Govor i Jezik 2007

1

Govor i jezik

Fonetika i lingvistika

Elenmari PletikosPredmet: “Kultura govora”Studij: “Mediji i kultura društva”2007/08, zimski semestar

Elenmari Pletikos - "Kultura govora" - Jezik i govor 2

Teme predavanja

1) Naslov kolegija: Kultura govora?2) Definicija govora3) Komunikacijski proces4) Odnos govora i jezika

znanstvene discipline: fonetika vs. lingvistika govorni i jezični znakovigovorni i jezični članci

5) Govorne funkcije6) Govor kao zasebna ljudska sposobnst

2


Kultura ?

lat. colere= nastanjivati, uzgajati, obrađivati zemlju; štititi, štovati, častiti

1) sve što je stvorilo ljudsko društvo i što postoji po tjelesnom i umnom radu ljudi (naspram prirodnim pojavama)

2) stupanj savršenstva u vladanju nekom granom znanja ili djelovanja

3) u poljoprivredi – gajenje, obrađivanje bilja


Kultivirati1) obrađivati, njegovati, uzgajati2) prenes. razvijati, poticati, širiti

Kultura ≈ civilizacija ≠ prirodaElitna dobra (npr. klasična glazba)Supkultura? (npr. punk?, rap?)

Komponente kulture: simboli, jezik, vrijednosti, norme, rituali

3


Govor ?

Govor (šire značenje) = vrsta/medij jezične komunikacijeGovor (uže značenje) = monološka govorna forma (žanr)

Govor jeoptimalna zvučna čovječja komunikacija

oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova

Shematski prikaz iz: Škarić, 1991, str. 75.


Govor je komunikacija.Komunikacijski proces je povratna sprega (PS) koja uključuje slanje i primanje obavijesti.Elementi komunikacijskog procesa:

I = izvor (oblikuje obavijesti ili informacije)Ko = kodirnik (uznakovljuje obavijest u poruku)O = odašiljač (pretvara poruku u signal)Ka = kanal (njima putuje signal (S), koji je podložan buci (B))P = primač (signal pretvara u poruku)D = dekodirnik (poruku pretvara u obavijest)Pc = primatelj

4


INFORMACIJA (obavijest) je događaj koji smanjuje neodređenost o izvoru.

REDUNDANCIJA je događaj koji se podudara s predznanjem o izvoru.

PORUKAje uznakovljena obavijest.

Opći komunikacijski modeli: Cl. Shannon i W. Weaver; P. Watzlawick, W. Maeyer-Eppler, A. Moles

Govorni komunikacijski modeli: F. De Saussure, K. Bühler, R. Jacobson, I. Škarić


Odnos jezika i govora ?u početku nerazdvojni pojmovi

• riječ jezik – početni organski smisao (njem. Zunge; engl. tongue)

razdvajanje jezika i govora: Ferdinand de Saussure: "Tečaj opće lingvistike", 1916.

jezična djelatnost (fr. languague) – jezik kao ljudska sposobnost sporazumijevanja glasovnim znakovima

jezik (fr. langue) – sustav znakova u određenoj ljudskoj zajednici (nematerijalan sustav)

govor (fr. parole) – primjena tog sustava u komunikacijskom činu (realizacija, konkretna uporaba jezika-sustava , tvorenje tekstova, pisanih ili govorenih)

5


Slojevi govora

TEKST je poruka uznakovljena jezikom.GLAS je poruka uznakovljena nejezičnom prozodijom.

govor se sastoji od tekstualnog (verbalnog) i izvantekstualnog(neverbalnog, paralingvističkog) sloja• govorni sloj može se signalizirati samo govornim

znakovima (unimodalan), a jezični sloj multimodalan• govor nastao kao prvotna jezična komunikacija• od govora se odvaja sloj koji se može zapisati (nastaje

gramatika koja proučava pojedine dijelove toga sloja: fonologija, morfologija, sintaksa i dr.)


Dvojnost govorne komunikacije


6


Unimedijalnost glasa i multimedijalnost teksta



Lingvistika i fonetika

LINGVISTIKA je znanost o jeziku.

FONETIKA je znanost o govoru. (engl. speech science)

• (uže značenje) znanost kojoj je predmet signalizacijski dio govorne komunikacije i proces uznakovljavanja glasom

• (najuže značenje) znanost kojoj je predmet govorna signalizacija teksta - lingvistička fonetika

7


Područja fonetike

proizvodnja govorapercepcija govoraakustika govora

prozodijafonologijadijalektologijasociofonetikaneurofonetikakvaliteta glasaekspresivna fonetika, stilovi

usvajanje materinjeg jezikausvajanje stranog jezika i fonetska pedagogija

klinička fonetika (patologija govora, patologija sluha...)forenzička fonetika

sinteza govoraautomatsko prepoznavanje govora


Područja lingvistike:

fonetikafonologijamorfologijasintaksa

semantikaleksikologijaetimologijastilistika

sociolingvistikapsiholingvistikapragmalingvistikahistorjiska lingv.komparativna lingv.filologija

lingvistika tekstakorpusna lingvistika

semiotika

8


Govorni i jezični znakovi

Semiotika (semiologija) je znanost o znakovima. Semantika je lingvistička disciplina koja proučava

jezična značenja.

Znak i značenje?

Znak je pojava koju kad je zamjećujemo, predočujemo kao neku drugu pojavu. (Škarić, 1991: 78)

Znak je podražaj, tj. osjetna supstanca čija se mentalna slika unašoj svijesti vezuje uz neki drugi podražaj koji evocira radi komunikacije. (Vuletić, 2007: 15).

Npr. crveno nebo, crvena ruža, jakna Hugo Boss, muškarac koji prati modu...


Dijelovi jezičnog znaka (F. se Saussure, 1916)označitelj - označeno(akustička slika) (pojam)(fr. signifiant) (fr. signifié)

Jezični znak ne vezuje stvar i ime, već pojam i akustičku sliku. Pojam je nematerijalna predodžba predmeta, a akustička slika je mentalna predodžba o glasovnom sastavu (foničkoj formi).

Veza označitelja i označenog je uzajamna, arbitrarna, tradicionalna, konvencionalna.

9


Što je značenje?

prikaz pomoću trokuta (Ogden i Richards)

referenca(pojam)

simbol - - - - - - - - - - - - - - - - - - referent(znak) (predmet)


Kriteriji podjele znakova:

I. vrsta veze između označitelja i označenog• naravni (motivirani)• konvencionalni (arbitrarni)

II. komunikacijska namjernost pošiljatelja• hotimični • nehotimični

10


Vrste znakova

nehotimični naravni znakovi: simptomi (signali) (npr. podrhtavanje glasa, nosnost,

mucanje, plač...)

hotimični naravni znakovi:premeti (npr. pokazivanje na stolac “Slobodno?”)slike (ikoni) (npr. crtež kuće, geste za veliko/malo,

oponašanje i sl.)- dijagrami (npr. odnosi dimenzija u označitelju pokazuju

odn. dim. u označenom, npr. brzina i jačina govora s obavijesnošću)

indeksi (npr. drhtav glas označava tremu, nosni glas prehladu, pretih glas sramežljivost;mnogi se temelje na sinesteziji: jak, taman glas – veličina)

hotimični konvencionalni znakovi:simboli (npr. jabuka, stablo, ljubav, sunce...)


Sloj glasa – govorni znakovi:simptomi (tvore sloj govornog krika)ikoni i indeksi (tvore sloj govorne izražajnosti)

Sloj teksta – jezični znakovi: simboli (najveći dio jezičnog materijala)ikoni – samo u onomatopejamadijagrami – na morfološkoj i sintaktičkoj raziniindeksi – na leksičkoj razini, rijetki, djeluju po principu sinestezije

11


Govorni i jezični članci

Govorni članci tek približno odgovaraju jezičnim jedinicama:

GOVOR JEZIK

glasnici (glasovi) fonemislogovi morfemiriječi leksemiintonacijske jedinice rečeniceparatonovi odlomci


Ima li govora bez jezika?

Ima li jezika bez govora?

12


Arhetipski govor

govor kojemu su glas i tekst uravnoteženi:

razgovorni govorgovor između istojezičnih sugovornikagovornici psihološki bliskigovornici prostorno bliski (2 do 4 metra)govor u prostoru bez znatnije buke (do 50 fona)govor bez naglašenih uzbuđenjagovor s izrazitim htijenjem za međusobnim govornim komuniciranjem


Funkcije jezika i govora:spoznajnalogičkaafektivnakomunikacijskafatičkasimboličkapoetska…

13


Jezične funkcije (Jakobson, 1960)

1) emotivna (ekspresivnost govornika)

2) konativna (usmjerenost na sugovornika)

3) referencijalna (usmjer. na predmet)

4) fatička (usmjer. na kanal, kontakt)

5) metajezična (usmjer. na jezik)

6) poetska (usmjer. na oblik poruke)


Govorne funkcije (Škarić, 1991)

1) poistovjećivanje (znakovi pripadnosti)

2) prikrivanje (pomoću govornih stereotipa)

3) posredovanje (posredno obavljanje djelatnosti)

4) postojanje (ludička, poetska, zabavljačka, estetska i senzorička)

14


Dileme u vezi govora i jezika:

Jedinstvenost: • samo ljudi govore?

Modularnost, posebnost: • postoji li poseban modul za jezik ili se on nadograđuje na

kognitivni sustav?Prirođenost:

• kakav je odnos utjecaja okoline i naslijeđenih predispozicija za govor?

Odnos jezika i mišljenja:• daje li jezik samo simboličke reprezentacije mislima ili se

usvajanjem jezika uči misliti?• govornici različitih jezika drugačije konceptualiziraju svijet

(Whorf)


Iako govor ispunjava razne funkcije, treba razdvojiti pojmove: mišljenje i govor, spoznaja i govor, afektivnost i govor, komunikacija i govor, značenje i govor, jezik i govor…

DA, govor je zasebna sposobnost:1) Dijete usvaja govor s 2 godine, a mentalne i motoričke

aktivnosti još nedovoljno razvijene2) Govor u suodnosu s općom inteligencijom samo ispod IQ 603) Samo neki dijelovi organizma vezani uz govor4) Mucanje se javlja samo u govoru5) U mozgu naslijeđena mjesta za govor i slušanje6) Bez govora čovjek je oštećen, ali ne kulturno manje vrijedan

Zasebnost govora?

15


Zasebnost govora? (nastavak)

7) Pri rođenju su pokreti dječjih udova u taktu s ljudskim govorom, ali ne s drugim zvukovima

8) Par dana nakon rođenja dijete radije sluša majčin glas nego druge osobe

9) Dijete radije sluša materinski govor nego strani govor10) Dvomjesečne bebe razlikuju govor na različitim stranim

jezicima, a nakon toga, sa sve većom izloženošću materinskom govoru, razlikovanje stranih jezika opada

11) Četveromjesečne bebe radije slušaju govorne zvukove nego negovorne

NE, govor nije zaseban:1) Lijeva hemisfera specijalizirana je za sve fine motoričke

funkcije, a ne samo za govor


Znanstvene discipline koje se bave govorom:

fonetika

lingvistika

retorika

logika

stilistika

komunikologija

psihologija

16


Zašto kultura govora?

javni govor ≠ privatni govor

zastupanjeodgovornostpublika

Retorika – disciplina koja se bavi javnim govorom koji je usmjeren publici.


Priručna literatura

rječnici, gramatike, pravopisi (djela s pretenzijom normativnosti)

rječnici stranih riječi (B. Klaić, Webster, Duden..)rječnici hrvatskoga jezika (V. Anić, J. Šonje)dvojezični rječnici (fr. – hrv.; njem. – hrv. engl. – hrv...)razlikovni rječnici (npr. V. Brodnjak), rječnici pojedinih dijalekata, žargonski rječnici, etimološki rječnici i sl.specijalizirani rječnici i enciklopedije pojedinih područja: lingvistike, retorike, ekonomije, medicine, pomorstva... (npr. R. Simeon: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva, 1969)

priručnici, leksikoni, enciklopedije

znanstveni radovi (u časopisima i zbornicima) i monografije (djela koja problematiziraju normativnost)

17


Hrvatski časopisi o jeziku:

Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, 1952/53Govor: časopis za fonetiku, Suvremena lingvistika, 1962FilologijaRasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovljeFluminensia: časopis za filološka istraživanjaRiječ: časopis za filologijuJezikoslovljeStrani jezici: časopis za unapređenje nastave stranih jezikaSOL, 1986 LAHOR, 2005


Savjetnici

lektori • jezična ispravnost, poštovanje jezičnih norma,• stilistika• pravopis...

fonetičari • dobar retorički dizajn• primjerena govorna izvedba (tekst i publika)• glas i dikcija• naglasci, izgovor stranih imena...

Documents

Govor i Jezik 2007