Gospodarski Info Posrednikdobivaju posebno mjesto u proizvodnji soje u Republici Hrvatskoj i u regiji nakon pokretanja europskog projekta Dunav-soja 2013. godine. Na početku sjednice,

–

Gospodarski Info Posrednik

Broj 2, srpanj 2016.

Srpanj 2016.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA ŽUPANIJSKA KOMORA BJELOVAR

1

Sadržaj

1. Osvrt na protekle aktivnosti ......................................... 2

2. Najavljujemo ............................................................. 12

3. Obavijesti .................................................................. 14

4. NATJEČAJI ............................................................... 20

EU KUTAK ................................................................. 24

KOMENTAR HGK ......................................................... 29

POSLOVNE PONUDE .................................................. 34

../../../../05%20HGK%20interno/HGK%20PUBLIKACIJE/GIP/2015/GIP-2/GIP-2_srpanj%202015.doc#_Toc423431111

Srpanj 2016.


2

1. Osvrt na protekle aktivnosti

Viši stručni suradnik ŽK Bjelovar, Igor Brajdić i viši

stručni referent Miljenko Juratovac, posjetili su u

srijedu, 29. lipnja tvrtku Adria Snack Company

d.o.o u Hercegovcu. U ime tvrtke, predstavnike

ŽK Bjelovar primila je Gordana Šmidt, direktorica i

Hana Zavoral Cindrić, voditeljica odjela za

kvalitetu. Tom prigodom su predstavnici ŽK

Bjelovar prezentirali nove usluge Hrvatske

gospodarske komore s posebnim naglaskom na

znakove kvalitete Izvorno Hrvatsko i Hrvatska

kvaliteta za koje su predstavnice tvrtke pokazale

puno zanimanja jer krumpir od kojega se radi Čipi

Čips u ovoj tvrtki je 100 posto domaćeg podrijetla, ubran na Hrvatskim poljima.

Povijest tvornice za preradu krumpira u Hercegovcu datira iz 1977. godine kada počinje

proizvodnja prvog hrvatskog čipsa poznatijeg kao Čipi Čips. Od tada do danas stoje

desetljeća ulaganja u proizvodnju i tehnološke kapacitete te najkvalitetniji domaći krumpir.

Posebno je zanimljivo što zapravo svi stanovnici općine Hercegovac na neki način rade za

ovu tvornicu jer većina stanovnika sadi krumpir koji poslije tvornica otkupljuje. Kompaniji je

vrlo bitno da krumpiri budu od lokalnih mještana, jer kako naglašavaju predstavnice tvrtke to

je najbolji put kojim se potiče domaća proizvodnja hrane. Kada tvrtka otkupi sav krumpir iz

Hercegovca, okreće se Hrvatskom tržištu jer prostora za suradnju ima puno, a najsvježiji

primjer je otkup krumpira iz Belice te suradnja s tamošnjim poljoprivrednicima.

Predstavnici ŽK Bjelovar, obišli su tvorničke pogone te su imali prilike vidjeti kako nastaje 100

posto domaći proizvod, Hrvatski Čipi Čips.

Vrlo je važno napomenuti da su djelatnici ove tvrtke redoviti na predavanjima koje organizira

Županijska komora Bjelovar, a vezano uz kvalitetu i sigurnost hrane te HACCP sustav.

Također, veseli činjenica da su u kompaniji najavili nova ulaganja u pogone u Hercegovcu i

to u preradbene kapacitete putem fondova iz Ruralnog razvoja o kojemu se mogu informirati

u Županijskoj komori Bjelovar.

Srpanj 2016.


3

U ŽK Bjelovar, 28. lipnja u

sklopu sjednice Strukovne

grupacije poljoprivrede i

prehrambene industrije koju

vodi Josip Belošević, direktor

tvrtke Vrt d.o.o., brojnim

nazočnim predstavnicima

poljoprivredne i prehrambene

branše, Ursula Bittner, Dunav

soja Austrija, predstavila je

projekt Dunav soja. Udruženje

Dunav Soja je organizirano

kao neovisna, međunarodna,

neprofitna udruga multi-stakeholdera sa sjedištem u Beču. Cilj ove platforme je da se u

dunavskoj regiji poveća proizvodnja soje koja nije genetski modificirana. Prednosti su genski

inženjering koji odgovara njemačkom ili austrijskom standardu „ohne Gentechnik“ Standards,

Direktiva o pesticidima, nema desikacije, a time ni upotrebe glifosata pri uzgoju, nema

izmjene svrhe korištenja zemljišta i krčenja prirodnih površina, neovisna kontrola podrijetla

sve do poljoprivrednog gospodarstva te izražena prisutnost na svim tržištima kao i

komunikacija s medijima i stakeholderima. Dunav soja je sigurna, transparentna i sljediva.

Jovana Đisalov, Dunav soja Srbija, predstavila je certificirane projekte u Srbiji. Naglasila je

da je Dunav soja prvi standard i oznaka kvalitete koji garantira da je proizvod bez GMO

supstanci te jamči kontrolu te domaće porijeklo proizvoda od polja do stola. Vrlo je važno i

poslovno povezivanje koje omogućuje Dunav soja putem integracije domaće soje u

proizvodne lance u EU kroz izgradnju održivih poslovnih odnosa između lokalnih proizvođača

i inozemnih kupaca. Ključna je podrška razvoju najboljih proizvodnih praksi u proizvodnji

soje, kroz transfer suvremenih tehnologija.

Natalija Kurjak, direktorica tvrtke Victoria group koja je certificirani

partner Dunav soje predstavila je kapacitete uzgoja i prerade non-

GMO soje u Srbiji, sa ostvarenim mogućnostima plasmana u

Europsku uniju. Prisutne je upoznala i sa prerađivačkim kapacitetima

te rezultatima tvrtke Victoria Group po pitanju soje, a naglasila je i

suradnju sa Hrvatskim poljoprivrednicima.

Srpanj 2016.


4

Dr.sc. Hrvoje Plavšić, Poljoprivredni institut Osijek, pojasnio je utjecaj organizacije Dunav

soje na širenje osječkih sorti soje. Naglasio je da sorte soje Poljoprivrednog instituta Osijek

dobivaju posebno mjesto u proizvodnji soje u Republici Hrvatskoj i u regiji nakon pokretanja

europskog projekta Dunav-soja 2013. godine.

Na početku sjednice, prisutne je u ime Austrijskog ministra poljoprivrede srdačno pozdravila

Ana Pekić, asistentica atašea za poljoprivredu, šumarstvo i okoliš pri Veleposlanstvu

Republike Austrije, a Igor Brajdić, viši stručni suradnik predstavio je trendove i financijske

pokazatelje u poljoprivredi prehrambenoj industriji Bjelovarsko-bilogorske županije.

Viši stručni suradnik ŽK Bjelovar, Igor Brajdić i

viši stručni referent Miljenko Juratovac, posjetili

su u četvrtak, 16. lipnja tvrtku Ribnjačarstvo

Končanica d.d. U ime tvrtke, predstavnike ŽK

Bjelovar primio je Mladen Prević, voditelj

poslovanja. Tom prigodom su predstavnici ŽK

Bjelovar prezentirali nove usluge Hrvatske

gospodarske komore, a poseban interes Mladen

Prević je iskazao Katalog hrvatskih proizvoda

koji za cilj ima ostvariti povećanje udjela hrvatskih proizvoda u sustavu javne nabave.

Poduzeće Ribnjačarstvo Končanica d.d. osnovano je 1900. godine uz gornji tok rijeke Ilove.

Vodoprivreda Daruvar je 2010. godine postala većinski vlasnik tvrtke u kojoj je zaposleno 45

ljudi, a glavna djelatnost je bavljenje slatkovodnom akvakulturom. U mrijestilištu koje je

obnovljeno početkom 2011. godine obavlja se umjetno mriješćenje riba koje omogućuje

zdravu i kvalitetnu mlađ. Najzastupljenija vrsta ribe koja se uzgaja u ribnjacima je šaran, a

uzgajaju se još i amur, bijeli tolstolobik, sivi tolstolobik, smuđ, štuka, som i linjak. Od ukupne

raspoložive površine 1.474 ha, trenutno se koristi 943 ha vodenih površina.

U sklopu ribnjačarstva nalaze se i lovište i

sportski ribnjak koji su namijenjeni rekreacijskim

aktivnostima. Ribnjak je mjesto uživanja,

druženja, sportskoga natjecanja, a ponekad i na

daleko poznatih ribičkih priča. Veseli što je

ribnjak prepoznat sve više i od strane turista te

se ovo mjesto sve više pretvara u svojevrsni

turistički brand.

Srpanj 2016.


5

Predstavnici ŽK Bjelovar Igor Brajdić i

Miljenko Juratovac posjetili su 16. lipnja

tvrtku Irida d. o. o. sa sjedištem u ulici Petra

Zrinskog 34 u Daruvaru, gdje su ih dočekali

Jelena Lukić i Slavek Holeček, tehnolozi

proizvodnje.

Osnovna djelatnost Iride d. o. o. jest

prerada proizvoda ribarstva, prerada mesa,

prepakiravanje i skladištenje smrznute

hrane životinjskog podrijetla. Irida je prva tvornica za preradu ribe u kontinentalnom dijelu

Hrvatske izgrađena još 1978. godine. Od početnih kapaciteta za primarnu obradu,

konfekcioniranje i duboko smrzavanje slatkovodne ribe, Irida se razvila u suvremenu tvornicu

za obradu, konfekcioniranje i duboko smrzavanje svih vrsta slatkovodne i morske ribe,

glavonožaca, rakova, školjkaša te proizvoda od ribe i ostalih plodova mora. Irida d. o. o. od

2002. godine akvizicijom postaje dio tvrtke Ledo d. d. Praćenjem domaćih i svjetskih

dostignuća u preradi ribe te stalnim ulaganjem u modernizaciju poslovnih procesa postignut

je zavidna razina tehnološke opremljenosti Iride d. o. o.

Predstavnici ŽK Bjelovar predstavili su nove usluge HGK i pozvali na sudjelovanje

predstavnike tvrtke Irida d. o. o. na specijalističkim sajmovima i edukacijama za prehrambenu

industriju u organizaciji HGK.

Jelena Lukić i Slavek Holeček iskazali su

zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom tvrtke

sa Županijskom komorom Bjelovar te su

pokazali velik interes za nove usluge HGK.

Osobito su zadovoljni edukacijama za

prehrambenu industriju koje povremeno

provodi ŽK Bjelovar u suradnji s eminentnim

stručnjacima i predavačima iz tog područja i

rado će se odazvati na pozive za tu vrstu

edukacija koje će ŽK Bjelovar organizirati.

Srpanj 2016.


6

U utorak, 14. lipnja, Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije u suradnji sa ŽK Bjelovar, održala je informativnu radionicu Mogućnosti za poduzetnike. Direktor Razvojne agencije Bjelovarsko-bilogorske županije Mario Ferić prisutne je upoznao sa sadašnjim i budućim raspisanim natječajima na koje se moguće prijaviti. Podsjetio je i na program jamstvenog fonda.

Govorilo se o konkretnim primjerima iz prakse, s kojima se prisutni poduzetnici susreću, a nakon otvorene rasprave, zaključeno je da je nužna suradnja između svih dionika jer izvora financiranja ima i potrebno ih je prikladno iskoristiti.

Predstavnici ŽK Bjelovar, Martina Posavac i Miljenko Juratovac, u četvrtak, 2. lipnja, posjetili su tvrtku ENSO d. o. o. sa sjedištem u Garešnici, gdje su ih dočekali Mario Vulić, tehnički direktor i Đuro Juretić, direktor i vlasnik. Predstavnici su ujedno upoznali tim vrhunskih stručnjaka tvrtke različitih smjerova obrazovanja udruženih zajedničkim ciljem postizanja vrhunske industrijske automatizacije.

Tvrtka ENSO d. o. o. djeluje od 2008. godine, bavi se industrijskom automatizacijom i proizvodnjom specijalnih strojeva. Radi na području Republike Hrvatske, ali veći dio prometa ostvaruje na Europskom tržištu. Proizvodnja specijalnih strojeva za domaće i strano tržište podrazumijeva projektiranje, izradu, ožičenje, programiranje i puštanje u pogon strojeva izrađenih prema posebno definiranim potrebama i zahtjevima kupaca. Izrađuju aplikacije za vizualizaciju i obradu podataka te pružaju usluge programiranja i puštanja u pogon automatiziranih linija s PLC upravljanjem te SCADA vizualizacijom, najvećim dijelom u automobilskoj industriji. Strojevi i uređaji koje proizvode djelo su vlastitog razvoja temeljenog na najnovijim tehnologijama i primjeni visokog stupnja automatizacije.

Srpanj 2016.


7

Tvrtka posjeduje ISO 9001 certifikat kojim garantira visoku razinu kvalitete i orijentiranost prema kupcu. Najznačajniji kupci na domaćem tržištu su Elektro-Kontakt d. d. , Emerson d. o. o., Selk d. d., EPCOS Croatia d. o. o., a na tržištu EU posluju sa slovenskom tvrtkom KEKO-Varicon d. o. o. i njemačkom tvrtkom SAR

Electronic GmbH, u suradnji s kojom rade poslove u automobilskoj industriji za tvrtke BMW, Audi i Mercedes.

Uz posredovanje HGK, tijekom ove godine sudjelovali su na sajmovima u Hannoveru i Beogradu. Izlagali su strojeve za dinamičko mjerenje sile i magnetno razdvajanje te usluge programiranja, vizualizacije i puštanja u pogon industrijskih automatiziranih linija i strojeva. Tom prilikom, na 60. međunarodnome sajmu tehnike u Beogradu, za stroj MARA koji služi za magnetno razdvajanje, nagrađeni su posebnim priznanjem za inovativnost.

Predstavnici ŽK Bjelovar predstavili su nove usluge HGK uz poziv na sudjelovanje tvrtke ENSO d. o. o. i na ostalim specijalističkim sajmovima u organizaciji HGK. S druge strane, iskazali su i zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom tvrtke sa Županijskom komorom Bjelovar te su potvrdili nastavak takve suradnje.

Festival poduzetništva, obrta i OPG-a Moja

poduzetna Hrvatska održan je u organizaciji

Večernjeg lista, 24 sata i medijske kuća

Styria odnosno Poslovnog dnevnika 8. lipnja,

u Daruvaru. Održavanje ove manifestacije

planirano je za 14 gradova Republike

Hrvatske i ostvaruje se prema unaprijed

utvrđenim terminima, od ožujka 2016. do

siječnja 2017. godine. Festival je organiziran

s idejom aktivne promocije malih i srednjih poduzetnika, izložbeno-prodajnog je karaktera, a

proizvođači su posjetiteljima sajma ponudili svoje proizvode i usluge.

Svoje proizvode predstavilo je dvadeset poduzetnika i OPG-ova, a svi su izlagači pohvalili

aktivnosti Hrvatske gospodarske komore i lokalne daruvarske turističke zajednice. Izložbeni

prostor na sajmu je imala i Komora Bjelovar, koja je organizirala sudjelovanje šest

poduzetnika i obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Na

štandu HGK posjetiteljima su predstavili nove usluge komore i znakovi kvalitete.

Uz održavanje Festivala, Poslovni dnevnik je organizirao i edukativni seminar pod nazivom

Poslovni uzlet grada Daruvara, na kojem su se posjetitelji mogli upoznati s mogućnostima i

metodama razvoja kontinentalnog turizma.

Srpanj 2016.


8

Strukovna grupacija metaloprerađivačke

industrije Bjelovarsko-bilogorske županije

održala je sjednicu u ŽK Bjelovar 31.

svibnja.

Predavanje pod nazivom Mogućnosti

sufinanciranja poduzetničkih projekata

sredstvima Europske unije održao je Igor

Bobek, viši stručni suradnik Sektora za

međunarodne poslove HGK.

Nakon toga je predstavnica tvrtke Trokut test d. o. o. Zoya Naydenova predstavila program

mjerne opreme i uređaja za testiranje u metaloprerađivačkoj industriji.

Nazočni predstavnici tvrtki članica Strukovne grupacije metaloprerađivačke industrije

Bjelovarsko-bilogorske županije s pozornošću su pratili izlaganja, a nakon toga su postavljali

pitanja i razgovarali s predavačima.

U ponedjeljak, 23. svibnja, članovi

Strukovne grupacije poslovnih savjetnika

i projektnih menadžera ŽK Bjelovar

održali su okrugli stol Kvaliteta

financijskih izvještaja kao podloga za

uspješno poslovanje, s ciljem skretanja

pozornosti na važnost izrade kvalitetnih

izvještaja.

S tim u vezi, poslovni savjetnici i

Srpanj 2016.


9

projektni menadžeri prisutnima su objasnili razliku između apsorpcijskog i marginalnog

pristupa troškovima, aktivnostima u uvođenju kontrolinga te što sve čini rizike kvalitete

ulaznih podataka.

Istaknuta je važnost, uloga, značajke i područje rada suvremene interne revizije te najčešće

prevare u financijskim izvještajima s aspekta vanjske revizije.

Skrenuli su pozornost na važnost izrade kvalitetnih poslovnih planova i investicijskih studija u

projektnim prijavama.

Navedeno je i ispunjavanje zahtjeva norme ISO 9001, kojom se povećava konkurentnost, a

rezultat je učinkovit sustav s kvalitetnim podacima na temelju kojih se donose dobre odluke

za unapređenje poslovanja.

Tvrtka ENSO d. o. o. iz Garešnice, koja se bavi industrijskom automatizacijom i proizvodnjom specijalnih strojeva, nagrađena je na ovogodišnjem 60. međunarodnomu sajmu tehnike u Beogradu, za stroj MARA, koji služi za magnetno razdvajanje.

Ovoj tvrtki koja se bavi programiranjem u autoindustriji te izradom aplikacija za obradu i prikaz podataka, nagrada je uručena u srijedu 18. svibnja, a riječ je o

tvrtki koja je ujedno i izlagač na štandu HGK.

Također, Županijskoj komori Pula uručena je posebna zahvalnica za organizaciju grupnog

nastupa članica u sklopu ovogodišnjeg sajma.

Ministarstvo poduzetništva i obrta, u suradnji sa ŽK Bjelovar i Obrtničkom komorom

Bjelovarsko-bilogorske županije u četvrtak, 28. travnja, organiziralo je susret poduzetnika i

Srpanj 2016.


10

obrtnika s ministrom poduzetništva i obrta Darkom Horvatom, na kojem se okupio veliki broj

gospodarstvenika i predstavnika lokalnih samouprava i medija.

Tom je prilikom ministar predstavio

mjere i programe poticanja

poduzetništva koje će Ministarstvo

poduzetništva i obrta provoditi u

2016. godini. Među ostalim se

osvrnuo na zakon o poticanju

ulaganja te na program e-impuls

2016. Raspravljalo se o

pojednostavljenju postupaka

privlačenja novca iz EU fondova,

olakšavanju administrativnih

prepreka, sustavu e-građani te o

dualnom obrazovanju.

Gospodarstvenici su u izravnoj komunikaciji s ministrom uputili na probleme s kojima se

susreću u poslovanju i na prijedloge za stvaranje zakonodavnog okvira. Ministar ih je pozvao

na partnerski odnos kako bi u zajedničkoj sinergiji napravili nove stvari i postigli rezultate na

zadovoljstvo sa svih strana.

U sklopu posjete ministar Horvat obišao je Strojobravarski obrt Vujnović i radionicu za obradu

drveta Unger.

U srijedu, 27. travnja, ŽK Bjelovar

predstavila je online Katalog hrvatskih

proizvoda koji na jednome mjestu

objedinjuje sve hrvatske proizvode, s

ciljem povećanja udjela domaćih

proizvoda u postupcima nabava.

HGK katalogom želi ulagačima i

projektantima pružiti informacije o tome

da u Hrvatskoj postoje proizvodi koji

kakvoćom i cijenom ne odstupaju od

konkurentnih stranih proizvoda te

objediniti podatke o ponudi domaćih proizvoda i usluga.

Srpanj 2016.


11

Pokretanju kataloga prethodila je činjenica nedovoljne obaviještenosti naručitelja u

postupcima javne nabave o postojanju jednako kvalitetnih i cijenom konkurentnih domaćih

proizvoda.

U prvoj fazi predstavljanja

Kataloga o njegovoj svrsi

obavještavaju se proizvodne i

uslužne tvrtke koje su pozvane

da svoje proizvode i usluge

unesu u Katalog, dok će se u

drugoj fazi o tome obavijestiti

naručitelji u postupcima javne

nabave.

Povodom Europskog dana poslodavaca u

četvrtak, 14.travnja, okrugli stol

Kompetencije i kvalifikacije tražene na

lokalnom tržištu rada održali su Hrvatski

zavod za zapošljavanje – Područni ured

Bjelovar, u suradnji sa Županijskom

komorom Bjelovar te poslodavcima za

razvoj lokalnoga gospodarstva ključnih

djelatnosti.

Definirani su problemi u zapošljavanju s kojima se susreću poslodavci i ostali dionici. S

obzirom na to da je riječ o zajedničkom problemu, nužan je bio pristup s različitih gledišta.

Sudionici okruglog stola nakon dijaloga i otvorene rasprave složili su

se oko mogućih uzroka neravnoteže na tržištu rada te su zaključili

da je ponajprije potrebno djelovati lokalno jer je to najbrži način da

se nešto postigne na tržištu rada.

Srpanj 2016.


12

2. Najavljujemo

Jesenski međunarodni bjelovarski sajam poznat je međunarodni, stočarski i gospodarsko-obrtnički sajam sa velikom ponudom poljoprivredne mehanizacije. Važan dio Jesenskog sajma, koji privlači veliku pažnju izlagača i posjetitelja, najveća je specijalizirana stočarska priredba u zemlji – Državna stočarska izložba, na kojoj će se kao i prošlih godina predstaviti najuspješniji hrvatski uzgajivači sa najboljim grlima.

Novost na ovogodišnjem Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu bit će manifestacija „Peti element“ na kojoj će se predstaviti izlagači s ponudom opreme za korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti u privatnom i poslovnom sektoru.

Opširnije o sajmu možete pronaći na internetskoj stranici www.bj-sajam.hr.

Ako ste zainteresirani za sudjelovanje molimo vas da nam dostavite popunjen anketni obrazac (iz rubrike prateći dokumenti u desnom stupcu ove stranice) najkasnije do 4. srpnja 2016., faksom na broj

043/241-908 ili na e-mail: [email protected].

Županijska komora Bjelovar je u organizacijskoj pripremi ovogodišnje izložbe inovacija koja

će se pod nazivom 4. Salon inovacija Bjelovar 2016 održati 30. rujna, u velikoj dvorani hotela

Central u Bjelovaru, Vatroslava Lisinskog 2.

http://www.bj-sajam.hr/

http://www.bj-sajam.hr/

mailto:[email protected]

Srpanj 2016.


13

Cilj je manifestacije potaknuti kreativne i

stručne pojedince, tvrtke i organizacije na

inovativno stvaralaštvo, pozitivno

natjecanje i razmjenu s ciljem doprinosa

razvitku gospodarstva i konkurentnosti

promocijom uspješnih inovacija,

organizacijom stručnih predavanja, panel-

raspravom, osiguravanjem izložbenog

prostora, umrežavanjem dionika i uz

osiguranu medijsku pozornost. U sklopu

ove izložbe predviđene su dodatne aktivnosti na promociji inovatorstva: predavanja,

prezentacije inovacija, panel-rasprava i bogat kulturno-umjetnički program.

Uz tradicionalno predstavljanje inovatora

Bjelovarsko-bilogorske županije, predstavit

će se i gostujući renomirani i nagrađivani

inovatori iz cijele Hrvatske, u suradnji s

Udrugom inovatora Hrvatske. Očekuje se

također i sudjelovanje inozemnih tvrtki,

organizacija i pojedinaca-inovatora iz

okruženja RH.

Tvrtke, institucije, udruge i pojedinci-inovatori

mogu se prijaviti za izlaganje do 1. rujna putem online obrasca organizatoru Županijskoj

komori Bjelovar, Petra Preradovića 4/1, Bjelovar (tel.: 043 274 063; faks: 043 241 907;

kontakt-osoba: Miljenko Juratovac; e-adresa: [email protected]).

Više informacija o sajmovima koje podržava HGK možete pronaći na poveznici:

www.hgk.hr/sajmovi-plan-promocije

Kontakt osoba za sajmove u ŽK Bjelovar:

Miljenko Juratovac,

viši stručni referent

Telefon: 043 274 063

Telefaks: 043 241 908

E-mail: [email protected]


Srpanj 2016.


14

3. Obavijesti

U suradnji dva udruženja HGK, Udruženja cestovnog teretnog prometa (UCTP-a) i Udruženja cestovnog putničkog prometa (UCPP-a) te predstavnika MUP-a, Uprave za upravne i inspekcijske poslove prihvaćena je inicijativa za promjenu dosadašnje procedure upisa „KOD-a 95“ u vozačku dozvolu. MUP je omogućio da se u slučaju kada vozač podnese zahtjev za izdavanje nove vozačke dozvole, podnositelju

zahtjeva ne oduzima i ne poništava obrazac postojeće vozačke dozvole ukoliko joj nije istekao rok važenja, sve do preuzimanja nove vozačke dozvole. Obavijest MUP-a u pratećim dokumentima.

Vezano za provedbu Uredbe o mjerama i naknadama za prekomjerne i špekulativne zalihe poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i proizvoda iz sektora šećera („Narodne novine“, broj 77/13, 17/15 i 44/16), na slijedećem linku možete pročitati Informativnu Obavijest vlasnicima o načinu uklanjanja špekulativnih količina šećera:

http://www.hgk.hr/wp-content/blogs.dir/1/files_mf/informativna_obavijest_vlasnicima_o_nacinu_uklanjanja_spekulativnih_kolicina_secera.pdf

IZVOR: WEB HGK




Srpanj 2016.


15

POREZNO SAVJETOVANJE

BESPLATNO POREZNO SAVJETOVANJE - NOVA USLUGA ZA ČLANICE HGK

Na temelju iskazanih potreba gospodarstvenika, Hrvatska gospodarska komora pokrenula je uslugu poreznog savjetovanja.

Usluga je namijenjena svim članicama Komore, besplatna je i dio je paketa pomoći gospodarstvenicima. Moguće ju je koristiti jednom godišnje i to dodjelom vaučera koji je jednak vrijednosti jednog upita odnosno jednog stručnog mišljenja/očitovanja ovlaštenih poreznih savjetnika sukladno Zakonu o poreznom savjetništvu.

Vaučeri se dodjeljuju prijavom na internetskoj stranici HGK i to po redu zaprimanja. Potrebno je dostaviti i detaljno obrazložiti postavljeno pitanje (ili više njih, ali vezano za određeni problem) za ovlaštene porezne savjetnike uz svu popratnu dokumentaciju potrebnu za razumijevanje upita i izradu stručnog mišljenja. Sukladno navedenom postupku odabira, članici će biti dostavljena obavijest o dodjeli vaučera odnosno mogućnosti korištenja usluge poreznog savjetovanja s naznakom predviđenog datuma izvršenja. Porezni savjetnici izradit

Srpanj 2016.


16

će mišljenje/očitovanje u pisanom obliku koje će HGK dostaviti članici odmah po zaprimanju. Broj vaučera je ograničen i baziran je na mjesečnoj osnovi. Prijave se otvaraju 1. u mjesecu i zatvaraju ispunjenjem maksimalnog broja prijava za taj mjesec. Ako zainteresirana članica ne ostvari pristup usluzi radi navedenog ograničenja, prijavu je moguće ponoviti idući mjesec ili koristiti usluge stručnjaka za poreze HGK.

Imajući na umu kompleksnost sustava oporezivanja u RH, uzrokovanog prilagodbom na zajednički sustav oporezivanja EU, Hrvatska gospodarska komora je pokrenula čitav niz usluga vezanih za edukaciju i savjetovanje članica pa je tako na nivou četiri regionalna centra RH (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) moguće sudjelovati i na besplatnim seminarima o aktualnim poreznim pitanjima na kojima predavanja drže renomirani porezni stručnjaci Hrvatske komore poreznih savjetnika.

HGK vjeruje kako će usluga poreznog savjetovanja olakšati poslovanje članicama i pridonijeti lakšem razumijevanju poreznih zakona i propisa.

HGK-BESPLATNI VAUČERI ZA PROČIŠĆENE TEKSTOVE ZAKONA

Za registraciju je neophodno koristiti moderniji web preglednik od Internet Explorer 8. Molimo

da ažurirate Vaš web preglednik ili da koristite Firefox ili Chrome web preglednike.

Hrvatska gospodarska komora daruje svojim članicama 50.000 vaučera za učitavanje

pročišćenih tekstova zakona s weba zakon.hr u obliku e-knjige. Ispunite prijavni obrazac

svojim podatcima pa ćemo vam poslati vaučer za učitavanje naplatnih sadržaja. Vaučer je

namijenjen jednom korisniku koji sadržajima može pristupati s jednog računala i s jednog

mobilnog uređaja.

Za korištenje registracijskog obrasca neophodno je korištenje web preglednika Firefox,

Chrome ili Internet Explorer inačice 9 ili novijega.

OTVORENI EU TENDERI ZA NAKLADNIKE

Europska unija ponovno poziva na iskaz

interesa nakladnike zainteresirane za suradnju

s EU na zajedničkim izdavačkim projektima.

Tendere je objavio Ured Europske unije za izdavaštvo. Poziv je namijenjen svim izdavačima koji djeluju unutar Europske unije. Više informacija o samim tenderima možete pronaći putem poveznice http://publications.europa.eu/en/web/about-us/procurement ili putem e-maila [email protected].

PODUZETNIK – IZVOZNIK

Nova usluga HGK uvedena je kao potpora tvrtkama u internacionalizaciji poslovanja i

prilagođena je individualnim, konkretnim potrebama i zahtjevima pojedinačnih tvrtki a

http://zakon.hr/

http://publications.europa.eu/en/web/about-us/procurement


Srpanj 2016.


17

uključuje identificiranje najznačajnijih inozemnih tržišta te pojedinih grupa proizvoda za svako

tržište.

Cilj:

Promptno odgovoriti na zahtjeve izvoznika i kreirati nove oblike potpore na tržištima

koja tvrtke ocjenjuju interesantnima

Definirati strateški važna tržišta za članice HGK, tj. ona s procijenjenim najvećim

potencijalom za plasmane i angažman hrvatskih tvrtki

U samo dva mjeseca od pokretanja projekta Sektor za međunarodne poslove HGK je na

preko 160 hrvatskih tvrtki dostavio prijedlog oko 47.000 potencijalnih inozemnih partnera

zajedno s njihovim direktnim kontakt podacima (cca 300 inozemnih tvrtki prema

odgovarajućoj specifikaciji svake pojedine hrvatske tvrtke) te brojne druge informacije.

ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE I IZVORNOSTI

Znak „Hrvatska kvaliteta“ nose proizvodi proizvedeni/finalizirani

na području Republike Hrvatske koji po svim svojim

značajkama (sastav, dizajn, ergonomski kriteriji, ekološki

kriteriji…) zadovoljavaju visoke svjetske standarde. Ovaj znak

pomoći će, najprije hrvatskim, a potom i svjetskim potrošačima

da proizvod koji ga nosi prepoznaju kao hrvatski proizvod koji

se odlikuje visokom kvalitetom. Sustav za ocjenjivanje i dodjelu ovog znaka je kvantitativan i

precizan.

Znak „Izvorno hrvatsko“ dodatna je stepenica u odnosu na znak

„Hrvatska kvaliteta“ i njega će nositi autohtoni hrvatski proizvodi

– rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada,

inovacija i invencija. U tom smislu, zadovoljavanje kriterija za

dobivanje znaka „Hrvatska kvaliteta“ preduvjet je da bi proizvod

uopće bio razmatran kao kandidat za dobivanje znaka „Izvorno

hrvatsko“. Sustav ocjenjivanja kvalitativnog je i kvantitativnog karaktera.

Više o navedenim znakovima kvalitete i izvornosti možete pronaći na http://znakovi.hgk.hr

http://znakovi.hgk.hr/

Srpanj 2016.


18

KATALOG HRVATSKIH PROIZVODA

Namjera HGK je putem on-line Kataloga hrvatskih proizvoda upoznati naručitelje roba i

usluga, posebno investitore i projektante, s kvalitetnim i cijenom konkurentnim proizvodima

koji se proizvode u Hrvatskoj.

Podatke u Katalog unose hrvatske tvrtke sukladno Uvjetima korištenja koje su ujedno i

odgovorne za točnost unesenih podataka. Katalogom želimo ostvariti povećanje udjela

hrvatskih proizvoda u sustavu javne nabave te posebno povećati udio malih i srednjih

poduzetnika poštujući pri tome načela slobode kretanja roba i usluga.

Vjerujemo da će on-line Katalog pomoći članicama HGK u poslovanju i olakšati pristup

potrebnim informacijama kao i ponuditeljima.

Poveznica na on-line Katalog hrvatskih proizvoda: http://katalog.hgk.hr

TENDERI.HGK.HR

Usluga obuhvaća dostavu preglednih, ciljanih i ažurnih obavijesti o otvorenim međunarodnim

natječajima javne nabave.

Cilj ove usluge HGK je olakšati i približiti pristup informacijama o konkretnim poslovnim

prilikama na inozemnim tržištima.

Tvrtke mogu koristiti ovu uslugu jednokratnom registracijom za besplatno korištenje prema

željenim CPV kodovima i odabranim tržištima ili međunarodnim organizacijama.

http://katalog.hgk.hr/

Srpanj 2016.


19

VAUČER „MOJ EU PROJEKT”

Vaučer „Moj EU projekt” omogućava

jednokratnu dodjelu po 10.000,00 HRK

članicama HGK za sufinanciranje izrade

prijavne dokumentacije za projekte

sufinancirane iz EU fondova prijavom na

natječaj raspisan od strane HGK.

Cilj ovog vaučera je potaknuti hrvatske tvrtke na uspješnije povlačenje sredstava iz fondova

EU (EFRD, ESF, EMFF, EAFRD). Prijavitelji mogu biti isključivo članice HGK koje

zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti po pojedinim fondovima EU.

Namjena vaučera je izrada prijavne dokumentacije (izrada poslovnog plana, investicijske

studije, studije izvodljivosti, marketinškog plana, pripremu prijavnih obrazaca i/ili prikupljanje

potrebne popratne dokumentacije). Pružatelj usluga je član HGK, registriran za poslovno

savjetovanje, upisan u Bazu EU projekata poslovnih savjetnika s najmanje jednim

ugovorenim projektom.

MOBILNI TIMOVI

Pod sloganom „Komora pred Vašim vratima” - proaktivnim,

direktnim i osobnim pristupom HGK želi pružiti pomoć članicama

u poslovanju organiziranjem obilazaka stručnih timova odabranih

tvrtki po određenim kriterijima u svim županijama RH.

Cilj ove usluge je kvalitativno unaprjeđenje sustava praćenja

potreba članica i pravodobno reagiranje na njihove potrebe ili

zahtjeve te kreiranje paketa individualiziranih usluga za članice s

najvećim učinkom. Projekt obuhvaća tvrtke s područja svih županija prema unaprijed

definiranoj dinamici. Više informacija o ovim uslugama možete pronaći na web stranicama

HGK (www.hgk.hr).

Izvor: HGK; WEB

Srpanj 2016.


20

4. NATJEČAJI

IZDVAJAMO NEKOLIKO AKTUALNIH NATJEČAJA ZA BESPOVRATNA SREDSTVA.

Za više informacija o dostupnim izvorima financiranja ili pomoć oko razrade Vaših

projektnih ideja slobodno nas kontaktirajte.

Fond: Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Tip natječaja: Otvoreni poziv na dostavu projektnih prijedloga (bespovratna sredstva)

Status: otvoren od 8.6.2016. do 17.10.2016.

Nadležno tijelo: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i

Ministarstvo poljoprivrede

Područje: šumarstvo

Sažetak: Prihvatljivi korisnici potpore u okviru tipa operacije 8.5.2. su: 1. šumoposjednici 2.

udruge šumoposjednika/šumovlasnika 3. trgovačka društva i druge pravne osobe koje

sukladno Zakonu o šumama 4. udruge civilnog društva i 5. pravne osobe registrirane za

djelatnosti zaštite prirode.

U okviru tipa operacije 8.5.2. prihvatljiva za potporu su ulaganja u radove, opremu, usluge i

materijale potrebne za: 1. uspostavu, uređenje i održavanje staza, odmorišta, vidikovaca,

stuba, ljestvi, nadstrešnica, edukacijskih i informativnih ploča i smjerokaza u šumi i na

šumskom zemljištu i 2. izradu, dizajn i održavanje edukacijskih, informacijskih i signalnih

ploča. Također, prihvatljivi su i opći troškovi kao što su usluge konzultanata, ovlaštenih

osoba, inženjera i drugi opći troškovi potrebni za pripremu i provedbu projekta uključujući

idejni plan ulaganja te ostalu projektno-tehničku dokumentaciju potrebnu za pripremu i

provedbu projekta kao što su studija utjecaja na okoliš i prirodu (odgovarajuća procjena

vezana za ulaganja na području ekološke mreže Natura 2000), u maksimalnom iznosu od

10% ukupnih prihvatljivih troškova, a sukladno članku 18. provedbenog Pravilnika (NN

45/16).

Sredstva javne potpore iznose ukupno 2.500.000,00 kuna, a intenzitet javne potpore po

projektu iznosi 100 posto od ukupnih prihvatljivih troškova.

Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 15. lipnja

2016. do 17. listopada 2016.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_05_45_1170.html

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_05_45_1170.html

Srpanj 2016.


21

Detaljnije možete pogledati ovdje:

http://www.apprrr.hr/objavljen-natjecaj-za-provedbu-operacije-852-„uspostava-i-uredenje-

poucnih-staza-vidikovaca-i-ostale-manje-infrastrukture“-1988.aspx

http://www.apprrr.hr/podmjera-85-potpora-za-ulaganja-u-poboljsanje-otpornosti-i-okolisne-

vrijednosti-sum-ekosustava-1957.aspx

Izvor: APPRRR




Nadležno tijelo: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i

Ministarstvo poljoprivrede

Područje: šumarstvo

Sažetak: Prihvatljivi korisnici potpore u okviru tipa operacije 8.5.1. su: 1. šumoposjednici 2.

udruge šumoposjednika/šumovlasnika i 3. trgovačka društva i druge pravne osobe koje

sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu

Republike Hrvatske.

U okviru tipa operacije 8.5.1. prihvatljive za potporu su sljedeće vrste ulaganja: 1. konverzija

panjača, šikara, šibljaka i drugih degradiranih oblika šumskih sastojina u šumske sastojine

visokog uzgojnog oblika 2. konverzija šumskih sastojina narušene strukture vrsta drveća u

mješovite šumske sastojine s povoljnim udjelom glavnih vrsta drveća i 3. konverzija šumskih

kultura i plantaža u mješovite šumske sastojine visokog uzgojnog oblika autohtonih vrsta

drveća.

Sredstva javne potpore iznose ukupno 60.000.000,00 HRK, a intenzitet javne potpore po

projektu iznosi 100 posto od ukupnih prihvatljivih troškova.

Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 8. lipnja 2016.

do 10. listopada 2016.

Detaljne informacije možete pogledati ovdje:

http://www.apprrr.hr/objavljen-natjecaj-za-provedbu-operacije-851-„konverzija-degradiranih-

sumskih-sastojina-i-sumskih-kultura“-1983.aspx

http://www.apprrr.hr/podmjera-85-potpora-za-ulaganja-u-poboljsanje-otpornosti-i-okolisne-

vrijednosti-sum-ekosustava-1957.aspx

Izvor: APPRRR

http://www.apprrr.hr/objavljen-natjecaj-za-provedbu-operacije-852-„uspostava-i-uredenje-poucnih-staza-vidikovaca-i-ostale-manje-infrastrukture“-1988.aspx

http://www.apprrr.hr/objavljen-natjecaj-za-provedbu-operacije-852-„uspostava-i-uredenje-poucnih-staza-vidikovaca-i-ostale-manje-infrastrukture“-1988.aspx

http://www.apprrr.hr/podmjera-85-potpora-za-ulaganja-u-poboljsanje-otpornosti-i-okolisne-vrijednosti-sum-ekosustava-1957.aspx


http://www.apprrr.hr/objavljen-natjecaj-za-provedbu-operacije-851-„konverzija-degradiranih-sumskih-sastojina-i-sumskih-kultura“-1983.aspx

http://www.apprrr.hr/objavljen-natjecaj-za-provedbu-operacije-851-„konverzija-degradiranih-sumskih-sastojina-i-sumskih-kultura“-1983.aspx



Srpanj 2016.


22




Nadležno tijelo: Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju

Područje: poljoprivreda, obnovljivi izvori energije

Prijavitelji: poljoprivredni gospodarski subjekti

Sažetak: Korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

sukladno Zakonu o poljoprivredi osim fizičkih i pravnih osoba čija je ekonomska veličina

manja od 6.000 eura za ulaganja u sektoru voća, povrća i cvijeća i manja od 8.000 eura za

ulaganja u ostalim sektorima, te proizvođačke grupe/organizacije priznate sukladno Zakonu o

zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda i posebnim mjerama i pravilima

vezanim za tržište poljoprivrednih proizvoda. Proizvođačke grupe/organizacije ne mogu biti

korisnici u operaciji 4.1.3. Ujedno napominjemo da se povezana društva smatraju jednim (1)

korisnikom te isti može podnijeti jedan (1) zahtjev za potporu.

Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 6. lipnja 2016.

do 6. listopada 2016.

Detaljnije možete pogledati ovdje:

http://www.apprrr.hr/objavljen--natjecaj-za-provedbu-operacije-413-“koristenje-obnovljivih-

izvora-energije“--1973.aspx

http://www.apprrr.hr/podmjera-41-potpora-za-ulaganja-u-poljoprivredna-gospodarstva-

1962.aspx

Izvor: APPRRR

Fond: Europski fond za regionalni razvoj

Operativni program: Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.



Nadležno tijelo: Ministarstvo poduzetništva i obrta

Područje: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, obrtnici

Sažetak: Trajno otvoreni Poziv na dostavu projektnih prijava provodi se u okviru Operativnog

programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritet 3 „Poslovna konkurentnost“;

Investicijski prioritet 3d „Potpora stvaranju kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta

na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijskim procesima“; Specifični

http://www.apprrr.hr/objavljen--natjecaj-za-provedbu-operacije-413-“koristenje-obnovljivih-izvora-energije“--1973.aspx

http://www.apprrr.hr/objavljen--natjecaj-za-provedbu-operacije-413-“koristenje-obnovljivih-izvora-energije“--1973.aspx

http://www.apprrr.hr/podmjera-41-potpora-za-ulaganja-u-poljoprivredna-gospodarstva-1962.aspx

http://www.apprrr.hr/podmjera-41-potpora-za-ulaganja-u-poljoprivredna-gospodarstva-1962.aspx

Srpanj 2016.


23

cilj 3d2 „Povećana inovativnost MSP–ova“.

Cilj ovog Poziva je razvoj potpomognutih novoosnovanih poduzeća i uspješan prijenos

inovativnih ideja novoosnovanih poduzetnika u tržišno uspješne poslovne poduhvate i

stvaranje novih inovativno orijentiranih poduzeća s potencijalom rasta i izvoza, s naglaskom

na komercijalizaciju proizvoda i usluga. Druga svrha ovog Poziva je izravno podržavati

inovativna novoosnovana poduzeća koja su u svojoj poslovnoj aktivnosti usmjerena na

napredne i inovativne proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih

prijava s krajnjim rokom dostave projektnih prijava 31. prosinca 2016. godine, odnosno do

iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 22.800.000,00 kuna.

Poziv je namijenjen pravnim ili fizičkim osobama koje su:

- neuvršteni MSP-ovi koja spadaju u mikro, mala ili srednja poduzeća sukladno definiciji

utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe 651/2014

- su osnovane najviše 36 mjeseci prije dana predaje projektne prijave, nisu raspodijelile dobit

i koje nisu osnovane spajanjem.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se po ovom Pozivu može dodijeliti pojedinom

poduzetniku iznosi 150.000,00 HRK, dok najviši iznos bespovratnih sredstava koji se može

dodijeliti pojedinom poduzetniku iznosi 1.500.000,00 HRK. Maksimalan intenzitet potpore

koja se može dodijeliti iznosi 90%.

Prijave na natječaj primat će se od 10. lipnja 2016. do 31. prosinca 2016., odnosno do

iskorištenja sredstava.

Izvor: MINPO

Fond: Europski fond za regionalni razvoj

Operativni program: OP Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020.



Nadležno tijelo: Ministarstvo poduzetništva i obrta

Područje: malo i srednje poduzetništvo, obrtništvo

Prijavitelji: mali i srednji poduzetnici, obrtnici

Sažetak: Dana 17. svibnja 2016. - Upute povezane s Pozivom primjenjuju se sukladno

Prioritetnoj osi 3. Poslovna konkurentnost, Investicijskom prioritetu 3d Potpora stvaranju

kapaciteta MSP-a za uključivanje u proces rasta na regionalnim, nacionalnim i

međunarodnim tržištima i inovacijske procese, Specifičnom cilju 3d1 Poboljšani razvoj i rast

Srpanj 2016.


24

MSP na domaćem i stranim tržištima, Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.

- 2020.

Prioritetna os 3. Poslovna konkurentnost, specifični cilj 3d1 Poboljšani razvoj i rast MSP na

domaćem i stranim tržištima u okviru OPKK-a ima za cilj pružiti bolju potporu razvoju

konkurentnosti pomaganjem održivog razvoja proizvodnje i jačanjem sposobnosti poduzeća

da se natječu na međunarodnim tržištima kao načina povećanja regionalne konkurentnosti i

bržega gospodarskog rasta.

U skladu sa Strategijom razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013. - 2020., Poziv ima

za cilj ojačati konkurentnost MSP-a stvaranjem i proširenjem kapaciteta za razvoj procesa,

roba i usluga, održavanjem i povećanjem zaposlenosti, dodane vrijednosti, prodaje na

inozemnim tržištima i usvajanjem novih rješenja i tehnologija.

Bespovratna sredstva dodjeljivat će se putem trajno otvorenog Poziva na dostavu projektnih

prijava s rokom prijave od 20. lipnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine, odnosno do

iskorištenja raspoloživih sredstava u ukupnoj vrijednosti 867.000.000,00 kuna.

Najniža vrijednost potpore, odnosno najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može

dodijeliti pojedinom projektu iznosi 300.000 kuna. Ukupna državna potpora ne može prijeći

prag od 30.000.000 kuna.

Prijave na natječaj primat će se od 1. lipnja 2016. godine.

IZVOR: http://www.strukturnifondovi.hr

EU KUTAK

U okviru Europskog semestra razmotrene su

ocjene nacionalnih reformskih programa zemalja

članica te su naznačene specifične preporuke

za svaku zemlju članicu u vezi s provedbom

ekonomske politike u narednom razdoblju. U

skladu s procedurom Europskog semestra,

Hrvatska je u travnju Europskoj komisiji

http://www.strukturnifondovi.hr/

Srpanj 2016.


25

dostavila Nacionalni program reformi 2016. i Program konvergencije Republike Hrvatske za

razdoblje 2016. – 2019. Na temelju navedenih dokumenata i dubinske analize zemlje,

Europska komisija je sada pripremila nove specifične preporuke za Hrvatsku.

Mada Komisija ima afirmativan stav prema dostavljenim dokumentima, smatra da u njima

predstavljene mjere za smanjivanje deficita do 2017. godine nisu u dovoljnoj mjeri

specificirane te da i dalje postoji rizik neudovoljavanju odredbi iz Pakta o stabilnosti i rastu.

Pritom se ne predlažu akcije u smislu pojačanja procedure nadzora makroekonomskih

neravnoteža, niti se predlaže uvođenje korektivnih mjera. Ipak, Hrvatska i dalje ostaje među

šest zemalja koje se nalaze u proceduri zbog prekomjernoga proračunskog manjka, s

Francuskom, Grčkom, Portugalom, Španjolskom i Ujedinjenim Kral jevstvom. Preporuke

Europske komisije (sada ih je pet, za razliku od prošlogodišnjih šest i prije toga osam)

odnose se prvenstveno na mjere usmjerene u ostvarivanje razine deficita i duga (osnaživanje

numeričkih fiskalnih pravila, unaprjeđenje proračunskog planiranja, primjena strategije

upravljanja javnim dugom i uvođenje poreza na imovinu), na mirovinsku reformu, sustav

socijalne pomoći i veću zapošljivost radno sposobnog stanovništva, na poboljšanje

učinkovitosti javne uprave i upravljanja javnim tvrtkama, na značajnije ukidanje parafiskalnih

nameta i na smanjenje administrativnog opterećenja poslovanja te na poboljšanje

učinkovitosti pravosudnog sustava.

Stavovi o Hrvatskoj bili su očekivani s obzirom na dvije okolnosti. Prva je ta što je Hrvatska

prema podacima za

2015. godinu i prema

projekcijama za ovu

godinu ipak uspjela

uskladiti fiskalnu situaciju

s onom koju je zahtijevala

Europska komisija,

odnosno uspjela je u ovoj

godini zadovoljiti zahtjev

o spuštanju proračunskog

deficita na razinu ispod

dozvoljenih 3% te

ostvariti traženi fiskalni

napor. Druga je okolnost

što Hrvatska ipak

zaostaje prema

očekivanom obimu i

dinamici u ostvarivanju

prije dobivenih

preporuka. U svim tim

preporukama nema

ocjene „potpuna

Srpanj 2016.


26

provedba“ koja bi značila da je država donijela i provela mjere kojima se na odgovarajući

način rješavaju problemi iz preporuka.

Nove su preporuke usmjerene na područja i probleme za koja smo već niz godina svjesni da

ih treba rješavati, za koja su urađene brojne analize i planovi aktivnosti, ali na kojima je

napredak zasad nedovoljan i prespor. Riječ je o područjima na koje HGK već dulje

upozorava i predlaže rješenja tražeći poticajnije poslovno okruženje, učinkovitiju i jeftiniju

javnu upravu te osmišljen strateški pristup u razvoju zemlje. Stoga preporuke Europske

komisije treba promatrati kao dodatno upozorenje i poticaj za ubrzanje strukturnih reformi

koje bi omogućile ostvarivanje dinamičnijeg i održivoga gospodarskog rasta u budućnosti. U

suprotnom, izostat će konvergencija prema prosjeku razvijenosti Europske unije. Naime,

sporiji gospodarski rast od europskog prosjeka spustio je razinu BDP-a po stanovniku

Hrvatske sa 64% prosjeka EU u pretkriznoj 2008. godini na 59% u 2014. godini. Nastavak

takvog trenda samo bi produbio postojeće probleme i smanjio razvojne potencijale, osobito

zbog opasnosti od sve izraženijeg odlaska mladog i školovanog dijela populacije u

inozemstvo.

Izvor: HGK; WEB

Sudeći prema trendovima u kretanju robne

razmjene EU, globalno tržište je obilježeno

usporavanjem rasta potražnje, a u EU ona stagnira,

odnosno blago raste. Naime, ukupna vrijednost

izvoza EU u prva je tri mjeseca na godišnjoj razini

smanjena za 4,2%, pri čemu je smanjen izvoz

gotovo svih skupina izvoznih proizvoda. Najveći je

pad zabilježen kod energije (-27%), ali je do pada

došlo i kod kemijskih proizvoda, strojeva uređaja i

vozila te ostalih proizvoda prerađivačke industrije. Vrijednost izvoza ujedno je smanjena i

prema svih deset najvećih vanjskotrgovinskih partnera, najviše prema SAD-u i Švicarskoj, što

se, za razliku od prošle godine, ne može u znatnoj mjeri povezati s kretanjem tečaja. Najveći

utjecaj na pad vrijednosti izvoza EU imao je smanjeni izvoz Ujedinjenoga Kraljevstva, jedine

članice EU koja ostvaruje veću razinu Extra-EU od Intra-EU izvoza, čiji je izvoz smanjen za

čak 5,9 milijardi eura (najveće izvozno tržište Ujedinjenoga Kraljevstva je SAD).

Vrijednost uvoza EU istodobno je smanjena za 4,8%, ali je na takvo kretanje naglašeno

utjecao smanjeni uvoz energije, odnosno energenata, te u znatno manjoj mjeri sirovina.

Premda je trend pada cijena sirove nafte već u prvom kvartalu zaustavljen, prosječne su

cijene za prva tri mjeseca i dalje bile oko 35% niže nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Srpanj 2016.


27

Zbog toga su uvozne cijene za eurozonu za prva tri mjeseca i nadalje pokazivale visok pad

uvoznih cijena sirove nafte, naftnih derivata i plina. Uslijed takvih kretanja cijena najveći pad

vrijednosti uvoza zabilježen je kod Rusije i Norveške, najvećih dobavljača energenata za

tržište EU.

Navedena kretanja izvoza i uvoza dovela su do laganog poboljšanja vanjskotrgovinskoga

salda u odnosu na prvi kvartal prošle godine te je robni deficit na razini EU smanjen sa 3,5

milijardi eura na 0,8 milijardi.

Zajednica zemalja EU prošle je godine pri transakcijama roba, usluga i kapitala s ostatkom

svijeta ostvarila visok suficit, na razini od 176,7 milijardi eura, što je bilo čak 61% više nego

prethodne godine te ujedno najviše u posljednje četiri godine od kada EU uopće ostvaruje

višak. Takvo ostvarenje u velikoj su mjeri potpomogle okolnosti znatne deprecijacije eura

prema većini svjetskih valuta koja je povećala

cjenovnu konkurentnost europskih izvoznika

(pri čemu najveću težinu ima ona prema

američkom dolaru, budući da je SAD

najznačajnije pojedinačno izvozno tržište za

EU koje čini oko petinu vrijednosti njenoga

ukupnog robnog izvoza) s jedne strane te

gotovo upola niže svjetske cijene sirove nafte

s druge strane (uz pad cijena niza ostalih

sirovina na svjetskom tržištu).

U okviru nešto promijenjenih globalnih trendova (djelomični oporavak cijena nafte, slabljenje

dolara prema euru, pad potražnje s velikih tržišta u nastajanju, posebno Kine), ove se godine

mijenja i smjer trenda kretanja suficita EU, barem ako je suditi prema rezultatima prvog

kvartala. Naime, u prva je tri mjeseca ostvareno 42,8 milijardi eura suficita, što je 2,3% manje

nego u istom razdoblju prošle godine, iako je na podbilanci roba suficit značajno povećan (za

66,7% ili za 14,5 milijardi eura). No, to se dogodilo u okolnostima pada obujma robne

razmjene – i izvoz (-4%) i uvoz ostvareni su na nižim razinama, ali s gotovo dvostruko bržim

padom uvoza (-7%). Pad ukupnoga robnog uvoza rezultanta je pada uvoza energije i

sirovina, i to zbog cijena koje su i dalje na godišnjoj razini dosta niže (cijene nafte za oko

35%) i istodobno usporenog rasta potražnje za ostalim robama. Izvoz istodobno pada pod

utjecajem smanjenja inozemne potražnje sa svih deset najvažnijih izvoznih tržišta EU – SAD-

a, Kine, Švicarske, Rusije, Turske, Japana, Norveške, Južne Koreje, Indije i Kanade. Pritom

najveću težinu ima pad izvoza u SAD (koji je najveće izvozno tržište za EU, oko 20%

Srpanj 2016.


28

ukupnoga robnog izvoza), gdje je gospodarski rast u prvom kvartalu smanjen za 1 postotni

bod, od 2,9% na 1,9%.

Za razliku od roba, na podbilanci usluga suficit je smanjen. Tako je pri razmjeni usluga, koja

je manjega vrijednosnog obujma od trgovine robama (u prvom kvartalu manja 2,3 puta), u

prvom kvartalu ostvaren višak u vrijednosti od 38,9 milijardi eura, 0,6% manje nego u istom

razdoblju prošle godine.

Padu vrijednosti suficita na tekućem računu doprinijela su i različita ostvarenja na podbilanci

primarnog dohotka gdje je ostvaren visok deficit od 8,9 milijardi eura, za razliku od prošle

godine, kada je saldo ove podbilance bio u suficitu.

Prema kratkoročnim pokazateljima

energetske statistike DZS-a, nakon tri

mjeseca pada, u veljači je ove godine

zabilježen godišnji rast ukupne neto

proizvodnje električne energije. U ožujku se

nastavljaju pozitivna kretanja te je zabilježen

porast neto proizvodnje električne energije

za 6,2%. Taj je porast, strukturno gledano,

rezultat povećanja proizvodnje električne

energije iz hidroelektrana (1,1%, udio od oko

60% ukupne neto proizvodnje), termoelektrana (16,8%, oko 29% ukupne neto proizvodnje) i

vjetroelektrana (15,7%, oko 8% ukupne neto proizvodnje).

Tako je, u prva tri mjeseca ove godine, neto proizvodnja električne energije bila (3.641 GWh)

0,2% veća u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, i to kao rezultat rasta u svim

segmentima izuzev proizvodnje u hidroelektranama gdje se bilježi pad (-9%). U

međunarodnoj razmjeni bilježi se povećana aktivnost, odnosno uvoz električne energije

(2.092 GWh) bio je veći za 23,1%, a izvoz (1.130 GWh) 56,7% veći.

U ožujku ove godine, ponovno se bilježi, nakon tri mjeseca, uvoz sirove nafte (129 tis. tona),

ali je uvezeno 10,4% manje u odnosu na ožujak 2015. godine. Proizvodnja naftnih derivata

(257 tis. tona) u promatranom je mjesecu bila veća za 8,4%, a uvoz 44,9% veći u odnosu na

ožujak 2015. godine.

Na kumulativnoj razini, odnosno u prva tri mjeseca ove godine, kod proizvodnje naftnih

derivata bilježi se pad proizvodnje od 23,4% i rast njihova uvoza za 37,4% u odnosu na isto

razdoblje 2015. godine.

IZVOR: WEB HGK

Srpanj 2016.


29

KOMENTAR HGK

"Iako se izlazak Hrvatske iz šestogodišnje recesije temelji na dinamici izvoza pa se može govoriti o pozitivnim učincima u tri godine njezina članstva u EU, Hrvatska nije iskoristila prednosti početnog efekta pristupanja EU", istaknuo je pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac predstavljajući analizu trogodišnjeg iskustva članstva Hrvatske u EU te rezultate ankete o tom pitanju provedene među gospodarstvenicima.

"Hrvatski je BDP u 2015. godini rastao ispod razine rasta EU (1,6% naprema 1,9%), prije ulaska Hrvatska je bila je na 61% prosjeka EU po razvijenosti, a danas je na 58%. Nerazvijenije su u EU jedino Bugarska i Rumunjska, koja bi nas s obzirom na ubrzani rast mogla preteći u ovoj ili idućoj godini", napomenuo je Bukovac te dodao da je Hrvatska druga najlošija članica po stopi nezaposlenosti te treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti. "Lani su inozemni investitori u Hrvatsku uložili tek 127 milijuna eura, što je najniža godišnja vrijednost stranih investicija od 1995. godine" rekao je Bukovac.

Hrvatska se suočava i s poteškoćama u korištenju EU fondova te značajno zaostaje za stopama iskorištenja na razini EU (65,2% naprema 92,1%) za razdoblje 2007.-2013. "Ove je godine vidljiv rast iskorištenja sredstava te je u prvom polugodištu iskorišteno 506 milijuna eura, dok je u 2014. i 2015. na godišnjoj razini iskorišteno 558, odnosno 548 milijuna eura. Sustav se dodatno unapređuje kroz poboljšanje procedura i jačanje institucionalnih kapaciteta te se mogu očekivati bolji rezultati iskorištenja", naveo je Bukovac.

Ističe da je negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivrednom sektoru narasla za 230 milijuna eura, a pozitivan efekt ulaska u EU osjetili smo na povećanju prodaje roba i usluga hrvatskih tvrtki na unutarnjem području zajedničkog tržišta EU-a. Ohrabrujuće je i to, pokazuje analiza HGK, što se nakon ulaska u EU za čak trećinu povećao broj hrvatskih tvrtki koje robu ili uslugu plasiraju na tržište EU-a. "Od ispitanih nakon 1. srpnja 2013. godine 33% tvrtki je počelo izvoziti na zajedničko tržište EU, a u tome vidimo i najveći gospodarski napredak od ulaska RH u EU jer Hrvatska kroz strukturne fondove dodatno može uložiti u internacionalizaciju poslovanja, a u tome je i značajna uloga HGK", istaknuo je Bukovac te dodao kako je 35% tvrtki povećalo plasman proizvoda i usluga na EU tržište.

Uz to, hrvatskim je tvrtkama olakšan pristup zajedničkom tržištu kao i ugovorima EU o slobodnoj trgovini. Pojačan je interes tvrtki iz i izvan EU za suradnju s hrvatskim tvrtkama, omogućen je pristup novim znanjima i tehnologijama te strukturnim i kohezijskim fondovima EU. "Ulazak u EU donio nam je niz pozitivnih promjena u zakonodavnom okviru, liberalizaciju tržišta, no i gospodarske štete, primjerice zbog sankcija Rusiji", istaknuo je Bukovac.

Srpanj 2016.


30

U financijskom je sektoru došlo do promjena u zakonskom okviru koji regulira financijske institucije te je financijskim institucijama iz EU omogućeno pružanje usluga u RH.

Poboljšan je imidž Hrvatske na međunarodnom turističkom tržištu, a rast i promjena u strukturi potražnje turista novog emitivnog tržišta zemalja EU utječe na ubrzanu diversifikaciju ponude. Stvoren je povoljniji omjer turističkog prometa u korist nesezonskih mjeseci.

Hrvatska industrija već 15 mjeseci bilježi trend godišnjeg rasta industrijske proizvodnje, koja je bila veća za 4,9% u odnosu na travanj 2015. Smanjenja je cijena sirovina iz EU zemalja i zemalja s kojima EU ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, dok se s druge strane nosimo s rastom cijena sirovina iz u kojima je RH izgubila povlastice nakon ulaska u EU. "Uskladili smo hrvatsku proizvodnju s EU normama, no okolišni standardi EU odražavaju se negativno na konkurentnost", pojašnjava Bukovac.

Kod poljoprivrede pristup EU izazvao je konkurentski pritisak iz drugih zemalja članica, uz gubitak preferencijalnih trgovinskih koncesija CEFTA zemalja i zemalja s kojima je RH imala bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini.

U sektoru prometa i veza liberalizacija tržišta i ukidanje dozvola omogućili su hrvatskim cestovnim prijevoznicima slobodniji nastup na jedinstvenom tržištu EU. Prijevoz je između trećih zemalja porastao za trećinu. Stalan je rast broja putnika u zračnom prometu, uz pojačana ulaganja u infrastrukturu, a slab rast prometa u morskim i riječnim lukama.

Kod građevinskog sektora nije došlo do vidljivog i očekivanog napretka. Prepreka rastu je visoka cijena rada. Izostanak velikih investicija financiranih iz EU fondova negativno utječe na aktivnosti sektora koji je izrazito fragmentiran te je nedostatna suradnja kod natjecanja na tenderima.

Brexit

Komentirajući posljedice "Brexita", pomoćnik direktorice Sektora za međunarodne poslove Marko Babić istaknuo je da će svi, a već i jesu, pretrpjeti štetu, no gospodarski se kolaps ne očekuje te je u interesu za obje strane da negativnosti za gospodarstvo budu što manje. Sve će strane za sebe pokušati izboriti najviše, ističe Babić dodavši da Hrvatskoj odgovaraju jače integracije, vezane uz euroizaciju.

Ubrzano uvođenje eura

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Hrvatska ponajprije mora osigurati gospodarsku stabilnost, a onda može razmišljati o uvođenju eura. Trenutno smo na 58 posto prosjeka razvijenosti EU, dok smo 2013. bili na 61 %. Po sadašnjim stopama rasta od 1,5 % izgledno je da već ove godine padnemo iza Rumunjske, čiji je gospodarski rast na godišnjoj razini od 4%, te postanemo druga najnerazvijenija zemlja nakon Bugarske.

Trenutno od 28 članica EU njih 19 ima euro kao svoju valutu. Postoje kriteriji koji se moraju zadovoljiti vezano uz stopu inflacije, javni dug, proračunski deficit, kamatne stope. Hrvatskoj treba najmanje 5 do 7 godina da uopće dosegne kriterije za ulazak u zonu eura.

Srpanj 2016.


31

Proces uvođenja eura moguće je provesti brže ukoliko se olabave. Važniji zadatak sada je da pokušamo iskoristiti monetarnu suverenost za gospodarski rast. "

*Anketa je provedena na uzorku od 200 tvrtki od kojih su 94% mikro, male i srednje tvrtke.

IZVOR: WEB HGK

Nominalni je promet u trgovini na malo u travnju bio 0,6% veći (prema kalendarski

prilagođenim podacima 0,7% veći) u odnosu na travanj 2015. godine. Strukturno gledano, taj

je rast rezultat godišnjega povećanja u šest trgovačkih struka, dok je u četiri ostvaren pad.

Najveći rast nominalnoga prometa i najveći utjecaj na rast ukupnog prometa u travnju

zabilježen je u trgovačkoj struci „računalna oprema, knjige i novine, igre i igračke, cvijeće i

sadnice, satovi i nakit i ostala trgovina na malo u specijaliziranim prodavaonicama“ 15,4%

(sedmi mjesec rasta). Pored toga, rast je zabilježen i u trgovačkim strukama „tekstil, odjevni

predmeti, obuća i kožni proizvodi“ 12,8% (13 mjeseci rast), „audio i video oprema, željezna

roba, boje i staklo, električni aparati za kućanstvo, namještaj i drugi proizvodi za kućanstvo“

12,5% (trend rasta od kolovoza 2014. godine), „ostale nespecijalizirane prodavaonice“ 9,5%

(osam mjeseci rasta), „ljekarne, medicinski i ortopedski proizvodi, kozmetički i toaletni

proizvodi“ 3,7% (u jedanaest mjeseci samo jedan pad) i „motorna vozila, dijelovi i pribor za

motorna vozila, motocikli i dijelovi“ 4,7% (šesti mjesec rasta).

Pad je zabilježen u trgovačkim strukama „motorna goriva i maziva“ 11,6% (od srpnja 2014.

godine kontinuirani godišnji pad, između ostalog pad cijena goriva), „ostale nespecijalizirane

prodavaonice“ 3,4% (prvi pad nakon sedam mjeseci rasta), „nespecijalizirane prodavaonice

pretežno živežnim namirnicama“ 2,4% (prvi pad

nakon 16 mjeseci rasta) i „ostala trgovina na malo

izvan prodavaonica“ (drugi mjesec pada).

U prva četiri mjeseca ove godine nominalni je

promet u trgovini na malo bio 2,1% veći (prema

kalendarski prilagođenim podacima oko 1,2% veći)

u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Uz pad

maloprodajnih cijena (cijene dobara bez električne energije i distribucije vode) od 2,1%,

maloprodajni je promet, prema izvornim podacima, realno bio 4,3% (prema kalendarski

prilagođenim podacima oko 3,2%) veći u odnosu na prva četiri mjeseca 2015. godine. Ipak,

razina je realnog prometa u prva četiri mjeseca ove godine manja za oko 16% u odnosu na

isto razdoblje 2008. godine.

Srpanj 2016.


32

Ovogodišnji rast realnog prometa u travnju samo je nastavak pozitivnog trenda koji traje još

od rujna 2014. godine. Takav trend djelomično je rezultat poboljšanja potrošačkog optimizma

(koje se bilježi od listopada 2014. godine) i promjene u oporezivanju dohotka (početkom

2015. godine).

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i

ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

U travnju se, pod utjecajem sve većega potrošačkog

optimizma, nastavlja rast maloprodajnog prometa, koji de

facto traje više od godine i pol. U nastavku godine

očekujemo slične tendencije kretanja, no pritom ne

očekujemo da će se razina prometa znatno približiti razini

prije krize jer je trenutno niža za oko 16%.

Srpanj 2016.


33

U veljači je razina bruto inozemnog duga u odnosu na siječanj smanjena za 809,5 milijuna

eura na razinu od 44,6 milijardi eura. Pritom je tijekom veljače najviše smanjen dug središnje

banke (za 704,6 milijuna eura), ostalih domaćih sektora (za 93,6 milijuna eura), izravnih

ulaganja (za 9,8 milijuna eura) te opće države (za 8,4 milijuna eura), dok je jedino porastao

inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 6,8 milijuna eura). Stoga su

veljaču obilježila relativno netipična kretanja karakterizirana padom zaduženosti države i

rastom zaduženosti banaka. Ipak, veljača nije znatnije utjecala na dosadašnje trendova pa je

na godišnjoj razini nastavljen rast bruto inozemnog duga opće države kontinuirano prisutan

od lipnja 2009. godine (za 3,1%) i razduživanja banaka koje bilježi kontinuitet od 46

uzastopnih mjeseci (u veljači za 25,6%). Odnosno, u veljači ove godine u odnosu na veljaču

prošle godine ukupan je bruto inozemni dug smanjen za 3,3 milijarde eura, pri čemu su

smanjenje duga zabilježili svi sektori (druge monetarne financijske institucije za 2,1 milijardu

eura, izravna ulaganja za

0,9 milijardi eura, ostali

domaći sektori za 0,6

milijardi eura i središnja

banka za 0,2 milijarde

eura), osim opće države

koja je povećala svoj dug

za 0,5 milijardi eura.

Usporenije zaduživanje

države pri smanjenim

potrebama financiranja

proračunskog manjka, uz

i dalje dinamično

razduživanje drugih

monetarnih financijskih

institucija, rezultira već treći mjesec zaredom međugodišnjim padom bruto inozemnog duga.

Pritom je pad inozemnog duga od 6,9% u veljači bio zasad najizraženiji. I u nastavku će

godine kretanje ukupnog bruto inozemnog duga biti pod dominantnim utjecajem kretanja

duga opće države (trenutno čini 35,3% ukupnog duga) i duga drugih monetarnih financijskih

institucija (trenutno se na njih odnosi 13,6% ukupnoga inozemnog duga), s tim da će unutar

ostalih domaćih sektora (35,7% ukupnog duga) velike tvrtke s dobrim bonitetom nastaviti

koristiti mogućnost inozemnog zaduživanja pod povoljnijim uvjetima nego na domaćem

financijskom tržištu. U takvim okolnostima do kraja godine očekujemo tek blage promjene u

razini bruto inozemnog duga, što znači da Hrvatska i dalje ostaje visoko zadužena zemlja sa

snažno izraženim rizicima povezanima s valutnim promjenama i kretanjem kamatnih stopa

na svjetskom tržištu.

IZVOR: WEB HGK

Srpanj 2016.


34

PNP d.o.o.

Petra Svačića 2

43280 Garešnica


Telefon: 043 531541

Mobitel: 098 239603

www.pnp.com.hr

Tvrtka nudi ovjesni pribor za radijatore, pumpe za vodu Pedrollo, kupaonski namještaj i

sanitarije, mesingani i pocinčani fiting - sve na jednom mjestu uz kvalitetnu uslugu i povoljne

cijene. Više o ponudi tvrtke može se pronaći na web stranici tvrtke: www.pnp.com.hr

EL-SET d.o.o.

Josipa Kraša 3

49247 Zlatar Bistrica


Telefon: 049 461 301

www.el-set.hr

Tvrtka traži partnere kao što su: - potencijalni kupci kabelske opreme kućanskih aparata i kabelske opreme u automobilskoj industriji, - kooperanti u proizvodnji i montaži elektro-montažnih uređaja, - proizvođači komponenti za kabelske setove - proizvođači opreme za ispitivanje kabelskih setova/opreme.

POSLOVNE PONUDE

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=24865472

http://www.pnp.com.hr/

http://www.pnp.com.hr/

Srpanj 2016.


35

Više ovakvih i sličnih ponuda poslovne suradnje možete naći na Internet stranicama

http://www.biznet.hr/ (burza roba i usluga),

te na stranicama Europske poduzetničke mreže, www.een.hr

http://www.biznet.hr/

http://www.biznet.hr/

http://www.een.hr/

Srpanj 2016.


36

Podaci o tvrtki se mijenjaju putem Internet stranice Hrvatske gospodarske komore:

www.hgk.hr ili direktno na www.biznet.hr. Detaljnije ćemo pojasniti kako promijeniti podatke o

tvrtki, kako bi pravodobno pružali točne informacije o istima.

1. korak: Na stranici www.hgk.hr kliknite na Baze podataka - Registar poslovnih

subjekata (padajući izbornik).

2. korak: Nakon što ste kliknuli na Registar poslovnih subjekata, otvara se novi prozor

koji izgleda kao što je prikazano niže na slici. U tražena polja upišite podatke o tvrtki i

pritisnete Traži. Nakon toga će biti prikazani svi podaci o željenoj tvrtki te se na taj

način dobiva mogućnost izmjene podataka.

Srpanj 2016.


37

3. korak: Kada ste upisali tražene podatke i dobili ispis podataka o tvrtki, iste mijenjate na

način da kliknete na Zahtjev za izmjenu podataka.

U dobivenom prozoru mijenjate podatke te na kraju ažuriranja kliknete na Pošaljite

zahtjev. Taj zahtjev se automatski šalje u Centar za poslovne informacije na provjeru i

odobrenje nakon čega se dotične promjene unose u bazu.

Srpanj 2016.


38

Kako bi podaci o tvrtkama bili što točniji, djelatnici Hrvatske gospodarske komore tijekom

cijele godine ažuriraju postojeće podatke u bazi.

Isto tako, bili bismo Vam zahvalni kada biste i Vi provjerili svoje podatke.

Izdavač: HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA – ŽUPANIJSKA KOMORA BJELOVAR

Preradovićeva 4/I, 43000 BJELOVAR Uredništvo: Miljenko Juratovac, Ivana Karadža Tel.: (043) 274 060; Telefaks: (043) 241 908

E-mail: [email protected], [email protected]

„Gospodarski Info Posrednik“ u digitalnom izdanju šalje se članicama ŽK Bjelovar

besplatno putem elektronske pošte.

Documents

Gospodarski Info Posrednikdobivaju posebno mjesto u proizvodnji soje u Republici Hrvatskoj i u regiji nakon pokretanja europskog projekta Dunav-soja 2013. godine. Na početku sjednice,