Gospodarstvo Hrvatske Skripta Predavanja (1)

GH skripta (predavnja) UPLOADANO NA: www.referada.hr

1

Gospodarstvo hrvatske - predavanja

Ekonomikus = tedljiv, marljiv - bavi se izuavanjem gospodarske znanosti Hrvatske -

1. dio

Predmet istraivanja nacionalne ekonomije Nacionalna ekonomija izuava vie podruja nacionalnog gospodarstva pri emu kao temelji su:

- ekonomska struktura - gospodarska struktura - gospodarski sustav - ekonomska politika

a) ekonomska struktura

- podrazumijeva ukupnost materijalnih, ljudskih i drutvenih uvjeta proizvodnje,

Materijalne uvjete ine proizvodni fondovi, a sastoje se od fiksnih i obrtnih fondova, zovemo ih jo osnovna ili obrtna sredstva ili trajna ili kratkotrajna imovina, a to su sredstva za rad i predmeti rada.

Sredstva za rad strojevi, alati, poslovni inventar, Predmeti rada su sirovine, energija, repromaterijal, tue proizvodne usluge.

Ljudski uvjeti proizvodnje ine radna snaga. Izvor radne snage je stanovnitvo.

Drutveni uvjeti su odnosi koji se uspostavljaju izmeu ljudi u vrenju i obavljanju procesa drutvene reprodukcije. Faze drutvene reprodukcije: 1. proizvodnja 2. razmjena 3. raspodjela 4. potronja Vrste odnosa u procesu proizvodnje:

1. proizvodni odnosi 2. vlasniki odnosi. Pravni izraz za vlasnika menader. Jezikom ekonomske teorije uvjeti proizvodnje nazivaju se proizvodnim odnosima, a to su odnosi izmeu: - vlasnik-proizvoa - menader radnik - radnik radnik Pravni izraz za drutveno odnose su vlasniki odnosi.


2

b) gospodarska struktura - struktura nacionalnog gospodarstva s obzirom na udio pojedinih gospodarskih

djelatnosti (oznaavamo ju pomou sektorskih agregata).

Sektorski agregati izraavaju pripadajui udio pojedine ekonomske aktivnosti u osnovnim makroekonomskim agregatima ili makroekonomkim veliinama. Makroekonomski agregati kvantitativne veliine ili kategorije kojim iskazujemo pojave i procese koje imaju karakter masovnosti u nacionalnom gospodarstvu. Osnovne

makroekonomske veliine su: - zaposlenost, - vrijednost proizvodnih fondova - investicije, - vrijednost uvoza i izvoza - vrijednost vanjske trgovine (robna razmjena s inozemstvom) - razmjena - vrijednost meunarodne razmjene(ukupna vrijednost svih ekonomskih transakcija

jedne zemlje s inozemstvom koje osim razmjene roba ine jo i meunarodna razmjena usluga, kapitala, meunarodnog kretanja ljudi (turistika), meunarodni transfer tehnologije i znanja, poslove korporacija, proizvodno tehnika suradnja),

- BDP iskazuje vrijednost proizvodnje

c) ekonomski ili gospodarski sustav Oblici i metode drutvene organizacije proizvodnje. Osnovni organizacijski oblici u kojem se odvija razvoj drutvene reprodukcije:

1. poduzee (trgovaka drutva) ulaze u meusobne odnose s dobavljaima i potroaima da bi mogli obavljati svoju funkciju,

2. neprofitne organizacije (ustanove) imaju funkcije u dravnoj reprodukciji.

U svakom nacionalnom gospodarstvu utvreni su principi i naela po kojima se odvija poslovanje u nacionalnog gospodarstvu drutvenih organizacije. Svi ih se moraju pridravati kada ulaze u meusobne odnose. Metode drutvene organizacije proizvodnje naela i principi po kojima se odvija poslovanje gospodarskih te uspostavljanje njihove meusobne veze i odnosa. Do prije 15 godina gospodarski sustavi su se razlikovali, a u novije vrijeme je njihovo sve

vee pribliavanje koje se dogaa nakon propasti socijalistikog sustava. Gospodarski subjekti su relativno samostalni u odluivanja to e proizvoditi; cijene proizvoda utvruju se posredstvom trita uz odreeni stupanj drutvene kontrole cijena. Osnovne odrednice gospodarskog sustava:

1. Poloaj gospodarskog subjekta u procesu reprodukcije: a) da li je gospodarski subjekt samostalan u odluivanju o tome to e i koliko e

proizvoditi,

b) kako se utvruju cijene proizvoda, c) da li je gospodarski subjekt samostalan u odluivanju o raspodjeli. 2. Kako se uspostavljaju odnosi izmeu gospodarskih subjekata: a) posredstvom trita, b) plansko-centralistiki,


3

c) odnosi proetosti trita i plana 3. Ciljevi privreivanja a) stjecanje profita, b) zadovoljenje potreba c) proetost ciljeva.

Administrativni nain utvrivanja cijena i ekonomski nain utvrivanja cijena. Ponuda i potranja slobodno formiranje cijena, formiranje cijena u trinim uvjetima uz odreeni stupanj drutvene kontrole cijena . Drutvena kontrola cijena moe se pojavljivati kao: posredna i neposredna.

U svijetu i kod nas posredna nositelj ekonomske politike ne utjee izravno na razinu cijena, ve to ine posredno djelujui na stranu ponude i potranje. Neposredna drutvena kontrole mjere cijena su nepopularne stoga se ne koriste esto, no postoje odreena razdoblja kada se moraju primjenjivati u veoj ili manjoj mjeri. Jedan oblik kod nas zatitne cijene poljoprivrednih proizvoda (radi se o zagarantiranim cijenama kojim se drava obvezuje isplatiti poljoprivrednicima proizvod bez obzira na ponudu i potranju na tritu. O neposrednoj kontroli govorimo kada nositelji ekonomske politike direktno utjeu na cijenu i to na jedan od sljedeih naina: utvrivanje zatitnih (garantiranih) cijena, maksimiranjem cijena (utvrivanjem najviih moguih cijena), zamrzavanjem cijena (zadravanje na zateenoj razini), davanje suglasnosti cijene od nadlenog organa o promijeni cijena (60 dana prije stupanja na snagu novih cijena). Ova mjera primjenjuje

se uglavnom u odnosu na cijene energenata odnosno iz domene onih djelatnosti koje ine gospodarsku infrastrukturu.

Pod gospodarskom infrastrukturom podrazumijevamo sve djelatnosti koje su uvjet

funkcioniranja itavog nacionalnog gospodarstva. To su: elektroprivreda, vodoprivreda, ceste, eljeznice, telekomunikacijske usluge itd. Liberalizacija cijena sniavaju se carine, ponuda e porasti, uz nepromijenjenu potranju dolazi do porasta cijena. Gospodarski subjekti su relativno samostalni u odluivanju u raspodjeli dohotka i to e proizvoditi. Odnosi izmeu gospodarskih subjekata odvijaju se posredstvom trita i uz postojanje makroekonomskog programiranja. Cilj privreivanja poslovnih subjekata u tim sustavima proimaju se kao ciljevi: stjecanje profita i zadovoljenje potreba.

d) ekonomska politika - ukupne aktivnosti to ih jedno drutvo poduzima u odnosu na svoje gospodarstvo - to su aktivnosti to ih nositelj ekonomske politike poduzima radi ostvarenja

ciljeva.

Ekonomska politika se odvija kroz 3 faze:

a) utvrivanje ciljeva, b) izbor mjera, c) sredstva ekonomske politike.

Bez obzira kakovo je stanje gospodarstva neke zemlje i u kojoj je razvojnoj fazi ona

nalazi da su nositelji ekonomske politike oni koji postavljaju razvojne ciljeve. Radi

ostvarivanje tih ciljeva slue se mjerama, sredstvima ili instrumentima ekonomske politike kojih ekonomska znanost poznaje nekoliko stotina.


4

Nositelj ekonomske politike je SABOR (kod nas). U zemljama parlamentarnog sustava

nositelj ekonomske politike je vlada. Uloga utvrditi takvu mjeru aktivnosti kojom se omoguava ostvarenje cilja koju je omoguio SABOR. Mjerama ekonomske politike nositelji mogu utjecati na gospodarske tijekove te na

ostvarenje stabilnosti i razvoja nacionalnog gospodarstva.

Razvrstavanje gospodarskih aktivnosti

(nacionalna klasifikacija djelatnosti)

Vrimo razvrstavanje zbog mogunosti usporedbe i ocjene poslovanja sa slinim djelatnostima kako u zemlji tako i inozemstvu. Drugi razlog da bi se osiguralo

funkcioniranje nacionalnog gospodarstva.

Klasifikacija djelatnosti definira ekonomske pojave i procese i omoguava njihovo razvrstavanje u odreene djelatnosti. Klasifikacija djelatnosti uvijek odraava dostignuti stupanj razvoja pojedine zemlje, ali vodi rauna i o buduim ciljevima razvoja. Nacionalna klasifikacija djelatnosti vri se primjenom dvije skupine kriterija:

a) identinost tehniko-tehnolokih, ekonomskih i organizacijskih obiljeja pojedine gospodarske aktivnosti,

b) istovjetnost tehnikog procesa ili sirovinske osnovice, istovjetnost namjene proizvoda ili usluga, odnosno istovrsnost potreba koje se

zadovoljavaju obavljanjem odreenih aktivnosti (istovrsnost predmeta rada, sredstva za rad i tehniko tehnolokih postupaka koji se primjenjuju u obavljanju djelatnosti)

c) istovrsnost roba i usluga koje su rezultat obavljanja pojedine djelatnosti.

Klasifikacija djelatnosti se u pravilu mijenjaju svakih 20 godina. Mijenjaju se zbog

tehniko-tehnolokog razvoja i njegove primjene u proizvodnji.

- tehniko-tehnoloki napredak dolazi do promjena u materijalima, sirovinama vei stupanj specijalizacije (neke djelatnosti odumiru, neke mijenjaju karakter a neke nastaju kao nove),

- poljoprivreda mijenja svoj karakter, danas kapitalom intenzivna djelatnost, a nekad rano intenzivna djelatnost,

- industrija neposredno proizvodna.

Nomenklatura za rasporeivanje privrednih i drugih organizacija i dravnih organa po djelatnostima (primjenjivala se do donoenja JKD).

1. industrija i rudarstvo 2. poljoprivreda i ribarstvo 3. umarstvo 4. graevinarstvo 5. saobraaj 6. trgovina i ugostiteljstvo 7. zanatstvo 8. stambena i komunalna djelatnost


5

9. kultura i socijalna djelatnost 10. djelatnost dravnih i drutvenih organa u dravi

Jedinstvena klasifikacija privrednih i neprivrednih djelatnosti JKD 1976:

1. industrija i rudarstvo 2. poljoprivreda i umarstvo 3. umarstvo 4. vodoprivreda 5. graevinarstvo 6. promet i veze 7. trgovina 8. ugostiteljstvo i turizam 9. obrtnitvo i osobne usluge 10. stambeno komunalna djelatnost 11. financijske, tehnike i poslovne usluge 12. obrazovanje i kultura 13. zdravstvena i socijalna zatita 14. drutveno-politike zajednice, samoupravno-interesne zajednice i drutveno-

politike organizacije

ISIC meunarodna standardna klasifikacija UN-a, NACE Rev. 1. opa klasifikacija djelatnosti EU. Zajedniko im je da je osnovna podjela jednak, tj. sve ekonomske aktivnosti svrstavaju se u 17. podruja, u daljnjoj podjeli one se razlikuju. Hrvatska se opredijelila za opu klasifikaciju djelatnosti EU.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NN br. 6/1995)

A. poljoprivreda, lov i umarstvo B. ribarstvo C. rudarstvo D. preraivaka industrija E. opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom F. graevinarstvo G. trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila, motocikla te predmeta za

osobnu uporabu i kuanstvo H. ugostiteljstvo I. promet, skladitenje i veze J. financijsko posredovanje K. poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge L. javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje M. obrazovanje N. zdravstvena zatita i socijalna skrb O. ostale drutvene, socijalne i osobne uslune djelatnosti P. privatna kuanstva sa zaposlenim osobljem Q. izvanteritorijalne organizacije i tijela


6

Naa nova nacionalna klasifikacija djelatnosti usklaena je sa NACE, REV 1. Stupnjevi razvrstavanja gospodarske aktivnosti:

1. podruja jedno-slovna oznaka 17 2. pot-podruja dvoslovna oznaka 31 3. odjeljci dvoslovna i dvoznamenkasta oznaka 60 4. skupine dvoslovna i troznamenkasta oznaka 222 5. razredi dvoslovna i etveroznamenkasta oznaka 503 6. podrazredi dvoslovna i peteroznamenkasta oznaka 571

Preraivaka industrija pot-podruja DA proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda DB proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda DC proizvodnja koe i konih proizvoda DD prerada drva i proizvodi od drva DE proizvodnja celuloze, papira iz kartona, izdavaka i tiskarska djelatnost DF - proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva

DG proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih vlakana DH proizvodnja proizvoda od gume i plastinih masa DI proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda DJ proizvodnja metala i metalnih proizvoda DK proizvodnja strojeva i ureaja, na drugom mjestu nespomenuta DL proizvodnja ele. I optike opreme DM prizvodnja prometnih sredstava DN ostala preraivaka industrija, na drugom mjestu nespomenuta

Sektorska struktura gospodarstva

1. primarni lov, ribolov, ribarstvo koritenje prirodnih resursa, ali ne i njihovo preraivanje

2. sekundarni ine ga sve preraivake djelatnosti (industrija) 3. tercijarni ine ga uslune djelatnosti

U novije vrijeme primjenjuje se sljedea podjela: 1. primarni

2. sekundarni

3. tercijarni

4. tercijarni u uem smislu kvartarni sektor - kvinarni sektor

U primarni sektor spadaju one djelatnosti iji se predmet rada nalazi nad zemljom ili pod zemljom (A,B).

U sekundarni sektor spadaju sve preraivake djelatnosti, pa se ovaj sektor naziva jo i preraivaki (C,D,E,G). U tercijarni sektor spadaju sve djelatnosti, koje se bave uslugama (usluni sektor). U uem smislu ine tzv. Klasine ili tradicionalne gospodarske usluge(ugostiteljstvo, promet i veze, trgovina i obrtnitvo).


7

U kvartarni sektor ulaze sve djelatnosti koje proizvode znanje ili razvijaju kvalitetu

ljudskog faktora (obrazovanje, kultura, znanost).

U kvinarni sektor ine sve moderne djelatnosti tzv. Usluge (J.K)

Pravilnosti promjena sektorske strukture u procesu gospodarskog razvoja zemlje

1. Na najniem stupnju gosp. Razvijenosti dominantan je udio primarnog sektora u ostvarenoj proizvodnji zemlji i zaposlenosti

2. U procesu gosp. Razvoja opada udio primarnog sektora, a raste udio sekundarnog sektora i za njega neposredno vezanih djelatnosti tercijarnog

sektora (radi se od djelatnostima koje su uvjet i pretpostavka razvoja

industrije, a i sami se razvijaju usporedo s razvojem industrije. To su

trgovina, saobraaj te bankarstvo). Na srednjem stupnju gosp. Razvoja znaajan je udio sekundarnog sektora u strukturi proizvodnje i zaposlenosti.

3. U procesu daljnjeg gospodarskog razvitka dolazi do opadanja udjela sekundarnog sektora, a sve bre raste udio tercijarnog sektora. U gospodarskoj strukturi visoko razvijenih zemalja dominantan udio ima

tercijarni sektor.

4. to je gospodarstvo razvijenije to je izraenija podjela tercijarnog sektora u uem smislu na kvartarni i kvinarni. Ovo se javlja stoga to je daljnji razvoj visokorazvijenih zemalja i njihova konkurentnost sve vie ovisna o prednostima to ih imaju u razvijenosti ljudskih potencijala te o razvijenosti sektora modernih usluga.

Klasifikacija zemalja prema visini GNP per capita u 1999 godini

Zemlje niskog dohotka (manje od 755 usd)

Zemlje srednjeg dohotka (756 usd do 9265 usd)

- srednjeg i nieg (756 2995 ust) - vieg i srednjeg (2996 9265 usd)

Zemlje visokog dohotka (od 9266 usd i vie)

Bruto domai proizvod (BDP)

Vrijednost ostvarene proizvodnje u zemlji tijekom jedne poslovne godine.

Na BDP odgovara europskom poimanju GDP. To je nain na koji moemo izraziti veliinu poduzea koliinom proizvedene robe. Proizvodnju svih poduzea iskazujemo kroz makroekonomsku veliinu BDP (GDP), GNP (BNP). BDP iziskuje nam vrijednost ostvarene proizvodnje u jednom nacionalnom gospodarstvu tijekom jedne godine.

BDP (GDP) se razlikuje od GNP-a zato to su BNP (GNP) osim vrijednosti ostvarene proizvodnje u zemlji ukljuujemo i vrijednost proizvodnje koja je nacionalnim kapitalom ostvarena u inozemstvu. To znai da nam je kriterij za izraunavanje: BDP domicilnost proizvodnje BNP domicilnost kapitala


8

BVP bruto vrijednost proizvodnje Od BVP oduzmemo proizvodnju sirovina, elektromaterijala, energije i tuih proizvodnih usluga da bismo dobili GDP. Taj utroak je sadran u materijalnim trokovima Mt.

BVP Mt = BDP

Bruto domai lanac da outputi niih faza prerade predstavljaju inpute u viim fazama prerade.

Vrsta inputa Dodana vrijednost Vrijednost outputa

1. Penica 1 2 3

2. brano 3 2 5

3. Kruh 5 3 8

Od vrijednosti outputa oduzeti vrijednost inputa 16-9

BDP Am (amortizacija) = NDV (neto dodana vrijednost) BDV (bruto dodana vrijednost)

Cjelokupni uvoz i izvoz registriraju se u platnoj bilanci, na ijoj se rashodnoj strani evidentira uvoz, a na prihodnoj izvoz.

Izvoz smanjuje mogunost potronje u zemlji ali dispozicija platne bilance predstavlja za zemlju prihod.

Multipliciranje dohotka

Ono to je na razini poduzea ukupan prihod na razini nacionalnog gospodarstva je vrijednost bruto proizvodnje.

BDP izraunavamo tako da od BDV oduzmemo meufaznu potronju. Meufaznu proizvodnju ini: utroak sirovina, repromaterijala, poluproizvoda i energije pribavljenih od drugih proizvoaa i vrijednost tuih proizvodnih usluga. BDP izraunavamo tako da od Bruto vrijednosti proizvodnje oduzmemo materijalne trokove dobivamo bruto domai proizvod, a taj BDP knjigovodstveno je iskazan BDV

BVP Mt = BDP - Neto dodana vrijednost je vrijednost koja je sadrana u ljudskom radu - BDP Am = NDV - U BDP je sadran: kamata, neto plae zaposlenih, porezi i doprinosi i poslovni

viak - Poslovni viak se koristi za proirenje postojeih kapacitet, a naziva se

akumulacijom

- Akumulacija je onaj dio poslovnog vika koji je namijenjen proirenju (poveanju) ili modernizaciji kapaciteta

- BDP je osnovni izvor potronje u nacionalnom gospodarstvu


9

Struktura BDP-a s aspekta potronje: 1. Osobna potronja 2. Javna potronja 3. Investicijska potronja

1. osobnu potronju ine trokovi kuanstva (stanovnitva) za robu i usluge kojima podmiruju svoje potrebe,

2. javna potronja ine trokovi obnaanja javne vlasti, zakonodavne, izvrne i sudbene. Uz ove trokove jo su i trokovi obrazovanja, znanstvene djelatnosti, zdravstvene djelatnosti, kulturne i druge javne djelatnosti koje se financiraju iz

prorauna ili proraunskih fondova. 3. Investicijska potronja ine trokovi poduzea za nabavku ili izgradnju

proizvodnih fondova (graevinske objekte, opremu, strojeve, ureaje, alate, mjerne instrumente, patenti, licence i sl. ).

Na veliinu potronje u jednoj zemlji utjee ostvareni BDP, te uvoz i izvoz. Uvoz koji poveava potronju u zemlji, ali istodobna predstavlja zaduivanje zemlje u inozemstvu. Izvoz smanjuje mogunosti potronje u zemlji, ali dispozicija platne bilance predstavlja za zemlju prihod.

Koncepcije izrauna BDP-a 1. koncepcija proizvodnog dohotka (EU) koncepcija koja se koristi u Hrvatskoj i

podrazumijeva da se BDP izraunava kao vrijednost proizvodnje u zemlji tijekom 1 poslovne godine.

2. koncepcija primljenog dohotka odgovara amerikom izraunu BND. Prema ovoj koncepciji u ovaj obraun ulaze osim vrijednosti ostvarene proizvodnje u zemlji i prihodi koji pritjeu iz inozemstva, a ti prihodi su prihodi od kapitala plasiranog u inozemstvu, iseljenike doznake, i doznake radnika koji se nalaze na radu u inozemstvu.

3. koncepcija utroenog dohotka prema ovoj koncepciji BDP-a izraunava se kao zbroj svih oblika potronje (to znai kao zbroj osobne, javne, investicijske potronje) uveanog za vrijednost izvoza. Prema ovoj koncepciji odgovara vrijednost potronje, a ne proizvodnje, od zbroja svih oblika potranje oduzimamo se saldo platne bilance.

P = GDP (- SPB) P = GDP

Metode obrauna BDP-a 1. realna ili proizvodna 2. osobna, personalna ili prihodna 3. rashodna

1. primjenom realne ili proizvodne metode BDP izraunavamo kao zbroj dohodaka svih proizvodnih djelatnosti i to prvo izraunavamo vrijednost ostvarenog dohotka u svakom razredu, skupini, podskupini. Kod izrauna BDP-a javljaju se odreeni problemi:


10

1. je vezan uz individualni sektor poljoprivrede, privatni posjed gdje je uvijek jedan dio proizvodnje namijenjen osobnoj potronji, 2. postoji jedan sektor koji nije obavezan da predaje svoje bilance sektor obrtnika.

2. Osobna , personalna ili prohodna metoda po ovoj metodi BDP izraunava kao zbroj svih prihoda stanovnitva, a mogui prihodi stanovnitva su sljedei: najamnine (prihodi od rada)- imaju najvei udio od 80% i u najrazvijenijim zemljama, ostali prihodi: renta (prihodi od vlasnitva), dividende (prihodi od trgovakog kapitala) i kamate. Najtonija metoda izrauna BDP-a.

3. Rashodna metoda Mjeri potronju gotovih proizvoda ili usluga prizvedenih u nacionalnoj ili domaoj ekonomiji.

a) Sva poduzea ne posluju na lokaciji jednog grada.Problem se rjeava :

- organizacijski BDP se iskazuje tamo gdje je sjedite poduzea, - teritorijalni BDP se iskazuje u mjestu gdje se odvija poslovanja bez obzira gje je

sjedite poduzea b) 2 problem jedno poduzee s vie djelatnosti; kada je jedno

poduzee registrirano za obavljanje vie djelatnosti tada se kod izrauna BDP-a moe primijeniti princip iste ili preteite djelatnosti.

- ista djelatnost tada se za svaku djelatnost poduzea posebno iskazuje pripadajui dio dohotka

- Princip preteite djelatnosti kod njega se cjelokupni dohodak iskazuje u djelatnosti koja iskazuje preteiti dio njegova poslovanja.

Dohodak nominalna vrijednost (u tekuim cijenama) i realna vrijednost (iskazana u slanim cijenama).

U uvjetima inflacije makroekonomske analize ne smije se temeljiti na praenju nominalnog dohotka jer nas to vodi na posve pogrene zakljuke.

Godina Tone Jedinina cijena Vrijednost proizvodnje Indeks promjene

1991. 1000 3 3000 100

1992. 1000 4 4000 133,33

1993. 900 5 4500 150

Cijene odabrane godine nazivaju se stalnim cijenama.

Stalne cijene Realni dohodak Indeks

1991. 1000 3 3000 100

1992. 1000 3 3000 100

1993. 900 3 2700 90

Od indexa oduzmemo 100 (90-100= -10) ( 100 100=0).

U uvjetima inflacije ne smijemo koristiti nominalne cijene.

Realni dohodak izraen u stalnim cijenama. Stalne cijene cijene jedne odabrane godine.


11

Postupak statistikog deflacioniranja Statistiko deflacioniranje je postupak kojim uz pomo deflatora nominalnih dohodak preraunavamo u stvarni (realni). Kao statistike deflatore koristimo indekse promjena cijena, a deflacioniranjem vrimo tako da nominalni dohodak pomnoimo s 100 i podijelimo s indexom promjena cijena.

Najtoniji deflator je indeks trokova ivota za gradove i upanije.

Godina Prizvodnja u tonama Indeks

promjene

cijena

Realni

dohodak

Postupak

1991. 1000 100 3000 3000x 100/100=

3000

1992. 1000 133,33 3000 3000x100/133,33=

2250

1993 900 166,66 2700 4500x100/166,66=

2700

Realni dohodak je dohodak izraen u realnim cijenama.

Saetak BDP-a 1. pojam BDP-a, GDP i GNP 2. izraun BDP-a 3. vrijednosna struktura BDP-a 4. struktura BDP-a s motrita potronje 5. utjecaj uvoza i izvoza na mogunost potronje 6. koncepcije za izraun BDP-a 7. metode izrauna BDP-a 8. principi iskazivanja BDP-a 9. nominalni i realni BDP

- pod gospodarskim rastom podrazumijevamo kontinuirano poveanje BDP-a, - osnovni indikator ekonomskog rasta je poveanje BDP po stanovniku, - stagnantno gospodarstvo je ono koje ne ostvaruje ni rast ni pad BDP-a, - gospodarski pad ako se smanjuje BDP (gospodarsko zaostajanje) - veliina BDP-a ovisi o: ekonomskoj politici, menadmentu, makroekonoskoj

politici i raspoloivosti faktora proizvodnje, - demografija izuava stanovnitvo.

Faktori razvoja

Dijelimo ih na:

1. Prirodne uvjete 2. Ljudske uvjete 3. Materijalne uvjete 4. Institucionalne uvjete


12

1. Prirodni uvjeti: uvjetovani prirodnim geoprometnim poloajem prirodno bogatstvo jedne zemlje(ume, klima,more),

2. Ljudske uvjete ine stanovnitvo, radna snaga i zaposleni 3. Materijalne uvjete ine proizvodni fondovi 4. Institucionalne uvjete ine gospodarski sustav zemlje i ekonomska politika koja se

u zemlji vodi.

Stanovnitvo

U nacionalnom gospodarstvu stanovnitvo se pojavljuje u dvojakoj ulozi: 1. kao proizvoa 2. kao potroa formira potranju, obujam i strukturu potranje

Demografske teorije uenja o stanovnitvu i njegovu utjecaju na gospodarski razvoj 1. Klasine teorije - Graanska teorija a) pesimistiki pravac

b) optimistiki pravac - marksistika teorija Prema pesimistikom pravcu porast stanovnitva ima negativan utjecaj na razvoj zemlje. Zaetnik pesimistikog pravca je T. Malthus. 2. Suvremena uenja o stanovnitvu a) neomaltuzijanski pravac b) teorija ljudskog kapitala

1. Klasine teorije izuavaju odnos brojnosti stanovnitva i ekonomskog razvoja, 2. Suvremena uenja analiziraju ne samo utjecaj brojnosti nego i kvalitete

stanovnitva na ekonomski razvoj a) graanska teorija analizira kako brojnost stanovnitva utjee na ekonomski

razvoj, a prema ovoj teoriji nema povratnog utjecaja odnosno njegovi pobornici

tvrde da ekonomski razvoj nema nikakav utjecaj na kretanje brojnosti

stanovnitva. Kretanje stanovnitva odreeno je prirodnim razvojem. b) Marksistika teorija izmeu brojnosti stanovnitva i ekonomskog razvoja

postoji odnos meuzavisnosti, to znai da stanovnitvo utjee na ekonomski razvoj i da ekonomski razvoj utjee na stanovnitvo. Predstavnici su Adam Smith i William Petti. Po njima porast broja stanovnitva je najvaniji izvor ekonomskog razvoja. Petti izuava kako brojno stanovnitvo utjee na ostvarivanje dravnih prihoda kroz vei broj stanovnika (vei broj poreznih obveznika ), (rasprava o porezima). Adam Smith tvrdi da je glavni izvor bogatstva

sanovnitvo (istraivanje prirode i bogatstva naroda).

b) Suvremena uenja su uglavnom usmjerena na teoriju ljudskog kapitala. Utemeljiteljem teorije smatra se Theodore Schultz, djelo Ulaganje u ljude. On je rekao da je T. Maltus izuavao pogrene stvari izuavajui brojnost stanovnitva. Prema Schultzu roditelji e brojnost svoje djece zamjenjivati njihovom kvalitetom . Prema teoriji ljudskog kapitala obiljeja kvalitete stanovnitva su obrazovanost


13

(raspolaganjem odreenim znanjem i vjetinama), profesionalnost, radne navike, zdravstveno stanje, zdravstvena prosvijeenost stanovnitva. a) neomaltuzijanski pravac oznaava oivljavanje Maltusove teorije u suvremeno doba i zapravo je ta teorija instrument nekim ekonomskim teoretiarima koji tvrde da je porast razlika u razvijenosti izmeu najrazvijenijih i najnerazvijenijih zemalja iskljuivo posljedica nekontroliranog rasta stanovnitva u nerazvijenim zemljama. Iz demografskih teorija izvedene su demografska politike.

Demografske politike

Pod demografskom politikom podrazumijevamo aktivnosti to ih jedna zemlja poduzima u odnosu na kretanje brojnosti svoga stanovnitva: Razlikujemo 2 tipa demografske politike:

1. natalistika ili aktivna demografska politika 2. antinatalistika ili antipopulacijska demografska politika

1. Za prvi tim je karakteristino da se poduzimaju mjere kojima se potie porast broja stanovnika. Program demografske obnove RH predstavlja aktivnu

populacijsku politiku. Mjere koje se u okviru te politike poduzimaju su sve one

koje se omoguavaju odreene pogodnosti za majku, djecu. To bi bile mjere:

a) davanje besplatne opreme na novoroenad b) produeni rodiljni dopust c) djeji doplatak najefikasnija mjera, ako on raste d) progresivno s porastom broja djece u obitelji okvir ovih mjera pojavljuju se majke

odgajateljice

2. Antinatalistika politika ukidaju se sve pogodnosti za majku i dijete jer se eli destimulirati rast stanovnitva. Npr. porodiljni dopust od 45 dana.

Prvi popis stanovnitva bio je 1948 godine, pa 1953, 1961 i od tada u svakoj prvoj poetnoj godini desetljea. Prvi popis stanovnitva u Hrvatskoj je bio 1857, a prvi sveobuhvatni popis 1921.

Vitalni koeficijenti

1. Natalitet nam govori broj roenih na 1000 stanovnika 2. Mortalitet broj umrlih na 1000 stanovnika 3. Prirodni prirast poveanje broja stanovnika na svakih 1000 stanovnika.

Vitalni koeficijenti se izraunavaju u promilima. Stopa prirodnog prirasta izraunava se stopama nataliteta i mortaliteta. Karakteristino je da visoke stope nataliteta imaju ruralna podruja. Stope nataliteta i prirodnog prirasta smanjuju se u svim zemljama usporedo s razvojem

procesa urbanizacije, pojavom i rastom gradova, a osobito porastom zaposlenosti ena.


14

Mortalitet se moe smanjiti do odreene granice i ne moe biti nii od 9. Na naim prostorima 1981g. stopa je bila blizu 9.U RH = 1,39 djece. Negativni prirodni prirast obiljeje je visoko razvijenih zemalja.

- formule za izraunavanje vitalnih koeficijenata:

- n = N/P*1000 stopa nataliteta - m = M/P*1000 stopa mortaliteta - pp = ((N-M)/P)*1000 stopa prirodnog

prirasta

- PP = N-P prirodni prirast

- Tipovi prirodno prirasta:

1. ako zemlja ima prirast do 5 nizak prirast (Europa) 2. od 5-15 umjereni prirast (Europa) 3. od 15-20 visok 4. preko 20- vrlo visok (Azija, Afrika i Latinska Amerika, a u Europi Kosovo sa 30) RH ima nizak prirodni prirast.

Podjele strukture stanovnitva

1) Prema djelatnosti a) poljoprivredno b) nepoljoprivredno - najrazvijenije zemlje imaju manje od 5% poljoprivrednog

stanovitva 2) Prema mjestu stanovanja a) seosko (ruralno) b) gradsko (urbano) u gradu se pojavljuju neke potrebe kojih u selu nema npr.

organizacija stanogradnje), problem izgradnje objekata socijalne infrastrukture,

razvoj pojedinih usluga za pomo zaposlenoj obitelji, problem snabdjevanja. 3. Prema radnoj sposobnosti a) radni kontingent radno sposobno stanovnitvo, svi mukarci od 15-64 i ene od

15-59 godina.

- izvor radne snage, a znaajan je zbog otvaranja novih radnih mjesta (a ako se radni kontingent smanji znai a e biti manje radne snage zaposlenih i nezaposlenih koji trae posao.

- Stopa nezaposlenosti broj nezapolenih Ukupna radna snaga

b) neradni kontigent 4. Prema starosti

- starosni razredi ili skupine


15

- 0 4 - 5-9 - 10-14 itd. 5. Prema spolu

a) muko b) ensko 6.Prema pismenosti

a) pismeno

b) nepismeno

- nepismeno koji su zavrili samo 4 razreda osnovne kole - ako je manje od 1 % nepismenih smatra se da je nepismenost iskorjenjena

Ukupno %

Bez kole 105.332 2,68%

Nezavrena o. 580.379 15,76%

Osnovna kola 801.168 21.75%

Srednja kola 1.733.198 47,06%

Via kola 150.167 4,08%

Fakultet/akademija/mr/sc/dr 287.867 7,82%

Nepoznato 24.715 0,67%

7. Prema strunosti a) po stupnjevima strune spreme (NSS, SSS, VS, VSS) b) po kvalifikacijskoj ljestvici (NKV, PKV, KV, VKV)

- kvalifikacijska ljestvica ostatak razvoja kada je hrvatska imala industrijalizaciju i trebalo je brzo osposobiti stanovnitvo.

Migracije

Na ukupan broj stanovnika osim prirodnog prirasta utjeu i migracije. Migracije prostorna pokretljivost stanovnitva. Ima dva tijeka:

1. emigracija oznaava iseljavanje stanovnitva 2. imigracija useljavanje stanovnitva.

Razlika emigracije i imigracije je migracijski saldo. Pozitivan je ako je broj useljenja vei od broja iseljenja, ako je obratno onda je negativan.

1. Podjela prema trajanju: a) dnevne dnevno naputanje radi posla ili radi obrazovanja b) sezonske privremeno naputanje zbog obavljanja gospodarske djelatnosti

poljoprivreda i turizam

c) stalne radi trajnog preseljenja 2. Podjela prema nacionalnoj pripadnosti (prostorni kriterij prema

teritorijalnom kretanju) a) unutarnje unutar granica (lokalne, regionalne, meuregionalne) b) vanjske preseljavanje stanovnitva iz zemlje ili useljavanje - kreu se iz manje razvijene u vie razvijene zemlje


16

3. Prema uzrocima a) ekonomske - najbrojnije b) politike c) socijalne

Obiljeja suvremenih migracija: a) emigrira mlado stanovnitvo b) emigrira obrazovano stanovnitvo

Zemlje iz kojih imigrira mlado i obrazovano stanovnitvo imaju dvostruki gupitak: a) gubitak sredstava uloenih u obrazovanje b) gubitak neostvarenog dohotka koji su mogli poluiti mladi i obrazovani ljudi

Stanovnitvo i veliina unutarnje trita

Faktori veliine unutarnjeg trita 1. brojnost stanovnitva 2. BDP po stanovniku (pokazatelj kupovne moi stanovnitva)

Zemlje koje imaju manje od 10.000.000 stanovnika imaju malo unutranje trite. Svega 10 zemalja ima veliko trite. Npr. zemlje s vie od 100 milijuna stanovnika: Kina, Indija, SAD, Indonezija, Brazil, Rusija, Pakistan, Japan, Banglade, Nigerija. Hrvatska ima vrlo malo unutarnje trite. Zemlje malog unutranjeg trita postiu loiji rezultat u izgradnji i u eksploataciji objekata gospodarske ili privredne infrastrukture (ogranienja zemalja malog unutranjeg trita):

- objekti gospodarske infrastrukture prometnice, vodoprivreda, energetika, telekomunikacije,

- one zahtijevaju visoke investicije, a njihovo je koritenje jeftinije ako je velik broj korisnika

- u zemljama koje imaju veliko unutarnje trite mogue je postii vii stupanje specijalizacije u proizvodnji

- u zemljama malog unutarnje trita nije mogue ostvariti efekte ekonomije obujma odnosno graditi optimalne kapaciteta (onda kada ostvarimo u proizvodnji

najnie prosjene trokove proizvodnje) Malo unutranje trite je mogue poveati ukljuivanjem u meunarodnu razmjenu prvenstveno porastom izvoza u onim djelatnostima gdje biljeimo konkurentne prednosti i kroz poveanje kupovne moi.

Sve zemlje koje imaju malo unutarnje trite moraju odabrati model izvozno-orijentiranog gospodarstva, da bi se mogle dugorono razvijati. Uvozno supstituvni model razvoja u zemlji se tei proizvesti to vei broj proizvoda i usluga kako bi u manjoj mjeri bila ovisna od utjecajima meunarodnog trita.


17

Drutveno bogatstvo

U makroekonomskoj kategoriji: drutveno bogatstvo, nacionalno bogatstvo, narodno bogatstvo

Drutveno bogatstvo: 1. prirodno bogatstvo rudno bogatstvo, voda, klima, geografski poloaj,

ume, zemljite 2. proizvedeno drutveno bogatstvo ukupnost upotrebnih vrijednosti koji

neka zemlja raspolae u odreenom momentu a koju je proizveo ovjek Proizvedena bogatstva se mogu izmjeriti. Proizvedeno bogatstvo je razliito od BDP-a

Dvije su vrste fondova u proizvedenom drutvenom bogatstvu a) Osnovni fondovi (stvarna imovina, fiksni fondovi)

- 1. U gospodarskim djelatnostima - zemljite - proizvodne i poslovne zgrade - ostali graevinski objekti - strojevi, ureaji i ostala tehnika sredstva - 2. U neprofitnim djelatnostima - stambene zgrade - graevinski objekti - tehnika sredstva i oprema u djelatnostima obrazovanja, zdravstva, kulture,

sporta, dravnih organa - 3. Javna dobra - ceste - eljeznike pruge - luke i obale - plovni kanali - uzletita - javnoprometne povrine - parkovi

b) Obrtni fondovi (obrtna imovina, opticajni kapital ili zalihe) kratkotrajna imovina

- 1. Poslovne zalihe - sirovine - poluproizvodi - pogonski i pomoni materijal - 2. Zalihe u domainstvima - tekue zalihe (hrana, pie, ogrijev) - polutrajne zalihe (odjea i obua) - trajna potrona dobra (auti, pokustvo, aparati)

O + OB = VRIJ PDB (X) Najveu vrijednost ine stambene zgrade i to 1/5 ukupnog proizvedenog drutvenog bogatstva.


18

Naini iskazivanja vrijednosti proizvodnih faktora 1. putem nabavne vrijednosti - ova vrijednost po kojoj je odreeni objekt, zgrada,

trajno dobro kupljeno ukljuujui trokove dopreme ili investiranja

2. putem stvarne ili sadanje vrijednosti NV + RV Am Nabavna cijena + revalorizacija amortizacija. Revalorizacija je posebno vana u inflatornim uvjetima privreivanja zbog svoenja tekuih cijena na stvarne cijene. 3. putem nove ili novonabavne vrijednosti ona vrijednost zemljita, zgrade,

opreme koju bismo platili da danas kupujemo.

4. putem trine vrijednosti ovisi o odnosu ponude i potranje npr. na trite nekretnina oko procjene vrijednosti zgrada. Trina vrijednost bi odgovarala sadanjoj u uvjetima uravnoteene ponude i potranje (bile bi jednake).

Na veliinu proizvodnog drutveno bogatstva utjeu: 1. Investicije (+) Drutvenog bogatstva 2. Amortizacija (-) smanjuje vrijednost proizvodnih fondova

Investicije pozitivno djeluju na drutveno bogatstvo Investicije predstavljaju svako ulaganje u obnovu, modernizaciju postojeih fondova ili u izgradnju novih kapaciteta. Zbog toga investicije kao ekonomski tijek utjeu na poveanje vrijednosti PDB-a.

- I>Am vitalno propulzivno prosperitetno gospodarstvo - I=Am stagnantno gospodarstvo (jednostavna reprodukcija) - I


19

Investicije i investicijska politika

Investicije su sva ulaganja u gospodarske fondove koja imaju za cilj rekonstrukciju,

adaptaciju ili modernizaciju postojeih kapaciteta ili pribavljanje novih proizvodnih fondova. Pretpostavka su gospodarskog rasta i razvoja.

Razlikujemo veliki broj investicija.

Postoji 5 osnovnih podjela investicija:

1. Prema namjeni a) investicije u fiksne fondove Postepeno prenose svoje vrijednosti na svoje

proizvode to znai da se u cijelosti utroe tijekom veeg broja proizvodnih ciklusa.

- Aktivizacijsko razdoblje (vrijeme investiranja) je vrijeme koje protee od 1 izdvajanja sredstava za pribavljanje fiksnih fondova do asa njihova stavljanja u funkciju

- Aktivizacijsko razdoblje kod fiksnih fondova traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina

b) investicije u obrtne fondove se utroe odjednom tj. tijekom jednog proizvodnog ciklusa.

- kod izdvajanja investicija za obrtne fondove aktivizacijskog razdoblja nema to znai da je vremenski tijek izdvajanja investicijskih sredstava, njihovo pribavljanje i stavljanje u funkciju vrlo kratko.

2. Prema izvorima investicijskih sredstava u vrijednosnoj strukturi proizvodnje (izvori: amortizacija, akumulacija)

BDP Am = NDV PV poslovna vrijednost Ak - akumulacija

a) bruto investicije ukupne investicije u nacionalnom gospodarstvu bez obzira na namjenu BI = Am + Ak

Bruto investicije = amortizacija + akumulacija

b) neto investicije poveanje vrijednosti proizvodnih fondova NI = Ak Neto investicije = Akumulacija

Vrijednost proizvodnih fondova se u cijelosti financira iz akumulacije.

c) nove investicije u cijelosti namijenjene pribavljanju novih proizvodnih fondova

NoI = BI z (zamjena) investicijsko odravanje i vrijednost investicija u toku.


20

Osim akumulacije pojavljuje se i dio amortizacije koji prelazi vrijednost jednostavnih

proizvodnih fondova. (BI>NoI>NI)

- nove investicije vee su od neto investicija jer se kao izvor investicijskih sredstava kod njih uz akumulaciju pojavljuje dio amortizacije i to je onaj dio

amortizacije koji svojom vrijednou nadvisuje jednostavnu zamjenu proizvodnih fondova

- on moe biti rezultat obrauna amortizacije po stopama koje su vie od onih koje omoguuju jednostavnu zamjenu (ugraen tehniko-tehnoloki napredak) ili drugi razlog je obraun amortizacije nakon isteka ekonomskog vijeka trajanja ako se proizvodno sredstvo i dalje koristi.

3. Prema utjecaju na rast BDP-a a) Demografske one omoguuju da se BDP zadri na zateenoj razini bez obzira

to se poveava broj stanovnika. One zapravo omoguuju novo zapoljavanje. Demografske investicije

Id = km * Sr

km = F = I BDP BDP Id demografske investicije km marginalni kapitalni koeficijent Sr stopa prirodnog prirataja F prirast fondova BDP prirast BDP-a Marginalni kapitalni koeficijent km pokazuje efikasnost investiranja, tj koliko treba

investirati da bi se ostvario prirast od 1 jedinice BDP-a

Stopa prirodnog prirataja Km Demografske investicije (udio u BDP-u) %

2 3 0,6

10 3 3,0

25 3 7,5

b) Ekonomske omoguuje poveanje BDP-a po stanovniku, dolazi zbog tehniko-tehnolokog napretka, one zapravo omoguuju primjenu tehniko-tehnolokog napretka u proizvodnji pri emu se poveava konkurentnost nacionalnog gospodarstva

I = Id + Ie

Ie = km * Yr ili km * Pr ili km * BDP I ukupne investicije


21

Id demografske investicije Ie ekonomske investicije km marginalni kapitalni koeficijent

Yr = Pr = BDPr - stopa rasta BDP per capita

Stopa prirodnog prirataja km Id Yr Ie I

2 3 0,6 2 6 6,6

10 3 3,0 2 6 9

25 3 7,5 2 6 13,5

(ponoviti verine indexe)

I jedne i druge investicije omoguuju ekonomski razvoj zemlje

2001 BDP1 - BDP1

2002 BDP2 BDP2/BDP1

2003 BDP3 BDP3/ BDP2 BDP3

2004 BDP4 BDP4/ BDP3

2005 BDP5 BDP5/ BDP4 BDP5

Izraun pomou geometrijske sredine

K=N-1 G= 1/51/ BDPiliBDPyyn

4. Prema tehnikoj strukturi a) investicije u graevinske objekte - ne utjeu na poveanje proizvodnje, nego se stvaraju uvjeti da se proizvodni poslovi proces moe normalno odvijati, ali se njime ne omoguava neposredno poveanje proizvodnje

b) investicije u opremu - za razliku od toga u procesu gospodarskog razvoja neprestano raste udio i u opremu

i time se neposredno omoguuje porast proizvodnje c) ostale investicije - investicije u istraivake projekte, patenata i licence. Omoguuju neposredno

poveanje proizvodnje ili se stvaraju pretpostavke za dugoroniji razvoj poduzea.

5. Prema izvorima investicijskih sredstava (izvori: amortizacija, vlastita akumulacija, tua akumulacija, primarna emisija) Prema domicilnosti:

a)domae investicije b)inozemne investicije

c)mjeovite investicije (zajedniko ulaganje joint venture) - direktna inozemna ulaganja (FDI) - portfolio investicije - zajmovi


22

Primarna emisija je dodatno tiskanje novca u jednoj zemlji, koje moe vriti samo sredinja banka i njegovo putanje u opticaj. To je novac koji nema realno pokrie (u robama) i stoga mora biti strogo kontrolirano njegovo tiskanje kako ne bi prouzroio inflaciju.

Portfolio investicije su ulaganja u vrijednosne papire.

Direktna inozemna ulaganja ulagai utjeu na voenje poduzea, ostvaruju dobit i snose rizik.

Investicijska politika

To su sve aktivnosti kojima se utjee na proces investiranja odnosno na to koliko e se investicije, u to e se investicije investirati i kakva je efikasnost investiranja. Osnovna pitanja investicijske politike

- Koliko investirati nam kazuje stopa investicija (Ir). Ona se izraunava s udjelom

investica u BDP-u, Ir=I/BDP - kolika je stopa neto investicija koja se izraunava kao udio Ak u neto dodanoj

vrijednosti. NIr=Ak/NDV U to investirati o postavljenim razvojnim ciljevima i o efikasnosti investicija

- kolika je efikasnost investicija, km= I/BDP=F/BDP - koliko treba investirati da bi se ostvario ekonomski rast

- marginalni kapitalni koeficijent > koeficijent investiranja,

Stopa investiranja i marginalni kapitalni koeficijent polazni su parametri u modelima

ekonomskog rasta.

Stopa ekonomsko rasta proporcionalna je stopi investicija, a obrnuto proporcionalna

marginalnom kapitalnom koeficijentu.

- BDPr=Ir/km = (I/BDP) / (I/BDP) = BDP/BDP poveanja Bda na kraju razdoblja u odnosu na poetak.

- BDP/BDP*100 stopa rasta - Rast promjene u obujmu materijalne proizvodnje.

Zemlje koje imaju stopu neto investicija manju od 5% smatraju se nimalo

investicijsko aktivnim zemljama, one koje imaju stopu do 10% smatraju se malo

aktivnijim, od 10-15% investicijski aktivne, a vie od 15% investicijski vrlo aktivne zemlje.

Model izvozno orijentiranog gospodarstva

Cilj ovakvog modela je postizanje vrlo visokog dohotka kroz iznos koji e nam omoguiti da si na svijetu pribavimo one proizvode koje u zemlji ne proizvodimo i to uz niu cijenu i bolju kvalitetu. Izvozno orijentirane Japan, azijski tigrovi, Tajvan, Kina, Malezija, Singapur, Vijetnam. Loije razvijene su prednost dale modelu uvozno-supstitutivnog gospodarstva.


23

2. dio

Analiza promjene gospodarske strukture (i

gospodarskog razvoja putem dinamikih koeficijenata)

Koeficijent uvijek oznaava: 1. odnose izmeu proizvodnih faktora 2. odnosi izmeu vrijednosti ostvarene proizvodnje i angairanih

proizvodnih faktora efikasnost koritenja proizvodnih faktora 3. brzinu reproduciranja odnosno zamjene proizvodnih faktora 4. odnos izmeu proizvodnje i meunarodne razmjene

Odnosi:

- F (fiksni fondovi) / f (obrtni fondovi) = 10 koliko fiksnih fondova trebamo angairati da bi ostvarili obrtne fondove

- f/F= 1/10 na svaku jedinicu fiksnih fondova treba angairati 1/10 obrtnih fondova za datu proizvodnju

Dinamiki koeficijenti kojim se iskazuje gospodarska struktura u irem poimanju

1. Dinamiki koeficijent koji pokazuje odnos izmeu pojedinih proizvodnih faktora

Postoji nekoliko tipova odnosa:

1.1 Odnos izmeu fiksnih i obrtnih fondova F : f 1.2 Odnos izmeu osnovnih fondova i zaposlenih F : Z (pokazatelj tehnike ili kapitalne opremljenosti) 1.3 Odnos izmeu ukupne vrijednosti osnovnih i obrtnih fondova i broja zaposlenih

(F+f) : Z

( pokazatelj ukupne opremljenosti rada)

1.1. Odnos izmeu fiksnih i obrtnih fondova

- (F : f) pokazuje koliko je potrebno angairati fiksnih fondova po jedinici obrtnih fondova da bi se ostvarila vrijednost proizvodnje. Ovi odnosi se razlikuju

izmeu pojedinih djelatnosti i ovise o: a) ekonomsko-tehnolokim karakteristikama djelatnosti b) stupnju koritenja kapaciteta - u fazama koje predstavljaju viu fazu preradu jedinina vrijednost obrtnih

fondova je vea - u viim fazama prerade se smanjuje vrijednost fiksnih fondova po jedinici

angairanih obrtnih fondova


24

- s porastom koritenja stupnja kapaciteta raste angairanost obrtnih fondova i stoga se smanjuje vrijednost angairanih fiksnih fondova po jedinici angairanih obrtnih fondova

Zadatak - Vrijednost fiksnih fondova 1.000.000,00, pri stupnju koritenja kapaciteta od 40%, Izraunajte odnos F : f pri navedenoj iskoritenosti kapaciteta te isti odnos pri stupnju koritenja kapaciteta od 80%.

f =5.000.000,00

F = 1.000,000,00

F/f = 1/5 = 0,2 ili 2 pri 40%

F/f = 1/5 = 0,2 ili 0,4 pri 80%

1.2 Odnos izmeu osnovnih fondova i zaposlenosti

- F:Z pokazatelj tehnike ili kapitalne opremljenosti rada - u kapitalnom intenzivnim djelatnostima vea vrijednost proizvodnih fondova, a manja vrijednost ljudskog rada

- u radno intenzivnim djelatnostima u strukturi cijene koritenja vei je udio ljudskog rada, a manja je vrijednost proizvodnih fondova

- na razini nacionalnog gospodarstva ona nam pokazuje kolika je cijena jednog

radnog mjesta

- uz pomo tehnike opremljenosti rada moemo izraunati vrijednost demografskih investicija

- znaajan je pokazatelj za odabir proizvodne strukture nacionalnog bogatstva F = 10.000.000,00

Z = 50.000.000,00

F/Z = 200.000,00 cijena jednog radnog mjesta; vrijednost angairanih fiksnih fondova po zaposleniku

- uvijek vei gdje je vea tehnoloka opremljenost 1.3 Odnos izmeu ukupne vrijednosti osnovnih i fiksnih fondova i broja zaposlenih - (F+f) : Z pokazatelj ukupne opremljenosti rada - kod kapitalom intenzivnih djelatnosti vea je vrijednost proizvodnih fondova, a

manja vrijednost ivog ljudskog rada - kod radno intenzivnih djelatnosti u strukturi cijene koritenja vei je udio

ljudskog rada, a manji udio vrijednosti proizvodnih fondova

- u okviru razliitosti poduzea u istoj djelatnosti moe biti razliit, vei je u onim djelatnostima koje imaju moderniju opremljenost proizvodnje

Tehnika opremljenost rada

- F : Z - Vea je u djelatnostima koje u strukturi vrijednosti proizvodnje imaju vei udio

rada strojeva, a manji udio ivog ljudskog rada - U okviru iste djelatnosti vea je u poduzeima koja imaju moderniju tehniku

osnovicu proizvodnje


25

- Na razini nacionalnog gospodarstva ona nam pokazuje kolika je cijena jednog radnog mjesta

- Uz pomo tehnike opremljenosti rada moemo izraunati vrijednost demografskih investicija

- Znaajan je pokazatelj za odabir proizvodne strukture nacionalnog gospodarstva

Hrvatska je jedna od Europskih zemalja koja ima najviu stopu nezaposlenosti, a istodobno jedan od njenih razvojnih problema je nedostatna akumulacija.

2. dinamiki koeficijenti koji pokazuju efikasnost koritenja proizvodnih faktora 2.1 odnos izmeu ukupne vrijednosti uloenih fiksnih i obrtnih fondova i ostvarene

proizvodnje

- (F+f) : BDP koeficijent efikasnosti ili koeficijent intenzivnosti proizvodnih fondova

2.2 odnos izmeu uloenih fiksnih fondova i vrijednosti ostvarene proizvodnje

- F : BDP prosjeni kapitalni koeficijent

- BDP : F - proizvodni koeficijent - To znai da treba angairati tri jedinice fiksnih fondova da bi se proizvela jedna

jedinica proizvodnje (BDP)

- Kolika je vrijednost ostvarene proizvodnje po angairanoj vrijednosti fiksnih fondova

- Proizvodni koeficijent je visok u kapitalnom intenzivnim djelatnostima (opskrba plinom, vodom, el. Energijom, preraivaka industrija, prometna djelatnost), a nizak u radno intenzivnim djelatnostima (jedan dio uslunih djelatnosti, trgovina na malo, usluge financijskog posredovanja, itav kompleks intelektualnih usluga)

- Prosjeni kapitalni koeficijent pokazuje kolika je prosjena koritenost kapitalnih dobara

- Na kratki rok prosjek kapitalnog koeficijenta moe rasti i u gospodarstvima koja se razvijaju i to ako u nekom kraem razdoblju dolazi do izgradnje nove tehnoloki zahtjevnije prizvodnje

2.3 Odnos izmeu ostvarene vrijednosti proizvodnje i zaposlenih

- BDP : Z proizvodnost rada - Kolika je vrijednost ostvarene proizvodnje po zaposlenom Na dugi rok prosjeni kapitalni koeficijent se mora smanjivati zato to se poveava efikasnost koritenja kapitalnih fondova. Proizvodni koeficijent koliku vrijednost ostvarujemo. Pokazatelj proizvodnosti rada izraunata na razini jedne zemlje je prosjena drutvena proizvodnost rada. Ona se zakonito poveava. U procesu razvoja proizvodnost raste zato to se modernizira tehnika osnovica proizvodnje, poboljava se obrazovna struktura zaposlenih i unapreuje se organizacija rada.


26

3. dinamiki koeficijenti koji pokazuju brzinu reproduciranja proizvodnih faktora

3.1 odnos izmeu fiksnih fondova i amortizacije

F : Am duljina amortizacijskog razdoblja

Moe se koristiti i inverzni odnos Am : F stopa amortizacije ili prosjena godinja stopa otpisa vrijednosti fiksnih fondova - osim ekonomskog zastarijevanja, postoji i tehnoloko; ako elimo dugorono biti

konkurentni trebali bismo da se vrijeme tehnolokog i ekonomskog zastarijevanja im vie priblii

3.2 Odnos izmeu materijalnih trokova i obrtnih fondova

Mt : f - koeficijent obrtaja

365 : koeficijent obrtaja = dani vezivanja

obrtnih fondova - kolliko su puta tijekom jedne godine obrtni fondovi prenijeli vrijednost na nove

proizvode; najmanje u maloserijskoj proizvodnji, a najvie u masovnoj proizvodnji robe za iroku potronju

3.3 Odnos izmeu plaa i broja zaposlenih

FP : Z prosjena zarada po zaposlenom Pokazuje kvalitetu reproduciranja proizvodnih faktora. Proces ekonomske

globalizacije smanjuje barijere u poslovanju. Posljedica toga je sve vei rast meunarodne razmjene.

4. Dinamiki koeficijenti koji pokazuju odnos izmeu proizvodnje i meunarodne razmjene

4.1 odnosi izmeu uvoza i bruto domae proizvodnje (BDP-a)

U : BDP koeficijent uvozne ovisnosti 4.2. odnosi izmeu izvoza i BDP-a

I : BDP stopa izvoza Pokazuje stupanj izvozne usmjerenosti zemlje.

Koliki dio nae proizvodnje se realizira kroz vanjske razmjene. 4.2 odnos izmeu vrijednosti ukupne razmjene s inozemstvom i BDP-a

(I +U) : BDP stopa vanjskotrgovinske razmjene - stopa vanjsko trgovinske razmjene prikazuje praktiki udio robne razmjene s inozemstvom u vrijednosti BDP-a, a ako u odnos stavimo ukupnu vrijednost

meunarodne razmjene s BDP-om tada smo izraunali koeficijent ili stopu otvorenosti nacionalnog gospodarstva


27

- kako vanjskotrgovinska razmjena predstavlja najznaajniju stavku u tehnikoj bilanci plaanja, zbog ega se vrlo esto koristi kao pokazatelj otvorenosti nacionalnog gospodarstva

Neke od znakovitih promjena dinamikih koeficijenata u procesu gospodarskog razvoja

1. poveava se tehnika opremljenost rada 2. raste drutvena proizvodnost rada 3. mijenja se prosjeni kapitalni koeficijent (ovisno o promjeni gospodarske strukture)

4. skrauje se amortizacijsko razdoblje 5. poveava se koeficijent obrtaja 6. raste prosjena plaa po zaposleniku 7. poveava se izvozna usmjerenost zemlje 8. raste koeficijent vanjskotrgovinske razmjene

3. dio

Ekonomska politika

1. Pojam ekonomske politike Ekonomska politika je svjesno djelovanje drutva na ekonomska kretanja u nekoj zemlji. Ekonomska politika je aplikativna aktivnost niza mjera i instrumenata koju

provode nosioci ekonomske politike, a u svrhu postizanja ekonomskih ciljeva

2. Nosioci ekonomske politike a) u fazi utvrivanja ciljeva parlament (sabor) b) u fazi izbora sredstava ekonomske politike parlament i vlada c) provoenje ekonomske politike vlada i svi gospodarski i negospodarski subjekti

3. initelji ekonomske politike a) dostignuta razina razvijenosti b) brojnost i obiljeja stanovnitva c) meunarodni ekonomski poloaj zemlje d) kvaliteta funkcioniranja domaeg trita e) politika obiljeja i okruenja zemlje f) kvaliteta platne bilance g) razvojne tendecije

4. Ciljevi ekonomske politke a) s obzirom na vrijeme ostvarivosti - dugoroni (10 g i vie), srednjoroni, kratkoroni (do 1. god) b) s obzirom na obuhvat ekonomske politike - opi odnose se na itavu zemlju i regionalni odnose se na upanije


28

- globalni odnose se na itavo gospodarstvo i parcijalni odnose se na pojedine grane gospodarstva

c) odnosi izmeu ekonomskih ciljeva - neutralnosti ili indiferentnosti - komplementarnosti ili sukladnosti - konfliktnosti ili suprostavljanja (kad ostvarenje jednog cilja ugrozi ostvarenje

nekog drugog i tada je potrebna odluka prioriteta, tj. koji je cilj vaniji)

Ostvarenje jednog cilja ne utjee na ostvarenje nekog drugog cilja (neutralnost ili indiferentnost). Ostvarenje jednog cilja pozitivno utjee na ostvarenje nekog drugog cilja (komplementarnos ili sukladnost). Ostvarivanje jednog cilja onemoguava istovremeno ostvarenje nekog drugog cilja (konfliktnost ili suprostavljenost). Treba odrediti prioritete

koji cilj nam je vaniji.

5. sredstva, mjere ili instrumenti ekonomske politike a) Pravni propisi se donose na dravnom ili niem teritorijalnom prostoru. Oni su sredstvo ekonomske politike i kao takvi su obvezni i moraju se provoditi.

b) Planiranje makro ili globalno upravljanje trinom gospodarstvu, utvruje se samo globalna pravila ekonomskog ponaanja c) valutno-devizna politika je politika teajeva nacionalne valute - tu je bitno odrediti da li je neka valuta konvertibilna

- globalne smjernice daje parlament, a ostalo je u domeni centralne banke

d) kreditno- monetarna politika ona regulira koliinu i strukturu novca u opticaju - takoer podrazumijeva utvrivanje opih i posebnih uvjeta kreditiranja, tj. utvrivanje visine kamatne stope i vremenskog razdoblja otplate glavnice e) porezna politika najznaajnija u nerazvijenim zemljama i zemljama tranzicije - predstavlja izdvajanje iz gospodarstva u dravni proraun radi obavljanja ekonomskih i neekonomskih funkcija drave - ekonomske funkcije poticanje razvoja nekih proizvodnji, usmjeravanje i ubrzavanje nedovoljno razvijenih podruja, vane trine intervencije (robne zalihe) - neekonomske funkcije obrana zemlje, funkcioniranje konzularnih odjela, socijalni program isl.

f) investicijska politika obuhvaa itav niz mjera u cilju modernizacije postojeih ili izgradnji novih kapaciteta. Vana su pitanja: U to ulagati? Koliko ulagati? Kolika je efikasnost investiranja

g) tarifna politika je politika prijevoznih tarifa. Koriste je dosta esto razvijene zemlje Europe.

h) carinska politika tipino zatitno sredstvo ekonomske politike (uvozne carine) - to je dodatno optereenje na uvozne robe (smanjuje se konkurentnost uvoza i destimulira se uvoz)

- Vana pitanja su 1. to cariniti? 2. kojom stopom

3. koliko dugo? (dok domaa proizvodnja ne ojaa i postane potreba za konkurencijom)

i) Politika cijena utvruje se nain na koji se formiraju cijene


29

Najgrublja podjela, formiranje cijena:

1. administrativno 2. trino

j) Vanjskotrgovinska politika njenim mjerama se regulira trgovinska razmjena neke zemlje s nekom drugom zemljom.

U zemljama trinog gospodarstva najvei znaaj daje se poreznoj politici, jer se smatra da se njenim mjerama najefikasnije stimulira razvoj. Kod zemalja u tranziciji veliku

ulogu ima investicijska politika, jer je ulaganje u razvoj u tim zemljama prioritet.

6. Ekonomska politika prema nainu djelovanja a) pozitivna sredstva ekonomske politike su uobiajena, a zovu se pozitivna jer

stimuliraju razvoj pojedinih grana ili sektora gospodarstva

b) restriktivna sredstva ekonomske politike ograniavaju razvoj pojedinih grana ili sektora gospodarstva

c) zatitna sredstva ekonomske politike uobiajeno tite tek zapoet razvoj domae industrije.

Tipovi ekonomske politike

1. Administrativno regulativna ekonomska politika - karakteristian za bive centralistike gospodarske sustave socijalistiki

orijentiranih zemalja (SSSR, Rumunjska, Bugarska, Albanija)

- direktnom odlukom drave se reguliraju sva znaajna pitanja privreivanja (to proizvoditi, koliko, po kojoj cijeni, za koja trita)

- direktivna ekonomska politika gdje trini mehanizam i ne dolaze do izraaja ni na podruju cijena ni na bilo kojem drugom podruju

- ignoriralo se postojanje trinih odnosa 2. Ekonomska politika dravnog intervencionizma - razlikuju se od prve po tome to se primjenjuje u kombinaciji s trinim

mehanizmima, ali i dalje prevladava snana direktivna uloga drave 3. Parametarska ekonomska politika - primjenjiva na najvie pojedinih faza razvijenih europskih zemalja - njeno obiljeje je naglasak na mehanizam trine regulacije i konkurencije, ali s

odreenom dozom dravne intervencije - njena sutina je da se pojedinim parametrima kao to su: kamatna stopa, porezna

stopa, teaj nacionalnih valuta stvaraju makroekonomski uvjeti u kojima se omoguava djelovanje trita i konkurencije

- ovo se smatra opim obrascem uvoenja politike u normalnim uvjetima zapadne zemlje

4. Ekonomska politika ponude (supply side) - ona je usmjerena na poveanje proizvodnje, ime se eli uskladiti ponuda i

potranja na tritu - cilj je smanjiti proizvodne trokove i tako poveati stranu ponude


30

- takoer se voenjem ove politike eli utjecati na usmjeravanje investicija i stimuliranje tehniko-tehnolokog razvoja kao osnovnog preduvjeta restruktuiranja gospodarstva

a) ope smanjenje poreznih stopa b) smanjenje socijalne pomoi c) poveanja vojnih trokova d) smanjenje dravne regulative e) ograniena ponuda novca

Deregulativa i nii porezi trebali bi pridonijeti oivljavanju poduzetnitva i novca. Ograniena ponuda novca trebala je poveati efikasnost investiranja i priljev novanih sredstava iz inozemstva. Sve zajedno trebalo je ojaati nacionalnu valutu, ubrzati prestruktuiranje, smanjenje inflacije i nezaposlenost na stabilnim osnovama.

5. Restriktivna antiinflacijska ekonomska politika - najee podrazumijeva jake restrikcije i na toj strani potranje i potronje - OK TERAPIJA koja u osnovi sadri a) uklanjanje i to jednokratno dispariteta cijena, te zamrzavanje cijena b) usklaivanje potronje, to u praksi najee znai zamrzavanje razliitih oblika

potronje s ciljem porasta tednje c) veoma restriktivna kreditno-monetarna politika d) devalvaciju (ona se primjenjuje kako bi se dobilo na vremenu za poduzimanje

drugih mjera koje e trebati rijeiti u nekim drugim vremenima), nakon ega slijedi fiksiranje teaja nacionalne valute sa zamrznutim cijenama i potronjom

6. Ekonomska politika potpune liberalizacije - ona ima svoj oslonac u postulatima (naelima) klasine ortodoksne (kruto, bez

kompromisa) teoriji

- vjeruje se u svemo trita, da trite ima samoregulaciju, to manje administriranja, trite formiranja teaja, niske carine, nerestriktivna monetarna politika, ali ograniiti javnu potronju i dravni proraun

Stabilnost gospodarstva

Dugoroni cilj svake nacionalne ekonomije - pozitivna stopa rasta - gospodarski razvoj

Nuna pretpostavka ostvarivanja cilja - postizanje i odranje ekonomske stabilnosti

Stabilno gospodarstvo podrazumijeva

1. Odsustvo znaajnih fluktuacija (nestalnosti) u procesu drutvene reprodukcije 2. odsustvo inflacije stabilna razina cijena 3. postojanje prihvatljive (niske) stope inflacije 4. stabilni ekonomski odnosi sa inozemstvom, odnosno stabilna platno-bilanana

pozicija zemlje ili uravnoteenost platne bilance, a ne veliki negativni saldo


31

Odsustvo fluktuacija u procesu drutvene reprodukcije Ako u gospodarstvu postoje vee fluktuacije koje se izraavaju kroz velike razlike u stopama rasta i pada drutvene proizvodnje, onda takvo gospodarstva promatramo na dugi rok; takvo gospodarstvo nee moi dostii stupanj potencijalne proizvodnje s obzirom na raspoloive resurse, a niti e ostvariti mogui gospodarski rast. Gospodarski ciklusi

- dugi (50-60 god), kondratijevi dugi ciklusi - srednji (8-10 god) - kratki (3-4 god)

C= /fi/ (L/voda/, K /kapital//, Z /zemlja/) Teorija N. Kondratijeva se temeljila na priroenoj dinamici tehnologije. Prema ovome ekonomisti kau da svakih 50-setak godina pojedini dugi tehnoloki val dostie svoj vrhunac. Nakon 20 god u ciklusu dolazi do krize, pa slijedi 20 godina stagnacije. Za to

vrijeme nove tehnologije nisu sposobne stvoriti dovoljno radnih mjesta koliko je

gospodarstvu potrebno da zapone proces rasta. Tek nakon toga zapoinje proces uspona gospodarstva. On je vaan jer ga u svom djelu spominje umpeter. umpeterova teorija se naziva jo i inovacijskom teorijom. Ciklika kretanja uzrokuju nestabilnost gospodarstva i nedovoljno koritenje proizvodnih faktora, a time i sporiju stopu gospodarskog rasta.

Odsustvo inflacije

Inflacija je porast ope razine cijena. Ona se u trinoj ekonomiji javlja sasvim otvoreno, dok je u bivim soc. sustavima imala prikrivene forme (velike nestaice proizvoda).


32

Ona je negativna pojava jer dovodi do tekih disproporcija i nestabilnosti itavog gospodarstva. Ako je inflacija ispod 10 % ne smatra se velikom opasnou za gospodarsko kretanje i naziva se umjerenom. Dvoznamenkaste ili troznamenkaste god.

Stope rasta cijena nazivaju se galopirajuom inflacijom(bolesno stanje gospodarstvo). Ako se galopirajua inflacija ne obuzda prelazi u hiperinflaciju, a to je iznad 1000 ili nekoliko tisua posto godinje. To je stanje opeg gospodarskog kaosa. Vrste inflacije

- umjerena do 10% - galopirajua do 999% - hiperinflacija od 1000% na vie

Uzroci inflacije

1. posljedice porasta potranje na koju gospodarstvo ne moe trenutno reagirati dodatnom ponudom roba po postojeim cijenama.

- dolazi zbog vee potranje od mogunosti ponude, do poveanja cijena tj. tzv. Inflacijske potranje

2. posljedica samovoljnog poveanja cijena od strane proizvoaa ili porasta najamnine

- to dovodi do vee cijene faktora proizvodnje, pa se govori o tzv. trokovnoj inflaciji

3. kombinacija trokovne inflacije i inflacije potranje kada se one meusobno isprepliu i stimuliraju jedna drugu

- radi se o strukturnoj inflaciji

Nezaposlenost

Zaposlenost u nekom gospodarstvu je stanje u kojem radno sposobno stanovnitvo na svojim radnim mjestima obavlja neki posao ili ostvaruje prihode.

Nezaposlenost je stanje u kojem se radna snaga koristi u manjem obimu od ponude ili

kao stanje u kojem dio radne snage trai posao, ali ostaje bez zaposlenja. Razina nezaposlenosti je ekonomski pokazatelj koji se dobije tako da se stavi u odnos broj

nezaposlenih s radno spodobnim stanovnitvom neke zemlje. Izraava se u postotku.

Broj nezaposlenih * 100%

Zaposleni + nezaposleni

Oblici nezaposlenosti

1. Dobrovoljna (frikcionalna) ili normalna 2. Strukturalna 3. Ciklika (najtea, povezana s fazom depresije)

Stabilnost platne bilance

Nestabilnost gospodarstva ne proizlazi toliko iz veliine samog duga, koliko iz neefikasnosti koritenih sredstava inozemne akumulacije koja obino nije koritena na ulaganja u tehnoloki prokluzivne programe i modernizaciju postojee strukture, na


33

prestruktuiranje gospodarstva i meunarodne konkurentnosti to onda rezultira neadekvatnim izvozom.

Gospodarska raspodjela

Sa gledita nacionalnog gospodarstva razlikujemo primarnu, sekundarnu i internu raspodjelu i preraspodjelu gospodarstva.

1. primarna - oznaava stjecanje dohotka, a sekundarna i interna uglavnom preraspodjelu tog

dohotka

- predmet primarne raspodjele je novo dodana (stvorena) vrijednost koja je sadrana u robama i uslugama

- - pod kojim subjekt obavlja poslovanje tj. uvjeti proizvodnje - - o uvjetima pod kojima se vri realizacija tj. uvjeti raspodjele

Najznaajniji uvjeti proizvodnje: 1. organizacija proizvodnih procesa 2. tehniko-tehnoloke karakteristike proizvodnje (tehnoloka opremljenost rada) 3. prirodni uvjeti (lokacija, blizina trita, prirodni resursi 4. raspoloivost radne snage

Najznaajniji uvjeti raspodjele - odnos ponude i potranje direktno utjeu na veliinu ostvarivog dohotka - uloga drave (mjere ekonomske politike) utjee na poloaj gospodarskih

subjekata

2. sekundarna - nastupa nakon realizacije ukupnog dohotka na tritu - u njoj sudjeluju tri grupe subjekata 1. gospodarski subjekti koji sudjeluju u primarnoj raspodjeli 2. subjekti koji svojom aktivnou zadovoljavaju javne potrebe stanovnitva

(zdravstvo i kolstvo) 3. dravni organi (vojska, policija, pravosue)

- cilj

- - zadovoljenje potreba poduzea - - zadovoljenje javnih potreba ope i zajednikih

- subjekti

- - gospodarski subjekti

- - drutvene organizacije - - drava

- sredstva prikupljanja

- - porezi

- - doprinosi

- vrste poreza


34

- - PDV

- - porez na dobit

- - porez iz osobnih dohodaka

- - porez na meunarodnu trgovinu (40% poreza RH je PDV)

3. interna Interna preraspodjela se realizira unutar gospodarskih subjekata i gospodarskih institucija

koje se financiraju iz dravnog prorauna.

Izmeu sekundarne i interne raspodjele postoji jo preraspodjela.

4. dio

Meunarodna razmjena

Niti jedna zemlja niti jedno nacionalno gospodarstvo ne moe se ponaati po naelima izoliranosti.

Meunarodna razmjena e se dogoditi i to tako da e zemlja A (superiorna zemlja) specijalizirati u proizvodnji onog proizvoda kod kojeg biljei vee prednosti, a zemlja B (inferiorna zemlja) specijalizirat e se u onoj proizvodnji u kojoj ostvaruje manje zaostajanje.

Uzroci nunosti ukljuivanja svih zemalja svijeta u meunarodnu razmjenu: 1. niti jedna zemlja nema na svom prostoru zastupljene sve vrste prirodnih

bogatstava

- velik broj zemalja svijeta ima energetski deficit - raspodijeljenost metalnih minerala je nejednaka - neke zemlje raspolau bogatstvom uma, druge ih nemaju - najzad, kod nas jako dobro uspijevaju jabuke, ali banane ne moemo uzgojiti zbog

klimatskih uvjeta

2. raspoloivost proizvodnih faktora vrlo je razliita u pojedinanim zemljama svijeta

- jedne obiluju prirodnim resursima, ali nemaju kapital i znanje - druge obiluju radnom snagom, ali nemaju kapitala - tree obiluju kapitalom, ali nemaju dovoljno radne snage i sl..

Za mnoge zemlje meunarodna razmjena je uvjet i pretpostavka funkcioniranja njihovog bogatstva. Tendencije u gospodarskom razvoju ukazuju da su se uspjenije razvijala gospodarstva onih zemalja koja su se vie otvarala prema svijetu. Na taj nain mogle su se specijalizirati u proizvodnji odreenih dobara i usluga, te koristei se prednostima ekonomije obujma, poveati svoju konkurentnost BDP-a. S druge strane te su zemlje


35

mogle na svjetskom tritu kupovati dobra i usluge mnogo jeftinije nego da su ih same proizvodile.

Utjecaj ekonomske globalizacije na meunarodnu razmjenu

S ekonomskog motrita globalizacija predstavlja smanjivanje barijera u meunarodnom kretanju faktora proizvodnje i proizvodnih uinaka. Proces globalizacije prate takoer jo neki procesi

- porast udjela izvoza u BDP - rast investicija - sve prisutniji procesi transfera znanja - vea pokretljivost radne snage - ukupni porast meunarodnog kretanja ljudi

Proces globalizacije obiljeava i sve intenzivnije povezivanje nacionalnog gospodarstva, rast ekonomskih integracija i njihovo sve vee ukljuivanje u meunarodnu razmjenu.

Pet stupnjeva ekonomskih integracija prema B. Bellassi

1. zona slobodne trgovine (free trade area) - uklanjaju se carinske zapreke trgovini izmeu zemalja lanica - svaka od zemalja lanica vodi vlastitu nezavisnu trgovinsku politiku prema

zemljama nelanicama 2. carinska unija - slobodno kretanje roba izmeu zemalja lanica - jedinstveni sustav trgovinskih ogranienja prema zemljama nelanicama 3. zajedniko trite (common market) - slobodna trgovina izmeu zemalja lanica - slobodno kretanje kapitala, rada i poduzetnitva izmeu zemalja lanica - jedinstvena trgovinska ogranienja prema zemljama nelanicama 4. ekonomska unija - ima sva obiljeja zajednikog trita - postoji sredinja zajednika banka, jedinstveni monetarni sustav, jedinstveni

porezni sustav i zajednika vanjska ekonomska politika 5. potpuna ekonomska integracija - potpuno slobodna prohodnost svih proizvodnih faktora - jedinstvena socijalna i ekonomska politika - postojanje i prihvaanje supernacionalne vlasti u zakonodavstvu

Razliiti teorijski pristupi problemu ukljuivanja nacionalnog gospodarstva u meunarodnu razmjenu

U odnosu na problem ukljuivanja u meunarodnu razmjenu nositeljima razvojne politike postavljaju se sljedea pitanja: 1. to uvoziti, a to izvoziti? 2. U kojoj mjeri tititi domau proizvodnju?


36

3. Kojoj proizvodnji za izvoz dati prioritet tj. koju proizvodnju podupirati da bi se mogli

razviti u svjetski znaajnog proizvoaa i izvoznika? 4. U kojoj mjeri stimulirati izvoz?

Najvei doprinos teoriji meunarodne razmjene dali su predstavnici visoke klasine ekonomske misli David Ricardo i Adam Smith.

a) Adam Smith- teorija apsolutnih prednosti

U svojoj teoriji vanjske trgovine tvrdio je da se sudjelovanje jedne zemlje u

meunarodnoj razmjeni temelji na njenim apsolutnim prednostima odnosno da e zemlja uvijek izvoziti one proizvode kod kojih ostvaruje apsolutno nie trokove proizvodnje (teorija apsolutnih prednosti)

A B

a+ b- a- b+

b) David Ricardo teorija komparativnih prednosti

A B

a+ b+ a- b-

- u ovom sluaju takoer e doi do meunarodne razmjene i postoji osnova za specijalizaciju u obje zemlje. Inferiorna zemlja e se specijalizirati za proizvodnju onog proizvoda u kojem ostvaruje relativno manje zaostajanje, a superiorna e se specijalizirati za onaj proizvod gdje su njene relativne prednosti najvee i taj proizvod e izvoziti.

- Ricardova teorija znai zapravo da je svaka proizvodnja mogua pod uvjetom racionalnosti i ostvarivanja visokog stupnja specijalizacije. Krajnji izraz njegove

teorije jest da je za svako nacionalno gospodarstvo ekonomki probitanije limitirati faktore razvoja, usmjeriti u izvozne grane s relativno niim komparativnim trokovima umjesto u one koje supstituiraju uvoz. Ulaui u te izvozne grane zemlja e biti u stanju osigurati vei uvoz potrebnih dobara nego u sluaju da ta dobra proizvodi sama. Ova je teorija jo aktualna.

Protekcinistika teorija (Hamilton, List)

Predstavnici ove teorije smatraju da najprije treba razviti domau proizvodnju, do one veliine na kojoj je mogue postii najnie jedinine trokove i tek tad se mogu ukljuiti u vanjsko-trgovinske tokove.


37

Najpoznatije suvremene teorije

1. Kravisova teorija Prema ovoj teoriji struktura vanjske trgovine odreena je raspoloivou roba, a ona ovisi o:

a) prirodnim resursima b) inovacijama koje djeluju na elastinost domae ponude roba 2. Linderova teorija

Govori o razlici faktora koji utjeu na strukturu razmjene primarnih proizvoda i industrijskih proizvoda.

3. Teorija ivotnog ciklusa Nju je formulirao Raymond Vernon, a njenu okosnicu ini uenje da se struktura meunarodne razmjene mijenja pod utjecajem tehnolokih promjena i to tako da se razvijene zemlje koncentriraju u proizvodnji dobara visoke tehnologije, a manje razvijene

zemlje na proizvodnje u kojima se primjenjuje manje zahtjevne tehnologije.

Stupanj ukljuivanja zemlje u meunarodnu razmjenu

U analizama ukljuenosti zemlje u meunarodnu razmjenu uobiajeno se koriste 3 osnovne skupine pokazatelja:

1. skupina pokazatelja kojom se iskazuje udio neke zemlje u svjetskoj razmjeni,

izraunava se kao: - udio uvoza jedne zemlje u ukupnom svjetskom uvozu

- udio izvoza jedne zemlje u ukupnom svjetskom izvozu

- udio vanjske trgovine zemlje u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni svijeta

2. skupina pokazatelja kojima se iskazuje udio vanjskotrgovinske razmjene u ostvarenom

BDP-u:

- udio uvoza BDP-a (stopa uvozne ovisnosti)

- udio izvoza BDP-a (stopa izvozne ovisnosti)

- udio vanjskotrgovinske razmjene u BDP-u (stopa VTR ili stupanj otvorenosti

nacionalnog gospodarstva

3. Vrijednost uvoza i izvoza zemlje po stanovniku

- ukljuenje zemlje u meunarodnu razmjenu ovisi o nekoliko faktora a) raspoloivim resursima b) o veliini unutarnjeg trita c) o mjerama to ih poduzimaju nositelji ekonomske politike u odnosu na meunarodnu zajednicu.

Postoje tri zakonitosti:

Zemlje velikog unutarnjeg trita u manjoj mjeri su ovisne o meunarodnoj razmjeni i one svoje potrebe mogu pokrivati s relativno malim uvozom ili izvozom.

Zemlje malog unutarnje trita prisiljene su s velikim udjelom sudjelovati u meunarodnoj razmjeni. ak i one najnerazvijenije razmjenjuju BDP-a. U procesu gospodarskog razvoja malih zemalja uoena je zakonitost breg izvoza od rasta BDP-a i to je sluaj kod onih zemalja koje su siromane pojedinim resursima.


38

Mjere to ih poduzimaju nositelji ekonomske politike u odnosu na meunarodnu razmjenu

Nositelji ekonomske politike mogu svojim mjerama znatno utjecati na veliinu meunarodne razmjene jer te mjere mogu biti stimulativne ili restriktivne. Za poticanje i ograniavanje meunarodne razmjene slue se najee:

a) politikom teaja nacionalne valute, b) mjere porezne politike c) mjere carinske politike d) subvencioniranje izvoza e) resubvencioniranje za izvoz i industrijskom politkom.

Najznaajniji ekonomski uinci meunarodne razmjene na nacionalno gospodarstvo

Najznaajniji ekonomski uinci meunarodne razmjene na nacionalno gospodarstvo: 1. bolje zadovoljenje potreba potroaa 2. vea zaposlenost proizvodnih faktora i proizvodnih kapaciteta 3. podizanje konkurentske sposobnosti domae proizvdonje 4. poveanje i nova raspodjela realnog dohotka 5. izjednaavanje trokova i cijena proizvodnih faktora i proizvodnih uinaka 6. ubrzavanje gospodarskog razvitka

Platna bilanca

Ukupna meunarodna razmjena jedne zemlje evidentira se u platnoj bilanci zemlje. Platna bilanca je sustavni prikaz ekonomskih transakcija jedne zemlje s inozemstvom u

razdoblju od 1 godine.

Prema predmetu meunarodne razmjene razlikujemo nekoliko vrsta transakcija: - meunarodni promet roba - meunarodni promet usluga - meunarodno kretanje ljudi - meunarodno kretanje kapitala i novca - meunarodni transfer tehnologije - proizvodna kooperacija i poslovno-tehnika suradnja

Sve su ove transakcije registrirane u jednoj od dva rauna platne bilance i to: 1. bilanci tekuih transakcija (tekui raun bilance plaanja) U bilanci tekuih transakcija prikazana je meunarodna razmjena roba i tzv. nevidljive stavke, a njih ine: - uvoz i izvoz usluga

- tekui transferi - prihodi i rashodi od investicija.

Uvoz i izvoz roba prikazani su u platnoj bilanci u stavci koju nazivamo Trgovinska

bilanca. Usluge su u platnoj bilanci registrirane u stavci bilance usluga, a njene

najznaajnije stavke su:


39

- prometne usluge - meunarodna putovanja - bankarske i financijske usluge - informatike usluge Tekui transferi prikazani su u stavci jednostrani transferi. Pod tekuim transferima podrazumijevamo zarade stranaca koji su na radu u matinoj zemlji te doznake naih radnika koji se nalaze na privremenom radu u inozemstvu.

Prihodi i rashodi od investiranja evidentiraju se u stavci raunu dobiti. Na prihodnoj strani prikazani su prihodi od naih investicija u inozemstvu, a na rashodnoj strani imamo dividende i kamate to smo ih platili strancima za investiranje u naoj zemlji. Bilanca tekuih transakcija se sastoji od: - trgovinske usluge - bilance usluga - jednostavnih transfera - rauna dobiti

2. bilanca kapitalnih transakcija (bilanca kapitala) ili bilanca kreditno-financijskih transakcija

U bilanci kapitalnih transakcija prikazani su svi oblici meunarodnog financiranje zemlje. Tako da ova bilanca sadri sljedee transakcije: - direktne investicije

- portfolio investicije

- bankovne kredite i posudbe

- ne bankovne kredite i posudbe

- dravne kredite i posudbe

Gospodarski rast i razvoj, i kvaliteta ivota

Rast i razvoj je mogue istraivati s 3 polazita: 1. promatranje promjene vrijednosti i strukture proizvodnje 2. s aspekta porasta osobne potronje 3. s aspekta porasta kvalitete ivota

1. S aspekta promjene vrijednosti i strukture proizvodnje Gospodarski rast se definira kao promjena u obujmu proizvodnje. Prema ovoj definiciji gospodarski

rast biljee one nacionalne ekonomije kod kojih je evidentan realni porast vrijednosti proizvodnje. Uobiajeno se te promjene iskazuju u relativnim pokazateljima GDP-a po stanovniku. Pojam gospodarskog razvoja po svom

sadraju je sloeniji od kategorije rasta. Razvoj osim promjene u obujmu razvoja proizvodnje podrazumijeva i promjene u sektorskoj strukturi gospodarstva i

ekonomsko-socijalnoj strukturi stanovnitva. To znai da gospodarski razvoj ostvaruju one nacionalne ekonomije koje pored pozitivnih stopa rasta u

dugoronom razdoblju uspjeno izmjene strukturu industrijske proizvodnje te ukupnu strukturu gospodarstva, poveavaju opu razinu pismenosti, poboljavaju obrazovnu strukturu, izmjene odnos poljoprivrednog i nepoljoprivrednog

stanovnitva itd..


40

Npr. zemlje OPEC-a su imale rast, ali ne i razvoj.

Odabrani pokazatelji ivotnog standarda - broj osobnih automobila na 1000 stanovnika - broj telefonskih aparata na 1000 stanovnika - broj tv aparata na 1000 stanovnika - broj lijenika na 1000 stanovnika - stopa infantilnog mortaliteta na 1000 roenih Kvaliteta ivota je iri pojam od ivotnog standarda zato to pored razine materijalnih zadovoljenja potreba sve vie obuhvaa i nematerijalne potrebe (obrazovanje, kultura, zdravstvo, politika i sl.).

Osnovna podruja kvalitete ivota 1. VITALNA SFERA obuhvaa kvalitetu ishrane, stanovanja, slobodnog vremena,

te kvalitetu ovjekove okoline 2. RADNA I PROIZVODNA SFERA obuhvaa kvalitetu rada, tehnologiju, te

kvalitet ponude dobara za potronju 3. DRUTVENA SFERA obuhvaa drutvenu sigurnost, sustav odgoja i

obrazovanja, sustav zdravstvene zatite, sustav raspodjele i javna dobra 4. SFERA ODLUIVANJA NA RAZINI DRUTVA osnovni su elementi kvalitet

informacija, kvalitet politikog sustava, meunarodna koordinacija.

ivotni standard prezentira razinu zadovoljenja materijalnih potreba, pa pokazatelji ivotnog standarda upuuju na kvantitativne promjene u gospodarstvu. Dok indikatori kvalitete ivota obuhvaaju i nematerijalne potrebe to upuuje na razvojne promjene u zemlji.

U novije vrijeme sve vie govori o ukupnom drutvenom razvoju zemalja svijeta. Ova je kategorija kompleksnija od samog gospodarskog razvoja, a problemu razvoja pristupa s

gledita svjetskog gospodarskog sustava, pa ukupan drutveni razvoj podrazumijeva stupanj gospodarske, politike i pravne prilagodbe svjetskim standardima odnosno standardima danas vodeih ekonomskih sila. Definicija po BABIU: Najtonije je gospodarski razvoj definirati kao dinamian proces poveanja stupnja zadovoljenja ljudskih potreba. To je proces stalne promjene i ljudskih potreba i

mogunosti njihova zadovoljenja.

Prvi problem kod rasta i razvoja je kako mjeriti zadovoljenje potreba i drugi problem

proizlazi iz mogunosti primjene velikog broja kriterija. Nikada se samo jedan pokazatelj ne uzima za sliku rasta i razvoja ve ih treba uzeti vie. Uobiajeno se uzima GDP/PC ili GNP/PC osnovni vrijednosni pokazatelji i oni se obino izraavaju ili u nacionalnoj valuti ili u $. Sve zemlje svijeta grupiraju se u tri vrste razvijenosti, nerazvijene, srednje razvijene i

razvijene, a srednje razvijene na nie i vie razvijene.

Kriteriji svjetske banke 1998/99 za grupiranje zemalja prema ostvarenom dohotku:

- nerazvijene zemlje GNP/PC 785 $ ili manje


41

- nie razvijene zemlje GNP/PC 786 $ - 3,125 $ - vie razvijene zemlje GNP/PC 3,126 $ - 9,655 $ - visoko razvijene zemlje GNP/PC 9,656 $ - ili vie Kada zemlja dostigne vie od 1/3 dohotka najrazvijenijih zemalja svijeta, zemlja ulazi u skupinu visokorazvijenih.

Neki uobiajeni pokazatelji gospodarske razvijenosti

- GDP/PC GNP/PC - vrijednost fiksnih fondova po stanovniku

- postotak zaposlenosti radno sposobnog stanovnitva i ukupnog stanovnitva - gustoa prometne mree na 100 km kvadratna - postotak nepoljoprivrednog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu - promet u trgovini na malo po stanovniku

- potronja za kolstvo i zdravstvo po stanovniku - broj telefona na 1000 stanovnika

- broj automobila na 1000 stanovnika

- broj TV i radio prijemnika na 1000 stanovnika

- broj knjiga u knjinicama na 1000 stanovnika Naturalni pokazatelji razvijenosti su oni koje izraavamo koliinski (koje moemo prebrojiti).

2. Osobna potronja Jedan od osnovnih makroekonomskih veliina, vaan faktor koji utjee na ivotni standard i kretanje rasta i razvoja.

1. to je osobna potronja i kakva su njena obiljeja na razini svjetskog gospodarstva?

2. Kakav je utjecaj osobne potronje na gospodarski razvoj? 3. Koji su osnovni initelji osobne potronje? Dolazi li do promjene

njihova znaaja? 4. Koje su posljedice depresirane osobne potronje (primjer

Republike Hrvatske)?

Osobna potronja je kvantitativno najznaajnija komponenta agregatne potranje

AP = O + I + J + (I - U) + S zal - osobna potronja, investicije, javna potronja, neto uvoz, saldo zaliha

S aspekta raspodjele BDP-a osobna potronja u svim zemljama svijeta sudjeluje sa 60%. Osobna potronja je jedan od naina na koji se promatra razvoj u nekoj zemlji. Pokazatelji

1. Udio osobne potronje / vrijednost domaeg proizvoda (OP/BDP)*100

2. Udio osobne potronje / PC OP/PC (per capita) 3. struktura osobne potronje


42

Pravilnosti kretanja osobne potronje 1. vei relativni udio osobne potronje u BDP-u ukazuje na nii stupanj gospodarske

razvijenosti pojedine zemlje; smanjenje udjela osobne potronje u BDP-u pokazatelj je gospodarskog rasta i razvoja

2. smanjenje relativnog udjela osobne potronje prati poveanje vrijednosti osobne potronje po stanovniku; ovo je kretanje povezano sa prelaskom zemlje na viu razinu razvijenosti

3. na visokom stupn

Documents

Gospodarstvo Hrvatske Skripta Predavanja (1)