Pribliavajui se kraju dvadesetog stoljea posvjedoili smo pojavi nove vrste socijalnih znanstvenika - promatraima tijela

Pribliavajui se kraju dvadesetog stoljea posvjedoili smo pojavi nove vrste socijalnih znanstvenika - promatraima tijela. Ba kao to promatrai ivota ptica uivaju u praenju ivota ptica i njihova ponaanja, tako i promatrai tijela razmatraju kretnje i signale ljudskih bia. Prouavaju ih u drutvenim okolnostima, na plai, televiziji, u uredu ili bilo kakvoj drugoj situaciji u kojoj ljudi meusobno ope. Promatra prouava ponaanje i eli shvatiti akcije drugih ljudi da bi, naposljetku, saznao vie o sebi i o tome kako razvijati i poboljavati svoje odnose s drugim ljudima.

ini se gotovo nevjerojatnim, nakon milijun i vie godina ljudske evolucije, da su se neizgovarane poruke u meusobnoj komunikaciji poele aktivno prouavati tek ezdesetih godina prolog stoljea, te je javnost postala svjesna njihova postojanja tek nakon to je 1970. Julius Fast objavio svoju knjigu o govoru tijela. Bio je to saetak istraivanja koje su bihevioristi proveli o neizgovaranim porukama do toga doba. ak i danas, mnogi su ljudi nesvjesni govora tijela, a kamoli vanosti tog govora u njihovu ivotu.

Charlie Chaplin i mnogi drugi glumci nijemog filma bili su pioniri vjetina komunikacije bez rijei; takvo umijee bilo je jedino sredstvo kojim su meusobno opili na filmskom platnu. Svakog se glumca cijenilo po tome koliko je bio kadar jasno komunicirati gestama i drugim signalima tijelom. Pojavom zvunog filma takva su glumaka sredstva izgubila na vrijednosti pa su mnogi vani glumci nijemog filma pali u zaborav, a njihova mjesta preuzeli su drugi glumci, viniji govornoj komunikaciji.

Cto se, pak, tie strunih studija o govoru tijela, moda je u razdoblju do dvadesetog stoljea najznaajnije djelo "The Expression of the Emotions in Man and Animals", Charlesa Darwina, objavljeno 1872. To je djelo potaklo suvremena istraivanja o facijalnim izraajima i govoru tijela, pa su otada mnoge Darwinove ideje i zapaanja potvrdili suvremeni istraivai na mnogim stranama svijeta. Od toga vremena istraivai su otkrili i zabiljeili gotovo milijun neizgovorenih znakova i signala. Albert Mehrabian otkrio je da u cjelovitom utjecaju jedne poruke 7 posto pripada govornom (samo rijei), 38 posto glasovnom (ukljuujui ton glasa, moduliranje i druge zvukove), a 55 posto neizgovorenome. Profesor Birdwhistell doao je do slinih omjera o utjecaju komunikacije gestama meu ljudima. Prosudio je da prosjean ovjek rijei izgovara svega deset ili jedanaest minuta dnevno, te da reenica u prosjeku traje 2,5 sekunde. Kao i Mehrabian, i on je zakljuio da je govorna komponenta iz ravnoga razgovora manja od 35 posto, a da se 65 posto komunikacije odvija neizgovorenim porukama.

Veina istraivaa openito se slau da se govor ponajprije koristi za prijenos informacija, dok se geste i kretnje rabe u prenoenju raspoloenja, te samo u nekim sluajevima zamjenjuju govorne poruke. Primjerice, ena e mukarcu uputiti"pogled koji obara", prenijet e mu vrlo jasnu poruku, a da i ne otvori usta.

Bez obzira na obrazovanje, rijei i pokreti pojavljuju se zajedno takvom predvidljivou da Birdwhistell tvrdi kako dobro uvjebana osoba moe rei kakvim se pokretima slui ovjek kojemu uje samo glas. Jednako, Birdwhistell je nauio otkriti kojim jezikom osoba govori promatrajui samo njezine kretnje i pokrete.

Mnogi suvremenici teka srca primaju da su ljudi u biolokom smisli jo uvijek ivotinje. Homo sapiens je vrsta primata, majmun glatke koe koji je nauio hodati na dvije noge i ima razvijen mozak. Poput drugih vrsta, nama vladaju bioloka pravila koja kontroliraju nae akcije, reakcije, govor tijela, geste. udesno je kako ljudska ivotinja vrlo rijetko postaje svjesna da poloaj tijela, pokreti i kretnje mogu ispriati sasvim drugaiju priu od one koju ovjek izgovara vlastitim glasom.SPOSOBNOST OPARANJA, PREDOSJEAJ I SLUTNJE

Sa strunog gledita, kad god nekoga nazovemo "perceptivnom" ili "intuitivnom" osobom, mislimo na njegovu ili njezinu sposobnost da otkrije to znai izraavanje kretnjama druge osobe i usporedi ih s onim to signalizira rijeima. Ili drugaije, kada kaemo da imamo "slutnju" ili "osjeaj u elucu" kako nas je netko slagao, zapravo shvaamo da se njegov govor tijela i izreene rijei ne poklapaju. Rije je o istom onom to govornici zovu reakcijom javnosti ili odnosom grupe. Primjerice, ako publika sjedi zavaljena u stolice, sa sputenim bradama i rukama prekrienim na prsima, "perceptivni" govornik naslutit e da njegove rijei ne nailaze na odjek. Bit e mu jasno kako mora promijeniti nain nastupa, eli li pridobiti sluateljstvo. Jednako tako, govornik koji nema razvijenu takvu sposobnost opaanja ii e iz pogreke u pogreku.

Rene openito resi bolja sposobnost opaanja nego mukarce i ta je injenica dovela do one uvene teze o "enskoj intuiciji". Rene imaju odreenu sposobnost da prikupe i odgonetnu neizgovorene signale, kao to imaju i vrlo izraen osjeaj za sitne detalje. Otuda, vrlo je malo mueva kadrih slagati eni i ivjeti s time i obrnuto, veina ena sposobna je navui mukarcu kapu na oi a da on toga nije ni svjestan.

Ta enska intuicija osobito je vidljiva u ena koje su tek rodile. Prvih godina majka se oslanja iskljuivo na vezu kretnjama u komunikaciji sa svojim djetetom, pa se vjeruje da je to razlog zato ene esto imaju razvijeniju sposobnost opaanja nego mukarci.UROENI, GENETIKI, NAUENI I KULTURNI SIGNALI

Jo uvijek se istrauje i raspravlja ne bi li se otkrilo jesu li signali kretnjama uroeni, naueni, genetiki transferirani ili steeni na neki drugi nain. Podaci su prikupljeni promatranjem slijepih i/ili gluhih ljudi koji nisu mogli nauiti signale kretnji sluanjem ili gledanjem, promatranjem gesti u ponaanju ljudi razliitih svjetskih kultura, niti prouavanjem ponaanja majmuna, nama najbliih u antropolokom smislu.

Zakljuci ovog istraivanja upuuju da se geste svrstavaju u nekoliko vrsta. Primjerice, mladunad glavnine sisavaca raa se s jasno vidljivom sposobnou da sie, pa je oito da je rije o uroenoj ili genetikoj sposobnosti. Njemaki znanstvenik Eibl-Eibesfeldt otkrio je da se izraz smijeha u djece koja su roena gluha ili slijepa pojavljuje neovisno o tome je li nauen ili oponaan, to znai da se oigledno radi o uroenim gestama.

Kada prekriite ruke na prsima, stavljate li lijevu ruku preko desne ili desnu preko lijeve? Glavnina ljudi nije kadra tono opisati kako to ine, sve dok ne uine to jo jedanput. Jedan nain omoguava im da se osjeaju udobno, drugi ih pak ostavlja u potpunoj nelagodi. Prikupljeni podaci upuuju da je najvjerojatnije rije o genetikoj gesti, koja se ne moe promijeniti.

Jo uvijek traju rasprave jesu li pojedine geste svojstvene nekim kulturama i tako postale uobiajene ili su, pak, genetike naravi. Veina mukaraca, primjerice, oblai kaput najprije desnom rukom; glavnina ena isto to ini lijevom rukom. Kada mukarac prolazi pokraj ene u prepunoj ulici, obino se tijelom okree prema njoj; ona se, pak, tijelom okree od njega. ini li to nagonski da bi zatitila grudi? Je li to uroena enska reakcija ili je ona to nauila nesvjesno, promatrajui druge ene.

Mnogo od naeg osnovnog ponaanja kretnjama je naueno, kao to je i znaenje mnotva gesti odreeno kulturom kojoj pripadamo. Poklonimo stoga pozornost tim stranama govora tijela.OSNOVNE KRETNJE I NJIHOVO PODRIJETLO

Glavnina osnovnih komunikacijskih gesti jednake su posvuda u svijetu. Ljudi se nasmiju kada su sretni; kada su tuni ili ljutiti, namrte se ili pogledavaju mrko. Kimanje glavom gotovo posvuda znai "da" ili slaganje s neim. Rije je o obliku kimanja glavom koji je vjerojatno uroeni pokret, jer se njime slue i slijepi i gluhi ljudi. Njihanje glavom s jedne na drugu stranu upuuje na "ne" i taj je znak neslaganja takoer jednak posvuda, pa moe biti pokret nauen u djetinjstvu. Kad se djetece nauije mlijeka, okree glavu u stranu i ne prihvaa majinu grud. Kad se dijete u mlaoj dobi zasiti hrane, vrti glavom na stranu kako bi otklonilo roditeljski pokuaj da mu stavi jo jednu licu, te tako brzo spozna da njihanje glavom pokazuje neslaganje ili nijekanje.

Evolucijsko podrijetlo nekih kretnji mogue je ustanoviti duboko u naoj primitivnoj prolosti. Ckrgutanje zubima potjee iz ina napada, a suvremeni ovjek na taj se nain izruguje ili iskazuje svoje neprijateljsko raspoloenje iako, naravno, nikoga ne kani napasti zubima. Smijeh je prvobitno predstavljao prijetnju, a danas se osmijehom iskazuje zadovoljstvo i ugoda.

Slijeganje ramenima takoer je dobar primjer opeprihvaene kretnje koja pokazuje da osoba ne zna ili ne razumije o emu se govori. To je sloena kretnja u tri glavna dijela: izloeni dlanovi, uzdignuta i skupljena ramena i podignute obrve.

Ba kako se govorni jezik razlikuje od jedne do druge kulture, tako je i s izraavanjem pomou kretnji. U jednoj kulturi pojedina gesta je zajednika svima, a u drugoj moe izgledati besmisleno ili, pak, imati posve suprotno znaenje. Za primjer emo uzeti tumaenja i znaenje tri uobiajene kretnje rukom: znak kruga, podignuti palac i znak slova V.Krug ili "OK" gesta

Ova je kretnja postala ope prihvaena u SAD-u u poetku devetnaestoga stoljea ponajprije u novinama koje su se u ono vrijeme pomamile za uporabom inicijala umjesto uobiajenih fraza. Vrlo su razliita stajalita o tome to ustvari znae inicijali "OK", jedni vjeruju da se time eli kazati "sve u redu" ili to bi neki rekli "okej"; drugi pak tvrde da je pravo znaenje suprotno od "knock-out", to jest K.O. Popularna je i pria kako je to zapravo kratica od "Old Kinderhook", prema mjestu roenja jednog od amerikih predsjednika u devetnaestom stoljeu, koji je inicijale imena grada uzeo za slogan svoje predizborne kampanje, moda nikad neemo saznati koja je od ovih postavki tona, ali je ipak izgledno da krug predstavlja slovo "O" u znaku "OK". Znaenje "OK" je opeprihvaeno u svim zemljama engleskoga govornog podruja no, iako se takvo znaenje ubrzano iri Europom i Azijom, u nekim zemljama ima drugi smisao i podrijetlo. U Francuskoj, primjerice, znai "niticu" ili "nita" , u Japanu moe znaiti "novac". U nekim mediteranskim zemljama, pak, to je znak otvora kojim se mukarac oznaava homoseksualcem.

Za namjernike s drugih kontinenata najsigurnije je prisjetiti se starog pravila: "U Rimu se ponaaj kao Rimljanin." Tako ete najsigurnije izbjei neprilike.Kretnja uzdignutim palcem

U Britaniji, Australiji i Novom Zelandu uzdignut palac ima tri znaenja; openito se po tome prepoznaje autostoper, zatim je tipian znak kojim se potvruje da je sve u redu, ali kad se palcem naglo trzne uvis, tada dobivamo znaenje "Evo ti ga!" ili "Nasjedni!". U nekim zemljama, primjerice Grkoj, glavno je znaenje "puna mi je kapa", pa moete samo zamisliti dvojbu australskog autostopera kad uzdigne palac u Grkoj! Brojei od jedan do pet, Talijani ovom kretnjom oznaavaju "jedan", kaiprstom "dva", za razliku od veine Australaca, Amerikanaca i Engleza, koji jedan broje kaiprstom, a dva srednjim prstom. U njihovu sluaju palac se die na brojku "pet".

Palac se esto koristi u kombinaciji s nekim drugim gestama da bi se pokazala snaga ili nadmo ili, pak, u situacijama kada nas drugi nastoje staviti "pod palac". U slijedeem poglavlju poblie emo se upoznati s ulogom palca u ovim osobitim prilikama.Znak V

Ovaj je znak iroko prihvaen u Australiji, Novom Zelandu i Velikoj Britaniji i obino podrazumijeva "Evo ti!". Winston Churchill popularizirao je V u znak pobjede u Drugom svjetskom ratu (V, victory - pobjeda, nap.), ali je on taj znak s dva prsta uinio dlanom prema naprijed. Dlan okrenut govorniku, meutim, znak je opscene uvrede. U mnogim krajevima Europe znak V dlanom prema unutra, jo uvijek je znak "pobjede". Kada bi Englez tim znakom europskom kontinentalcu jasno dao do znanja da mu ga je puna kapa, ovaj bi mogao nairoko razmiljati o kakvoj to pobjedi misli Englez.

Ovim se znakom u mnogim krajevima Europe takoer oznaava broj dva. Ili, opet, da je uvrijeeni Europljanin nekim sluajem barmen u kakvu kafiu, Englez ili Australac bio bi posluen s dva vra piva odjednom.

Ovi primjeri pokazuju da pogrena tumaenja kretnji u razliitim kulturama imaju neugodne posljedice te da bi, prije bilo kakvog zakljuka o neijem govoru tijela, valjalo otkriti iz kojeg podneblja i kulture dolazi takva osoba. Stoga valja odmah napomenuti da emo ovdje raspravljati o kulturnoj osobitosti odrasle populacije srednje klase bijelaca u Australiji, Novom Zelandu, Velikoj Britaniji, Sjevernoj Americi i drugdje u zemljama u kojima je engleski materinji jezik.SKUPINE KRETNJI

Moda najvea pogreka koju poetnici u prouavanju govora tijela mogu napraviti jest da jednu gestu tumae neovisno o drugim kretnjama ili okolnostima u kojima je uinjena. eljanje po glavi, primjerice, moe imati vie znaenja: perut, buhe, znojenje, nesigurnost, zaboravnost ili la, u zavisnosti i od drugih kretnji u isto vrijeme, tako da u tonom odgonetavanju znaenja uvijek moramo uzimati u obzir skupine kretnji.

Poput svakog drugog govora i govor tijela sastoji se od rijei, reenica i interpunkcija. Svaka kretnja je rije, a rije moe imati razliita znaenja. Tek kada rije stavite u reenicu zajedno s drugim rijeima, kadri ste u potpunosti razumjeti njezino znaenje. Geste se pojavljuju u "reenicama" i precizno otkrivaju istinu o neijim osjeajima ili naklonostima."Perceptivna" osoba s razvijenom sposobnou opaanja, kadra je oitati neizgovorene reenice i u punom njihovom znaenju suprotstaviti neijim izriajima.

Crte 5. pokazuje uobiajenu skupinu kretnji za poloaj kritikog prosuivanja. Najvanija je kretnja rukom do lica, a kaiprstom uprtim u obraz, dok srednji prst prekriva usta, a palac podrava bradu. Sljedei dokaz da sluatelj paljivo prima rijei govornika ogleda se u tome da su noge tijesno prekriene preko bedara, ruka prebaena preko tijela (obrambeno raspoloenje), a glava i brada sputene (odbojnost). Ta neizgovorena "reenica" upuuje na znaenje poput: "Ne svia mi se to govorite i ne slaem se s vama."Podudarnost

Kada biste kao govornik sluatelja, prikazanog na crteu 5. upitali za miljenje o onome to ste maloprije rekli, a on odgovorio da se s vama ne slae, njegovi neizgovoreni signali podudarali bi se s njegovim izgovorenim reenicama. Rije i kretnje bi se poklapale i imale isto znaenje. Ako bi on, meutim, rekao kako uiva u onome to ste govorili, lagao bi jer izmeu njegovih rijei i pokreta koje je uinio ne bi bilo podudarnosti. Istraivanja pokazuju da neizgovoreni signali imaju peterostruko dojmljiviji uinak nego reenini izriaj, tako da se u sluaju nepoklapanja valja prikloniti neizgovorenim porukama, a sadraj izgovorenog jednostavno odbaciti kao nevaan.

esto smo u prilici vidjeti visokopozicioniranog politiara kako, stojei za govornicom, tvrdo prekrienih ruku preko prsiju (obrambeno), sputene brade (kritinost), sluateljstvu poruuje kako je blagonaklon i otvoren zamislim mladih ljudi. Moda e pokuati uvjeriti sluateljstvo u svoj topao ljudski pristup, odsjeno poput karatista udarajui po govornikome stalku, Sigmund Freud pribiljeio je negdje kako mu je pacijentica govorila o svom sretnom braku dok je istodobno nesvjesno skidala i iznova stavljala vjenani prsten na ruci. Freud je bio svjestan znaenja nesvjesne kretnje i nije ga iznenadilo kad su poeli iskrsavati problemi u braku.

Promatranje skupina kretnji i podudarnost izreenog i izraavanja pomou kretnji od kljunog je znaenja za tono tumaenje govora tijela.Kretnje u kontekstu

Osim to valja proniknuti u skupine kretnji i podudarnost jezika i pokreta tijela, sve geste moraju se promatrati u meusobnoj povezanosti u kojoj nastaju. Ako, primjerice, osoba na autobusnoj stanici sjedi prekrienih, vrsto priljubljenih nogu i uvuene brade, najvjerojatnije je ledeni zimski dan te je promrzla, a uope nije u poloaju da se od ikoga brani. Imate li, meutim, osobu istih pokreta preko puta stola i pokuavate joj prodati poslovnu zamisao, proizvod ili uslugu, takve se kretnje posve tono mogu razabrati kao negativno i obrambeno ponaanje.

U sadraju koji slijedi sve emo geste i kretnje razmatrati u meusobnoj povezanosti i, gdjegod to bude mogue, ralanjivat emo skupine kretnji.Drugi imbenici koji utjeu na tumaenje

ovjek koji na stisak ruke uzvraa kao da vam je tutnuo mrtvu ribu u dlan, najvjerojatnije e pretrpjeti objedu da je slabi, a u odjeljku o nainima rukovanja ispitat emo razlog ovoj popularnoj teoriji. No, ako ovjek boluje od artritisa, vjerojatno e se posluiti nainom "mrtve ribe" da izbjegne boll koju mu moe nanijeti netko snaniji od njega. Slino, umjetnici, glazbenici, kirurzi i uope pripadnici osjetljivih zanimanja, najradije se ne rukuju, ali nau li se u prilici iz koje ne mogu, pribjegavaju "mrtvoj ribi" samo da bi zatitili sebe.

Osoba odjevena u loe skrojenu ili tijesnu odjeu nije u prilici upotrijebiti stanovite kretnje, to moe natetiti govoru njezina tijela. Rije je, naravno, o zanemarivoj brojci ljudi, ali je ipak vano razmotriti to utjee na fiziku nemo ili ogranienje u pokretima takvih ljudi.Status i mo

Lingvistika istraivanja pokazala su da postoji izravna veza izmeu koliine moi, ugleda i prestia neke osobe i dometa njezina rjenika. Na drugi nain, koliko je visoko na drutvenoj ili upravljakoj ljestvici, toliko je sposobnija komunicirati rijeima i frazama.

Ispitivanja o izraavanju pomou kretnji otkrila su uzajamnu vezu izmeu vanosti rijei koje osoba izgovori i mnoine gesti koje ta osoba koristi da posreduje svoju poruku. To znai da su mo, ugled i presti u izravnoj vezi s brojem gesti i pokreta tijela koje uini ta osoba. ovjek na samom vrhu drutvene ili upravljake skale uporabit e svoj rjenik da bi priopio to o neemu misli, dok e se manje obrazovana ili nedovoljno iskusna osoba vie osloniti na geste nego na rijei u svojim nastupima.

Glavnina primjera kojima se sluim u knjizi prikupljena je promatranjem bijelih ljudi koji pripadaju srednjoj klasi, ali kao ope pravilo vrijedi: to je osoba na viem socioekonomskom poloaju, manje se slui gestikulacijom i pokretima tijela.

Brzina stanovitih kretnji te koliko su one oigledne drugima povezana je, takoer, s dobi svakog pojedinca. Ako petogodinje dijete, primjerice, svom roditelju slae, hitro e usta prekriti jednom ili objema rukama (crte 6.) prekrivanje usta upozorit e roditelja na la i takva se gesta nastavlja kroz itav ivot, jedina je razlika u brzini kojom se to ini. Kada tinejder izgovara la, prinosi ruku ustima poput petogodinjaka ali, umjesto da usta prekrije dlanovima kao da e pljesnuti, tek prstima lako prelazi do usana (crte 7.).

Kretnja prekrivanja usta postaje sve profinjenija u zreloj dobi. Kada odrasla osoba lae, njezin mozak upuuje ruci poruku da prekrije usta i tako pokua sprijeiti laljive rijei, kao to nastoje petogodinjak ili tinejder, ali u posljednji trenutak ruka se povlai s obraza i dotie nos (crte 8.) ta kretnja nije nita drugo do otmjenija verzija geste prekrivanja usta koju nosimo iz djetinjstva. Taj primjer potkrjepljuje tezu da se kod pojedinca, kako postaje stariji, mnoge njegove kretnje razvijaju u profinjenije i manje oigledne, pa je otuda jasnije zato je tee razaznati geste pedesetogodinjaka nego posve mlade osobe.LARNI GOVOR TIJELA

Openito pitanje glasi: "Je li mogue da je govor tijela laan?" Opi odgovor na to pitanje je nijean, zbog izostanka podudarnosti glavnih kretnji, mikrosignala koje tijelo upuuje i izgovorenih rijei. Primjerice, isprueni dlanovi upuuju na estitost, ali kada prevarant prua dlanove i smijei vam se priajui la, njegove mikrokretnje ga odaju i nehotice. Zjenice mu se suavaju, jedna se obrva moe podignuti ili kut usana na tren zgriti, a svi su ti signali suprotni znaenju kretnje otvorenim dlanovima i iskrenom osmijehu. Posljedice su da sugovornik nije pripravan povjerovati u ono to uje.

Ljudski um posjeduje, ini se, neaktivan sigurnosni mehanizam koji bi registrirao "sporno" kada prima seriju nepodudarnih poruka pomou kretnji. Poznati su, meutim, sluajevi u kojima se govorom tijela svjesno nastoji zavarati da bi se postigle stanovite prednosti. Prisjetite se, primjerice, natjecanja za Miss Svijeta ili Miss Universe, na kojima svaka sudionica izvodi studiozno pripremljene pokrete tijelom da bi odala dojam topline i iskrenosti. U mjeri u kojoj svaka od natjecateljica moe uputiti jednake signale pobrat e i bodove sudaca. No, samo najpripremljenije bit e kadre govorom tijela prevariti, i to nakratko, a naposljetku e tijelo ipak odaslati signale suprotne svjesnim pokretima. Mnogi politiari su pravi strunjaci u laganju govorom tijela, a da bi pridobili glasae koji e povjerovati u ono to govore. Za politiara koji je tomu vian obino se kae da ima "karizmu".

Lice, vie no ijedan dio tijela, koristi se da bi se prikrila la. Koristimo se smijekom, kimanjem, namigivanjem u pokuaju da prikrivamo ali, naalost, signali naeg tijela otkrivaju istinu i ovdje ne postoji podudarnost izmeu kretnji tijela i signala koji dolaze s lica. Prouavanje takvih facijalnih signala je umjetnost za sebe. U ovoj knjizi tome poklanjam malen prostor, pa onima koje to zanima preporuujem Face Language (Govor lica) Roberta L. Whitesidea.

U zakljuku, nemogue je dulje vremena uspijevati u lanom govoru tijela, ali, kako emo vidjeti, najbolje je nauiti i sluiti se pozitivnim iskrenim znakovima u openju s drugima, a odstraniti sve one geste koje mogu uroditi negativnim signalima. Na taj ete se nain ugodnije osjeati meu ljudima i oni e vas prihvaati kao iskrenu osobu.Kako lagati uspjeno

Nevolja s laganjem je u tome da podsvijest djeluje automatski i neovisno o naoj izgovorenoj lai, pa nas govor tijela tako odaje. Stoga je ljude koji rijetko lau lako uhvatiti u lai, ma koliko se trsili da djeluju uvjerljivo. U trenutku kada poinju lagati tijelo upuuje suprotne signale i otuda nas proima osjeaj da nam oni ne govore istinu. Dok la traje, podsvijest odailje nervozu, to se oitava kao gesta suprotstavljena rijeima koje sluamo. Ljudi kojima je la sastavni dio posla, kao to su politiari, odvjetnici, glumci, televizijski voditelji, usavrili su gestikulaciju i ponaanje tijela do te mjere da je teko "vidjeti" lau li ili ne, pa ljudi koji ih sluaju nasjedaju bez iznimke.

Takvi usavravaju svoje geste na dva naina. Ponajprije, uvjebavaju ono to "osjeaju" kao istinsku gestu kada izgovaraju la, ali u tome uspijevaju samo ako su u duljem vremenskom periodu predano vjebali priajui lai bez kraja i konca. Drugo, oni su kadri osloboditi se gesti gotovo uope tako da, dok govore neistine, ne pokazuju niti pozitivne niti negativne kretnje, ali i to je teka i mukotrpna rabota.

Naete li se u prilici, podvrgnite sebe jednostavnom testu. Otvoreno slaite poznaniku i svjesno nastojite suspregnuti svaku kretnju. Ako i jeste uspjeli potisnuti svaku inae uobiajenu gestu, vae tijelo e ipak odaslati brojne mikropokrete. Meu njima su sitni trzaji miia na licu, suavanje i irenje zjenica, oroenje na obrvama, navala crvenila u obraze, jae treptanje onim kapcima i brojni drugi sitni pokreti koji signaliziraju prevaru. U istraivanju provedenim usporenim snimanjem, kamera odaje da se takve mikrokretnje pojavljuju u djeliu sekunde. Samo vrlo dobro upueni ljudi kao to su profesionalni ispitivai, strunjaci za tehnike prodaje, osobe kojima priznajemo osobite sposobnosti opaanja, kadri su takve mikrokretnje uoiti u razgovoru ili tijekom pregovaranja. Najbolji voditelji intervjua i najuspjeniji prodavai su ljudi koji su uspjeli razviti nesvjesnu sposobnost da u izravnim susretima s ljudima itaju mikrokretnje.

Da biste, dakle, uspjeno lagali, oigledno je da ete morati tijelo sakriti od pogleda drugih ljudi. Ba zbog toga policijski istraitelji vole osumnjienoga smjestiti u stolicu na sredini sobe ili ga osvijetliti tako da je njegovo tijelo potpuno izloeno istraitelju; u takvim okolnostima lai se otkrivaju kudikamo lake. Naravno, lagati je puno zgodnije sjedite li za stolom koji skriva dio tijela ili virei preko ograde ili pak iza zatvorenih vrata.

KAKO NAUITI GOVOR TIJELA

Odvojite barem petnaest minuta dnevno da biste prouavali i otkrivali znaenje kretnji drugih ljudi, a istodobno razvijali svijest o vlastitim gestama. Mjesto pogodno za takve vjebe je svako ono gdje se ljudi sastaju i drue. Zrana luka je osobito pogodna za prouavanje cijelog spektra ljudskih kretnji, jer ljudi gestama jasno izraavaju voljnost, bijes, tugu, sreu, nestrpljivost i jo mnoge osjeaje. Drutveni dogaaji, poslovni sastanci i domjenci takoer su odline prilike. Nakon to ste ovladali umijeem govora tijela, otiite na domjenak, smjestite se u kutu dvorane poput djevojke s kojom nitko ne eli zaplesati i provedite uzbudljivu veer promatrajui rituale govora tijela drugih ljudi. I televizija nudi odline prilike za prouavanje komunikacije pomou kretnji. Stiajte zvuk i pokuajte razumjeti to pokazuje slika koju gledate. Ukljuujui zvuk svakih pet minuta provjerite koliko ste uspjeni u itanju pokreta koje gledate. Nee vam trebati mnogo vremena da uspije te odgledati cijeli program bez zvuka i da shvatite to se zbiva, ba kao to to ine gluhi ljudi.