.

A �uma na jesen di�i�

Patrik Mesarić 8.bList - Vanesa Petričević 3.b

Prvi snijeg - Manuel Vinković 7.a

Nova godina - Ines Juri�ić 8.a

Prozor - Filip Horvat 8.b

Pejza� - Lea Perhoč, 6.c

Igra - Lea Perhoč 6.c

Biciklin - Anja Ku�ar 2.a

Duplerica.qxd 30.01.2008 17:20 Page 1

Page 17: Goran - broj 8.pdf

Goran17

Goran16

literarno - likovni mozaik

OOOO TTTT VVVV OOOO RRRR EEEE NNNN AAAA VVVV RRRR AAAA TTTT AAAA MMMM AAAA ���� TTTT EEEESVETLO ZA SVET

V Smiljanu gde cvetje tak lepo di�i i nebo je tak čisto, gde potočec Vaganec veselo�vrgolji jedan dečec se je �tel znati.

Pred velki svet je stal - kaj ne kmičen, svetlo mo je dal.

Sara Sečan 6.b

JEN DEN Z TESLOM

Pred hi�om stoji sam�Velebit gledi kaj morje oku skriva� Zdalka mu slap Nijagaregrmi, leti bela ftica. Tu potok stiha �umi, zvoni ftičja popevka� Pred hi�om stoji sam� Misli mo se roje i dalko, predalko be�ijo�

Natali Jagec 6.c

�IVOT JEDNOGA PETA�A

Kad god joj se prohtijeu moju torbu ulijeće neobuzdana jedinica.Polako dotetura bezvoljna dvojka- spas u zadnji čas.Najče�će uskaču trice - gase vatrene jedinice. Ponekad dostojanstveno četvorkasvrati - ozbiljna odvjetnica. A petica? Ta prelijepa brojka moju veliku torbu i ne primjećuje.

Miljenko Krnjak 6.b

MOJA SOBA

Moja soba ima mjesto za ma�tu,igru, gluposti i učenje. Moja sobaima dva prozora. Kroz njih navečerprolazi mno�tvo zvjezdica i moresnova. U sobi je veliki radni stol.Izradio ga je moj tata. Za tim stolommo�e� učiti, na njemu spavati, čitatiknjigu, s njega gledati kroz prozor.Na krevetu spava pet medvjedića.Zidovi veselih boja pamte puno lije-pih priča i do�ivljaja. Moja je sobakutijica puna snova.

Ana Kadi 3.a

BO�IČNA SENJA

Borek di�i kak da se cela �umička v na�o hi�o preselila. Zvezdica na vrhu svetli, a �talica se v sonce pretvorila. Isusek v slamici z menomspi�Da sam mo nekaj reči �tel, med zvezde je di�el�V hi�i toplina iskri�

Mesarić Patrik 8.b

ZIMA JE BREGE POZABILA

Svr�i so črne, bez listja, veter med bregaj spi, zemlja je tak srdita kaj se zeleni.A v senji se je belo, nebo se na zemljo spu�ča�Deca po brego be�ijo kak da cukore delijo.Gleč!Vu vrčoku je visibabazimi ftruc - precvela.

Matej Mesarić 8.b

POTOK DETINSTVA

Čim �uma na jesen zadi�i,baka me zaron zbudikaj pemo kostajei vrgoje brat.

Navek na jeni mesti postoji,poslu�a,gledi,nekaj zdovja i�če�

Pred jom potok ble�či,�labori,�lafuri,ftičekaj se vu vi�u spleče.Voda rohlja,rohlja,kristolne đunđekepo listjo meče�

Deca veselo z brvi skočejo,oprone plofte na trovi se belijo.

Pred menom potočecv zamlojenom �ikorjumuči.

A �uma na jesen di�i�

Patrik Mesarić 8.bList - Vanesa Petričević 3.b

Prvi snijeg - Manuel Vinković 7.a

Nova godina - Ines Juri�ić 8.a

Prozor - Filip Horvat 8.b

Pejza� - Lea Perhoč, 6.c

Igra - Lea Perhoč 6.c

Biciklin - Anja Ku�ar 2.a

Duplerica.qxd 30.01.2008 17:20 Page 1

Page 18: Goran - broj 8.pdf

literarno-likovni mozaikGoran18

MOJA KUĆA NA NEBU

Ujutro se di�em iz mekanog,plavog kreveta koji u noći kru�izemljom. Moje veliko, okruglo,crveno dizalo spu�ta me na tlo.Prekrasan je dan. Na polju sevidi zlatno �ito. Ispod mene polivadi rasuto cvijeće stvara�areni oblik. Oblaci pjevaju,sunce ple�e. Kličem od radosti.Divna predstava!

Dolazak u �kolu. Dočekalasu me slova sastavljena odsiću�nih oblačića. Nemojte sečuditi, no pravo je čudo �to jesve u �koli od oblaka. Evo, dola-zi učiteljica. Sad smo svi kaobubamare. Nema vi�e pravljenjaaviona, gađanja papirnatim gru-dama. Ti�ina�Učiteljica pi�e, ami zbrajamo. Eto, �kola je takozavr�ila. Moram obavijestitiljude kakvo će vrijeme biti.Sunce me polagano spu�ta danajavim ljudima romantičnu itoplu večer.

Oh, �to je meni? Skoro samzaspala na satu od tako ma�to-vite priče. Kad bi mi se bar todogodilo. Vjetar bi me nosio.Miris te svje�ine ne mogu opisa-ti jer nitko vi�e ne bi bioznati�eljan. Volim ljude koji suznati�eljni. Za njih bih opetizmislila neku priču.

Ida Perko 4.a

NAVEK SONCE

Da idem v �kolo,za menom sonce�

Da se dimo vrnem,v sonce gledim�

Ono velko z neba greje,a jedno malozdalka mi se smeje�

Patrik Mesarić 8.b

SLOBODAN SAM

Ujutro, rano iz kreveta skačem.Za tren kruh u čaj umačem.

Brzo izlazim dočekati novi, svje�idan.Mačak mi mijauče do nogu,dajem mu mlijeka - �to drugomogu?

Nakon toga za kompjutor sjedam,mama u sobu uđe:- Dosta je igre, čeka te suđe!

Kao uvijek, smi�ljam ne�to,ali nemam srećejer mama jo� vi�e suđa nameće.

Opet jurim do kompjutora.Čujem ne�to se miče,a mamin glas viče:- Pospremi sobu, nesretniče!

Slijedio sam naputak-blista se svaki kutak.

Ba� mi je divan svaki dankad sam ovako slobodan!

Vinko Moharić 4.a razred

GNJAVATOR

U kući imam malu sestratorkoja je veliki gnjavator.

A uz to smetatorkad pi�em zadaćator.

No ipak se često lijepo igratorI nekad ljutimo zajednomamator i tatator.

Sven �enji 4.b

Čipka - Lucija Glavina

Mario Kovač 5a.

Moj zavičaj - Dino Novak 8.a

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:27 Page 18

Page 19: Goran - broj 8.pdf

literarno-likovni mozaik Goran19

MIR IMA BEZBROJ LICA

Ne znamima li ga vi�e u kapi ki�e�to tiho mi o prozor kuca,u suncu�to jutrom rano zlaćanom me rukom budi ili u sestri�to spokojno uz mene di�e�

Znam da ima bezbroj licai najvi�e ga u mom domu ima, da cvrkute ptica vabi,miluje u igri djecu,tople zrake �alje svima.

Miljenko Krnjak 6.r

DJEČJA PRAVA

Svako dijete ima pravo na ljubav, miri bezbri�no djetinjstvo.

Djeca imaju pravo na igru i �kolovan-je, pravo na razumijevanje, podr�ku ibri�nost.

Imaju pravo na zdrav i uredan �ivot,na lijep, miran i čisti svijet!

DJEČJE OBVEZE

Djeca moraju slu�ati svoje starije,roditelje, učitelje i sve koji se brinu onjima.

Imaju obvezu brinuti se o svomzdravlju, izgledu i pona�anju.

Moraju biti skromna i nesebična, uvi-jek htjeti naučiti ne�to novo.

Imaju obvezu čuvati prijateljstvo i lju-bav, zemlju i mir na njoj!

Ivan Glavina 2.a RAZBIJENI PROZOR

Jedan prozor bio je razbi-jen i jako tu�an.Vidjele su ga�ivotinje i odluče ga popravi-ti.

Do�le su do njega.Vuk, li-sica i ptice na�le su staklo.Medvjed Mrki uzeo je staroljepilo i počeo lijepiti. Vjeve-rice su na prozor stavile če-�ere, a ribice pobacale svojeljuske. Prozor je bio jakosretan i zahvalan �ivotinja-ma.

Marko Cvetković 3.b

STI�E JESEN

Sti�e jesen kroz �ume i potoke,polja i pa�njake.Svojim ih kistom dotičei �arenim bojama priča priče.Nosi sa sobom duge ki�e.�ume i potoci pričaju priče o plju�tavojki�i.Oblači najljep�e haljine �arenih boja.Stigla ona i u dolovei donijela sa sobom razne pustolovine.

Daniel Okre�a 2.a

MIR

beskrajan, raznolikčekanje, vjerovanje,�ivljenjepunina u srcuLJEPOTA

Sara Sečan 6.r

MIR

Veliki bijeli oblaknebeskom livadomkru�i-ti�ina�

Edo Krnjak 6.r

Matija Balog 7.a

Patrik Novak 7.b

Učenički rad 8.r

Učenički rad 3.b

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:37 Page 19

Page 20: Goran - broj 8.pdf

kod kuće je najljep�eGoran20

"Početak je u obitelji" - zapisao jeu spomenicu �kole po�rtvovni otacpetero uspje�ne i svestrane djece,gospodin Tihomil Horvat.

"Svako dete nema vuha za to!"Čekao sam trenutak da mogu malo

podulje razgovarati sa svojom bakom!Jesam li �to naslijedio, "herbao" odsvoje majke? Dobro je znati "v koga sise vrgel u obitelji"."Kakva je mojamajka bila kao dijete?" upitao sam jed-nog dana svoju baku.

"Moja je Ljiljana bila jako poslu�noi osećajno dete. Znala se svakome podko�u podvleči! Bila je maculizasta. Seje mela jako rada i si su jo meli jakorad. Dok je jo� bila baka �iva, zvala juje Ljiljanka. Deda jo je rad mel jer jebila poslu�na, mirna i dobra. Rado jesima pomagala, pospravlala. Mefkosrce i dobro pisanje od dedija je herba-la. Sako dete nema vuha za to. Mate-matiku je herbala od mene�.

Kako je bila sima jako draga, takse i striniki pod ko�u podvlekla i ona siju je zela k sebi. Jako sam se te�ko od

nje odvojila, od svoje Ljiljane! Deda jebio tak to�en pa je rekeu: "Kaj v tojhi�i nega korice kruha za njo?" No, jasam znala da bo joj tam dobro i da bodole tak dobro."

Moja je majka, dakle, bila posvoje-na sa �est godina. Svi su je zavoljeli.

Imala je dvije majke i dva oca, �to tadai nije bilo tako rijetko. Djeca su bilaposvojena većinom zbog siroma�tva,mnogo djece u obiteljima. Moja dragabaka nije mogla imati djecu, a djed ječe�će bio bolestan. Danas kod njih�ivim i lijepo mi je. Mnogi bi rekli danismo u rodu, ali jesmo. Moj djed jebrat mom drugom djedu. Svi smo jednavelika sretna obitelj.

Vilim Dretar 7.a

Moju prabaku Jelenu �kvorc cijeloje selo zvalo Mamica. Umrla je kadsam imala sedam godina. Na njezinoj"domovini" u Dragoslavcu danas ja�ivim. Stara, bijela kuća s plavim pro-zorima jo� uvijek čvrsto stoji za sjećan-je svima na na�u Mamicu. Ne sjećam jese mnogo, ali ono �to se duboko ureza-lo u mene, ponekad me dirne u srce.Dugo je stajao njezin �amlek kraj kući-ce. Prazan. Podsjećao me na njezinurečenicu: "Djeco, ja rastem dole, a vigore!" S njom je �ivio njezin sin - sta-rac. Rodila je trinaestero djece.Polovica ih je umrla prije nje. Umrla jeu devedesetprvoj godini. Bilo je to naMarkovo. Dan prije devedesetprvogrođendana.

Vjerujte , svatko bi bio sretan daima prabaku poput moje! Ne mogu vje-rovati da je netko ikad umirao u timgodinama s osmjehom na licu. Hodalaje pognuto. Nikada nije mogla vidjetiplavo, modro nebo, dok se ne bi s napo-rom uspravila. Njezino tijelo bilo jeizmučeno, isu�eno, staro. Naborano.

Kapci su joj prekrivali predivne, zeleneoči. Nije postojao čovjek za kojeg ne biimala lijepu riječ. Dobrota i poniznostzračili su iz moje prabake Jelene.

Marljivost ju je krasila!

Oko male kućice bio je red. I u njezi-noj kuhinji. U sobi visoki starinski kre-vet s jastucima, bogati perjem. Poto-nula sam često u njima. Takve su bile injezine priče. Starinske, smirene. Kaoda je �eljela da ih nikad ne zaboravim.

Sjele bismo kraj otvorene �talice.Obično poslije podne. Grane stare jabu-ke nagnule su se nad klupicom. Sjelaje na svoj �amlek. Rukama mi čestogladila gola koljena. Kad bi bilo hlad-nije, omotala me u neku grubu plahtukojom bi znala prekriti i kravicu. Kaoprave prijateljice, kao vr�njakinje, du-go smo razgovarale u mraku.

Voljela me baka neizmjernom lju-bavlju. Čini mi se da me svojim zelenimočima molila da je nikad ne zaboravim.Prema njezinom pričanju, shvatila samda su se ljudi nekada vi�e međusobnopo�tivali. Govorili su jedni drugima -vi! Oslovljavali i pozdravljali pri susre-tu naklonom glave.

I moja je prabaka Jelena voljelasve ljude u selu. U mene je svojim pri-čama usadila srce poput svoga. Nje-zine, već pomalo mutne i vla�ne zeleneoči, vidim i sada!

Dijana Borko 7.a

ZZZZ AAAA JJJJ EEEE DDDD NNNN IIII ���� TTTT VVVV OOOO OOOO BBBB IIII TTTT EEEE LLLL JJJJ IIII

MMOOJJAA PPRRAABBAAKKAAJJEELLEENNAA

Obitelj - Noa Sečan 2.b

Jelena �kvorc

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:27 Page 20

Page 21: Goran - broj 8.pdf

kod kuće je najljep�e Goran21

Od uuzbuđenjanisam mmogla

zaspatiKasni su večernji sati. Le�im u

krevetu. Poku�avam zaspati. Za-klopim oči. Jastuk stavljam naglavu i �elim ispod njega zaspati.Opet ga protresam, oblikujem ru-kama, za spavanje. Konačno meprevario san. Spavala sam tu noćpoput anđela. Toplina sunčevihzraka grijala mi je tabane, golenoge virile su ispod pokrivača. Os-jećam miris jutra, slu�am pjesmucrkvenog zvona.

Di�em se nakon dugog prote-zanja. Slijedi nedjeljna euharistija.Već sam pred vratima seoskecrkve. Kad uđe�, to je kao da ula-zi� u svoje srce, u vrt prepun cvi-jeća. Bo�ja riječ, propovijedanje,čovjeka ispunjuju. Srce mu br�ekuca i ispunjava prazninu kojanastaje tijekom minulih dana. Svesvoje nemire, razmi�ljanja prikazi-vala sam Gospodinu. Sva ustrepta-la ljubavlju, srela sam se s djedom.Skakala sam od sreće. Nakonjutarnje kavice i dru�enja (jer nasse okupilo vi�e) idemo na pripremudomaćeg ručka. Sjećam se nedjeljekoja nije bila obična. Bila je zima2006. godine. Te zime rodio se mojbrat. I eto, radosti! Kad dubljezavirim u svoje srce shvatim da mije ta ista zima donijela i tugu. Vi�enema, nakon nedjeljne euharistije,jutarnje kavice ni dru�enja. Ne-djeljna popodneva su obična i su-morna. Odlasci u bolnicu k boles-nom djedu. Kad ne bi le�ao u bolni-ci, le�ao bi kod kuće. I tako sve do1. svibnja. Svake se večeri pris-jećam tog dana. Bio je to njegovodlazak! Znao je kome odlazi!

Lucija Toma 7.b

Svađa! Svi se ljudi na svijetusvađaju, i oni veliki, i oni mali. Dječjesvađe nastaju obično u igri, a oni veli-ki priređuju velike u raznim odraslimsituacijama. No, ne postoji bezazlenasvađa. I najmanja nepravda mo�e izra-sti u veliku stvar. Nikad se nije lijeposvađati! Sjećam se jednog događaja.Bilo je to prije tri do četiri godine.Proljeće je utoplilo zemlju. Sunce nasje mamilo na na� "črni asfalt". Na�eomiljeno mjesto igre. U predvečerjasmo sjedili dolje uokrug. Automobili sunas zaobilazili. A danju, osobito blag-danom, dobivali smo goste. Tako jebilo i ovoga puta. Bilo nas je �estero, adva para reketa. Kupili smo ih dan dvaprije. Uvijek su dvojica čekala na igru.Često su oni koji igraju varali iprodu�avali igru. U�ivali su u krađi. Itako su počele na�e svađe. Te�ko pod-nosim nepravdu. Bilo je tu mrkih lica,zločestih pogleda, a katkad je "skliz-nula" glasna i ne�eljena riječ, počelasu i naguravanja, sve dok netko nijegurnut s "črnog asfalta" ...pljus..."Auuu! Bljak!" Bila sam, na�alost, ja.Sjedim u lokvi blata. Od ljutnje zabo-ravih tko me gurnuo. Razbjesnila samse kao ris. Obrisala sam blato sa sebe.Odjurila u kuću kao muha bez glave.Da su mi barem pomogli ustati? Ne,nisu me ni pogledali! Preobukla samse, ali prozor me privlačio. Samo maloda ih gledam! Toliko sam �eljela dalje

igrati, a nitko nije pitao za me.Slučajni pad novog reketa na asfaltrazljutio me, na neki način i razvese-lio. Imala sam razlog za izaći. Reket jeu ruci dr�ala moja sestrična Sara.Povukla sam reket, ali ona nije pu�ta-la. Ljutito smo se gledale kao praveprotivnice. Podigla sam ruku i pljusnu-la je, uzela reket i pobjegla opet ukuću. Saru nije previ�e zaboljela mojapljuska. I dalje je s u�itkom igrala.Ljubomorno sam hodala od prozora doprozora. Kad sam se "ohladila ", svi suse već razi�li.

Ni danas se jo� nisam ispričala zapljusku. Ni meni nitko za kupku ublatu. Unatoč tome, Sara mi je i daljenajbolja sestrična i prijateljica. Pone-kad, �utnja sve izliječi. Nikad svađunismo spominjale. U mom srcu bila jezapisana poruka za cijeli �ivot. "Smirise, Kristina, i ne ljuti se! Razmisli!Oprosti!" Često sam takve situacijeznala prirediti i svojoj sestri. "Raz-misli, Kristina!" Često, tu rečenicu,čujem u sebi!

Kristina Medved 7.b

"Smiri sse KKristina!"

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:27 Page 21

Page 22: Goran - broj 8.pdf

kod kuće je najljep�eGoran22

ANA HORVATMoja zečica Lana jo� je malena.

Svako jutro joj dajem travu ili sijeno.Voli se maziti i skrivati u travi.

ANJA KU�ARImam dvije mačke. Moj mačak Vili

jako je zaigran. Penje se po ljestvama,a zatim ne mo�e sići. Mozat najvi�evoli spavati. Hranim ih kad dođu is-pred svojih posudica i zamijauču.

MURA KUTNJAK

Kujica Bobi je dobila male psiće. Zanekoliko dana mali crno-bijeli psićpočeo je puzati za mnom. Nazvala samga Bembo. Danas vi�e ne mogu zamis-liti dan bez njega. U mojoj sobi spavajo� jedan ljubimac, to je hrčak Gita.

�ute je boje i mala kao krumpirić. I zanju se brinem ja.

ANA KADIMoj pas Ben je hrabar, sna�an, vrlo

poslu�an i uvijek spreman za novuigru. Voli se maziti, masirati i valjatipo travi. Sretno me dočekuje ma�ućirepom. Kad sam umorna ili tu�na,znam da će me on razveseliti.

SAMANTA POKRIVAČImam puno �ivotinja. Četiri lijene

mačke koje se uvijek motaju oko mojihnogu. Mislim da su uvijek gladne, paim malo, pomalo dajem neko jelo.Imam papigu i psa Rexa koji je mojanajveća sreća.

MATEJA SRPAK

Moja mačka zove se Pikica. Imabijelu, dugu dlaku i izgleda kaosnje�na pahuljica. Volim se puno igratis njom jer je jako umiljata, lijepa idobra.

FILIP PERASPas s kojim sam prohodao i naučio

prve riječi zvao se Alkonco. Bio je moja�iva igračka. Danas ga vi�e nema. Sadimam zlatne ribice i psa Flokija. Flokije dobar pas, voli me, a i ja njega.

LEONARDA PERKOMoja mačka je bijele boje, a na

glavi ima tri crne točkice. Njezindugačak vijugavi repić stalno vijori uzraku. Uvijek me prati, ujutro kadidem u �kolu. Zato mi je jako draga.

NA�I KKUĆNI LLJUBIMCI

Mi smo učenici 3.a razreda ijako volimo �ivotinje. Često onjima pričamo. Svaki od nasima ponekog kućnog ljubimca.

Anja uči u dru�tvu svog mačića

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:27 Page 22

Page 23: Goran - broj 8.pdf

sportom do zdravlja Goran23

Dana 20.10.2007. odr�an jeJESENSKI KROS MEĐIMURJA u orga-nizaciji Atletskog kluba Međimurje.Na krosu je sudjelovalo vi�e od 800učenika iz 28 �kola. Na�a �kola bila jedruga po broju sudionika, a osvojenesu tri srebrne medalje. Među najusp-je�nijima iz na�e �kole bili su:

Jakov Pintarić, 5. mjesto - 1. razred

Magdalena Dole�aj, 2. mjesto - 2. razred

Vinko Lozić, 4. mjesto - 2. razred

Filip Peras, 2. mjesto - 3. razred

Josip Tkalec, 6. mjesto - 3. razred

Lana Zelić, 2. mjesto - 8. razred

Sve se vi�e učenika odlučuje bavitisportom zbog zdravlja, ali i zbog zaba-ve. Na krosu je bilo zanimljivo iako jebilo hladno i u jednom trenutku je čakmalo počela padati ki�a. Neki su uče-

nici na kros i�li iz zabave, a neki sebave raznim sportovima i �ele sudjelo-vati u natjecanju. Na kraju čestitamonajbr�ima i pozivamo vas da se slje-deće godine pridru�ite utrci.

Josipa Kovač, 8.c

BBRR�EE �� VVII��EE �� JJAAČČEE �� BBRR�EE �� VVII��EE �� JJAAČČEE �� BBRR�EE �� VVII��EE �� JJAAČČEE �� BBRR�EE �� VVII��EE �� JJAAČČEE

KKKKRRRROOOOSSSS -- MMMMAAAALLLL IIIIDDDDOOOOPPPPRRRRIIIINNNNOOOOSSSSZZZZDDDDRRRRAAAAVVVVLLLLJJJJUUUU

Učenici petog razreda na startu!

Najbr�i su osvojili medalje!

Intervju s Franom Horvatom učeni-kom trećeg razreda Područne �kole uZasadbregu.

Fran Horvat, uspje�an mladi kara-tist, sudjelovao je na 4. Europskomprvenstvu za djecu i kadete u JKAkarateu gdje je osvojio �esto mjesto.Upravo je to postignuće, i uspje�notreniranje te osvajanje medalja, bilopovod za razgovor s njim.

Goran: Čuli smo da si vrlo uspje�ankaratist. Reci nam, kakav si to uspjehpostigao ovog proljeća?

Fran: Osvojio sam jednu zlatnu ijednu srebrnu medalju. Natjecanje jebilo u Mađarskoj.

G: Kakav je karate sport?F: Karate je vrlo zabavan i lijep

sport.G: �to znače pojasevi različitih boja? F: Svake godine je polaganje za

određenu boju pojasa.A boje su: bijeli, �uti, narančasti,

crveni, zeleni, plavi, ljubičasti, smeđi,crno-smeđi, crni i jo� 12 crnih pojaseva.

G: Koju boju pojasa ti ima�?F: Ja imam crveni pojas.

G: Kako si se počeo baviti karateom ikako dugo se bavi� tim sportom?

F: Tata me odveo na treninge uNedeli�će i Čakovec i pitao me �elim lipočeti trenirati, a ja sam pristao.Karate treniram 4 godine.

G: Koje je bilo tvoje prvo natjecanje?F: Prvi sam se put natjecao u

Mađarskoj i osvojio sam 2 zlatne i bro-nčanu medalju.

G: Kako često trenira�?

F: Treniram svaki dan osim petka,subote i nedjelje. Treniram oko sat ipol.

G: Stigne� li učiti ako treninge ima�skoro svaki dan?

F: Stignem učiti i odličan sam uče-nik.

G: �to ti je dra�e: kate ili borba?F: Dra�e su mi kate. G: Za koji klub trenira� i kako se

zovu tvoji treneri?

NAJVEĆA NNAGRADA ZZA SSVE SSATE VVJE�BBANJA-KKARATE

FFrraann sseepprreeddaaoo ssppoorrttuu

Fran pokazuje svoju omiljenumedalju

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:27 Page 23

Page 24: Goran - broj 8.pdf

sportom do zdravljaGoran24

F: Treniram za klub koji se zoveShotokan, mlađi trener se zove Robi, astariji Pi�ta.

G: Koliko ima� medalja i pehara, ikoja ti je najdra�a medalja?

F: Imam oko trideset medalja i tripehara. Najdra�a medalja mi je izMađarske iz kata.

Najdra�a mi je jer je najljep�a inisam je te�ko osvojio.

G: A gdje si osvojio pehare?F: Jedan je iz Nedeli�ća iz kata, a

drugi iz borbe. To je bilo 1.10. 2006.godine. Treći pehar je iz Mađarske izkata 2006. godine.

G: Kako se priprema� prije natjecanja?F: Prije natjecanja treniram svaki

dan.G: Tko te prati na natjecanja?F: Na natjecanja me prate treneri te

mama i tata.G: Bori� li se i s djevojčicama?F: Ne borim se s djevojčicama, a i ne

bih volio da ih ne ozlijedim. One čestoviču, a ponekad se i rasplaču.

G: �to misli�, tko bi iz tvog razredabio dobar u karateu?

F: Svatko tko se zna boriti, a nakarateu bi se naučio redu!

G: Da li bi se volio kad odraste� i pro-fesionalno baviti karateom?

F: Da, volio bih, i htio bih postatitrener!

G: Smije� li na tjelesnome pokazivati�to zna�?

F: Da, jednom sam pokazao �toznam i prijatelji su bili ponosni.

G: Kako su prijatelji reagirali na tvojuspjeh?

F: Svi su mi čestitali i misle da samuspje�an.

G: Čuli smo da si proputovao mnogamjesta. Mo�e� li nabrojiti gdje si sve bio?

F: Borio sam se u Čakovcu, Nede-li�ću, Ljubljani, Velenju, Budimpe�ti, abio sam čak i u Trstu u Italiji.

G: Bi li volio posjetiti Japan, po�to jeJapan zemlja karatea?

F: Volio bih posjetiti Japan, a jed-nom i hoću sa svojim trenerima.

Mia Srnec 8.a i Tihana Moharić 8.a

KARATEKarate je japanska borilačka vje�ti-

na koja koristi sve dijelove tijela usvrhu samoobrane. Riječ karate na ja-panskom jeziku znači 'prazna �aka'.Moderni karate se obično dijeli na tridijela: Kihon, Kate i Kumite(borba)

Karate u HrvatskojPrvi momčadski prvaci Hrvatske

bili su 1973. godine natjecatelji Karatekluba "Tempo". Od osamostaljenjaHrvatske, karate je, računajući europ-ska i svjetska prvenstva, najtrofejnijihrvatski �port.

ZANIMLJIVOST - Povijest karateaSmatra se da počeci borilačkih

vje�tina počinju s indijskim kralje-vićem Bodhidharmom koji je, �irećibudizam, do�ao iz Indije u Kinu, točni-je u hram koji se zvao Shaolin i tamomeditirao. Vidjev�i kako su budističkisvećenici lo�eg zdravlja, smislio jeodređene vje�be za očuvanje zdravlja itaj sustav nazvao "18 načina lo-hama".Među tim vje�bama bile su vje�bemeditacije koje je nazvao "devetogo-di�nje gledanje zida" i vje�be samoo-brane. Nakon �to je hram Shaolin uni�-ten, svećenici koji su pre�ivjeli, ra�irilisu se po Kini i tamo podučavali bori-lačke vje�tine. Tako su nastali raznistilovi.

Shotokan

Shotokan je najra�ireniji i najpopu-larniji stil karatea u svijetu. Doslovanprijevod riječi "�otokan" je "tigrovakuća". �otokan stil karatea je smislioGichin Funakoshi i pro�irio ga poJapanu.U njemu ima ukupno 27kata.Namijenjen je vi�e sportskojborbi.

(tigar O-sensei)

Izvor: http://freespace.virgin.net/

Karlo �krobar 8.a

* * *Bavim se karateom od 3. razreda.

Moj stil je ShitoRyu. Osnovao ga jeKenwa Mabuni. Na natjecanjima samsudjelovala u disciplini 'kate'.Bila samna tridesetak natjecanja, a imam oko25 medalja. Najdra�i uspjesi su mi 1.mjesto na "Međimurje Open" 2003.godine, 3. mjesto na međunarodnometurniru u Virovitici i 2. mjesto na tur-

niru u Sloveniji.Trenutno imam zelenipojas, a uskoro planiram polaganjeplavog.

Dora �arić 7.a

* * *

Karateom sam se počeo baviti u 1.razredu. Bio sam jako aktivan, u stiluShitoRyu. Osvojio sam oko 10 medaljai 2 mala pehara. Najljep�e mi je bilo naMeđunarodnom natjecanju u Samo-boru, i na dr�avnom u Splitu. Prestaosam se baviti karateom u 4. razredukrajem 1. polugodi�ta zbog nedostatkaslobodnog vremena. Imam crvenipojas.

Tonko Sabolčec 5.b

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:27 Page 24

Page 25: Goran - broj 8.pdf

sportom do zdravlja Goran25

I opet isto. Lopta. Centar, �esnae-sterac i gol! Navijači na nogama,igrači me grle �i mamin glas: ,,Pono,buđenje! Zakasnit će� u �kolu!" I opetsamo san.

Mislim da sam se s loptom i rodio.Ni kao sasvim malen nisam mirno pro-lazio kraj nje, a da je ne bih �utnuo,makar samo dodirnuo vrhom prsta.Skrivali su je od mene, znajući da bihje i doručkovao da mogu. Mo�e biti dasam koju i progutao. Bilo je noći kadsam s njom i spavao.

Nakon svih knjiga koje su mi naku-povali, svih sportova koje su mi nudili,konačno su odustali.

"Igrat će� nogomet!" Pristali su,uz upozorenje na veliku obvezu i punoodricanja. Meni, koji dvjesto dana ugodini sanjam zeleni teren i loptu, tozaista nije bio problem. Moj trud i pre-

veliku �elju da zaigram u prvom sasta-vu, trener je brzo uočio. "Pono, u sub-otu igra�!" mirno je rekao.

Toliko sam dugo sanjao taj dan. Usvlačionici od uzbuđenja nisam ni pro-govorio, ni disao, ne sjećam se da sam

bio u njoj. Srce izlazi iz tijela, osjećamtoplinu.

Preda mnom zeleni sag obasjansuncem i zvi�duk� Moja prva utak-mica.

Pono Pintarić 6.r.

Nogomet - učenički rad

Djevojka!Dan je započeo kao i obično.

Proljetni su praznici. Budim se uz tele-vizijski program. Ni�ta me posebnonije odu�evilo u ovom prijepodnevu.�elim se danas dobro odmoriti odučenja i svega �to me ve�e uz �kolu.Vrijeme je super za igru s prijateljima.Sunce se već uzdiglo i zove na okupl-janje. Mi trinaestogodi�njaci započelismo naguravanjem. Pala je odluka -igramo se skrivača! Vukli smo slam-ku. Prvi put u �ivotu izvukao samslamku za potragu. Da nemam iskust-vo u toj igri, pomislio bih kako su svioti�li svojim kućama - tako su se dobroposakrili. Napokon! - uzviknuo sam.Iza ugla ugledao sam sjenu. Netko setamo krije. Uskoro će iskočiti ipoku�ati se spasiti. Toj sam sjenipotrčao �to sam br�e mogao. No, ugle-dao sam djevojku! Zagledao sam se unju kao u neko čudo. Moji prijatelji suprimijetili da sa mnom ne�to nije uredu. Gledali smo se... I oni su pri�li igledali je. Imala je crnu kosu, zeleneoči i lijepo lice. Bila je visoka poputmene. Ne�to nas je pitala, ali mi jeuopće nismo čuli. Shvatili smo daotvorenim ustima, skamenjeni stojimou ti�ini. Noge su nam svima propale u

zemlju. Mozak nam je stao. To lijepostvorenje je progovorilo: "Znate li gdjeje Betex?" Htio sam joj odgovoriti - aliispalo je samo neko nerazumljivomucanje. Bez smisla. Kad je odlazila,jo� smo dugo stajali na istom mjestu igledali za njom! Nastavili smo se bezriječi dalje igrati. U prolazu - čestosam znao očima potra�iti gdje je sta-jala djevojka!

Dino Senčar 7.b

Rub ��umeSjedim u travi. Lagani povjetarac

travu nji�e amo-tamo. Svojim plesomprodire do �ume.

Evo jednog kestena! Poviju�a divljevinove loze oplela je donji dio njegovekro�nje. Njezino se li�će prvo za�utilo.�uti se, �uti, na zelenoj podlozi li�ća.Visi i nji�e se kao da ple�e. Upravo jejedan kesten prvi put dotakao tlo.Kestenovim li�ćem zaplele se �irovegrane. Na njima ima puno ra�trkanihlistića. Među li�ćem se nalaze �irići kojisunčaju svoje kapice. Ti�ina je.Iznenada je na trenutak prekine padkestena. Vide se vrhovi cedrovine. Kaoda �ele dotaknuti nebo. Na nebu seoblaci pomiču, gu�vaju, mijenjaju obli-ke kao �to vjetar nosi dine pijeska upustinji. Putuju od �ume k njivama.Njive su pune zrelog kukuruza. Čuju seglasovi �ena. Tik do njive, nalazi sejedna, od blata građena kućica. Staraje. Ru�evna. Vidi se i gornji dio crkve-nog zvonika. Oko njega je puno malenihkućica. Svaki je krov drukčijeg oblika.

Začujem glas: "Vraćamo se u raz-red!" Divno, jesensko poslije podne narubu �ume, u krilu livade, ostat će minezaboravno.

Kristina Medved 6.b

NA�A PPRIRODA �� NNA�A PPRIRODA �� NNA�A PPRIRODA �� NNA�A PPRIRODA �� NNA�A

UU SSJJEEĆĆAANNJJUUNNOOSSIIMM LLJJEEPPOOTTUU

TTOOGGAA DDAANNAA

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:27 Page 25

Page 26: Goran - broj 8.pdf

izricanje zahvalnostiGoran26

Nađosmo se u crkvi (�kolsku dvoranunemamo) da pođemo ususret danima mira iradosti ususret Bo�iću. 21. prosinca, crkvablista predblagdanskim sjajem, prepuna jedjece i roditelja. Osma�ice Tihana i Barbaraspretno i spontano najavljuju prigodan i raz-novrstan program povodom Bo�ića i novogo-di�njih blagdana. Pjevački zbor �kole unio jeu na�a srca toplinu duhovnom pjesmomMilost, probudio svetost uglazbljenom pje-smom na�eg vučetinskog pjesnika V. KosaCmreki v snegu spiju uz pratnju tambura�a, abraća Horvat s pjevačkim zborom i flautomdirnuli ljepotom izvođenja pjesme BijeliBo�ić.

Lijepe međimurske narodne običaje veza-ne uz Bo�ić o�ivjeli su učenici 3.r. Najmlađi inajuzbuđeniji - prva�ići pokazali su malomIsusu pjesmice koje su učili sa srcem.Program su uljep�ali učenici 2. i 4. r. govo-renjem o zimi i Bo�iću. Bo�ićnu čaroliju dopu-nili su učenici 6. i 7. r. pričom �ivot će bitiradost i stihovima Kralica Ajngelska. Na krajuse razdraganoj djeci i roditeljima obratila rav-nateljica, gospođa Jelena Haček. Zahvalila jena uspje�no zavr�enom prvom obrazovnomrazdoblju, dobroj suradnji, pohvalila sudioni-ke priredbe i obradovala sve prisutne: "�kol-ska dvorana će se graditi!"

Klara Novak 6.b

UUMMIIRROOVVLLJJEENNIICCII

Desetljećima su otkrivali tajnu uspje�nog istvaralačkog rada s djecom. Odgovorno iduboko emocionalno bili su prisutni u �ivotubrojnih nara�taja učenika.

DDoozziivvii mmaallooggaa IIssuussaannaa bboo��iiććnnoojj pprriirreeddbbii

Prigodni govorravnateljice Jelene

Haček.

Bo�ićna akademija odr�ana u crkvi Svetog Jurja na Bregu

Zaslu�enu mirovinu dočekali su dragi namučitelji: Nikola Dragosavac, Đurđa Kelnerić, Rade

Jerosimić, Ivan Galina, Branka Potočki, IvanKolmanić i Ana Janu�ić.

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:37 Page 26

Page 27: Goran - broj 8.pdf

bonton Goran27

BBOONNTTOONN - UUVVIIJJEEKK��IINN��

Bonton se uči cijeli �ivot. Definicijabontona: riječ dolazi od francuskeriječi bon (dobar) i ton (pona�anje), aznači dobro vladanje, odnosno pravilao pona�anju u dru�tvu.

ZIJEVANJE

Kad zijevate, obavezno staviteruku na usta. Stavljate lijevu ili desnuruku s nadlanicom okrenutom premaustima, tako da nemate bakterija nadlanu s kojim se rukujete.

KIHANJEKad ki�ete, stavite ruku na usta. I

to lijevu ruku, zato �to se desnomrukujete i ne bi bilo higijenski na tajnačin prenositi bakterije osobi s kojomse rukujete. (Jeste li znali da zrak ikapljice koje kihnete lete brzinom100km/h?)

Također, ako netko u va�oj prisut-nosti kihne, recite mu "Nazdravlje!"

BRISANJE NOSA Ako bri�ete nos u javnosti, poku�aj-

te otići u toalet. Ako niste u mogućno-sti, obri�ite ga uz ispriku i okrenite seod sugovornika ili od stola. Maramicunakon toga stavljate lijevom u lijevid�ep. Za�to? Jer se desnom rukomrukujete.

Ove stvari su va�ne jer rukanajče�će dolazi u kontakt s drugim lju-dima - rukovanje, baratanje novcem,diranje kvaka, telefonskih slu�alica idrugih predmeta. Zato perite ruke kadimate prilike, a pogotovo prije svakogobroka.

- Nemojte terorizirati okolinu neu-godnim zvukovima!

- Isključite zvučni signal mobitelana javnim mjestima: kazali�tu, kinu,crkvi, restoranu... U bolnicama po�tuj-te zabranu uključivanja mobitela namjestima gdje mo�e ometati rad medi-cinskih uređaja.

- Ako ikako mo�ete, ne razgovaraj-te na mobitel na javnim mjestima, ili sebarem potrudite da ne razgovarateglasno i dugo.

- Skrivanje broja, zavirivanje u tuđimobitel i dugo ostavljanje poziva načekanju neprihvatljivi su! Kao i preki-danje poziva odmah nakon uspostavl-jene veze, zato da bi osoba s kojom�elite razgovarati vidjela va� poziv inazvala, pa da razgovor ne ide na va�račun.

- Nemojte zapostavljati osobe skojima ste u dru�tvu samo zato dabiste s nekim drugim brbljali na mobi-tel!

- SMS treba biti napisan pregledno,razumljivo i nedvosmisleno. Ne dosa-đujte drugima da vam pomognu u

sastavljanju poruka i ne pokazujte imtuđe poruke.

- Otkazujete li dogovoreni sasta-nak, pristojnije je nazvati nego poslatiSMS.

Dora �arić 7.a

Mobitel - potreba ilirazonoda?

U vvrijeme mmobitela, ddobro jje zznati

MALE TTAJNE LLIJEPOG PPONA�ANJA

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:28 Page 27

Page 28: Goran - broj 8.pdf

zabavnikGoran28

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:28 Page 28

Page 29: Goran - broj 8.pdf

zabavnik Goran29

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:28 Page 29

Page 30: Goran - broj 8.pdf

fotogalerijaGoran30

FFOO

TTOO

GGAA

LLEE

RRIIJJ

AA

1 Njemački jezik - Puppen Modeschau, peti razred

2 Zadovoljstvo učenika - dobar put u iskorak iz tradicionalne nastave.

3 Međimurski narodni običaji vezani uz Bo�ić.

4 Cijela je �kola bila izlo�beno mjesto.5 Kreativne radionice, suodnosi svih

nastavnih predmeta.6 HNOS u svoj punini i različitosti.

1

3

65

4

2

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:39 Page 30

Page 31: Goran - broj 8.pdf

mala �kola stranih jezika Goran31

FUNNY EXCUSES FOR NOT DOING YOURHOMEWORK OR BEING LATE

LL AA NN GG UU AA GG EECC OO RR NN EE RR

SS PP RR AA CC HH EE CC KK EE

Finde die Namen von zehn Früchten. Liessenkrecht und waagerecht.

1. I was late to class because it was foggy this morning and I couldn't find my way to school.2. I really wanted to get my homework done, but my mother said I need to get more rest at night.3. It was the aliens!! They told me to be late!! I swear!!! (Would I lie to you?)4. I put my homework in a safe, but lost the combination.

Engleski jezik: _ _ _ _ _ _ _ _ Nikola Pintarić i Nina Horvat 4.a

IzradilaKlara Meglić

LUKA KUNDIH 6.B

Welches Schüttelwort gehőrt zu welchemwaldtier?

Konnekte dieWaldtiere mit

ihrem Schüttelworter.

Goran br 8.qxd 30.01.2008 18:28 Page 31

Page 32: Goran - broj 8.pdf