15

Vedran RistiIII. gimnazija Osijek

Podaci o lanku UDK 371.3:94]:808.5

Primljeno: 14. travnja 2009.

Primjer uspjenog nastavnog sata govornitvo u nastavi povijesti

U lanku autor na primjerima iz nastavne prakse pokazuje prednosti koritenja govornitva kao nastavne metode. Razvijanje kritikog miljenja i kreativnosti, poti-canje istraivakog rada i problemski pristup nastavi neke su od tih prednosti. Nakon analiziranja uenikih radova, autor razrauje teorijsko opravdanje predloene meto-de i predlae mogue naine primjene. Na kraju lanka autor naglaava potrebu za meupredmetnom suradnjom u koli.

Kljune rijei: nastava povijesti, govornitvo, kritiko miljenje, stari Rim, stara Grka

Uspjean je nastavni sat onaj na kojem se razvijaju uenikov interes za predmet, kri-tiko miljenje i kreativnost te postie i odrava visoka razina motiviranosti tijekom cijelog sata. Za svaki nastavni predmet to znai da bi navedene poeljne ciljeve valjalo postaviti i ostvariti unutar okvira pripadajueg nastavnog programa. Sadraji nastavnog programa povijesti esto nisu poticajni i zanimljivi za uenika. Smiljanje izazovnih i poticajnih nastavnih aktivnosti za profesora povijesti (a i svakog drugog predmeta) nije uvijek jednostavno. Dananjim trendovima reforme obrazovnih sustava, a osobito poticanjem raznih oblika uenja kroz igru, stvara se opasnost od trivijalizacije nastave. esto se gubi iz vida da nastavne aktivnosti trebaju biti dobro osmiljene kako bi akti-virale i motivirale uenike, ali i potakle ih na konstruktivan rad. Nije dovoljno sat init zabavnim. Prioritet nastave uvijek mora biti produktivnost. Zabava moe i treba biti sredstvo za motivaciju uenika, ali nikako cilj sata. Kada su jednom uenici motivirani, potrebno je usmjeriti njihovu panju prema eljenom segmentu gradiva i potaknuti ih da u zadanom okviru iskau vlastitu kreativnost ne gubei iz vida cilj sata. to je ueni-ko sudjelovanje u nastavnoj aktivnosti vee, potencijal za uenje potpunije se realizira.

U ovome u lanku prikazati ostvarenje jednog takvog sata u kojem se nastojalo spojiti motivaciju, kreativnost i kritiko miljenje sa svrhovitim zadatkom, koriste-i sadraje koje nudi nastavni program. Uenika zasienost uenjem o bitkama, datumima, zakonima, povijesnim linostima i raznim politikim i drutvenim previranjima koja nemaju veze sa sadanjou i stvarnou uobiajen je njihov pri-govor nastavi povijesti. Stoga je potrebno pronai naine da se takvi sadraji uine razumljivim, zanimljivim i ivotnim.

Povijest u nastavi

16

Predlaem govornitvo1 kao metodu rada u nastavi. U nastavku u pokazati koje prednosti nosi takav nain rada to u potkrijepiti primjerima iz nastavne prakse. Takoer, pokazat u koje kompetencije uenik moe stei takvim nainom rada i kakav je oblik govornitva prikladan za nastavu povijesti.

U prvome u dijelu analizirati primjere zadataka iz nastavne prakse, a u drugome u pokazati kako su navedeni zadaci oblikovani da motiviraju te razvijaju kritiko miljenje i kreativnost. Na kraju u predloiti mogue naine primjene govornitva u nastavi i komentirati neke mogue nedostatke opisanog naina rada te predloiti kako ih rijeiti.

Primjeri iz nastavne prakse.

Zadaci su osmiljeni za grupu od 4 do 6 lanova, a zadana duljina govora je 100 do 150 rijei.

Predvieno vrijeme za izvrenje zadatka je 20 minuta, a za izlaganje 15 minuta.

1. primjer

Zadatak: Osmislite govor kojim rimski plebejci (od patricija) trae vea prava.

Pomona pitanja: Kakav je bio poloaj plebejaca? Da ste plebejac, biste li mislili da je va poloaj pravedan? Koje biste argumente koristili kada biste zahtijevali vea prava? Osmislite kratak govor kojim objanjavate va status i zahtijevate njegovu promjenu na bolje.

Da bi rijeio ovaj zadatak, uenik mora znati: tko su plebejci, smjestiti plebejce u vrijeme i prostor, objasniti poloaj plebejaca u rimskom drutvu, objasniti drutvene tenzije izmeu plebejaca i patricija i procijeniti znaenje plebejskog sloja za rimsko drutvo.

1 Iako se govornitvo i retorika esto koriste kao sinonimi, prvi je pojam iri i oznaava vjetinu koja njeguje umijee javnoga govorenja, vjetinu slikovitog i uvjerljivog izraavanja (Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber Jutarnji List, Zagreb, 2002.-2004.) dok pojam retorika oznaava, teoriju i pravila govornitva (Hrvatski enciklopedijski rjenik, Novi Liber Jutarnji List, Zagreb, 2002.-2004.) te uenje o uvjebanom govoru i njegovim naelima: pravilima, nadgradnji, sredstvima izraza, stilskim oblicima (Opa i nacionalna enciklopedija, Pro leksis, Veernji list, Zagreb, 2007.) Govornitvo je dakle vjetina, dok se retorika bavi teorijom i pravilima te vjetine. Govornitvo, kakvo se predlae u ovom lanku, takoer oznaava vjetinu govorenja, ali, prije svega po pravilima logike strukture teza argument dokaz (temeljen na povijesnim injenicama). Naglasak je na procesu sastavljanja govora i njegovoj konzistentnosti, a ne na stilskim aspek-tima izvoenja govora. Ovakvo govornitvo, dakle, ne vodi rauna o svim elementima retorike koja, kao disciplina, obuhvaa puno vie elemenata javnog govorenja, to pripada podruju hrvatskog jezika.

17

Vedran Risti: Primjer uspjenog nastavnog satai

Rjeenje:2

Istina je da smo doseljenici u Rim, ali to ne znai da trebamo biti diskriminirani. Iako smo osobno slobodni, zahtijevamo politika prava kako bi sudjelovali u odabi-ru vladara nae domovine. Takoer, ni kao graani nemamo prava, ne sudjelujemo u gradskom ivotu. ivimo izolirani od drugih. Zar smo toliko drugaiji? Zar nismo dovoljno dobri za ostalo stanovnitvo? enidba nam je zabranjena, nemamo nikakva drutvena prava. Ne ponaaju se prema nama kao prema graanima. Kao da smo drugaiji. Mi elimo zajednitvo svih Rimljana. Mi elimo ljubav i potovanje izme-u svih. Nadam se da e ovaj govor barem malo utjecati na vas. Usreite nas, bit e nam svima puno bolje. Hvala!

Uenici u ovome primjeru pokazuju da:Znaju Ne znaju

smjestitiplebejceupripadajuemjestoivrijeme,

poloajipodrijetloplebejaca, razlikovatipolitikaigraanskaprava, prepoznatitenzijeizmeuplebejaca

ipatricija.

procijenitiznaenjeplebejacazarimskodrutvo.

Iz jednog takvog kratkog govora nastavnik moe jako dobro vidjeti koliko su uenici zapravo razumjeli gradivo i na emu treba jo poraditi. Jedini argument koji se ovdje koristi je: budui da su svi ljudi jednaki, trebali bismo svi imati jednaka prava. Ovdje se ini greka projiciranja modernog pojma jednakosti ljudi u razdoblje prolosti u kojem su drutvene podjele bile neupitne, a nejednakost svakodnevna injenica. Takoer, nije uoena vana ekonomsko-gospodarska uloga plebejaca za rimsko dru-tvo, a pozivanje na upravo tu ulogu bio bi jak argument. Uloga je stoga nastavnika da intervenira i razjasni takve stvari. Iako su ovo krupni prigovori, valja imati na umu da se drutveni sukobi proteu kroz itavu rimsku povijest i teko je sagledati ulogu plebejaca bez ireg poznavanja rimske povijesti (uenici su u trenutku izrade govora doli tek do ustroja Rimske Republike). to se tie vjetine argumentacije, na to u se vratiti kasnije u tekstu.

2. primjer

Zadatak: Osmislite filipiku. Stavite se u ulogu Demostena koji eli upozoriti Atenjane na opasnost koja prijeti od Filipa II. Sastavite kratak, motivirajui govor u kojemu ete, koristei svoje znanje o ovom razdoblju, pokuati okrenuti Atenjane protiv Filipa II.

Pomona pitanja: Koje biste argumente iskoristili protiv Filipa II? to bi Atenjani izgubili kada bi potpali pod makedonsku vlast? ega se Atenjani imaju bojati? Je li

2 Svi su primjeri u tekstu rezultati rada 1. a, b i c razreda III. gimnazije Osijek u drugom polugoditu k. god. 2008./09.

Povijest u nastavi

18

Filipovo dotadanje ponaanje bilo takvo da bi moglo izazvati strah kod Atenjana? Pokuajte predvidjeti protuargumente koji bi vam se mogli uputiti i opovrgnite ih.

Da bi rijeio ovaj zadatak uenik mora znati: tko je bio Filip II, smjestiti temu u vrijeme i prostor kakvo je bilo stanje atenskog drutva sredinom 4. st. pr. Kr.:

da dolazi do opadanja atenskog utjecaja uslijed ratova meu polisima,

da je drutvo podijeljeno po pitanju saveznitva s Makedonijom objasniti uspon Makedonije, navesti i objasniti politike ciljeve Filipa II, procijeniti znaenje saveza s Makedonijom za Atenu.

Rjeenje:Grka civilizacija neometano se razvijala i uvala svoju slobodu i samostalnost vie od dva tisuljea. U doba krvavih ratova mi smo ujedinjeno ustali i pokorili vanjskog pro-tivnika. ivotima smo branili svoje korijenje, gledali smo kako nestaje dugogodinji trud naih predaka, no ponovno smo ustali ponosni na nau hrabrost.

Sada kolaju glasine o sjevernim plemenima, tzv. Helenima koji navodno ele usposta-viti politike veze s nama. Rei u vam to je to, obmana, obmana nad naim hrabrim narodom od strane Filipa II. Makedonskog i njegove imperijalne politike. Vi ste zasli-jepljeni njegovim praznim obeanjima sigurnosti od Perzije i Saveza, pa se ne usudite ak i pozdraviti njegove ambicije. Ali, znate li to to uistinu znai za nas? Sva kultura, gospodarstvo, demokracija nazadovat e, izgubiti smisao naeg truda. Bit emo usporeni pasivni u vremenu kao prosjena civilizacija, a ne kao neovisna, velianstvena Grka. Recite, moram li ja od svog krvnog srodstva trpiti ovo ponienje i izdaju? Recite mi da li ete zaista bez grine savjesti predati svoju neovisnost i individualnost?

Uenici u ovom primjeru pokazuju da:Znaju Ne znaju

tkojebioFilipII, smjestititemuuvrijemeiprostor, dajeatenskodrutvobilopodijeljeno, da je grka civilizacija bila ponosna

na svoju tradiciju, kulturni napredak ipobjedunadPerzijom,

zaosvajakupolitikuFilipaII, procijeniti negativne aspekte saveza s

Makedonijom.

procijeniti pozitivne aspekte saveza sMakedonijom.

Ovaj je primjer sadrajno potpuniji od 1. primjera, a navoeni su i neki konkretni argumenti za potkrjepu zadane teze:

19

Vedran Risti: Primjer uspjenog nastavnog satai

dokidanje samostalnosti Atene, ulaenje barbarskog elementa u grku kulturu, nepotene nakane Filipa II.

No, iako spominju sigurnost protiv Perzije, ne analiziraju i ne pobijaju mogue protuargumente.

3. primjer

Zadatak: Osmislite Izokratov govor (anti-filipiku). Stavite se u ulogu Izokrata koji eli uvjeriti Atenjane u prednosti koje bi proizale iz saveza s Filipom II.

Pomona pitanja: to biste iskoristili kao argumente protiv Demostena, a za Filipa II? to bi Filip II. mogao ponuditi Atenjanima? Sastavite kratak, motivirajui govor u kojemu ete, koristei svoje znanje o ovom razdoblju, pokuati nagovoriti Atenjane na savez s Filipom II. Pokuajte predvidjeti protuargumente koji bi vam se mogli uputiti i opovrgnite ih.

Za rjeenje ovog zadatka vrijede propozicije iz 2. primjera.

Rjeenje:Pitate se zato elimo savez s Makedoncima? Budite dio Velike Grke koja e sezati do kraja svijeta. Stanite uz Filipa jer kada pokorimo ostale narode, Grci e biti uistinu ono to zasluuju, narod kojemu e se svi klanjati. Prijatelji, ne sluajte to Demosten govori, Filip je ono to Grkoj treba, pravi diplomat koji e unaprijediti nau kulturu. On nam nudi sigurnost, sreu i zobenu kau u izobilju, ali to nije sve. Njegova vojska je nepobjediva, a to znai da emo i mi biti nepobjedivi. Iskreno otvorimo srce reformi.

Uenici ovim primjerom pokazuju da:Znaju Ne znaju

tkojebioFilipII, smjestititemuuvrijemeiprostor, dajeatenskodrutvobilopodijeljeno, zaosvajakupolitikuFilipaII, procijeniti negativne aspekte saveza s

Makedonijom.

procijeniti pozitivne aspekte saveza sMakedonijom.

Iako je krae od 2. primjera, ovo rjeenje temeljito argumentira svoju tezu. Dok se u 1. primjeru moe nai jedan, vrlo slab argument neutemeljen u povijesnoj stvarnosti, u 3. primjeru nalazimo nekoliko jakih argumenata za savez s Filipom II:

korist od saveznitva s uspjenim osvajaem, posredno teritorijalno irenje Grke,

Povijest u nastavi

20

diplomatske vjetine Filipa II. i njegovo divljenje grkoj kulturi, jaka vojska.

Osobito je vano za takav zadatak da argumenti budu utemeljeni na povijesnim injenicama.

4. primjer

Zadatak: Osmislite reklamu za Aleksandriju u Egiptu. Trgovaki ste putnik i dolazi-te na atensku agoru s namjernom da privuete posjetitelje u Aleksandriju. Koristei svoje znanje o helenistikom razdoblju, osmislite kratak govor kojim ete privui posjetitelje u helenistiku Aleksandriju.

Pomona pitanja: Po emu je Aleksandrija bila poznata u helenistikom razdoblju? Tko je sve djelovao u njoj? to biste napisali u reklamnoj brouri?

Za rjeenje ovog zadatka uenici moraju znati: to je Aleksandrija, te kako i kada je nastala, to je helenizam, koje su znamenitosti Aleksandrije, kako su ivjeli ljudi u doba helenizma.

Rjeenje:Nau Aleksandriju izgradio je poznati grki graditelj Rodos koji ju je oblikovao u poseb-nom obliku pravokutnika s mreom ulica i pod pravim kutom. U Aleksandriji se nalaze raskone, velike zgrade, prekrasni vrtovi te ulice obrubljene stupovima. Mi smo sredite helenizma i sredite znanosti u kojoj se razvila nova disciplina, filologija (nauka o jezi-ku). U naem velianstvenom gradu nalazi se Muzeion, velianstvena knjinica sa 500 000 rukopisa, raznolike dvorane te kabineti za istraivanja. Najvanije, imamo pouz-danog, monog vladara koji e nam omoguiti siguran i dobar ivot u naem predivnom gradu. Doite i ostanite u naoj Aleksandriji.

Uenici su pri rjeavanju ovoga zadatak ispunili zadane kriterije. No, zadatak je donekle laki od 1., 2., i 3. primjera jer se, zbog naravi stvari, argumentacija svodi na nabrajanje znamenitosti Aleksandrije. Koriteni argumenti su, dakle:

znamenitosti Aleksandrije, urbanistika infrastruktura, stabilna vlast.

Ova se reklama prvenstveno obraa znanstvenicima i umjetnicima, to odgovara predodbi o Aleksandriji kao kulturnom sreditu. Govor naveden u ovom primjeru moda je najbolje utemeljen na povijesnim injenicama.

21

Vedran Risti: Primjer uspjenog nastavnog satai

Motivacija

Razina motivacije3 tijekom predloenog naina rada ostaje visoka iz nekoliko razlo-ga. Prije svega, uenici pred sobom imaju konkretan zadatak: sastaviti i izloiti govor. Orijentirani su na cilj koji je opipljiv. Ne ue radi memoriranja injenica ili inter-pretacije, ve znanje koje posjeduju, ili koje e stei na tome satu, koriste za izvrenje zadatka kreiranja govora. Takoer, pred njima se nalazi problem koji trebaju rijeiti koristei se vlastitim sposobnostima i izvorima znanja.

Prednost se takvim nainom rada daje unutarnjoj motivaciji koju je mogue aktivira na nekoliko naina od kojih se ovdje koriste sljedei:

uenicima se daje kontrola nad nainom na koji e izvriti zadatak, davanje uenicima mogunosti da zadovolje neke svoje potrebe, ukljuivanje emocija, kooperacija meu uenicima, aktiviranje znatielje.4

Iako je uenicima unaprijed odreen okvir unutar kojega moraju djelovati, ostaje im velika sloboda u izvravanju zadatka. Zadana im je glavna teza govora ali oni odlu-uju na koji e ju nain potkrijepiti i promicati. Ostaje im stoga dosta prostora za kreativno izraavanje i samoizraavanje. Uenicima se takoer daje prilika za samo-afirmaciju unutar vlastite okoline koju ine razred i profesor. Javnim nastupom pri-likom izlaganja govora uenik eksponira sebe preko rezultata vlastitog rada i grupu preko rezultata rada grupe stvarajui time pozitivan dojam o sebi pred razredom te stjee odobravanje profesora (ime se aktivira i vanjska motivacija). Prilikom osmi-ljavanja govora, ukljuuju se i emocije. Sam govor treba biti motivirajui za sluate-lje, a za postizanje toga cilja govornik se mora uivjeti i u situaciju o kojoj govori i u ulogu sluatelja. Od uenika se zahtijeva i velika koliina istraivakog rada ime se aktivira znatielja koja se usmjerava prema rjeenju problema. Postavljanjem pred uenika zadatak dokazivanja teze, on si postavlja pitanje: Kako u to dokazati?

Nakon to je uenik u dovoljnoj mjeri motiviran i postoje uvjeti za odravanje te motivacije do kraja sata, postavljaju se pitanja: to elimo postii tim satom?, Koja znanja i vjetine uenik moe i treba stei takvim nainom rada?

3 Motiviranje uenika za nastavu obuhvaa sve to (izvana ili iznutra) potie na uenje, usmjerava ga, odreuje mu intenzitet, trajanje i kakvou. (Danijela Trkan, Motivacijske tehnike u nastavi, Povijest u nastavi, god IV. (2006), br.1

4 Eric Jensen, Super-nastava, Educa, Zagreb 2003, str. 276-277.

Povijest u nastavi

22

Kritiko miljenje

Kao odgojno-obrazovni cilj prvoga reda esto se navodi kritiko miljenje5. Pogotovo kada se radi o vjetinama potrebnim za ivot unutar graanskog, demokratskog drutva. Pri oblikovanju govora, slino kao pri debatiranju, temi se mora pristupiti istraivaki i kritiki. Da bi pronaao argumente koji potkrepljuju tezu i odgovara-jue dokaze, uenik mora razdvajati injenice od interpretacija te, i jedno i drugo, konstantno dovoditi u vezu s argumentacijskom strukturom govora radi prihvaanja ili eliminacije.

Neformalna logika i umijee argumentacije neto je to svi koristimo svaki dan, ali na intuitivnoj, automatskoj razini. Rjeavanjem takvih zadataka zapravo osvjetavamo na kognitivni proces te ga time izotravamo i uimo usmjeravati. Time se ui razliko-vanje teze i argumenata te se prilikom slaganja vlastite argumentacije anticipiraju pro-tuargumenti. Iako je oblikovanje i dranje govora jednostran oblik rada, moe se postii uinak slian debati ako se dvjema grupama da ista teza, ali sa suprotnim predznakom (2. i 3. primjer). Tada sluatelji mogu odluiti koji je govor imao jae argumente.

Oblikovanjem i izvoenjem govora na nastavi povijesti aktualizira se prolost te se oivljava povijesna problematika koja se uvijek moe dovoditi u vezu sa sada-njicom, pogotovo ako je govor politikog tipa. Ovim se postupkom onemoguava suhoparno navoenje i memoriranje podataka, na to se nastava povijesti esto svodi, te se aktiviraju vii kognitivni procesi, analize, sinteze i evaluacije. Podaci se koriste kao sredstvo, a ne kao cilj.

Govornitvo i nastava povijesti

Govornitvo je sastavni dio programa hrvatskog jezika, a ne povijesti, stoga se postavlja pitanje o ulozi i svrsi govora u nastavi povijesti. Naglasak bi se trebao stav-ljati na poznavanje povijesnih injenica i njihovom koritenju prilikom sastavljanja govora i na oblikovanje same argumentacijske strukture. Retoriki je aspekt govor-nitva ovdje sporedan, a bitno je da govor bude utemeljen na stvarnim povijesnim dogaajima, da oslikava toan povijesni kontekst te da se podaci koriste za dokazi-vanje valjanosti argumenata.

Od osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje koje definira Europska Unija, govornitvom se razvija ak pet: sporazumijevanje na materinskom jeziku, uiti kako uiti, socijalna i graanska kompetencija, inicijativnost i poduzet-nost, kulturna svijest i izraavanje.6

5 Za definiciju kritikog miljenja v. http://www.criticalthinking.org/aboutCT/define_critical_thinking.cfm; takoer David Klooster, to je kritiko miljenje, Metodiki ogledi, vol. 9, br. 2, 2002.

6 Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj, i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli prijedlog, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Zagreb, studeni 2008. dostupno na: http://www.azoo.hr/tekst/prijedlog-nacionalnog-okvirnog-kurikuluma-za-predskolski-odgoj-i-opce-obvezno-obrazo-vanje-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli/1112/12

23

Vedran Risti: Primjer uspjenog nastavnog satai

Naglasak kurikulumskog pristupa nastavi na kompetencijama zahtijeva temeljito promiljanje metoda kojima e se nastava povijesti prilagoditi i preoblikovati da bi se uenicima omoguilo razvijanje spomenutih kompetencija. Osim toga, razvijanjem govornitva u nastavi povijesti postiu se i specifini ciljevi drutveno-humanistikog podruja nacionalnog okvirnog kurikuluma.7

Odgoj za demokraciju

Hrvatskom drutvu, kao jo nedovoljno zrelom drutvu koje se sporo kree ka demokraciji, potreban je kolski sustav koji e pomoi graditi graansku svijest i osjeaj drutvene odgovornosti. Kako, dakle, govornitvo u nastavi povijesti moe pridonijeti stvaranju graanskog drutva? Smatram da je najvanija vjetina za gra-ansko drutvo koja se razvija govornitvom upravo vjetina argumentacije. Ona, s jedne strane, izotrava vlastito logiko rezoniranje pri formiranju stavova, a s druge strane onemoguava ili barem oteava mogunost manipulacije. Graansko drutvo pretpostavlja jedan javni prostor u kojem se miljenja usporeuju i razmjenjuju. Da bi takav proces bio produktivan, valja poznavati pravila miljenja i rasprave, a upravo se to postie vjebanjem argumentacije.8 Pri uei formulirati govor uenik sebe stav-lja u ulogu onoga tko formira i iznosi miljenje, a onaj koji zna formirati miljenje i dobro poznaje vjetinu govornitva tee e potpasti pod utjecaj demagogije.9

Naravno, takav je pristup uinkovit samo ako se sustavno primjenjuje tijekom cijelog kolovanja. Pogotovo predmeti drutveno-humanistikog podruja moraju suraivati, ako se eli postii optimalni uinak. Suradnja s debatnim klubom, voe-nje rasprava na satima povijesti, sociologije, etike, politike i gospodarstva, hrvatskog jezika i sl. od presudne su vanosti.

Osim navedenog, takav pristup obrade povijesnih sadraja na jo jedan nain pri-donosi graanskom odgoju. Istraivako-problemski pristup nastavi skiciran u ovom lanku stvara graanina koji zna rjeavati probleme. Prilikom rjeavanja problema uenik temeljito i svrhovito prouava povijesne sadraje i stjee prijeko potrebno znanje za sudjelovanje u drutvu koje ima svoj povijesno-kulturni identitet. Stjecanje znanja vezanog uz vlastitu kulturnu pozadinu i osposobljavanje uenika za graanski forum, primarni su doprinosi nastave povijesti odgoju za demokraciju.

Primjena i potekoe

S obzirom na dvije glavne vrste nastavnog sata, govornitvo se moe primjenjivati na dva naina:

7 Isto.8 Alain Mougniotte, Odgajati za demokraciju, Educa, Zagreb 1995, str. 43-46.9 Ivo kari, Temeljci suvremenog govornitva, kolska knjiga, Zagreb 2003, str. 7-10.

Povijest u nastavi

24

a) Pri obradi gradiva uenici formiraju govor na temelju znanja koje e stei sami, ili uz pomo nastavnika. Uenika je aktivnost maksimalna, no opseg gradiva mora biti ui.

b) Pri ponavljanju gradiva uenici formiraju govor na temelju prethodno stee-nog znanja. Opseg gradiva moe biti vei, a i teme mogu biti raznovrsnije.

Debata se obino, i to s pravom, navodi kao metoda par exellance za vjebanje argu-mentacije. No, pri pokuaju organiziranja debate nastavnik se suoava s dvije glavne potekoe: premalo vremena i previe uenika. Govornitvo stoga moe biti dobra alternativa, a uinak slian debati moe se postii suprotstavljanjem govora s razli-itim predznakom. Zbog velikog broja uenika, preporuljivo je sastavljanje govora davati grupama, a moe biti i dobar zadatak za domau zadau.

Da bi se postigla maksimalna argumentacijska raznolikost i potpunost, ueni-cima se mogu dati pro i contra tablice u koje e prvo upisati argumente na temelju kojih e sastaviti govor. Time bi se izbjegli nedostaci vidljivi u gornjim primjerima.

Zakljuak

Koritenje govornitva u nastavi povijesti moe doprinijeti izgradnji demokratskog drutva iji su nosioci graani. Visoka razina motiviranosti, vjebanje argumentacije te svrhovito uenje glavne su prednosti opisanog pristupa. Aktivno uenje takoer odgovara nastavi usmjerenoj stjecanju kompetencija. No, uspjeh, kako razvijanja vjetina, tako i stvaranja misleeg uenika, ovisi o strukturi cijelog obrazovnog susta-va i meupredmetnoj suradnji na kolskoj razini.

Koritena literaturaCanivez, Patrice, Odgojiti graanina?, Durieux, Zagreb, 1999.Jensen, Eric, Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.Klooster, David, to je kritiko miljenje, Metodiki ogledi, vol. 9, br. 2, 2002.Mougniotte, Alain, Odgajati za demokraciju, Educa, Zagreb, 1995.Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj, i ope obvezno obrazovanje u osnovnoj i sred-

njoj koli prijedlog, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, Zagreb, studeni 2008. dostupno na: http://www.azoo.hr/tekst/prijedlog-nacionalnog-okvirnog-kurikulu-ma-za-predskolski-odgoj-i-opce-obvezno-obrazovanje-u-osnovnoj-i-srednjoj-skoli/1112/12

kari, Ivo, Temeljci suvremenog govornitva, kolska knjiga, Zagreb, 2003.Trkan, Danijela, Motivacijske tehnike u nastavi, Povijest u nastavi, god. IV (2006), br. 1

25

Vedran Risti: Primjer uspjenog nastavnog satai

SUMMARY

An example of a successful class rhetoric in teaching history

Through examples from classroom, the author shows the advantages of using rhetoric as a teaching method. Development of critical thinking and creativity, encouraging resear-ch work and problem approach to teaching are but some of the benefits. After analyzing students papers, the author develops a theoretical justification for the proposed method and proposes possible manners of its application. The article concludes with the authors plea for strengthening cooperation between different subject areas in teaching.