GOSPODARSKI, SOCIJALNI I OKOLIŠNI

POTENCIJALIKONOPLJE

ODRŽIVA PROMJENA POČINJE MALIM

KORACIMA

Zagreb, lipanj 2014.

Uvod – o konoplji

Konoplja je jedna od prvih biljaka prisutnih u strukturi i slici agrikulturnih krajobraza starih civilizacija Kine, Indije, Bliskog istoka i Egipta, a koju je čovjek koristio osim za prehranu i za zadovoljavanje čitavog niza različitih ali životno važnih potreba.Na biljci konoplje iskoristivi su osim sjemenki, koje sadrže svih 20 aminokiselina (od čega i svih 8 esencijalnih), i listovi te stabljika, a korijen koji dosiže dubinu od gotovo 1,5m (čak i 2 m) predstavlja iznimno učinkovit čistač kontaminiranih tala. Konoplja je jednogodišnja, u pravilu dvodomna, zeljasta kritosjemenjača. Listovi su na jednoj stapki, prstasto razdvojeni, a svaki pojedini "prst" na listu ima nazubljene rubove. Broj takvih listića na pojedinom listu varira. Prvi parovi listova imaju obično samo po jedan listić, a slijedeći ih mogu imati i do 13 (a uobičajeno ih imaju sedam do devet, ovisno o genetskim obilježjima i uvjetima u okolišu). Prema vrhu izboja na kojem se nalaze cvjetovi , broj listića se ponovo smanjuje, tako da može postojati i samo jedan list. Na donjem dijelu biljke listovi na stabljici rastu u paru jedan nasuprot drugom, da bi kasnije rasli naizmjenično. U pravilu, cvjetovi konoplje su dvodomni, no opisane su i jednodomne biljke. Muški cvjetovi su labavo složeni u obliku metlica, dok su ženski složeni grozdasto. Kod primjeraka koji su jednodomni, pojavljuju se različito grupirani cvjetovi: ponekad su i muški i ženski na jednoj stapki, a ponekad su na odvojenim stapkama. Konoplja (Cannabis sativa L.), prema najnovijoj i najvjerojatnijoj botaničkoj tj. taksonomskoj podjeli, obuhvaća sljedeće podvrste i varijetete, a to su : obična konoplja (Cannabis sativa ssp. sativa var. sativa), divlja obična konoplja (Cannabis sativa ssp. sativa var. spontanea) , indijska konoplja ili kanabis ( Cannabis sativa ssp. indica var.indica), konoplja autohtona u Afganistanu (Cannabis sativa ssp. indica var. kafiristanica), te konoplja autohtona u Rusiji (Cannabis sativa ssp. ruderalis), što za posljedicu ima i mogućnost međusobnog križanja. Između navedenih podvrsti konoplje postoje vidljive morfološke razlike. Uz botaničke poznate su još i druge nebotaničke klasifikacije. Tako se konoplja prema sadržaju i odnosu kanabinoidnih supstanci može podijeliti na kemotip droge, prijelazni i vlaknasti tip. Obzirom na geografsku pripadnost porijekla možemo ju klasificirati po ekotipu na europski (sjevernoruska, srednjeruska južna ili talijanska vrsta) i istočnoazijski (kineska i japanska vrsta). Konoplju možemo podijeliti i prema osnovnom načinu njena korištenja na vrste za vlakna, te vrste za sjeme i drogu. Na otvorenom konoplja može narasti 0, 5 m do 8 m. U Europi dosiže u prosjeku visinu između 2 do 4 m. Industrijska konoplja ima najdužu stabljiku i veći razmak među granama, a listovi su joj tanki i dugački. Indijska konoplja je niža rastom (uglavnom oko 2 m), ima gusto posložene grane, te deblje i kraće listove. Divlja obična konoplja je najniža rastom, a listovi su joj rjeđi. Najbliži srodnici konoplje u biljnom svijetu su hmelj i kopriva. Industrijska konoplja se tradicionalno uzgaja u zapadnom svijetu, indijska

potječe iz južne Azije, a ruderalna iz srednje i južne Rusije, a razvila se prilagodbom na tamošnje klimatske uvjete (duži dani, kraće ljeto). Industrijska konoplja spada u podvrstu sativa, međutim nije svaka sativa industrijska konoplja. Sative su se uzgajale gotovo na svim kontinentima i prilagodile se na različite uvjete. Takve stare autohtone sorte sativa često imaju sadržaj THC-a do 8-9%. Sadržaj THC-a ovisi isključivo o sorti konoplje i klimatskim uvjetima. Sative koje su se tradicijski uzgajale na prostoru Hrvatske imale su znatno veći sadržaj THC-a (>0, 2%), ali u to vrijeme konoplja nije smatrana problematičnom biljkom. Tek zadnjih 50-tak godina selektivno se uzgajaju sorte koje proizvode sve manje THC-a. U svijetu je trenutno opisano preko 700 različitih sorti konoplje, ali vjeruje se da ih je i puno više. U stabljici, listu ali najviše u ženskom cvijetu konoplja proizvodi spojeve koji se zovu kanabinoidi. Kanabinoidi se najviše proizvode na trihomima – dlačicama koje se u većim nakupinama pojavljuju na svim dijelovima cvjetova ženskih biljki. Konoplja je biljka koja se oprašuje vjetrom.

U Hrvatskoj se uzgaja obična konoplja koja se dijeli na europsku i istočno -azijsku. Podijeljena je prema geografskim tipovima koji su nastali pod utjecajem klimatskih uvjeta i tipa tla koji su mijenjali svojstva konoplje. Najbolja tla za uzgoj konoplje su aluvijalna tla i livadske crnice. Kako konoplja reagira na kakvoću tla, znatno varira u visini i ukupnom razvoju, te se uzima kao kultura koja je i pokazatelj stanja plodnosti tla. Danas su za uzgoj dozvoljene samo one vrste konoplje koje imaju manje od 0, 2% THC.

Povijest konopljeKonoplja potječe iz srednje Azije, točnije s područja između sjeverozapadne Himalaje i Aralskog jezera. Uzgojeni oblici su najvjerojatnije nastali od divlje konoplje (Cannabis sativa L. ssp. spontanea) selekcijom i prijenosom u druga područja. Iz srednje Azije se kao kulturna biljka proširila po Aziji i Africi, kasnije po Europi, a iz nje kasnije i po Americi. U Aziji, prije svega Kini, uzgajali su je već puno prije 3 tisućljeća p.n.e. zbog vlakana koja su upotrebljavali za mreže i tkaninu, a poslije i za papir. Sjeme konoplje su Kinezi koristili i za prehranu i medicinske potrebe.U indiji i na Bliskom istoku je uz vlakna bila važna i smola koju izlučuju žlijezde stabljike i cvjetni listovi konoplje. Zbog medicinskih, a posebno narkotičkih učinaka konoplju su zvali i biljka veselja. U Europu su konoplju donijeli Skiti iz Srednje Azije preko Grčke i sa sjevera preko Rusije te Arapi preko Afrike u Španjolsku.Grci i Rimljani u početku konoplju nisu uzgajali, već su je uvozili s Istoka. Iz vlakana su proizvodili odjeću, mreže i jedra, a iz sjemena su prešanjem proizvodili ulje. Upotrebljavali su je i u medicini. Pred kraj Rimskog carstva počela se masovnije pojavljivati, odnosno, uzgajati na obradivim površinama. Rimljani su konoplju prenijeli Slavenima, Francima i Germanima. Konoplju su istočni Slaveni poznavali i prije, a k njima je došla preko Sibira.U srednjem vijeku se je proizvodnja konoplje iz vlakana raširila u hladnija područja prema sjeveru Europe. Proizvodnja se je značajnije povećala u 15. i 16. stoljeću osvajanjem novih zemalja i to zbog povećane potrebe za izradom mreža i jedara za potrebe pomorstva.Iz Europe se proizvodnja konoplje raširila na novootkrivena područja Amerike, a u 17. stoljeću je proizvodnja konoplje u sinergiji s pomorstvom bila najbolje razvijena u Italiji te je značajno doprinijela veliko bogatstvu talijanskih gradova-država Venecije, Đenove i San Marina. Kasnije su vodeću ulogu u proizvodnji konoplje i pomorstvu preuzele Nizozemska, Francuska i Engleska.U isto vrijeme proizvodnja konoplje se širila Rusijom koja je s vlaknima opskrbljivala gotovo cijelu zapadnu Europu.Početkom 20. stoljeća konoplja pomalo gubi na ekonomskom značaju jer ju zamjenjuju jeftinija vlakna tropskih predivih biljaka kao što su pamuk, juta, sisal i manila kao i celuloza iz drveta, a nešto kasnije i umjetna vlakna.Velikom smanjenju proizvodnje konoplje posebno je pridonijela indijska konoplja točnije njena narkotička obilježja (sadržaj THC-a). Ove učinke konoplje su iskoristili američki gospodarstvenici te je pod njihovim pritiskom 1938. u SAD zakonom

zabranjena proizvodnja konoplje. Zabrani su se uskoro pridružile i zapadnoeuropske države.Nakon drugog svjetskog rata najviše su konoplju proizvodile Mađarska, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Rusija i Jugoslavija gdje proizvodnja nije bila zabranjena.Promjenom u načinu i stilu života na kraju 20. stoljeća zanimanje za konoplju opet značajno raste prije svega na područjima prehrane, kozmetike, proizvodnje tekstila i zdravlja. Države Zapadne Europe su postupno uklanjale zabrane proizvodnje obične konoplje tako da je danas kao i kod nas dozvoljena proizvodnja onih sorti konoplje koje ne sadrže više od 0, 2 % THC-a u suhoj tvari biljke.Obilježja i primjena konopljeKonopljino vlakno odlikuje se izuzetnom čvrstoćom, elastičnošću, dugotrajnošću i otpornošću na vodu, pa se upotrebljava za proizvodnju užadi, konopca, jedara, platna, izradu odjeće i obuće, cerada, šatora, ribarskih mreža, vatrogasnih cijevi i opreme, vreća, konjske opreme, u građevinskoj industriji, automobilskoj industriji, papirnoj, prehrambenoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj i drugim industrijama. Muške biljke imaju vlakna bolje kakvoće od vlakna ženskih biljaka. Nakon dobivanja vlakna ostaje drvenasti dio stabljike koji se koristi za izradu papira, papira za cigarete, vrijednosnih papira, masnog papira, posebnog papira za slikarstvo, izolacijske trake za električne kondenzatore, posebnog netkanog papira, papira za filtere, filtera za kavu te vrećice za čaj i izolacijskog materijala, a može se upotrebljavati i za ogrjev. Konopljina vlakna služe i za izradu kočnog mehanizma i unutrašnjih obloga automobila.Sjeme konoplje predstavlja vrlo kvalitetan izvor proteina kako u ljudskoj prehrani, tako i za životinje. Prinos sjemena se kreće od 0.6-1, 3 t/ ha, biomase 6-11t/ ha, a cvijeta od 0, 8 t-3 t / ha.Konopljino sjeme (s oko 30-35 % ulja) koristi se za dobivanje ulja, koje ima blagotvoran učinak na ljudsko zdravlje. Naime, ulje sadrži više od 55 % linolne kiseline i više od 15 % alfa-linolenske kiseline, te više od 1, 5 % gama-linolenske kiseline kao i omega -3-c18 kiseline. Posljednje tri za čovjeka predstavljaju esencijalne masne kiseline. Idealan odnos između linolne i alfa-linolenske od 3:1 omogućuje nastajanje hormona koji pospješuju obnovu stanica i jačaju imuni sustav, te je u tom smislu ovaj masno-kiselinski sastav upravo i najprimjereniji za čovjekov organizam.Ulje konoplje može se koristiti i kao kvalitetna sirovina za proizvodnju boja i lakova. Eterična ulja se nalaze u vršcima ženskih biljaka, a mogu se upotrebljavati kao dodatak za pivo i druge bezalkoholne napitke, u kozmetici za kreme i mirise te u farmaceutskoj industriji. Glavni sastojci tih ulja se razlikuju ovisno o sorti, ali prevladavaju beta-kariofilen, alfa-humulen, beta-farnezen, alfa-bergamoten, beta-felandren.

Kanabinoidi koji su prisutni u smoli koja nastaje kao proizvod izlučivanja žlijezda kojima je pokrivena biljka mogu se upotrebljavati u zdravstvu za ublažavanje čitavog niza bolesti, gubljenje apetita, i drugih simptoma bolesti. Istraživanja su pokazala da imaju i pozitivan učinak na ozdravljenje kod čitavog niza malignih bolesti. Do danas ih je identificirano 67, iako taj broj raste iz godine u godinu (npr. THC, CBD, CBN, CBC, CBG, THCV itd.). Najvažniji kanabinoidi su: kanabigerol (CBG), kanabikromen (CBC), a najznačajniji je sadržaj i odnos između kanabidiola (CBD) i delta -9 tetrahidrokanabinola (THC).U biološkom smislu kanabinoidi štite biljku od UV-zračenja, suše, bolesti i insekata. Najviše THC-a sadrže listovi (do 2%) i vršci (od 0, 1-8 %). Sjeme ga u pravilu ne sadrži. Vrijednosti THC-a je također nešto veća u neoplođenim vršcima. Važno je naglasiti da na povećanje THC-a značajno može utjecati čitav niz promjenjivih faktora okoliša, kao što su suša, manjak kalija, višak dušika i kalcija, napad insekata, te UV – zračenje. U tom smislu bi ublažavanje i uklanjanje zakonski definirane granične vrijednosti, koja obuhvaća sadržaj od 0, 2 % THC-a u suhoj tvari biljke, olakšao proizvodnju konoplje, tim više što je niz istraživanja pokazalo da se ova granična vrijednost za vrijeme sušnih godina značajno povećava u vršcima ženskih i hermafroditnih biljaka.Biljka se u etnomedicini uvelike koristila za poboljšanje zdravlja pa se tako npr. čajem od samljevenog sjemena liječila upala mokraćnih putova, a koristilo se i kao oblog pri ubodima i oteklinama. Njime su se liječile i bolesti poput upale krajnika, groznice, nesanice, bradavica i opadanja kose. Analiza trenutne situacijeSukladno važećem Pravilniku o uvjetima za uzgoj konoplje, konoplju je u Hrvatskoj dozvoljeno uzgajati samo u svrhu proizvodnje hrane za ljude i životinje. Takvim pravilnikom onemogućeno je korištenje svih potencijala konoplje. Prema podacima iz nadležnog Ministarstva poljoprivrede interes proizvođača za konoplju raste iz godine u godinu. Tako je primjerice, u 2012. godini bilo je zasijano 106,68 ha konoplje, a Ministarstvo je izdalo 12 dozvola za uzgoj konoplje. Već sljedeće, 2013. godine zasijano je 175, 84 ha i izdano 31 dozvola. Do 31. svibnja 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede izdalo je 107 dozvola i prema podnijetim zahtjevima trebalo bi biti posijano oko 659, 95 hektara. Za sjetvu konoplje u 2014. godini koristit će se sorte Santhica 27, KC Dora, Felina 32, Finola, Futura 75, Uso 31 i Monoica koje u normalnim agro-okolišnim uvjetima imaju 0, 2% tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj tvari.Ovaj trend pokazuje na veliki rast zainteresiranih subjekata te veliki potencijal koji ova vrlo korisna industrijska biljka ima u Hrvatskoj. Velika prepreka u iskorištavanju potencijala ove kulture u Hrvatskoj, osim birokratskih prepreka, je i proširena predrasuda u javnosti da je konoplja opasna droga koja izaziva

ovisnost, zdravstvene probleme i smrt. Društvene predrasude su do te mjere velike da se ljudi čak i ne žele informirati o korisnim karakteristikama konoplje, odnosno o tome da ova poljoprivredna kultura ima izniman gospodarski potencijal. U tom smislu je od neprocjenjive važnosti, uz izmjenu Zakona o suzbijanju opojnih droga te predmetnog Pravilnika, sustavno raditi na informiranju, edukaciji i osvještavanju hrvatske javnosti o ovoj poljoprivrednoj kulturi. Naime, u široj javnosti je gotovo potpuno nepoznato da su svi dijelovi konoplje iskoristivi; stabljika, srž, listovi, cvjetovi, sjeme pa čak i stanična tekućina te da se u svijetu konoplja koristi u gotovo svim poznatim industrijama; građevinskoj, papirnoj, tekstilnoj, prehrambenoj, kozmetičkoj, kemijskoj, farmaceutskoj, automobilskoj, ali i u svemirskoj industriji. Današnjim tehnologijama moguće je proizvesti približno 25.000 tisuća različitih proizvoda.Medicinsko korištenje kanabisa - stanjeU Hrvatskoj je medicinski kanabis sukladno Jedinstvenoj konvenciji UN-a iz 1961. godine uvršten u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te je slijedom navedenog, njegova upotreba u medicinske svrhe zabranjena u Republici Hrvatskoj. No, međutim, prema UN-ovoj konvenciji, dopuštenje za uporabu lijekova na bazi kanabisa ima svaka država koja ima ured ili agenciju za medicinski kanabis. Lijekovi na bazi kanabinoida u razvijenim zemljama nisu nikakva novost kao, uostalom, ni lijekovi na bazi morfija koji se estrahira iz maka. Pozivanje na UN-ovu konvenciju o zabrani uporabe kanabisa nije u cijelosti opravdano jer UN-ova regulativa ne određuje precizno što je dopušteno, a što zabranjeno, nego samo propisuje da država koja dopusti uzgoj kanabisa mora osnovati poseban ured koji će strogo nadzirati kvalitetu, osigurati kompletan otkup uroda i, naravno, preuzeti odgovornost za daljnju distribuciju medicinskog kanabisa. Ono što je svakako potrebno učiniti jest da ovlašteno ministarstvo predloži zakon kojim bi se dopustili uzgoj i uporaba kanabisa u znanstvene i medicinske svrhe, kao što je to na primjer bilo u Nizozemskoj.Zabrana uzgoja konoplje – stanje i posljedice

• onemogućavanje cjelovite valorizacije proizvodnog i okolišnog potencijala konoplje;• onemogućavanje ublažavanja posljedica i stanja uzrokovanih raznim kroničnim bolestima;• nepoštivanje zakona;• korupcija;• ugrožavanje zdravlja djece i omladine;• rast ilegalne prodaje;• rast troškova vezanih uz represivno djelovanje tijela državne kontrole uzrokuje i povećanje troškova svim građanima;• bogaćenje kriminalnih skupina.

Gospodarski, socijalni i okolišni potencijaliGospodarski, socijalni i okolišni razvojni potencijali kriju se u raznolikim mogućnostima umrežavanja proizvodnje i prerade konoplje kao što su primjerice:1.Proizvodnja hraneKonoplja se kao hrana koristi za dobivanje jestivog ulja, proteina, dodataka prehrani, čaja, margarina. Osim kao hrana za ljude, konoplja se koristi i kao hrana za životinje.2.KozmetikaU kozmetici se konoplja koristi za izradu šampona, sapuna, balzama, gelova za tuširanje, krema i losiona.3.Tekstilna industrijaProizvodi od konoplje u proizvodnji industrijskog tekstila su: užad, mreže, cerade, tepisi, geotekstili, agro – tekstili, brtvila, obloge za kočnice. U proizvodnji potrošačkog tekstila koristi se za gotovo sve proizvode, uključujući i cipele.4.Papirna industrijaPapir od konoplje znatno je kvalitetniji od papira proizvedenog od drveta. Ekvivalent jednog hektara površine konoplje za proizvodnju papira jednak je 4, 1 hektara šume. Dok šumi treba preko deset godina, konoplji je dovoljna jedna sezona. Konopljin papir koristi se kao papir za tisak, specijalni papir, filtar papir, novinski papir i kartonska ambalaža.5.Kemijska industrijaPlastika od konoplje se koristi u avionskoj industriji, pa čak i u svemirskoj tehnologiji zbog svoje čvrstoće i male mase. Od konoplje se proizvode boje i lakovi koji su okolišno daleko prihvatljiviji od konvencionalno proizvedenih boja i lakova. U kemijskoj industriji konoplja se koristi za proizvodnju; uljnih boja, lakova, maziva, premaza, otapala, tonera, goriva te abrazivnih kemikalija.6.Građevinska industrijaU građevinskoj industriji proizvodi od konoplje koriste se kao izolacijski materijali, kao nosivi elementi u građevini te kao vezivni materijali. Konoplja je lakša, čvršća te otpornija na vremenske uvjete.7.Farmaceutska industrijaU farmaceutskoj industriji konoplja se koristi kao lijek za olakšavanje simptoma multiple skleroze, kroničnih i neuropatskih bolova, glaukoma, pri oporavku od kemoterapije te

kod AIDS terapije. Trenutno se provode klinička ispitivanja lijekova za epilepsiju, gliom (rak mozga) i dijabetes tipa 2, ulcerativni kolitis i šizofreniju.U kontekstu razvoja postojećih, kao i potencijala za razvoj novih farmaceutskih industrija, ali i medicinske primjene konoplje od važnosti je bila godina 1990. u kojoj je Lisa Matud sa svojim znanstvenim timom uspjela izolirati receptor za THC, a kako postoji receptor bilo je jasno da postoje i spojevi koji koreliraju s tim receptorom, a mi ih proizvodimo. Izraelski znanstvenik Raphael Mechoulam 1992. godine uspio je izolirati prvi endokanabinoid – anandamid. Tada je moderna medicina otkrila potpuno novi tjelesni sustav - endokanabinoidni sustav. To je sustav receptora i neuroprijenosnika koji se vežu na receptore (endokanabinoidi) i na taj način prenose poruke kroz tijelo. Osim ljudi, endokanabinoidni sustav imaju i svi kralježnjaci. Endokanabioidni sustav regulira ili je prisutan u više fizioloških procesa; ima uloge u živčanom sustavu, imunom sustavu, procesu pamćenja, ženskoj reprodukciji, regulira neke metaboličke procese, regulira san, apetit, ima ulogu u odgovoru tijela na stres kao i termoregulaciji tijela. Konoplja je za sada jedina poznata biljka koja proizvodi kanabinoide tj. molekule koje se vežu na receptore endokanabinoidnog sustava, a koji se razvija se ranoj fazi stvaranja embrija. 8. Proizvodnja energije Biomasa konoplje može se koristiti za dobivanje biogoriva i sintetičkih goriva jer ima povoljan kemijski sastav koji omogućava proizvodnju ovih vrsta goriva. Stabljika ima visok sadržaj celuloze, i manje lignina, što je čini pogodnom kulturom za ovu namjenu. Konoplja sadrži 55 % celuloze, 16 % hemiceluloze, 18 % pektina i 4 % lignina. Od biomase konoplje može se proizvoditi i bioetanol, a iz sjemena se može proizvesti biodizel na ekološki prihvatljiv i učinkovit način. Prinos konoplje po jednom hektaru je s kvalitetnijim vrstama 12-16 t od čega se može dobiti 8-12 000 litara biodizela. Konoplja ostvaruje vrlo visoke prinose biomase koja se može koristiti i za dobivanje bioplina. Utvrđeno je da se od biomase konoplje može proizvesti oko 3000 m3 bioplina/ha.Regionalni razvoj u Hrvatskoj je izrazito neravnomjeran, s rasponom BDP po stanovniku od 1:10, kao i u glavnom gradu koncentriranim gospodarstvom te umjerenim potencijalom za razvoj u obalnom i priobalnom području. Slavonija i Baranja je poljoprivredna regija bez jakih pokretača razvoja. Proizvodnja biogoriva bi upravo toj regiji donijela i potencijale za razvoj. Također, moguć je razvoj i drugih nerazvijenih područja, ovisno o odabiru lokacija za proizvodnju biogoriva. Problem zbrinjavanja poljoprivrednog stanovništva i subvencija za poljoprivrednu proizvodnju, kroz sustav poticaja i zaštitne cijene, dovodi do održavanja viših cijena poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj te velikom opterećenju za budžet. To šteti standardu cjelokupnog stanovništva, ali posebno onih s nižim primanjima čiji je udio troškova hrane najveći. Prebacivanje subvencija kroz biogoriva omogućio bi bezbolno održavanje istog nivoa podrške poljoprivrednicima. Značajno povećanje potražnje za energetskim usjevima, smanjilo bi pritisak na održavanje visokih cijena poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj

što bi dovelo do povećanja standarda cjelokupnom stanovništvu, a posebno dijelu s nižim primanjima kojima je hrana značajan udio potrošnje. Teoretski potencijal za tržište etanola kao dodatka gorivu (bez potrebe za zamjenom voznog parka) je uz današnju potrošnju od 2.2 milijuna tona derivata oko 500000 tona. Teoretski potencijal za tržište biodizelom kao dodatka gorivu (bez potrebe za zamjenom voznog parka) je uz današnju potrošnju od 1.2 milijuna tona dizel goriva oko 60000 tona. 9. Porast zaposlenostiOd posebne je važnosti spomenuti i činjenicu da, prema studiji i izvješću Ernst i Young koja je izrađena za potrebe EU komisije, uzgoj konoplje dovodi do gotovo 4 puta većeg lokalnog i regionalnog zapošljavanja po hektaru proizvodne površine no što je to moguće ostvariti uzgojem pšenice.10. Okolišni potencijaliKonoplja je biljka od velike važnosti za unaprjeđenje čitavog niza ekosustavnih usluga uključujući i apsorpciju stakleničkih plinova te je stoga zanimljiva u sklopu primjene koncepta zelene / krajobrazne infrastrukture koja predstavlja mrežu kvalitetnih prirodnih i/ili čovjekovim djelovanjem stvorenih područja i krajobraza koji značajno unaprjeđuju upravo ekosustavske usluge. Veće uključivanje konoplje u uzgoj omogućilo bi i poštovanje niza uvjeta iz višestruke sukladnosti, a koji se sastoje od dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) i obaveznih zahtjeva za upravljanje (SMR).Iznimno veliki potencijal konoplje danas se prepoznaje i u kontekstu očuvanja okoliša s obzirom na velike mogućnosti zamjene konvencionalnih plastičnih materijala bioplastikom od konoplje. Ovi materijali kao i proizvodi su lako razgradljivi, a imaju i ekološki prihvatljiv otisak te su u tom smislu i zanimljivi u sprječavanju dalje degradacije okoliša. U poljoprivredi, uzgoj konoplje omogućuje regulaciju razvoja korova, poboljšanje kvalitete tla u plodoredu, prozračivanje tla kao i čišćenje tla od niza teških metala poput nikla i kadmija, ali i nekih radioaktivnih elemenata. Upotreba pesticida, odnosno herbicida u pravilu je u cijelosti nepotrebna ukoliko se konoplja uzgaja na agrotehnički pravilan način te je u tom smislu pogodna i za uzgoj u vodozaštitnim područjima, kao i područjima koja se nalaze unutar neke od kategorija zaštite prirode. U tom smislu važno je naglasiti i da se konoplja može koristiti kao biljka indikator zagađenosti tla agro-kemikalijama. Pogodnost za korištenje u nekim postupcima brzog unaprjeđenja stanja okoliša povezano je i s njenim kratkim uzgojnim periodom, od sjetve do berbe, koji u pravilu traje između 120-145 dana kao i izuzetno važnom karakteristikom vezanom za dubinu njenog korijenja. Naime, korijenje konoplje može kod nekih vrsta tla prodrijeti i 1, 5 – 2 m u dubinu, što je bitno dublje od korijenja većine drugih zeljastih i jednogodišnjih kultura. Upravo zato ona se je često sijala na iscrpljenim, "nabijenim" tlima kako bi ih se razrahlilo i pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljki, poput žitarica. Konoplja se upotrebljavala i na područjima stepa ugroženim sušama kako bi se tlo razrahlilo i zasjenilo. Ostale biljke bi se sijale tek nakon što bi konoplja poboljšala kvalitetu tla.

Strategija i ciljeviStrategija (okvirni plan, plan svih planova)(zabrana = kaos, kontrola = uređenost)Cjelovita liberalizacija i legalizacija konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu upotrebu dovest će do gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema svojim članovima, posebice onim ugroženima i slabijima te pozitivnih učinaka na okoliš. Projekt liberalizacije i legalizacije konoplje je u tom smislu projekt održivog razvoja u punom smislu te sintagme, a koji uz ostalo spaja značajan dio pozitivnih elemenata naše tradicije sa suvremenim trendovima ekonomskog razvoja, ali i vrlo diverzificiranim stilovima života sve većeg broja stanovništva.

Okvirni ciljevi politike• omogućiti uzgoj konoplje i korištenje svih njenih dijelova kao važne sirovine u industriji (proizvodnja vlakna, papira, tekstila, hrane, ulja i drugih ekološki prihvatljivih proizvoda) i proizvodnji goriva;• omogućiti uzgoj konoplje za rješavanje niza problema u okolišu (npr. remedijacije tj. fitoremedijacije zagađenih tala);• regulacija prodaje indijske konoplje putem registriranih poslovnih subjekata što bi ju odvojilo od kriminalnih skupina, odnosno crnog tržišta i koruptivnih radnji;• osigurati medicinsko korištenje indijske konoplje u liječenju teških bolesti i stanja kao i rekreativno korištenje.

Konkretni ciljevi• informirati i educirati javnost o svim aspektima konoplje, razbiti predrasude javnosti o konoplji;• liberalizirati i legalizirati te regulirati uzgoj, promet i preradu svih sorti konoplje;• zabraniti sijanje GMO konoplje;• pozicionirati Hrvatsku kao zemlju organske konoplje;• Do 2025. godine povećati površinu uzgoja konoplje sa sadašnjih 600 ha na prijeratnih 15.000 ha, te ponovno pozicionirati RH kao državu predvodnicu na

europskom tržištu;• poticati razvoj industrije prerade konoplje;• ostvariti ekonomsku /turističku diverzifikaciju na temelju potencijala medicinske konoplje tj. indijske konoplje-kanabisa;• postaviti standarde kontrole kvalitete proizvoda od konoplje;• uključiti medicinsku konoplju u okvire zdravstvenog sustava Republike Hrvatske.

Taktički alati - načini provedbe konkretnih ciljeva

Informiranje i educiranje javnosti o svim aspektima konoplje, razbijanje predrasuda javnosti o konoplji – od lipnja 2014. kontinuiranoORaH će organizacijom tribina, konferencija te izložbi proizvoda od konoplje sustavno raditi na edukaciji javnosti o koristima ove kulture. Objavit ćemo prijedlog ove sektorske politike na našim web stranicama te otvoriti raspravu na ovu temu na društvenim mrežama. Tražit ćemo 'saveznike' unutar zainteresirane javnosti te drugim političkim akterima i nadležnim institucijama, a posebice ćemo koristiti 'glasnogovornike' ovog projekta, odnosno nestranačke osobe s javnim ugledom. Sudjelovat ćemo i poticati sajmove, konferencije, simpozije, stručne studije, u organizaciji drugih političkih, gospodarskih, medijskih i znanstvenih organizacija te poticati sveučilišta na izradu interdisciplinarnih znanstvenih radova na temu konoplje.Zagovaramo otvaranje edukacijskog centra koji će raditi na obrazovanju i provođenju svih mjera i aktivnosti koje jamče pružanje svih potrebnih podataka i znanja za uspješno ostvarenje svih strateških odrednica i smjernica ove politike. Liberalizacija i legalizacija te regulacija uzgoja, prometa i prerade svih sorti konoplje izuzev GMO konoplje – rok srpanj 2014.Prva faza je uklanjanje konoplje s popisa opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka te uklanjanje svih zapreka proizvodnje, prerade i prometa proizvoda od industrijske konoplje. Osnivanje Ureda za konoplju - regulatornog tijela te donošenje regulative za proizvodnju, preradu i promet proizvoda od konoplje, s udjelom THC-a većim od 0, 2%. Da bi se uklonile zapreke za proizvodnju, preradu i promet industrijske konoplje, a i unaprijedila proizvodnja u Hrvatskoj, ORaH će predložiti potrebne izmjene Zakona o suzbijanju opojnih droga te sugerirati sadržaj novog Pravilnika o konoplji.

Trenutno u svijetu postoji nekoliko modela regulacije uzgoja, proizvodnje i prometa konoplje s udjelom THC–a većim od 0,2 % a to su Urugvajski model, Colorado i Washington model, kao i npr. teoretski Borlandov model.ORaH radi na izradi prijedloga modela regulacije koji bi bio primjeren Hrvatskoj i koji će doprinijeti gospodarskom razvoju zemlje i dobrobitima njenih građanki i građana. U izradu hrvatskog modela uključili smo pozitivne prakse spomenutih modela,te ih prilagodili našim prilikama s obzirom na geografsko područje, povijest i tradiciju uzgoja kao i trenutne potrebe. Hrvatska zemlja organske konoplje – kontinuiranoKonoplja ne reagira povoljno na agrokemikalije. Herbicidi joj nisu potrebni ukoliko se uzgaja na agrotehnički pravilan način, a preferira organska nad mineralnim gnojivima. Sukladno trendu legalizacije konoplje diljem svijeta, stav ORaH–a usmjeren je ka viziji Hrvatske kao zemlje organske / ekološki uzgojene konoplje. Proizvodi od organske konoplje na tržištu postižu i do 30% veću cijenu. Potrebno je raditi na edukaciji uzgajivača te promociji uzgoja konoplje sukladno organskim, ekološkim ili održivim načelima uzgoja. Organski uzgoj, osim ekonomskih koristi, doprinosi i očuvanju prirode i okoliša. U tom smislu nužno je raditi na promociji proizvodnje konoplje s eko-certifikatima, podacima o količini smanjenja emisije CO2 , te Fair- trade certifikatima. Poželjno je da proizvodi od konoplje imaju i oznaku da u njih nisu ugrađene sirovine životinjskog porijekla, te da nisu testirani na životinjama. Hrvatska treba nastojati uzgojiti vlastite sorte optimalne za uzgoj na našem području, a u skladu s propisima EU. Važno je da Hrvatska aktivno radi na uzgoju vlastitog autohtonog sjemena jer bi se na taj način predstavila i kao značajan akter na području sjemenarstva konoplje u Europi i svijetu. Zbog toga je važno svim mjerama poticati i razvoj sjemenarstva u Hrvatskoj.Od iznimne je važnosti kroz Poljoprivrednu strategiju te zakone predvidjeti i u praksi implementirati sustav tzv. 'mreže zelenih kioska' kojima bi se obvezalo velike trgovačke lance na ponudu lokalno proizvedenih eko, organskih i održivih poljoprivrednih proizvoda.Povećati površinu uzgoja konoplje sa sadašnjih 600 ha na prijeratnih 15.000 ha, te ponovno pozicionirati RH kao giganta na europskom tržištu – rok do 2025. godineCilj od 15.000 ha neće biti ostvariv bez investicija u razvoj industrije prerade konoplje. Konoplju je u skladu s navedenim nužno definirati kao jednu od tema koja je od interesa za Republiku Hrvatsku u smislu poticanja ulaganja ili kao strateški resurs. Uvrštavanjem konoplje u industrijsku strategiju RH omogućilo bi se formiranje

strateškog okvira za ulaganja, što iz nacionalnih sredstava što iz fondova EU koja je do sada već i uložila značajna sredstva u područje istraživanja industrijske konoplje. Na nacionalnoj razini, uz direktno financiranje, potrebno je i dodatno stimulirati industriju prerade konoplje i to raznim poreznim olakšicama, olakšicama pri zapošljavanju, subvencijama za nabavu strojeva i opreme i sl. Rastom tih industrija značajno ćemo povećati proizvodnju, zapošljavanje, a u konačnici i izvoz, te preorijentiranje određenih postojećih industrija na korištenje nove sirovine – konoplje. Tu se u prvom redu misli na industriju papira koja, umjesto sječe šuma, može koristiti konoplju. Time bi se u značajnoj mjeri doprinijelo i održivom razvoju RH budući da korištenje konoplje u, primjerice, papirnoj industriji smanjuje potrebu za sječom šuma te uništavanje šumskih površina.Da bi se postigao cilj od 15000 ha do 2025. godine strateški ciljevi u razvoju poljoprivrede Hrvatske trebali bi :• konoplju svrstati u domaću, tradicijsku biljku naših prostora te je kao takvu štititi od bilo kakvih genetskih modifikacija;• konoplju ravnopravno uključiti u plodored / konsocijacijski uzgoj;• konoplju uključiti u postupke fitoremedijacije na površinama onečišćenim odlaganjem komunalnog otpada, kao i površinama zagađenim ostalim toksičnim tvarima;• uključiti konoplju u preventivnu i kurativnu zaštitu vodocrpilišta;• definirati mjere poticanja uzgoja konoplje, a posebice subvencioniranje analize zdravstvene ispravnosti proizvoda od konoplje koji su vrlo skupi za male proizvođače;• konoplju promatrati i kao bioenergetsku biljku, koja pomaže očuvanju ostalih resursa flore i faune, osobito šuma, supstituiranjem resursa i smanjenjem emisije CO2;• nužno je fleksibilizirati poljoprivredno zakonodavstvo tako da ono ne pogoduje 'velikim igračima' nauštrb malih proizvođača i zadruga;• poticati udruživanje i umrežavanje farmera i proizvođača proizvoda od konoplje u 'konopljarske zadruge' radi njihovog boljeg pozicioniranja na tržištu; • postaviti potrebne standarde za očuvanje izvornosti i kvalitete;

• stvoriti europski i svjetski prepoznatljivu marku i kvalitetu;• stvoriti sustav praćenja i izučavanja konoplje na interdisciplinarnoj akademskoj razini;• uključiti konoplju u programe poticaja EU, a koji se odnose na ruralne dijelove Republike Hrvatske;• ostvariti dobru suradnju svih zainteresiranih subjekata koji rade na promicanju konoplje.

Poticati razvoj industrije prerade konoplje – rok 2025. godinaCilj od 15000 ha neće biti ostvariv bez investicija u razvoj industrije prerade konoplje. Biomasu konoplje za neke prerađivačke industrije nije rentabilno transportirati na udaljenosti veće od 150-200 km. Potrebno je na sve moguće načine poticati investicije u industriju prerade konoplje; državnim potporama, olakšicama pri zapošljavanju, subvencijama za nabavu strojeva i opreme i sl. Rastom tih industrija značajno ćemo povećati industrijsku proizvodnju, zapošljavanje i izvoz. Konoplja treba naći važno mjesto u industrijskoj strategiji RH kako bi mogućnosti za poticanje te industrije bile što veće. Primjena proizvoda dobivenih od industrijske konoplje obuhvaća mnoge industrijske grane pa je strateški oportuno ići u pravcu klasterizacije proizvođača proizvoda od konoplje. Uz to, pozicioniranje Republike Hrvatske kao regionalnog lidera u proizvodnji industrijske konoplje učinit će Hrvatsku još privlačnijom destinacijom za domaća i strana ulaganja, zbog pozitivnog učinka na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Svjedoci smo značajnog pada industrijske proizvodnje, dok nam međunarodne, ali i domaće financijske institucije ne predviđaju rast u ni u ovoj godini. Ostvarenjem gore navedenih ciljeva gospodarski rast bio bi uvelike osiguran.Potaknuti ekonomsku/turističku diverzifikaciju temeljenu na potencijalu medicinske konoplje tj. indijske konopljeVažan segment gospodarskog rasta koji bi se omogućio realizacijom projekta liberalizacije i legalizacije konoplje vezan je i uz moguću tematsku diverzifikaciju turizma. Pozitivan primjer ovakvog koncepta jest ukupni prihodi amsterdamskih coffee shopova koji su se kretali između 2, 5 i 3 milijarde $ godišnje, a kumulativni prihod grada Amsterdama od turizma je i mnogostruko veći. Kao primjer može poslužiti i američka država Colorado koja je samo u prvi tri mjeseca 2014. od poreza na konoplju uprihodila gotovo 12.6 milijuna $, uz smanjenje razbojstava i ubojstava za gotovo 10 %. Hrvatska je turistički prepoznatljiva zemlja koja ima daleko veći turistički potencijal od Amsterdama. Proširenje turističke ponude u smislu uvođenja rekreativnog

konzumiranja indijske konoplje produžilo bi turističku sezonu na cijelu godinu, te na taj način Hrvatsku učinilo dodatno privlačnom cjelogodišnjom turističkom destinacijom. U sklopu razvoja turističke ponude temeljene na konoplji moguće je obogatiti i segment zdravstvenog turizma. Obzirom da je Hrvatska već pozicionirana i poželjna turistička destinacija, realizacija ovog projekta omogućila bi na nacionalnoj razini generiranje većeg dotoka sredstava kako u državnu blagajnu, tako i u blagajne poduzetnika, ugostitelja, itd.Postaviti standarde kontrole kvalitete proizvoda od konoplje - kontinuiranoStandarde kvalitete i metodologiju kontrole nužno je postaviti paralelno s liberalizacijom i legalizacijom konoplje, a od velike pomoći može biti i analiza stranih iskustvima, primjerice Njemačke. Kako bi visoka kvaliteta proizvodnje konoplje bila osigurana predlažemo osnivanje interdisciplinarnog instituta za konoplju po modelu javno-privatnog partnerstva.Uključiti medicinsku konoplju u okvire zdravstvenog sustava Republike Hrvatske – paralelno s legalizacijom konoplje i kontinuiranoNajnapredniji sustav korištenja medicinskog kanabisa u svijetu ima Izrael. U Izraelu se konopljom liječi preko 10.000 pacijenata. Oboljenja za koja se trenutno u Izrealu koristi konoplja su: kronični bolovi, pomoć kod terapije oboljelima od AIDS-a, multipla skleroza, upalna bolest crijeva, kožna oboljenja, Parkinsonova bolest, maligni tumori u raznim stadijima, a koristi se i za niz rijetkih bolesti u populaciji za koje medicina nema odgovarajući lijek. U Izraelu je osmišljen sustav koji uključuje pacijenta i njegova trenera (tj. osobe koja pomaže pacijentu s preporukama vezanim uz konzumaciju lijeka i navikavanju pacijenta na lijek), pa preko ovlaštenog uzgajivača konoplje koji uzgaja kontrolirane sorte u kontroliranim uvjetima, do liječnika i ministarstva zdravlja.Zanimljivost izraelskog sustava je u tome da pacijentu prepušta na izbor u kojem obliku će pacijent konzumirati lijek (ekstrakt cvijeta kanabisa - ulje, osušeni cvijet, prehrambeni proizvod), kao i način konzumacije lijeka (oralno, pušenjem i sl.). Trener medicinskog kanabisa u suradnji s uzgajivačem je osoba koja radi učinkovitosti između ostalog sugerira određenu sortu za određeno oboljenje.U buduće uključivanje medicinskog kanabisa (indijske konoplje) u zdravstveni sustav Hrvatske potrebno je inkorporirati znanja i vještine zemalja koje su već daleko odmakle s korištenjem kanabisa -medicinske konoplje i svrhu liječenja poput Izraela, Španjolske, Nizozemske, SAD-a i Češke. Općenito, na tržište se kanabis plasira kao ulje, tinktura, inhalat ili pak kao pripravak za čaj pa čak i kolače.

Potrebno je provoditi i kontinuiranu edukaciju liječnika i drugog zdravstvenog osoblja, te donijeti pravila za uzgoj medicinskog kanabisa, te kontrolu kvalitete proizvoda. Za medicinsku upotrebu od važnosti je da konoplja koja se koristi kao lijek bude standardizirana (dakle, poznatih svojstava i sastava). Biti će od iznimne važnosti poticati provođenje kliničkih studija kako sa standardiziranim ekstraktima konoplje, tako i s pojedinim sastojcima ekstrakta jer, nažalost, usprkos velikom broju znanstvenih radova provedeno je relativno malo kliničkih studija (usprkos blagim ili nikakvim nuspojavama i niskoj cijeni lijeka). Na ovaj način mogao bi se potaknuti i razvoj znanosti te razvoj farmaceutske industrije u Hrvatskoj.Financijski instrumenti• novac iz EU-fondova (znanost – tehnologija – ruralni i regionalni razvoj, poljoprivreda – zaštita okoliša);• privatne domaće i inozemne greenfield i brownfield investicija; • povoljni, postojeći zeleni krediti za smanjenje emisija stakleničkih plinova, održivu poljoprivrede (krediti etičke banke te tzv. zeleni krediti komercijalnih banaka i HBOR-a);• sredstva iz značajnih rezervi domaćih financijskih institucija koje se premalo koriste za razvoj održivog gospodarstva.

SažetakKonoplja je višestruko korisna biljka koja se uzgaja već više tisućljeća, a upotrebljivi su gotovo svi njezini dijelovi; stabljike u tekstilnoj i industriji papira i graditeljstvu, a sjeme i ulje iz sjemena su iznimno prikladni za prehranu ljudi i životnija. Učinci eteričnih ulja i kanabinoida iz konoplje su važni u kozmetici i farmaciji te zdravstvu.Poboljšanju uvjeta za proizvodnju će uvelike pomoći istraživanje i razvoj prikladne mehanizacije, uvođenje novih i okolišu prihvatljivih tehnologija proizvodnje, promjena zakonodavstva te edukacija javnosti i poljoprivrednika o prednostima uzgoja konoplje.U vremenima sve izrazitijeg traženja novih i okolišu prihvatljivijih mogućnosti razvoja, konoplja predstavlja jednu od važnih sastavnica novih smjerova u razvoju poljoprivrede i industrije posebice radi svoje male zahtjevnosti i velike mogućnosti korištenja.Upravo stoga je konoplja industrijska kultura koja ima izrazit gospodarski, okolišni i društveni potencijal za održivi razvoj Hrvatske. U tom će smislu upravo cjelovito osmišljena liberalizacija i legalizacija konoplje za industrijsku, medicinsku i osobnu upotrebu dovesti i do mogućnosti gospodarskog rasta, uspostave društva odgovornog prema svojim članovima, posebice onima slabijima i ugroženima te pozitivnih učinaka za okoliš. Projekt liberalizacije i legalizacije konoplje je projekt održivog razvoja u punom smislu te sintagme, a koji uz ostalo spaja značajan dio pozitivnih elemenata naše tradicije sa suvremenim trendovima ekonomskog razvoja, ali i vrlo diverzificiranim stilovima i načinima života sve većeg broja stanovništva.Da bi se potencijal konoplje u Hrvatskoj postigao u punom smislu te riječi nužno je sljedeće:

• promijeniti zakonsku regulativu i propise koji određuju načine uzgoja i prerade cijele biljke, u svim njenim dijelovima, od korijena, stabljike, lista, cvijeta i sjemenke te njihovo uključivanje u raznolike gospodarske namjene i primjene; • zakonski konoplju svrstati u domaće, tradicijske biljne vrste naših prostora, te je u tom smislu zaštiti od bilo kakvih genetskih modifikacija (sjeme-proizvod) pri čemu održivi, ekološki i organski uzgoj trebaju biti prioritet;• definirati mogućnosti korištenja konoplje unutar plodoreda i konsocijacijskog uzgoja;• definirati mogućnosti korištenja konoplje kao čistača tla u postupcima fitoremedijacije, na svim površinama onečišćenim odlaganjem komunalnog otpada kao i ostalim površinama koje su bile opterećene uporabom agrokemikalija, odnosno konvencionalnim uzgojem drugih prehrambenih i industrijskih kultura, te površinama zagađenim ostalim toksičnim tvarima;

• definirati korištenje konoplje u preventivnoj i kurativnoj zaštiti vodocrpilišta;• uzgoj i preradu konoplje definirati strateškim elementom u razvoju poljoprivredne i prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj;• zakonski definirati mogućnost korištenja svih dijelova konoplje u raznim granama prerađivačke industrije;• otvoriti edukacijski centar, koji će raditi na obrazovanju i provođenju svih mjera i aktivnosti koje osiguravaju pružanje svih potrebnih podataka i znanja za uspješno ostvarenje svih strateških odrednica i smjernica;• definirati mjere poticaja za uzgoj konoplje do 2025. godine;• definirati konoplju kao bioenergetsku biljku koja pomaže u očuvanju ostalih resursa flore i faune, osobito šuma, supstituiranjem resursa te smanjenjem emisije CO2;• definirati potrebne standarde za očuvanje izvornosti i kvalitete;stvoriti prepoznatljivu marku i kvalitetu na europskoj i svjetskoj razini;• stvoriti preduvjete za proučavanje konoplje na interdisciplinarnoj akademskoj razini;• uključiti konoplju u programe poticaja EU, a koji se odnose na razvoj ruralnih dijelova Republike Hrvatske;• ostvariti dobru suradnju sa svim zainteresiranim dionicima koji promiču uzgoj i preradu konoplje, a osobito s ministarstvima koja su uključena u zakonsko određivanje korištenja konoplje u razne gospodarske svrhe, od ekološke poljoprivrede do eko-turizma.

OČEKIVANI REZULTATI:1. Povećanje broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva kako na malim tako i na površinama većim od deset hektara.2. Povećanje broja zaposlenih na lokalnoj razini.3. Povećanje poljoprivrednih resursa Hrvatske putem korištenja dosad neobrađenih poljoprivrednih površina.

4. Unaprjeđenje sustava plodoreda u cilju očuvanja kvalitete i plodnosti tla.5. Povećanje broja malih i srednjih poduzetnika koji se mogu uključiti u procese daljnje prerade sirovina u finalne proizvode, a što je moguće ostvariti i bez značajnijih investicija.6. Povećanje investicijskih ulaganja koja odgovaraju malim i srednjim poduzetnicima te OPG poduzetnicima, koji većinu troškova mogu pratiti osobnim ulaganjima.7. Povećanje ekološkog uzgoja koji će predstaviti Hrvatsku kao zemlju sa značajnim udjelom zelenih oblika ekonomije, te u skladu s time i održivog razvoja, ali i osigurati dostupnost kvalitetne hrane svim njenim stanovnicima.8. Razvoj ruralnih područja uključujući i njihovu demografsku obnovu, odnosno poticanje cjelovitog razvoja lokalnih zajednica premještanjem poduzetničkih tvrtki i gospodarskih zona bliže lokacijama izvora sirovina.9. Ispunjavanje i provedba niza europskih standarda koji se odnose na ekološku proizvodnju i održive izvore energije.10. Podizanje svijesti, znanja i vještina lokalnog stanovništva te stvaranje preduvjeta za život i povratak akademski obrazovanih mladih ljudi, ali i život budućih generacija.

LITERATURA:Alexander A.,Smith P.F.,Rosengren R.J. 2009. Cannabinoids in the treatment of cancer, Cancer Letters,285: 6-12Amar, B:M. 2006. Cannabinoids in medicine:A review of their therapeutic potential. Journal of Ethno-Pharmacology 105:1-25Amaducci S., Zatta A., Pelatti F., Venturi G. 2008. Influence of agronomic factors on yield and qualitiy of hemp (Cannabis sativa L.) fibre and implication for innovative production system. Field Crop Research, 107: 161-169Department of Agricultural Economics,University of Kentucky.2013. Economic Considerations for Growing Industrial Hemp: Imlications for Kentucky's Farmers and Agricultural Economy.Dubreta N. 2006. Konoplja-sociološki aspekti uzgoja i upotrebe. Socijalna ekologija vol. 15, No. 1-2 (103-123)Kocjan Ačko D.,Baričević D., Rengeo D. Andrenšek S., 2002. Gospodarsko pomembne lastnosti petih sort konoplje (Cannabis sativa L. var. sativa) iz poljskih poskusov v Markišavcih pri Murski Soboti. V: Zbornik Biotehniške fakultete Univerze v Ljubljani. Kmetijstvo,79, 1 : 237-252Mandekić V. 1946. Konoplja i lan. Zagreb, Poljoprivredni nakladni zavod.Pate D.W.1994. Chemical ecology of Cannabis. Journal of the International Hemp Association,2: 29-37Pašković F. 1950. Uzgoj konoplje za vlakno i sjeme. Zagreb,Seljačka sloga.Struik P.C., Amaducci S., Bullard M.J., Stutterheim N. C., Venturi G., Cromack H.T.H. 2000.Agronomy of fibre hemp (Cannabis sativa L.) in Europe. Industrial Crops and Products, 11: 107-118Sadar V. 1951. Konoplja. V: Oljnice, korenovke, predivnice in hmelj. Ljubljana, Založba Kmečka knjiga : 267 -282Zimmer L., Morgan P.J.1997. Marijuana Myths,Marijuana Facts.:A review of Scientific Evidence. New York: Lindersmith CenterKONVENCIJE, DEKLARACIJE, REZOLUCIJEJedinstvena konvencija o drogama (1961.)Konvencija o psihotropnim supstancijama (1971.)

Konvencija protiv nezakonitog prometa opijatima i psihotropnim tvarima (1988.)Rezolucija o nadzoru proizvodnje konoplje i trgovine s njom (UN/ Generalna skupština,veljača 2005.)Frankfurtska rezolucija (1990.)Deklaracija europskih gradova o politici droga (1998.)Strategija EU za rat s drogama 2000-2004.Akcijski nacrt EU za rat protiv droga (Službeni list EU,8.7.2005.)Strategija EU na prodaju droga 2005-2012 (Vijeće EU. 22 studeni 2004.)Strategija EU na području droga 2009 -2012 (Vijeće EU,2008.)PRAVILNICI I ZAKONIZakon o suzbijanju zlouporabe droga (NN 80/13)Zakon i zaštiti prirode (NN 80/13)Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje,načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu (NN 18/12)Cannabis Policy Reform Act of 2014 (California)WEB PORTALIhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Konopljahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Industrijska_uporaba_konopljehttp://www.herbioplus.com/#!konoplja/cakmhttp://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/konoplja