Pravogovor u Nastavi

8/18/2019 Pravogovor u Nastavi

http://slidepdf.com/reader/full/pravogovor-u-nastavi 1/30

PRAVOGOVOR U NASTAVI

doc. dr. sc. Marko Alerić, Sveučilište u Zagrebu

Čista kvaliteta – izgovoreno kao u frezemima, nr. čisto !ednostavno "čisto # !ednostavno, očito$, a treba bitič%sta kvaliteta "&očišćena& ' reklama za (abud$

Zagrebačka stranka budi Zagreb.

Dobivate 10 000 HRK na potrošačkoj kartici; Nije nikakav problem zaplesati na vrhu!; Ne znate koji kreitoabrati; Domai nam ne preporučaju uspon; "uševili su svijet; #ve vei broj siromašnih $ra%ana; & $rau ponavljaju; obiteljski tjean; uklanjanje; 'rvi sloboni a$ent e preuzeti vaš poziv; začinila su;narušeno( napravili( rizika; "i$rao je obru utakmicu; &spio se oporaviti; Nije spreman zai$rati o prveminute; Njezine narukvice ve obo)avaju; *ko ne znate kako se opustiti+++; #vakako valja potra)iti pomo!;,akvu priliku $ospoarstvenici ne pr o puštaju+ &krajinci anas obilje )avaju-

POGREŠAN NAGLASAK )izabrati( upravljanje( konkretna( prihvatiti( upravlja( seminar( objekata( iz trezora( ijete se opusti( aspekt( jenoznačan( raznovrsnost( preskačete( raznovrsnu( meicinski( uklanjanje( termin( promociju( propustite(

poreite( ispravljati( $ovorimo( akako( postavljaju( okulist( o$oi se( ekonomske( koncepti( #lavonija(bo$aenje( komentirate( zanima me( talentiran( preskače( popuniti( zakrenuti( oi$rati( miljona

SPORAZUMIJEVANJE:

slu*omvidomdodirommirisomokusom

KOMUNIKACIJA+ri!enos oruke od ošil!atel!a rimatel!u, razm!ena misli i emoci!a, meusobno razumi!evan!e, sman!en!eneizv!esnosti, ovezivan!e različitosti, ut!ecan!e na onašan!e.-elik dio onoga o čemu komuniciramo ni!e nastao s komunikaci!skom nam!erom, već !e osl!edica, nr.vrednota govorenoga !ezika ili onašan!a. ačin na ko!i govorimo otkriva naš stav o onom o čemugovorimo i toga ne moramo biti sv!esni.

KOMUNIKACIJSKI PROCES ošil!atel! orukakanal

rimatel! ovratna informaci!a

JEZIČNA KOMUNIKACIJAgovorena i isana !ezikom "lingvistička$ i vrednotama govorenog !ezika "aralingvistička$

Slušatel! ču!e glasova, kvalitetu glasa, glasnoću, brzinu, stanke itd. +aralingvistički znakovi otkriva!u uno o osobi ko!a govori.

JEZIČNI IZRAZ1



/ezični izraz uvi!ek te0i tome da izrazi osobno rasolo0en!e govornika ili nam!eru onoga ko!i govori. 1tome !e vari!abilan, oseban i neonovl!iv "rilagou!e se konkretno! i neosredno! 0ivotno! situaci!i ko!uiskazu!e$ !er !e takva i situaci!a u ko!o! !e nastao. Smisao iskaza i n!egov oblik u!edin!u!u se do te m!ere dasvaka rom!ena u !ednom odrazumi!eva rom!enu u drugom.

UVJETI USPJEŠNE KOMUNIKACIJE

2. oruka do rimatel!a sti0e neromi!en!ena,3. rimatel! razumi!e oruku "ako !e) !ednostavna, strukturirana, kratka, !asna, zaniml!iva$, ne razumi!e oruku "ako !e) komlicirana, oširna, ne!asna, dosadna, oruka ko!u smo oslali ne odgovara riml!eno! oruci$45. rimatel! v!eru!e oruci,6. točno roc!en!u!e va0nost oruke.

+oruka mora biti) razuml!iva, ravilna i !asna) .to je tko lošiji učitelj( to e biti te)i za razumijevanje+ /est je slučaj a su preavanja najučenije$ učetelja laka za razumijevanje "7vintili!an, "+

7ad meu sugovornicima ne osto!i reklaan!e misli, 0el!a i os!eća!a, onda komuniciran!e treba temel!iti na revladavan!u razlika "treba uoznati sugovornikov krug i tra0eći komromis d!elomično naustiti svo!$.

PORUKA8ko šal!e oruku9 7o!i !e n!ezin sadr0a!9 7o!im !e sredstvima oslana9 7o!i !e učinak oruke "ut!eca! na rimatel!a$97:;<8<-= +:>17= – utemel!ene na čin!enicama i ide!amaA?=78<-= +:>17= – utemel!ene na sta!alištima i emoci!ama

JEZIK/GOVOR !ezik !e sustav znakova, a govor n!i*ovo zvučno ostvaren!e znakova. :stvaru!e se u govorenom ip!"nom obliku./ezik !e astraktan, konkretno ostvaren!e !ezika !e govor "!ezik !e organizaci!a govora$.

JEZIK da bi se !ezikom moglo komunicirati, !ezični sustav nasto!i ostati stalan i nerom!en!iv, a zbog otrebe rilagodbe, !ezik se mi!en!a "mo0e se rilagoavati rom!en!ivim otrebama čov!ečanstva$. (!udski !e !ezik strukturiran "svaka !ezična !edinica @glas, ri!eč@$, ima svo!e m!esto u sustavu i mo0e se, u skladu s ravilima, sa!ati s drugim !edinicama iz tog sustava ili n!ima zam!en!ivati. Bivotin!ski načinkomuniciran!a u svim !e zeml!ama isti "&mi!au&, &vau&$.

GLASOVNI SIM#OLIZAMlasovi ne su$eriraju značenje( ni jean $las ne mo)e su$erirati uvijek isti i ustaljeni smisao2 $lasova je premalo( a tako je mno$o različitih smislova koje riječi trebaju izraziti a bi se mo$lo očekivati a $las una primjer( izra)ava uvijek isti osjeaj sumornosti i muklosti+

;lasovna simbolika !e samo si*ološka. :dreene kombinaci!e glasova mogu dobiti eksresivnuvri!ednost. ;omilan!e duboki* vokala) tmuran, sumoran do!am "erutan 3 trošan+

JEZIČNA KULTURA

2



omoguću!e lakše, točni!e i !asni!e izra0avan!ešire značen!e ) ne uotrebl!ava!u se vulgarne, nerim!erene, otrcane ri!eči i izrazi, oštaalice, fraze i sl.(ako uočl!ivo i mo0e se roc!en!ivati u svim idiomima.u0e značen!e) ne uotrebl!ava se ono što se rotivi normi standardnog !ezika i mo0e se utvrivati u svimiskazima ko!e !e govornik ili isac nam!eravao oblikovati na standardnom !eziku. i!e lako uočl!iv i mo0ega odrediti samo ona! tko dobro ozna!e standardno!ezičnu normu

KULTURNA KOMUNIKACIJA2. iskrena, oštu!e sugovornika i n!egovo mišl!en!e, nema etiketiran!a i vrednovan!a3. rečenice su !asne, !ednoznačne, razuml!ive i dorečene, dobra dikci!a,5. ništa se ne odrazumi!eva što se ne ka0e6. verbalna i neverbalna komunikaci!a su ovezane "!edinstvo stila, logički redosli!ed, red ri!eči, rečenica$C. ri*vaća!u se i vrednu!u otrebe i 0el!e sugovornikaD. revladava!u ja'oruke) 4abrinut sam zbo$ to$a što+++ " ja'orukama izra0avamo vlastita oa0an!a,os!eća!e, misli, otrebe. +ribli0avamo se sugovorniku i s n!im razvi!amo di!alog.$E. u o*valama nema aliF. nema maniulaci!eG. ridr0avamo se teme govora i vremena redvienog za govor

NEKULTURNA KOMUNIKACIJA2. zbun!u!e "zbog stručni*, omodni*, neotrebni* ri!eči ko!e sugovornik ne razumi!e, zbog zamršeni* i redugi* rečenica$3. odizan!e tona, došatavan!e5. uno etiketiran!a i vrednovan!a "8rebalo bi..., Znaš ti dobro što sam !a mislila.$6. verbalno i neverbalno komuniciran!e ni!e usklaenoC. zbun!u!e "zbog stručni*, omodni*, neotrebni* ri!eči ko!e sugovornik ne razumi!e, zbog zamršeni* i redugi* rečenica$D. odizan!e tona, došatavan!eE. uno etiketiran!a i vrednovan!a ",rebalo bi+++, 4naš ti obro što sam ja mislila+$F. verbalno i neverbalno komuniciran!e ni!e usklaenoG. komuniciran!e se odvi!a se samo kada to 0eli !edna strana4 ti'oruke ",i si nemo$u( 'o$leaj na što sličiš( 4ašto si to učinio5$ ti'orukama nude se gotova r!ešen!a, sugovornika se vri!ea, naada, redbacu!e mu se, okrivl!avamo ga se i kritizira2H. oruke s ali " Dobro je( ali mo)eš ti i bolje+$22. osto!i maniulaci!a23. sve se odrazumi!eva

NEGATIVNA KOMUNIKACIJAono što su nam govorili kad smo bili d!eca) 6ui miran( Hoaj polako( 'o)uri( Nemoj to irati( 'azi( #ve pojei( "peri zube( 'azi a se ne zaprljaš( 4aprljao si se( .uti( ovori ka ti ka)em( 7oli za oproštenje( Do%i ovamo( Ne motaj se okolo( "i se i$rati( Ne smetaj( Nemoj trčati( 'azi a ne paneš( 8esam li ti

rekao a eš pasti( 'ravo ti bui( Nika ne paziš( Ne znaš ti to( 8oš si premalen( Daj( ja u( 9e si velik("i na spavanje( &staj( 4akasnit eš( :mam posla( #na%i se sam( 'okrij se( Nemoj biti na suncu( :za%i na sunce( 'unim ustima se ne $ovori++++

POZITIVNA KOMUNIKACIJAono što smo 0el!eli čuti kao d!eca) 9olim te( ijep3ijepa si( Dra$o mi je a te imam( Raz$ovarajmo maloo tebi( Na%imo malo vremena za sebe( K<ko se osjeaš( 8esi li tu)an( 6ojiš li se( 4ašto ti se ne a( #laak si( Nje)an si( :spričaj mi što si pronašao( #retan si( #vi%a mi se kako se smiješ( 7o)eš i plakati ako hoeš( Nisi baš zaovoljan( ,ko te naljutio( 7o)eš mi rei sve što )eliš( :mam povjerenja u tebe( #vi%aš mi se(

3



#vi%am li ti se( .to ti se ne svi%a ko mene( .to ti misliš o tome( ijepo mi je biti s tobom( =elim ti neštorei( #lušam te( #vi%aš mi se takav kakav jesi( Reci mi ako sam po$riješio+++

JEZIČNE $JELATNOSTI %VJEŠTINE& SPOSO#NOSTI':slušan!egovoren!ečitan!e isan!e"razumi!evan!e$ revoen!e

SLUŠANJEZa*ti!eva strl!en!e više od bilo ko!e druge l!udske d!alatnosti. 1kl!uču!e i kritičko razmišl!an!e o oruci4slušatel! treba biti ri!atel!ski rasolo0en rema govorniku, o*rabrivati ga. e smi!e rekidati govornika,uadati mu u ri!eč. Slušatel! šutn!om, kiman!em glave, gledan!em u oči mo0e okazati zaniman!e za onošto govornik govori, o!ačati n!egovo samoouzdan!e.

AKTIVNO SLUŠANJE2. imaginativno "redočavan!e$,3. logično "organiziran!e onoga što se sluša) uvod, osnovna tvrdn!a, argumenti, rim!eri$5. anticiaci!sko "redvian!e$

GOVOR so! zvukova, glasova, zvučno "slušno$ sredstvo ko!im se !ezik ostvaru!e4 oća, rirodna l!udskasosobnost, rirodan i normalan medi! komuniciran!a, brzo nas Ioda!eJ, Kosobna iskaznicaL, uotun!u!esliku o nama, otkriva nacionalnu, regionalnu i soci!alnu riadnost, kulturu, emoci!e i nam!ere.:moguću!e ovladavan!e drugim !ezičnim d!elatnostima.

Ne po!(o) n )e*no +),*!-o *r,.(vo e0 govor" %govorom )e !("r) o* p!m" (!,1"m" go*n"'& "+ )e0"p!"n !"mo m"+en ro) )e0-"2 Nem" n )e*nog *r,.(v" , pov)e!( -o)e )e m"+o p!mo& " *"pre(3o*no n)e m"+o govor2

POŠTOVANJE NORME bez obzira na to što !e govor o!edinca uvi!ek sub!ektivan, mora se temel!iti na normi ko!a osiguravan!egovu razuml!ivost

STRUKTURA GOVORA

++:+><ČA M:8<-AN</A, S8-A>A/= ZA<MA/A ZA 8=M1 < ;:-:><7A "Nil! !e uv!eriti

FCO slušatel!a.$ A/A-A 8=M= "o čemu će se govoriti i o čemu neće govoriti, omeivan!e$

>AZ>APA 8=M= "rečenice kazivan!a i dokazivan!a$A>;1M=8<, S>=P<Q/A M<SA:, +:R</A/= +>:81A>;1M=A8AZA7(/1ČA7 – sa0etak, oziv, ovratna informaci!a, oziv na ri*vaćan!e, usuglašavan!e, redlagan!e

i donošen!e odlukeZA-A(A < +:ZP>A-

4



POGREŠKE KOJE GOVOR %SPORAZUMIJEVANJE' ČINE NETEČNIM I NEPRAVILNIM+osl!edica nezavršenog rocesa laniran!a "nasta!u zato što !e govornik očeo izvedbu govorni*sastavnica ko!e ni!e do kra!a islanirao$.

>azlozi) neoznavan!e gramatički*, leksički*, stilistički* i ortoeski* !ezični* zakonitosti, slo0enostsadr0a!a ko!i se iznosi, risustvo slušatel!a, okolina, umor, 0urba itd.

+>AZA S8A7A "1 rasravi ko!a !e @@ sli!edila u ovodu ri!edloga @@ da se ristui rom!eni1stava...$

=?:=MA8<Z<>AA :Z-1Č=A S8A7A "TTT... a za čega onoga TT osto!i članak 2E. ...$

+:A-(/A/= "o, ovi!est će okazati & & u budućnosti ravi razlog...$

+:;>=Q7A S <S+>A-(/A/=M "eobil... nezaobilazna !e uloga sustava naobrazbe...$+:;>=Q7A R=Z <S+>A-(/A/A "Qest ošto više sredstava za znanost i obrazovan!e...$ZAM1N7<-A/= "7...k...k...klubovi mogu rasodi!eliti izmeu sebe više...$gutan!e glasova+:Q8A+A(<N= "+S:-7A$ "8o !e to uvi!ek, ova!, !edva osto!eća oasnost.$ reti* govor, mrml!an!e7:MR<AN</A =7:(<7: +:;>=QA7A $ "...T da ova! se to na!više mo0e dobiti$

RECITIRANJE sugeriran!e i obuivan!e autentičnog do0ivl!a!a !esme. 1 rvom lanu snaga izgovrene ri!eči, a udrugom neverbalno komuniciran!e. ;ovoren!e naamet da!e više rostora za usostavl!an!eneosredni!ega dodira s ublikom.

rirema za recitiran!e) kn!i0evna analiza, govorno'recitatorska interretaci!a "uočiti naglasak ri!eči irečenica$, ronaći smislene c!eline, auze$

RETORIKAumi!eće govoren!a, govorništvo) oučavala se u staro! ;rčko!. ;ovor !e sredstvo uv!eravan!a, ridobivan!a, nagovaran!a.

#ROJ RIJEČI U GOVORU:2HH – 2CH ri!eči u minuti2 sat razgovora "oko 6HHH ri!eči$2 sat radi!skog ri!enosa "oko GHHH ri!eči$2 sat čitan!a "oko 2C HHH ri!eči$2 dan) 3 sata razgovora, 3 sata slušan!a medi!a, 3 sata čitan!a "oko DH HHH ri!eči$4 slušan!a i čitan!e u sebi)

DHH ri!eči u minuti

O#ILJE4JA GOVORA)5. zbiva se u odreenom kontekstu ko!i oma0e razumi!evan!u oruke. >i!eči, često, ne kazu!u do kra!aznačen!e ko!e 0elimo reni!eti. 7ontekst, okolnosti, situaci!a i meusobni odnos sugovornika oma0urazumi!evan!u oruke46. govornik !e u dodiru sa slušatel!em a dolazi do meud!elovan!a i izm!ene uloga47. govornik se obično obraća oznatim slušatel!ima48. za vri!eme govora komunicira se verbalno "iz!ave, itan!a, komentari, mrml!an!e$ i neverbalno "osobniizgled, geste, mimika, bo!a i !ačina glasa, !asnoća, ritam, naglasak, stanke, brzina, intonaci!a @ako riječ *" iz$ovorimo različito( mo)emo izraziti a>irmaciju( ne$aciju( pristojnost( sr)bu+ Riječ 3v"+" ima jenu

5



intonaciju ako nešto primamo( a ru$u ako nešto obijamo3 $, izrazo lica, okreti ti!ela, stvari, od!eća,udal!avan!e, ribli0avan!e, okreti ruku itd. "CCO neverbalni* oruka rezultat !e o!ave, 5CO visine i bo!eglasa, a 5O gestikulaci!e i mimike$.

+okrete ti!ela teško !e kontrolirati i oni često bol!e otkriva!u oruku i nam!eru govornika od verbalni*izraza. Svi gestikulira!u, osebno kad su uzbueni "naglašeni!e geste) si*ički nestabilne osobe, osobeko!e la0u ili su ulašene$

9. ;ovor !e rolazan. "#vatko često ka)e ono što nikaa ne bi napisao.$. ;ovor se ne mo0e odgoditi;. ;ovorene su rečenice često nekomletne, gramatički neisravne, s mnogo okli!evan!a, stanki, onavl!an!a, odlo0ne inverzi!ama, naknadnom dodavan!u, a red ri!eči !e uno slobodni!i "česte elise$<. +ravilan govor utvru!e ortoei!a.

GOVORNA O#ILJE4JA JEZIKA:izbor i značen!e ri!eči, rom!ene oblika ri!eči, rečenične strukture. /ezik obliku!e govor reoznatl!ivimgovornim obil!e0!ima) glasovni sastav "bro! glasova i n!i*ova obil!e0!a$, glasovna rasod!ela "uslogovima, ri!ečima, rečenicama$, rom!ene uv!etovane okolinom u ko!o! se glas nalazi, naglasni sustav,intonaci!ski sustav, izra0a!na govorna sredstva) stanka, brzina, !ačina, glasnoća, melodi!a, bo!a, ritam.

8uga) glas osta!e tiši, neizra0a!ni!i, sori!i, !ezik neslikoviti!i.

1zbuenost) isrekidan, smušen govor s uno &veliki*& ri!eči, vika.

ZVUK:osječna( se$mentalna obil!e0!a "samostalno) glasovi, slogovi, ri!eči, rečenice$ i naosječna( suprase$mentalna obil!e0!a "ostvaru!u se istodobno sa zvukom) vrednote govorenoga !ezika$.

GLAS:na!man!i dio izgovorene ri!eči "artikulaci!ska i akustička svo!stva glasa) fonetika, funkcionalna)fonologi!a$4 nasta!e radom govorni* organa. 1 *rv. !eziku 53 glasa ima status fonema. ;las nemaznačen!a, ali niz glasova &as& označava odreenu 0ivotin!u i mo0e !e na neki način zami!eniti,simbolizirati. 8a! ostuak ko!i ima samo l!udski !ezik, nazivamo simbolizaci!om. /ezik nam omoguću!eda simboliziramo sve elemente iskustva i roširu!e i obogaću!e znan!e o svi!etu.

GLASNICE: = na!va0ni!i organ u roizvodn!i glasa. 7ad se nanu, zatvore rolaz grkl!ana i zrak ko!i dolazi iz luća od n!ima se zgusne. +od tim ritiskom glasnice odskoče a nastane titran!e "treeren!e$. 8ako nasta!uzvučni valovi. Ako se šire u !ednakim razmacima, u*o i* os!eća kao ton.

+ri normalnom disan!u glasnice su širom otvorene, kod šatan!a su oluotvorene, kdo izgovora zvučni*glasova d!elomično su stisnute, a kod kašl!an!a su otuno stisnute.

: dul!ini i debl!ini glasnica ovisi dubina glasa, a o n!i*ovo! naetosti i !akosti visina glasa. 7ad zračnastru!a roe kroz glasnu ci!ev, dolazi u 0dri!elo, zatim u usnu ili nosnu šul!inu gd!e se stvara rostor zan!ezin rolaz s omoću govorni* organa "!ezik, usne, zubi, desni, nece$. /ezik !e na!omični!i i mo0ezauzimati razne olo0a!e "vr* !ezika, redn!i !ezik, sredn!i !ezik, stra0n!i dio !ezika i kori!en !ezika$.

6



TVOR#A GLASA:izdisan!em zračne stru!e "eksiratorni$. <nsiratorni su glasovi vrlo ri!etki, nr. u bušmanskim, coktavim !ezicima, us. *rv. ts?ts?ts.

;lasove treba izgovarati neokrn!eno, tako da im se di!elovi ne guta!u, ne izostavl!a!u "7vintili!an, :;$.

GOVORNI ORGANI

OTVORNI GLASOVI SAMOGLASNICI:glasnice titra!u, roizvodi se zvuk, nerekidni glasovi ' zračna stru!a rolazi kroz slobodan rostor izmeugovorni* organa i oni se ne dodiru!u) i, e ' vokali redn!ega reda @redn!i dio usne šul!ine@, a ' vokalsredn!ega reda, o, u - vokali stra0n!ega reda

>REKVENTNOST SAMOGLASNIKA:

:dnos samoglasnika rema suglasnicima u *rv. !e 6DO)C6O "Maretić$4 od samoglasnika revladava!u !asni i čisti "a( e( i nad zatvoreni!ima i man!e !asnima "o( u.

MickieUicz !e *rvatski !ezik, zbog bro!nosti vokala, smatrao na!blagozvučni!im i na!melodiozni!im meuslavenskim !ezicima. :m!er samogl. i suglas. ovol!ni!i !e samo u tali!anskom i staroslavenskom.

POLUOTVORNI GLASOVI SONANTI ILI GLASNICI:glasnice titra!u, roizvodi se zvuk) j, l, lj, m, n, nj, v, r ' u nekim ri!ečima mogu imati ulogu samoglasnika"vlk, krt, prst $. :tvor govorni* organa man!i nego kod vokala4 !ezik se ribli0ava necu ili ga dodiru!e.1z n!i* se ne rovodi !ednačen!e o zvučnosti " svoj @ zvoj$. ;las j ima sličnu tvorbu kao i glas h( samo saslabi!e uzdignutim !ezikom4 štokavci ga ne izgovara!u.

GLAS r :vr* !ezika se uzdigne rema alveolama i titra4 dolazi do udara !ezika, rekida, a čim !e neki glas rekidan,ni!e vokal. ;las r mo0e biti slogotvoran, nr. u ri!eči V pArst W. Slogotvoran !e zaravo oluglas, ali tozanemaru!emo.

GLAS h:nasta!e u grkl!anu tako da se glasnica suzi, ali ne zatreti. Mo0e biti velaran i laringalan "hvala( kruh+ 1mnogim se govorima gubi. Čuva se u dubrovačkome i u većini ka!kavski* i čakavski* govora "hou(uho$.

ZATVORNI PREKI$NI ŠUMNI GLASOVI' nasta!u otunim dodirivan!em govorni* organaZ @ b d g d0 0 z "5$ "v$R @ t k ć č š s c * f

7



SUGLASNICI PO NAČINU IZGOVARANJA

2. t!esnačni "siranti, frikativi$zvučni z, 0, "v$ ' bezvučni s š f *

3. zatvorni "okluzivni regradni, ekslozivni$

b d g ' zvučni t k – bezvučni

5. sliveni "afrikate, slo0eni, oluregradni$5 "dz$ d0 "d0$ "dX ! X$c "ts$ č "tš$ ć s&$

5 ' redznak Vre5nakW

SUGLASNICI PREMA MJESTU ARTIKULACIJE

2. dvousneni "bilabi!alni$) b, , m # nosni, nazalni

3. zubnousneni "labiodentalni$) v, f

5. zubni "dentalni$) d, t4 c, z, s # iskavi, sibilanti, l, r Y tekući, n Y nosni, nazalni

6. redn!onečni "alatalni$) 0, š, ć, ,č, d0, !, l!, n!

C. stra0n!onečani "velari$) k, g, *

ČITANJE:? dekodiran!e oruke, otkrivan!e n!ezina značen!a, usostavl!an!e odnosa izmeu isca i čitatel!a "rvo

čitan!e) rati se linearna struktura i dobiva!u osnovni o!movi, uočava!u o!movi na ko!ima !e naglasak4drugo čitan!e) isisu!u se kl!učne ri!eči, nositel!i glavni* informaci!a kako bismo mogli svo!im ri!ečimareroducirati sadr0a!$. Qto tekst više čitamo, bol!e ga razumi!emo "kad u tekstu usi!emo remostiti raznine, znači da !e tekst s*vaćen, razuml!en$.

Čita se za vri!eme zasto!a, fiksaci!a "tra!u oko GHO čitan!a, 2HO) kretan!e oči!u$. <skusni!i čitači ' fiksaci!esu r!ee i kraće. Rro! fiksaci!a ovisi i o te0ini teksta. Za vri!eme čitan!a ogled se vraća na ročitani dio"regresi!a$ kada se ročitana ri!eč ne mo0e dovesti u vezu sa značen!em.

AKTIVNO ČITANJE)2. logično čitan!e, usm!ereno čitan!e) analitičko "raščlan!ivan!e$, kritično "roc!en!ivan!e i zauziman!e

stava$,3. interretativno čitan!e,5. stvaralačko čitan!e,6. čitan!e s olovkom u ruci "ako kod čitan!a ne vodimo bil!eške, to !e kao da kn!igu nismo ni ročitali,izgubl!eno vri!eme$. Knji$a koju smo pročitali a a iz nje ništa nismo zapisali( nepročitana je knji$a+

EKSTENZIVNO ČITANJE) brzina čitan!a studenata na *rvatskom kao rvom !eziku !e DC.FGC znakova na sat "5E kartica$, a naengleskom kao drugom !eziku 53.5H5 znaka na sat.

8



Čitači na drugom !eziku nikad ne čita!u kao izvorni govornici !er ne usi!eva!u iskoristiti kontekst ilitekstualne markere "nisu us!ešni ni top?oBn ni bottom?up čitači$. i!e dovol!no razum!eti inferenci!u"isac i čitatel! ulaze u neku vrstu sorazuma$, nego !e ovezati s kontekstom.

' )" ko!e govori o svo!im os!eća!ima, roblemima, 0el!ama i sl., )" ko!e se okazu!e u rukoisu, načinu isan!a adrese, načinu li!el!en!a oštanske marke i sl. "/edno !e ono što nam netko govori o sebi, a drugoono što mi sami vidimo @Panas se os!ećam loše, a izgleda odlično.@$

#I#LIOTERAPIJA %vo@eno / +)"no B("n)e':2. izbor rikladnog literalnog teksta ko!i sadr0i oise emocionalni* i etički* reakci!a o ko!ima se 0elirazgovarati43. čitan!e teksta45. reričavan!e dogaa!a iz teksta46. ronala0en!e emocionalni* reakci!a likova i razgovor4C. ronala0en!e tema iz osobnog 0ivota4D. zakl!učci, ouke, ravila.

ŠTO ČITANJE PO#UUJE KO$ ČITATELJADAalon i RroUn "2GFE.$) a$ identifikaci!a s likovima, b$ ro!ekci!a čitatel!evi* os!eća!a u lik s ko!im seidentificira, c$ katarza ' emocionalno rasterećen!e i olakšan!e, d$ uvid – uočava!ući sukob, čitatel! dolazido uvida u svo!e robleme i kako i* ri!ešiti.

+<SA/=)kodiran!e oruke, renošen!e grafički* simbola "slova ili kombinaci!e slova$, slova, oblikovan!e rečenicako!e se sla0u u odreeni red i ovezu!u u tekst4 isan!e za*ti!eva sv!esne misaone naore4 onekadmoramo naisati više kombinaci!a teksta. 1 tekstu se roc!en!u!e) ide!a, organizaci!a, logika, !ezična i ravoisna ravilnost.

'isati ne znači ru$o ne$o misliti+ Nere u rečenicama je posljeica nerea u mislima( a nere u mislima je posljeica nerea u $lavi( a nere u $lavi je posljeica nerea u čovjeka( a nere u čovjeka je posljeica nerea u sreini i u stanju te sreine+ *ko je netko olučio vršiti kritiku( a to znači a hoe onerea u rečenicama( u mislima( u $lavama( u ljuima i u sreinama stvarati re( ona takav subjekt ne smije biti neurean ni u rečenicama( ni u $lavama( ni u mislima "7rle0a 2G5H.$.

O#ILJE4JA PISMA:' ismo !e likovno "vidl!ivo$ sredstvo ko!im se !ezik ostvaru!e4 ismo !e zam!ena govoru kada !eglasovno'slušno sorazumi!evan!e nemoguće, neouzdano ili nedovol!no. astalo !e da kako bi seomogućilo ouzdano sorazumi!evan!e na dal!inu i kako bi se sačuvali va0ni ravni, v!erski i oslovnidokumenti4 za*val!u!ući ismu l!udska misao osta!e dostuna svakom novom narašta!u

5. stvara svo! vlastiti kontekst i mora biti !asno46. isac i čitatel! nisu u meusobnom dodiru i nema mogućnosti meud!elovan!a4

7. isac često iše neoznatim čitatel!ima8. ismom ne mo0emo uvi!ek dobro reni!eti sadr0a! "isac nam, nr. 0eli dočarati neči!e emoci!e) 9i ete to( pretpostavljam( pročitati prilično pa)ljivo; pritom( me%utim( neete moi vijeti pripovjeačevo bijelo iiskreno lice u svijetlom kru$u male svjetiljke( kao što neete čuti ni intonaciju nje$ova $lasa+ Niti mo)ete znati kako mu je izraz lica slijeio zaokrete priče "9remenski stroj$492 naisani !e tekst nerolazan i mo0e se čitati više uta, individualnom brzinom4 kad !e oruka !ednom oslana, ne mo0e se više ovući niti oovrgnuti, mo0e se samo negirati, o!ašn!avati ili mi!en!ati4. naisane rečenice treba!u biti a0l!ivo oblikovane, ovezane u tekst "ne iše se brzo, a rečenice seisravl!a!u sve dok nismo zadovol!ni načinom na ko!i one izra0ava!u misli$.

9



& Crancuza je izme%u va rata neki stručnja( po pseuonimom( povr$avao analizi stil taašnjih prvih >rancuskih knji)evnika( u knjizi e stEle sous le microscopeF+ &tvrio je( a u svako$a o njih ima pojeinosti( koje bi se mo$le izraziti bolje( s obzirom na stil i jezik "Rarac, <Z, 2GC3@C5., 25H$.

Kao što u poizanju z$rae treba izvršiti bezbroj pokreta rukom( a se nešto popravi( nešto oa ili skine(tako i pisac mora na esetke puta brisati( umetati( mijenjati( a bi posti$ao konačni ojam( što $a svojim spisom hoe a izazove "Rarac, <Z, 2GC3@C5., 25H$.

;. +ravilan način isan!a roučava i roisu!e ortografi!a "ravois$.

PISMENOST:2. oznavan!e isma "na!u0e značen!e$,3. oznavan!e gramatičke i ravoisne norme,5. sosobnost tečnog i !asnog izra0avan!a misli i os!eća!a "ismen !e ona! ko!i samostalno i logično mo0e reni!eti misli u govoreni ili isani tekst$.

NEPISMENOST) – engleski !ezik ima 6F signifikantni* glasova, a samo 3D slova. 8a se slova !avl!a!u u 6HH man!e ili više redvidivi* sluča!eva. r. fonem @š@ iše se na otrilike 3H načina) su$ar( champaine( scheule(conscious( "cean( special( issue( pension( Russian( ne$otiate( luGurE+++

:ko F5O Rritanaca ne zna ravilno naisati svakodnevne ri!eči kao što su) necessarE( accommoation( sincerlE( business( separate+++ avodno izmeu 2E i 32 mili!un odrasli* Amerikanaca ne čita ili čita narazini malog d!eteta.

TEKST:čvrsto ovezan i otun sli!ed !ezični* !edinica4 ima!u redvidiva značen!a ko!a v!ešti čitači otkriva!u brzo i lako. 8ekst sam o sebi nema značen!a, nego samo &otential for meaning&, ko!i varira od čitača dočitača, ovisi o mnoštvu čimbenika, ona!ri!e o nam!eri čitan!a i znan!u... Čitač stvara značen!a uinterakci!i s tekstom.

RAZUMIJEVANJE

"(ešić$ Dok onaj koji $ovori manje?više točno zna što )eli rei( pa u svom $ovoru ponajprije obraa pa)nju na nizanje jezičnih elemenata kojima e iz$raiti rečenicu prema utvr%enom kou neko$ jezika(otle slušatelj ili čitatelj nije unaprije upoznat s onim što sluša ili čita( pa ponajprije mora obraati pa)nju na sukcesivan tok jezičnih elemenata koji se u $ovoru pojavljuju( nastojei prepoznati konkretnevrijenosti svako$ elementa koji jezični iskaz oblikuju+ ,o prepoznavanje temelji se na nje$ovu sjeanjuna ranije susrete s istim elementima jezika( jer su to elementi ono$ isto$ koa koji )ivi i u nje$ovoj svijestii koje poznaje( ali koje saa( u novoj $ovornoj situaciji( mora ponovno prepoznati+

#ukcesivno prepoznajui jezične elemente koji se u $ovoru pojavljuju( slušatelj ili čitatelj postupnoobuhvaa cjelinu iskaza i shvaa nje$ovo značenje+ ,aj proces teorija vjerojatnosti naziva stohastičkim2ekoiranje( eši>riranje jezično$ iskaza ovija se u svijesti slušatelja io po io( pa tako svaki novielement u $ovoru s jene strane poveava razumijevanje ono$a što je saslušano ili pročitano( a s ru$e strane smanjuje neočekivanost ono$a što je preostalo+

PRE$VI$IVOST U RAZUMIJEVANJU

10



"(ešić$ 'ostupno razumijevanje temelji se na jelomičnoj previivosti svako$ novo$ ijela iskaza+ "no što vrlo lako previ%amo( što unaprije razumijemo( što nam je poznato( to za nas nema vei in>ormativni značaj+ ,o je za nas banalno jer smo znali prije ne$o što smo čuli ili pročitali+ "no što ne mo)emo previjeti i o kraja razumjeti( ostaje nejasno i za nas tako%er nema in>ormativni značaj+ 'ravakomunikacija ostvaruje se izme%u banalnosti i nerazumljivosti( izme%u prevelike jasnosti i potpunenejasnosti+

.to je neki iskaz manje previiv( to je vea količina obavijesti koja se priopuje+ *ko nam netko pokišnom anu ka)e a paa kiša( ona ta in>ormacija za nas nema obavijesnu vrijenost+ *ko nam to ka)eu trenutku ka iz kue izlazimo bez kišobrana( ona ta izjava za nas ima veliku in>ormativnu vrijenost( a još veu kaa bismo tu in>ormaciju čuli na kraju srpnja+ Količina obavijesti je relativna i ovisi o neposrenoj $ovornoj situaciji i obaviještenosti su$ovornika+

GLASOVI RV2 STAN$2 JEZIKA:glas # zvuk ko!i nasta!e radom govorni* organa. rvatski standardni !ezika ima) 5H tiični* ostvaren!atemel!ni* fonema, 3 stilske inačice ' @r@, @ie@, G olo0a!ni* inačica "u izgovoru nasta!u zbog olo0a!a$, 5nefonemska glasa.

+olo0a!ne inačice)

inačica fonema @m@ isred @v@) tramva!inačica glasa @v@ "izgovara se dvousneno isred @u@ ili @o@) vuk( voainačica @f@ isred zvučni* suglasnika) *>$anistaninačica @c@ isred zvučni* suglasnika) #tric $a je pitao+++

inačica fonema @n@ isred @k@, @g@) *nka( tan$o velarni nazalinačica @!@ izmeu dva samoglasnika @i@ ili @e@) kojiinačica @š@ isred @č@) lišeinačica @0@ isred @@) $ro)%e

inačica @*@ isred zvučni* suglasnika) Kruh bi jeo+

.to je kraj rečenice Iteksta bli)e( to lakše previ%amo n jezin završetak i cjelinu i značenja+ .to je veakoličina postupno akumulirano$ razumijevanja( to s više uspjeha po$a%amo svaki sljeei io $ovora+ Nakraju ispunjavamo svoje očikivanje i posti)emo potpuno razumijevanje iskaza+

efonemski glasovi

' oluglas "šva$ – neutralni samoglasnik, kad izgovaramo izdvo!en bilo ko!i suglasnik i kod vokalnoga r+? grkl!anski zatvoreni suglasnik, grleni okluziv) na očetku ri!eči ko!a ima vokal) & *na

' t!esnačni grkl!anski suglasnik) izmeu samoglasnika i stanke) "n ima+

POGREŠKE U IZGOVORU GLASOVA:• reotvoren izgovor samoglasnika a "ka!kavsko nar!eč!e$, rezatvoren "Pubrovnik, o!ava diftonga$

11





R>Z<A, 8>A/A/=, 8=M+:' na!češće od ut!eca!em emoci!a govornika "sadr0a! o ko!em se govori, komunikaci!ska situaci!a itemerament govornika) temeramentni l!udi sve rade br0e a br0e i govore$.

+:(A;A "(=8:$, 1S+:>A-A "><8A>PAP:$, S>=P/< ":>MA(A$, R>Z "+>=S8:$,1R>ZA-A "ANN=(=>AP:$

Rrzi temo) tri točkice "$, um!ereni temo "..$, sori temo ".$. /ednom unesena oznaka za temo vri!edido ooziva. a intonaci!sko! crti označava se ostuno ubrzavan!e ili usoravan!e, u obliku strelica usm!eru kretan!a ubrzan!a.

KQto mi se danas, l!udi, sava.L – soroKa čemu se izgrau!e sreća9 a obećan!ima9 Qto se obećava9 Sreća. Qto !e sreća9 itko ne zna šta !e, asvatko !e 0eli. Bel!eti znači ne imati) ne imati dovodi do neimaštine4 neimaština !e siromaštvo4 siromaštvoni!e bogatstvo4 bogatstvo ! emoć4 moćni vlada!u4 tko vlada ne ozna!e zakona...L – brzo

Burba u govoru izaziva nemir i dekoncentrira slušatel!e4 umrtvl!en govor umara i usavl!u!e. 7od brzoggovora glasovi se te0e izgovara!u.KMoramo izb!egavati ono što ;rci naziva!u monotoni!om, t!. !ednolično narezan!e luća i glasa. 8imeuozoravamo samo na to da ne govorimo sve vičući, što bi bilo ludo, ili oet običnim razgovornimtonom, što bi doveo do mrtvila, ili rigušenim šaatom, što bi otuno ubilo svaku energi!uL "7vintili!an,"+

1-:P – čitan!e !e sori!e "uoznavan!e s likovima, m!estom i vremenom radn!e$ZA+(=8 – čitan!e !e br0e "tekst !e naeti!i, dinamični!i od uvoda$->1AN – mo0e se čitati i soro i brzo>AS+(=8 – čitan!e !e sori!e, sve se razr!ešava.

+uninu govornom izrazu da!u izm!ene tema ko!e rate tekst u afektivnim, sadr0a!nim izm!enama1čenici često gri!eše zbog rebrzog čitan!a oezi!e. +!esnici se izra0ava!u u !esničkim slikama a !esluatel!ima otrebno dati vremena da i* usi!u zamisliti, osim ako !e sadr0a! !esme 0iva*an.

S8A7A auza, kraći ili du0i rekid govoren!a) svaki udisa! ili izdisa! ) kraća ili du0a stanka za uziman!e iliisuštan!e zraka. Stanka se mora oklaati s govorenim i ritmičkim c!elinama. 8reba roci!eniti količinuzraka otrebnu za neisrekidan govor. 1 ismu se obil!e0ava interunkci!om. -ri!eme otrebnoslušatel!ima da razmisle o onome što su čuli.

2. fiziološka stanka "disan!e$ 3. gramatičko'logička stanka, 5. si*ološka stanka "d!elovan!e naslušatel!e$.

7ratka stanka "nakon unutarrečenični* znakova, nr. zareza i ri fiziološkom disan!u, !edna usravnacrta$, sredn!a "nakon kraći* govorni* c!elina, nr. rečenice, dvotočka, trotočka, dvi!e usravne crte$, duga"očetna ili završna, ri!e ili nakon veći* govorni* c!elina, nr. od!el!aka, oglavl!a, tri usravne crte$

Ke govorite o tome dal!e, znam ... sve.L +auza !e rividna raznina ko!a smisao dobiva iz konteksta.+reduge auze govor čine monotonim i !ednoličnim, a rekratke ote0ava!u slušan!e i razumu!evan!e.

MIMIKA ' okreti mišića, izra0avan!e, očima, okretan!e glave

13



GESTE ' okreti ruku "dr0an!e ti!ela, ruku i nogu$, odra0ava!u si*ičku reakci!u "nervoza, srditost$ i znak su sorazumi!evan!a, uozoren!a, oomene ili rate razgovor, recitaci!u, glumu i sl.KAko geste i izraz lica nisu u skladu s govorom, ako, nr. odma*u!emo glavom kada otvru!emo, našimri!ečima neće nedosta!ati samo ugled nego i v!erodosto!nostL "7vintili!an, "

Svi gestikulira!u, osebno kad su uzbueni. Qto !e osoba sigurni!a u sebe i smireni!a u n!ezinu !e onašan!u man!e gesta. +si*ički nestabilne osobe, osobe ko!e la0u ili su u stra*u ima!u naglašeni!e i o!ačane geste.

-ećina !e temel!ni* komunikaci!ski* gesta u ci!elom svi!etu ista. 7ad !e čov!ek sretan, smi!e se, a kad !enesretan mrgodi se. 7iman!e glavom gotovo svugd!e znači IdaJ "u Rugarsko! IneJ$.

+aziti na olo0a! i okrete ti!ela. 7od recitiran!a) usravite se, sustiti ruke uz ti!elo, uraviti ogled u ubliku "ili iznad glava slušatel!a$ i nikako se rem!eštati s noge na nogu ili *odati nari!ed – natrag.

NEVER#ALNA KOMUNIKACIJA:' rati verbalnu doun!u!ući !e, o!ašn!ava!ući sadr0a! ili čak !asni!e od verbalnog izriča!a 0el!enu oruku.Mo0e biti i u surotnosti s verbalnom. +rimatel!a mo0e dovesti u nedoumicu, stvoriti zabunu te izazvatineravilno tumačen!e oruke "domaćica l!ubazno nasto!i rivoliti goste da ostanu, a ritom nervozno lomi rste i ogledava na sat$.

' olo0a! ti!ela, geste i okreti u rvi* C minuta razgovora na komunikaci!u ut!eču CCO, osobine glasa5FO, a ri!eči EO. +oruke renose oči, usta, ruke "okret, mimika, geste$, rostorno onašan!e"udal!avan!e, ribli0avan!e, naglo ovlačen!e ruke kod ozdrava$.

STVARNI KONTEKST

Dobar an!Značen!e se ne odreu!e značen!em o!edini* ri!eči, već ovezano s neosrednom 0ivotnom situaci!om"a$ nešto uobiča!eno, očekivano)"konvenci!s, društvens formuls$, b$ znak omiren!a, c$ korak remauoznavan!u i sl.

AKCENTUACIJA "rozodi!a$) – dio znanosti o !eziku ko!i roučava naglaske, n!i*ovo stan!e i razvo!, naglasni sustav. /onke na!bol!im oznavaocem novoštokavskog naglaska smatra St!eana <všića.

NAGLASAK ? ZNAČENJE ? glavno obil!e0!e standardnoga izgovora) nereoznavan!e govornikova odri!etla4 ovezivan!e sa statusom. 1otreba >+ ">eceived +ronunciation$ u engleskom ovezana !e sinteligenci!om, zdravl!em, visinom. Standardni naglasak) kometenci!a, regionalni) osobni integritet,soci!alna rivlačnost.

NAGLASAK:' sku osobina ko!e omoguću!u da se !edan slog u ri!eči ističe4 istican!e sloga u ri!eči. Pugi se slogovi uri!eči izgovara!u du0e od kratki* bez obzira na to !e li govor sor ili brz. osilac du0ine sloga !esamoglasnik, suglasnici se izgovara!u !ednako dugo bili u kratkim ili u dugim slogovima. Svakisamoglasnik u *rv. !eziku mo0e biti dug ili kratak.

+osto!i naglasak ri!eči, sintagme "sintaktički ovezane skuine ri!eči$ i rečenice "istican!e @intenzitetom@ri!eči u rečenici i zanemarivan!e ili skraćivan!e naglasaka i kvantiteta ostali* ri!eči u rečenici$.

14



Ako naglasak ima samo !ačinu glasa, a visina tona se ne mi!en!a, onda !e dinamični "grč. dnamos ' !akost, snaga$ ili eksiratorni "lat. e]iro, 2. suštati da*$4 ako ima visinu, t!. ako visina tona za vri!emeizgovaran!a naglašenoga vokala raste ili ada, onda !e muzikalni ili kromatični.

NAGLAŠENE I NENAGLAŠENE RIJEČI)naglasnice – toničke i nenaglasnice – atoničke "rednaglasnice ili reozitivne atoničke ri!eči, rislon!enice, roklitike ' zanaglasnice, ostozitivne atoničke ri!eči, naslon!enice, enklitike$.

8oničke ri!eči ima!u naglasak, atoničke ri!eči "nenaglasnice$ ga nema!u a se s toničkom ri!eč!u isred iliiza sebe staa!u u naglasnu c!elinu i čine izgovornu, naglasnu c!elinu.

IZGOVORNA CJELINA: !edna ili više ri!eči4 ako !e !edna ri!eč, onda !e ona naglasnica. Ako se sasto!i od nekoliko ri!eči, onda !e !edna naglasnica, a druga nenaglasnica.

NAGLASAK U JEZICIMA:' većina euroski* !ezika ima naglaske4 vi!etnamski i !ezici središn!e Afrike i* nema!u. 1glavnomdinamičnu akcentuaci!u ima!u ruski, engleski i n!emački !ezik, a uglavnom muzikalnu tali!anski i češki.rvatski stand. !ezik) naglašeni se vokali izgovara!u s većom snagom od nenaglašeni*, ali se i nenaglašeniizgovara!u !asno.

S obzirom na m!esto naglaska)2. !ezici sa stalnim m!estom naglaska "vezani naglasak$ i !ezici s okretnim "omičnim$ m!estomnaglaska. 1 francuskom !e naglasak uvi!ek na zadn!em slogu, u ol!skom na redzadn!em slogu, ustarogrčkom na !edno! od osl!edn!e tri more u ri!eči, u češkome na očetnom slogu,3. u tali!anskom, ruskom, n!emačkom i engleskom m!esto naglaska !e omično.

ULOGA NAGLASKA U JEZIKU:

demarkativna – naglasak razgraničava fonetske blokove) štoš kuit "Qto ćeš kuiti9$, !esi obr!o "/esi li seobri!ao9$, inače bismo sve izgovarali ovezano, kao !edan fonetski blok.

razlikovna – naglasak razliku!e ri!eči ko!e ima!u isti izraz, ali različita naglasn svo!stva "*omonimi$ $ra $ra( luka luka( sla$ati sla$ati( po$leati "završiti gledan!e$ – po$leati "učestalo gledati$, novine novine

morfološka – naglasak razliku!e razne oblike iste ri!eči !er im !e naglasak različit – novac( novca( novci(novaca

1 *rvatskome se !eziku ostvaru!e više od 2HH HHH oreka ko!ima se ri!eči razliku!u samo naglaskom ilizanaglasnom du0inom. aglašavan!e u komunikaci!i ri!etko dovodi do nerazumi!evan!a, a izvornigovornici rečenicu razumi!u i kad bi se naglasci zanemarili za*val!u!ući zali*osti.

8ela bi nešto jela+ & svakoj se buni netko buni+ &omio je sve mačke 3 mačke+& tom mjestu ima mno$o crkava+ 3 & tom mjestu stoka mno$o crkava+ Ne pušite u prostoriji+ 3 Ne pušite u prostoriji+ Nee biti obro ako ne poma)e+ 3 Nee biti obro ako ne poma)e+

O#ILJE4JA NAGLASKA:*rvatski naglasak ima tri istodobne osobine) du0inu, silinu "!ačinu$ i intonaci!u "visinu$.

15



Pu0ina "tra!an!e tona – naglašeni se slog izgovara dugo ili kratko @naglasak !e dug ili kratak@, ovisno odu0ini vokala u slogu. 7ratki slogovi # !edna mora "!edinica tra!an!a sloga$, dugi # dvi!e more.

Silina "udar, !ačina izgovora, snaga zvučne stru!e naglašeni* i nenaglašeni* slogova – naglašeni slogoviizgovara!u se glasni!e od nenaglašeni*$ revodi ) +revodi^

<ntonaci!a "ton$ mi!en!an!e visine tona na ko!o! se naglašeni slog očin!e izgovarati do visine na ko!o!završava. Ako se ton odi0e, uzlazna intonaca, a ako se sušta, silazna intonaci!a.

1 ri!ečima s uzlaznim naglaskom visina i silina naglašenoga sloga uvi!ek se rote0u i na sl!edećislog. 7ako uzlazni naglasak ne mo0e biti na osl!edn!em slogu, rvi se slog uzima kao naglašen, anaglasne osobine ko!e karakterizira!u sl!edeći slog neka su vrsta !eke.

PRAVILA NAGLAŠAVANJA:• !ednoslo0ne ri!eči ima!u samo silazne akcente "brzi ″ , silazni _$•na !ednu ri!eč uglavnom dolazi !edan naglasak "osim slo0enica ko!e !asno čuva!u sintaktičku slu0bu svakoga

svog sastavnog di!ela i sraslice "najplementiji( tamnozelen$.•zadn!i slog !e uvi!ek nenaglašen "naglasak s n!ega rem!ešten !e na redzadn!i slog$

•unutarn!i se slogovi izgovara!u samo uzlazno "`, $, naglasak na n!ima nastao !e rem!eštan!em naglašenostisa sloga iza n!i* "_ `, ″ $

• rvi slog izgovara se s uzlaznim naglaskom "nastalim rem!eštan!em s drugoga sloga$ i sa silaznimnaglaskom "ako !e ta! slog i ri!e bio naglašen a se udar ni!e imao kamo rem!estiti$.

•isred naglašenoga sloga nema dugi* slogova

•ako se isred ri!eči ko!o! !e na rvom slogu silazni naglasak nalazi roklitika "ri!edlog$, naglasak se kao 7Si 71 renosi na ri!edlog) skočiti preskočiti( pisati zapisati

•ako se isred zam!enički* enklitika za akuzativ !ednine nae ri!edlog, on će – ako !e !ednoslo0an – dobitidugi uzlazni naglasak ili – ako se radi o enklitici nj dugi silazni naglasak. Ako !e ri!edlog dvoslo0an,

ima na rvom slogu 7S, a na drugom du0inu) z me, z te, me, se – n!, z n!, h n!, n n! – rdjme, da te, dj se

•isred naglašenog sloga ni!edan drugi slog u ri!eči ne mo0e biti dug•obično !e dug samoglasnik isred dva ili tri suglasnika od ko!i* !e rvi sonant) ma!ka, bolnica, Bel!ko,

slamka, karta

•kod četveroslo0ni* i višeslo0ni* imenica naglasak !d. osta!e u svim ade0ima na istom slogu i u istomobliku "izuzetak su imenice muškog roda s dul!inom na osl!edn!em ili retosl!edn!em slogu, v.Palmatnca, Palmatnca – - Plmatnče – mn. Palmatnci, ; Palmtnjcj, Palmatncima4 to uglavnomvri!edi i za troslo0ne imenice ko!ima !e na rvom slogu P1 ili PS ili 71 ili 7S "iznimka su imenice

muškoga i 0enskoga roda na 'ao IčJvao čvla( mLsao u mMsli•glavne rom!ene o ade0ima su izmeu !d. i ; !d. "redovito !e genitiv nosilac naglaska za ostale ade0e u

aradigmi – osim vokativa "razlog !e što !e nominativ za !edan slog kraći od ostali* ade0a "osimakuzativa kada imenica ne redstavl!a 0ivo biće$

• !ednoslo0ne okazne zam!enice ima!u u i u < !d. PS, a u ostalim ade0ima u oblicima muškoga i sredn!egaroda 7S. 1 oblicima 0. r. tamo gd!e su dvoslo0ni bit će 71 s dul!inom na slogu iza naglašenog

•odreeni oblici rid!eva naglasno se razliku!u od neodreeni*•neodreeni oblici rid!eva razliku!u se u 0enskom i sredn!em rodu

16



•u komarativu nema razlike u naglasku izmeu muškoga, 0enskoga ili sredn!ega roda. 7raći komarativi "na' ji i na ' ši redovito na rvom slogu ima!u 7S, a kod dul!i* na slogu isred 'iji 71 "vtak vOtkPji( mQkan meknPji( plemSnit plemenOtPji

•naglasak u aoristu "u 2. l. !d. i u 2., 3. i 5. l. mn.$ na!češće se odudara s naglaskom u infinitivu, a naglasak uimerfektu s naglaskom u rezentu

•u imerativu !e naglasak u ci!elo! aradigmi !ednak) isred ' j mo0e biti samo PS " pti pLj( stTj; kod oblikana ' j kod ko!i* ne dolazi do dul!en!a naglasak !e !ednak naglasku rezenta, a kod oblika na ' i naglaskuinfinitiva "a ako kod 71 isred ?i( ?imo( ?ite dolazi do rom!ene, onda 71 relazi u 7S, bjS)ati bjQ)i!(bjQ)mo!$

•u gl. rid. radnom naglasak !e na!češće !ednak naglasku infinitiva, ali kod glagola na ?ati( ?ovati 71 sasredn!eg sloga relazi na rvi slog kao 7S " zaO$rati ijete se zJi$ralo( nakupUvati nakupovala jerazne stvari$4 kod neki* !ednostavni* glagola osto!i oozici!a izmeu muškog, 0enskog i sredn!eg roda" zvJti zvJo( zvVla( zvVlo; Jti Jo( Vla Vlo; bti bo( bMla( bMlo; pti( pMla( pMlo4 u slo0enicamaizzvati izzvao( zazvala; prUati prUao( prWXla; Ubiti Ubio( WbPla; pUpiti pUpio( pWpPla$

•ako !e u infinitivu na rvom slogu 7S, 71 ili PS, onda i u rezentu na rvom slogu osta!e kratak naglasak •ako !e u infinitivu P1 naglasak, on na!češće relazi u PS " pMtati( pMsati( čYvati( vZzati rez. pLtam( pLšem(

č[vam( v\)em

•ako !e kod glagola na 'ovati, 'evati, 'ivati u infinitivu naglasak na rodu0etku "na 'ov?( ?ev?( ?iv?( on u rezentu kao 71 relazi na kor!eniti dio "kupUvati( proVvati( okazMvati prez+ k[pujem( prUaj]m(okzujem$

NAGLASCI U RVATSKOME JEZIKU

-r"(-o!+"0n n"g+"!"- ' brzi "samoglasnik se izgovara kratko, !ako, glas se susti4 naglo i istodobnooadan!e !ačine i visine tona, izgovor sloga ko!i sli!edi !e ni0i$4 /A7< A;(ASA7 • 2 slog) brat, kon!, bič, grč, mač, mak, mrk, čist, trom, sir, Slit, rst, miš, kist, strog, stav, koš, rak • 3 sloga) nebo, slama, slati, zvati, kn!iga, iskra, milost, gizdav, :si!ek, :miš, brašno, ol!e, loča• 5 sloga "i više$) misliti, star!eti, 0aliti, l!etovati, skoknuti, ginuti, bockati, istina, Metković, reuzet,

riovi!est

-r"(-o,0+"0n – sori "izgovara se kratko, slabi!e, raste, kao da relazi na drugi slog$) S(AR< A;(ASA7 • 2 slog) =MA• 3 sloga) zeml!a, kosa, sestra, magla, rebro, mazga, gora, d!eca, zora, ero, čela, metla, rosa, 0ena, voda,

loza, mu*a, sedlo, dobro, bogat, lašl!iv, svadl!iv, nosat, lećat, srdit, čestit, l!utit, 8rogir • 5 sloga "i više$) trovati, lagati, visina, dubina, du0ina, l!eota, brdovit, reričam, ravnina, rumenilo,osiromašiti, izgovoriti, mirovati, gladovati, blagosloviti, veličina, Pubrovnik, košara, ro!ektor, air, bil!e0nica, stolica, bo0ićni

*,go!+"0n – silazni "izgovara se dugo, na očetku !ako, zatim slabi!e, intonaci!a ostuno silazna, od svi*naglasaka ima na!veći rason intonaci!e, visina od očetka izgovora oada istodobno s !ačinom$) /A7< A;(ASA7 • 2 slog) no0, ćud, la0, krv, kral!, most, glad, bos, !ak, !a, ti, on mi, vi, mo!, tvo!, svo!, stol, Rrač, var, -is,

kri0, sat, crv, svo!, ut, nos, vid, sam, bro!, gost, sat, eć, zid, stid, vol, dar 17



• 3 sloga) sunce, ravda, osmi, alci, meso, *valim, *ranim, budiš, mladi, slavni, su*i, 0uti, ma!ka, more,smišl!am

• 5 sloga "i više$) amtiti, 7arlovac, 7orčula

*,go,0+"0n – uzlazni "izgovara se dugo, silina u očetku slabi!a, glas se en!e, osta!e viši, kao da relazina drugi slog$) S(AR< A;(ASA7

• 2 slog) =MA• 3 sloga) duga, duša, vino, zima, vano, glava, kula, sluga, luka, svin!a, 7ata, stablo, kvasac, krivac, kuac,

0edan, gladan, du0an, "u$ gradu, "na$ zubu, klua, +ula, Sisak, Zagreb, ernica, stalak • 5 sloga "i više$) kazati, kvariti, zu!ati, itati, !ečati, vikati, klečati, gukati, isati, razgovarati, kn!i0evnost

POVIJEST RV2 NAGLASKA:•silazna "!aka$ !e intonaci!a stari!a od uzlazne "slaba$4 uzlazna se razvila od silazne. 1 2C. st. u štokavskim

govorima silina "naglašenost$ sa zadn!eg sloga relazi na ret*odni slog. Pio ri!eči zadr0ava naglasak nazadn!em slogu a od silazne intonaci!e na zadn!em slogu nasta!e uzlazna intonaci!a na ret*odnom slogu.

• ovoštokavska akcentuaci!a nastala !e od staroštokavske ko!a !e imala tri naglaska) akut, dugosilazni ikratkosilazni. Po 2C. stol!eća akut !e rešao u dugosilazni "vod , iši, d!evh!ka, rpkhm rešlo u vqda, ši,ȁ

d!v!ka, rkm. Pva silazna naglaska rem!eštala su se za !edan slog nari!ed, na rednaglasno! kračinirazvio se kratkouzlazni, a na rednaglasno! du0ini dugouzlazni naglasak. +ri omican!u se nisu mi!en!aleunutarn!e du0ine slogova "d!evh!ka' d!v!ka$. 8akvo se omican!e naglasaka naziva oslabl!enim !ernaglasak relazi za !edan slog nari!ed samo !akošću, a ne i tonom.

•Staroštokavski i čakavski sustavi u osnovi su imali tri naglaska. 1 <-. i -. st. dolazi do organskog omaka naglaska u ci!elom sustavu. Svi naglasci sa slogova sa silaznom intonaci!om reneseni su za !edan slog rema očetku ri!eči, ali tako da im !e intonaci!a izmi!en!ena. Ako !e slog na ko!i !e takavnaglasak renesen bio kratak, dobio !e kratkouzlaznu intonaci!u. Ako !e bio dug, dobio !e dugouzlaznuintonaci!u "0en 0na, od njrda nroda$. Slavonci ko!i su sačuvali staru akcentuaci!u ima!u naglasak !edan slog dal!e rema kra!u ri!eči i intonaci!a ni!e silazna ili kratka i oštra.

•+omakom rema očetku ri!eči novoštokavski !e sustav dobio odreena ograničen!a. 7S i PS relaze na redzadn!i slog i orima!u uzlaznu intonaci!u, a 71 i P1 u štokavskom i tako nisu mogli sta!ati nazadn!em slogu, tako da !e zadn!i slog kod višeslo0ni* ri!eči ostao bez naglaska.

IZGOVOR NAGLASAKA I $U4INA

+o!edini se di!elovi ri!eči izgovara!u različitom !akošću tona i različitom visinom "dizan!em i suštan!em$tona tako da !e naglašeni slog ona! u ko!em !e dostignut na!viši ton.Pugi *rvatski naglasci dva su uta du0i od kratki*.

NAGLASNE PROMJENE:

18





Silazni se naglasci ovlače s ri!eči na roklitiku kao ″ ili `) iz kue I^iskue( na $lavu I^na$lavu( o nas.

+rednaglasnice mogu ostati naglašene ako se nau isred naglasnica sa silaznim naglascima na rvomslogu "uglavnom isred !ednoslo0ni* i dvoslo0ni* ri!eči$. i!ečnica ne osta!e naglašena red glagolima s očetnim silaznim naglascima, bez obzira na bro! slogova.

ENKLITIKE:? "ostozitivne atoničke ri!eči, iza toničke ri!eči, naslon!enice$ u izgovoru se naslan!a!u na ri!eči isred

sebe "viim $a( znaš li( preali su nam se$) zam!eničke, glagolske i vezničke)' 0"m)enB-e en-+(-e "nenaglašeni oblici lični* i ovratni* zam!enica$) me( mi( te( ti( se Isi( mu(

$a( joj( je Iju( ih( im( nas( vas( nam( vam

eke glagolske enklitike " je; bih( bi+++$ mogu dobiti naglasak ako se nau na očetku rečenice " 8e li onošao u školu5 6ismo li mi mo$li to vijeti5$. =nklitikama su u izgovoru slične sraslice "obr n( obr jutro$ ko!e nasta!u kad dvi!e ili tri ri!eči u govoru strastu u !ednu, tako da rva zadr0ava naglasak, a drugaga gubi.

' ve0nB-o?,p(n" en-+(-" li

MJESTO ENKLITIKE:Ako se !edna za drugom nau glagolska i zam!enička ostozitivna atonička ri!eči, rva dolazi glagolska,a zatim zam!enička) zvao sam $a. Samo glagolska ostozitivna atonička ri!eč je dolazi uvi!ek na osl!edn!em m!estu) zvao $a je.

Ako se !edna za drugom nau glagolska i dvi!e zam!eničke, na rvo m!esto dolazi glagolska "samo je nazadn!em$, na drugom zam!enička u dativu i na trećem zam!enička u genitivu ili akuzativu) zvao sam mu $a+ Ako se !avl!a i vezničko'uitna li, ona dolazi na rvom m!estu, glagolska na drugom "samo je nazadn!em$, zam!enička u dativu na trećem i zam!enička u genitivu ili akuzativu na četvrtom) zvao li sammu $a+ Zam!enička ostozitivna atonička ri!eč u akuzativu nj dolazi samo uz ri!edloge, ko!i ritomdobiva!u Isekundarno aJ) poa nj( uza nj.

NAGLASAK IMENICA MUŠKOGA RO$A:

<menice m. r. ko!e su u rošlosti imale naglasak u i ; !d. na zadn!em slogu "danas ima!u 71 ili P1naglasak u gen. !d. na redzadn!em slogu$, u - !d. mi!en!a!u kvalitetu naglaska, t!. dobiva!u 7S ili PS na rvom slogu. r. od otAc, ocA, nastalo !e :tac, :ca, u - :če4 od orAč, oračA nastalo !e :rač, orAča, u- :raču. Slično qrao, rla – hrle^, mqmak, mqmka – mhmče^, strwc, strca – strwče^, gosqdar, gosodra – gsodjru^, čudotvrac, čudotvrca – čxdotvrče^, zaov!dnk, zaov!ednka – zov!edniče^, čqv!ek,čqv!eka – čv!eče^

/ednoslo0ne imenice s 7S naglaskom čuva!u 7S naglasak i u !ednini i u mno0ini svi* ade0a) jQ(jQa( jQu-( jQovi( jQova( jQovima- Ako se te imenice u ; mn. uotrebl!ava!u bez ?ov?( 7Snaglasak dul!i se u PS kod imenica ko!e označava!u l!ude, nr. R_si R[sX( cJri cX 1 ostalimsluča!evima kad se uotrebl!ava!u bez 'ov?( u ; mn. 7S naglasak dul!i se u P1, nr. k`nji knjX( ps pVsX-

/ednoslo0ne imenice s PS naglaskom, kad označava!u 0ivo, zadr0ava!u naglasak u svim ade0ima !ednine, nr. cv( cva( cvu( cva- 1 mno0ini, kad se uotrebl!ava!u s 'ov?( u svim se ade0ima !avl!a 7Snaglasak, nr. krJljevi( krJlj]vX( krJljevima- 7ad se u mno0ini ne !avl!a 'ov?( u , A i - naglasak !e PS,a u ostilim ade0ima P1, nr. mrvi( mrVvX( mrVvima( mrve( mrvi( mrVvima( mrVvima+

20



Pvoslo0ne i višeslo0ne imenice s 7S naglaskom zadr0ava!u 7S naglasak u svim ade0ima !ednine imno0ine, nr. ybljk, ybljka, ybljku, ybljk, ybljče, ybljku, ybljkom.

Ako se u !avl!a neosto!ano a( u ade0nim oblicima bez a !avl!a se dul!en!e ret*odnoga sloga uimenica tia) starac( jarac( palac( nr. stJrac( strca( strcu( strca( strče( strcem( strcu-

Pvoslo0ne i višeslo0ne imenice s PS naglaskom zadr0ava!u naglasak u svim ade0ima !d. i mn., nr.r[nPk( r[nPka( r[nPku( r[nPče( r[nPku( r[nPkom+

Pvoslo0ne imenice s 7S naglaskom i bez du0ine na drugom slogu "mSvje( mSvjea( mSvjeu(mSvjea( mSvjee( mSvjeu( mSvjeom; mSvjei( mQvj]X-

Ako dvoslo0ne imenice osli!e 71 naglaska ima!u du0inu IvUjnPk( pjSvXč( nUsXč( u ostalim ade0imaum!esto du0ine ima!u P1 naglasak, nr. vUjnPk( vojnMka( vojnMku( vojnMka( v`jniče( vojnMku( vojnMkom+

-išeslo0ne imenice "kapStXn u ostalim ade0ima i !d. i mn. ima!u P1 naglasak um!esto du0ine. 1 - !d.ima!u 7S naglasak na rvom slogu, a u - mn. zadr0ava!u P1 naglasak.

Pvoslo0ne i višeslo0ne im. s P1 naglaskom u !d. "nVro( lVnac( člVnak $ zadr0ava!u ta! ade0 u svim ade0ima osim ako se u mno0ini !avl!a 'ov? a !e u svim ade0ima mno0ine 7S naglasak) rYčak( r_čkovi r_čkova( r_čkovima( r_čkove-

NAGLASAK IMENICA 4ENSKOGA RO$A

Pvoslo0ne imenice 0enskoga r. na 'a ko!e ima!u 7S naglasak u !d., zadr0ava!u ta! naglasak u svim ade0ima !ednine i mn., osim u ; mn. gd!e se um!esto 7S !avl!a PS naglasak) knj$a( knj$e( knjzi(knj$u( knj$o( knjzi( knj$om; knj$e( knjL$a( knj$ama( knj$e( knj$e( knj$ama( knj$ama.

-išeslo0ne imenice 0. r. na 'a s 7S naglaskom u !d. zadr0ava!u ta! naglasak u svim ade0ima !ednine imno0ine, samo što zanaglasnu du0inu u ; mn. ima!u i na redzadn!em i na zadn!em slogu, nr. jJ$oa( jJ$oe( jJ$oi( jJ$ou( jJ$oo( jJ$oi( jJ$oom; jJ$oe( jJ$oa( jJ$oama( jJ$oe( jJ$oe( jJ$oama(

jJ$oama+

<menice na 'a s PS naglaskom u !d. čuva!u ta! naglasak u svim ade0ima !d. i mn., a zanaglasne du0ine !avl!a!u se kao i kod imenica s 7S naglaskom, nr. mjka( mjke( mjci( mjku( mjko( mjci( mjkom;mjke( mjki( mjkama( mjke( mjke( mjkama( mjkama+

eke imenice "banka( karta u ; mn. ima!u 7S naglasak kad se !avl!a!u s neosto!anim a( nr. bJnaka(kJrata+

<menice na 'a s 71 naglaskom zadr0ava!u naglasak u svim ade0ima !d. i mn. osim vokativa u ko!em se !avl!a 7S naglasak i genitiva mno0ine u ko!em se !avl!a PS naglasak, nr. )Sna( )Sne( )Sni( )Snu( )Qno(

)Sni( )Snom; )Sne( )Sna( )Snama( )Sne( )Qne( )Snama( )Snama+

7od imenica ko!e u ; mn. ima!u neosto!ano a naglasak !e P1, nr. zemVlja( sestVra+

-išeslo0ne imenice na ?a s 71 naglaskom zadr0ava!u ta! naglasak u svim ade0ima !d. i mn. Samo se kodtroslo0ni* imenica i u ; mn. !avl!a P1 naglasak na redzadn!em slogu, nr. planOna( planOne( planOni( planOnu( planOno( planOni( planOnom; planOne( planMna( planOnama( planOne( planOne( planOnama( planOnama+

21



<menice na 'a s P1 naglaskom čuva!u naglasak u svim ade0ima !ednine i mno0ine, osim u -. !d. i mn.dvoslo0ni* imenic. 1 n!ima se !avl!a PS naglasak, nr. kYla( kYle( kYli( kYlu( k[lo( kYli( kYlom; kYle( kYla(kYlama( kYle( kYle( kYlama( kYlama+

!ednoslo0ne imenice 0.r. na H u !ednini čuva!u naglasak osnovnog oblika, a u ;, P, < i ( mn. ima!u P1naglasak) mst( msti( msti( mst( msti( msti( mšu3msti; msti( mVsti( mVstima( msti( msti(mVstima( mVstima+ <znimku čine, nr. imenice kost i mo ko!e um!esto PS naglaska iz osnovnog oblika uostalim ade0ima ima!u 7S u !ednini, a 71 u mno0ini, nr. kTst( k`sti( k`sti( kTst( k`sti( k`sti(k`sti3k`šu; k`sti( kUsti3kUstiju( kUstima( kUsti( k`sti( kUstima( kUstima+

-išeslo0ne imenice 0. r. na H čuva!u naglasak nominativa u ostalim ade0ima, nr. mrljivost(mrljivosti-<znimku čine malobro!ne imenice 0. r. na H s PS naglaskom ko!e u ;, P < i ( mn. um!esto PS ima!u P1naglasak, nr. mLsao( mLsli-; P, (, < mn. mMslima+

NAGLASAK IMENICA SRE$NJEGA RO$A:

<menice sr. r. ma 'o i 'e sa silaznim naglaskom zadr0ava!u naglasak u svim ade0ima !d. i mn. Samo one s7S naglaskom u ; mn dobiva!u PS naglasak, nr. k`lo( k`la( k`lu( k`lo( k`lo( k`lu( k`lom; k`la( kla(k`lima( k`la( k`la( k`lima( k`lima+

<menice sr. r. na 'o i 'e s P1 naglaskom zadr0ava!u ta! naglasak u svim ade0ima !ednine i mn., nr.imVnje( imVnja( imVnju-

<menice sr. r. na H zadr0ava!u naglasak osnovnog oblika u svim ade0ima !d. i mn., nr. sjQme( sjQmena( sjQmenu-( tSle( tSleta( tSletu-

#ROJEVNE IMENICE:

<menice na ?ojic?a i ?oric?a zadr0ava!u naglasak osnovnog oblika u svim ostalim ade0ima, nr. vUjica(vUjice( vUjici( vUjicu( vUjico( vUjici( vUjicom+

<menice na ?oje?0 i ?or?o ima!u naglasak o svom obrascu) v`je( v$a3vUje$a( vma( v`je( v`je(vma( vma+

ZAMJENICE

(ične) j( mSne( mSni( mSne( mSni( mnTm; tL( tSbe( tSbi( tSbe( tL( tSbi( t`bom; Tn( njS$a( njSmu( njS$a( ?(njSmu( njLma; Una( nj\( njTj( nj[( ?( njTj( njTmmL( ns( nJma( ns( nJma( nJma; vL( vs( vJma( vs( vJma( vJma; Uni3Une3Una( njLh( njma( njLh( ? ( njma(njma

+ovratna zam!enica sebe( se ima naglasak kao lična zam!enica ti+

22



+ovratne zam!enice) mTj( mUje$a3mT$a( mUjemu3mTme( mUje$a3mT$a Iza )ivo( mTj Iza ne)ivo( mTj(mTjemu3mTme( mUjim- 1 0enskom i u sredn!em rodu naglasak !e u svim ade0ima 71 i u !ednini i umno0ini.

Zam!enice tvoj( tvoja( tvoje( svoj( svoja( svoje ima!u isti naglasak u rom!eni kao i zam!enice moj( moja(moje+

Zam!enice naš( naša( naše; vaš( vaša( vaše zadr0ava!u 7S naglasak osnovnoga oblika.

Zam!enica nje$ov u svim ade0ima !d. i mn. ima 71 naglasak.

1itne i odnosne zam!enice koji i čiji ima!u 71 naglasak u svim ade0ima u svim rodovima !d. i mn.

< okazna zam!enica ovaj ima 71 naglasak.

+okazna zam!enica taj2 tj( t`$a3tT$( t`me3tTm( t`$a3tT$ Iza )ivo( tj za ne)ivo; tL( tLh( tLma( t\( ? tLma(tLma+

Zam!enice t i tT u rom!eni i u !d. i u mn. zadr0ava!u naglasak osnovnog oblika.

PRI$JEVI

:dreeni vid) m. r.) `brP( `br$a( `brme( `br$a Iza )ivo( `brP Iza ne)ivo( `brP( `brme( `brPm;`brP( `brPh( `brPm( `br]( ?( `brPma( `brPma

0. r.) `brX( `br]( `brj( `brd( `brX( `brj( `brm; `br]( `brPh( `brPma( `br]( `br](`brPma( `brPma

s. r.) `br( `br$a( `brme( `br( `br( `brme( `brPm

eodreeni vid) m. r. `bar( Ubra( Ubru( Ubra Iza )ivo( `bar Iza ne)ivo( ?( Ubru( UbrPm; Ubri(UbrPh( UbrPm( Ubre( ?( UbrPm( UbrPm

0. r.) Ubra( Ubr]( Ubrj( Ubru( ?( Ubrj( Ubrm; Ubre( UbrPh( UbrPm( Ubre( ?( UbrPm( UbrPm

s. r.) Ubro( Ubra( Ubru( Ubro( ?( Ubru( UbrPm; Ubra( UbrPh( UbrPm( Ubra( ?( UbrPm( UbrPm

7omarativi rid!eva ko!i nasta!u sufiksima ' j i ' š ima!u 7S naglasak na rvom slogu, nr. rJ)P( bjQljP( )_P(crnjP( mQkšP( ljQpšP( lakšP+ 8a! naglasak i na nastavku du0inu ima!u bez obzira na naglasak osnovnoga oblika, bro!a slogova, rod i bro!.

7S naglasak ima!u i komarativi rid!eva od suletivne osnove, nr. b`ljP( $`rP( vQP( mJnjP+ a nastavkukomarativa takoer dolazi du0ina.

Suerlativi ti* rid!eva ima!u 7S naglasak na rvom slogu, a du0ina osta!e na nastavku, nr. nJjra)P(nJjcrnjP( nJjmla%i( nJjljepšP( nJjlakšP( nJjboljP( nJjveP+

7omarativi rid!eva ko!i nasta!u sufiksom ?ij? ima!u 71 naglasak na zadn!em slogu osnove "bez obzirana bro! slogova i naglasak osnovnog oblika$, a du0inu na nastavku, nr. nUvijP( strijP( značjnijP(ljubznijP( veličanstvSnijP+

23



Suerlativi ti* rid!eva zadr0ava!u anglasak i du0inu komarativa, nr. najstrijP( najznačjnijP(najljubznijP( najveličanstvSnijP+

#ROJEVI

aglasak osnovni* bro!eva) jSan IjSna( jSno( v Ivje( trL( čStiri( p\t( š\st( sQam( `sam( Qv]t(Qs]t( jena]st( vVna]st( trMna]st( četfrna]st( pStna]st( šSsna]st( semna]st( osmna]st( evStna]st(vVes]t( trMes]t( četrSs]t( peSs]t( šezSs]t( seamSs]t( osamSs]t( eveSs]t( stT+

aglasak redni* bro!eva) pfrvP( r_$P( trQP( čStvrtP( p\tP( š\stP( s\mP( TsmP( Sv]tP( Ss]tP+

>edni bro!evi od 2H nadal!e zadr0ava!u naglasak osnovno bro!a. Pu0ine se u rom!eni redni* bro!eva !avl!a!u na istim m!estima kao u rom!eni rid!eva, nr. m. r.) jSan( jSn$a( jSnme( jSn$a "za0ivo$, jSan "za ne0ivo$, jSan( jSnme( jSnPm; 0. r.) jSna( jSn]( jSnj( jSnu( jSna( jSnj( jSnm;s. r.) jSn( jSn$a( jSnme( jSn( jSn( jSnm( jSnPm

m. r.) v( vjd( vma( v( v( vma( vma; 0. r.) vOjd( vjQma( vje( vje( vjQma( vjQmatrL( trOjd( trOma( trL( trL( trOma( trOmačStiri( četirOjd( četirOma( čStiri( čStiri( četirOma( četirOma

GLAGOLI

;lagoli ko!i nasta!u refiksima od glagola s 7S naglaskom "bez obzira na bro! slogova$ ima!u 71naglaske na refiksu, nr. znJti Uznati( Jti prUati( stJti nSstati+ 7od ostali* glagola naglasakuglavnom osta!e isti i nakon refiksaci!e, nr. O$rati zaO$rati( tfrčati potfrčati( pMsati napMsati( rViti orViti-

Sufiksalni morfem rezentske osnove uvi!ek ima zanaglasnu du0inu, nr. n`sPm( $lQXm( Vj]m-

a sufiksalnom morfemu imerfektne osnove !avl!a!u se uvi!ek ove du0ine)X) kUpXh( kUpXše( kUpXše 3 kUpXsmo( kUpXste( kUpXhu i sl. jX2 )Y%Xh( )Y%Xše( )Y%Xše 3 )Y%Xsmo( )Y%Xste( )Y%Xhu i sl.

a sufiksalnim morfemima osnove glagolskoga rid!eva trnog "Xn( XvXn( PvXn( ovXn( evXn2 precrtan(izlistan( ukrašavan( uljepšavan( zaprašivan( ore%ivan( pokupovan( bičevan( izmaečvan+

Sufiksalni morfem Xj imerativne osnove uvi!ek ima zanaglasnu du0inu) pričXj( pričXjmo( pričXjte( pjevX( pjevXjmo-

aglasak omoćni* glagola u rezentu, imerfektu i aoristu.

R<8<) jSsam( jSsi( jSst( jSsmo( jSste( jSsu; b_]m( b_]š( b_]( b_]mo( b_]te( b_d; bjXh( bjXše( bjXše(bjXsmo( bjXste( bjXhu3bjQh( bjQše( bjQše( bjQsmo( bjQste( bjQhd; bh( b( b( bsmo( bste( b3bše

8/=8<) hUu( hUeš( hUe( hUemo( hUete( hUe; h`Xh( h`Xše( h`Xše( h`Xsmo( h`Xste( h`Xhd;htjQoh( htjQe( htjQe( htjQosmo( htjQoste( htjQoše

POMICANJE NAGLASKA S GLAGOLA

24



;lagoli su !edina vrsta ri!eči u ko!ima !e omican!e naglaska bez iznimke. aglasak !e obavezno na rednaglasnici u izgovorno! c!elini ko!u čini ni!ečna čestica ne i glagol u rezentu ili aoristu) nS volPm( nSla)]m( nS piš]m.

7od slo0eni* glagola se dosl!edno rovodi omican!e silazni* naglasaka na redmetke u oblikukratkouzlaznog naglaska, a uzlazni naglasci ne mi!en!a!u m!esto)!+-"(?nF!+-"(& r,.(?nFr,.(& p+v"(?!p+v"(& m,B(?0m,B(pH.em?nFp.m& !pv"m?!pvM& no!m?prno!mgovorm?0gvorm& -rer"m?!-rer"m& gr"(?0"gr"(?o*gr"(

eravilno !e) proB("(?proB("m& prepo0n"(?prepo0n"m& 0"vo+)e(?0"vo+o& pr!(,p(?pr!(,po&,!(,p(?,!(,p+" i sl.

NAGLASCI: TRA$ICIJA = SUVREMENOST

:čuvan!e zaadnoštokavskog naglasnog sustava i n!egovo o!ednostavl!en!e uorabnim naglasnimtendenci!ama ko!e ne ugro0ava!u rasod!elna ravila u *rvatskom standardnom !eziku. "autori Hrvatsko$ jezično$ savjetnika i Palibor Rrezović ko!i se zala0e za akcentuaci!u KklasičnogL tia.

S. -ukušić u članku Keri*vatl!iva naglasnonormativna ravilaL ka0e) Kd!elovan!e novoštokavskog ri!enosa naglaska ne mo0e danas imati onakvu moć kakvu !e imalo u organskom rocesunovoštokavizaci!e, ali !e 0ivo kao tendenci!a u c!elini naglasnoga sustava. Qto ta! sustav ni!e obu*vatio, ri*vaćamo kao takvo, nr. Krocija, ali ne i Dalmcija, #lavTnija, #lov\nija, !er !e već ustal!eno DlmXcija, #lvnija, #lUv]nija. <sto !e tako osve u redu naglasiti geodzi!a, ali to ne znači da bi trebalo biti i 7akeTnija kad !e već normalno 7akSnija+

PRENOŠENJE NAGLASAKA

Ako ri!eč ima više od tri sloga, onda naglasak ne mora ri!eći s n!e na roklitiku " laicama, ali i olaicama, z m!storima, ali i za ma!storima$, a na vezničku ni ako ima više od !ednoga sloga "d vidm, ali ida vidim$. 8o ne vri!edi za slo0ene glagole "ov!rovati v!erovati, obratimiti obratimiti$.

<skonski silazni naglasci uvi!ek se neoslabl!eno renose na roklitiku ili na refiks "za rvdu z rvdu,od brta d brata, donsm dnosm$.

PROMJENA NAGLASKA

' rom!enom oblika ri!eči mo0e i ne mora doći do rom!ene naglaska. Polazi kad se red slogom ko!i seizgovara sa silaznim naglaskom nae novi slog, nr. ati ? zati( znati ? znati( kucati ? zkucati( čist ?nčist( čujan ? nčujan "tako nasta!u uzlazni naglasci$

' u slo0enicama či!i !e rvi dio neodreeni rid!ev, nr. crvn kapa( 6i $ra

u slo0enicama či!i su di!elovi ovezani so!nikom o( a u drugom di!elu ima!u kratak vokal "vjetrlom( $lavbolja( $lasnoša( krivvrat( crnok;' um!esto dugouzlaznog izgovora se kod !ednoslo0ni* ri!eči dugosilazni " _$, nr. rema n)a( n)uimamo no) , rema brijZsta( brijZstu imamo brijest

' um!esto kratkouzlaznog izgovara se kod !ednoslo0ni* ri!eči kratkosilazni !er na !ednoslo0nim ri!ečimamogu biti samo silazni akcenti "` ″ $ rema knja( knju( rba( rbu imamo konj( rob+

+rebacivan!em naglaska na rvi slog obil!e0eni su)

25



' vokativ imenica ko!ima !e olazni naglasak !edan od uzlazni* na redzadn!em slogu, bje$Ynac ?bje$unče "nasta!u silazni akcenti$, DalmatMnac ? Dalmatinče( vjnik ? vojniče( $ospar ? $osporu3e

' kod dvoslo0ni* ri!eči u vokativu se um!esto uzlazni* akcenata !avl!a!u silazni "!aki$ ' _, ` ″ , nr.zma ' zwmo "silazni mogu sta!ati samo na rvom slogu$, vla ' vwlo, 0na ' 0eno, vda ' vodo

' 3. i 5. lice aorista većine glagola ' isplete( uboe( zatrese( poveze( za$rebe( nasu uteče( ote( poče( potonu(

jauknu( zar)a( utabori se( iz$ovori( uzora( pokupova( obraova. <zuzima!u se glagoli či!a infinitivnaosnova završava na ?jeti pplavje( starje( z)elje, i glagoli ko!i isred završetka na ?nuti i ?ati ima!udugouzlazni naglasak "kziva( zVvjetova( iskrZnu

OSLA#LJENO POMICANJE NAGLASKA

7od oslabl!enog omican!a, rednaglasnica ima kratkouzlazni naglasak. aglasak se omiče s imenica,zam!enica, rid!eva i redni* bro!eva u vezama s ri!edlozima i veznicima "i( ni$, a s glagola u vezi snegaci!om ne2 U tebe( U majke( Oz tv$a stna( n prvm kVtu( nS znXm( nS pij]m( nS slušXm

+ri neoslabl!enom omican!u naglasaka rednaglasnica uvi!ek ima kratkosilazni naglasak.

eoslabl!eno omican!e naglaska na rednaglasnicu uv!etovano !e leksički "omiče se samo s neki*imenica, zam!enica, bro!eva, glagola$, i morfološki "omiče se u nekim morfološkim kategori!ama$)

S !ednoslo0ni* i dvoslo0ni* imenica m. i 0. roda ko!e u !ednine "i A !ednine ako !e !ednak s n!im$ ima!u !edan slog s naglaskom "u kosim ade0ima ta! slog mo0e biti dug ili kratak$, nr. $r u $rX( preko $rXa( nT) na n)( nT u n( vlst po vlXst( o vlXsti

S dvoslo0ni* imenica m. i 0. r. ko!e u !ednine ima!u neosto!ano a, a u ; !ednine isti naglasak kao i u !ednine, nr. mLsao( mLsli izvan mPsli( plijesan( plijesni o plij]sni( ispo plij]sni

S dvoslo0ni* imenica sr. roda s dugosilaznim naglaskom ko!e u i ; ima!u o dva sloga, a osnova imzavršava na !edan suglasnik "osim zbirni* imenica na ?lje( ?nje( ?e( ?%e$, nr. meso o m]sa( pom]som( zlto o zlXta( tijelo kroz tij]lo( ispo tij]la( sijeno za sij]no( po sij]nom

S dvoslo0ni* imenica ko!e u osnovnom slogu ima!u slogotvorni r ili samoglasnik o; zrno( rvo( bro( $rlo(srce; oko( polje( kolo( proso( slovo i s ovi*) ljeto( nebo( uho( npr+ u $rlo( na srce( uz bro( na polje(izna slova( na nebu( po uhu

S imenica m. i 0. roda ko!e u !ednine ima!u dva sloga, a u ; !ednine tri sloga i u ko!ima !e u naglasak, a drugi !e slog dug, nr. prst]n po prst]nom( kamen na kam]n( oblXk u oblake( pojas o pojXsa; )alst )alsti( jes]n po jes]n( o jes]n( pam]t na pam]t( bez pam]ti

Sa šezdesetak imenica 0enskoga roda ko!e u !ednine završava!u na a i ima!u uzlaznu intonaci!u na redzadn!em slogu, a u PA !ednine, A mno0ine naglasak se omiče na rvi slog i intonaci!a se mi!en!a usilaznu, nr. $lVva na $lXvu( rYka u rdku( nU$a na no$e( vUa po vou( kUsa u kosu( sramUta na sramotu( širOna u širinu

S 3. i 5. !d. aorista "s čelnim naglaskom$ na negaci!u, nr. ukrXe ne ukrXe( potond ne potond( zar)a? ne zar)X( potkresX ne potkresX4

S glavni* bro!eva) va( vije( tri( pet o eset( stT( voje( troje( oba( obje( nr. u vije r[ke( za trP sata( za st $oina( u voje( na seam

26



Sa zam!enice i instrumentalni* oblika zam!enica mnTm i tobm, nr. za što( po što si Ušao5 sa mnm( prea mnm( na tobm( po tobm4

Sa zam!enica mene( tebe( sebe( nje$a na ri!edlog ko!i završava suglasnikom kada se um!esto naglašenogaoblika zam!enice uotri!ebi nenaglašeni) me( te( se( nj4 ri!edlog tada dobiva dugi a na kra!u, nr. preXme( poX te( uzX se( uza me( poX nj.

+ri!edlozi uz akuzativne oblike me( te( se( nj( nju se mi!en!a!u)

/ednoslo0ni ri!edlozi ko!i završava!u na suglasnik na kra!u dobiva!u dugo a i osta!u dvoslo0ni) krozX te(uzX te( poX nj( naX nju

1 ri!edlozima ko!i završava!u samoglasnikom ostvaru!u se)

dugi naglasci) zV me( nV te( p te( z nj( pT nj( [ nj

7S naglasak na rvom slogu ako !e ri!edlog dvoslo0an ili višeslo0an) izme%u se( me%u se

>azlika !e izmeu ri!edloga u ko!ima revladava rilo0no značen!e i ri!edlo0ni* izraza u ko!ima svakičlan ima osebno značen!e)!p,( 1, -,p( -r,3 m+)e-o2 / U0 pQ( r"!(e v)e1e2N",B+" !"m !ve n"p"m(2 / P"+" m )e )e*n" *e)" n" p"m(2Z".(o (o r"*.D / Z" .(o ! !e ,3v"(oD

1 slo0eni* riloga naglasak se renosi na rednaglasnicu) napam]t( zau$o( U$oin]( naoko( ovij]ka(nizbro( nabolj]( unazX( a ne napamet( o$oin]( naoko( nabolj]( unazX itd.

NAGLASAK U SLO4ENIM RIJEČIMA

Slo0enice mogu imati dva, a čak i tri naglaska. Pvostrukost se očitu!e nr. u suerlativu)

njastrijP( nj>atlnijP( njreprezentatOvnijP( njromantOčnijP( njzaovUljnijP( njkatastro>lnijP

*, !,per+"(v pr)e*+og" pr+og":njalekovOniji( njpotpunij]( nj$lnijP( njrg)nij]

ALI SAMO) njjačP( njmekšP( njjač]( njmekš] slo0enice sa so!nikom {

1 rim!erima poatak?poataka( ra$ovoljac?ra$ovoljaca i sl. silazni se naglasak u genitivu mno0ine rem!ešta na ret*odni slog kao kratkouzlazni) poVtak?pUXtakX IpotXkX( vatro$Vsac?vatrU$XsXca

Ivatro$sXcX( iskYstvo?OskdstXvX Iisk[stXvX( ra$ovljac?ra$UvljXcX Ira$ovTljXcX( 'etrMnjac? 'StrPnjXcX I'etrLnjXcX( omaMnstvo?omPnstXvX+

Pamatnac'Palmatnjcj "ali i Palmtnjcj$trentak'trentjkj "ali i trnptjkj$0umn!ak'0umn!jkj "ali i 0|mjn!jkj$ očtak'očtjkj "ali i qč}tjkj$dobtak'dobtjkj "ali i dqbtjkj$

27



1 osuenicama izvorno naglašenim na unutarn!em slogu naglasak se renosi na ret*odni slog u oblikukratkouzlaznog naglaska "d%rektor, ok|jtor, filozqfi!a$ ili se zadr0ava na istom slogu, ali uz rom!enutona u uzlazni "afor%zam, medicna, ol%tika$1 osuenicama izvorno naglašenim na neočetnom slogu, a ko!e dobiva!u *rv. nastavak, često dolazi do rom!ene naglaska "metatoni!e$ na izvornom m!estu naglaska "eizda, gar0a, temeratra, krma$.1 mnogim osuenicama s dugim vokaom u sufiksu "asoltan, intelektulan, konvencionjlan$.1 osuenicama izvorno naglašenim na rvom slogu ostvaru!e se 7S naglasak "kaos, freska $ ili P1"mda, vroš$.

-eliki bro! osuenica rilagodio se normi "bqmbn, snjt, kand%djt, kancljr, fr%z}r...$.'kond|kt}r'konduktra, kontrqlr'kontrolra, trubdur'trubadra i sl.

PROKLITIČKO?ENKLITIČKE VEZE:' uz !ednoslo0nu ri!edlo0nu roklitiku !avl!a se enklitika a roklitika iznimno dobiva naglasak i to "osimu sluča!u !ednoslo0nog ri!edloga nj kad ta !ednoslo0na roklitičko'enklitička skuina dobiva _ rema ravilima o naglasku !ednoslo0ni* ri!eči$

zV me( nV te( Y se( za nj

' neki !ednoslo0ni ri!edlozi mogu dobiti i neosto!ano a a onda ta veza dobiva i du0inu) prea me naa te( poa se( za nj

MIJENJANJE NAGLASKA PRI PROMJENI RIJEČI:

' u deklinaci!i i kon!ugaci!i naglasci i du0ine često se mi!en!a!u "rka, rk, rci, rku, rko, rci, rkm, rke,rk, rkama...$. 1 raslavenskom su neki vokali bili uvi!ek dugi "a( i( u( E( ( ( $, a drugi uvi!ek kratki "e( o( ~,~$. >azliku!emo stare, rimarne "mso, zlto, rka • rk$ i nove, sekundarne du0ine ko!e su nastale u ovi!esnom razvo!u nakon što su se neke rvobitne du0ine skratile, a neke rvobitne kratkoće rodu0ile.

Sekundarne su du0ine nastale)52 !(e0"n)em "kontrakci!om$ dva!u kratki* vokala dobivamo !edan dug vokal)

m!ega moega mga, dva na deset dvanaest dvnst "rovinc.$, gen. l. kosti! kst, nov! nov,li!i~ l~.

62 !p"*"n)em nenaglašenoga oluglasa ri!eč osta!e za !edan slog kraća i dolazi do dul!en!a ret*odnogvokala) veslje vesZlje( kamenje k mnje( bro br( s$+ $raanin 2 pl+ $rni Iali2 *rapin 2rapi( $en+ pl+ en n( a ona ? Zn+

8zv. dul!en!u u zam!enu rotivno !e tzv. kraćen!e u zam!enu "nasta!e kad ri!eč dobi!e slog više) !ne ) gen. !neta, rse ) gen. rseta, drzi duga mno0ina drgovi, grna ) dat. l. grnama$.

eke imenice ima!u u !d. dug, a neke kratak vokal, remda u genitivu !ednine i !edne i druge ima!ukratak vokal "us. m( ma( ns( nsa 2 m( ma( rb( rba+$

Pu0ina se razvi!a u imenica ko!e naglasak ima!u na istom slogu "dm, dma, ns, nsa $, a ne razvi!a se u oni*u ko!i* !e naglasak renesen s kra!a ri!eči "m~, ma~ m~a, rb, rob rba$. 1 nominativu !d. !edni* idrugi* na kra!u !e bio oluglas ko!i !e takoer mogao biti naglašen.

+a ako su !edne imenice bile naglašene na rvom slogu "dm~, ns~$, gubl!en!em oluglasa, ta! se slog rodu0io "dm, ns$4 a ako !e u drugi* naglasak bio na oluglasu "rob, m~~$, gubl!en!em oluglasa naglasak se rem!estio za slog unatrag "rb, m~, a !er se radi o !ednoslo0nim ri!ečima onda to bil!e0imo kao rb, m~$ a ni!e bilo razloga za rodu0en!e novoga naglašenog vokala "rob, rob rb, rba, m~~, m~~ m~, m~a$.Samo gubl!en!e nenaglašenoga vokala uzroku!e dul!en!e ret*odnoga sloga.

28





Documents

Pravogovor u Nastavi