2
GRABEZ PCELA Gotovo i ne postoji pčelar koji se nije sreo sa pojavom grabeži unutar jedne ili više košnica na pčelinjak. Opasnost od grabeži prisutna je uvijek naročito ukoliko se pčelar na pčelinjaku pojavljuje rjedje odnosno ukoliko se sam pčelinjak nalazi van mjesta stanovanja. Sam pojam grabeži predstavlja pojavu kada pčele iz druge košnice ili drugih pčelinjak , ulaze u tudje košnice, kradu i odnose med. Postoje 2 tipa grabeži: 1.Otvorena 2.Tiha grabež I jedna i druga vrsta grabeži izazvane su prirodnim nagonom pčela na opstanak i prikupljanjem hrane za nadolazeće bespašno ili zimsko razdoblje. Kada u prirodi nastane privremen nedostatak hrane pčele instinktivno istu traže protivno njihovom prirodnom ponašanju u pljačkanju drugih zajednica. Kako svaka zajednica ima veći ili manji oblik samozaštite u tom pljačkaškom pohodu često strada dio pčela pa čak i cijela zajednica zavisno o intenzitetu i trajanju. Cilj: 1. Sprečiti pojavu grabeži 2. Provjera košnica i rada pčela 3. Ako dodje do pojava sto prije riješiti problem 4. Pravilno i blagovremeno otriku pojavu grabeži 5. Na pčelinjaku ne držati slaba društva 6. Saniranje grabeži Otvorena grabež: Otvorena grabež se karakteriše borbom pčela na letu napadnutog društva na početku napada. Ona se pojavljuje iznanada i gotovo ju je nemoguće spriječiti. Veliki broj pčela leti neposredno oko leta, ulazeći i izlazeći iz košnice. Ponašanje pčela ispred leta može da izgleda kao rojenje društva. Kada tudjice savladaju napadnuto društvo ostane veliki broj mrtvih pčela ispred košnice. Pčela u košnicu ništa ne donose, već samo odnose. Nema stražarica na letu. Na podnjači ili na letu nalazi se veliki broj voštanih poklopaca od otklopljenih ćelija sa medom. Tudjice obično napadaju slaba društva . Kada opljačkaju najslabija grabež se širi dalje, na susjednu košnicu ili na sledeća slaba društva.

Grabez pcele

Embed Size (px)

DESCRIPTION

mckv

Citation preview

GRABEZ PCELA

Gotovo i ne postoji pelar koji se nije sreo sa pojavom grabei unutar jedne ili vie konica na pelinjak. Opasnost od grabei prisutna je uvijek naroito ukoliko se pelar na pelinjaku pojavljuje rjedje odnosno ukoliko se sam pelinjak nalazi van mjesta stanovanja. Sam pojam grabei predstavlja pojavu kada pele iz druge konice ili drugih pelinjak , ulaze u tudje konice, kradu i odnose med.Postoje 2 tipa grabei:1.Otvorena2.Tiha grabeI jedna i druga vrsta grabei izazvane su prirodnim nagonom pela na opstanak i prikupljanjem hrane za nadolazee bespano ili zimsko razdoblje. Kada u prirodi nastane privremen nedostatak hrane pele instinktivno istu trae protivno njihovom prirodnom ponaanju u pljakanju drugih zajednica. Kako svaka zajednica ima vei ili manji oblik samozatite u tom pljakakom pohodu esto strada dio pela pa ak i cijela zajednica zavisno o intenzitetu i trajanju.

Cilj:1.Spreiti pojavu grabei2.Provjera konica i rada pela3.Ako dodje do pojava sto prije rijeiti problem4.Pravilno i blagovremeno otriku pojavu grabei5.Na pelinjaku ne drati slaba drutva6.Saniranje grabei

Otvorena grabe:Otvorena grabe se karakterie borbom pela na letu napadnutog drutva na poetku napada. Ona se pojavljuje iznanada i gotovo ju je nemogue sprijeiti.Veliki broj pela leti neposredno oko leta, ulazei i izlazei iz konice. Ponaanje pela ispred leta moe da izgleda kao rojenje drutva. Kada tudjice savladaju napadnuto drutvo ostane veliki broj mrtvih pela ispred konice. Pela u konicu nita ne donose, ve samo odnose. Nema straarica na letu. Na podnjai ili na letu nalazi se veliki broj votanih poklopaca od otklopljenih elija sa medom. Tudjice obino napadaju slaba drutva . Kada opljakaju najslabija grabe se iri dalje, na susjednu konicu ili na sledea slaba drutva. Grabe prepoznajemo prema samoj aktivnosti pela na letu konice. U sluaju da primjetimo borbu pela i djelove voska, pojaanu aktivnost pela ispred konice (bez unosa) to je dovoljan pokazatelj pojave grabei. Takvo stanje mogue je na jedinoj konici li na cijelom pelinjaku. Mladji neiskusniji pelari mogu zamijeniti ples mladih pela sa pojavom grabei. Ukoliko nismo u stanju redovito kontrolirati svoj pelinjak te pojave mogu rezultirati gubitnom konice ili ak cijeog pelinjaka. Dodatan problem moe stvoriti i susjedni pelinjak ukoliko nad istim nemamo kontrolu ili suradnju sa pelarem - vlasnikom istog.

Tiha grabe:Tiha grabe se tee zapaa. Tudjice dolaze na slabije druto, koje ne moe da kontrolie zaposednuti prostor. Ulaze ne na leto ve kroz neku pukotinu ili povecani razmak nastao nepanjom stavljanja nastavaka ili hranilice. Odnosno bilo kakvim otvorima koji su stvoreni na konici predstavljaju veliki problem u slucaju grabei.

Preventivne mjere grabei: Suavanje leta Zatvaranje svih nepotrebnih otvora na konici Krai preventivni pregledi konica i pelinjaka to manje uznemiravanje pela Pravilan razmak izmeu dva pelinjaka Dranje samo jakih zajednica unutar pelinjaka Kod rada sa konicom prilikom otvaranja koritenje prekrivaa Sprijeavanje rasipanja meda ili sirupa kod rada sa konicom

Saniranje grabei: Najee se preporucuje suavanje leta za prolaz jedne do dve pele i stavljanje ispred leta krpe koja je natopljena petrolejom, ako napad ne prestaje. Ako ni to ne pomae, odseliti napadnuto drutvo 2,3 dana udaljenosti 5 kilometara od pelinjaka (leto odma otvoriti po preseljavanju) ili ga toliko drati zatvorenog u zatvorenoj prostoriji, gdje se mora pojiti vodom u hranilici.Sada se smatra dobrim rijesenjem postavljanje zavjese na prednju stranu konice tako da pele ne mogu ni ui ni izai. Uvee kada odu tudjice , a pcele u konici se povuku zavjese se sklanjaju, a leto se skracuje ne prolaz jedne do dve pele. Na letu se postavi novinski papir paralelno sa prednjom stranom konice da se zamaskiraju ulazi i tako ostaviti neko vrijeme.