1

GOSPODARSTVO HRVATSKE

I. EKONOMSKA STRUKTURA, GOSPODARSKA STRUKTURA, GOSPODARSKI SUSTAV EKONOMSKA POLITIKA

1. Ekonomska struktura je ukupnost: a) materijalnih (sredstva za rad, predmeti rada-PROIZVODNI FONDOVI), b) ljudskih (zaposleni, radna snaga, stanovnitvo), c) drutvenih (proizvodni odnosi-uspostavljaju se izmeu ljudi u obavljanju njihovih funkcija u procesu proizvodnje=zaposlenici-menadment-vlasnici; ekonomsko-funkcionalni odnosi-odnosi izmeu posl.subjekata u obavljanju njihovih funkcija u procesu drut.reprodukcije) uvjeta proizvodnje. DRUTVENA REPRODUKCIJA-proizvodnja,raspodjela,razmjena,potronja 2. Gospodarska struktura je udio pojedinih sektora (djelatnosti, ekonomskih aktivnosti) u osnovnim makroekonomskim agregatima (vrijednosti ostvarene proizvodnje, zaposlenosti, vrijednosti proizvodnih fondova, investicijama, uvozu, izvozu, vrijednosti ukupne vanjskotrgovinske razmjene=kvantitativne kategorije kojima se iskazuju pojave i procesi koji imaju karakter masovnosti u nacionalnom gospodarstvu) 3. Ekonomski ili gospodarski sustav ini ukupnost organiziranih oblika i metoda drutvene organizacije proizvodnje, a osnovne odrednice su: a)Kakav je poloaj gospodarskog subjekta u procesu reprodukcije: - da li je gospodarski subjekt samostalan u odluivanju o tome to e i koliko e proizvoditi,kako se utvruju cijene proizvoda,da li je gospodarski subjekt samostalan u odluivanju o raspodjeli? b) Kako se uspostavljaju odnosi izmeu gospodarskih subjekata?, razlikujemo tri sustava: a) trini sustav b) plansko centralistiki c) proimanjem trita i plana- mjeoviti c) to je cilj privreivanja? - Stjecanje profita, zadovoljenje potreba ,proetost ciljeva a) i b) uz veu ili manju prevagu jednog od njih 4. Ekonomska politika oznaava aktivnosti to ih nositelji ekonomske politike poduzimaju radi ostvarenja postavljenih ciljeva koristei se pri tome mjerama, sredstvima ili instrumentima ekonomske politike. FAZE EKONOMSKE POLITIKE - 1.utvrivanje ciljeva, 2.izbor mjera,instrumenata i aktivnosti za ostvarenje ciljeva, 3.provoenje ekonomske politike Nositelji ekonomske politike su: a) parlament tj. sabor u fazi utvrivanja ciljeva ekonomske politike b) vlada u fazi utvrivanja mjera ekonomske politike da bi se ciljevi ostvarili c) svi nositelji drutvenog procesa rada u fazi provoenja ekonomske politike- sva poduzea, ustanove, zakoni

2

II. RAZVRSTAVANJE I GRUPIRANJE EKONOMSKIH AKTIVNOSTI Se vri pomou KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI - predstavljaju drutvene konvencije o razvrstavanju ekonomskih aktivnosti koje mogu biti: 1.nacionalne, 2. meunarodne (ISIC Meunarodna standardna klasifikacija djelatnosti UN, Nace Rev. 1 Opa klasifikacija djelatnosti EU) 1.EMU SLUE KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI? Tj. emu slui razvrstavanje: a) za potrebe gospodarstva b)za potrebe statistikog praenja ekonomskih tijekova c)za potrebe nositelja ekonomske politike d)za potrebe strunih i znanstvenih istraivanja (za ispitivanje konkurencije,vladi za analizu,statistike analize) 2. KRITERIJI RAZVRSTAVANJA ekonomskih aktivnosti: a)identinost tehniko-tehnolokih, ekonomskih i organizacijskih obiljeja; b)istovrsnost predmeta rada, sredstava za rad i tehniko-tehnolokih postupaka koji se primjenjuju u obavljanju djelatnosti c)Istovrsnost roba i usluga koje su rezultat obavljanja pojedine djelatnosti. d)Klasifikacije djelatnosti mijenjaju se prvenstveno pod utjecajem tehniko-tehnolokog napretka i promjena koje on donosi (u Hrvatskoj u posljednjih 50 godina u primjeni su bile tri klasifikacije djelatnosti) 3. DO KOJIH PROMJENA DOLAZI POD UTJECAJEM TEHNIKO-TEHNOLOKOG NAPRETKA? Neke djelatnosti nestaju ili mijenjaju karakter, a neprestano se pojavljuju i nove djelatnosti. a) poljoprivreda nekad i danas- danas tko ima razvijenu poljoprivredu taj je nerazvijen b)rudarstvo nekad i danas- sada se u rudnicima odmah i prerauje c)razvoj industrijske strukture- sada je masovnija, pa se mnogi proizvodi proizvode u kratkom vremenu, za razliku od manufakture d)razvoj turizma kao masovne pojave e)razvoj: zdravstva, obrazovanja i znanosti- razvijanje novih lijekova, industrija treba obrazovane djelatnike NAKON OSAMOSTALJENJA HRVATSKA JE PREUZELA JKD (jedinstvena klasifikacija djelatnosti) OD BIVE SFRJ, ALI VE 1995. GODINE DONOSI NOVU NACIONALNU KLASIFIKACIJU DJELATNOSTI . 1.Do tada vaea Jedinstvena klasifikacija privrednih i neprivrednih djelatnosti nije odraavala promjene to su se zbile u gospodarstvu Republike Hrvatske nakon 1990. godine, Hrvatska uvela upanije, 2.U svijetu je sve vei broj zemalja koje primjenjuju klasifikacije to su ih donijele meunarodne institucije ili regionalne integracije (UN, EU) 3.Meunarodne financijske institucije svoje aranmane zemljama u tranziciji uvjetuju dobivanjem statistikih podataka i pokazatelja o gospodarskom stanju i gospodarskim kretanjima koji su usporedivi sa zemljama trinih gospodarstava. Pretpostavka toga jest prijelaz na jednu od meunarodnih klasifikacija. 4.S obzirom da su tenje Hrvatske od osamostaljenja usmjerene ka ukljuivanju u EU, prevagnulo je opredjeljenje za prihvaanje NACE Rev.1 kao naeg nacionalnog standarda razvrstavanja. U zemljama EU ona se primjenjuje od 1.1.1993. godine, a prijelazno je razdoblje bilo do 31.12.1994. godine. Naa je NKD u primjeni od 1.01.1996.

3

U NACE Rev.1 => nakon osamostaljenja je prihvaen, a postoje 4 stupnja i jedan meustupanj razvrstavanja i to: 1. stupanj razvrstavanja PODRUJE (SECTION) iza kojeg slijedi MEUSTUPANJ PODPODRUJE (SUBSECTION) 2. stupanj razvrstavanja- ODJELJAK- 3. stupanj razvrstavanja SKUPINA (GROUP) 4. stupanj razvrstavanja RAZRED (CLASS) NACE Rev.1 ima 17 podruja, 16 potpodruja, 60 odjeljaka, 222 skupine i 512 razreda.

Hrvatska Nacionalna klasifikacija djelatnosti sadrava podjelu u 4 stupnja i 2 meustupnja. Od NACE Rev.1 razlikuje se po tome to iza zadnjeg stupnja (podjela na razrede) sadri i meustupanj PODRAZREDA, a stupnjevi razvrstavanja ekonomskih aktivnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti:

1.PODRUJA JEDNOSLOVNA OZNAKA - POTPODRUJA DVOSLOVNA OZNAKA 2. ODJELJCI DVOSLOVNA I DVOZNAMENKASTA OZNAKA 3. SKUPINE DVOSLOVNA I TROZNAMENKASTA OZNAKA 4. RAZREDI DVOSLOVNA I ETVEROZNAMENKASTA OZNAKA - PODRAZREDI DVOSLOVNA I PETEROZNAMENKASTA OZNAKA

III. SEKTORSKA STRUKTURA NACIONALNOG GOSPODARSTVA I PRAVILNOSTI NJENE

PROMJENE U PROCESU GOSPODARSKOG RAZVOJA

SVE DJELATNOSTI UOBIAJENO SE GRUPIRAJU ODNOSNO, S ASPEKTA NACIONALNOG GOSPODARSTVA, DIJELE U VEE SKUPINE KOJE NAZIVAMO SEKTORIMA, a osnovna podjela je trosektorska: 1. PRIMARNI SEKTOR ine sve djelatnosti koje se zasnivaju na koritenju prirodnih resursa, ali ih ne prerauju (predmet rada im je na zemlji ili pod zemljom). 2. SEKUNDARNI SEKTOR ine sve preraivake djelatnosti (drvna, prehrambena, plin, voda, graevina, struja.) 3. TERCIJARNI SEKTOR ine sve uslune djelatnosti. U novije vrijeme sve vie se primjenjuje podjela u 5 sektora: 1.PRIMARNI SEKTOR 2. SEKUNDARNI SEKTOR 3.TERCIJARNI SEKTOR DIJELI SE NA: a)TERCIJARNI SEKTOR U UEM SMISLU ine ga sve djelatnosti koje pruaju klasine poslovne usluge b)KVARTARNI SEKTOR ine ga sve djelatnosti koje stvaraju znanje ili formiraju kvalitetne ljudske potencijale c) KVINARNI ILI KVINTARNI SEKTOR ine ga sve djelatnosti koje pruaju moderne poslovne usluge

4

PRAVILNOSTI PROMJENE GOSPODARSKE STRUKTURE U PROCESU GOSPODARSKOG RAZVOJA 1.Na najniem stupnju gosp. razvoja dominantan je udio primarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva. 2.Na srednjem stupnju razvijenosti raste udio sekundarnog sektora i uz njega neposredno vezanih djelatnosti tercijarnog sektora (prvo se razvijaju djelatnosti koje omoguuju razvoj industrije). 3. Na najviem stupnju razvijenosti dominantan je udio tercijarnog sektora u strukturi nacionalnog gospodarstva. to je zemlja gospodarski razvijenija, uoljivija je razdioba tercijarnog sektora na: tercijarni sektor u uem smislu, kvartarni i kvinarni (kvintarni) sektor-preraivaki se ne smanjuje ali usluni poveava i zato kaemo da se skundarni udio smanjuje SEKTORSKA STRUKTURA UOBIAJENO SE ISKAZUJE KAO UDIO POJEDINOG SEKTORA U BRUTO DOMAEM PROIZVODU I U ZAPOSLENOSTI (prikazuje se kao zaposlenost I BDP), a HRVATSKA-zemlja vieg srednjeg dohotka, postoje: 1. Zemlje niskog dohotka ( 9386$)- veliki udio tercijarno I sekundarnog, a primarni je pao od 1-5%,

IV. BRUTO DOMAI PROIZVOD (BDP) 1. BDP=> je ukupna vrijednost ostvarene proizvodnje u zemlji tijekom jedne poslovne godine, identian je GDP-u. 2. GNP je ukupna vrijednost ostvarene proizvodnje u zemlji uveana za vrijednost proizvodnje ostvarene domicilnim kapitalom u inozemstvu.(amerika kategorija)=> bruto nacionalni proizvod => Kod obrauna BDP i GDP primjenjuje se princip domicilnosti proizvodnje, a kod GNP princip domicilnosti kapitala.(Ameriki FORD ukljuuje tvornicu Ford u V.Britaniji u svoj GNP,a V.Britanija ju takoer ukljuuje u svoj) BVP Mt = BDP (bruto dodana vrijednost), gdje je BVP bruto vrijednost proizvodnje(na mikrorazini-ukupni prihod poduzea), MT materijalni trokovi Zato od bruto vrijednosti proizvodnje moramo oduzeti materijalne trokove da bismo izraunali vrijednost ostvarene proizvodnje??? BDP Am = NDV (neto dodana vrijednost) => vrijednost istog ljudskog rada, Am amortizacija -troak moramo oduzeti jer je to nekom drugom prihod,tj.vrijednost ostvarene proizvodnje Pr. proizvodnja kruha -3 faze: INPUT(predmet rada) DODANA VRIJEDNOST(strojevi) PROIZVODNI OUTPUT(ulazi kao input) I.penica 1 2 3

II.brano 3 2 5

III.kruh 5 3 8kn

=9 =7 16kn-9=7kn

5

OBJANJENJE => 8kn=prihod po jedinici proizvoda, penica u outputu=gotov proizvod,a u brano ulazi kao input -da bismo dobili toan izraun,moramo oduzeti vrijednost inputa jer su to ve bili gotovi proizvodi BDP=BDV, BDV-Am=NDV 3. Vrijednosna struktura bruto domaeg proizvoda : -Trokovi fiksnih fondova -Porezi i doprinosi -Neto plae -Kamate -Poslovni viak (jedna od komponenti poslovnog vika je akumulacija koje je vlastiti izvor investicijskih sredstava) => O VISINI BDP OVISE MOGUNOSTI POTRONJE U ZEMLJI !! Struktura BDP s motrita potronje (oblici potronje u nacionalnom gospodarstvu): a)Osobna potronja i b)Javna potronja ine kategoriju konane potronje- ne smijemo se zaduivati da naa djeca ne bi morala to vraati c)Investicijska potronja => Na veliinu nacionalne potronje, uz BDP utjeu i vrijednosti -Uvoza (poveava mogunosti potronje) -Izvoza (umanjuje mogunosti potronje) 4. KONCEPCIJE IZRAUNA BDP-A a) KONCEPCIJA PROIZVEDENOG DOHOTKA - zbrajaju se dohoci svih djelatnosti(europska metoda) b) KONCEPCIJA PRIMLJENOG DOHOTKA zbroju dohodaka svih djelatnosti pribrajaju se dohoci koji pritjeu iz inozemstva-pr.od kapitala,od radnika koji rade u inozemstvu) c) KONCEPCIJA UTROENOG DOHOTKA-ako uz pomo potronje mjeri kolika je u jednoj zemlji bila proizvodnja (koliki je bio proizvedeni dohodak), tada se od zbroja osobne, javne i investicijske potronje oduzima vrijednost uvoza, a dodaje vrijednost izvoza (ili se zbraja saldo platne bilance) => ako mjeri kolika je u zemlji bila potronja proizvoda i usluga proizvedenih u nacionalnom gospodarstvu, tada se od zbroja osobne, javne i investicijske potronje oduzima vrijednost uvoza 5. METODE OBRAUNA BDP-A a) Realna ili proizvodna metoda-u Europi-po koncepciji proizvedenog dohotka, BDP se izraunava kao zbroj dodatnih vrijednosti svih djelatnosti. Na razini ukupnog gospodarstva u obraun se ukljuuju stavke koje nisu rasporeene po djelatnostima: usluge financijskog posredovanja i porezi na proizvode umanjene za subvencije na proizvode. b)Osobna, personalna ili prihodna metoda-zbroj dohodaka stanovnitva, najtonija metoda, a BDP se izraunava kao zbroj svih prihoda to ga ostvaruje stanovnitvo jedne zemlje, a to su: -prihodi od rada (najamnine, nadnice, plae)

6

-prihodi od trgovakog kapitala (dividende) -prihodi od financijskog kapitala (kamate) -prihodi od imovine (renta, najam) c) Rashodna metoda, prema rashodnoj metodi mjeri se potronja gotovih proizvoda i usluga proizvedenih u nacionalnoj ekonomiji tako da se od ukupne potranje (potronje) za robama i uslugama (osobna /O/, javna /J/, investicijska potronja /P/, vrijednost izvoza /I/) oduzima se vrijednost uvoza /U/.

BDP = O + J + P + (I-U) 6. PRINCIPI ISKAZIVANJA BRUTO DOMAEG PROIZVODA=> kombiniraju se (a i c) te (b i d) a)Teritorijalni princip-dohodak se obraunava u mjestu u kojem se odvija poslovanje b)Organizacijski princip-u Hrv. Zagreb ima najvei dohodak)-dohodak se obraunava u mjestu gdje je sjedite poduzea c)Princip iste djelatnosti-dohodak se obraunava u djelatnosti u kojoj je ostvaren d)Princip preteite djelatnosti-dohodak se obraunava u djelatnosti u kojoj se odvija preteiti dio poslovanja poduzea => DINAMIKA KRETANJA BDP POKAZUJE DA LI ZEMLJA OSTVARUJE EKONOMSKI RAST, STAGNACIJU ILI ZAOSTAJANJE! a)Ekonomski rast BDP se iz godine u godinu poveava b)Ekonomska stagnacija BDP se ne mijenja, ostaje na istoj razini c)konomsko zaostajanje BDP se iz godine u godinu smanjuje OPREZNO S POJMOVIMA RASTA, STAGNACIJE I ZAOSTAJANJA U UVJETIMA INFLACIJE! KOD IZRAUNA KORISTITI REALNE, A NE NOMINALNE VRIJEDNOSTI!!!!! PRIMJER: KRETANJE PROIZVODNJE KRUHA Godina cijena proizv.u tonama vrijed.proizvodnje stalna cijena vrijedn. Proizvodnje 1991 3 1000 3 000 000 y1= 3 3 000 000 1992 4 900 3 600 000 y2=3 2 700 000 1993 5 900 4 500 000 y3=3 2 700 000 NOMINALNA VRIJED. PROIZV. REALNA VRIJED.PROIZV. (izraava se u tekuim cijenama) (u stalnim cijenama) 3 kn=bazna cijena Godina indeks promjene cijena

1991. -- ZA PRERAUN NOM. U REALNU VRIJEDNOST DOHOTKA 1992. 133,33 UVIJEK KORISTITI INDEKS-promjene cijena u trgovini na

malo, 1993. 166,66 trokova ivota(u upanijama,gradovima)

-za izraune REALNIH vrij. proizvodnje u uvijetima inflacije koristimo postupak STATISTIKOG DEFLACIONIRANJA tijekom kojeg se nominalne vrij. pretvaraju u realne,na nain da se nom.vr.proizv. pomnoi sa 100 i podijeli s indeksom promjene cijena(koristi se kao statistiki deflator, a objavljuje se u statistikom glasilu)

7

7. ZRAUN STOPA RASTA BDP U KONTINUIRANIM I DISKONTINUIRANIM VREMENSKIM NIZOVIMA a) u kontinuiranim vrem.nizovima stopa rasta se rauna kao prosj.verini indeks

1001991__ln

1992__ln

vrijednostarea

vrijednostarea

b) u diskontinuiranim vrem.nizovima prosj. stopa promjene izraunava se uz pomo statistikog pokazatelja =GEOMETRIJSKA SREDINA

1 1/= n

n yyG ,

c) stopu promjene raunamo nom.vrij./nom.vrijed.*100 -iz prethodnog primjera : 3 600 000/3 600 000*100 verini indeks ;rast iz =1992. u odnosu na 1991.

=> bazni indeks %1001

y

y n, n-1(razdoblje)= godina-1

8. RASPODJELA (UPOTREBA) BDP-a je faza procesa drutvene reprodukcije tijekom koje lanovi drutva prisvajaju rezultate svog i ukupnog drutvenog rada radi zadovoljenja svojih potreba - RASPODJELA BDP ZA POJEDINE NAMJENE VRI SE KROZ TRI FAZE I JEDNU MEUFAZU DRUTVENE RASPODJELE - U PROCESU DRUTVENE RASPODJELE KLJUNA JE ULOGA TRITA JER O ODNOSU PONUDE I POTRANJE OVISI CIJENA PROIZVODNIH FAKTORA, ROBA I USLUGA ; NO I DRAVA TJ. NOSITELJI EKONOMSKE POLITIKE UPLIU SE U RASPODJELU !!! FAZE DRUTVENE RASPODJELE SU: a) PRIMARNA RASPODJELA (stjecanje dohotka)- ostvaruje se na tritu, sudionici su svi proizvoai iji outputi se realiziraju na tritu, (poduzea i ustanove), imbenici koji utjeu na poloaj subjekta u primarnoj raspodjeli su: - uvjeti proizvodnje- ono to koristimo u proizvodnji - uvjeti realizacije- poduzee ne moe utjecati na veliinu potranje i cijenu b)SEKUNDARNA RASPODJELA (rasporeivanje dohotka)- cilj je zadovoljenje potreba poduzea,zadovoljenje javnih potreba, sredstva se akumuliraju iz prorauna, i raspodjeljuju se korisnicima, a to su : poduzea,ustanove,dravni organi, graani, dobivanje subvencija.. c) INTERNA RASPODJELA (rasporeivanje dohotka) - odvija se u poduzeu, a u okviru nje steeni dohodak rasporeuje se za sredstva zajednike potronje, investicije, rezerve, naknade ulagaima (dividende), poveanje drutvenog kapitala d)PRERASPODJELA JE IN TIJEKOM KOJEGA KRAJNJI KORISNICI DOBIVAJU PRORAUNSKA SREDSTVA- PRERASPODJELA JE MEUFAZA DRUTVENE RASPODJELE U KOJOJ KRAJNJI KORISNICI DOBIVAJU PRORAUNSKA SREDSTVA dolazi nakon sekundarne raspodjele), SUBJEKTI PRERASPODJELE su: nositelji javne vlasti (zakonodavne, izvrne, sudbene), ustanove koje svojom djelatnou zadovoljavaju neku od javnih potreba, javna poduzea, trgovaka drutva, graani

8

=> Prema Zakonu o javnim potrebama, javnim potrebama smatraju se one koje se financiraju iz javnih prihoda. To su: a) Obrana i zatita b) Zakonom utvreni zadaci javne uprave, lokalne uprave i samouprave c) Obveze iz meunarodnih odnosa d) Obrazovanje, znanost, zdravstvo, kultura, socijalna zatita, mirovinsko i invalidsko osiguranje e) Robne rezerve f) Bri razvoj gospodarski nedovoljno razvijenih podruja g) Intervencije u gospodarstvu h) Obveze prema javnim poduzeima => Jedinice lokalne uprave i samouprave pribavljaju sredstva za financiranje javne potronje sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave (JLSU). Njihove izvore ine: 1.) VLASTITI PRIHODI a) VLASTITE PRIHODE U UPANIJAMA INE: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovne objekte, porez na zabavne i sportske priredbe b)VLASTITE PRIHODE GRADOVA I OPINA INE: opinski (gradski) porez na plae zaposlenika, porez na koritenje javnih povrina, komunalne naknade, porez na kue za odmor, porez na reklame, porez na tvrtku 2.) ZAJEDNIKI PRIHODI=> PRIHODI U KOJIMA PARTICIPIRAJU SVE RAZINE JAVNE VLASTI U DRAVI (SREDINJA VLAST, UPANIJSKA VLAST, GRADSKA I OPINSKE VLASTI):- porez na dodanu vrijednost, porez na prihod od imovine, porez na prihod od autorskih prava, porez na promet nekretninama, porez na dobitke od igara na sreu, administrativne i sudske takse => PROIZVODNI I RAZVOJNI FAKTORI

1. Prirodni faktori (prirodni resursi, sekundarne sirovine, klimatski uvjeti, zemljopisni smjetaj, koritenje i zatita prirode)

9

2. Ljudski faktor (stanovnitvo i njegova obiljeja, zaposlenost, proizvodnost rada) 3. Materijalni faktori (proizvodni fondovi, investicije i njihova efikasnost) 4. Znanost i tehnoloki napredak 5. Institucionalni faktori: a) trine institucije; b) institucije pravne drave; c) institucije civilnog

drutva POVIJESNI TIJEK STJECANJA PRIMATA POJEDINIH RAZVOJNIH FAKTORA Zemlja Rad-Kapital-Organizacija -Znanje V. STANOVNITVO 1.STANOVNITVO I EKONOMSKI RAZVOJ a)demografske teorije- mogu biti : - klasine- tvrdi da se stanovnitvo kree prema prirodnom zovu- a postoje pesimisti koji tvrde da je izvor loega bolesti i optimisti koji tvrde da je za razvoj ekonomije zasluan porast stanovnitva, - suvremene- ljudski kapital tvrdi da na ekonomski razvoj nema utjecaj brojnost nego kvaliteta, b)demografske politike mogu biti: - natalistika- potie rast stanovnitva poveanjem broja djece u obitelji - antinatalistika- destimulira rast stanovnitva 2. INITELJI BROJNOSTI STANOVNITVA - prirodno kretanje stanovnitva - mehaniko kretanje stanovnitva 3. STANOVNITVO KAO IZVOR RADNE SNAGE - radni kontingent - ekonomski aktivno stanovnitvo 4. STRUKTURE STANOVNITVA KOJE UTJEU NA EKONOMSKE TIJEKOVE 5. STANOVNITVO KAO FAKTOR VELIINE UNUTRNJEG TRITA

10

DEMOGRAFSKE TEORIJE - UENJA O STANOVNITVU I NJEGOVU UTJECAJU NA GOSPODARSKI RAZVOJ

-Prirodno kretanje stanovnitva ovisi o raanju (natalitetu) i umiranju (mortalitetu). -Stopu nataliteta i mortaliteta nazivamo VITALNIM KOEFICIJENTIMA. -Formule za izraunavanje vitalnih koeficijenata:

= U PROMILIMA

Tipovi prirodnog prirasta:

nizak (do 5 ) umjeren (od 5 do 15) visok (od 15 do 25) vrlo visok (vei od 25)

11

Pod MIGRACIJAMA podrazumijevamo prostornu pokretljivost stanovnitva. Moemo ih podijeliti: 1. Prema kriteriju vremenskog trajanja: - stalne, sezonske , dnevne 2. Prema teritorijalnom kriteriju: - unutranje: lokalne, regionalne, meuregionalne - vanjske: kontinentalne, meukontinentalne 3. Prema uzrocima: - ekonomske, politike , socijalne Obiljeja suvremenih migracija: - emigrira mlado stanovnitvo - emigrira obrazovano stanovnitvo Gubici nacionalnih ekonomija uzrokovani suvremenom emigracijom: 1. gubitak sredstava investiranih u obrazovanje 2. gubitak zbog neostvarenog dohotka

PODJELE (STRUKTURE) STANOVNITVA : 1.PREMA DJELATNOSTI=> poljoprivrednoi nepoljoprivredno 2. PREMA MJESTU STANOVANJA=> seosko (ruralno) i gradsko (urbano) 3. PREMA RADNOJ SPOSOBNOSTI=> radni kontingent, neradni kontingent - predradni / postradni 4. PREMA STAROSTI starosni razredi ili skupine 5. PREMA SPOLU- muko i ensko 6. PREMA PISMENOSTI- pismeno i nepismeno 7. PREMA STRUNOSTI- po stupnjevima strune spreme (NSS, SSS, VS, VSS), po kvalifikacijskoj ljestvici (NKV, PKV, KV, VKV)

12

STANOVNITVO I VELIINA UNUTRANJEG TRITA Faktori veliine unutranjeg trita: 1. brojnost stanovnitva- zemlje koje imaju vie od 100 mil. stanovnika 2. BDP po stanovniku (pokazatelj kupovne moi) - Zemljama velikog unutarnjeg trita smatraju se zemlje s vie od 100 milijuna stanovnika: Kina, Indija, SAD, Indonezija, Brazil, Rusija, Pakistan, Japan, Banglade, Nigerija - Zemlje sline Hrvatskoj s obzirom na broj stanovnika: Norveka, Danska, Finska, Irska, Litva, Moldavija Ogranienja zemalja malog unutranjeg trita:

1. Imaju skuplju gospodarsku infrastrukturu- ceste, eljeznice, HEP, telekomunikacije, vodoprivreda 2. Tee ostvaruju visok stupanj specijalizacije u proizvodnji- Slovenci izvozom u Srbiju poveali svoje

trite 3. Ne mogu (osim ako su znaajni izvoznici) ostvariti efekte ekonomije obujma

PROIZVODNI FONDOVI DRUTVENO ILI NACIONALNO BOGATSTVO DB / NB = Kpr + Kpz DB drutveno bogatstvo / kapital NB nacionalno bogatstvo / kapital Kpr prirodno bogatstvo / kapital Kpz proizvedeno drutveno bogatstvo / kapital - Proizvedeno drutveno bogatstvo (PDB) je ukupnost upotrebnih (materijalnih) vrijednosti kojima jedno drutvo raspolae, a rezultat su ljudskog rada. (BDP-1 godina, PDB- generacijski stvoreno) Kpz = Kk + Kj + Kn + Kd + Kp Kk kulturni kapital Kj javni fondovi materijalne infrastrukture Kn javni fondovi intelektualne infrastrukture Kd neproizvodni fondovi privatnih dobara Kp proizvodni fondovi

13

=> Struktura fiksnih fondova:- graevinska zemljita, zgrade, strojevi / alati, oprema / ureaji => Struktura obrtnih fondova:- zalihe sirovina, zalihe nedovrene proizvodnje, zalihe gotovih proizvoda i gotovog novca -VREDNOVANJE PROIZVODNIH FONDOVA VRI SE UZ POMO: 1.povijesne cijene- cijene po kojima je sredstvo nabavljeno 2.cijene zamjene- stvarna vrijednost= nabavna vrijednost amortizacija, 3.trine cijene- kolika je trina vrijednost roba - VREDNOVANJE PROIZVODNIH FONDOVA: 1.uz povijesne cijene vrednovanje fiksnog kapitala vri se po izvornim cijenama nabave (NABAVNA VRIJEDNOST) 2.uz cijene zamjene svoenje na sadanju vrijednost i to:

a) uz pomo bruto cijene zamjene tj. pune cijene zamjene koja ne ukljuuje istroenost fondova (NOVONABAVNA VRIJEDNOST) b) uz pomo neto cijene nabave koju dobijemo kad od bruto cijene zamjene oduzmemo amortizaciju (STVARNA ili SADANJA VRIJEDNOST) c) uz pomo trine cijene tj cijene koju bi bilo mogue ostvariti prodajom promatranog dobra (TRINA VRIJEDNOST)

Na veliinu PDB (proizvedenog drutvenog bogatstva) simultano djeluju dva ekonomska tijeka: 1. INVESTICIJE ulaganja u fondove ili nabavka novoga, popravci 2. AMORTIZACIJA - troenje proizvodnih fondova, => Tri su mogua odnosa izmeu investicija i amortizacije i to: 1. INVESTICIJE > AMORTIZACIJE - gospodarstvo raste- (vitalno, propulzivno, prosperitetno gospodarstvo) 2. INVESTICIJE = AMORTIZACIJI - (stagnantno gospodarstvo, gospodarstvo koje ostvaruje samo jednostavnu reprodukciju) 3. INVESTICIJE < AMORTIZACIJE

14

- vie se troe fondovi nego nego se proizvode i ulae u njih, pojavljuje se u vrijeme ratova, elementarnih nepogoda, ekonomskih kriza (krizno ili zaostajue gospodarstvo, prisutan proces dezinvestiranja) VI. INVESTICIJE => su ulaganja u proizvodne fondove kojima je cilj pribaviti nove proizvodne fondove, modernizirati, adaptirati ili rekonstruirati postojee proizvodne fondove, => INVESTICIJE SU OSNOVNI IZVOR EKONOMSKOG RASTA. => PODJELA INVESTICIJA: 1. PREMA NAMJENI -investicije u fiksne fondove ulaemo dulje,zahtjeva vee ulaganje, traje od pribavljanja opreme do stavljanja u funkciju -investicije u obrtne fondove ulaemo odjednom na krae razdoblje, nemamo aktivacijsko razdoblje 2. PREMA IZVORIMA INV. SREDSTAVA U VRIJEDNOSNOJ STRUKTURI PROIZVODNJE (izvori: amortizacija, akumulacija) -bruto investicije BI = Am + Ak (amortizacija(zamjena stroja) + akumulacija(uvoenje novo stroja)) -neto investicije NI = Ak- poveanje vrijednosti proizvodnih fondova -nove investicije NoI = BI Z (Z=vrijednost zamjene)=> (bruto investicije zamjene)- nabavka NOVIH strojeva 3.PREMA UTJECAJU NA RAST BDP-a -demografske investicije Id demografske investicije

kg marginalni kapitalni koeficijent koliko treba investirati da ostvariimo 1 jedinicu prirasta BDP-a

Sr stopa prirodnog prirataja

Stopa prirodnog prirataja u

kg Demografske investicije (udio u BDP) u %

2 3 0,6

10 3 3,0

25 3 7,5

I ukupne investicije Id demografske investicije Ie ekonomske investicije

- ekonomske investicije Ie ekonomske investicije ili kg x Pr Kg marginalni kapitalni koeficijent ili kg X BDPr yr = Pr = BDPr stopa rasta BDP per capita

rg S kId =

IeIdI +=

ry= gkIe

15

4. PREMA TEHNIKOJ STRUKTURI -investicije u graevinske objekte, investicije u opremu, ostale investicije (licence, patenti,centralna prava) 5. PREMA IZVORIMA INVESTICIJSKIH SREDSTAVA (izvori: amortizacija, vlastita akumulacija, tua akumulacija) -domae investicije u tuzemstvu, vlastita akumulacija -inozemne investicije -direktna inozemna ulaganja (FDI)- snosimo rizik neuspjeha- cilj je to vei profit -portfolio investicije- direktna ulaganja u vrijednosne papire u inozemstvu -zajmovi tua akumulacija, a jo plaamo I cijenu koritenja prostora u inozemstvu- najloija -mjeovite investicije (zajednika ulaganja joint venture)- primarna emisija novca od strane HNB dodatno tiskanje novca koji nema pokrie u robi I uslugama I treba biti strogo kontrolirana da ne doe do inflacije OSNOVNA PITANJA INVESTICIJSKE POLITIKE: 1.KOLIKO INVESTIRATI? - kolika treba biti stopa investicija udio investicija u BDP-u - kolika treba biti stopa neto investicija 2. U TO INVESTIRATI?- u ono to e donijeti vei profit ili cilj da se ostvari 3. KAKVA JE EFIKASNOST INVESTICIJA? - S obzirom na postojanje aktivizacijskog razdoblja tonije je mjerenje efikasnosti investicija uz pomo razmaknutog graninog kapitalnog koeficijenta: Kgm razmaknuti granini kapitalni koeficijent I investicije BDP promjena ukupne dodane vrijednosti

t vrijeme m aktivizacijsko razdoblje

Stopa prirodnog prirataja

kg Id Yr Ie Ir

2 3 0,6 2 6 6,6

10 3 3,0 2 6 9

25 3 7,5 2 6 13,5

BDP

IIr =

NDV

AKNIr =

BDP

F

BDP

IK g =

=

+

=1

1

1

m

mt

m

BDP

I

Kg

16

4. STOPE INVESTIRANJA- proporcionalna je stopi investicija, a obrnuto proporcionalna marginalno

kapitalnom koeficientu BDP

BDP

BDP

IBDP

I

BDPr

=

= , poveanje bruto domaeg proizvoda ili stopa rasta

VII. EKONOMSKI RAST I RAZVOJ Problemu rasta i razvoja dugo se vremena u ekonomiji pristupalo parcijalno:

s motrita promjene ukupne vrijednosti i strukture proizvodnje; s motrita osobne potronje; s motrita porasta osobnog blagostanja (iri pojam od osobne potronje, ukljuuje:

zatitu okolia, standard stanovanja, zdravstvenu zatienost, podizanje ope razine obrazovanosti ... )

Rast i razvoj nisu identini pojmovi iako su se dugo vremena poistovjeivali, ekonomski razvoj ukljuuje u sebi rast, ali je puno sloenija kategorija. => Ekonomskim rastom podrazumijevamo promjene u obujmu materijalne proizvodnje tj. poveanje obujma proizvodnje. => Ekonomski razvoj osim poveanja obujma materijalne proizvodnje podrazumijeva i promjene u gospodarskoj strukturi. PRAVILNOSTI PROMJENE GOSPODARSKE STRUKTURE U PROCESU GOSPODARSKOG RAZVOJA ?! Neki teoretiari razvoja jednostavno kau da je razvoj prijelaz drutva iz stanja siromatva u blagostanje. (N. Rosenberg i L.E. Birdzell; Kako se Zapad obogatio, A. Cesarec, Zagreb, 1993.) Najtonije je privredni razvoj definirati kao dinamian proces poveanja stupnja zadovoljenja ljudskih potreba. To je proces stalne mijene i ljudskih potreba i mogunosti njihova zadovoljena. (M. Babi: Makroekonomija, Narodne novine Zagreb, 1993., str. 463.) => Drutveno-ekonomski razvoj koja je po svom sadraju sloenija od kategorije ekonomski razvoj. Osim promjena u obujmu i strukturi proizvodnje, ona obuhvaa i promjene u odnosima izmeu ljudi u proizvodnoj sferi i u ivotu drutva ukljuuje ukupne procese demokratizacije drutva, ekonomske i politike. Neki teoretiari u svojim istraivanjima koriste kategoriju kvaliteta ivota. Nju su ekonomisti prihvatili nakon pojave djela J. K. Galbraitha Nova industrijska drava, 70-tih godina 20. stoljea. Ako hoemo pravo, nije vana kvantiteta naih roba nego je vana kvaliteta naeg ivota (J.K. Galbraith) To znai da razvoj nije rast sam po sebi ve on podrazumijeva promjene u proizvodnji koje za posljedicu imaju novu kvalitetu ljudskog ivota tj. viu razinu zadovoljenosti: obrazovnih, kulturnih i zdravstvenih potreba; potreba ivljenja u zdravom okoliu; potrebe za sudjelovanjem u odluivanju o drutvenim poslovima. - U najnovije vrijeme ekonomisti su sve suglasniji s time da se pod ekonomskim razvojem podrazumijeva:

poveanje bruto domaeg proizvoda po stanovniku smanjenje nezaposlenosti odnosno rast zaposlenosti smanjenje siromatva

17

- Nezaposlenost je u Hrvatskoj u proteklih deset godina prvo rasla, a nakon 2001. godine blago opada no i dalje je vrlo visoka. SIROMATVO, NJEGOVO MJERENJE I TKO JE U HRVATSKOJ SIROMAAN Kriteriji za izraun siromatva su razliiti: - prema meunarodnoj liniji siromatva koja smatra siromanima one koji imaju dnevni prihod od 1 USD po stanovniku (KRITERIJ UJEDINJENIH NARODA) Hrvatska uope nema siromanih; - prema liniji siromatva koju su Ujedinjeni narodi utvrdili za podruje Europe i srednje Azije koja je na razini dnevnog prihoda od 4,3 USD po stanovniku, Hrvatska ima 4,8 % siromanih graana; - Prema kriteriju Europske Unije, koja siromatvo definira kao 60 % medijana nacionalnog dohotka (11,8

USD za dnevnu potronju), prema najnovijim istraivanjima Hrvatska ima 17% siromanih. U novije vrijeme raste i broj teoretiara koji smatraju da o ekonomskom razvoju treba govoriti

iskljuivo kao o sastavnici DRUTVENOG RAZVOJA. =>Drutveni razvoj podrazumijeva stupanj gospodarske, pravne i politike prilagodbe svjetskim standardima tj. standardima vodeih ekonomskih sila danas.U svjetskim razmjerima Hrvatska je zemlja vie srednje razvijenosti! U okruenju EU Hrvatska je jedna od nerazvijenijih zemalja, ali s BDP po stanovniku: a)veim od veine zemalja EU primljenih u 5. valu proirenja (Vei BDP p.c. imale su Slovenija, eka, Maarska, a u 2005. godini i Estonija); b) vie nego dvostruko veim od Rumunjske i Bugarske koje su primljene u lanstvo u zadnjem krugu proirenja. Ako se BDP p.c. iskazuje prema kupovnoj moi, tada je Hrvatska nerazvijenija od svih zemalja EU s izuzetkom Bugarske! => Hrvatska ima nie stope zaposlenosti od svih zemalja EU s izuzetkom Poljske i Malte!Vie stope nezaposlenosti u EU imaju samo Poljska i Slovaka!

18

=> MJERENJE I OCJENJIVANJE EKONOMSKOG RAZVOJA VEOMA JE KOMPLEKSNO:- to vie kriterija upotrijebimo naa e analiza biti tonija 1.Javlja se problem mjerljivosti zadovoljenja potreba, ako se razvoj promatra s motrita blagostanja graana (kako izmjeriti stupanj zadovoljenosti nematerijalnih potreba?); 2.Javlja se problem izbora kriterija i pokazatelja razvijenosti (koliko kriterija i pokazatelja odabrati i koliku im teinu dati?). => PRAVILA: 1.Kao polazini kriterij uvijek koristiti: ostvarenje ekonomskog rasta, smanjenje nezaposlenosti, smanjenje siromatva. Pokazatelji su: visina i kretanje BDP po stanovniku, kretanje stope nezaposlenosti, pokazatelj o udjelu siromanog u ukupnom stanovnitva.) 2.Upotrijebiti im vei broj pokazatelja ukoliko elimo dobiti pouzdanu ocjenu o razvoju i razvijenosti. =>Najznaajnije pokazatelje koje koristimo kod ocjenjivanja razvoja sadre MEUNARODNE STATISTIKE. Osnovni opi pokazatelj razvijenosti zemlje je visina bruto domaeg proizvoda po stanovniku. Kod iskazivanja visine BDP per capita u meunarodnim statistikama te kod meunarodnih usporedbi javljaju se odreeni problemi: 1.Pretvaranje vrijednosti iskazanih u nacionalnoj valuti u vrijednosti iskazane u USD vri se primjenom nacionalnih pariteta valuta (nac. odnosa izmeu vrijednosti nac. valute i USD). Nacionalna valuta moe biti precijenjena i podcijenjena. 2.Da bi podaci dobiveni konverzijom nacionalne valute u USD bili usporedivi izmeu pojedinih zemalja odnosno da bi pokazivali stvarnu razinu blagostanja, razina cijena u tim zemljama morala bi biti podjednaka. Kako tome nije tako, pri istoj nominalnoj razini dohotka bitno se moe razlikovati mogunost zadovoljenja potreba. => POKAZATELJI KVALITETE IVOTA 1.Opi pokazatelji kvalitete ivota=> GNI ili GDP PPP per capita u USD, rang u ukupnom GNI PPP per capita u USD, stopa nezaposlenosti 2. Pokazatelji ekonomskih nejednakosti=> gini koeficijent, udio 20 % najsiromanijih u nacionalnom dohotku ili potronji, udio stanovnitva sa manje od 2 USD na dan, u % 3. Pokazatelji razvijenosti zdravstva i zdravstvene zatite=> broj lijenika na 1000 stanovnika, broj bolnikih kreveta na 1000 st., % BDP-a utroen na zdravstvo, prosjeno trajanje ivota (god.) 4. Pokazatelji obrazovanosti i dostupnosti obrazovanja, udio djece koja se koluje u ukupnoj populaciji jednake starosti u primarnom obrazovanju=> udio djece koja se koluje u ukupnoj populaciji i jednake starosti u sekundarnom obrazovanju=> prosjene godine kolovanja, % BDP-a utroen na obrazovanje, % nepismenosti odraslih 5. Pokazatelji kvalitete stanovanja=> % stanovnitva koje ivi u gradovima, % kuanstva sa pristupom tekuoj vodi, % kuanstva sa pristupom kanalizaciji, % kuanstva sa pristupom struji, % kuanstva sa pristupom telefonu

19

6. Dostupnost tehnoloki zahtjevnijih proizvoda i usluga namijenjenih osobnoj potronji=> broj telefona na 1000 stanovnika, broj mobilnih telefona na 1000 stanovnika, broj prodanih dnevnih novina na 1000 stanovnika, broj TV prijamnika na 1000 stanovnika, broj raunala na 1000 stanovnika, korisnici Interneta na 1000 stanovnika, broj osobnih automobila na 1000 stanovnika 7. Kvaliteta ivotnog okolia=> % populacije sa pristupom pitkoj vodi, emisija organskih zagaivaa u vodu u kg po danu, emisija CO2 u tonama po stanovniku => METODE ANALIZE EKONOMSKOG RAZVOJA: 1.METODA POVIJESNE ANALIZE (analiza razvojnih pokazatelja u duljem vremenskom razdoblju) 2.METODA USPOREDNE ANALIZE (usporedna analiza pokazatelja za odabrane zemlje u istom vremenskom razdoblju) 3. EKONOMSKO-POLITIKA METODA (usporedba postavljenih razvojnih ciljeva i zadataka s njihovim ostvarenjem) => ANALIZA PROMJENE GOSPODARSKE STRUKTURE PUTEM DINAMIKIH KOEFICIJENATA obuhvaa: 1. odnose izmeu proizvodnih faktora; 2. odnose izmeu vrijednosti ostvarene proizvodnje i angairanih proizvodnih faktora efikasnost koritenja proizvodnih faktora; 3. brzinu reproduciranja odnosno zamjene proizvodnih faktora; 4. odnos izmeu proizvodnje i meunarodne razmjene

VIII. DINAMINI KOEFICIJENTI

=> DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJIMA SE ISKAZUJE GOSPODARSKA STRUKTURA U IREM POIMANJU => DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJI POKAZUJU ODNOS IZMEU POJEDINIH PROIZVODNIH FAKTORA a) Odnos izmeu fiksnih i obrtnih fondova => F : f => dobiveni koeficijent nam pokazuje kolika je angairanost fiksnih na jedan obrtni fond, da li je taj koeficijent vei u tvornici tkanine ili gotovih proizvoda od tkanine, (primjer, jedan metar tkanine je uloeni proizvod, a odijelo je gotov proizvod) b)Odnos izmeu osnovnih fondova i broja zaposlenih F : Z=> (pokazatelj tehnike ili kapitalne opremljenosti rada)- vrijednost angairanih fondova po jednom zaposlenom c) Odnos izmeu ukupne vrijednosti osnovnih i obrtnih fondova i broja zaposlenih(F + f) : Z=> (pokazatelj ukupne opremljenosti rada) Odnos izmeu fiksnih i obrtnih fondova (stalne i kratkotrajne imovine) bitno se razlikuje u pojedinim djelatnostima. Ovisan je o: 1.ekonomsko-tehnolokim karakteristikama djelatnosti; 2.stupnju koritenja kapaciteta

20

Zadatak Vrijednost fiksnih fondova u poduzeu je 5.000.000,00 kuna, a vrijednost obrtnih fondova 1.000.000,00 kuna pri stupnju koritenja kapaciteta od 40%. Izraunajte odnos F : f pri navedenoj iskoritenosti kapaciteta te isti odnos pri stupnju koritenja kapaciteta od 80%! TEHNIKA OPREMLJENOST RADA F : Z

Vea je u djelatnostima koje u strukturi vrijednosti proizvodnje imaju vei udio rada strojeva, a manji udio ivog ljudskog rada

U okviru iste djelatnosti tehnika opremljenost vea je u poduzeima koja imaju moderniju tehniku osnovicu proizvodnje;

Na razini nacionalnog gospodarstva tehnika opremljenost rada nam pokazuje kolika je cijena jednog radnog mjesta;

Uz pomo tehnike opremljenosti rada moemo izraunati vrijednost demografskih investicija; Znaajan je pokazatelj za odabir proizvodne strukture nacionalnog gospodarstva.

=> DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJI POKAZUJU EFIKASNOST KORITENJA PROIZVODNIH FAKTORA 1. Odnos izmeu ukupne vrijednosti uloenih fiksnih i obrtnih fondova i ostvarene proizvodnje (F + f) : BDP, (koeficijent efikasnosti ili koeficijent intenzivnosti proizvodnih fondova) 2. Odnos izmeu uloenih fiksnih fondova i vrijednosti ostvarene proizvodnje, F : BDP, (prosjeni kapitalni koeficijent) BDP : F, (proizvodni koeficijent) 3. Odnos izmeu vrijednosti ostvarene proizvodnje i broja zaposlenih, BDP : Z, (proizvodnost rada) => DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJI POKAZUJU BRZINU REPRODUCIRANJA (ZAMJENJIVOSTI) PROIZVODNIH FAKTORA 1. Odnos izmeu fiksnih fondova i amortizacije , F : Am, (duljina amortizacijskog razdoblja), a moe se koristiti i inverzni odnos, Am : F => (stopa amortizacije ili prosjena godinja stopa otpisa vrijednosti fiksnih fondova) 2. Odnos izmeu materijalnih trokova i obrtnih fondova , Mt : f, (koeficijent obrtaja), 365 : koeficijent obrtaja = dani vezivanja obrtnih fondova 3. Odnos izmeu fonda plaa i broja zaposlenih, FP : Z, (prosjena zarada po zaposlenom)-Pokazuje kvalitetu reproduciranja radne snage => DINAMIKI KOEFICIJENTI KOJI POKAZUJU ODNOS IZMEU PROIZVODNJE I MEUNARODNE RAZMJENE 1. Odnos izmeu uvoza i bruto domaeg proizvoda, U : BDP, (koeficijent uvozne ovisnosti) 2. Odnos izmeu izvoza i bruto domaeg proizvoda, I : BDP, (stopa izvoza pokazuje stupanj izvozne usmjerenosti zemlje) 3. Odnos izmeu vrijednosti ukupne razmjene s inozemstvom i bruto domaeg proizvoda, (I + U) : BDP (stopa vanjskotrgovinske razmjene pokazatelj otvorenosti nacionalnog gospodarstva)

21

=>NEKE OD ZAKONITOSTI PROMJENA DINAMIKIH KOEFICIJENATA U PROCESU GOSPODARSKOG RAZVOJA: 1. Poveava se tehnika opremljenost rada 2. Raste drutvena proizvodnost rada 3. Mijenja se prosjeni kapitalni koeficijent (ovisno o promjeni gospodarske strukture) 4. Skrauje se amortizacijsko razdoblje 5. Poveava se koeficijent obrtaja 6. Raste prosjena plaa po zaposlenom 7. Poveava se izvozna usmjerenost zemlje 8. Raste koeficijent vanjskotrgovinske razmjene => MEUNARODNA RAZMJENA, odgovara na pitanja: 1.MOE LI JEDNO NACIONALNO GOSPODARSTVO OPSTATI I MOE LI SE RAZVIJATI NE RAZMJENJUJUI SVOJE ROBE I USLUGE, SVOJ RAD, KAPITAL I ZNANJE S DRUGIM ZEMLJAMA SVIJETA? 2. MOE LI SE JEDNA ZEMLJA U ODNOSU NA OSTALI SVIJET PONAATI AUTARKINO (SAMODOVOLJNO) TO U ODNOSU NA NJENO GOSPODARSTVO ZNAI PRIMJENU MODELA ZATVORENOG GOSPODARSTVA? 3. TO SE O NAVEDENIM PITANJIMA MOE NAUITI IZ GOSPODARSKE POVIJESTI SVIJETA? => TO UZROKUJE NUNOST UKLJUIVANJA SVAKE ZEMLJE U MEUNARODNU RAZMJENU? 1. Niti jedna zemlja nema na svojim prostorima zastupljene sve vrste prirodnih bogatstava 2. Raspoloivost proizvodnih faktora vrlo je razliita u pojedinim zemljama svijeta. => Kako se to odraava na gospodarsku (proizvodnu) strukturu zemlje? Procesi globalizacije svijeta rezultirali su snanom ekspanzijom meunarodne razmjene. S ekonomskog motrita globalizacija podrazumijeva smanjenje barijera u meunarodnom kretanju proizvodnih faktora i proizvodnih uinaka. => Proces ekonomske globalizacije rezultira: 1. narastanjem udjela izvoza u bruto domaem proizvodu svijeta 2.rastom meunarodnih investicija 3.sve prisutnijim procesima transfera tehnologije i znanja 4.veom pokretljivou radne snage => Istodobno procese globalizacije obiljeava sve intenzivnije povezivanje nacionalnih gospodarstava, narastanje ekonomskih integracija i njihovo sve vee ukljuivanje u svjetsko gospodarstvo. => STUPNJEVI EKONOMSKE INTEGRACIJE PREMA B. BALLASSI:

1. Zona slobodne trgovine (Free Trade Area) Uklanjaju se carinske zapreke u trgovini izmeu zemalja lanica Svaka od zemalja lanica vodi vlastitu nezavisnu trgovinsku politiku prema zemljama

nelanicama 2. Carinska unija

Slobodno kretanje roba izmeu zemalja lanica Jedinstveni sustav trgovinskih ogranienja prema zemljama nelanicama

3. Zajedniko trite (Common Market)

22

Slobodna trgovina izmeu zemalja lanica Slobodno kretanje kapitala, rada i poduzetnitva izmeu zemalja lanica Jedinstvena trgovinska ogranienja prema zemljama nelanicama

4. Ekonomska unija Ima sva obiljeja zajednikog trita Postoji sredinja zajednika banka, jedinstveni monetarni sustav, jedinstveni porezni

sustav i zajednika vanjska ekonomska politika 5. Potpuna ekonomska integracija

Potpuno slobodna prohodnost svih proizvodnih faktora Jedinstvena socijalna i ekonomska politika Postojanje i prihvaanje supranacionalne vlasti u zakonodavstvu i izvrno pravnom

sustavu

=> Na koja sve pitanja trebaju dati odgovor nositelji ekonomske politike glede ukljuivanja nacionalnog gospodarstva u meunarodnu razmjenu?

1. to uvoziti, a to izvoziti? 2. U kojoj mjeri tititi domau proizvodnju u odnosu na uvoz? 3. Kojoj proizvodnji za izvoz dati prioritet tj. koju proizvodnju podupirati da bi se mogla razviti u

svjetski znaajnog proizvoaa i izvoznika? 4. U kolikoj mjeri stimulirati izvoz? 5.

=> TEORIJE MEUNARODNE RAZMJENE

1.Teorija apsolutnih prednosti (A. Smith) 2. Teorija komparativnih prednosti 3. Ricardova teorija (specijalizacija zasnovana na vioj produktivnosti proizvodnih faktora)

4. Heckscher-Ohlinova teorija (specijalizacija zasnovana na vioj raspoloivosti proizvodnih faktora) 5.Protekcionistika teorija (A. Hamilton, F. List) a)Kravisova teorija: Struktura vanjske trgovine ovisi o: prirodnim resursima, inovacijama koje djeluju na elastinost domae ponude roba b)Linderova teorija: Razlikuje imbenike koji utjeu na strukturu razmjene primarnih i industrijskih proizvoda=> Trgovina primarnim proizvodima uvjetovana je njihovom prirodnom raspoloivou, na trgovinu industrijskim proizvodima najjae utjeu: tehnoloka superiornost, menaderska vjetina i ekonomija opsega

c) Teorija ivotnog ciklusa proizvoda (utemeljitelj Raymond Vernon): -Meunarodna razmjena mijenja se pod utjecajem tehnolokih promjena - Razvijene zemlje koncentriraju se u proizvodnji dobara visokih tehnologija -Manje razvijene zemlje orijentiraju se na proizvodnje koje koriste manje zahtjevne tehnologije 6. Porterova teorija konkurentnih prednosti u model razmjene uvodi etiri imbenika konkurentnosti:

- faktorske (vjetina, kapital, infrastruktura) - poduzetnike strategije, strukture, konkurencija

- uvjeti potranje i povezane industrije, - aktivna uloga drave u stvaranju preduvjeta za poveanje konkurentnosti (prvenstveno neizravnim putem)

=> FAKTORI UTJECAJA NA UKLJUIVANJE ZEMLJE U MEUNARODNU RAZMJENU

23

1.Raspoloivi proizvodni faktori (o njima ovisi proizvodna struktura i proizvodna specijalizacija) 2. Veliina unutarnjeg trita 3.Mjere ekonomske politike u odnosu na meunarodnu razmjenu one je mogu poticati ili ograniavati (porezna politika, politika teaja nacionalne valute, izvozne subvencije, izvozne premije)

=> POKAZATELJI STUPNJA UKLJUIVANJA ZEMLJE U MEUNARODNU RAZMJENU => NAJZNAAJNIJI POZITIVNI UINCI MEUNARODNE RAZMJENE NA NACIONALNO GOSPODARSTVO:

bolje zadovoljenje potreba potroaa vea zaposlenost proizvodnih faktora i

proizvodnih kapaciteta podizanje konkurentne sposobnosti

domae proizvodnje poveanje i nova raspodjela realnog

dohotka izjednaavanje trokova i cijena

proizvodnih faktora i proizvodnih uinaka ubrzanje gospodarskog razvitka

PLATNA BILANCA

Sve ekonomske transakcije zemlje s inozemstvom tijekom jedne poslovne godine prikazane su sustavno u njenoj PLATNOJ BILANCI => Vrste meunarodnih transakcija prema predmetu meunarodnih ekonomskih odnosa s inozemstvom:

a)Meunarodni promet roba b) Meunarodni promet usluga c) Meunarodno kretanje kapitala i novca d)Meunarodno kretanje ljudi (radna snaga, migracije, turizam) e) Meunarodni transfer tehnologije f) Proizvodna kooperacija i poslovno-tehnika suradnja

=> STRUKTURA PLATNE BILANCE 1. BILANCA TEKUIH TRANSAKCIJA (TEKUI RAUN BILANCE PLAANJA) a) Trgovinska bilanca b) Bilanca usluga c) Jednostrani transferi d) Raun dobiti I gubitka- RDG 2. BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA ili BILANCA KREDITNO-FINANCIJSKIH TRANSAKCIJA (BILANCA KAPITALA) a)Direktne investicije

24

b) Portfolio investicije c) Bankovni krediti i posudbe d) Nebankovni krediti i posudbe e) Dravni krediti i posudbe