1. Što čini gornji ustroj prometnica ?Gornji ustroj željeznica čine:1. Tračnice2. Kolosječni pribor3. Pragovi4. Kolosječni zastor

2. Čemu služi kolosječni pribor - kako se smanjuje specifično opterećenjena podlogu ?

Kolosječni pribor za smanjenje spec opterećenja na podlogu se radi na način dase postavlja pločica određene površine. Što je ta pločica veće površine smanjuje isamo naprezanja na podlogu.

3. Što znači oznaka tračnice npr 54E ?Oznaka tračnice 54E znači tezina tračnice po metru dužine.

4. Na što se provjeravaju pragovi, a na što tračnice te kako seproračunavaju ?

Pragovi se provjeravaju na gnječenje/pritisak, dok na tračnicama se provjeravanaprezanje pod uvjetima koji vladaju u kolosjeku.Proračun pragova se vrši na gnječenje i savijanje dok tračnice proračunavamokao kontinuirani nosač.

5. Što su dugi trakovi tračnica ?U klasičnom sastavljenom kolosijeku sastavi predstavljaju najslabije mjesto, kojezahtijeva neprekidno i skupo održavanje. Još krajem prošlog stoljeća inženjeri supokušavali realizirti neprekinuti kolosijek, ali je napredovanje bilo sporo, najvišezbog straha od velikih izduljenja tračnice, za koja se smatralo da suproporcionalna duljini tračnice. Danas se tračnice zavaruju u vrlo velike duljine, ucijele međustanične segmente, pa i više desetina kilometara sa skretnicama. Naneprekinutom kolosijeku vožnja je mirna i udobna, bez udara na sastavima, štoznači da su izbjegnuti veliki dinamički utjecaji, koji su imali štetne posljedice navozilo i kolosijek. Troškovi održavanja ovog kolosijeka su znatno niži negokolosijeka sa sastavima. Uštede se također postižu i produljenjem vijeka trajanjamaterijala gornjeg stroja, a otpadaju troškovi ugrađivanja sastava i vanjskogpribora.Dugi tračni trak predstavlja svaka tračnica takve duljine, kod koje uvijek postojijedan srednji, fiksni dio, na kojem nema pomicanja i na kojem su naponikonstantni pri bilo kojoj promjeni temperature (kod nas je kao granična minimalnaduljina 60 m za dugi tračni trak ).Iz ove definicije proizlazi da se svaki DTT sastoji iz tri dijela – srednjeg, koji jenepomičan, i dva krajnja pomična dijela, to su tzv. „dišući“ dijelovi DTT.

6. Smrzavanje, kako se određuje indeks smrzavanja ?Iz podataka o ( srednjim dnevnim ) temperaturama može se odrediti tzv indekssmrzavanja, iz kojeg se zatim određuje i dubina smrzavanja. Indeks smrzavanjadefiniran je kao apsolutna vrijednost maksimuma i minimuma zbirne krivuljesrednjih dnevnih temperatura zraka ( kumulativna krivulja ) u najhladnijemrazdoblju. Izražava se u jedinici 0C*dani. Kumulativna krivulja dobiva segrafičkim nanošenjem srednjih dnevnih temperatura u zimskom periodu.

7. koja su površinska svojstva kolnika ?Najvažnija površinska svojstva kolnika su:1. Ravnost2. Hvatljivost3. Uočljivost4. Bučnost

8. Kako se mjeri ravnost i koja je poprečna ravnost ?Ravnost određuje geometrija površine završnog sloja kolničke konstrukcije

Mjerenje ravnostiUređaji za mjerenje uzdužne ravnosti:

1. Letva dužine 4 m2. Kotrljajuća greda3. Detektor HI – LO4. Profilometar CHLOE5. Integrator neravnina6. Analizator uzdužnog profila

Uređaji za mjerenje poprečne ravnosti1. Letva dužine 4 m2. Transferzoprofilograf3. Mjerač kolotraga

Karakteristika poprečne ravnosti su kolotrazi.

9. Što je hvatjlivost i kako ga izmeriti u slučaju bez pribora ?Hvatljivost površine kolnika (otpornost prema klizanju) ovisi o:

1. Značajkama površine kolnika2. Značajkama pneumatika

Značajke površine kolnika gleda se kroz sposobnost trenja kolničke površineTrenje

R=μ*NR – otpor (sila) trenjaμ - koeficijent trenjaN –opterećnje na kolnik koje se prenosi preko kotačTrenje ovisi o:

1. Stanju površne kolnika2. Brzini vožje

3. Teksturi površne kolnikaU slučaju bez pribora hvatljivost mjerimo preko pjeskarenja. Određuje se srednjadubina teksture kolnika. Razastire se pijesak u obliku kruga tako da buduispunjena sva udubljenja.

DT= V / R2 * ∏

10. Za što se sve koriste geosintetici ?Funkcije geosintetika

ArmiranjeRazdvajanjeFiltriranjeDreniranjeBrtvljenjeZaštita

11. Kakve zidove po funkciji susrećemo ?Objekti za osiguranje trupa prometnica

– Potporni– Uporni– Obložni zidovi

12. Razlika između BNS-a i AB-a ?BNS je bitumenizirani nosivi sloj izveden od asfaltne mješavine najvećenazivne veličine zrna 16, 22 ili 32 mm, sastavljene prema načelunajgušćega pakiranja zrna, a upotrebljava se za izvedbu nosivih asfaltnihslojeva kolničke konstrukcije.

HS-ABje habajući sloj izveden od asfaltbetonske mješavine, koja je sastavljenapo načelu najgušćeg pakiranja zrna.

Razlika između BNS-a i AB-a je u tome što AB iam više bitumena zbog sitnijihzrna kamenog materijala.

13. Što znači oznaka AB11E ?AB 11 E predstavlja habajući sloj asfaltbetona frakcije zrna od 11mm s silikatnimsastavom.

14. Od čega se sastoji CNS i što je to u biti ?Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala stabiliziranog (vezanog)hidrauličnim vezivom kao dio kolničke konstrukcije ugrađuje se, u pravilu,između nosivog sloja od zrnatog kamenog materijala bez veziva ibitumeniziranog nosivog sloja autocesta i cesta s vrlo teškim i teškimprometnim opterećenjem.To je u biti mršavi meton marke betona MB 3-5

15. Što je strukturni broj SN ?Dimenzioniranje se obavlja tako da se pretpostavi neka konstrukcija iizračuna njezin strukturni broj koji se usporedi s potrebnim strukturnimbrojem dobivenim iz nomograma. To je zapravo nosivost same kolničkekonstrukcije.

Strukturni broj pretpostavljene konstrukcije računa se po formuli:SN = a1D1 + a2D2 + a3D3 + ... + anDn