Dnevnik citanja Gospoda Glembajevi Miroslav Krleza

I Biografija i bibliografija

Biografija

Miroslav Krlea rodjen je 7. srpnja 1893. godine u Zagrebu, u gradjanskoj obitelji nieg socijalnog statusa. Zavrio je niu gimnaziju u Zagrebu, a kasnije je pohadjao vojnu kadetsku kolu u Pecuhu.U knjievnosti se javlja 1914. godine, a bio je fascinantan knjievnik i enciklopedist. Mnogi su ga smatrali najvecim hrvatskim piscem 20. stoljeca. Tijekom svoje karijere i stvaranja, postigao je vrhunske domete u doslovno svim knjievnim vrstama, te se njegov opus ne moe nikako svrstati ni u jednu kategoriju ili stilsku formaciju. Pisao je u svim tematskim cjelinama, od novela, poezije, romana, drama pa sve do eseja i dnevnika.Desetljeca njegova stvaralatva znacajno su obiljeila hrvatsku knjievnost, te dala tematsku, estetsku i ideoloku mjeru svega to je napisano u to vrijeme u Hrvatskoj. Izuzetnu snanu stvaralacku energiju posvetio je dramskom anru, u kojem je poznat kao jedan od najznacajnijih. Njegova najvanija, odnosno najpoznatija djela bila su: Gospoda Glembajevi, Povratak Filipa Latinovia, U agoniji, Na rubu pameti, Balade Petrice Kerempuha.Izrazito je vaan i njegov rad na enciklopedistici, te njegovo ustrojstvo Leksikografskog zavoda, koji danas nosi Krleino ime, te cini jednu od glavnih kulturnih institucija hrvatskog naroda. Preminuo je u Zagrebu, 29. prosinca 1981. godine.Krleino djelo potvrdjuje koliko je zapravo bio velik knjievnik i umjetnik, nenadmane snage rijeci. Znao je doprijeti u drutvenu stvarnost svoga vremena i prikazati sudbinu obicnog hrvatskog covjeka. Iako je bio pobornik ideologije i socijalizma, u svom se stvaralatvu uzdigao iznad toga. Opredijelio se za kriticki odnos sa stvarnocu i istinskim humanizmom.

Biobliografija

Knjievna djela1918. Pjesme I i II1919. Pjesme III 1922. potpuna i konacna varijanta 1933. Hrvatski bog Mars1937. Pjesme u tmini 1924. Novele 1932. Hiljadu i jedna smrt 1932. Povratak Filipa Latinovicza 1937. Novele 1936. Balade Petrice Kerempuha 1938. Na rubu pameti 1938.,1939.,1962. Banket u Blitvi 1969. Zastave

Drame1915. Kraljevo 1917. Kristofor Kolumbo 1918. Michelangelo Buonarroti 1920. U logoru 1924. Vucjak 1929. Gospoda Glembajevi1928. U agoniji1930. Leda 1959. Aretej

II Opsti dozivljaj djela

........................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................

III Fabula i kompozicija

,, Gospoda Glembajevi je psiholosko-socijalna drama raspada i degeneracije jedne zagrabacke patricijske porodice zatecene u zlocinu prvog Glembaja.Ta unutrasnja degeneracija ubrzana je raspadom Austro-Ugarske,politicke i drustvene strukture na cijem se temelju razvijao glembajevski svijet.Zasto bas Socialna drama? Socialno je u samoj porodica Glembajevih,u njihovoom porijeklu i porijeklu bogatsva,u porodicnim odnosima i odnosima sa spoljasnjim svjetom .Glembajevstina ,a pod tim se podrazumjeva skup naravi clanova porodice iz vise generacija ,ima socijalnu osnovu.U ovoj drami socijalni momentat je snazno naglasen uvodjenjem price o porodici Rupert,koja je tragicno zavrsila,a takav zavrsetak je povezan sa porodicom Glembajevih. Cak i na samom pocetku mozemo vidjeti da je ovo socijalna drama jer su oni na pocetku drame na vrhuncu financijske i drustvene moci(bankari).A dok na kraju drame pocetak je porodicnog raspada odnosno bankrot Glembaj Ltd. Socijalni/Drustveni motivi u ovoj drami su Drustvena nepravda,gramzivost,licemjernos...Takodje htjela bih da naglasim da je internecionalno obiljezje kapitalistickog preduzetnistva u Hrvatskoj iskazano mjesanjem dvaju jezikaA sta je u ovoj drami zapravo psiholosko ?Pa to psiholosko mozemo da predstavimo na cetiri nacina:1.epskim sredstvima-didaskalijama2.dramskim sredstvima-dijalogom i verbalnim sukobima3.lirskim sredstvima-snazna prezivljavvanja i unutrasnji lomovi4.metaforicko-simbolickim sredstvima-gromovi,munje ,vjetarVrlo obimna didaskalija na pocetku prvog cina predocavaLeona u portretu,ali i sa kratkim zapazanjem o psiholoskom aspektu,njegove licnosti: Igra ruku i zivaca oko te lulu abnormalno je intenzivna .Igra ruku otkriva njegovo nervozno stanje,unutrasnje nemire,stanej koje dovodi covjeka pred pitanje :sta cu s rukama.Krleza iz situacije u situaciju komentarise psiholosko stanje svog junaka,primenjujuci cisto narativni postupak opisa psiholoskog stanaj.Njegove didaskalije imaju jasnu funkciju-da glumcu i reditelju budu putokaz.To im je cisto prakticna,zanatska funkcija.Ali za citaoca didaskalija ima umjetnicku funkciju pomaze mu da pronikne u psiholosko stanje junaka i potpunije shvati njegovu prirodu i ponasanje.Dramaska sredstva psiholoskog predocavanja likova su verbalni sukobi i dijalog kao sredstvo ispoljavanja licnosti-njegova sadrzina i priroda.Sasvim je prirodno da dijalog u sustini dramskog roda i da bez njega nema ni drame . Krlezin dijalog posjeduje dramsku tenziju,sredstvo je verbalnog obracuna,radnji daje furiozan tok.Lirska sredstva psiholoskog predocavanja likova su snazna prezivljavanja i psiholoski lomovi.U dramskom dijelu nijem oguca sire primjena ovog sredstva posto je u osnovnom dramskom tekstu(izvan didaskalija) nije moguce predocavanje opisa psiholoskog stanaj ili direktnog unutrasnjeg monologa ,glavnih nosilaca lirskog i liricnosti u konjizevnom tekstu.Metaforicko-simbolicna sredstva predocavanja psiholoskog stanja su prirodne pojave-gromovi,munje,vjetar,kisa.FabulaPrvi se cin odvija u sobi obitelji Glembaj. Angelika, supruga pokojnog Ivana Glembaja promatra promatra portrete na zidu. Leone Glembaj, inace vrlo zaljubljen u nju, stoji pokraj nje te takodjer promatra portrete. Usred razgovora, Leone joj pocne podilaziti i govori joj kako je promatra vec citavu vecer. Angeliki postaje neugodno, no tada dolaze Fabriczy i Silberbrand. Stanu s njima razgovarati o portretima, djelima koje je naslikao sam Leone. Angelika se osjeca nelagodno te odlazi do ostalih portreta. Sva trojica krenu za njom.Fabriczy pocinje govoriti o dobrocinstvima i uspjesima Glembajevih, dok Leone govori kako je tocno da su zapravo svi Glembajevi varalice. Tada ulazi Puba, pravni savjetnik Glembajevih i trai barunicu. Nervozan je i skeptican zbog natpisa u novinama i medijima koji krue o obitelji Glembaj. Smatra potrebnim demantirati te lai, no barun Glembaj misli da to nije potrebno. Puba mu cita clanak iz novina u kojem barunicu optuuju da je ubila svekrvu i svoju krojaicu. Glembaj se razljuti i zatrai od Pube da prestane citati.Leone se uplete u razgovor i optuuje barunicu. Ona sva ljuta odlazi iz sobe, a tada dolazi do svadje izmedju Leonea i Silberbrandta koji tvrdi da je cuo njegov razgovor s krojaicom. Leone jo jednom optuuje barunicu, a nakon to je Silberbrandt pocne braniti, Leone ga optui da je nezin ljubavnik. Sve to cuje i barun Glembaj.U drugom se cinu radnja dogadja u Leoneovoj sobi. On se, naime pakira i planira otici. Silberbrandt je s njim u sobi i ljut je kako ga je mogao tako optuiti pred svima. Leone se nimalo ne obazire na njega. Tada u sobu ulazi barun te se Silberbrandt, sav preplaen, ispricava i izlazi iz sobe. Isprva izbjegava pravi razlog svog dolaska te prica s Leoneom o njegovom slikanju, vremenu i slicno. Tada ga upita je li ono to je malo prije rekao o njegovoj eni i Silberbrandtu istina. Leone misli da je potpuno nepotrebno da razgovaraju o tome te nema dokaza da potvrdi svoju pricu.Optuuje barunicu da je za sve kriva, za smrt njegove majke i sestre. Barun mu ne vjeruje i optuuje ga, ne prihvacajuci cinjenicu da je njegova ena ubojica i laljivica. Tvrdi da je voli i da ona nikako ne bi bila sposobna i u stanju to napraviti. Leone je bijesan i pocinje optuivati, a zatim i vrijedjati barunicu. Glembaj ne dozvoljava da tako govori o njegovoj eni te ga dva puta udara. Leone nakon tih udaraca kae barunu da je i njega barunica pokuala zavesti. Tada Glembaj trai barunicu, no njegov je sluga ne moe naci. Kae da nije u svojoj sobi. Napokon postaje sumnjiav. Barunica kasnije ipak dolazi, a Glemabj svjestan da mu lae jako se razljuti i onesvijesti.Treci cin zavrava u Glembajevoj spavacoj sobi. Glembaj lei u svom krevetu, do njega sjedi Angelika, a pored njih stoji leone crtajuci portret svog oca. Fabriczy, Silberbrandt i doktor Altmann razgovaraju o smrti. Leone je tuan, ljut i razocaran jer misli da je za sve on kriv. Potrga svoju skicu, no Puba ju sprema i slae na stolu. Dolazi barunica te kako bi ostala sama s Leoneom, moli Angeliku da ode barunu po kravatu.Kad ostanu sami, barunica upita Leonea zato je mrzi i eli optuiti. Leone samo uti i ne eli razgovarati s njom. Nakon to se Angelika vrati, zazvoni telefon. Direktor trgovacke banke eli hitno razgovarati s barunicom. Kad ona razgovara na telefon, Angelika i Leone ostaju sami. Leone joj govori kako se on smatra krivim zbog Glembaja te smatra da bi jedino dobro rjeenje bilo da se ubije.Barunica dodje u sobu i pocne vikati da joj je Glembaj uzeo sve to je naslijedila i to je zapravo njeno. Leone govori da je samo vratio ono to mu je uzela. Pokua otjerati barunicu, no ona ne eli otici. Pokua ga napasti, ali se Leone obrani karama. eli je dohvatiti, no ona pokua pobjeci. Leone potrci za njom i zacuje se barunicin vrisak na kraju hodnika. U Glembajevu sobu zatim ulazi sluga i govori da je barunica ubijena. Angelika sva u oku ostaje mirno stajati u sobi.Dramska prica je dovedena do kraja ,jos dvije smrti u porodici Glembaj,a izvan njih izvan njihove kuce ,radja se novi dan najavljeeeen cvrkutom ptica.Prica o Glembajevima je samo jedan detalj,sitnica na ovome svijetu koji i dalje nastavlja da zivi kao da se nsita nije dogodilo.

IV Vrijeme i mjesto radnje Vrijeme radnje :jedna ljetnja noc prije rata 1914-1918.,jedan do pet u nociMjesto radnje:Kuca bogate,bankarske porodice-Zagreb

V Analiza Likova Drama nema mnogo likova-svega deset,bez posluge.Iz toga broja izdvajaju se dva muskarca i dve zene : Ignjat Glembaj ,njegov sin Leone ,Barunica kasteli (Ignjatova druga zena),Angelika,udovica starijeg Ignjatovog sina Ivana.

Ignjat Glembaj Ignjat glembaj je bankar,sef firme Glembaj Ltd,glava porodice Glembaj,sesdesetdevetogodisnajk.Stari Glembaj zivi u svijetu glembajevskog gospodstva kome obelezje i stil daje njegova zena barunica Kasteli.Ona je njegov oslonac,dala mu je sigurnost koju nije imao u ranijem braku.Barunica Kasteli mi je vazan oslonac jer mu podilazi lazima,smislom za raskos i laznim stilom zivljenja i ponasanja jedne baronice.Ona mu je oslonac utoliko pre nego sto je pred finansijskim krahom pa se oseca nesigurnim.On ne vidi njene avanture,zivi u iluziji srecno ozenjengo covjeka ,a kada cuje istinu ne zeli da vjeruje.A kada se za jednu istinu doda jos istina o pravoj prirodi barunice Kasteli i njenom pravom zivotu,Glembaj ne moze da izdrzi i umire.Njega je drzala lazna porodicna sreca,lazni sjaj bogatstva,samopouzdanje o moci i slavi.

Leone Glembaj

Leone Glembay je pripadnik visokog stalea, patricijske porodice, koji nezadovoljan ivotnim okolnostima bira dobrovoljno izgnanstvo i umetnicki mir. Iz svog (ne)mira budi ga ocev poziv da se vrati kuci povodom proslave godinjice kompanije Glembay. Ono to on na tom putu otkriva jesu tajne, preljubnitvo, finansijski slom porodice i, kao vrhunac propasti, svoje pravo lice. Trudio se vie od svega da vlada razumom, ali onog trenutka kad prekoraci prag roditeljske kuce postaje pravi Glembay. Godine bekstva od samog sebe pretacu se u krvavi vrhunac.Na samom pocetku drame pojavljuje se Leone kao prosed covek, srednjih godina, sa vedskom bradom i engleskom lulom. Prividno je bio covek svetskih osobina , hladan i dalek. Pametan je ali se bavi slikarstvom te otac mu to ne odobrava .On ne voli barunicu jer je smatra odgovornom za sestrinu i majcinu smrt.Suprotstavlja se ocu i govori protiv barunice ne bi li mu dokazao da ona ije takva kako se pokazuje.Skroz je suprotnih osobina u odnosu na oca ali mrznaj ,bijes,spremnost na zlocin pa i izvrsavanje zlocina ,to je ono glembajevsko u njemu.

Barunica Kasteli

Lik zene koji ima zivotni cilj i ne bira sredstva da do njega dodje.Njen cilj je bogatstvo lagodan zivot,zadovoljstvo tijela,prijatnost i kmfor i jednia zrtva koju je u zivotu spremna da da je posvecena kultu telesnog ,jer zenska dusa je bila za barunicu Kasteli samo titraj neceg tjelesnog ,a u kultu tog tjelesnog neceg,u tom lapurlatizmu te tjelesne forme,sto uziva sama u sebi kao angora-macka na svili uz kamin ,u tome naporu ,da se to tjelesno izdrzi na visini,u tome prolazili su barunicini dani i njene skupocjene i fantasticne noci.Barunicina zivotna deviza je bila sve je u zeni i na zemi samo odraz tjelesnog te se tako trudila da to tjelesno odvoee do savrsenstva kupkama ,masazama,skupocjenim kremama, i da svoje mlado i vitko tijelo uvije u svilu i krzno i da ga okiti skupocjenim nakitom i ekscentricnim detaljima kave su cipele od zimske koze...Sarlota je bila bolecljivog,setnog pogleda,blede puti,krke gradje i misterijozne pojave,i kao takva,ona je samo smatrala da je zensko tijelo vazna tema za zensku pamet ,ve je tvrso i po iskustvu nepokolebljivo znala,daod kakvog provincijalnog biskupa,pa do obraznog onog kelnera,koji nijemo kao vostana figura ceka da odnese pismo,da sva ta gospoda vjeruju i misle da je iskljucivo tijelo i ono tijelesno ono,sto zenu cini zenom.Sarlota je iz siromasnog djetinstva udajom u dvadesetoj godini za pedesetogodisnjeg barona usla u svijet visokog drustva i otmene dosade i uzival u svakom trenutku.Sve dok muz niej ponistio brak,i to zbog njene preljube.Ali to je njoj tada ostala titula barunice i kako pisac kazeneverovatno mnogo zivotnog talenta,pa se tako poslijep ar godina pojavila i postala ljubavnice bogatasa Ignjata Glembaja,a poslije samoubistva zene i legitimna gospodja Glembaj.Sarlota je tako prikazana kao demonska zena,ciji je cilj zavodjenje i manipulacija suprotnim polom i cije je trajanje na svijetu nerakidivo vezano za muskarce. Ona je savrseno nezainteresovana za tudje patnje, cinjenica da se izdaje za dobrotborku zarad imidza cini je jos pokvarenijom.Pisac cesto Sarlotu poredi sa zverju koju vode instikti,a ne razum.Kao prava zenka,zena koja je izgubila svaku ljutsku kocnicu,pokazana je Sarlota na kraju dramekada saznaje da je ostala bez para i kad bezocno napada Andjeliku i Leona ne birajuci rijeci,jer instiktom gonjene zivotinje ne osjeca medju medju njima emotivnu povezanost.Ona reaguje kao besna zivotinja i Leone je bas tako i ubija.

Andjelika Glembaj

Andjelika se pojavljuje u drami Gospoda Glembajevi kao biva baronesa Beatriks,udovica pokojnog sina-mezimca Ignjatovog Ivana. U vreme kada se deava radnja drameona je monahinja, sestra dominikanskog reda. Opisujuci njen lik, pisac u didaskaliji kae:Ona je vitka, otmjena i dekorativna, bez ijedne jedine kapi krvi u obrazma, sprekrasnim ljiljanskim prozirnim rukama, koje koketno skriva u bogatim naborimasvojih rukava.Jedna od osnovnih crta Andjelikinog karaktera je elja da pomogne, da smiri, daublai bol. U razgovoru sa nervno rastrojenim Leonom u trecem cinu ona se trudi damu pomogne i da ga utei. Angeliku i Leonea pribliava zajednicko nastojanje da seistisnu iz glemajevske sfere. Kada ih napadne pobesnela barunica Kasteli ona setrudi da je smiri, da spreci barunicin sukob sa razdraenim Leonom. Ali, duhovi utom Glembajevskom domu su toliko uznemireni da ih Angelika svojom staloenocu istrpljenjem ne moe nadvladati. Ona ih ne moe ni razumeti. Sva okrenuta pomaganjuslabih i bolesnih, njima ne moe pomoci. Ne moe spreciti njihove burne sukobe satragicnim posledicama. Ostaje nemocna, kao votani kip, kao nemi posmatrac glembajevskog zla kome nema leka.Takav lik sestre Andjelike dat je kao suta suprotnost barunice Kasteli.Angelika je sve svoje strasti guila pod crnom mantijom, dok je Kasteli svoje strasti raspirivala. Ona je lik sasvim blizak stereotipu plemenite i dobre ene-svetice,koja za svet ima masku produhovljenog spokoja, i koja nastoji da takva maska postane istvarni izgled njenog ipak materijalnog lica.

VI Stil i jezik Krlea je posjedovao iznimno iroku i temeljitu jezicnu naobrazbu. Poznavao je nekoliko jezika: uz hrvatski aktivno je vladao njemakim i madarskim, mnogo je citao na francuskome, talijanskome, te na junoslavenskim jezicima; baveci se povijesnim i filolokim temama postigao je visoku umjenost u citanju i interpretaciji srednjovjekovnih latinskih tekstova. Uz neprijeporan jezicni i filoloki dar, stalnim vraanjem temama hrvatske prolosti i kajkavskog naslijedja, proucavanju due kajkavskog covjeka kroz povijest, izotrio je svoju filoloku intuiciju i smisao za poniranje u najsloenije podsustave u ustrojstvu tekstova te dar za poimanje suptilnih nijansi koje su samo naznacene jezicnom gradjom. K. je jezika gotovo uvijek svjestan, jezik ga uvijek na ovaj ili na onaj nacin zanima, a intuiciju za jezicna pitanja stalno je potkrepljivao i podupirao mnogobrojnim lektirama.

VII Ideja dijela

,,Ljudi se hiljadu puta vie trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da nau srecu stvara ono to jesmo, a ne ono to imamo." - Schopenhauer

VIII Odabrani kraci odlomci

Kao sto glupo zivimo,isto tako glupo i umiremo. Smrt kao kosac kosi,on kosi precizno! Da,da,smrt radi smrt radi 24 sata na dan. Uzdizanje covjeka kao beskrajnog duha iz njegove vlastite konacne ovisnosti o prirodi k slobodi povrh nje u beskonacnoj ovisnosti Svaka umjetnost je oponasanje prirode Ukoliko zivimo,zivimo tako da se pokoravamo nekoj tihoj,nevidljivoj zakonitosti;u nama i oko nas sve je isto tkao tamno kao u termitskom mravinjaku.

Matematicka formula moze jasno da kaze ono st ne mogu ni govor ni slika,pa ni glazba,koja je jos uvjek relativno najmatematicnija ! Govor govoriti i govorom se izrazit,to je artizam,to je vec problem umjetnicki.

Preglupo je da se covjek uvjek samo muci i gnjavi.

Neke stvari mogu biti u glavi ako nisu u ruci.

Slikara nema ali od motiva sve vrvi u paklu.

Moze li covjek uopce posjedovati na svijetu nesto sto nije platio.

Covjek je zivotinja koja robuje svojim navikama.

U smrt se covjek spaja s poslednjim razlogom sviju stvari: kao sto se vode vracaju moru ,tako i nasa dusa poslije smri utjece natrag u Boga.

Smrt nije nista drugo nego sasvim logicna izmjena materije:od organskih supstancija nastaju anorganske.

Pubertet je pun kriminalnih nagona

Smrt je jedna od najsmjesnijih pojava u gradjanskom drustvu.