GOUDA 20. decembar 2012. NASABOSNA Bosna/Nasa Bosna 32.pdf · 1 Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji NASABOSNA List gradjana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj

www.bihplatform.nl GOUDA 20. decembar 2012.

1

Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji

NASABOSNA List gradjana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj broj 32

NAMA VALJA ICI DALJE, PREKO BRDA I DOLINA, I PO SUNCU I PO KISI, PREKO VODE DO SLOBODE!

Almir Dervisevic

MAJKE SREBRENICE PODNIJELE TUZBU PROTIV UN EVROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA U STRAZBURU

Predata žalba na presudu kojom je holandski sud oslobodio Ujedinjene nacije i vladu Holandije odgovornosti za genocid u Srebrenici

Članovi porodica žrtava genocida u Srebrenici, predvodjeni predstavnicama “Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa”, okupili su se pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu i predali tužbeni zahtjev na presudu Vrhovnog suda Holandije, koji je u aprilu ove godine odlučio da UN imaju imunitet od sudskog gonjenja.

Majke Srebrenice pred Sudom za ljudska prava u Strazburu

Majke Srebrenice, prezivjeli Srebrenicani i ostali okupljeni pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu 11. oktobra 2012. u rukama su drzali fotografije najblizih stradalih u genocidu, platno sa imenima 8.372 žrtava genocida te panoe sa likom zlocinca Karadzica sa pozivom na engleskom jeziku: “Ne stitite odgovorne za genocid” i “Nema skrivanja iza imuniteta”. Podršku čitavoj akciji pružila su bh. udruženja iz Francuske, Njemačke, Holandije i Švicarske, kao i humanisticka udruzenja iz ovih zemalja i Društvo za ugrožene naroda na čelu sa predsjednikom Tilmanom Zülchom.


2


Predsjednica “Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa” Munira Subašić kazala je da preživjeli Srebreničani nikada neće prestati tražiti pravdu za žrtve.

"Tužbu Evropskom sudu za ljudska prava podnosimo 11. oktobra, a 11. je datum koji je duboko urezan u našim srcima i sjećanjima. Datum kada su 11. jula 1995. ubijeni naši najmiliji", kazala je Subašić i poručila: "Nećemo stati dok smo živi. Ukoliko ni ova presuda ne bude u našu korist, što bi bila ogromna sramota, bar će ostati zabilježeno da su majke koje su doživjele genocid pod zastavom Ujedinjenih naroda (UN) tražile pravdu. Očekujemo da presuda ne može biti u korist UN-a, a protiv žrtava. Ishod ovog sudskog procesa izuzetno je važan za mlade naraštaje", naglasila je Subašić.

Panoi sa zahtjevom “Nema skrivanja iza imuniteta“

"Niko ne može imati imunitet za nesprječavanje genocida", istakla je Subašić, te poručila da “svi oni koji su mirno posmatrali genocid moraju odgovarti kao i oni koji su ga činili.”

„Evropski sud za ljudska prava treba ispitati imunitet Ujedinjenih naroda u slučaju Srebrenice“, smatra Društvo za ugrožene narode.

Generalni sekretar Društva Tilman Zulch pojasnio je da prema presudi Vrhovnog Suda Holandije (Hoge Raad) Ujedinjeni narodi i njeni "plavi šljemovi" ne mogu biti pozvani na odgovornost čak ni u slučaju očiglednog pogrešnog djelovanja, iako Srebrenica vapi za zadovoljenjem zbog pretrpljenih zločina i pravdom.

„Osim neizmjerne boli zbog smrti svojih bližnjih, preživjele žrtve osjećaju ogromno razočarenje zbog toga što ih je cijeli svijet ostavio na cjedilu i nezaštićene izručio ubicama. Ljudi u Srebrenici dali su se razoružati od "plavih šljemova" i svoje živote stavili su u ruke zaštitnih snaga UN-a. To što su nezaštićeni doživjeli gorko razočarenje ne smije postati uzorom ponašanja ubuduće. Jer, tako bi se budući počinitelji ohrabrili da počine nove zločne“, poručio je Zulch.

Vrhovni sud Holandije odlučio je 13. aprila 2012. da UN, čak i u slučaju Srebrenice, uživa apsolutni imunitet. Oko 6.000 rođaka 8.372 žrtave masakra iz tzv. zaštićene zone Srebrenice, u koju su srpske trupe bez otpora "plavih šljemova" umarširale 11. jula 1995., tužile su Ujedinjene narode i holandsku državu.

Majke Srebrenice na sudu zastupaju bosanski i holandski advokati (Dr. Axel Hagedorn i Marco R. Gerritsen).


3


GOVOR PREDSJEDNIKA PLATFORME BiH Dr. ERVINA SENDIJAREVICA NA SVECANOSTI OBILJEZAVANJA DANA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

U EINDHOVENU

Vaša ekselencijo, pocasni gosti, dame i gospodo, dragi prijatelji!

Hvala vam lijepo sto ste došli na ovu svečanost u povodu 25. novembra, Dana Republike Bosne i Hercegovine i Dana Drzavnosti, 69 godina postojanja nase obnovljene moderne domovine koja je starija vise od 10 vijekova. Ako ne poštujemo sami sebe neće nas ni drugi poštivati i u tom smislu neka nam je svima sretno i bericetno.

Ovim povodom dozvolicete mi da ponovim neke poznate i nepoznate cinjenice o nastanku bosanske drzave i njenog naroda koji imaju jednu od najstarijih istorija postojanja na Balkanu i Evropi.

Moja poruka je ponavljanje poruke koju je poslao prvi predsjednik ZAVNOBiH-a, moj kolega ljekar Vojislav Kecmanovic u DEKLARACIJI O PRAVIMA GRADJANA U BiH donesenoj jos 1. jula 1944. godine: - Prvi put u historiji Srbi, Muslimani i Hrvati Bosne i Hercegovine, ujedinjeni, stupili su na isti

put, počeli da izgrađuju svoj zajednički dom, u čije su temelje uzidane kosti njihovih najboljih sinova. Prvi put u historiji oni su postali kovači svoje sudbine, čvrsto riješeni da jednom zauvijek sahrane vijekovnu mračnu i tešku prošlost i da izgrade državnu zajednicu u kojoj će živjeti u ravnopravnosti, slobodi, miru i blagostanju.

Nadahnut govor o BiH predsjednika Platforme BiH Dr. Ervina Sendijarevica


4


Oko naziva Bosna postoji vise tumacenja. Po nekima su ovaj naziv za Bosnu preuzeli Iliri kad su dosli u ove krajeve jer im je ovo podrucje bilo veoma vazno zbog mnogobrojnih rudnika soli sto je u to doba bilo od egzistencijalne vaznosti. Starosjedioci su ovdje koristili neku primitivnu drvenu spravu zvanu Bosku sa kojom su sistemom ispiranja dobijali so iz slanice te je naziv Bosna, smatraju neki naucnici, predilirskog porijekla za ova rudarska plemena starosjedilaca. Drugi opet tumace da je rijec Bosna predslavenskog – ilirskog porijekla. Naziv BASSANIA, kao jednu od varijacija imena Bosna, prvi put nalazimo u rimskom vojnom priručniku ‘Antonini itinerarium’ iz trećeg stoljeća po Kristu, u značenju – kraj u Donjoj Panoniji. Neke druge varijacije sadašnjeg imena zemlje i naroda Bosne i Hercegovine: Bathinus, Bosthicus, Bostoensis, Bosona, Bissena, Bos, Bessena, Bosonium, Bosnae, Bosnia, Bosina, Basante, Bassinus. Rimljani su ilirski naziv prilagodili svom izgovoru pa je nastao pojam Bosana.

Prvo spominjanje imena “Bosna” bilo je 960. godine od Constantinus Porphirogenetus (Konstantin Porfirogent) u njegovom radu “De Administrando Imperio” (Upravljanje državom), u kojem se navodi “Horion Bosna”. Po nazivu zemlje (Bosna) dobili su naziv i njeni stanovnici. Za njih se u srednjem vijeku isključivo upotrebljavalo ime BOŠNJANI. Od toga su kasnije nastali novi nazivi Bošnjaci i Bosanci. Ugarski dokument o Bosni iz 1137. potvrđuje da je Bosna početkom XII stoljeća samostalna država. Bosna se u tom dokumentu spominje kao “bosnensis ducatus”.

Prvi poznati državni oblik vlasti u Bosni bio je banovina, plemicka titula avarskog a ne slavenskog porijekla kako nam neki poturaju. Dokumenti dugo ne navode imena banova, samo se kaže “Ban Bosanski”. Prvi put se 1084. godine za jednog od njih kaže da se zove Stjepan. Ban Borić prvi je po imenu poznati bosanski vladar. O Bosni ili Boriću postoje dva odlomka iz Cinamova djela (Epitome): “Bosna nije potčinjena arhizupanu, nego narod u njoj ima poseban način života i upravljanja”.

Od brojnih banova koje je Bosna imala tokom nekoliko stoljeća, najpoznatiji je bio Ban Kulin koji je vladao od 1180. do 1204. godine. U vrijeme bana Kulina historijski izvori potvrđuju da postoji “već izgrađen državni aparat u Bosni“, da ban ima svoju “dvorsku kancelariju” i “prilično velike prihode“, a Bosna doživljava zavidan “kulturni napredak“. To potvrđuje i izdavanje poznate Povelje Dubrovčanima iz 1189., prije 823 godine, ta Povelja Kulina Bana potvrđuje da je Bosna samostalna država. To je najstariji pisani dokumenat na južnoslavenskim jezicima. Papinski izvori Kulina nazivaju gospodarom Bosne za vrijeme njegovog prisustva zboru na Bilinom polju 1203. “presente bano Culino domino Bosnae”. Dokaz da je Bosna samostalna, a ne vazalna država, jesu i druga papina pisma vladarima susjednih zemalja koja se jos cuvaju u Vatikanskoj biblioteci. Na osnovu svih pisanih dokumenata moze se sa dosta sigurnosti reći da se stvaranja bosanske države desilo tokom 9. stoljeća.

Prema pisanju papskog izaslanika Ivana de Kazamarisa, 1203. godine, bosanska država se prostirala od Drine do Grmeča, sa oblastima Bosnom, Usorom, Soli i donjim krajevima oko Sane. 1203. godine Papin izaslanik stigao je u Bosnu i na Bilinom polju kod Zenice 8. IV. 1203. održao je sabor sa starješinama Bosanske Crkve, banom Kulinom, njegovim časnicima i narodom. 1377. godine Ban Tvrtko postaje kraljem od Bosne, Dalmacije, Srbije… Bosna je velika zemlja, od rijeke Save sve do Jadranskog mora, i od rijeke Drine do rijeke Une. Za vrijeme Stjepana Tomasa pod velikim pritiscima Vatikana Bosanski vladari oficijelno prihvataju katolicanstvo sto dovodi do rasula i raskola u Bosanskom plemstvu pa je Godine 1463. za vrijeme kratke vladavine Stjepana Tomasevica Bosna podlegla najezdi Osmanskog Carstva.

To sto neki govore da se Bosnjastvo stvara tek dolaskom osmanlijskog osvajaca El Fatiha dakle negiraju svu ovu ogromnu istorijsku gradju o porijeklu Bosne i Bosanaca-Bosnjaka, Bosnjana, Bosnja koji su samo sinonimi za jedan te isti narod kroz istoriju. To sto se sada neki drugacije osjecaju je rezultat politickih i religioznih dogadjanja kroz vijekove i koji su kulminirali na samim pocecima 20-og


5


vijeka kada se od Bosnjaka izdvajaju bosanski Srbi i bosanski Hrvati kojima ova istina o Bosni i Bosnjacima namjerno nikad nije do kraja ispricana. Nije im zamjeriti jer tocak istorije se nikad ne moze okrecati unazad i oni zasigurno nisu krivi ali neka bude dobra podloga za izgradnju suzivota za blisku i daleku buducnost jer kroz nase vene proticu isti geni vec 10.000 godina i to je naucno dokazano i to se ne da izbrisati sve dok i mi i oni drugi « mi » postojimo.

Zasjedanjem ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu odrzanog zahvaljujuci upornosti Avde Hume i Rodoljuba Colakovica u politickoj borbi protiv politickih prvaka iz Hrvatske i Srbije te napokon odlucujucim pristankom Josipa Broza Tita, pet do dvanaest, je spasena drzavnost BiH i od plana pet republika je u roku 3 dana prepravljen plan za stvaranje federacije Jugoslavije sa 6 republika. Određeno je da će BiH biti ravnopravna federalna jedinica, a Srbi, Hrvati i Muslimani u njoj živjeti na principima ravnopravnosti i jednakosti, jer “Bosna i Hercegovina nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska”, kako je zapisano u Rezoluciji ZAVNOBiH-a.

U novembru 1995. godine je Skupstina Republike Bosne i Hercegovine usvojila zakon kojim se 25. novembar proglasava Danom Drzavnosti Bosne i Hercegovine i ukida se praznik Dan Republike Socijalisticke Republike Bosne i Hercegovine. Ovaj zakon mada od mnogih neukih negiran i zlorado izbjegavan ostao je uprkos svim pokusajima njegovog ukudanja i dalje da zivi i jos uvijek je oficijelni praznik Bosne i Hercegovine. Slavi se u Federaciji BiH a ne slavi se u Republici Srpskoj i time sam, mislim, rekao sve kad se traze razlozi problema suzivota u Bosni i Hercegovini.

Naše generacije imaju gorko, traumatično i tragično sjećanje na pokušaj da se ugrozi ili odustane od vrijednosti ZAVNOBiH-a i 25. novembra.

1992. izvana je odluceno da se ugroze vrijednosti ZAVNOBiH-a. Van Bosne i Hercegovine neki su pokušali jednostavno izbrisati i 25. Novembar, i ZAVNOBiH, i BiH, i našu slobodu, i antifašizam, i našu jednakost, kao da to nikada nije postojalo. Naravno da smo se branili, kao što bi se svako normalan branio. Branili smo sve ono u šta vjerujemo, branili smo BiH, branili smo slobodu, branili smo antifašizam, branili smo pravo da budemo jednaki. Branili smo se da ne budemo unisteni, prognani i pobijeni od Jugosrpskog agresora i njihovih poltrona i izdajnika Bosne. Branili smo se od ponovog rodjene fasisticke ekspanzionisticke cetnicke agresije i ideologije izvana i iznutra.

Nažalost, to su bili i sada su oni koji su odustali i od 25. novembra, i od ZAVNOBiH-a, i od BiH, i od slobode, i od antifašizma, i od jednakosti i vratili se ideologiji fasistickog genocidnog cetnistva koje se nesmetano medju njima cak i dan danas popularise.

Ovi „izvana“ su otjerani, više ih nece biti. Dobili su ono što im istorijski i pripada, i što su zaslužili. Ako se možda u nekom budućem vremenu pojave slični, a nadam se da više nikad neće, proći će kao i njihovi prethodnici.

Ali ovih domaćih još ima! Onih koji su odustali ili su spremni da odustanu od Bosne i Hercegovine, slobode, antifašizma i jednakosti, u konačnici da odustanu od 25. novembra i ZAVNOBiH-a. Ovo što ću kazati, kazat ću zbog naših stranih prijatelja, koje ovih dana neki, pod znacima navoda «domaci», pozivaju da se ne prisustvuje ovoj svecanosti niti obilježavanju 25. novembra. Pogledajte samo kakav je cilj odnos prema 25. novembru i ZAVNOBiH-u u BiH. Pogledajte kakav je cilj odnos prema BiH, prema slobodi, prema antifašizmu, prema jednakosti. Pogledajte i bit će vam mnogo toga, ako ne i sve, jasnije. Bit će vam jasno zašto Bosna i Hercegovina nema uspostavljenu vlast na svim nivoima u skladu sa izbornim rezultatom i važećim Ustavom, zašto Bosna i Hercegovina ne može da krene dalje ka NATO-u i EU, zašto Bosna i Hercegovina ne može da provede odluku koja se tiče elementarnih ljudskih prava, zašto u BiH ima još fašizma i šovinizma, zašto još otkopavamo masovne grobnice, zašto jos nema gole, gorke, crne, da crnja ne može biti, istine o počinjenim ratnim zločinima, zašto se svađamo i prepiremo, itd.


6


Pogledajte, u BiH, samo odnos prema 25. novembru, ZAVNOBiH-u i njihovim vrijednostima, i sve će vam biti jasno, ako hoćete da vam uopste bude jasno. A ako nećete, nikome ništa! Samo da se zna da ima nas i bit’ će nas sigurno još više, nas kojima je stalo do Bosne i Hercegovine, slobode, antifašizma, jednakosti i 25. novembra. I nećemo posustati niti u želji niti u namjeri da ova zemlja imenom Bosna i Hercegovina bude i ostane cjelovita, slobodna, antifašistička, demokratska zemlja jednakih ljudi i naroda, i to jednakih na cijeloj njenoj teritoriji. Neka dobro razmisle oni koji misle suprotno o 25. novembru jer oni negiraju time sve pozitivne vrijednosti antifasizma, slobode i jednakosti i priklanjaju se onima koji bi voljeli da Bosne nema.

Kad im to nije uspjelo u Drugom svjetskom ratu, kad im to nije uspjelo cak ni u nedavno zavrsenom ratu sada je to definitivno da nikad nece uspjeti jer mi smo sada jaci nego sto smo ikad u istoriji modernog doba bili. Zadnji je cas da shvate da to sto sada neki rade i govore je zasigurno upereno samo protiv njih samih jer ni mi ni ti Evropa ne zeli vise da slusa povampirene fasiste.

A onda nam još netko hoce da kaze kako smo svi mi isti! Ne, to sad ovdje hocu da kazem da fasiti i antifasisti nikad nece, niti mogu biti isti. A ovaj nas PRAZNIK Bosne i Hercegovine jasno i nedvosmisleno govori ko je ko u Bosni i Hercegovini.

Najava pozdravnog govora ambasadora BiH Ahmeta Halilovica

Dragi moji Bosanci i Hercegovci zelim da zavrsim kako sam i poceo, da vam bude sretan praznik Dan Drzavnosti Bosne i Hercegovine i da ne zaboravite da je 25. novembar simbol nase mukotrpne borbe protiv fasizma za slobodu, jednakost i nezavisnost svih ljudi na cijelom teritoriju jedinstvene nam drzave Bosne i Hercegovine i to je nas najveci drzavni praznik vec 69 godina.

Hvala i svako dobro vam zelim kako ovdje tako i u nasoj domovini. Vidimo se sljedece godine na proslavi jubilarne sedamdesetogodisnjice ZAVNOBIH-a, Dana Drzavnosti BiH.

Na svecanosti je kraci govor odrzao novi ambasador BiH u Holandiji Ahmet Halilovic cestitajuci prisutnima i gradjanima BiH u Holandiji Dan drzavnosti Bosne i Hercegovine.


7


Mirsada Hadziegric u najavi nastupa Holandskog hora i orkestra “Sevdah”

Svecanosti je kao pocasni gost prisustvovao i gradonacelnik Eindhovena Rob van Gijzel.

Udruzenje Zene BiH iz Eindhovena sa predsjednicom Mirsadom Hadziegric je sa Platformom BiH u Holandiji veoma uspjesno organizovalo ovu centralnu svecanost obiljezavanja Dana drzavnosti BiH i pobrinulo se za adekvatan i sadrzajan kulturni program u kojem je, pored ostalih, ucestvovao i renomirani Holandski hor “Sevdah” sa sevdalinkama izvodjenim na visokom umjetnickom nivou, a pod vodjstvom profesora muzike Seada Siocica.

HEROINA FLORENCE HARTMANN SA NAMA

JAVNA TRIBINA: IZA KULISA MEDJUNARODNE PRAVDE

Teatar Nes u Amsterdamu 17. novembra 2012.

Medjunarodni krivicni sud za bivsu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu je sa najnovijim procesima protiv lica optuzenih za ratne zlocine i genocid u Republici Bosni i Hercegovini u fokusu nase javnosti. Nezadovoljstvo radom ovog suda prisutno je od samog formiranja, a narocito nakon ozbiljnih propusta i skandala pa cak i nelegalnog dogovaranja Suda sa drzavama koje su isporucile optuzene za ratne zlocine i genocid u BiH i Srebrenici Karadzica i Mladica. Za nasu i medjunarodnu javnost primjereno kaznjavanje optuzenih je u velikoj mjeri i zalog mirne buducnosti nase zemlje i stanovnistva i stabilnosti u regionu.


8


Florence Hartmann i Dr. Kamenko Bulic u Teatru Nes u Amsterdamu

Florence Hartmann je bila gost Medjunarodne tribune “Iza kulisa medjunarodne pravde” odrzane u Amsterdamu 17. novembra u organizaciji Platforme Bosne i Hercegovine. Moderator je bio Mirza Bajagilovic, sekretar Platforme BiH, a sagovornik Dr. Kamenko Bulic, anti-ratni novinar koji se bavio istrazivanjem uloge medjunarodne zajednice u poratnoj BiH, etnografskim istrazivanjem bosanske percepcije medjunarodne pravde kao i istrazivanjem tretmana osudjenika na Tribunalu. Novinarka Florence Hartmann, bivsa saradnica Tužilastva je argumentovano kritikovala rad Tribunala da bi na kraju taj sud protiv nje podigao optužnicu za podrivanje ugleda ove institucije. Skandal koji je uslijedio nakon otkrića tajnih i zakulisanih dogovora i igara međunarodne pravde, u krajnjoj liniji odnosa međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, definitvno je narušio reputaciju ovog suda. Sam sukob Hartmannove i Tribunala detaljno je objašnjen u njenoj knjizi “Mir i kazna”, publikovane 2006. u kojoj je detaljno prikazala nezakonitost donosenja sudskih odluka u kojima se ovlascuje vlada Srbije da od zrtava skrije sadrzaje javnih dokumenta koji su mogli pruziti dokaze njene involviranost u genocid u Srebrenici. Iste sudije koje je ona kritikovala za krsenje pravde nju su osudile na sedam dana zatvora zbog “otkrivanja njihovih pravnih odluka”.

Florence Hartmann je rođena u Francuskoj, diplomirala je svjetsku književnost na Univerzitetu u Parizu. Od 1987. prati dešavanja na Balkanu. Dopisnik je francuskog časopisa Le Monde sve do 2000. godine, nakon čega do 2006. godine obavlja poslove glasnogovornice Haškog tužilaštva. O svom profesionalnom radu kaže: “Ja sam novinar i vjerujem u nužnost davanja i primanja informacija.” Govori hrabro o ratnim i političkim prilikama u regionu, piše o Srebrenici, Ovčari, Sarajevu, a svoj izvjestaj o “Slučaju Vukovar” predaje Haškom sudu. U vrijeme Miloševićevog režima protjerana je iz Srbije kao nepozeljna osoba (persona non grata) tj. ¨nepoželjni novinar¨, a prije toga 1993. su je protjerali i Karadžić i Mladic sa okupirane teritorije BiH. O razlozima zašto je napisala kontraverznu knjigu ¨Mir i kazna¨ te esej ¨Skriveni ključni dokumenti o genocidu¨, Florence Hartmann kaže: ¨Za mene je to pitanje slobode govora i prava na transparentno informisanje javnosti o onom što je stvar javnog interesa. Ne može se reći kako međunarodna pravda nije stvar javnog interesa – to je, zapravo, stvar čovječanstva.¨


9


Njena namjera je bila da na osnovu događaja, činjenica i dokumenata opiše svakodnevnu ¨strašnu borbu¨ koja se u Haškom tribunalu odvijala između interesa pravde i politike. . U svojoj knjizi “Mir i kazna, ciji je podnaslov “Istorija tajnih ratova politicara i medjunarodne pravde”, i dvije stranice pomenutog eseja Florence Hartmann je u sutini opisala dvije kontraverzne odluke Zalbenog (Apelacionog) suda Tribunala. Glavni tuzilac Haskog tribunala Carla del Ponte je, naime, da bi dobila dokumentaciju od Srbije u procesu protiv Milosevica, pismeno obecala vladi Srbije da se generalno slaze sa zahtjevom Ministarstva odbrane da se izvrsi tzv.“black-out”(“zamracenje”) osjetljivih dijelova kriticnih dokumenata - zapisinika sa sastanaka Vrhovnog savjeta odbrane, sto je kasnije onemogucilo da se zadovolji pravda i isporuce bitni dokazi o ulozi Srbije u okviru drugog postupka pred Medjunarodnim sudom pravde u Haagu kako Srbija ne bi bila optuzena za genocid u predmetu Bosne protiv Srbije. Ovakav dogovor je imao teske posljedice jer je Tuzilastvo tribunala potom bilo iskljuceno iz procesa donosenja odluke Sudskog vijeca koje je odobrilo i prihvatilo pomenute “black-outs”. U Pravilniku Tribunala stoji da jedna drzava moze zahtijevati takva izuzeca vaznih dokumenta samo ako se radi o ugrozenosti “nacionalnih sigurnosnih interesa”. Iz razloga koje je tesko dokuciti Sudsko vijece je prihvatilo zahtjev Srbije pod navodom da se time stiti “vitalni nacionalni interes” – termin koji se inace ne koristi u Tribunalovom Pravilniku, stavljajuci u tu kategoriju i rizik od gradjanske odgovornosti Srbije pred Medjunarodnim sudom pravde, sto je protumaceno kao nonsens. Tuzilastvu je tom prilikom osporeno i pravo zalbe na odluku Sudskog vijeca. U svojoj knjizi Florence Hartmann zapravo i nije otkrila zasticene dijelove zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane i njihovu tajnost niti postojanje naknadnih odluka (dvije) Apelacionog vijeca kojim se stite ti zapisnici pa nije ni mogla pociniti nepostivanje suda sto joj se stavlja na teret. Sudjenje Florence Hartmann je pokazalo da se povjerljivost odnosi samo na sadrzaj odluke (zapisnici VSO) a ne na pravnu motivaciju sudaca i postojanje odluka. Sudske pravne argumentacije iza odluka same po sebi ne mogu ostati povjerljive, drugacije, “bilo bi to tajno pravosudje”, kako argumentira gospodin Louisu Joinet, ekspert za ljudska prava UN, koje predstavlja odstupanje od demokratije i prava da uspostavi istinu. Sustinski problem u radu Tribunala je prema Hartmannovoj taj sto sudije nisu radile i donosile odluke po zakonu nego na osnovu “pravnog rasudjivanja” (“Legal reasoning”), sto su sudije proglasile povjerljivim. Organizacija ove tribune sa Florence Hartmann proistekla je iz zakljucka Platforma Bosne i


10


Hercegovine da je krajnje vrijeme tj. da je vec pet do dvanaest da se građani Bosne i Hercegovine javno izjasne o potrebi da se Međunarodni Tribunal vrati načelima prava i pravde i da u svom predstojecem radu dostojno iznese zadatak i obavezu kažnjavanja odgovornih za počinjene zločine i genocid u Bosni i Hercegovini. To se narocito odnosi na Karadzica i Mladica, dvojicu najodgovornijih lica za politicke i vojne odluke i operacionalizaciju istih u sprovodjenju genocida, masovnog progona Bosnjaka i Hrvata sirom BiH i razaranje drzave Bosne i Hercegovine u okviru organizovanog zlocinackog poduhvata.

Bosanska heroina Florence Hartmann

sa nama u Holandiji Florence Hartmann je na tribini istakla da su skriveni podaci dovoljno jaki da optuze Srbiju za genocid jer kljucni dani i dogadjaji iz pogroma u Srebrenici su bili nedostupni u ponudjenoj dokumentaciji. Istakla je na kraju da je omogucavanje izoliranja podataka ponizavajuce za jednu instituciju kao sto je Tribunal. Florence Hartmann, heroina Bosne, kako su je na Tribini prozvali, zbog njenog hrabrog nastupa pred Tribunalom, istinoljublja i beskompromisne borbe za ljudska prava, pravednost i pravdu u interesu BiH, zasluzna je i za ogroman doprinos transparentnosti koju jedan medjunarodni krivicni sud mora postovati i u svojoj praksi primijenjivati. Da bi bio prihvatljiv demokratskom svijetu i javnosti medjunarodni sud treba eksponirati svoju logiku i efekte vlastitih pravila i nacina donosenja odluka. Postojanje tajnih pravnih dokumenata, nedostupnih javnoj debati i kritikama pravnika, politicara i gradjana, a pogotovo zrtava ratnih zlocina, u danasnjem demokratskom svijetu je prosto ne prihvatljivo. D. Kuric


11


ODGOVOR PREDSJEDNIKA EU KOMISIJE MANUEL BARROSO

NA PISMO PLATFORME BiH HOLANDIJA O SREBRENICI

Reakcija predsjednika Europske Komisije José Manuel BARROSO

na Pismo Platforme BiH u Nizozemskoj o Srebrenici

Bruxelles, Barroso (2012) 847699 Barroso (2012) Postovani dr. Sendijarevic, Zahvaljujem se na Vašem pismu od 8. jula u kojem tražite izraze poštovanja prema žrtvama Genocida u Srebrenici povodom 17. godišnjice pada Srebrenice. Dopustite mi da Vas uvjerim da Evropska Unija najodlucnije odbacuje bilo koju namjeru ponovnog pisanja istorije. Užasan masakr u Srebrenici bio je neizreciv zločin protiv čovječanstva. Mi to nikada ne smijemo zaboraviti. Naša zajednička evropska odgovornost je da prepoznamo činjenice, da odamo počast žrtvama i pomognemo da se osigura da se počinitelji zlocina izvedu pred lice pravde. Predstavnici EU na svim nivoima su ponovili ovu poruku u raznim prilikama, a najnovija je vrlo jasna izjava data povodom 11. jula u kojoj smo odali postu žrtvama, a koju Vam dostavljam za Vašu informaciju. Svi oni koji su na poziciji vlasti u Bosni i Hercegovini i široj regiji imaju posebnu dužnost da djeluju u cilju pravde i pomirenja. U svim mojim redovnim kontaktima s predstavnicima regiona nikad ne propustam priliku da istaknem kritičnu važnost saradnje i pomirenja. Oni su preduslov za bolju evropsku budućnost i za ljude Jugoistocne Evrope, na cemu je Evropska Komisija, a ja licno, i dalje u potpunosti predana. S poštovanjem, José Manuel Barroso Dr. E. SENDIJAREVIC predsjednik Platforma BiH E-mail:. [email protected]


12


EU NE SMIJE VIšE TOLERISATI PODJELU BiH

Tilman Zülch

Društvo za ugrožene narode smatra da dodjela Nobelove nagrade za mir Evropskoj uniji mora biti obaveza za unapređenje mira na vlastitom kontinentu. Nakon ujedinjenja Njemačke i Evrope, Evropska unija ne smije više tolerirati nasilne podjele evropskih zemalja i stvaranje sistema apartheida. Stoga njen najvažniji cilj treba biti ujedinjenje Bosne i Hercegovine te ujedinjenje Kipra.

„Evropska unija koja je godinama nijemo posmatrala rat, genocid i progone u Bosni i Hercegovini mora se pobrinuti da preživjele žrtve ratnih zločina kao i članovi porodica najmanje 100.000 ubijenih civila još za vrijeme svog života dožive pravdu", izjavio je Tilman Zülch, osnivač Društva za ugrožene narode.

Naglašava da greške iz prošlosti moraju biti popravljene.

"Mirovnim sporazumom u Dejtonu 1995. godine polovina Bosne i Hercegovine je poklonjena sljedbenicima ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Evropska unija sada konačno mora ujediniti Bosnu i Hercegovinu da bi se više od milion prognanika koji danas žive rasprostranjeni širom svijeta moglo vratiti u svoje domove u mjestima današnje Republike Srpske. Ona ne smije bez pogovora prihvatiti da se u Srbiji, čiji režim je najodgovorniji za agresiju na Bosnu i Hercegovinu, još slave ratni zločini nad Bošnjacima, a genocid negira čak i od predsjednika države“, kaže generalni sekretar Drustva za ugrozene narode gospodin Tilman Zülch.


13


Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike

July 28, 2012 10:12 am

Pismo gosp. Theodoru Meronu, predsjedniku Međunarodnog tribunala za ratne zlocine za bivšu Jugoslaviju

28. juna/lipnja 2012., na veliko iznenađenje javnosti, Sudsko vijeće Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, kojim je predsjedavao sudac O-Gon Kwon, oslobodilo je bivšeg predsjednika bosanskih Srba Radovana Karadžića jednog dijela optužnice koja je podignuta protiv njega za genocid u 7 (sedam) bosanskih općina tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1995).

Pretresno vijeće haškog Tribunala donijelo je oslobađajuću presudu po tački 1. optužnice na temelju zahtjeva Karadžića po pravilu 98 BIS, pošto je smatralo da nema dovoljno dokaza da su srpske snage pod vodstvom Karadžića izvršile genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik, unatoč činjenici da je 16. juna/lipnja 2004. bivšem predsjedniku Jugoslavije/Srbije i Crne Gore Slobodanu Miloševiću isto Pretresno vijece haškog Tribunala na istom nivou postupka našlo dovoljno dokaza za genocid u navedenim bosanskim općinama.

Prilikom odbacivanja Miloševićevog zahtjeva po pravilu 98 BIS za oslobađanje od optužbe, Sudsko vijeće je utvrdilo da je bilo dovoljno dokaza za to da je „ postojao udruženi zločinački poduhvat, u kojemu su sudjelovali i članovi rukovodstva bosanskih Srba, s ciljem i namjerom da se uništi dio muslimanske populacije, te da su sudionici tog poduhvata zaista počinili genocid u Brčkom, Prijedoru, Sanskom Mostu, Srebrenici, Bijeljini, Ključu i Bosanskom Novom“. Nadalje se navodi da je Slobodan Milošević bio sudionik u tom zločinačkom poduhvatu ( sudac Kwon je kao član tog Vijeća izuzeo svoj stav).

Smatramo čudnim da se dokazi o genocidu u Prijedoru, Sanskom Mostu i Ključu, koji su bili dovoljna osnova da se nastavi suđenje Miloševićevu 2004, sada s dokazima Tužiteljstva koja se odnose na Bratunac, Foču, Vlasenicu i Zvornik, smatraju nedovoljnim za procesuiranje Karadžića 2012. Svjesni smo da se Karadžić poziva na pravilo 98BIS po kojem tvrdi da se ne mogu povezivati ranije sudske odluke u drugim predmetima, ali, po pitanju ovog ozbiljnog postupka, ne možemo razumjeti kako se pravne činjenice mogu mijenjati bez ikakvog razumnog nastojanja da se objasne ili opravdaju.

Bez transparentnosti, primjena prava ne ostaje ništa drugo osim svojevoljne demonstracije moći. Molimo Vas usrdno da preispitate da li je očito zanemarivanje dosljednosti pravne znanosti od strane Suda kompatibilno s poštivanjem temeljnih načela prava, predanosti ciljevima Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, te potrebom da se održi povjerenje javnosti u tom postupku.

Kao organizacije koje su u mnogim slučajeva s entuzijazmom surađivala sa Sudom, nadajući se da će njihovom kooperacijom pravda konačno biti zadovoljena i odluka Suda biti neopoziva, uznemireni smo i razočarani jos jednom spoznajom da Sud očigledno ne uvažava činjenicu da način njegovog rada i donošenja odluka čini još neizdržljivijim i većim patnje žrtava genocida u Bosni.


14


Naročito smo svjesni činjenice da je javni interes potaknuo osnivanje Haškoga suda, pošto su 1992/1993. godine – oko pedeset godina poslije holokausta i donošenja Konvencije Ujedinjenih Naroda o sprečavanju i kažnjavanju genocida – nacionalisti iz redova bosanskih Srba, pod vodstvom Ratka Mladića i Radovana Karadžića, na teritoriji Bosne i Hercegovine napali nesrpsko stanovništvo, s ciljem njegovog uništenja. Zastrašujuća kulminacija te kampanje u julu/srpnju 1995 tek je još predstojila. Sud je bio osnovan kao odgovor na percepciju da je ono što se dogodilo 1992 u mnogim općinama Bosne pod kontrolom srpskih nacionalista bio genocid, kao što je to Elie Wiesel, koji je preživio Auschwitz, jasno priznao u to vrijeme, te kao sto su to očigledno potvrdili i dokazi kojima je raspolagao Sud pri odbijanju zahtjeva Miloševića za oslobađanjem ove tačke optužbe.

Projekt stvaranja velike Srbije uključivao je intenzivne i sistematske napade na bosanske Muslimane i bosanske Hrvate u strateško lociranim područjima, koji su se nalazili pod kontrolom vojnog i političkog vrha bosanskih Srba. Uključivao je masovne i sistematske zločine, koji su bili vršeni u muslimanskim i hrvatskim općinama BiH kao što su mučenje i ubijanje civila u koncentracionim logorima, silovanje žena kao sredstvo teroriziranja i uništavanja socijalne kohezije i društvenog jezgra jednog naroda, uništavanje političke, društvene i ekonomske elite nesrpskih općina – što su bili osnovni elementi genocida, s ciljem da se iskorijeni nesrpsko stanovništvo na teritoriji koji su kontrolirali Srbi.

Od trenutka kada je slučaj Krstić potvrdio genocid u Srebrenici u julu/srpnju 1995, haški Sud je odavao dojam da se postupno – zločin po zločin, općinu za općinom – odriče svog zadatka kaznenog progona zbog genocida u bosanskim općinama. Na taj način malo je ponudio sto se tiče uvjerljivih dokaza, odajući dojam da je prvenstveno vođen nužnošću da ubrza i završi posao Tribunala prije nego što prestane njegovo financiranje.

Predodžba da bi se žrtve mogle na neki način „obeštetiti“ ili osnažiti u pogledu uticaja na pravosudne procese može se doimati utješnom fikcijom, ali

činjenica da je Sud korak po korak odustajao od pokušaja da ispuni svoj prvobitni cilj i opravda svoje postojanje (za sprečavanje i kažnjavanje genocida ), iznevjerio je njihove nade i doveo do krajnjeg gubitka povjerenja.

Poštovani predsjedniče Meron, na komemoraciji u Srebrenici u Potočarima 2004. godine, izabrali ste i pročitali riječi presude u predmetu Krstić koje su opisale težinu i stravičnu prirodu zločina genocida, uz neodložnu izjavu da će njegovi počinitelji biti sigurno dovedeni pred lice pravde.

“Zločin genocida zavrijeđuje posebnu osudu i sramotu“, rekli ste. „… To je zločin protiv cijelog čovječanstva, njegovo zlo ne osjeća samo populacija koja je

`određena` za uništenje, već cijeli ljudski rod.“ Potvrdili ste da „ se težina genocida odražava u striktno određenim zahtjevima koji se moraju zadovoljiti prije nego što ovakva presuda bude izrečena,“ ali ste potvrdili – vjerujemo da se još uvijek sjećate – “… tamo gdje su ti zahtjevi zadovoljeni, uza sve to, zakon ne smije bježati od toga da se počinjeni zločin nazove pravim imenom.“

Odbijanje zahtjeva Miloševiću za oslobađanjem od ove tačke optužnice, koje je donijelo Sudsko vijeće, potvrdilo je i da su postojale udružene zločinačke namjere bosanskih Srba, s ciljem da se počini genocid u spomenutim općinama i uništi dio bosanskih Muslimana. Odluka Pretresnog vijeća u pogledu oslobađanja Radovana Karadžića po tački genocida u nekim istim općinama ukazuje da haški Sud bježi od toga da se zločin nazove pravim imenom.

U ime žrtava i u ime pravde zahtijevamo da Sud objasni svoju nerazumljivu odluku.

Ovo pismo je takođe poslano: generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda, Ban Ki-moonu, gospodinu Sergeu Brammertzu, tužitelju Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, gospođi Louisei Arbour, bivšoj tužiteljici Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i gospodinu Richardu Goldstoneu, bivšem tužitelju Međunarodnoga krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju

Potpisnici pisma:

U ime Upravnog odbora Instituta za istraživanje genocida Kanada, , Profesor Emir Ramić, Direktor

U ime Društva za ugrožene narode – internacional, , Tilman Zülch President


15


U ime Međunarodnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje genocida Kanada

Profesor Francis Anthony Boyle, Profesor Međunarodnog prava I raniji zastupnik Bosne I Hercegovine na Međunarodnom krivičnom tribunal u Hagu , Profesor David Pettigrew, Profesor Filozofije na Southern Connecticut State Universitetu, USA, Profesor Marko Attila Hoare, Kingston University, London, svijetski priznat historičar za pitanja Bosne I Hercegovine, Profesor Christian Schwarz-Schilling, raniji Visoki predstavnim međunarodne zajednice u Bosni I Hercegovini

U ime Fondacije Dag Hammarskjöld Fondacije,Švedska, Henning Melber, Izvršni direktor

U ime Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike, Mr. Haris Alibašić, Predsjednik

U ime Organizacije Obrazovanje Gradi Bosnu i Hercegovinu, General Jovan Divjak, General Armije Republike Bosne i Hercegovine, Izvršni director organizacije Obrazovanje Gradi Bosnu i Hercegovinu

U ime Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Profesor Smail Čekić, Direktor

U ime Instituta za istraživanje zločina genocida, Unoverzizeta Novi Pazar, Sandžak, Srbija, Profesor Admir Muratović, Direktor

U ime Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti, Profesor Ferid Muhić, Predsjednik

U ime Bošnjačke Kulturne zajednice Preporod, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Profesor Senadin Lavić, Predsjednik

U ime Organizacije svjedoka i žrtava genocida u Bosni i Hercegovini , Murat Tahirović, Predsjednik

U ime Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, Šaćir Srebrenica, Predsjednik

U ime Američkog savjetodavnog vijeća za Bosnu i Hercegovinu, Wašington, SAD, Mr. Ajla Delkić, Izvršni Direktor

U ime Organizacije Logoraša “Prijedor 92”, Mirsad Duratovi’, Predsjednik

U ime Bošnjačke Kulturne zajednice Preporod za Sjevernu Ameriku, Profesor Abdullah Kapić, Predsjednik

U ime Svijetskog saveza dijaspora Bosne i Hercegovine, Zaim Pašić, Predsjednik

U ime Bosansko američkog institute za genocid i obrazovnog centra, Mr. Sanja Seferovic-Drnovšek, Direktor,

U ime Viječa bosasnkohercegovačkih organizacija Australije, Elvis Ibišević, Predsjednik

U ime Organizacije Žene žrtve rata, Bakira Hasečić, Predsjednik

U ime Centra savremenih inicijativa Austrija, Damir Saračević, Predsjednik

U ime Platforme bosanskohercegovačkih građana u Holandiji, Ervin Sendijarević, Predsjednik

Pismo su takođe potpisali u ime žrtava sljedeće organizacije:

1. Srebreničke majke (Srebrenica)

2. Žene Srebrenice (Tuzla),

3. Forum građana Srebrenice(Srebrenica / Tuzla)


16


4. Srebrenica 99 (Tuzla)

5. Klub intelektualaca – Srebrenica (Srebrenica)

6. Društvo za prevenciju genocida (Srebrenica)

7. Asocijacija studenata – Srebrenica (Srebrenica),

8. Unija žena“Bosfam” (Srebrenica / Tuzla)

10. Sekcija žena pri Savezu logoraša – Kanton Sarajevo (Sarajevo)

12. Povratak iodrživi opstanak -Bijeljina

13. Mostovi–Udruženje građana porodica nestalih (BosanskaKrupa)

14. Udruženje zatraženje nestalih i nasilno ubijenih Bošnjaka Brčko Distrikta (Brčko)

15. Savez logoraša – Brčko(Brčko)

16. Udruženje porodica zarobljenih i nestalih osobaOpćineProzor (Prozor)

17. Udruženje zatraženje nestalih iz Hadžića (Hadžići)

18. Organizacija porodica šehida, poginulih boraca i nestalih (Kladanj)

19. Udruženje građana porodica poginulih pripadnika TO, civilnihžrtava rata i nestalih lica Općine Ključ (Ključ)

20. Udruženje zarobljenih i nestalih Hercegovačko-Neretvanskog kantona (Mostar)

21. Udruženje za traženje nestalih – Mostar (Mostar)

22. Udruženje povratnika u Žepi (Žepa)

23. Organizacija porodica poginulih i nestalih osoba “Vrbanja” – Kotor Varoš/Travnik

24. Udruženje porodica zarobljenih i nestalih Općine Zvornik (Tuzla)

25. Udruženje povratnika u Kotorskom (Kotorsko – Doboj)

26. Unija Roma BiH (Sarajevo/Lukavac)

27. Udruženje Roma “Sae Roma” (Tuzla)

28. Udruženje Roma – Zenica (Zenica)

29. Udruženje Roma – Kalesija (Kalesija)

30. Udruženje “Budućnost Roma” (Sarajevo)

31. Udruženje žena Romkinja (Tuzla)

32. Savez udruženja porodica nestalih Podrinja (Tuzla)

33. Žene Podrinja (Bratunac),


17


34. Žene Podrinja (Vlasenica)

35. Žene Podrinja (Sarajevo)

36. Udruženje povratnika “Vrbanja” (Banja Luka)

37. Koalicija za povratak (Banja Luka)

38. Udruženje porodica nestalih “Višegrad 92” (Sarajevo)

39. Udruženje “Snaga žene” (Tuzla)

40. Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca (Sarajevo)

41. Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava (Sarajevo)

42. Srpsko građansko vijeće (Sarajevo)

43. Srpsko građansko vijeće (Tuzla)

44. Srpsko građansko vijeće (Zenica)

45. Srpsko građansko vijeće (Mostar)

46. Hrvatsko narodno vijeće (Sarajevo)

47. Fondacija “Pravda za BiH” (Sarajevo)

48. Obrazovanje gradi BiH (Sarajevo)

49. Demokratsko vijeće Bošnjaka (Bijeljina)

50. Udruženje građana “Terra” (Sarajevo)

51. Udruženje žena “Mak-Bosanka” (Sarajevo)

52. Humanitarna organizacija “Merhamet” (Sarajevo),

53. Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva (Sarajevo)

54. Savez udruženja žena BiH – FOKUS-BiH(Sarajevo)

55. Medica (Zenica / Visoko)

56. Unija “Eho” (Ljubuški)

57. “Žena BiH” (Mostar)

58. Forum mladih – Stolac (Stolac)

59. Udruženje “Povratak” – Bijeljina(Bijeljina)

60. Udruženje žena “Astra” (Bijeljina)

61. Helsinški odbora za ljudskapravaRepublikeSrpske (Bijeljina)


18


62. Udruženje “Budućnost žene” (Kalesija)

63. Udruženje za traženje zarobljenih I nestalih iz Hadžića (Hadžići)

64. Udruženje povratnika u Trebinje (Trebinje)

65. “Deblokada” (Sarajevo)

66. Inicijativa mladih za ljudska prava (Sarajevo)

PROTESTNO PISMO NORVESKOM KOMITETU ZA NOBELOVU NAGRADU ZA MIR

18. oktobar, 2012

Norveški komitet za Nobelovu nagradu za mir

Protesno pismo zbog dodjele Nobelove nagrade za mir Evropskoj uniji

Dodjela najvišeg priznanja za svijetski mir, Nobelove nagrade za mir, Evropskoj uniji {EU}, predstavlja

direktnu uvredu za žrtve genocida u Srebrenici i Bosni i Hercegovini {BiH}, ali i za sve žrtve svih zločina

u svijetu. EU ne samo da nije spriječila već je mirno posmatrala najgore zločine poslije Drugog

svijetskog rata, koji su se desili nad drevnim evropskim narodom, Bošnjacima u staroj multikulturnoj,

multivjerskoj i multietničkoj državi BiH. Svojom pasivnošću i dopuštanjem zločina agresije i genocida na

međunarodno priznatu, suverenu, državu BiH, legalizovanjem rezultata agresije i genocida, umjesto

poruke mira i suživota, poruke kažnjavanja idejnih tvoraca i izvršilaca zločina agresije i genocida, EU je

poslala poruku isplativosti agresije i genocida i legalizovanja rezulatata zločina. Podsjećamo da je

upravo na dan objave Nobelove nagrade za mir otkrivena još jedna masovna grobnica sa 11

bošnjačkih žrtava u blizini grada Vlasenice.

Časna Nobelova nagrada za mir EU bila bi opravdana samo onda ukoliko bi EU ispunila svoj zavjet dat

poslije Holokausta, nikad više i nikome više, nema genocida. Na žalost, agresija na BiH i genocid nad

njenim građanima jasno govore da je EU pogazila svoj zavjet. U ime žrtava agresije na BiH i genocida

nad njenim građanima IGK izražava nezadovoljstvo i protestuje protiv odluke o dodjeljivanju Nobelove

nagrade za mir EU. Odluka norveškog Komiteta za Nobelovu nagradu je ne samo teška uvreda za


19


žrtve agresije i genocida u BiH, već i uvreda za mnogobrojne istinske borce za mir u svijetu koji svoje

živote posvećuju borbi za svijetski mir, pravdu i zaštitu ljudskih prava i sloboda.

IGK predlaže EU da donira novčani iznos Nobelove nagrade potomcima žrtava genocida u Srebrenici.

Žrtve toga genocida su direktna posljedica mirovnih napora EU. „Mirovnjaci“ iz EU koji su djelovali pod

okriljem Ujedinjenih nacija {UN}, (također u prošlosti dobitnici Nobelove nagrade za mir) stajali su po

strani i dopustili masakar više od 8000 muškaraca i dječaka. To se dogodilo u julu 1995, samo dva

mjeseca nakon što je EU proslavila 50 godina "mira" od kraja Drugog svjetskog rata.

IGK očekuje odgovor od EU u skladu sa zahtijevima iz protesnog pisma.

Uz solidarnost sa žrtvama genocida u BiH i svijetu.

Profesor Emir Ramić Direktor Instituta za istraživanje genocida, Kanada

_____ o _____

Opravdane kritike i prijedlozi Instituta za istrazivanje genocida iz Kanade Evropskoj uniji su ipak naisle na razumijevanje i pozitivnu reakciju Evropske komisije 15. novembra 2012. na taj nacin sto je donesena odluka da EU novac koji je dobila od Nobelove nagrade za mir usmjeri na projekte za djecu u ratnim podrucjima. Prema predsjedniku Barrosi novac ide “na nasu prvu nadu za buducnost, i za prve zrtve u sukobima: djecu”. Evropska unija je dobila Nobelovu nagradu za mir za napore ucinjene u izgradnji mira, demokracije i ljudskih prava u proteklih 60 godina.


20


Platforma BiH Den Haag 04.11.2012.

ODRZANA REDOVNA GODISNJA SKUPSTINA PLATFORME BiH U izuzetno radnoj i konstruktivnoj atmosferi 4. novembra 2012. godine je odrzana godisnja Skupstina Platforme Bosne i Hercegovine - krovne organizacije bh. udruzenja i gradjana u Holandiji pod krovom ambasade Bosne i Hercegovine u Den Haagu. Skupstini je prisustvovalo preko 40 delegata i vise gostiju. Skupu se obratio i ambasador BiH u Holandiji Ahmet Halilovic. Skupstinom je predsjedavao predsjednik Platforme dr. Ervin Sendijarevic koji je, skoro cetvorocasovnu sjednicu, vodio vrlo efikasno i pored dnevnog reda od petnaest tacaka.

Radno predsjednistvo: Dr. Sendijarevic, A. Kasum i E. Crnic Kapo

Obracajuci se prisutnim na pocetku sjednice ambassador Halilovic je pozvao dijasporu na saradnju. Ovo je bila prilika i da se ambasador predstavi na ovoj diplomatskoj duznosti u Holandiji. - Svi oni koji zele da se integrisu, a ne asimiliraju, dobro su dosli da zajedno djelujemo u mnogim inicijativama koje su pokrenute, ili ce ih biti. Vasi programi aktivnosti udruzenja, u saradnji sa holandskim institucijama, o ovome treba da vode racuna, istakao je ambasador. Ambasador je posebno naglasio potrebu razvijanja dopunskih skola, jer se ucenjem maternjeg jezika i kulture najbolje bori protiv asimilacije najmladje populacije. On je sve raspolozive kadrovske i druge potencijale Ambasade stavio na raspolaganje za aktivnosti bih dopunskih skola. U nastavku obracanja ambasador je upoznao prisutne i o pokretanju inicijative za novo povezivanje ekonomija BiH i Holandije preko privrednih komora i slicnih institucija.


21


- Jedan ovakav satanak vec je odrzan u Den Haagu, dok cemo na proljece pokusati odvesti holandske biznismene u BiH. Ekonomija mora imati prioritet, ako BiH zeli napredak po svim osnovama, dodao je on. Privode se kraju i poslovi na otvaranju konzularnog odjeljenja u Den Haagu, sto ce olaksati obavljanje mnogih administrativnih poslova za dijasporu i sire. U izradi je i nova stranica ambasade www.bhembassy.nl .

Delegati Skupstine Platforme BiH Nakon izlaganja ambasadora, clanovi Skupstine su dosta sadrzajno diskutovali o mogucnostima unapredjenja rada dopunskih skola. Predlozeno je da se formira i koordinaciono tijelo za ova pitanja koje bi djelovalo zajedno sa Ambasadom. Predlozice se mjere za unapredjenje nastave i sirenja mreze bih dopunskih skola. U ovo tijelo usli su nastavnici-volonteri iz Rotterdama, Tilburga i Amsterdama. Inace, vrijedi naglasiti da dopunske skole postoje jos od 1995. tako da postoji skoro dvodecenijsko iskustvo na ovom polju. U posao unapredjenja nastave u punoj mjeri ce se ukljuciti i Islamska zajednica Bosnjaka u Nizozemskoj (IZBN, koja je clanica Platforme) ustupanjem svojih prostorija u nekim gradovima za potrebe nastave. To su i do sada cinili, ali ce pokusati usaglasavati i termine odrzavanja vjerske i dopunske nastave. Ovo su u svojim diskusijama posebno istakli predstavnici Islamske zajednice BiH. U nastavku sjednice usvojen je izvjestaj o radu Upravnog odbora, Savjeta i Nadzornog odbora Platforme, a potvrdjen je izbor novih clanova Upravnog odbora i Savjeta , jer su neki clanovi u proslom vremenu podnijeli ostavke, ili su vec duze vremena odsutni iz Holandije. Vrlo kritican i sadrzajan izvjestaj o radu Upravnog odbora Skupstina je usvojila jednoglasno, a na prijedlog dr. Sendijarevica u Upravni odbor su izabrani Sead Siocic, dr. Kamenko Bulic, Omer Mujakic i Mirsada Hadziegric. Clanovi Skupstine su potvrdili i izbor Mirze Bajagilovica, sekretara Platforme, u Glavni odbor Svjetskog saveza dijaspora BiH. Ovu funkciju obavljao je dr. Sendijarevic, ali je uslijed zauzetosti ovo mjesto prepustio Bajagilovicu. Za novog clana Savjeta Platforme izabran je Mujo Midzic, clan redakcije lista “Nasa Bosna”.


22


Delegati Skupstine Platforme BiH sa ambasadorom A. Halilovicem

Finansijski izvjestaj podnijela je blagajnica i clan Upravnog odbora Suada Pasic. Ona je naglasila da Platforma nema sopstvenih izvora prihoda i da iskljucivo dobija vrlo mala sredstva putem donacija. Ovo se mora trajnije rjesiti, jer koci rad organa i tijela Platforme. Sefkija Hadziarapovic, predsjednik Nadzornog odbora, podnoseci izvjestaj o finansijskom poslovanju Platforme, predlozio je Skupstini nacine kako bi se obezbjedila trajnija sredstva za tekuce potrebe djelovanja. Usvojena je odluka da se uvede clanarina za sva udruzenja koja su pristupila Platformi. Gospodin Zeljko Javor, inace vrlo uspjesan poslovni covjek u Holandiji, predlozio je da se formira i Klub sponzora Platforme, sto je pozdravljeno od strane prisutnih. Time se i Platforma moze finansirati po dva osnova: clanarinama udruzenja i donacijama Kluba sponzora. Usvojen je zakljucak da se u saradnji sa Ambasadom definisu stavovi o buducem popisu u BiH. Posebno se mora tacno definisati koje su obaveze i mogucnosti BiH gradjana u Holandiji prema popisu koji ce se odrzati 2013. godine. Skupstina je zakljucila i da se pismo koje je uputila Naida Ribic, clan Nadzornog odbora Platforme BiH, razmotri na upravnom odboru i mozda na Savjetu Platforme i o njegovoj sadrzini upoznaju i clanovi Skupstine. Za ovu sjednicu to nije bilo moguce uraditi uslijed preobimnog dnevnog reda. Ovim je redovna godisnja Skupstina Platforme BiH u Nizozemskoj zavrsila rad. Mora se naglasiti na kraju ovog izvjestaja da se radilo vrlo sadrzajno (za razliku od nekih ranijih skupova) zahvaljujuci i umjesnosti predsjednika i ostalih clanova Upravnog odbora, koji vec skoro dvije godine vode Platformu. Naravno, sve u duhu tolerancije i razumijevanja sustinskih problema dijaspore. Treba ocekivati da ce se u takvom duhu i dalje nastaviti. Mujo Midzic


23


POPIS STANOVNISTVA U BiH AFIRMISE PODJELU UMJESTO JEDINSTVA DRZAVE

Ured za informisanje SD BiH www.strankadijaspore.com Stranka Dijaspore Bosne i Hercegovine izražava svoje duboko nezadovoljstvo i protest povodom najavljenog popisa stanovništva i domačinstava u BiH. Popis isključuje protjerane i iseljene bosansko-hercegovačke građane koji danas žive u inostranstvui koji nemaju prijavljeno mjesto prebivališta u Bosni i Hercegovini čime će se potvrditi rezultati etničkog čišćenja i genocida u Bosni i Hercegovini i diskriminisati još jednom ogromna populacija građana BiH u njenom elementarnom ljudskom pravu, da se izjasne o svojoj pripadnosti te da budu ravnopravno registrovani u službenoj statistici kao i drugi građani. Kako jedan dio bosansko-hercegovačkih građana u inostranstvu je i korisnik zdravstvenih, penzionih i drugih usluga u BiH, u pitanje se dovodi relevantnost prikupljenih statističkih podataka izostavljanem ove populacije. Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine ima razumjevanja u potrebi da se registracija stanovništva i domaćinstava treba sprovesti radi boljeg općeg društvenog planiranja ali ne na štetu onih koji se neprekidnio diskriminiraju od strane državnih institucija u svojim osnovnim ljudskim pravima. Tačka broj 24 u obrazcu o popisu stanovništva, gdje se izjednačava pitanje etničke pripadnosti (narodnosti) sa nacionalnom posebno je problematična jer daje prostor mnogim špekulacijama. Bosanci i Hercegovci stiču svoju nacionalnu komponentu rođenjem ili sticanjem državljanstva zašto ne postoji valjan razlog za nacionalno izjašnjavanje domicilnog stanovništva. Etnička pripadnost odnosno narodnost je zagarantovana Ustavom gdje su Srbi, Hrvati i Bošnjaci, kao 3 konstitutivna naroda(etnije), a ne nacije kao što se želi insinuirati u ovom pitanju. U ovoj tačci se popisivaćima ne ostavlja mogućnost da daju alternativne odgovore. S obzirom da državni zakon o popisu stanovništva nije usklađen sa entitetskim zakonima, entitetima se daje mogućnost manipulisanja istraživačkim projektom i rezultatima ispitivačke grupe. Podrška predstavnika EU popisu stanovništva je licemjerna s obzirom da se upravo EU obavezala da će, sprovođenjem Aneksa 7 Deytonskog ugovora, obezbjediti održiv povratak izbjeglih, raseljenih i prognanih lica što je bio jedan od preduslova sprovođenja popisa stanovništva i domačinstava. Zakon o popisu stanovništva, donešen odlukom Parlamentarne skupštine u februaru 2012, eliminiranjem člana 48, promovira entitesko glasanje i odslikava regionalne umjesto državnih interesa i izraz je očuvanja megalomanskih i monopolističkih pozicija vodećih parlamentarnih političkih stranaka BiH. Kako je postojeći Zakon o popisu stanovništva u suprotnosti sa Konvencijom u ljudskim pravima, Stranka dijaspore BiH će se obratiti predstavnicima EU i UN kako bih ih upoznala sa ovim kršenjem. Predsjednštvo Stranke dijaspore BiH www.strankadijaspore.com


24


BH POSTDIPLOMCI SA SARAJEVSKOG UNIVERZITETA NA SPECIJALIZACIJI U HOLANDIJI IMALI PRIJEM U AMBASADI BiH

Postdiplomci iz BiH na prijemu u Ambasadi BiH u Hagu U Ambasadi Bosne i Hercegovine u Den Hagu je 24.10.2012. bio prijem Ambasade i Platforme BiH sa grupom od 7 ljekara i specijalista, bosanskih postdiplomaca sa sarajevskog univerziteta, koji se u okviru programa evropske naucne razmjene semestralno edukuju na nizozemskim univerzitetima. U izuzetno prijatnom druzenju sa nasim postdiplomcima su razmjenjena iskustva i iskazana zelja da se uspostavi stalna akademska saradnja nasih naucnika u zemlji i inozemstvu. Nasi zemljaci su bili iznenadjeni koliko se puno kvalitetno radi i posvecuje paznja naucno-istrazivackom radu u Nizozemskoj. Pogotovu su bili pod utiskom velike medjunarodne naucne transparencije i dostupnosti svih sredstava za naucni rad. Oni zele da se ovo steceno znanje i iskustvo sto brze integrise i u samoj Bosni i Hercegovini. Ambasador Halilovic je naglasio da je navikavanje ne samo u naucnom nego i u svakodnevnom zivotu ovdje dosta naporno i da se tek duzim boravkom moze primijetiti koliko je Nizozemski sistem rada i obrazovanja jedna sofisticirana i snazna masina koja daje znacajan i savremen doprinos svjetskoj nauci i znanju. Uz nacelnu podrsku ambassador Halilovic je pozelio mladim naucnicima da skupe sto vise znanja i da to efikasno prenesu i primjene u svom daljem naucnom radu i djelovanju na BiH univerzitetima. Predsjednik Platforme BiH Dr. Sendijarevic je predlozio saradnju postdiplomaca iz BiH sa Platformom BiH, krovnom organizacijom gradjana BiH u Nizozemskoj, te sa Naucnim akademskim klubom NAUK, sto je sa zadovoljstvom prihvaceno od strane sviju prisutnih. Boravak ove smjene medicinskih postdiplomaca u Nizozemskoj se zavrsava krajem ove godine ali ce se na zakazanom sastanku sa NAUK-om u novembru dogovoriti nacelni principi buducih kontakata i saradnje i za buduce generacije postdiplomaca koje ce dolaziti u Nizozemsku. Ambasador Halilovic je pozvao postdiplomce da prisustvuju Balkanskom filmskom festivalu u Nizozemskoj koji ce biti odrzan od 1. do 8. novembra. Dr. Sendijarevic je pozvao kolege da dodju na svecanu proslavu 25. novembra, Dana drzavnosti Bosne i Hercegovine, koja ce se odrzati 24. novembra u Eindhovenu. Dogovoreno je da se radi dalje na povezivanju nasih naucnika sa


25


akademskim obrazovnim centrima Nizozemske i Evrope jer to je jedini nacin da se nacini kvalitetna promjena u visokoskolskom sistemu obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Ambasada je ponudila svoje prostorije za ovakav vid saradnje i druzenja i podrzat ce svaku inicijativu u ovom smislu. Mladi i perspektivni naucnici BiH treba da se sto vise internacionalizuju jer na njima buducnost nauke BiH pociva. Od njih se ocekuje da stvari polako preuzimaju u svoje ruke kako bi se sprijecio gubitak jos jedne naucne generacije i smanjio zaostatak u odnosu na savremena naucna saznanja i kretanja. Sa ovim generalnim zakljuckom je zavrseno ovo prijatno akademsko druzenje. Dr. E. Sendijarevic

RAD UDRUZENJA BiH

MATERNJIM JEZIKOM PROTIV DEPRESIJE

Pise: Mujo Midzic Zahvaljujuci inicijativi koja je zapoceta u 2011. g. u udruzenjima Lize, Faros, Cognis i Platforme BiH, pronasla su se novcana sredstva da se zapocne sa realizacijom projekta pod nazivom “Knjiga zivota”, kojim je ovoga puta obuhvacena i zenska populacija bh. dijaspore. Sva ova udruzenja bave se zivotnim problemima alohtonih, a Cognis je specijalizovan i za ratne traume i slicne probleme sa kojima se holandsko drustvo suocavalo u proslosti, kao i u novija vremena. Strucnim radom djeluje se protiv depresije, a za zene porijeklom iz BiH u ovoj godini organizovano je osam tematskih razgovora u vise velikih gradova Holandije. Preko 60 dobrovoljnih ucesnica rade u grupama u Eindhovenu, Utrechtu, Helmondu, Amsterdamu, Rotterdamu, Arnhemu i Groningenu pod strucnim nadzorom visokoobrazovanih instruktora. Za ovaj posao rukovodioci tematskih razgovora imali su pripremna predavanja pod krovom Lize u kome je ucestvovao i dr. socioloskih nauka Kamenko Bulic, inace aktivista i u Platformi BiH. Osnovni kvalitet ovih tematskih okupljanja jeste taj sto se ona odrzavaju po prvi put u nasoj dijaspori na nekom od jezika iz BiH (bhs). Namjera je da se putem ispovjednih razgovora, pisanja i slikanja unese vise optimizma i svijetla u zivote zena i izbjeglica iz BiH. Tokom osam okupljanja svaka od ucesnica pokusava ispricati svoju zivotnu pricu. Ovim nastoje povezati sve ono sta im se dogodilo u zivotu. Posebno se govori o ratnim i izbjeglickim traumama. Neke od ucesnica su po prvi put ispricale sve sto se dogadjalo u ratu. Pojedine su se usudile da to sve napisu i ponesto naslikaju.


26


Zene iz Amsterdama pisu zivotne price za „Knjigu zivota“

Mnoge od zena ucesnica u programu “Knjiga zivota” koristile su ranije usluge psihologa i psihijatara na holandskom jeziku uz prevodioca, ali to nije moglo davati znacajnije rezultate u borbi protiv depresija. To su sve i isticale u ovim razgovorima. Zene koje rukovode tematskim razgovorima strucno im pomazu da se lakse i prirodnije iskazu . U ovo smo se i licno uvjerili kada smo polovinom novembra posjetili grupu koja se okuplja u Amsterdamu. Ovom grupom, kao i grupom koja se okuplja u Eindhovenu, rukovodi socijalni strucnjak Natasa Savic i ljekar Munevera Curovac. Zahvaljujuci njima u Lize je, u okviru komisije za zenska pitanja, usvojeno da se sve ovo organizuje na maternjim jezicima i time problemi depresivnih osoba rjesavaju na adekvatniji nacin . Zene koje smo zatekli na sastanku polovinom novembra u Amsterdamu nisu krile zadovoljstvo sto im se pruzila prilika da sa Natasom i Muneverom (kako naglasavaju) otvore dusu i iskazu se mimo prevodioca. Razija, Refika, Semsa i drugih pet-sest u grupi, poslije svakog razgovora odlaze ozarenije i vedrije kuci. Danas su imale temu: Zivot i njegove prekretnice. Ovim razgovorima povezuju ono za sto do sada pojedinacno nisu imali snage. - Uvijek me osvijetli jedna munja u toku nasih okupljanja, kaze nam Razija koja je u Holandiju izbjegla u toku rata u BiH. Vrijedi istaci da na razgovor dolaze i dvije zene iz okoline Amsterdama kojima je ovo prvi izlazak medju nase ljude i prvi socijalni kontakt koji zele nastaviti. Ima jos takvih i u drugim grupama. I to je jedna od potvrda da se oko ovih tematskih okupljanja pogodilo u cilj. Sve sto se radi u strucnom timu radi se dobrovoljno, a u tome do sada neumorne bosanske doktorice Natasa i Munevera prednjace. Krajem decembra okoncace se program pod nazivom “Knjiga zivota” okupljanjem svih ucesnika, dok je namjera organizatora da se nastave kontakti ucesnika i poslije, cime bi se postigao i potpuni cilj programa. Steta je, treba i to istaci, sto se na okupljanjima u Amsterdamu nije naslo i vise zena koje osjecaju potrebu za ovim vidom terapije. Ovo posebno ako se zna da jedno od bh. udruzenja u Amsterdamu okuplja, vecinom, zene starije dobi. Njima bi ovakva vrsta razgovora na maternjem jeziku, pretpostavljamo, veoma dobro dosla. Da li nisu bile blagovremeno obavjestene o programu “Knjiga zivota” od strane Uprave, ili je bilo nesto drugo u pitanju, nismo mogli da odgonetnemo.


27


PREDAVANJE O RAZLICITIM ASPEKTIMA LJUDSKE SEKSUALNOSTI

U UDRUZENJU SABA

Dr. Kamenka Bulica sa velikom paznjom slusaju u SABA

U nedjelju 21.10.2012. je u organizaciji Platforme BiH i kluba SABA-e u Amsterdamu odrzano predavanje na temu : “Razliciti aspekti ljudske seksualnosti”. Uvodnicari i moderatori skupa su bili Dr.Ervin Sendijarevic i Dr. Kamenko Bulic iz Platforme BiH. Skup je za ovakve prilike bio izuzetno dobro posjecen. Seksualni problemi i smetnje koji imaju refleksiju na svakodnevni zivot kao i obrnuto su bili glavna tema u predavanju i diskusiji. Mnogi prisutni su nadahnuti predavanjem i sami aktivno uzeli ucesca u veoma prijatnoj i interesantnoj diskusiji. U dobrom raspolozenju skup je nastavljen sa zajednickom vecerom i muzikom uzivo, cime je zacinjeno ovo veoma lijepo savjetovanje i druzenje. Uz pratnju harmonike, igru i pjesmu u kasne sate je zavrseno ovo prijatno druzenje. Klub SABA i njegovi vrijedni clanovi, kao i sama predsjednica Dina Kapetanovic su pokazali zavidan nivo organizovanosti i entuzijazma za ovakve oblike pruzanja informacija i pomoci nasim gradjanima u Nizozemskoj. Na svestrano zadovoljstvo je dogovoreno da se nastavi ovakav vid kulturne saradnje i druzenja Platforme BiH i kluba SABA. Ervin Sendijarevic


28


K U L T U R A

PROJEKCIJA DOKUMENTARNOG FILMA NEKI DRUGI SVIJET U ROTERDAMU

Jos jedna uspjesna projekcija dokumentarnog filma “Neki drugi svijet”, na zahtjev mnogobrojnih Bosanaca i Holandjana, odrzana je u filmskoj kuci Cinerama u Rotterdamu 25. novembra 2012. godine. “Neki drugi Svijet” je dokumentarni film snimljen u Turskom selu Halilbeyli i govori o životu njegovih stanovnika koji vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine. Autori filma su Naida Ribić i Mustafa Hadžiibrahimović, koji žive i rade u Holandiji. Producent filma je agencija K.I.A.

Autori filma Mustafa Hadziibrahimovic i Naida Ribic

Dokumentarni film 'Neki Drugi Svijet' je zamišljen kao intiman filmski portret sela Halilbeyli i njegovih stanovnika. Halilbeyli je udaljen četrdesetak kilometara od poznatog Turskog primorskog grada Izmira. Večina stanovnika ovog sela, koje broji oko 2300 mještana, govori pored Turskog i izvorni Bosanski jezik. Halilbeyli su prije 130 godina osnovali Bošnjaci koji su se krajem 19-og stoljeća prisilno iseljeni uglavnom iz Hercegovine (Mostar, Capljina, Ljubinje, Gacko, Trebinje). Potomci ovih doseljenika su do dan danas sačuvali svoj jezik, kulturu i običaje. Oni predstavljaju jedno vrijeme koje je nestalo ili polako nestaje. Film prikazuje jednu autentičnu sliku života građana Republike Turske koji svoje porijeklo vode iz Bosne i Hercegovine. I nakon 130 godina, koliko je prošlo od dolaska prvih stanovnika BiH u Halilbeyli, njegovi mještani osjećaju veliku pripadnost Bosni i Hercegovini i osjećaju se Bošnjacima.


29


Stari znanci i saradnici: autori filma Mustafa H. i Naida R.

i urednik “Nase Bosne” Dzevad Kuric Autorica Ribic kaze da je glavni razlog za snimanje filma bila upravo cinjenica o uspjesnom očuvanju Bosanskog jezika i kulture kod mještana sela Halilbeyli, sto je ona slucajno otkrila prilikom jednog boravka u Turskoj prije sedam godina. Oni se rađaju, žive i umiru sa pričom o Bosni. Pričom koju su im u amanet ostavili njihove nane i dede, objasnjava gospodja Ribic. Premijera filma je bila na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu ( www.sff.ba) , zatim na prvom Tuzlanskom Festivalu (www.tff.ba) i na filmskom festivalu u Amsterdamu ( www.atff.com). Roterdamska projekcija je bila druga po redu u ovom evropskom kulturnom gradu. Na prvoj specijalnoj projekciji filma, odrzanoj 11. novembra, na kojoj su, između ostalih, prisustvovali i ambasador BiH u Nizozemskoj, njegova ekselencija Ahmet Halilović i bivša holandska ambasadorica u Bosni i Hercegovini gospođa Valerie Sluijter. Pored filma bila je prikazana i foto-izložba “Portreti Halilbeylia”, publici su bili ponuđeni bh. specijaliteti za koje se pobrinula firma “Bosanska soba”, čiji su vlasnici Aida i Samir Kasum. Muziku iz filma je publici prezentovao talentovani Nerko Hadžiarapović, koji je ujedno i autor muzike u filmu. Holandska premijera filma je bila 21. septembra u Amsterdamu u bioskopu Pathé Tuschinski, jednom od najstarijih i najpoznatijih amsterdamskih bioskopa. Po prvi put u istoriji ovog bioskopa bio je prikazan i jedan bh. film i u digitalnom programu prikazivanja filmova za taj dan pojavio se po prvi put i bosanski jezik. Autori filma nisu htjeli da se naziv filma napiše na Holandskom ili Engleskom jeziku, nego baš na Bosanskom. Publika je bila oduševljena filmom. Ne samo Bosanci i Hercegovci nego i Holanđani, Turci i svi oni koji su imali priliku pogledati film. Bude se emocije, otmu se i suze iz očiju, pojavi se bezbroj pitanja o jednom zaboravljenom vremenu i zaboravljenim ljudima. Zaboravljeni od države i zemlje s kojom su dušom i srcem vezani. Njihova ljubav prema BiH je neizmjerna.


30


Autori filma Naida Ribic i Mustafa Hadziibrahimovic ispred sale bioskopa Tuschinski u Amsterdamu pred početak filma

„Neki drugi svijet“ je i naziv projekta kojem pripada ovaj istoimeni dokumentarni film. Cilj projekta je povezivanja nekad davno pokidanih porodičnih veza. Iako su zakonski morali da promjene svoja prezimena i da uzmu nova Turska u vrijeme svoga dolaska, svi oni i nakon 120 godina tačno znaju kojoj porodici u BiH pripadaju i koriste oba prezimena, jer postoji sluzbena evidencija o izvornim bosnjackim prezimenima. Mnogi od njih su jos uvijek u potrazi za svojom izgubljenom porodicom u BiH, ali i njihova porodica u BiH traga za njima“- rekla nam je gospodja Ribić. „Moj prvi kontakt sa tim dobrodušnim ljudima bio je sudbonosan. Stopila sam se sa njima i postali su dio mene ali i ja dio njih. Zauvjek. Taj osjećaj je dobio i moj kolega Hadžiibrahimović za vrijeme snimanja filma. Nas dvoje smo postali dio Halilbeylia i Halilbeyli dio nas. Naš krajnji cilj je otvaranje muzeja u ovom mjestu jer su ovi ljudi sačuvali više bh. kulturnu baštinu nego mi sami u Bosni i Hercegovoni “. Ukoliko ste u potrazi za svojom porodicom koja je nekad davno otišla u Tursku ili znate nekog ko je u potrazi za tim pokidanim porodičnim vezama možete se javiti na e-mail : [email protected] Trailer Engels: http://www.youtube.com/watch?v=94krml6cJJg Trailer Nederlands: http://www.youtube.com/watch?v=TTtpbJ_roQc Trailer Turks: http://www.youtube.com/watch?v=iZZueLR0SbY&feature=relmfu Dz. Kuric


31


NOVA ZLOZBA FIKRETA DEVEDZICA U NIZOZEMSKOJ

Nedjelja, 04 Studeni 2012 23:27

Dana 4. 11. 2012. godine u Deventeru, Holandija, održana je nova izložba slika Fikreta Devedžića, akademskog slikara iz Odžaka iz Bosanske Posavine. Na ovoj izložbi radove je, osim Fikreta koji je imao počasno mjesto jer je ujedno bio čovjek koji je osmislio i postavio cijelu izložbu, program i sve što je uz nju vezano, izlagalo još petero umjetnika. Zato je ovo prilika da javnosti u Bosni i Hercegovini ukažemo na ovog, u zavičaju nedovoljno predstavljenog umjetnika, makar iz ugla jednog amatera, ljubitelja slika.

Fikret je prije rata radio u Bosanskom Šamcu kao profesor likovne kulture. Osim rada u školi, bio je aktivan u svom umjetničkom radu, uglavnom slikanju i crtanju. Ali pravi procvat njegovog umjetničkog talenta došao je do izražaja od kada je, kao izbjeglica iz rata u BiH 1992. godine, došao u Holandiju i potpuno se posvetio umjetničkom stvaralaštvu. Za sve ovo vrijeme on je uradio na stotine slika i crteža i imao pedesetak izložbi.

“Devedzicev Krik” Ocarana 2

Konkurencija među umjetnicima u Holandiji je vrlo oštra. Mnogo je umjetnika, ali nema ih mnogo koji zaista vrijede toliko da ih cijeni publika, a pogotovo onih koje uz publiku cijeni i struka. Oni koji vrijede


32


mogu računati i na pomoć države, i na prodaju svojih radova, te neki uspjevaju preživjeti od svog umjetničkog rada, mada je takvih zaista malo. Naš Fikret je jedan od njih. Vrlo brzo je dobio od države prostrane prostorije za svoj atelje u kom je neumorno radio. Prolazio je kroz razne periode u svom stvaralačkom radu. Nekad bi crtao i samo crtao, tako da po godinu-dvije nije uzimao kist u ruke. Onda bi tako neko vrijeme samo slikao. Neko vrijeme bi koristio jednu tehniku, onda bi tu tehniku potpuno napustio i okrenuo se drugoj; jedno vrijeme dominantno koristio jednu boju, a potom drugu, i sve tako, promjene su se dešavale u nekim nepravilnim ciklusima. Sa tim promjenama i radovi ovog umjetnika su postajali zreliji, cjenjeniji. Ali Fikret nikada nije prekidao rad, uvijek je bio aktivan, i samo se zadivite kada pogledate koliku gomilu radova je u životu uradio. A tajna je samo u upornom i vrijednom radu. Sjećam se kako je jedno vrijeme radio neki niz portreta, kada je za nekoliko dana uradio pedesetak varijanti jednog portreta, od kojih je kasnije opet uradio jednu osmišljenu cjelinu. Za taj rad mnogim umjetnicima bi trebalo i deset puta toliko vremena.

Bio sam na mnogim njegovim izložbama. To je prilika da mnogi posjetioci razgovaraju sa Fikretom. Neki se zanimaju za pojedine detalje na slikama, neki na koji način je nešto uradio, neki pitaju zašto je to baš tako uradio, i tako dalje. Ima onih koji se raspituju bi li ih Fikret poučavao slikanju, koju marku boja bi im preporučio i slično, ali jedno od najčešćih pitanja koje sma čuo da mu postavljaju, ne znam zbog čega, je: koliko mu vremena treba da naslika neku sliku. Fikretov odgovor mi je posebno zanimljiv i poučan pa ga zato ističem: „Evo, recimo, za ovu sliku mi je trebalo četrdeset godina plus devet sati.“ Kad bi se onaj ko postavlja pitanje začudio kako toliko vremena, i otkud baš tih devet sati, Fikret bi odgovorio da mu je prvo trebalo četrdeset godina raznog rada i sazrijevanja da bi došao na nivo da može uraditi tu sliku, a onda devet sati za konkretan rad na slici.

Dok ovaj naš umjetnik razgovara sa posjetiocima, uvijek mi se po glavi mota jedna misao: Zašto ga nema u Bosni? Zašto naši brojni ljudi tek kad uspiju vani postaju priznati i u svojoj zemlji? A neki ni tada... Nadajmo se da će Fikreta uskoro prigrliti i njegova rodna Posavina i Bosna i Hercegovina bar kao što ga je prigrlila tuđa Holandija.

Ivo Kobaš | e-Posavina.com

FIKRET DEVEDŽIĆ ULAZI MEĐU VELIKANE?

Nedavno sam napisao jedan tekst o najnovijoj izložbi slika bosanskohercegovačkog umjetnika Fikreta Devedžića u holandskom gradu Deventeru (vidjeti gornji prilog) u kom sam naglasio umjetničku nadarenost i marljivost ovog našeg Posavca. Najbolji dokaz da to nije napisano samo zbog toga što je Fikret „naš čovjek“ je to što se o njemu veoma pohvalno, čak sa ushićenjem, piše i u holanskim medijima. Hvale ga i kolege, i likovni kritičari, a i obični posjetioci izložbi slika i ljubitelji slikarskih platna. Evo, o Fikretu i njegovom radu je upravo objavljen jedan tekst u „De Stentoru“, poznatom dnevnom listu koji dosta prostora posvećuje umjetnosti. Ukratko, tekst počinje ovako: „Ovo je novi Munchov Krik! – ovim riječima je našu redakciju pozvao Huub Coenen, misleći na Fikretovu sliku Očarana 2 “. Da podsjetim, slika Krik poznatog umjetnika Muncha jedna je od veoma cijenjenih i veoma skupih umjetnina u svjetskim razmjerama. Poređenje nečijeg djela sa Krikom je veliko priznanje. Dalje, Coen za sliku Očarana 2 misli da je to do sada najbolje Fikretovo djelo. Kaže da čovjek i kad izdaljeg pogleda ovu sliku osjeti poseban doživljaj, ali kako joj prilazi bliže tako i emocije bujaju. Tek kada se priđe sasvim blizu, može se otkriti i posebna tehnika kojom je slika rađena, a to je pravi praznik za oči! Na kraju autor zaključuje tekst rečenicom u kojoj iznosi uvjerenje da će ova slika za samo koju godinu biti „milione vrijedna“, da je to „umjetnost sa velikim U“. Tekst potkrepljuje i fotografija Fikreta Devedžića ispred njegove, u ovom tekstu toliko cijenjene i hvaljene slike. Tako se piše samo o istinskim, velikim umjetnicima. Čini se da je svaki komentar suvišan. Ostaje nam samo da poželimo našem Fikretu da se prognoze Huuba Coena ostvare i da poslije ovog rada bude još mnogo takvih. Da, i poželimo mu da ga više ima i u njegovoj matičnoj domovini.


33


Ivo Kobaš


34


Almira Drino autorica projekta “Bajke za djecu i odrasle”: Dobrodošli u čarobni svijet patuljaka! Datum i vrijeme: 30.11.2012. u 12:42h By: Goran Sarić

Razgovarao: Goran Sarić

U narednu nedjelju, 2. decembra, u Međunarodnom centru za djecu i omladinu Grbavica biće održan multimedijalni projekat “Bajke za djecu i odrasle”. Gospođo Drino, možete li nam reći nešto više o tom projektu?

“Bajke za djecu i odrasle” su zajednički projekt Centra André Malraux i Agencije za jezičke usluge Diwan,a urađen je u saradnji s Teatrom SARTR. Naime, nakon prve, prošlogodišnje priredbe na temu vještica i nakon nagrade na ovogodišnjem MESS-u za najbolju predstavu za djecu, postalo je jasno da se ovo što radimo sviđa djeci i roditeljima ali i onima koji to nisu, a vole bajke i maštu, tako da smo nastavili u istom pravcu. Projekat pod nazivom Bajke za djecu i odrasle sam zamislila tako da se svake godine izabere po jedan lik iz bajki, kao što su to prošle godine bile vještice, ove su patuljci, naredne čarobnjaci, one tamo sove i tako redom i onda se sve ostale aktivnosti za tu godinu prilagođavaju glavnom liku. Prevode se po dvije knjige, jedna uvijek s francuskog, a druga s nekog od svjetskih jezika, pravi se scenografija, pozorišne, plesne i muzičke tačke, kostimi, radovi u školama...

I ove godine sarajevskim mališanima i njihovim roditeljima predstavljate dvije knjige?

Tako je. Ovaj put smo inspirirani slavnom holandskom knjigom Patuljci autora Wila Huygena i Riena Poortvlieta, koju objavljuje izdavačka kuća Buybook ,i francuskom knjigom Rijeka koja je tekla naopačke autora Jean-Claudea Mourleveata u izdanju zagrebačkog Sysprinta (prevod: Almira Drino).

Osnovni cilj događaja je promoviranje književnosti za djecu i povratak čitanja na listu zabavnih dječijih aktivnosti. Predviđen je bogat program: obrazovne radionice za djecu, crtanje, pravljenje kućica za ptice i pogačica za hranjenje ptica tokom zime, kućica za mrave, parfema i sapuna, sađenje sjemenki, stolarska radionica, čitaonica, radionica plesa i pjevanja... Bajkovita scenografija pretvorit će Međunarodni centar za djecu i omladinu u selo patuljaka.


35


U programu će učestvovati nekoliko sarajevskih škola, čiji su učenici na različite načine predstavili život i navike patuljaka, a svoje će radove predstaviti na dan događaja.

Čuli smo da na predstavu i promociju knjige dolazi i holandski ambasador, pa čak i da aktivno uzima učešća u predstavi?

Njegova Ekselencija, ambasador Holandije Jurriaan Kraak, pristao je da pročita jednu priču iz knjige Patuljci, koja je prevedena na dvadesetak svjetskih jezika. Već je prevedena na hrvatski i srpski, ali s engleskog. Tu se, znači, radi o prevodu prevoda. Ovo je prvi put da je prevedena s izvornog, holandskog jezika. Nadahnuti prevodioci su bili Goran Sarić i Maja Weikert, a izdavačka kuća Buybook se potrudila da kvalitetom štampe proprati izuzetan prevod i ilustracije.

Kakva su iskustva sa djecom dosada, kako ona reaguju na Vaše predstave i radionice?

To je najbolji dio. I glavna priredba kada radimo promociju prevedenih knjiga i predstave koje će se odsada igrati dva puta mjesečno u SARTR-u izvode se tako da se 5 minuta priča priča, a 5 minuta glumci s djecom razgovaraju, igraju se i plešu. Najvažnije nam je da je ono što radimo zanimljivo i nama i djeci i da djeca aktivno učestvuju u svemu. Što se tiče radionica, nastojimo djeci pokazati kakvim se sve divnim stvarima bave bosanskohercegovački umjetnici, stručnjaci i zanatlije.

Na nedavno održanim Vješticama u SARTR-u bila sam neugodno iznenađena kad je većina djece u publici na pitanje glumaca da li im roditelji čitaju odgovorila negativno.

Moram istaknuti našu želju da se borimo protiv svih vrsta straha od drugog i drugačijeg, za šta je najbolja ilustracija neobičnost likova iz bajki.

Ko vam sve pomaže u realizaciji ovog dosta složenog projekta koji uključuje igraonice, radionice, čitanja, predstave?

Osim stalnih partnera, Centra André Malraux i Teatra SARTR, partneri su nam škole, ambasade, prevodioci, izdavačke kuće, razna preduzeća i zanatske radionice. Žao mi je što ih ovdje ne mogu sve nabrojati, ali im se ovim putem svima najljepše zahvaljujem.

Ko, u stvari, sačinjava Agencije za jezičke usluge Diwan? Čime se ona sve bavi?

Amira Sadiković, doktorica lingvističkih nauka s Odsjeka za anglistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu i jedna od najuglednijih prevoditeljica u našoj zemlji, Leana Lugić, apsolventica arapskog i francuskog jezika i producent ica ZDF TV za BiH i ja, profesorica francuskog i italijanskog jezika i književnosti i prevoditeljica za francuski jezik. Nas tri smo osnovale Agenciju, ali prevodilačke usluge obavljamo zahvaljujući saradnji s izvrsnih dvadesetak prevodilaca koji pokrivaju desetak jezika.

Na kraju, mislim da bi bilo nelogično da autoricu projekta ne zamolim da za naše čitaoce kaže nešto više o sebi. Šta radite, čime se još bavite, kakvi su Vam još interesi, hobiji, s kim se družite?

Radim kao prevoditeljica za usmeno i pismeno prevođenje za francuski jezik, imam supruga i dva sina, članove uže i šire familije, krug pravih, iskrenih prijatelja s kojima idem u kino i pozorište, kafane, planinarim, vozim bicikl ili idem na skijanje, sedam pasa i osam mačaka i sve što ide skupa sa svim tim.

Dozvolite mi samo da, na kraju, pozovem sve dječake i djevojčice da s roditeljima naredne nedjelje u 17 sati dođu u Međunarodni centar za djecu i omladinu Grbavica. Družićemo se, čitati, pjevati … Dakle, djeco, dođite nam u čarobni svijet patuljaka!


36


AKO JE MOGUCE PJESMU NACRTATI ONDA JE MOGUCE I SLIKU OPJEVATI

Kada smo početkom aprila, prošle godine, objavili prilog o Bratunčanki u Holandiji, Suadi Pašić: Boje Bosne moje, nisam ni sanjao da će, u vezi Suadinog slikanja, prsti ponovo zaigrati iznad žedne, a po mnogim 'riječima' tzv. sajber svijeta i krvožedne tastature.

Osim, kako se kaže, piše, prepričava pa i, u neku ruku, sašaptava (olajavanje se podrazumijeva) da je Suada najaktivnija u Bh. dijaspori Holandije, u prošlom prilogu naći ćete i ovaj pasus, koji me oslobađa da bilo šta dumam, koji kaže više nego što je ispisano: Suadinu kućnu biblioteku krasi knjiga koja je posvećena ženama Srebrenice. Autorica te knjige, prof. Selme Leydesdoorff, je u posveti napisala: : “Suada, zonder jou had een deel van dit alles niet gekund, Dank je!” . 2008.godine. “Suada, bez tebe jedan dio svega ovoga ne bi bio moguć. Hvala ti!” Knjiga je inspirisana snagom i nemržnjom najnesrećnijih majki na svijetu. A zove se: ''Ostaviti prazninu iza nas.'' (“De leegte achter ons laten”), Samo ovaj podatak (naravno ima ih do bajrama) je dovoljan, onima koji razumiju i umjesto tuđih koriste svoja osjećanja.

Elem nejse, kako se obično samoskraćuje moj prijatelj, književnik: Enes Topalović, prije dan-dva dobih rijetko lijepu e-mail poruku. U njoj je ponovo zamirisalo na umjetnost, plemenitost, pažnju i potražnju, jer je Suadi ponuđena mogućnost da se sa svojim slikama predstavi publici u Beneluxu. Naravno, ova priča mi je namah zamirišila na umješanost sandžačkog etnologa-istraživaća...ljudinu Sulejmana Aličkovića i dobre sandžačke sinove i kćeri koji žive u Beneluxu.

U međuvremenu Suada je već imala par izložbi u Holandiji a poseban događaj, koji vrijedi napomenuti, je prodaja njene slike ( pejzaž) na humanitarnoj večeri za pomoć generalu Hajdareviću ( u organizaciji Zjednice sandžačke dijaspore za Holandiju ) i poklon cijelokupnog iznosa u fond za tu akciju.

Uz poruku sam, naravno, dobio dvije slike s kratkim opisom, odnosno imenima, i iskreno dopisanom rečenicom: komentar rado ili rado bih tvoj komentar. Zagledao sam se u sliku, uronuo u ličnu prazninu i


37


uzalud pretraživao neki signal koji bi mi pomogao da nešto prozborim. Sama slika je više za divljenje, kao ukras ili ukrasni poklon, kao dodatak nekom zidu koji emutuje hladnoću, bezbojnost uz koju ide i odbojnost.

Pozadina slike ima neku Munchovsku višebojnost (čija je slika ''Krik'', početkom ove godine prodata za 120 miliona dolara!) i ima neke podudarnosti s portretima koje su radili besmrtnici, ima nečeg pikasovskog...Ali, ko sam ja da se usuđujem tumačiti ukomponovane boje, ko bih bio da se ne znam diviti lijepom a jednostavnom. Suda Pašić nam doslovno potvrđuje Pikasovu tezu da je svako rođen s talentom za crtanje - bitna je, samo, koncentracija.

Evo, za odjavu, završnice iz pjesme: Crtanje molitve

Smračilo se, a plamičak drhturi U dosanjanim poljima u svom krajoliku Dok crtam molitvu i opisujem sliku.

Džananović, BHMagazin

NOVOSTI IZ BOSANSKE DOLINE PIRAMIDA

KARBONSKO DATIRANJE BOSANSKE PIRAMIDE SUNCA

STAROST BOSANSKE PIRAMIDE SUNCA: Ovogodišnja arheološka i naučna sezona u Bosanskoj dolini piramida donijela je niz historijskih rezultata. Među njima je svakako i pronalazak organskog materijala u junu 2012. ispod nanosa zemlje i gline. Naime, na betonskim blokovima Bosanske piramide Sunca, volonteri prve smjene akcije MRAV su pod stručnim rukovodstvom italijanskih arheologa Niccola i Ricarda Bretta pronašli fosilizirani list. Uzorci su poslani u Laboratoriju za radiokarbonsko datiranje u Kijev (Ukrajina). Starost organskog materijala je 24.800 godina +/- 200 godina. Drugim riječima, sama građevina je starija i ovaj naučni podatak predstavlja minimalnu starost Bosanske piramide Sunca. Podsjećamo, do sada smo imali podatke o starosti tla koji prekriva piramide Sunca i Mjeseca koje se, prema procjenama federalnog Instituta za pedologiju, kreće u rasponu 12.000-15.000 godina. Prošle godine je poljski Institut za fiziku s Šleskog Univerziteta tehnologije procjenio starost organskog uzorka u vezivnom materijalu na jednoj terasi Bosanske piramide Mjeseca na 12.350 godina. Svi dosadašnji pokazatelji ubjedljivo potvrđuju da su bosanske piramide najstarije na svijetu.

Rezultati radiokarbonskog datiranja prikazuju starost od 24.800 godina


38


UNAPRIJEĐENJE AURE NAKON BORAVKA U PODZEMNIM TUNELIMA: Inžinjer Janez Pelko iz Slovenije ima certifikat profesora Korotkova s Tehničkog Instituta Univerziteta u St. Petersburgu (Rusija) i koristi njihov originalni software za mjerenje ljudskih bioenergetskih zaštitnih polja (aure). Za Međunarodnu konferenciju “Skrivena historija” pripremio je prezentaciju o utjecaju boravka u Podzemnom labirintu Ravne na reprezentativnom uzorku od 108 sudionika, različitih dobi i spolova. Mjerenja je vršio prije i poslije izlaska iz tunela. Boravak u podzemnim tunelima je unaprijedio auru u 80% slučajeva.

Snimak aure prije i nakon boravka u Podzemnom labirintu Ravne

PRIMJENA ARHEO-AKUSTIKE NA BOSANSKIM PIRAMIDAMA: Antropolog profesor Paolo Debertolis s Univerziteta u Trstu već dvije godine istražuje vibracione (ultrazvučne) fenomene u Bosanskoj dolini piramida. Za konferenciju “Skrivena historija” 8. septembra 2012. pripremio je prezentaciju u kojoj je opisao snimanja na vrhu Bosanske piramide Sunca obavljana u 2011. i 2012. godini. Korištenjem profesionalne opreme, snimio je ultrazvuk frekvencije 28.300 Hz, s međusobnim odstojanjima vrhova ultrazvuka od 9.3333 Hz. Ultrazvuk dolazi u pravilnim blokovima što ukazuje na artificijelnost njegovog izvora. Bosanska piramida Sunca generira zraku ultrazvuka, radijusa 5-15 metara na samom vrhu. Time je još jednom potvrđeno da je ova piramida ogromna energetska mašina.

ČETVERODIMENZIONALNA VIZUALIZACIJA BOSANSKE DOLINE PIRAMIDA: Inžinjer Senad Bahor iz Sarajeva je autor magistarske disertacije na Univerzitetu SSST (Sarajevo School of Science and technology) pod nazivom: “Četverodimenzionalna vizualizacija Bosanske doline piramida”. Autor je primjenio novu metodologiju za digitalnu rekonstrukciju jedne prahistorijske lokacije kulturne baštine BiH. Inače, ovo je prva magistarska radnja o bosanskim piramidama na jednom od sarajevskih univerziteta. Senad Bahor je koristio HTML5 i WebGL za 4D vizualizaciju. Četvrta dimenzija u ovom procesu predstavlja faktor vremena i dinamičnog izgleda arheoloških monumenata kroz vrijeme. Izuzetna starost bosanskih piramida, njihova potpuna prekrivenost zemljom i vegetacijom, nepostojanje historijskih dokumenata izazovi su koji su bili postavljeni pred ovog mladog autora. Ipak, zahvaljujući aerijalnim fotografijama i satelitskim snimcima te upotrebom nove metodologije, napravljeni su odgovarajući modeli. 4D vizualizacija Bosanske piramide Sunca upozorava da su originalne dimenzije ove piramide znatno veće nego što se prvobitno pretpostavljalo. Naime, iz snimaka je očigledno da se piramida pruža sve do dna Visočke doline ta da njena visina prelazi 360 metara.

4D Vizualizacija Bosanske doline piramida


39


KLAUS DONA: “NOVI TUNELI ISPOD BOSANSKIH PIRAMIDA”: Austrijski istraživač drevnih artifakata i muzejski kurator Klaus Dona je prezentirao nove rezultate geofizičkih snimanja ispod bosanskih piramida na Međunarodnoj konferenciji “Skrivena historija” 8. septembra 2012. Klaus Dona je istakao da jedan od tunela vodi ka Bosanskoj piramidi Sunca tačno ispod prilaznog platoa piramidi sa zapadne strane na dubini od 180 metara. Riječ je o dobro očuvanom podzemnom prolazu bez kolapsiranih sekcija.

Tuneli ispod Bosanske piramide Sunca

LOCIRAN IZVOR ENERGIJE BOSANSKE PIRAMIDE SUNCA: Hrvatski fizičar dr. Slobodan Mizdrak je predvodio tim stručnjaka u aprilu 2012. koji su vršili mjerenja elektromagnetnog zračenja na vrhu Bosanske piramide Sunca. Dvodnevni eksperiment i emitiranje EM signala u sami vrh piramide te obrada rezultata u Beču, Zagrebu i Beogradu je dovela do odgovora na pitanje gdje je izvor energije najveće piramide svijeta. Egzaktno je dokazano da se izvor energije, koja se još i pojačava unutar piramide, nalazi na dubini od 2.440 metara, s pomakom od 440 metara od središta piramide. Željezna podzemna ploča, u kombinaciji s negativnim ionima i protokom vode, stvara elektricitet snage više od 10 kW. Ovi rezultati predstavljaju pionirske korake u shvatanju prirode originalnih i najstarijih piramida.

Energetski izvor ispod Bosanske piramide Sunca

PROMOCIJA ARHEOLOŠKOG TURIZMA: Pronalazač bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić započeo je novu svjetsku turneju s ciljem promocije arheološkog turizma i projekta bosanskih piramida te privlačenja turista, volontera, istraživača i medija u Visoko. Do kraja 2012. predviđena su predavanja u Hrvatskoj (Zagreb, Rijeka, Opatija, Sisak), Italiji (Pescara), Njemačkoj (Munchen), Švedskoj (Stockholm), Holandiji (Gronigen), Norveškoj (Olso, Bergen), Turskoj (Istanbul) i Sjedinjenim Američkim Državama (Marquette, St. Joseph, Chicago, Houston, Dallas, Louisville). Podrška projektu ove godine dolazi s federalnog (Ministarstvo turizma), kantonalnog (Vlada ZDK) i općinskog nivoa.

www.piramidasunca.ba

Osnivač Fondacije: www.samirosmanagic.com


40


Made in Slovenia


41


Nasa Bosna je list gradjana BiH u Nizozemskoj Izlazi kvartalno Glavni urednik: Dz.Kuric Clanovi redakcije: M. Midzic N. Ribic [email protected] www.bihplatform.nl

LINKOVI KROVNE I OSTALIH ORGANIZACIJA ZAJEDNICE BiH U HOLANDIJI www.bihplatform.nl Het Platform-Krovna organizacija udruzenja i gradjana BiH u Holandiji www.nauk.nl Naucno akademski umjetnicki klub BiH-NL “NAUK” www.bihbc.nl BH Biznis klub www.mladi-bih.nl Mladi BiH www.bpn.ba Bosnian Professional Network www.srebrenica-herdenking.nl Srebrenica 1995-Nikada zaboraviti www.srebrenica95.nl Udruzenje prezivjelih Srebrenickog genocida 95.

Documents

GOUDA 20. decembar 2012. NASABOSNA Bosna/Nasa Bosna 32.pdf · 1 Nasa Bosna - List gradjana Bosne i Hercegovine u Holandiji NASABOSNA List gradjana Bosne i Hercegovine u Nizozemskoj