1

GRAD CRIKVENICA

GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA I GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE

Crikvenica, prosinac 2004.

2

SADRŽAJ: 1. UVOD 1.1. O projektu Zdravi grad u svijetu i u Hrvatskoj………….3 2. METODOLOGIJA IZRADE GRADSKE SLIKE ZDRAVLJA I

GRADSKOG PLANA ZA ZDRAVLJE 2.1. Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u zajednici

(RAP) - osnovne postavke………………………………….5 2.2. Primjena metode RAP-a u Crikvenici...…………………..9 3. GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA 3.1. Kako Crikveničani vide Crikvenicu

…kroz riječi…………………………….12 …kroz dostupne pokazatelje………..25 …kroz slike……………………………..28

4. GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE 4.1. Tematske grupe i plan aktivnosti…………………………29 5. SAŽETAK I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA …………………34

3

1. UVOD 1.1. O projektu Zdravi grad u svijetu i u Hrvatskoj

Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije pokrenuo je 1986.

projekt "Zdravi grad" s ciljem da osnaži interes za pozitivni koncept zdravlja u gradovima diljem Europe te potakne i omogući direktnu suradnju među njima bez barijera političkih granica. Predmet interesa ovog pokreta prvenstveno su gradovi, ali i druga naselja u kojima ljudi žive i rade. Projekt "Zdravi grad" temelji se na strategiji "Zdravlje za sve", čija načela prevodi u praksu lokalnim djelovanjem na razini grada.

Tri su važna strateška načela zdravih gradova:

1. Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu;

2. Aktivna participacija građana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o zdravlju i dr.);

3. Briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizička i socijalna okolina) – pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

Projekti "Zdravih gradova" afirmiraju holističku prirodu zdravlja, ukazujući na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt polazi od pretpostavke da se zdravlje može postići zajedničkim naporima pojedinaca i skupina koje žive u gradu. Slijedeća bitna postavka projekta je spoznaja da pri donošenju političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogući utjecaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utječu uvjeti stanovanja, stanje okoliša, obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i dr. Upravo zbog takvog utjecaja, usmjerenost na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog sektora zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog djelovanja na poboljšanju zdravlja označuje terminom "intersektorsko ili međuresorsko djelovanje". Ljudi svojim odabirom stila života, korištenjem zdravstvene službe, gledištima o pitanjima zdravlja i svojim djelovanjem bitno utječu na vlastito zdravlje. Projekt "Zdravi grad" želi potaknuti njihovo aktivnije uključivanje u sve aktivnosti u gradu koje mogu imati utjecaj na zdravlje. Ovi temeljni ciljevi projekta - unapređenje zdravlja i prevencija bolesti kroz intersektorsko djelovanje - zahtijevaju stvaranje klime koja podržava promjene, stalno traganje za novim idejama i inovativnim metodama te podržavanje onih koji s uspjehom uvode nove pristupe i nove programe. Mjera uspješnosti projekta "Zdravi grad" jest prihvaćanje politike zdravlja na razini grada. Projekt Svjetske zdravstvene organizacije "Zdravi grad" dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojemu je cilj postaviti zdravlje pri vrhu dnevnog reda političkih čimbenika u europskim gradovima te promicati lokalne sveobuhvatne strategije za zdravlje i održivi razvoj zasnovane na principima i dugoročnim ciljevima strategije "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21.stoljeće". U konačnici, projekt "Zdravi grad" nastoji poboljšati urbano

4

okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju i na taj način unaprijediti njihovo fizičko, duševno i socijalno blagostanje. Projekt WHO-a "Zdravi gradovi" započet je 1987. godine i dosad su dovršene tri faze provedbe projekta. Težište prve faze projekta, od 1987. do 1992. godine bilo je ojačati učešće zajednice te, uklanjajući političke i institucionalne barijere promjeni, dovesti do partnerstva u stvaranju društvene politike zdravlja. Očekivani produkt prve faze bio je - izgraditi i staviti u funkciju "infrastrukturu" za provođenje projekta "Zdravi grad". Strateški ciljevi druge faze (1993. - 1998.) uključuju ubrzavanje usvajanja društvene politike zdravlja na nivou grada, jačanje sustava podrške (alijanse za zdravlje) i izgradnju strateških veza sa drugim sektorima i organizacijama koje utječu na razvoj gradova. Očekivani produkti druge faze bili su - stvaranje, usvajanje i provođenje ključnih strateških dokumenata "Zdravog grada": "Gradske slike zdravlja" i "Gradskog plana za zdravlje". Treća faza projekta (1998. – 2003.) imala je za cilj strategiju dokumenata "Zdravlje za sve za 21. stoljeće" i "Lokalni dnevni red za 21.stoljeće" prevesti na "jezik" lokalne zajednice izradom i implementacijom "Gradskog plana za održivi razvoj zdravlja".

U Europi danas postoji oko 50 projektnih gradova okupljenih oko provođenja četvrte faze europskog projekta "Zdravi grad" Svjetske zdravstvene organizacije (među kojim su i predstavnici Hrvatske, Rijeka i Zagreb), tridesetak nacionalnih mreža "Zdravih gradova" (Austrija, Belgija - Flamanska i Francuska, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Izraelska, Kazahstanska, Latvijska, Litvanska, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugalska, Ruska, Slovačka, Slovenska, Španjolska, Švedska, Talijanska, Turska, Ukrajinska i mreža Velike Britanije) s preko 3000 učlanjenih gradova, a projekt se širi na Australiju, SAD, Kanadu, zemlje Bliskog i Dalekog Istoka, tako da je u globalnu mrežu uključeno oko 5000 gradova.

Grad Zagreb je bio jedan od pionira razvoja projekta "Zdravi grad" u Europi i domaćin Konferencije europskih Zdravih gradova u jesen 1988. godine (koja je tijekom Atenske konferencije 1998. godine i označena kao oficijelni početak Europskog projekta Zdravih gradova). Zagrebački projekt bio je inicijator stvaranja i širenja mreže Zdravih gradova u Hrvatskoj. Od 1992. godine hrvatska nacionalna mreža registrirana je nevladina udruga čiji je predsjednik doc.dr. Slobodan Lang, koordinator dr.Selma Šogorić, a sjedište, odnosno, Suportivni centar mreže uspostavljen još 1990. godine, nalazi se na Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu. Hrvatska mreža Zdravih gradova danas okuplja preko četrdesetak gradova i županija (Crikvenica, Čakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospić, Hrvatska Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korčula, Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metković, Opatija, Osijek, Pazin, Poreč, Pula, Rijeka, Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Virovitica, Zabok, Zadar, Zagreb, Županija istarska, Županija krapinsko-zagorska, Županija primorsko-goranska, Županija dubrovačko-neretvanska, Županija sisačko-moslavačka, Županija varaždinska, Županija virovitičko-podravska, Županija vukovarsko-srijemska, Županija zagrebačka) koje radeći na poboljšanju urbanog okruženja u kojem ljudi žive, rade ili se školuju unapređuju fizičko, duševno i socijalno blagostanje svojih stanovnika.

Crikvenica je jedan od «mlađih» projektnih gradova koji od 2002. godine prikuplja iskustva drugih gradova te sustavno radi na uspostavljanju projekta “Zdravi grad” u vlastitoj sredini. Primjena RAP-a upravo je pokrenuta s ciljem utvrđivanja potreba građana, okupljanja šireg projektnog tima, te odabra prioritetna područja aktivnosti projekta za slijedeće petogodišnje razdoblje.

5

2. METODOLOGIJA IZRADE GRADSKE SLIKE ZDRAVLJA I GRADSKOG PLANA ZA ZDRAVLJE

2.1. Metoda brze procjene zdravstvenih potreba u

zajednici (RAP) - osnovne postavke ŠTO JE BRZA PROCJENA?

Brza procjena je metoda za prikupljanje informacija o problemima u kratkom vremenu, bez velike potrošnje vremena stručnjaka i financijskih sredstava. Brza procjena je prvi korak u procesu planiranja zdravstvenih intervencija u nekoj zajednici. Ona ne predstavlja metodu za prikupljanje sveobuhvatnih podataka o nekom geografskom području ili jednom određenom zdravstvenom problemu. Brzom procjenom saznajemo ŠTO SU PROBLEMI, a NE KOLIKO je ljudi njima zahvaćeno. Pojam "brza" odnosi se na vrijeme prikupljanja, ali i na vrijeme utrošeno na analizu podataka. ZAŠTO JE MI KORISTIMO? U ovom slučaju metoda je prerađena i prilagođena korištenju u svrhu određivanja prioritetnih područja aktivnosti za rad projekta "Zdravi grad". Primjenom ove modificirane metode RAP-a, uz minimalnu potrošnju vremena eksperata i lokalnih sudionika (dva mjeseca od momenta pripreme do završetka konsenzus konferencije i produkcije izvještaja) dobivamo slijedeće vrijedne rezultate: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na unapređenju zdravlja 4. zajednički i koordinirani program tj. savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa (političari, profesionalci i zajednica) u unapređenju kvalitete življenja u gradu. OPĆA NAČELA I NAČIN PROVOĐENJA BRZE PROCJENE 1. unaprijed odrediti koje su informacije potrebne, 2. procjenu provesti tako da rezultati odražavaju lokalne uvjete i specifičnosti date zajednice,

6

3. uključiti predstavnike zajednice u određivanje potreba i mogućih rješenja, 4. kako je RAP timska vježba on zahtijeva intersektorsku suradnju, uključuje predstavnike profesionalnih grupa (zdravstvene radnike, socijalne radnike, arhitekte - urbane planere, nastavnike, ekologe i dr.), lokalne uprave i zajednice (grupe građana).

U našem slučaju u RAP-u sudjeluje panel (40 do 70 sudionika) odabranih predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana.

1. SLUŽBENICI UPRAVE – gradonačelnik, pročelnici odjela gradske uprave za zdravstvo i

socijalnu skrb, zaštitu okoliša i urbano planiranje, prosvjetu, gospodarstvo i dr. 2. ZAPOSLENI U SUSTAVIMA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI – domovi zdravlja, bolnice, zavod za zaštitu zdravlja, centri za socijalni rad i dr. 3. NASTAVNICI – predstavnici predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola 4. ZNAČAJNI PREDSTAVNICI ZAJEDNICE – • IZABRANI ZASTUPNICI – saborski, županijski, gradski zastupnici • PREDSJEDNICI LOKALNIH UDRUGA – športska društva, političke udruge, su/samozaštitne

grupe, udruge prognanih i izbjeglih, i sl. • VJERSKI SLUŽBENICI – svih koncesija • PREDSTAVNICE ŽENSKIH GRUPA - npr. SOS-telefon, udovice/majke poginulih u domovinskom ratu • NEFORMALNI VOĐE – ugledni slikari, glumci, pisci, muzičari, glavni urednici lokalnih novina,

radio, TV 5. VLASNICI PODUZEĆA (velikih kompleksa, ali i malih poduzetnika npr. vlasnici prodavaonica, klubova i caffe barova, kao i predstavnik gradske gospodarske komore) 6. ČLANOVI NEVLADINIH ORGANIZACIJA – npr."Zeleni" 7. PREDSTAVNICI DRUGIH (VLADINIH) INSTITUCIJA / ORGANIZACIJA - npr. policije, uprave i pravosuđa

Postupak provođenja RAP-a redom uključuje pobrojane aktivnosti: - odabir lokalnog koordinatora istraživanja, - odabir panelista, - obavještavanje panelista pismenim putem o našim namjerama uz zamolbu za suradnjom,

uključivo poslati polustrukturirani upitnik s molbom da ga ispunjenog dostave lokalnom koordinatoru istraživanja u što kraćem vremenu (do deset dana),

- paralelno se radi na prikupljanju i analizi relevantne postojeće pisane dokumentacije, - prikupljeni se eseji obrađuju metodom analize slobodnog teksta

7

- na temelju prikupljenih informacija (pisani dokumenti i slobodni tekst) priprema se platforma za radni sastanak (konsenzus konferenciju),

- paralelno se obavještavaju panelisti o datumu i mjestu održavanja konsenzus konferencije, - radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održava se tijekom dva radna dana. Prvi se

dan sudionici upoznaju s ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima, formira se lista problema i odabiru prioriteti (pojedinačno, u malim grupama i plenarno). Oko odabranih prioritetnih područja aktivnosti formiraju se tematske grupe te se pristupa izradili plana aktivnosti. Na završetku drugog dana konferencije javnosti se prezentiraju dobiveni rezultati s ciljem dobivanja sugestija, suglasnosti te javne i političke podrške navedenim aktivnostima projekta "Zdravi grad" (koje tada kroz gradski proračun mogu biti i adekvatno praćene).

Tri su glavna izvora podataka koja se koriste u brzoj procjeni: 1. postojeća pisana dokumentacija (vidi – pisani izvori informacija), 2. eseji panelista (odgovori na šest postavljenih pitanja) te 3. promatranje, zapažanje (koje je integralni dio odgovora panelista).

PISANI IZVORI PODATAKA: • popis stanovništva • gradski razvojni planovi • gradski proračun • rutinska zdravstvena dokumentacija (Izvještaj o stanju zdravlja s naznakom glavnih trendova) • već provedene studije (navike i način života stanovnika) • dokumentacija drugih sektora uprave ili društvenih djelatnosti ili • izvještaji Vladinih ureda i Ministarstava (stanovanje, sanitacija, vodoopskrba, stanje okoliša,

prostorno planiranje, socijalna zaštita, zdravstvo, gospodarstvo, uprava i pravosuđe i sl.) ako imaju implikacije na lokalnu situaciju

• povijesni dokumenti – sažeta povijest grada

ŠTO RAP-om DOBIVAMO? Svrha je provođenja RAP-a dobiti: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, profesionalaca i građana oko prioriteta za rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu za slijedećih pet godina (definiranje okvira rada projekta Zdravi grad), te 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti na unapređenju zdravlja u gradu.

8

Sudionici RAP-a (panelisti) su predstavnici gradske uprave, institucija i organizacija te nevladinog i neprofitnog sektora u gradu, a njihovim posredstvom i svi drugi građani Crikvenice. Program se provodi u cilju stvaranja partnerstva za zdravlje tj. objedinjavanja svih zainteresiranih grupa (političara, profesionalaca i zajednice) te njihovog koordiniranog djelovanja na unapređenju zdravlja i kvalitete življenja u gradu Crikvenici. RAP je već proveden i radni sastanak održan 9. i 10. veljače 1996. u Puli, 29. i 30. ožujka 1996. u Metkoviću, 28. i 29. lipnja 1996. u Rijeci, 12. i 13. lipnja 1998. u Karlovcu, 13. i 14. prosinca 2000. u Varaždinu, 15. i 16. ožujka 2002. u Zagrebu, 25. i 26. listopada 2002. u Splitu i 29. i 30. studenog 2002. u Dubrovniku. U istim gradovima, godinu dana poslije provedbe RAP-a održane su i evaluacijske konferencije sa ciljem procjene napretka projekta, identifikacije prepreka i postignuća, kao i mogućnosti unapređenja rada projekta. Dr.sc.dr.Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica Suportivni centar Hrvatske mreže "Zdravih gradova"

9

2.2. Primjena metode RAP-a u gradu Crikvenici Upravni odjel za javne potrebe Grada Crikvenice i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su provođenje RAP-a u gradu Crikvenici u jesen 2004. godine. Na prijedlog Gospodina Damira Gašparovića, pročelnika Upravnog odjela za javna potrebe (i koordinatora projekta «Crikvenica – Zdravi grad») odabrano je 95 panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem obaviještene u rujnu 2004. godine o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom gradu. Do kraja studenog 2004. prikupljeno je 35 eseja koji su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar" obrađeni metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu su stručni suradnici Upravnog odjela prikupili relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti neki indirektni pokazatelji zdravlja za grad Crikvenicu. Početkom prosinca bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a. Dakle, za potrebe konsenzus konferencije i izradu gradske slike zdravlja koristili smo tri glavna izvora podataka: postojeću pisanu dokumentaciju, eseje panelista (osoba koje raspolažu informacijama) te njihova zapažanja (koja su integralni dio odgovora anketiranih). Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 10. i 11. prosinca 2004. godine. Prisustvovalo mu je tridesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, odgajatelja, novinara i dr.), lokalne uprave (Grada i Mjesnih odbora) te zajednice (sportska društva, ekološka i zavičajna društva, udruge invalidnih osoba i dr.).

LISTA SUDIONIKA KONSENSUS KONFERENCIJE CRIKVENICA - ZDRAVI GRAD

10. i 11. prosinca 2004., Crikvenica, Gradska vijećnica, Preradovićeva 1/II Ime i prezime Radno mjesto

1. Damir Gašparović pročelnik Upravni odjel za javne potrebe Grada Crikvenice 2. Predrag Petrović pročelnik Upravni odjel za razvoj i upravljanje imovinom 3. Duška Katnić-Patrk liječnik u ordinaciji obiteljske medicine 4. Nikica Sečen ravnatelj Dječji dom “Izvor” u Selcima 5. Luka Kujundžić

zamjenik Gradonačelnika zadužen za školstvo, HNS, ravnatelj Srednje škole

6. Robert Košuljandić zadužen za gospodarstvo, HSLS 7. Tihomir Jurić županijski vijećnik, član SDP 8. Vladimir Domijan gradski vijećnik, član HDZ 9. Dragan Pelić predsjednik udruge “Inicijativa za Vinodol” 10. Ivica Šubat Primorske novine

10

11. Ivica Malatestinić predsjednik Poglavarstva - Gradonačelnik, HSLS 12. Ksenija Car-Ilić Predsjednica Odbora za kulturu, HNS 13. Ivan Pavlić predsjednik MO Dramalj, nezavisni 14. Marina Baričević Klub dijabetičara Crikvenica 15. Branko Citković Košarkaški klub Crikvenica 16. Stanislav Ninić Lirac (likovna radionica) 17. Marijan Jurinčić KUD Vatroslav Lisinski 18. Zdravko Gržičić 19. Stanko Jurdana 20. Zlatko Čibarić Župnik, župa Sv. Jelena – Dramalj 21. Margita Pleše Glavna sestra Thalasotherapie 22. Mara Andrić Kvarnerski radio 23. Mira Krajnović Zeljak Novi list 24. Nadija Tomić nezaposleni prof. sociologije 25. Stanko Antić, dr. sc. urednik Vinodolski zbornika 26. Ljiljana Vegrin GKTD Murvica – hortikultura 27. Damir Avdagić Liječnik na stažu, bivši stipendist 28. Mirjana Pobor sportaš godine

PROGRAM RADNOG SASTANKA 10. prosinca 2004., petak 10.00 - 11.30 Uvod i upoznavanje (upoznavanje međusobno te s metodom i rezultatima rada),

predstavljanje Gradske slike zdravlja 11.30 - 12.00 Pauza za kavu 12.00 - 13.30 Formiranje liste problema, odabir prioriteta za rad projekta «Crikvenica – zdravi

grad» 13.30 - 15.00 Zajednički ručak 15.00 - 16.30 Dogovor o prioritetima i definiranje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva projekta 16.30 - 16.45 Pauza za kavu 16.45 - 17.00 Kratak osvrt na zbivanja dana 11. prosinca 2004., subota 9.00 - 10.00 Program rada projekta "Crikvenica - zdravi grad" ( izrada gradskog plana za

zdravlje - tko, što, kako i kada) 10.00 - 11.00 Kako ćemo znati da smo ostvarili cilj? (evaluacija projekta) 11.00 - 11.30 Pauza za kavu 11.30 - 12.30 Završna rasprava 12.30 - 13.30 Javna prezentacija prijedloga projekta "Crikvenica - zdravi grad" 13.30 - 14.30 Zajednički ručak Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Crikvenici. Od svih spomenutih problema prisutni su

11

prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa formirana je zajednička lista tj. postignut konsenzus oko četiri prioritetna područja budućeg rada projekta "Crikvenica - Zdravi grad". Oko njih su, zatim, oformljene tematske grupe: 1. Valorizacija i razvoj gospodarskog potencijala (nazadovanje uzrokovano sužavanjem

razvoja na monogospodarsku djelatnost – turizam) 2. Ekološko gospodarenje prostorom (potrošenost prostora, apartmanizacija, infrastrukturni

problemi – vodoopskrba, vodoodvodnja, dispozicija otpada, prometna regulacija) 3. Kultura i amaterizam (stvaranje preduvjeta za kvalitetno provođenje slobodnog vremena za

sve generacije, razvoj kulturnog i sportskog amaterizma, očuvanje kulturne baštine) 4. Unapređenje kvalitete života djece i mladih (odgoj i obrazovanje mladih, organizirano kvalitetno

provođenje slobodnog vremena) .

Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se opredijelili za rad u jednoj od tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Drugi dan sastanka tematske grupe su nastavile radom. Rad je bio povremeno prekidan kraćim plenarnim sastancima, kada bi se ukazala potreba za nadopunom znanja ili izmjenom iskustava. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Crikvenica-Zdravi grad". Nakon što je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad", u subotu poslije podne, Konferencija je završila svoj dvodnevni rad.

12

3. GRADSKA SLIKA ZDRAVLJA KAKO CRIKVENIČANI VIDE CRIKVENICU…

…KROZ RIJEČI…

1. KAKVA JE ZAJEDNICA GRAD CRIKVENICA?

GRAD CRIKVENICA JE HOMOGENA ZAJEDNICA. GRAĐANI ŽIVE OKRENUTI TURIZMU I TRGOVINI. NE POSTOJE NAGLAŠENI TRADICIONALNI ZASADI. U GRADU NEMA PROIZVODNIH TVRTKI. JEZGRA SVIH AKTIVNOSTI TREBALO BI BITI HOTELJERSTVO KOJE MEĐUTIM NE FUNKCIONIRA. TO SE OSJETI U POTPUNOJ INDIVIDUALIZACIJI GRAĐANA U POTRAZI ZA PRIHODIMA ZASNOVANIH NA TRGOVINI, UGOSTITELJSTVU I USLUGAMA U TURIZMU. GRAD CRIKVENICA JE JEDNA HETEROGENA ZAJEDNICA, OBZIROM NA PRIPADNOST POJEDINIM NACIJAMA I PROFESIJI, ŠTO JE POSLJEDICA KONSTANTNOG DOSELJAVANJA STANOVNIKA U OVAJ GRAD, OSOBITO U ZADNJIH DESETAK GODINA. TO JE NA JEDAN NAČIN OBOGATILO OVU ZAJEDNICU, OBZIROM NA RAZLIČITOST KULTURE ŽIVLJENJA ''DOMAĆEG'' I OSTALOG STANOVNIŠTVA, ALI JE ZBOG TOGA NESTALO MALOG MJESTA KOJE JE IMALO JEDAN DRUGAČIJI – USPORENI RITAM ŽIVOTA. RAZVOJ TURIZMA PRIDONIO JE MATERIJALNOM RAZVITKU I POBOLJŠANJU UVJETA ŽIVOTA, ALI I IZRAZITOJ OKRENUTOSTI MATERIJALNIM VRIJEDNOSTIMA, KOJE SE STAVLJAJU ISPRED SVEGA OSTALOG. SLIJEDOM TOGA DJECA I MLADI, UČEĆI OD STARIJIH, CIJENE DRUGE PREMA ONOME ŠTO IMAJU, A NE PO ONOME ŠTO ONI UISTINU JESU. GRAD CRIKVENICA JE HETEROGENA ZAJEDNICA BUDUĆI DA UZ DOMICILNO STANOVNIŠTVO IMA I VELIK BROJ DOSELJENIH ŽITELJA KOJI SU SAŽIVJELI S GRADOM... AKTIVNA JE ZAJEDNICA JER SU ŽITELJI VEĆ PREMA INTERESIMA ORGANIZIRALI U RAZLIČITE GRUPACIJE (DRUŠTVO CRIKVENIČANA, PLANINARSKO DRUŠTVO ''STRILEŽ'', EKOLOŠKO DRUŠTVO, ...) I REALIZIRAJU RAZLIČITE CILJEVE KOJI VODE PROSPERITETU ZAJEDNICE. MJESNI ODBORI TAKOĐER DJELUJU U GRADU, A NJIHOV BI RAD MOGAO I TREBAO BITI AKTIVNIJI I S VEĆOM MOGUĆNOŠĆU OSTVARIVANJA NJIHOVIH IDEJA. CRIKVENICA BI S OBZIROM NA SVOJE KOMPARATIVNE PREDNOSTI MOGLA BITI PROSPERITETNA ZAJEDNICA, NO KOLIKO JE ONA TO DOISTA U OVOM TRENUTKU, TEŠKO JE REĆI. NAIME, GRO GOSPODARSKIH AKTIVNOSTI VEZAN JE UZ TURIZAM, A POZNATI PROBLEMI (''JADRAN DD'' U TEŠKOĆAMA, ITD.) UVJETUJU TRENUTAČNU STAGNACIJU CRIKVENICE NA SVIM RAZINAMA. CRIKVENICA IMA OTVORENU DUŠU ZA SVE LJUDE DOBRE VOLJE. ZAJEDNICA JE OTVORENA, LJUDI SU SRDAČNI I TOPLI, A DOMICILNO STANOVNIŠTVO VOLI SVOJ DOMAĆI ''LIPI ČA'' I NASTOJI OČUVATI SVOJ IDENTITET ŠTO JE U TRENDU

13

SVEOPĆE GLOBALIZACIJE POHVALNO. PA I LJUDI ROĐENI U CRIKVENICI KOJI ŽIVE DILJEM SVIJETA VOLE ZADRŽATI VEZU SA STARIM KRAJEM. GRAD CRIKVENICA JE HETEROGENA, AKTIVNA I PROSPERITETNA ZAJEDNICA. SVAKI GRAD (ZAJEDNICA) IMA SVOJU DUŠU. PROBLEM CRIKVENICE JE U TOME ŠTO SE UBRZANO ŠIRI I RAZVIJA TAKO DA JE NJENA ''DUŠA'' PALA U DRUGI PLAN. NE POSTOJI ''GRADSKI TRG'' (OKUPLJALIŠTE) NA KOJEM SE LJUDI SVAKODNEVNO SUSREĆU, RAZMIJENJUJU ISKUSTVA I RIJEŠAVAJU PROBLEME. CRIKVENICA JE PRILIČNO HETEROGENA SREDINA, U KOJOJ UZ VRLO MALOBROJNO STAROSJEDILAČKO STANOVNIŠTVO (ČAKAVSKO) ŽIVE BROJNI DOSELJENICI KOJI SU SE DOSELJAVALI GOTOVO U VALOVIMA. PRIJE SVEGA, NAKON 2. SVJETSKOG RATA DOSELILI SU STANOVNICI IZ NEPOSREDNOG ZALEĐA, ZATIM SU ŠEZDESETIH GODINA CRIKVENICU ''POPUNILI'' TZV. ''VIKENDAŠI'' I U UVJETNO REČENO TREĆEM VALU DOŠLI SU IZBJEGLICE I PROGNANICI (BIH, SLAVONIJA, POSAVINA). SVI SU ONI DONJELI SVOJA KULTURNA OBILJEŽJA, NAJČEŠĆE RURALNOG KARAKTERA. STAROSJEDIOCE OPĆENITO ODLIKUJE ZNATNA DOZA PASIVNOSTI, A IZGLEDA DA SE TO POSTUPNO PRENOSI I NA DOSELJENIKE, PA ŠTO SU DUŽE OVDJE TO POSTAJU PASIVNIJI. DOK JE PRED 30 I 40 GODINA JOŠ POSTOJAO KULTURNI ŽIVOT CRIKVENICE KAO HOMOGENE MALE SREDINE, POSTUPNIM NESTAJANJEM KULTURNIH PROSTORA I NESTVARANJEM NOVIH IZGUBILE SU SE KULTURNE POTREBE I NAVIKE. IZGUBILI SMO PUBLIKU, A NIJE ODGOJENA NOVA. MLAĐE GENERACIJE NISU DOBILE NIKAKVE MOGUĆNOSTI ZA RAZVOJ I IZDRŽAVANJE SVOJIH INTERESA U TZV. SLOBODNOM VREMENU. TO SE POČELO ODRAŽAVATI NA PORAST ASOCIJALNOG PONAŠANJA, ULIČNOG VANDALIZMA, ALKOHOLIZMA, NARKOMANIJE, KRIMINALA. IZGLEDA DA SIGURNIM KORAKOM IDEMO PREMA NAJMRAČNIJIM OSOBITOSTIMA EUROPSKIH I AMERIČKIH GRADOVA. GRAD U KOJEM ŽIVIM (CRIKVENICA) PO MOJEM MIŠLJENJU IZRAZITO HETEROGENA CJELINA, PRILIČNO JE PASIVNA I DRŽIM (PREMDA SAM PO PRIRODI OPTIMIST) KAKO NIJE NAROČITO PROSPERITETNA. POKUŠAT ĆU TO UKRATKO OBJASNITI, U NEKOLIKO SEGMENATA, KAKO SU DANE NATUKNICE U PITANJU: - NAJPRIJE, HOMOGENOST NA PODRUČJU GRADA NIJE MOGUĆA ZBOG VELIKOG BROJA STALNIH I POVREMENIH STANOVNIKA KOJI SU DOŠLI ''SA STRANE'', POGLAVITO U ZADNJIH PETNAESTAK GODINA. STALNOJ FLUKTACIJI STANOVNIŠTVA PRIDONOSI I SVE BOLJA PROMETNA POVEZANOST, TAKO DA VELIK BROJ LJUDI KOJI OVDJE IMAJU PROSTORE ZA POVREMENI BORAVAK, ČEŠĆE BORAVI NA PODRUČJU GRADA. IZRAŽENA STAMBENA IZGRADNJA SPECIFIČNIH STAMBENIH PROSTORA (APARTMANI) OMOGUĆILA JE DA U GRAD DOĐU LJUDI UISTINU NAJRAZLIČITIJIH ŽIVOTNIH NAVIKA, RAZLIČITOG MATERIJALNOG STATUSA, RAZLIČITIH KULTURNIH POTREBA, U POSLJEDNJE VRIJEME ČAK I RAZLIČITIH NACIONALNOSTI, TAKO DA ĆE TEŠKO I DOĆI DO NEKAKVE HOMOGENIZACIJE. S DRUGE STRANE DOMAĆE, AUTOHTONO STANOVNIŠTVO IMA SVE SLABIJU POTREBU ZA NEKAKVIM DRUŠTVENIM ANGAŽMANOM KOJI BI BIO U INTERESU ZAJEDNICE, U PRVOM JE PLANU ZADOVOLJAVANJE OSOBNIH EGZISTENCIJALNIH POTREBA. SREDINA JE PASIVNA JER JE GODINAMA GLAVNI IZVOR PRIHODA VEZAN UZ TURIZAM, ZAPRAVO UZ KORIŠTENJE POSTOJEĆEG RESURSA KOJI JE PREDUVIJET ZA OSIGURANJE EGZISTENCIJE. GENERACIJE ŽIVE OD EKSPLOATACIJE POSTOJEĆIH TURISTIČKIH KAPACITETA KOJI JE VEĆ POSTOJAO I RANIJE I UZ EVENTUALNE MANJE TRENDOVSKE PREINAKE TRAJE I DALJE. TO JE VELIKOM BROJU LJUDI OVDJE SASVIM

14

DOVOLJNO I ZADOVOLJAVAJU SE NAČINOM ŽIVOTA KOJI OMOGUĆUJE OTPRILIKE ŠEST SATI AKTIVNOG RADA VEZANOG UZ TURIZAM I DRUGIH ŠEST MJESECI KAD SE PRAKTIČKI NE RADI. ODATLE VALJDA I NAČIN RAZMIŠLJANJA KAKO NIJE POTREBNO DODATNO ULAGATI PONAJPRIJE U VLASTITO OBRAZOVANJE, POTOM POKRETANJE NOVIH INICIJATIVA BILO U GOSPODARSTVU, BILO U DRUŠTVENIM DJELATNOSTIMA, BILO U NEKIM DRUGIM ZA OVU SREDINU NETIPIČNIM AKTIVNOSTIMA. SREDINA NE DAJE NITI POTPORU ONIMA KOJI POKUŠAVAJU UNIJETI PROMJENE, MA KOLIKO ONE POZITIVNE BILE UVIJEK SU DOČEKANE SA SKEPSOM. KAKO IZ TAKVE SREDINE LOGIČNO PROIZLAZE I STRUKTURE KOJE UPRAVLJAJU GRADOM, NEMA DOVOLJNO POTICAJA DA SE NEŠTO PROMIJENI U BILO ČEMU. POJEDINAC KOJI ŽELI NEŠTO NAPRAVITI MORA NAJPRIJE SVLADATI SKEPSU SREDINE, POTOM INERCIJU STRUKTURA KOJE UPRAVLJAJU GRADOM, A AKO UNATOČ SVEMU USPIJE, NAPOSLJETKU I OTVORENI OTPOR JER NARUŠAVA USTALJENU, IZGLEDA ZA VEĆINU ZADOVOLJAVAJUĆU ŽABOKREČINU. NA VLASTITOM PRIMJERU MOGU ARGUMENTIRANO OBRAZLOŽITI OVO MIŠLJENJE, MEĐUTIM TO ZAHTIJEVA OPŠIRNIJI PRISTUP. UPITAN JE PROSPERITET OVE SREDINE JER SE SVE BRŽE TROŠE, ZAPRAVO GUBE NA VRIJEDNOSTI POSTOJEĆI RESURSI KOJI SU GENERACIJAMA OSIGURAVALI EGZISTENCIJU. GLAVNI PREDUVJET ZA DALJNJI RAZVOJ TURIZMA, A TO SU KVALITETNI SADRŽAJI, TRENUTNO IZRAZITO ZAOSTAJE NA TRŽIŠTU. STAMBENOM JE IZGRADNJOM POTROŠEN PROSTOR KOJI JE BIO NAJJAČI ADUT U TRŽIŠNOJ TRCI S KONKURENCIJOM I UPITNO JE ŠTO SE MOŽE NAPRAVITI. MASTER – PLANOVE RAZVOJA TURIZMA (A TURIZAM VUČE SVE OSTALO) KROJE LJUDI KOJI SU PRIJE DVADESETAK GODINA BILI U POZICIJI ODLUČIVATI I STOGA SU MORALI PREDVIDJETI OVAKVU SITUACIJU. AKO TO TADA NISU BILI U STANJU, KAKVU TEŽINU IMA NJIHOVO SADAŠNJE PROMIŠLJANJE BUDUĆNOSTI? S DRUGE STRANE PAK, NE POSTOJI ALTERNATIVA USLUŽNIM DJELATNOSTIMA, NA PODRUČJU GRADA NISU STVORENI PREDUVJETI ZA GOSPODARSKU DJELATNOST DRUGE VRSTE. GRAD CRIKVENICA KAO PRIMORSKO – TURISTIČKO, PERSPEKTIVNO GRADSKO SREDIŠTE (MJESTA SELCE, DRAMALJ, JADRANOVO) SUOČENO JE S PROBLEMOM DALJENJE STAGNACIJE U GOSPODARSKOM, KULTURNOM I ESTETSKOM POGLEDU, NE OTVORI LI SE USKORO MLAĐIM ENTUZIJASTIMA I STRUČNJACIMA SVIH PROFILA KOJI BI KROZ BOGATU TRADICIJU PREPOZNALI PRAVE SMJERNICE BUDUĆEG RAZVOJA, TOLIKO ZAPOSTAVLJENOG I MASKIRANOG SVEOPĆOM KIĆ GLOBALIZACIJOM I NAZOVI POLITIZACIJOM SLOBODNOG TRŽIŠTA. HETEROGENA ZAJEDNICA, PASIVNIH I HOMOGENIH INICIJATORA (UGLAVNOM ZA SVOJ PROBITAK, I SVOJ RAČUN) I NEPOSREDNIH IZVRŠIOCA, NE BAŠ KREATIVNIH PLANOVA I PROGRAMA (NAPRAVLJENIH SAMO REDA RADI), NE USPJEVA MOTIVIRATI VELIKI POTENCIJAL ZA AKCIJU OTVORENE MLADEŽI, I OBIČNIH LJUDI DOBRE VOLJE KOJI BI UZ PROFESIONALNO USMJERAVANJE POZITIVNE ENERGIJE, PROBUDILI PRAVI ''MEDITERANSKI DUH'' I OZRAČJE SVEOPĆEG BLAGOSTANJA. CRIKVENICU MOŽEMO PROMATRATI KAO GRAD, LOKALNU ZAJEDNICU, KOJU OSIM SAME CRIKVENICE ČINE I NASELJE SELCE, DRAMALJ I JADRANOVO, SA VIŠE ZASELAKA I KAO GRADSKO NASELJE (TJ. U ŠIREM I UŽEM SMISLU). GLEDANA U UŽEM SMISLU, CRIKVENICA JE HOMOGENA CJELINA, A U ŠIREM SMISLU JE TO SREDINA SA STANOVITIM RAZLIKAMA, KOJE PROIZLAZE IZ LOKALNIH POSEBNOSTI. NO SVE NJIH POVEZUJE JEDNA NIT – TURIZAM, ON JE OPĆA I ZAJEDNIČKA ZNAČAJKA OVOG KRAJA, I TO NE SAMO U GOSPODARSKOM POGLEDU, NEGO KAO BITNA OZNAKA NJEGOVA IDENTITETA, OPĆEG I POSEBNOG, A U OKVIRU TOGA MOŽE SE GOVORITI I

15

O PRILIČNOJ HOMOGENOSTI ZDRAVOG ŽIVOTA. PRITOM SU POTREBNE JOŠ DVIJE NAPOMENE: POJAM ''ZDRAV ŽIVOT'' NIJE DOVOLJNO OBJAŠNJEN. NADAM SE DA SE POD TIM NE MISLI NEŠTO SAMO U USKOM MEDICINSKOM SMISLU, NEGO I ŠIRE O ''ZDRAVOJ KULTURI ŽIVLJENJA''. ZDRAV ŽIVOT POSTOJI TAMO GDJE JE VISOKA RAZINA KULTURE ŽIVLJENJA. CRIKVENIČKA SREDINA JE TAKVA, NA ŠTO UPUĆUJE I DOLE SPOMENUTA USPOREDBA PREMA IZVJEŠTAJU IVANA ANDRIJANIĆA. POSTOJI USKA POVEZANOST GRADA CRIKVENICE I NJEGOVOG VINODOLSKOG OKRUŽENJA. NE MOŽE SE GOVORITI O ZDRAVOJ SREDINI U GRADU C. A DA SE NE POVEŽE SA SITUACIJOM U OKRUŽENJU. ANALIZE BI POTVRDILE OVO: U OKRUŽENJU JE PRIBLIŽNO ISTO STANJE KAO I U GRADU. TO STANJE REZULTAT JE U PRVOM REDU AKTIVNOG DJELOVANJA OVDAŠNJEG PUČANSTVA. SVE ŠTO OVDJE POSTOJI I ČINI INFRASTRUKTURU KULTURE ŽIVLJENJA DJELO JE DOMICILNOG STANOVNIŠTVA, U PRVOM REDU. U BUDUĆE PAK SVE ŠTO SE OVDJE BUDE ČINILO NA TOJ LINIJI MORA BITI REZULTATOM ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA DOMICILNOG STANOVNIŠTVA, PRIDOŠLOG STANOVNIŠTVA I LJUDI KOJI OVDJE IMAJU KUĆE ZA ODMOR. TU ZA SADA NEMA POŽELJNE HOMOGENOSTI, JER NIJE DOVRŠEN PROCES INTEGRACIJE DOSELJENOG STANOVNIŠTVA I VIKENDAŠA, ŠTO SE OČITUJE I U PONAŠANJU: PRIDOŠLO STANOVNIŠTVO I VIKENDAŠI SE OVDJE JOŠ UVIJEK OSJEĆAJU NEPRIHVAĆENIM. DOMAĆE PAK STANOVNIŠTVO PRIGOVARA IM DA SE PONAŠAJU NEODGOVORNO, TROŠE DOBRA A NE BRINU SE DA TO ČINE UMJERENO I RAZUMNO. PITA SE ŠTO JE ''DUŠA TE ZAJEDNICE'', ALI NIJE POJAŠNJENO ŠTO SE POD TIM MISLI. ZATO MOJ ODGOVOR GLASI: DUŠA OVOG KRAJA SU LJUDI, KOJI SU SEBE UTKALI U ONO ŠTO MI ZOVEMO POVIJESNOM I KULTURNOM BAŠTINOM. ZLO JE U TOME ŠTO SE TA BAŠTINA TROŠI, OBEZVRIJEĐUJE, DEVASTIRA, TE TAKO NAŠ KRAJ GUBI DUŠU. CRIKVENICA JE HETEROGENA, PASIVNA I TRENUTAČNO NEPROSPERITETNA ZAJEDNICA. GRAD SEDAM MJESECI SPAVA DUBOKIM ZIMSKIM SNOM, A PET MJESECI JE SVE PODREĐENO TURIZMU I TO NA NAČIN, DA SAM GRAD I NJEGOVI STANOVNICI OD TOGA IMAJU MALO KORISTI. ZADOVOLJNI MOGU BITI SAMO POJEDINCI KOJI U KRATKO VRIJEME OSTVARE ZARADU, A ONDA ZATVORE LOKALE I DUĆANE, ZAKLJUČAJU APARTMANE I ODLAZE IZ GRADA TROŠITI ZARAĐENI NOVAC NEGDJE DRUGDJE. STANOVNICI CRIKVENICE, OSTAJU U GRADU, ODLAZE NA ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE I ČEKAJU SLJEDEĆU SEZONU S NADOM DA ĆE DO TADA PREŽIVJETI.

16

2. KAKO ŽIVE CRIKVENIČANI? TKO SU NAJSRETNIJI, A TKO NAJNESRETNIJI ŽITELJI CRIKVENICE? STANOVNICI CRIKVENICE ŽIVE JEDNIM KONTINUIRANIM RITMOM S AMPLITUDOM SREDINOM SEDMOG I POČETKOM OSMOG MJESECA, ŠTO JE VEĆ GODINAMA PREPOZNATO KAO RAZDOBLJE U KOJEM JE PROTREBNO UPREGNUTI SVE SNAGE KAKO BI POKUŠALI OSIGURATI SREDSTVA POTREBNA ZA ŽIVOT U OSTALOM DIJELU GODINE. AKO SE MEĐU STANOVNICIMA GRADA TREBAJU IZDVOJITI ONI SRETNIJI, ONDA SU TO SVAKAKO ONI SA CJELOGODIŠNJIM ZAPOSLENJEM I CJELOGODIŠNJIM PRIMANJIMA, ODNOSNO ONI KOJI SU ZAPOSLENI U JAVNIM PODUZEĆIMA I GRADSKIM STRUKTURAMA, GDJE SU PLAĆE OSIGURANE I ZAGARANTIRANE. ZA RAZLIKU OD TOG DIJELA STANOVNIKA, VELIKA VEĆINA JE SA NESTALNIM I NEDOSTATNIM MJESEČNIM PRIMANJIMA ZA PREHRANITI SVOJU OBITELJ. VEĆINA STANOVNIKA ŽIVI U VIŠEGENERACIJSKIM OBITELJIMA. STANOVNICI SPADAJU U MIRNE LJUDE KOJI SE UGLAVNOM BAVE SVOJIM PROBLEMIMA, A PREMALO SE AKTIVIRAJU U STVARIMA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA. JEDAN OD VEĆIH PROBLEMA JE NEZAPOSLENOST. KVALITETNIH ZAPOSLENJA IMA VRLO MALO I UGLAVNOM SE MOGU NAĆI ZA VRIJEME LJETA. VELIKI BROJ LJUDI RADI U PRIVATNOM SEKTORU GDJE SU PREPUŠTENI NA VOLJU POSLODAVCU. NA JEDNO MJESTO DOLAZI I PO DESETAK ZAINTERESIRANIH ŠTO POJEDINI POSLODAVCI UVELIKE ISKORIŠTAVAJU. PUNO JE RADA NA CRNO, RADI SE BEZ SLOBODNIH RADNIH DANA, A I NIJE RIJETKOST DA ZAPOSLENIK UOPĆE NE BUDE PLAĆEN ZA SVOJ POSAO. PROBLEM JADRANA KOJI JE DUGO GODINA ZAPOŠLJAVA VELIKI BROJ LJUDI ZNATNO UTJEČE NA ŽIVOT LJUDI. JEDNOSTAVNO, PREVELIKI JE BROJ LJUDI KOJI SE NE SVOJOM KRIVICOM NIJE USPIO SNAĆI U DOGAĐAJIMA KOJI SU SE DESILI U ZADNJIH DESETAK GODINA. VEĆINA STANOVNIŠTVA ŽIVI TAKO, DA ZADOVOLJAVA OSNOVNE ŽIVOTNE POTREBE. STARIJI OD 50 GODINA NAVIKLI SU I NA LOŠIJI STANDARD, TE STOGA I NISU NEZADOVOLOJNI, JER SMATRAJU, DA MOŽE BITI I GORE. MLADI TEŽE PODNOSE STANDARD NA DONJOJ GRANICI SREDNJE KLASE. NAJSRETNIJI SU PO MOM MIŠLJENJU UPRAVO GRAĐANI STARIJE ŽIVOTNE DOBI KOJI SU OSIGURALI OSNOVNE EGZISTENCIJALNE POTREBE, A NEMAJU VELIKIH PROHTJEVA ZA LUKSUZNIM NAČINOM ŽIVOTA. NAJNEZADOVOLJNIJI SU NEZAPOSLENI, POSEBNO SREDNJIH GODINA KOJI SU ZBOG RAZNIH RAZLOGA IZGUBILI POSAO I NEMAJU VELIKE NADE, DA ĆE GA IKADA VIŠE DOBITI I MLADI OBRAZOVANI KOJI PRVI PUT U DUŽEM RAZDOBLJU TRAŽE PRVI POSAO. DANAS STANOVNIŠTVO GRADA C. ŽIVI OD TURIZMA. ON JE ''NAĐEN'' KAO ALTERNATIVA ZA RANIJA ZANIMANJA (ZIDARI, RIBARI, POMORCI, POLJOPRIVREDNICI,...), I TO U VRIJEME KAD SE VIŠE NIJE MOGLO ŽIVJETI OD STAROG NAČINA PRIVREĐIVANJA. ONO STANOVNIŠTVO KOJE SE U TOME SNAŠLO ŽIVI RELATIVNO BOLJE OD DRUGIH. DANAS SU TU OSOBITO ONI KOJI U SVOJIM DOMOVIMA PRUŽAJU TURISTIČKE USLUGE (DOMAĆI BIZNIS). NESRETNI SU ONI KOJI NEMAJU POSLA ILI RADE SEZONSKI, OSOBITO U HOTELIMA I S MALOM PLAĆOM.

17

JEDNI TO RIJEŠAVAJU ODLASKOM U DRUGE KRAJEVE (PONOVO IDU ''TRBUHOM ZA KRUHOM'' KAO I NJIHOVI DJEDOVI), PA OVAMO NA RAD (SEZONSKI) DOLAZE RADNICI IZ DRUGIH KRAJEVA, KOJI SE VEĆINOM OVDJE ZADRŽAVAJU SAMO U SEZONI. ONI SE OVDJE OSJEĆA NEPRIHVAĆENIM, NESRETNIMA. OVDJE JE SVE VIŠE STANOVNIŠTVA STARIJE DOBI (MLADI ODLAZE U DRUGE KRAJEVE, A DOLAZE UMIROVLJENICI, VRAĆAJU SE U ZAVIČAJ ILI NASELJAVAJU SVOJE KUĆE ZA ODMOR). U CRIKVENICI JE NAJLJEPŠE MALOJ DJECI I STARIJIM LJUDIMA. MIR, IDILA UZ MORE, MJESEC DANA GUŽVE I GOTOVO. NEMA NIKAKVIH GOSPODARSKIH KREDITA ZA MALE PODUZETNIKE A DA TO NISU ONI ISKLJUČIVO VEZANI ZA TURIZAM. A, MOŽE SE, PRIMJERICE ODLIČNO FUNKCIONIRANJE MILMANA. STOGA JE I NEZAPOSLENOST VELIKA. DJECA IMAJU NEDOSTATAN BROJ IGRALIŠTA. ONI KOJIMA JE NAJPOTREBNIJE ORGANIZIRANO PROVOĐENJE SLOBODNOG VREMENA, ADOLESCENTI, MOGU OTIĆI ORGANIZIRANO JEDINO U KAFIĆ. RJEĐI ĆE OTIĆI U SPORTSKE KLUBOVE KOJI ŠEPRTLJAVO RADE S MLADIMA, UZ LOŠU LOGISTIKU I MALO NOVACA. NAŠI NOVACI SE PRIMJERICE TROŠE NA KUPOVINU NEKAKVIH ISLUŽENIH IGRAČA U RUKOMETNOM KLUBU, ZBOG BEDASTIH AMBICIJA NEKOLICINE LJUDI I DJEČAČKIM SNOVIMA O PRVOJ LIGI, UMJESTO DA SE TI NOVCI ULOŽE U SPORTSKU MLADOST GRADA. TO JE PRVA LIGA, A NE OVO SADA.

18

3. ŠTO UMANJUJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U CRIKVENICI? LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU UMANJUJU RAZNI NEDOSTACI: PROMET, KANALIZACIJA, LOŠE PROMETNE VEZE SA OKOLINOM I NEKIM DIJELOVIMA GRADA A POSEBICE PARKIRANJE ŠTO JE LJETI DOISTA VELIKI PROBLEM. SVI TI PROBLEMI NAROČITO DAOLAZE DO IZRAŽAJA U RAZLIČITIM GODIŠNJIM DOBIMA. VELIKI PLJUSAK POPLAVI CIJELI GRAD, STALNO SE UREĐUJU I DOGRAĐUJU JAVNE POVRŠINE, ALI KAO DA SE TO RADI BEZ STRUČNIH OSOBA. PRETJERANA APARTMANIZACIJA I GRADNJA PRAVE OD CRIKVENICE VELIKU SPAVAONICU I ČINE DA GRAD GUBI SVOJ IDENTITET I DUŠU. MORA IMATI PREPOZNATLJIVOST I NEŠTO ZBOG ČEGA ĆE SE STALNI GOSTI VRAĆATI. NEKAD JE TO BILO LJETNJE BOGATSTVO SADRŽAJA I ČISTO MORE, A ZIMI MAŠKARE. NE BIH MOGLA TVRDITI DA JE TO TAKO DANAS. NE ŽELIM OBEZVRIJEDITI SVE ŠTO SE ČINI DA GRAD POSTANE SUVREMENIJI I DA SE PONUDE NEKI DRUKČIJI SADRŽAJI. LJETI IMA JAKO PUNO MANIFESTACIJA, PRENAPUČENO JE RAZNIM DOGAĐANJIMA KOJI SU ČESTO USPOREDNI I TEŠKO IH JE SVE PRATITI, ALI TO IPAK NE ZNAČI KVALITETU. POSEBICE NE ZA CRIKVENIČANE. ONI BI VJEROJATNO HTJELI KOJI KULTURNI DOGAĐAJ I U JESEN I ZIMU, A O MLADIMA DA I NE GOVORIM. LJEPOTU ŽIVLJENJA U CRIKVENICI PO MENI NAJVIŠE SU NARUŠILI VIKEND GOSTI, A POSEBNO U POSLJEDNJE VRIJEME AKTUALNI DNEVNI GOSTI IZ BOSNE I HERCEGOVINE. CRIKVENICA OD NJIH NEMA NIKAKVE KORISTI, A STVARA SE SAMO GOMILA SMEĆA KOJE UNIŠTAVA LIJEPO UREĐENE PARKOVE. LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU UMANJUJE PREVELIK BROJ LJUDI KOJI OVDJE BORAVE ZA VRIJEME TURISTIČKE SEZONE. IZGRADNJA VELIKIH STAMBENIH ZGRADA UČINILA JE DA U GRADU JEDNOSTAVNO BORAVI PREVIŠE LJUDI, TE JE STOGA PRAKTIČKI NEMOGUĆE OSIGURATI KVALITETAN NAČIN ŽIVOTA (PROMET, PARKIRANJE, ČISTOĆA, ...), A KAMOLI NAPRAVITI POMAK U TURISTIČKOJ PONUDI. PRIJE DESETAK GODINA JE NAGLAŠAVAN PROBLEM SATURACIJE OBALNOG PROSTORA, ČINI MI SE DA JE ON BIO OKO ČETIRI PUTA VEĆI OD PRIMJERENOGA, SADA MISLIM DA JE TOLIKO IZRAŽEN DA GA JE NOTORNO I SPOMINJATI. KVALITETA ŽIVOTA U GRADU IZVAN TURISTIČKE SEZONE (U ONIH DRUGIH ŠEST MJESECI) JE NEZADOVOLJAVAJUĆA JER NE POSTOJE ODGOVARAJUĆI KULTURNI SADRŽAJI, TE DRUGI PRIJE SVEGA ZABAVNI SADRŽAJI KOJIMA BI SE ZADOVOLJAVALE POTREBE LJUDI KOJI OVDJE ŽIVE. NA TOM PODRUČJE PRISUTNI SU KVALITATIVNI POMACI, PRIJE SVEGA IZGRADNJOM SPORTSKE DVORANE KOJA NUDI DOSTA SADRŽAJA PRVENSTVENO MLADIMA. POSTOJANJEM ODGOVARAJUĆEG MULTIMEDIJALNOG CENTRA (U SKLOPU KOJEG BI BILA KNJIŽNICA, PROSTORI ZA ODRŽAVANJE RAZLIČITIH MANIFESTACIJA, UMJETNIČKE RADIONICE I SL.) RIJEŠILO BI SE I OVO PITANJE, A TAKOĐER I RIJEŠAVANJEM ZABAVNOG CENTRA ZA MLADE. OSIM TOGA OD GOSPODARSKIH SADRŽAJA NE ZNAM ZAŠTO SE VIŠE NE GOVORI O GRADNJI MARINE I UREĐENJU OBALE U SKLADU SA PROMIŠLJENJIMA ARHITEKTA DARKA MANESTRA KOJI SU MI SE ČINILI VRLO KVALITETNIM. TAKOĐER NIJE RIJEŠENO PITANJE SKRBI O OSOBAMA STARIJE ŽIVOTNE DOBI (NJIHOV DOM), PREMDA SE O TOME VRLO KONKRETNO RAZGOVARALO. LJEPOTU ŽIVOTA U MOM GRADU UMANJUJE SPOZNAJA, DA JE VEĆINA MLADIH LJUDI NEZADOVOLJNA ŽIVOTOM U TOJ SREDINI I TRAŽI SVOJ ŽIVOT NEGDJE DRUGDJE.

19

VEĆINA MOJIH PRIJATELJA VEĆ SE ODSELILA U RIJEKU, ZBOG POSLA I MOGUĆNOSTI KOJE PRUŽA VELIKI GRAD. JAKO VOLIM SVOJE MJESTO, GRAD U KOJEM ŽIVIM I LJUDE KOJIMA SAM OKRUŽENA, ALI NAJVJEROJATNIJE ĆU I JA OTIĆI U NEKO DRUGO MJESTO ILI GRAD U POTRAZI ZA POSLOM I BOLJIM MOGUĆNOSTIMA ŽIVOTA. MOM GRADU UMANJENA JE LJEPOTA ŽIVLJENJA I ZBOG NEKONTROLIRANE IZGRADNJE I APARTMANIZACIJE. NE MISLIM DA SE GRAD NE BI TREBAO RAZVIJATI, ALI BI ZA TAJ RAZVOJ TREBAO POSTOJATI NEKI PLAN. LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU CRIKVENICI UMANJUJE PRIJE SVEGA POŠAST APARTMANIZACIJE, KOJA JE U ZADNJIH DESET GODINA DOSTIGLA VRHUNAC, A BROJ APARTMANA I NAČIN NJIHOVE GRADNJE ZASJENIO JE, GOTOVO U POTPUNOSTI PRIMORSKI ŠTIH I DUŠU OVOG GRADA. ISTI SLUČAJ JE I SA DOGRAĐIVANJEM ILI ADAPTACIJOM OBITELJSKIH KUĆA, U KOJIM SLUČAJEVIMA SE UOPĆE NE VODI RAČUNA O PODNEBLJU U KOJEM ŽIVIMO, TRADICIJI I DRUGIM OBILJEŽLJIMA KARAKTERISTIČNIM ZA PRIMORSKE KRAJEVE. LOŠIM SMATRAM I NAČIN REGULACIJE PROMETA, A POSEBNO PARKIRANJA, KOJI NAROČITO DOLAZE DO IZRAŽAJA U LJETNIM MJESECIMA. NEDOSTATAK PRIGODNOG MJESTA NA KOJEM BI SE, POSEBNO U ZIMSKIM MJESECIMA, ODVIJALE KNJIŽEVNE, GLAZBENE I SL. KULTURNE MANIFESTACIJE, JE NAŽALOST ČINJENICA O KOJOJ SE NE VODI PREVIŠE RAČUNA. O ZABAVI ZA MLADE NEĆU NITI GOVORITI, JER JE SVE SVEDENO NA KAFIĆE I DVA DISKO KLUBA, A KOJI SU RASADNICI SVOG ZLA KOJE SE MOŽE ZAMISLITI. NIJE RIJEŠENO NITI PITANJE SKRBI O STARIM, NEMOĆNIM I USAMLJENIM ŽITELJIMA OVOG GRADA. LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU UMANJUJE: PREVELIKA IZGRADNJA STANOVA I APARTMANA, HOTEL MIRAMARE, DIO UZ DUBRAČINU (SMEĆE, OLUPINE AUTOMOBILA, PIJANCI, PARKING UMJESTO ŠETNICE, POKIDANE KLUPE,...), PARKING ISPOD VIJADUKTA (NEOSVJETLJEN, NEUREĐEN, BEZ RIJEŠENOG PITANJA JAVNIH WC-A), PROMET U GRADU (KRUŽNI TOK KOTORSKOM I VINODOLSKOM UGROŽAVA SIGURNOST DJECE I PJEŠAKA, NEMA GRADSKOG PRIJEVOZA, AUTOBUSI ULAZE U NAJUŽI DIO GRADA), RADOVI U SRCU SEZONE, NEDOSTATAK KULTURNIH DOGAĐANJA ZIMI, NEDOSTATAK SADRŽAJA ZA MLADE, LOŠI HOTELI, SVUGDJE ISTA PONUDA BEZ SPECIFIČNOG IDENTITETA MJESTA.

20

4. ŠTO DAJE LJEPOTU ŽIVLJENJA U GRADU? PONOS CRIKVENICE SU ČISTE I UREDNE GRADSKE PLAŽE I ŠETALIŠTE KRAJ MORA, BRIGA ZA ZELENE POVRŠINE. LJEPOTI ŽIVLJENJA PRIDONOSI, POGOTOVO ZA MLADE NARAŠTAJE, BRIGA O ORGANIZACIJI SPORTSKOG ŽIVOTA – VELIK BROJ SPORTSKIH KLUBOVA. LJEPOTU ŽIVLJENJA GRADU DAJE: KLIMATSKI I ZDRAVI UVIJETI ŽIVOTA, ČISTI ZRAK, ČISTO I NEZAGAĐENO MORE, UREDNE I SADRŽAJNE PLAŽE (OSIM MANJEG DIJELA), UREĐENI PARKOVI I DRVOREDI, ZELENE POVRŠINE. JAKO DOBAR POTEZ BILA JE IZGRADNJA SPORTSKE DVORANE U CRIKVENICI, ČIME SU MNOGI KLUBOVI DOBILI VRIJEDAN OBJEKT KOJI IM OMOGUĆUJE DALJNJI RAD I RAZVIJANJE, A POŠTO U CRIKVENICI DJELUJE NA DESETKE SPORTSKIH KLUBOVA TO AUTOMATSKI MOBILIZIRA VELIK BROJ MLADIH LJUDI S ULICE. TAKOĐER MI SE SVIĐA ŠTO SE POČELA VODITI BRIGA I O SPORTSKIM TERENIMA NA OTVORENOM. NIJE DALEKO VRIJEME KADA SU TI ISTI TERENI BILI ZATVORENI ZA DJECU. TREBA POHVALITI I UREĐENJE CRIKVENIČKOG KRAJOBRAZA KOJI JE SVAKIM DANOM SVE UREĐENIJI I LJEPŠI, ŠTO UZ SUNCE I MORE DAJE JEDNU PREKRASNU KOMBINACIJU OKO KOJE BI TREBALO GRADITI SVE OSTALO CRIKVENICA IMA IDEALAN POLOŽAJ I KLIMU. ONA JE MIRAN MALI GRAD PO MJERI ČOVJEKA, ALI JE NJENOM GRAĐANINU VELIK CENTAR RIJEKA NA DOHVAT RUKE, A METROPOLA ZAGREB TAKOĐER VRLO BLIZU. TAKO GRAĐANI POŠTEĐENI STRESA VELEGRADA, SVAKODNEVNOG JURENJA ZA PARKINGOM, GUŽVE NA SVAKOM KORAKU, TE BUKE I SMOGA UŽIVAJU U CRIKVENICI, A KAD IM ZATREBA ''VELEGRADSKI SADRŽAJ'' POPUT ODLASKA U BOLNICU, FAKULTET, KAZALIŠTA, ITD. IMAJU TO U SVOJOJ NEPOSREDNOJ BLIZINI. ZATO JE U CRIKVENICI LIJEPO ŽIVJETI. CRIKVENICA IMA DUGU KULTURNU TRADICIJU, A USTANOVA POPUT KNJIŽNICE GRADA NASTOJI PRATITI I ZADOVOLJITI KULTURNE POTREBE STANOVNIŠTVA. MINUS JE NEDOSTATAK PROSTORA, A PLUS JE DA BI VEĆ IDUĆE GODINE GRAĐANI MOGLI UŽIVATI U NOVOM PROSTORU KNJIŽNICE S NOVIM SADRŽAJIMA I S CJELODNEVNIM RADNIM VREMENOM KNJIŽNICE. NA LJEPOTU ŽIVLJENJUA U GRADU CRIKVENICI, PO MOM MIŠLJENJU PRIJE SVEGA UTJEČE SAM POLOŽAJ GRADA. KLIMA I PREKRASNE PLAŽE U DULJINI OD SKORO 28 KM2 ČINE CRIKVENICU MJESTOM IDEALNIM ZA KUPANJE I UŽIVANJE U SVIM BLAGODATIMA MORA I SUNCA. U POSLJEDNJE VRIJEME EVIDENTNI SU POZITIVNI POMACI U ODRŽAVANJU ČISTOĆE GRADA, ODRŽAVANJU JAVNIH I ZELENIH POVRŠINA I HORTIKULTURE. NOVOIZGRAĐENA SPORTSKA DVORANA SA SVIM SVOJIM SADRŽAJIMA, INVESTICIJA JE KOJA JE ODUŠEVILA SVE ŽITELJE CRIKVENICE I PRUŽILA IM MOGUĆNOST DA KROZ REKREACIJU, ODNOSNO BAVLJENJE RAZLIČITIM SPORTSKIM AKTIVNOSTIMA OBOGATE SVOJ NAČIN ŽIVLJENJA, NA SADRŽAJAN NAČIN. POZITIVNIM, I HVALEVRIJEDNIM SMATRAM NASTOJANJA GRADA CRIKVENICE KADA JE U PITANJU SKRB O OSOBAMA S INVALIDITETOM, JER GRAD IZDVAJA ZNATNA SREDSTVA ZA RAD UDRUGA, DJEČJI VRTIĆ ''RADOST'', ODNOSNO ODJEL ZA DJECU S POSEBNIM POTREBAMA I SL.

21

UZ MORE SINJE, DRMUNI, UMEJCI, LJEPOTU DAJU LJUDI KOJI SU JOŠ U STANJU NA DOBRO JUTRO, ODGOVORITI SA: KAMO GREŠ I ČA NE DELAŠ? CRIKVENICA JE PREKRASAN MEDITERANSKI I PRIMORSKI GRAD SA JEDINSTVENOM ŠETNICOM I PREKRASNIM PJESKOVITIM PLAŽAMA. PRIRODNE LJEPOTE CRIKVENICE ČINE JU VRLO PREPOZNATLJIVOM. DUŠA I SRCE GRADA SU NJEGOVI STANOVNICI. CRIKVENIČANI VOLE SVOJ GRAD, A ONI KOJI DOĐU OVDJE ŽIVJETI RIJETKO JE VIŠE IKAD NAPUŠTAJU. RADIŠNOST I DRUŽELJUBIVOST, MARLJIVOST I UPORNOST KARAKTERISTIKE SU STANOVNIKA CRIKVENICE. LIJEPO JE ŽIVJETI U CRIKVENICI – NAJVEĆA LJEPOTA SU NJENI STANOVNICI. LJEPOTU ŽIVLJENJA U NAŠEM GRADU DAJE PRIJE SVEGA ČISTO I PREKRASNO MORE, A TAKVIM BI GA TREBALI I ODRŽATI (ŠTO ZNAČI UREDITI INFRASTRUKTURU I SMANJITI BROJ APARTMANA), VODITI RAČUNA O TOME DA KONCESIONARI IZVRŠAVAJU SVOJE OBAVEZE ITD. NE MOGU A DA OVOM PRIGODOM NE POHVALIM KP ''MURVICU'' I BRIGU O ZELENILU, NJEGOVU ODRŽAVANJU I NJEGOVANJU JER TU JE U POSLJEDNJEM DESETLJEĆU UČINJEN ZAISTA IMPRESIVAN POMAK. BILO BI DOBRO I DA SE VODI RAČUNA O SREDIŠNJEM GRADSKOM PARKU KOJI JE MALO OPUSTIO, KLUPE SU DEVASTIRANE I MALO IH JE. IPAK DRUŽENJA SU TA KOJA STANOVNICIMA CRIKVENICE VJEROJATNO NAJVIŠE ZNAČE KAO I U SVAKOM MALOM GRADU. STOGA JE SPORTSKA DVORANA I NJENA ISKORIŠTENOST U RAZLIČITE SVRHE PUN POGODAK. REKREATIVNE SPORTSKE AKTIVNOSTI ZNAČE MLADIMA JAKO PUNO JER OSIM DVA, TRI DISKO KLUBA I NEMAJU MJESTO GDJE BI SE NALAZILI I DRUŽILI. DAN JE PREKRASAN, NA NEBU NI OBLAČKA. SVAKIM DAHOM U MENE ULAZI HLADNI, SVJEŽI ZRAK. ZIMA JE. PUTEM SUSREĆEM MNOŠTVO POZNATIH LICA, DJECE. KAO DA JE PROLJEĆE, SVI ŽELE ISKORISTITI OVO SUNCE I UŽIVATI U DANU. SVE JE SPOKOJNO. ČAK SE U OVU HARMONIJU UKLAPAJU I, TU I TAMO, KOJI SKUTER, BICIKL ILI AUTO. SVI SE POZDRAVLJAJU, ZNAJU. PROLAZIMO KRAJ PRVOG KAFIĆA. TERASA JE PREPUNA. ČUJE SE ŽAMOR I SMIJEH. KOLIKO SE SAMO TAJ ''SAX'' PROMIJENIO OD JUTRA DO MRAKA? ČAK 15-TAK, 20 GODINA MLAĐI LJUDI BILI SU VEČER PRIJE NA ISTOM MJESTU. TU SU I ''PUB'', ''GLJIVA'', ''RONI'', ... ZNAJU SE NAĆI ADOLESCENTI KOJI SU TEK UHVATILI KVAKU VRATIJU PUBERTETA, ALI I LJUDI KOJI VEĆ IMAJU UNUKE... MIMOILAZEĆI SE S MNOGIM ZALJUBLJENIM PAROVIMA SHVAĆAM DA JE ŠETNICA KOJOM UPRAVO PROLAZIM IDILIČNO MJESTO IZUZETNO LIJEPOG POGLEDA NA BESKRAJNO MORE I SUNCE U ZALAZU. OKOLIŠ JE BESPRIJEKORNO UREĐEN, PALMINE GRANE RAŠIRENE, MIRIS BOROVA I MORA...

22

5. KAKVU CRIKVENICU ŽELITE VIDJETI ZA DESET GODINA? ZA DESET GODINA CRIKVENICU VIDIM: KAO ZDRAVI, ČISTI I UREDNI GRAD, RIJEŠENO PITANJE OTPADA I SMEĆA, PUNO ZELENIH I CVJETNIH POVRŠINA, ŠETNICE KLUPE, VODOSKOCI, SKULPTURE, OSVIJETLJENO, MALI HOTELI SA BOGATIM SADRŽAJIMA, DOBRA PONUDA DOMAĆIH JELA I PIĆA, GRADSKI PRIJEVOZ, OKUPLJALIŠTE ZA MLADE PREMA KAČJAKU, AUTOBUSI I PROMET NA ULAZU U MJESTO, OBRTNIKE SA VIŠE RAZLIČITIH USLUGA, A NE SAMO UGOSTITELJSKIH ILI TRGOVAČKIH. NEKADA JE GRAD CRIKVENICA OKUPLJAO OKO SEBE NAJVEĆE GOSPODARSKE OBJEKTE MEĐU KOJIMA JE BIO I TRGOPROMET, PRAVNI PREDNIK JADRANKOMERC-A D.D. U STEČAJU. SURADNJA IZMEĐU GRADA I NAŠEG DRUŠTVA BILA JE NA ZAVIDNOJ RAZINI, NA NAČIN DA JE GRAD IMAO SVEPRISUTNOG SURADNIKA U ORGANIZACIJSKIM I ORGANIZATORSKIM ASPEKTIMA GRADSKIH DOGAĐAJA. DANAS TO NIJE TAKO. JADRANKOMERC JE OSTAO SAM, SURADNJA SKORO DA I NE POSTOJI, IAKO MOGUĆNOSTI ZA NJU POSTOJE. U TOJ LUDOJ BORBI ZA SVOJE MJESTO U OVOJ ZAJEDNICI NEKONTROLIRANOM APARTMANIZACIJOM I IZGRADNJOM MRTVIH NASELJA (SEZONSKIH), DODATNO SE IZGUBIO DUH TURISTIČKOG I PRIMORSKOG GRADIĆA, UPRAVO ONOG ŠTO JE ČINILO LJEPOTU ŽIVLJENJA SA STANOVNIŠTVOM I PRIVLAČNOST ZA TURISTE. ZA DESET GODINA VOLJELA BIH CRIKVENICU VIDJETI KAO NEZAOBILAZNU TURISTIČKU DESTINACIJU, KOJA SE NE BI BAZIRALA NA MASOVNOM TURIZMU, VEĆ NA ODRŽIVOM. I TO PODIZANJU KVALITETE POSTOJEĆIH KAPACITETA, UZ BROJNE POPRATNE SADRŽAJE NPR. KVALITETNE IZLETE, SPORTSKE AKTIVNOSTI, NOĆNI ŽIVOT ZA SVE DOBI, TAKO DA SVAKI GOST, BEZ OBZIRA NA ŽIVOTNU DOB I INTERESE, NAĐE U CRIKVENICI ONO ŠTO MU JE ZA KVALITETAN ODMOR POTREBNO. TO BI DOVELO DO RAZVOJA CRIKVENICE, OTVARANJA NOVIH RADNIH MJESTA I BOLJIH MOGUĆNOSTI ZA ŽIVOT. U IDUĆIH 10 GODINA TREBA POBOLJŠATI KVALITETU ŽIVOTA ZA SVE GRAĐANE I TO IZGRADNJOM KANALIZACIJSKOG SUSTAVA SA BIOLOŠKIM PROČIŠĆAVANJEM, ZAVRŠETKOM VODIFIKACIJE ČITAVOG PODRUČJA GRADA, TE ZAUSTAVITI DALJNJU PREKOMJERNU IZGRADNJU I TIME DEVASTACIJU PROSTORA. ZA OSOBE SA POSEBNIM POTREBAMA OSIGURATI PRISTUP SVIM JAVNIM PROSTORIMA I IZGRADNJOM POTREBNE INFRASTRUKTURE OSIGURATI ČIM VEĆU INTEGRACIJU U ZAJEDNICU. ZA 10 GODINA ŽELIM VIDJETI CRIKVENICU U KOJOJ SE NEĆE POVEĆAVATI BROJ KVADRATNIH METARA STAMBENOG PROSTORA, VEĆ ĆE SE POVEĆAVATI SAMO KVALITETA SMJEŠTAJNIH KAPACITETA KAKO, ZA VLASTITO STANOVANJE, TAKO I ZA TURISTE. CRIKVENICA TREBA HITNO ZAŠTITITI JEDINO I NAJKVALITETNIJE ŠTO IMA, A TO JE PROSTOR. NADAM SE DA ĆE SE U NAREDNIM GODINAMA ''JADRAN'' KONAČNO KVALITETNO PRIVATIZIRATI I DOBITI VLASNIKE KOJI ĆE UNAPRIJEDITI TURISTIČKI PROIZVOD GRADA. TAKOĐER JE POTREBNO DA SE POČNU RAZVIJATI I UZ TURIZAM DODATNE KOMPLEMENTARNE DJELATNOSTI KOJE ĆE OMOGUĆITI VEĆU ZAPOSLENOST OD SADAŠNJE. TAKOĐER TREBA ČIM PRIJE IZGRADITI VIŠENAMJENSKU DVORANU ZA KULTURNA DOGAĐANJA KOJE NAŽALOST DANAS CRIKVENICA NEMA. UZ TO POTREBNO JE RIJEŠITI NEDOSTAJUĆU INFRASTRUKTURU

23

GRADA (PARKING, KANALIZACIJA, VODA). DODATI TREBA DA JE CRIKVENICA JEDAN OD RIJETKIH GRADOVA U HRVATSKOJ KOJI NEMA NE SAMO MUZEJ, NEGO NI MUZEJSKU ZBIRKU. DA BI SE GRAD ZVAO GRADOM NUŽNO JE DA TO POSTOJI. NA TAJ NAČIN POČET ĆE SE VRAĆATI DUŠA OVOM GRADU KOJI JE U POSLJEDNJIH 15-TAK GODINA IŠČEZLA, ILI NE POSTOJI U ONOM SMISLU U KOJEM MORA POSTOJATI DA BI CRIKVENICA BILA GRAD (SA VELIKIM ''G''). ŽELIM VIDJETI CRIKVENICU SRETNIH LJUDI U KOJOJ ĆE I DALJE TURIZAM BITI OSNOVNA GOSPODARSKA DJELATNOST, ALI KVALITETNI TURIZAM KOJI ĆE TRAJATI CIJELU GODINU I KOJI NEĆE TAKO ZNAČAJNO UTJECATI NA VELIKE GODIŠNJE NERAVNOMJERNOSTI. ŽELIM VIDJETI CRIKVENICU U KOJOJ ĆE MLADI LJUDI OSTAJATI JER ĆE USPJETI SVOJE ZAPOSLENJE I SVOJE AMBICIJE VEZATI UZ GRAD U KOJEM JE LIJEPO ŽIVJETI. CRIKVENICU ZA DESET GODINA VIDIM BEZ BETONA UZ MORE. NEDOSTATAK OKUPLJALIŠTA DRUŠTVENOG ŽIVOTA GRADA NUŽNO JE POTREBNO NADOMJESTITI GRADSKOM KAVANOM, KLUBOM KULTURNIH DJELATNIKA, KAZALIŠNIM, LIKOVNIM, FILMSKIM I LITERARNIM MANIFESTACIJAMA I DOGAĐANJIMA IZVAN TURISTIČKE SEZONE, TAKO DA KULTURNA TURISTIČKA PONUDA BUDE PRIMAMLJIVA KROZ CIJELU GODINU. POSEBAN NAGLASAK TREBA STAVITI NA TINEJĐERSKU POPULACIJU, NA MLAĐE A VEĆ OZBILJNE LJUDE JER VEĆ POSTOJI VELIKI RASKORAK I PRAZAN HOD IZMEĐU RELATIVNO DOBRO PODRŽAVANIH POTRABA OSNOVNOŠKOLACA I ZRELE (STARIJE) GENERACIJE KOJA U PRINCIPU UZURPIRA VEĆI DIO PRORAČUNSKIH SREDSTAVA GRADA JER JE I BLIŽE GRADSKOM ''KOLAČU''. DAKLE, MLAĐA I SREDNJA GENERACIJA S NAJVIŠE POTENCIJALNE I RADNE ENERGIJE UPREGNULA SE U SUHO NAMICANJE PRVOTNOG KAPITALA, A DA BI SVE OSTALE VRIJEDNOSTI ZANEMARILA ZBOG SVEOPĆEG NEDOSTATKA ENERGIJE I PREPUSTILA SE PASIVNOM I NEADEKVATNOM OPUŠTANJU U SKROMNIM OKUPLJALIŠTIMA SUMNJIVE KULTURNE KVALITETE.

24

6. ŠTO TREBA PODUZETI DA BI SE OSTVARILA TA VIZIJA? ZALAGANJEM SVIH ŽITELJA, ALI NAROČITO OBNAŠATELJA LOKALNE VLASTI, KOJA TREBA ZAUSTAVITI APARTMANSKU IZGRADNJU I VRATITI CRIKVENICU U VISOKI TURIZAM. TREBA ODREDITI STRATEŠKE CILJEVE KOJIM ĆE SE PODIĆI KVALITETA ŽIVLJENJA U OVOM GRADU, A U ČEMU ĆE NAM POMOĆI I STUDIJA ZDRAVOG GRADA. NAJOZBILJNIJE TREBA RAZMOTRITI SVE KORISNE PRIJEDLOGE I SUGESTIJE, BILO DA STIŽU OD ''MALOG ČOVJEKA'' ILI OD ZNAČAJNIJIH INSTITUCIJA, A U SVEMU ĆE BITI PRESUDNA VOLJA GRADSKE VLASTI KOJA ĆE MORATI IMATI SLUHA ZA POTREBE SVOJIH GRAĐANA KOJIMA SLUŽI. DEFINIRATI PROBLEME, ODREDITI PRIORITETE I ANIMIRATI ŽITELJE CRIKVENICE DA SE AKTIVNIJE UKLJUČE U RAD MJESNIH ODBORA I DRUGIH INSTITUCIJA LOKALNE VLASTI. SIGURNA SAM DA VELIKI BROJ STANOVNIKA CRIKVENICE IMA IDEJE I VIZIJE KAKO STVORITI SRETNU I PROSPERITETNU ZAJEDNICU, ALI JE POTREBAN NETKO TKO ĆE IH OKUPITI I POTAKNUTI DA SE OSJETE KORISNIM I AKTIVNIM ČLANOM ZAJEDNICE. DA BI PRIVUKLI MLADE LJUDE, VISOKOOBRAZOVANE SA NOVIM IDEJAMA TREBAMO SA RIJEČI PRIJEĆI NA DJELA I DATI IM PROSTORA U SVIM SEGMENTIMA ŽIVOTA, NA RADNIM MJESTIMA I POLITICI. LJUDI TREBAJU NEPOSREDNO BIRATI LOKALNO VODSTVO, JER TO BI POVEĆALO ODGOVORNOST ISTIH I BOLJE BI VODILI OVU ZAJEDNICU. POTREBNA JE SAMO VEĆA SURADNJA I ZAJEDNIČKO DJELOVANJE SVIH I RAD NA PROJEKTIMA I PROGRAMIMA KOJI VEĆ POSTOJE, SAMO TREBA PRORADIT NA NJIHOVOJ REALIZACIJI. VIZIJU TREBAJU OSTVARITI LJUDI, JER LJUDSKI FAKTOR JE NAJVAŽNIJI, SVAKAKO VAŽNIJI OD MATERIJALNOGA. ČINI MI SE DA JE KLJUČNI FAKTOR RELATIVNE STAGNACIJE CRIKVENICE U USPOREDBI SA NEKIM DRUGIM GRADOVIMA, POSEBNO TURISTIČKIM, UZ OBJEKTIVNE ČIMBENIKE (RAT, PROGNANICI, ITD.) I SUBJEKTIVNI. U ZADNJEM 15-GODIŠNJEM RAZDOBLJU, JAKA LINIJA NEZAMJERANJA, INAČE KARAKTERISTIČNA ZA OVAJ PRIMORSKI KRAJ, UZROKOVALA JE NEGATIVNU KADROVSKU SELEKCIJU TAKO DA SU NA NIZ NIVOA ''KRIVI'' LJUDI NA ''PRAVIM'' MJESTIMA I OBRNUTO. TO JE UTJECALO DA NIZ FAKULTETSKI OBRAZOVANIH MLADIH CRIKVENIČANA OTIĐE U RIJEKU, ZAGREB ILI INOZEMSTVO BUDUĆI DA U SVOJEM GRADU NISU MOGLI PONUDITI SVOJE ZNANJE I TAKO RIJEŠITI EGZISTENCIJU. PREMA TOME VIZIJU MOGU OSTVARITI SAMO NOVI, ŠKOLOVANI, STRUČNI LJUDI, LJUDI S VIZIJOM, KOJI ĆE BITI BIRANI PO SPOSOBNOSTI, A NE PODOBNOSTI. ONI TREBAJU DOBITI ŠANSU. SAMO S NJIMA MOGUĆE JE OSTVARITI NOVU, POLETNU, PROSPERITETNU CRIKVENICU. RAZVOJNI RESURSI OVOG KRAJA ISTROŠENI SU PONAJVIŠE BEZOBZIRNOŠĆU RAZVOJA MASOVNOG TURIZMA, STANOVITE TURISTIČKE SOCIJALE, I TO U KORIST TURISTA, GOSTIJU. DRŽIMO DA BUDUĆI RAZVOJ MORA VIŠE UVAŽAVATI INTERESE

25

DOMICILNOG STANOVNIŠTVA, PA IZMEĐU OSTALOG STALNO DRŽATI AKTUALNIM PITANJE – ŠTO ON (TURISTIČKI RAZVOJ) DONOSI STANOVNIŠTVU, KAKVE KORISTI ONO IMA OD TOGA. TA SE KORIST MORA MJERITI I KROZ VRIJEDNOSNI SUSTAV, KOJI SE DAKAKO ODNOSI I NA KULTURU ZDRAVOG ŽIVOTA, TE SE TAKO MOŽE MISLITI I CRIKVENICA KAO ZDRAVI GRAD, NE SAMO ZA TURISTE NEGO U PRVOM REDU ZA NJENO STANOVNIŠTVO. ALI TO NEĆE UČINITI TURISTI, NEGO DOMAĆE STANOVNIŠTVO. NA DVA NAČINA, PRIPREMOM SADRŽAJA KOJI ĆE TO OMOGUĆITI, A TO SU MULTIMEDIJALNI KULTURNI CENTAR (LOKACIJA NA PETAKU JE ODGOVARAJUĆA), ZABAVNI CENTAR ZA MLADE (LOKACIJA UZ DUBRAČINU PREMA ''MILMANU''), MARINA (ISPRED HOTELA ''INTERNATIONAL''), CJELOVITO UREĐENJE OBALE, SPORTSKI CENTAR (IDEALNA LOKACIJA U JADRANOVU), NATKRIVANJE RUKOMETNOG IGRALIŠTA U SELCU (ZAPRAVO MONTAŽNA DVORANA) I SL. POŠTO SMATRAM DA SE DRUGI SEGMENTI ŽIVLJENJA U GRADU (RIJEŠAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE I SL.) RIJEŠAVAJU IZ GODINE U GODINU, DODUŠE SPORO, ALI IPAK NEKAKO IDE, NJIH NISAM POSEBNO ISTICAO. DRUGO I ZAKLJUČNO, TREBA PUNO VIŠE PROSTORA DATI MLADIMA, NOVIM LJUDIMA KOJI IMAJU DRUKČIJU PERCEPCIJU I ONIMA KOJI IMAJU ODGOVARAJUĆE OBRAZOVANJE, KAKO BI SE DEFINITIVNO RIJEŠILI PROMIŠLJANJA KAKO JE IZNAJMITI APARTMAN, LOKAL ILI PLAŽNI PROSTOR CILJ KOJIM ĆE SE ZADOVOLJITI EGZISTENCIJALNE POTREBE LJUDI KOJI OVDJE ŽIVE.

26

KAKO CRIKVENIČANI VIDE CRIKVENICU…

…KROZ DOSTUPNE POKAZATELJE… 1. 1991. - 10.584 2001. – 11.348

POPULACIJA DO 14 GODINA (2001.) 14,8 % POPULACIJA DO 14 GODINA (1991.) 18,4 %

POPULACIJA STARIJIH OD 64 GODINE (2001.) 16,4 % POPULACIJA STARIJIH OD 64 GODINE (1991.) 14,0% Broj stanovnika do 14 godina je u razdoblju 1991.-2001. godine drastično pao, a broj stanovnika preko 64 godine se povećao.

Učešće broja stanovnika starosti između 50 i 59 godina na području Grada Crikvenice znatno veće nego na razini RH

NA 48% MUŠKARACA 52% ŽENA 2. BEZ ŠKOLE (2001.) 0,7 % NEPOTPUNO OSNOVNO OBRAZOVANJE 9,7 % OSNOVNO OBRAZOVANJE 16,4 % SREDNJE OBRAZOVANJE 57,9 % VIŠE & VISOKO OBRAZOVANJE 14,3 % Stanovništvo Grada Crikvenice znatno obrazovanije od ukupnog

stanovništva RH i PGZ 3. ZAPOSLENO (2001.) ukupno: 4.606 osoba NEZAPOSLENO (2001.) ukupno: 908 osoba UMIROVLJENIKA (2001.) ukupno: 2.837 osoba Udio samozaposlenih u ukupno zaposlenom stanovništvu znatno

je veći na području Grada Crikvenice (21,8%) u odnosu na prosjek RH (7,8%) i PGZ (10,8%)

27

4. NA RADU U INOZEMSTVU 819 osoba PROGNANIH 133 osobe IZBJEGLIH 11 osoba 5. PROSJEĆAN BROJ ČLANOVA DOMAĆINSTVA (2001.) 2,7 SAMAČKA DOMAĆINSTVA (2001.) 24% (najviše Jadranovo) UDIO STANOVA ZA STALNO STANOVANJE 52% (PGZ 78,8%) (u ukupnom broju stanova) UDIO STANOVA KOJI SE KORISTE POVREMENO 4o,8% (PGZ 17,8%) (u ukupnom broju stanova) 6. 2001. NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 16,6 RAZVEDENIH

2002. NA 100 SKLOPLJENIH BRAKOVA 23,4 RAZVEDENIH 7. PROSJEČNA PLAĆA GRAD CRIKVENICA (2003.) 3.560 kn PROSJEČNA PLAĆA PRIM-GOR ŽUPANIJA (2003.) 3.947 kn PROSJEČNA PLAĆA RH (2003.) 3.940 kn ( GRAD CRIKVENICA – 90,4% PROSJEKA RH)

PROSJEČNA MIROVINA PRIM-GOR ŽUPANIJA (12.2003.)

-ukupna 2.056 kn -starosna 2.256 kn -invalidska 1.741 kn -obiteljska 1.760 kn

KORISNICI SOCIJANE POMOĆI U 2001.: 94 OSOBE

8. ŽIVOROĐENI 2003. 81 UMRLI 2003. 145 PRIRODNI PRIRAST NEGATIVAN

28

9. VODEĆI UZROCI SMRTNOSTI (2003.):

BOLESTI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA 51,0 % NOVOTVORINE 24,83 % NEPOZNATI UZROCI 7,6%

BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA 4,8 % BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA 3,5 %

OZLJEDE, OTROVANJA I OSTALE 2,1 % POSLJEDICE VANJSKIH UZROKA (genitourinarne, endokrine također 2,1%) 10. EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA U 2003. GODINI:

ENTEROBIAZE 20 prijava SALMONELOZE 39 prijava

11. TBC (novootkriveni u 2003.) 1 slučaj AIDS (novootkriveni u 2003.) 1 slučaj HEPATITIS B i C novootkrivenih O 12. OVISNOST

KAZNENA DJELA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA 2001. – 72 2002. - 37

SMRTI 2001.- nema 2002. - nema 13. NASILJE BROJ KAZNENIH DJELA S ELEMENTIMA NASILJA: 2001. – 1 KAZNENO DJELO POKUŠAJA UBOJSTAVA 2002. – 1 KAZNENO DJELO TEŠKE TJELESNE OZLJEDE BROJ KAZNENIH DJELA NA ŠTETU MALOLJETNIKA I DJECE 2001. - 5 KAZ. DJELA 2002. - 6 KAZ. DJELA SUICID 2001. - nema 2002. - nema 14. PROMETNE NEZGODE

2001. - 323 prometne nesreće - nema poginulih 2002. - 338 prometnih nesreća - 8 poginulih

29

KAKO CRIKVENIČANI VIDE CRIKVENICU…

…KROZ SLIKE…

30

4. GRADSKI PLAN ZA ZDRAVLJE 4.1. Tematske grupe i plan aktivnosti

a) Valorizacija i razvoj gospodarskog potencijala (nazadovanje uzrokovano sužavanjem razvoja na monogospodarsku djelatnost – turizam, raditi na razvoju komplementarnih djelatnost, otvoriti poduzetničke zone, smanjiti nezaposlenost i odljev mladih)

Radna grupa: Damir Gašparović, pročelnik Upravnog odjela za javne potrebe, Stanko Antić, urednik Vinodolskog zbornika Obrazloženje problema (zašto?): nazadovanje uzrokovano sužavanjem razvoja na monogospodarsku djelatnost – turizam, «kriza» turističke djelatnosti i zastarjelost (objekata i pristupa) zahtjeva da se radi na razvoju komplementarnih djelatnost, treba otvoriti poduzetničke zone, smanjiti nezaposlenost i odljev mladih, u radu se može osloniti na već postojeće dokumente - prostorni plan, masterplan i stručne tekstove do sada objavljene u Vinodolskom zborniku. Cilj djelovanja: postići višu razinu kvalitetne zaposlenosti, povećati standard življenja. KRATKOROČNO: Otvaranje poduzetničke zone Povezivanje s okruženjem Planiranje i razvoj novih kadrova (npr. animatori, treneri, vodići…) Prosječnom plaćom stići prosjek Republike Hrvatske

DUGOROČNO: Za 5 godina smanjiti nezaposlenost za 50% Dovesti prosječnu plaću zaposlenih u Crikvenici iznad republičkog prosjeka

Evaluacija – smanjen udio nezaposlenih, viša kvalifikacijska struktura zaposlenih, veće zarade zaposlenih

31

b) ekološko gospodarenje prostorom (potrošenost prostora, apartmanizacija, infrastrukturni problemi – vodoopskrba, vodoodvodnja, dispozicija otpada, prometna regulacija)

Radna grupa: Zdravko Gržičić, Stanko Jurdana, Ivan Pavlić, predsjednik MO Dramalj, Liljana Vegrin, GKTD Murvica Obrazloženje problema (zašto?): Gospodarenje prostorom je najslabija karika među preduvjetima zdravog života na ovom prostoru. Razlog tomu je loš i krivi odnos, zapravo nerazumijevanje značaja i uloge prostora u životu i radu čovjeka. Loše korištenje prostora očituje se u pretjeranoj, katastrofalnoj izgradnji smještajnih kapaciteta tzv. «apartmana» što čini veliku štetu prostoru, ali u budućnosti i turizmu kao osnovnoj privrednoj grani ovog kraja. No, zakoni ove zemlje i dosadašnji planski dokumenti nisu mogli spriječiti ovu graditeljsku euforiju, a sada ona postaje teško zaustavljiva. Tako dolazi do pojave preopterećenosti prostora (saturacije) i to osobito obale. Stručni pokazatelji govore da je baš u Crikvenici najlošiji omjer obalnog, kupališnog prostora i smještajnih kapaciteta na samo na Jadranu, nego i šire. Ako tome dodamo besmisleni prijedlog trase Jadranske autoceste (u neposrednoj blizini grada) dobivamo ružnu sliku gospodarenja prostorom. Cilj djelovanja – je zaustaviti prekomjernu izgradnju, poboljšati kvalitetu postojećih smještajnih kapaciteta i riješiti problem infrastrukture koja ne može pratiti brzo širenje «apartmanskih» naselja (i opterećenost špice sezone). Aktivnosti - zaustaviti neplansku izgradnju kreveta, poboljšati kvalitetu postojećih smještajnih kapaciteta, riješiti problem parkirališta izgradnjom garaža na više nivoa (mogućnost kod stadiona i na Petaku), vratiti «staru školu» kulturnim sadržajima, urediti prostor između Robne kuće i Vinodolske ulice, očistiti i uklopiti u promet Kotorsku ulicu, uz Dubračinu napraviti šetalište, prostor plaža povećati nasipavanjem i ev. betoniranjem (ovome treba prethoditi stručno ispitivanje mogućnosti u koje treba uključiti sve potrebne struke za ispitivanje kopna, morskog dna, djelovanja vjetrova, valova itd.) Evaluacija – izvršenjem nabrojanih aktivnosti.

32

c) kultura i amaterizam (stvaranje preduvjeta za kvalitetno provođenje slobodnog vremena za sve generacije, razvoj kulturnog i sportskog amaterizma, očuvanje kulturne baštine)

Radna grupa: Stanislav Ninić, Lirac, Ksenija Car-Ilić, predsjednica Odbora za kulturu, Marijan Jurinčić, KUD Vatroslav Lisinski, Ivica Šubat, Primorske novine, Dragan Pelić, predsjednik udruge «Inicijativa za Vinodol», Mirjana Pobor, Damor Avdagić Obrazloženje problema (zašto?): Aktivnost stanovništva Grada Crikvenice u konzumiranju kulturnih događanja nije zadovoljavajuća, dok je na području sportskih aktivnosti situacija nešto bolja. Razlozi tome su s jedne strane nepostojanje adekvatnog prostora za odvijanje kulturnih aktivnosti i nedostatna animacija stanovnika da participiraju u događanjima, te s druge strane manjak angažiranosti stručnog kadra tj. animatora. Cilj djelovanja – u svim mjestima Grada Crikvenice reaktivirati kulturno-umjetnička društva te stvoriti uvjete za muzejsku, književnu, likovnu i sportsku djelatnost, otvoriti prostore za rad KUD-ova. Aktivnosti - sazvati okrugli stol volontera i profesionalnih voditelja koji rade u kulturi grada Crikvenice, aktivirati volontere pri mjesnim odborima, uključiti entuzijaste u rad Odbora za kulturu (ili inicirati osnivanje Kulturnog Vijeća), u svim mjestima Grada Crikvenice reaktivirati kulturno-umjetnička društva. Stvoriti materijalne uvjete tj. prostor za rad KUD-ova, prostore za muzejsku djelatnost i zavičajne zbirke, prostor za književnu djelatnost, prostor za likovnu djelatnost (atelje Zvonka Cara), stvoriti dodatne uvjete za sport ( natkriti igralište na Matkunu u Selcu, prostor za ribolovno društvo Jadranovo itd.). Evaluacija – prema provedenim aktivnostima.

33

d) unapređenje kvalitete života djece i mladih (unaprijediti odgoj i obrazovanje mladih, omogućiti kvalitetno provođenje slobodnog vremena mladih)

Radna grupa: Mara Andrić, novinar Radio DJ Crikvenica, Kvarnerski radio, Nikica Sečen, ravnatelj Dječjeg doma «Izvor», Selce, Nadja Tomić, sociologinja, Zlatko Čibarić, župnika crkve Sv.Jelene Dramalj. Obrazloženje problema (zašto?) U Gradu Crikvenici nedostaje kako aktivnosti tako i kvalificiranih voditelja koji bi omogućili djeci i mladima da kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. Jedan od problema je i nedostatak odgovarajućeg prostora (centra za mlade) u kojem bi se provodio dio aktivnosti. Nedostatna je i stručna briga za duševno zdravlje mladih, neekipirani su razvojni timovi u školama (nema psihologa), ne posvećuje se dodatna pažnja roditeljima i djeci s dodatnim potrebama, ne postoji produženi boravak ni za učenike nižih razreda u osnovnim školama. Cilj djelovanja – unaprijediti kvalitetu života djece i mladih u gradu Crikvenici djelujući na odgojno obrazovne institucije (unapređenje kvalitete unutar postojećeg sustava odgoja i obrazovanja) i na institucije koje mogu unaprijediti ponudu vezanu uz slobodno vrijeme mladih (sportska društva te izgradnja multimedijalnog centra za mlade, rad u sekcijama) Aktivnosti – uvesti produženi boravak u osnovnim školama, uvesti besplatne udžbenike i marendu za socijalno ugroženu djecu, školske razvojne timove nadopuniti zapošljavanjem (za početak jednog) psihologa, provesti do-edukaciju nastavnika u sklopu projekta «kvalitetne škole», pružiti adekvatnu pomoć roditeljima i djeci s dodatnim potrebama, razvijati volonterski rad među mladima, steći uvid u postojeću ponudu aktivnosti namijenjenih djeci i mladima, zaposliti profesionalne voditelje programa za djecu i mlade u kulturi i športu ali tako da u konačnici aktivnost za djecu budu ili besplatne ili imaju simboličnu cijenu, osnovati Vijeće mladih Grada Crikvenice. Evaluacija – izrada vodiča za slobodno vrijeme mladih, istraživanje potreba među djecom i mladima, putem istraživanja u školama vidjeti da li se desio pomak.

34

5. SAŽETAK I ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Izvješće o provedbi

(RAP-a) METODE BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U ZAJEDNICI I KONSENZUS KONFERENCIJI

GRADA CRIKVENICE

I. Uvod Brza procjena (RAP) je metoda za prikupljanje informacija o problemima u zajednici u kratkom vremenu, bez velike potrošnje kako vremena stručnjaka tako i financijskih sredstava. Brza procjena je prvi korak u procesu planiranja zdravstvenih intervencija u zajednici. U ovom slučaju korištena je u svrhu određivanja prioritetnih područja aktivnosti za rad projekta "Crikvenica - Zdravi grad". Crikvenica pripada grupi «mlađih» gradova članova Hrvatske mreže zdravih gradova. Projektni tim tek od 2002. godine prikuplja iskustva drugih gradova te sustavno radi na uspostavljanju projekta “Zdravi grad” u vlastitoj sredini. Metoda RAP-a upravo se pokazala vrlo korisnom «novim» gradovima u smislu pokretanja procesa okupljanja i započinjanja rada na projektu, te je stoga korištena i ovom prigodom – da bi se utvrdile potrebe građana, okupio širi projektni tim, te odabrala prioritetna područja aktivnosti za slijedeće petogodišnje razdoblje. Želja nam je bila primjenom ove, modificirane metode RAP-a, dobiti slijedeće: 1. gradsku sliku zdravlja, 2. konsenzus predstavnika gradske vlade, uprave, profesionalaca i građana oko prioriteta za

rad na unapređenju zdravlja i podizanju kvalitete života u gradu, 3. dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) gradski plan za zdravlje, te 4. proširiti gradsku alijansu za zdravlje tj. stvoriti široku bazu zainteresiranih predstavnika

gradske politike, struke i zajednice za djelovanje na promicanju zdravlja i unapređenju kvalitete življenja u gradu.

II. Izvedba Upravni odjel za javne potrebe Grada Crikvenice i Suportivni centar Hrvatske mreže zdravih gradova pri Školi narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pokrenuli su provođenje RAP-a u gradu Crikvenici u jesen 2004. godine. Na prijedlog Gospodina Damira Gašparovića, pročelnika Upravnog odjela za javna potrebe (i koordinatora projekta «Crikvenica – Zdravi grad») odabrano je 95 panelista, predstavnika gradske uprave, značajnih institucija sa područja grada te samih građana. Odabrane su osobe pismenim putem

35

obaviještene u rujnu 2004. godine o našim namjerama te zamoljene da dajući odgovore na šest postavljenih pitanja napišu esej o svom gradu. Do kraja studenog 2004. prikupljeno je 35 eseja koji su zatim, na Školi narodnog zdravlja "A.Štampar" obrađeni metodom analize slobodnog teksta. U međuvremenu su stručni suradnici Upravnog odjela prikupili relevantne postojeće pisane dokumente (podaci iz popisa stanovništva, rutinska zdravstvena dokumentacija, podaci MUP-a, Zavoda za zapošljavanje i dr.) iz kojih su se također mogli izvesti neki indirektni pokazatelji zdravlja za grad Crikvenicu. Početkom prosinca bili su stvoreni svi preduvjeti za održavanje radnog sastanka (konsenzus konferencije) koja ujedno predstavlja i središnje događanje RAP-a. Dakle, za potrebe konsenzus konferencije i izradu gradske slike zdravlja koristili smo tri glavna izvora podataka: postojeću pisanu dokumentaciju, eseje panelista (osoba koje raspolažu informacijama) te njihova zapažanja (koja su integralni dio odgovora anketiranih). Radni sastanak (panel sudionika u istraživanju) održavao se tijekom dva dana, 10. i 11. prosinca 2004. godine. Prisustvovalo mu je tridesetak sudionika, predstavnika profesionalnih grupa (zdravstvenih radnika, socijalnih radnika, nastavnika, odgajatelja, novinara i dr.), lokalne uprave (Grada i Mjesnih odbora) te zajednice (sportska društva, ekološka i zavičajna društva, udruge invalidnih osoba i dr.). Prvi dan prisutni su bili upoznati sa ciljevima sastanka, metodom rada i dobivenim rezultatima. Bili su im predočeni najzanimljiviji i najčešći odgovori iz njihovih eseja, statistički pokazatelji zdravlja u gradu te fotografije snimljene na temelju njihovih odgovora na pitanja što umanjuje i što daje ljepotu življenja u gradu Crikvenici. Od svih spomenutih problema prisutni su prvo pojedinačno, a zatim u malim grupama, odabrali tri po njihovom mišljenju najznačajnija problema. Poštujući odabir malih grupa, formirana je zajednička lista tj., postignut konsenzus oko četiri prioritetna područja budućeg rada projekta "Crikvenica - Zdravi grad". Oko njih su, zatim, oformljene tematske grupe:

1. Valorizacija i razvoj gospodarskog potencijala 2. Ekološko gospodarenje prostorom 3. Kultura i amaterizam 4. Unapređenje kvalitete života djece i mladih.

Na temelju vlastitog profesionalnog ili privatnog interesa sudionici su se opredijelili za rad u jednoj od tematskih grupa. Cilj rada tematskih grupa bio je: opisati i argumentirano obrazložiti zašto su odabrali ovo područje aktivnosti (definirati problem), odrediti cilj svog djelovanja (kako prepoznati da ste uspjeli i kako uspjeh izmjeriti), izraditi dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program aktivnosti te oformiti radnu grupu koja će ujedno biti savezništvo (alijansa) svih zainteresiranih (političari, profesionalci i zajednica) za rješavanje navedenog problema i kroz to unapređenje kvalitete življenja u gradu. Drugi dan sastanka tematske grupe su nastavile radom. Rad je bio povremeno prekidan kraćim plenarnim sastancima, kada bi se ukazala potreba za nadopunom znanja ili izmjenom iskustava. Na završetku radnog dijela tematske su grupe plenarno iznijele svoje programe kako bi i ostali dio auditorija upoznale s vlastitim prijedlozima te kroz to zaokružile cjelinu projekta "Crikvenica-Zdravi grad". Nakon što je postignuta suglasnost svih prisutnih oko predloženih aktivnosti projekta "Zdravi grad", u subotu poslije podne, Konferencija je završila svoj dvodnevni rad.

36

III. Rezultati Primjenom ove modificirane metode RAP-a dobili smo slijedeće: 1. tri dragocjene grupe podataka (eseje osoba koje raspolažu informacijama te njihova

zapažanja - slike zdravlja, kao i objedinjene postojeće pokazatelje koji govore o zdravlju u gradu Crikvenici) za izradu gradske slike zdravlja, podatke koji će biti razumljivi te tekstom i sadržajem pristupačni najširoj javnosti,

2. konsenzus predstavnika gradske uprave, profesionalaca i građana oko četiri prioritetna

područja za budući rad na unapređenju zdravlja i podizanju urbane kvalitete života:

1. Valorizacija i razvoj gospodarskog potencijala (problemi nastali radi sužavanja razvoja na monogospodarsku djelatnost – turizam, razvoj komplementarnih djelatnost, otvaranje poduzetničke zone, smanjivanje nezaposlenost i odljeva mladih)

2. Ekološko gospodarenje prostorom (potrošenost prostora, apartmanizacija, infrastrukturni problemi – vodoopskrba, vodoodvodnja, dispozicija otpada, prometna regulacija)

3. Kultura i amaterizam (stvaranje preduvjeta za kvalitetno provođenje slobodnog vremena za sve generacije, razvoj kulturnog i sportskog amaterizma, očuvanje kulturne baštine)

4. unapređenje kvalitete života djece i mladih (unaprijediti odgoj i obrazovanje mladih, omogućiti kvalitetno provođenje slobodnog vremena mladih)

3. gradski plan za zdravlje - dugoročni (strateški) i kratkoročni (operativni) plan/program

aktivnosti na unapređenju zdravlja, 4. savezništvo (alijansu) svih zainteresiranih grupa (političari, profesionalci i zajednica) u

unapređenju kvalitete življenja u gradu. IV. Prijedlozi za budući rad • u slijedećih mjesec dana ponovo okupiti (po potrebi proširiti) tematske grupe, kako bi

zaokružile svoj doprinos gradskom planu za zdravlje, • postignuća rada konsenzus konferencije, te temeljne dokumente, gradsku sliku zdravlja i

gradski plan za zdravlje, potrebno je dati na raspravu i usvajanje gradskom poglavarstvu i gradskim vijećnicima,

• uključiti voditelje tematskih grupa u uži koordinacijski tim projekta kako bi im se omogućio uvid u cjelinu projekta s jedne strane, no s druge strane, maksimalno im delegirati odgovornosti za rad vlastitih tematskih grupa,

• pružiti svu potrebnu podršku radu tematskih grupa, kako bi pokrenule na konferenciji dogovorene aktivnosti i ostvarile kratkoročne ciljeve, jer su postignuća (ostvarivanje rezultata) najbolji stimulans za budući rad,

• definirati strukturu projektnog ureda i koordinaciju projekta «Crikvenica – zdravi grad» te njegovu vezu s Odjelima Gradske uprave, gradskim službama, profesionalnim grupama i relevantnim institucijama, te nadasve, samim građanima,

37

• gradsku sliku zdravlja i gradski plan za zdravlje, kao temeljne dokumente projekta Zdravi grad učiniti dostupnim (dati na uvid i dopunu) najširoj zajednici tiskanjem dovoljnog broja kopija (ako ne dokument u cijelosti barem sažetak i prioritete),

• da bi se postiglo što bolje informiranje i uključivanje zajednice u projekt "Crikvenica - Zdravi grad" bilo bi značajno organizirati predstavljanje projekta kroz tribine u Mjesnim odborima, na stručnim sastancima (među profesionalcima) te na sastancima s interesnim i građanskim udrugama (posebice mladima),

• medijski promovirati projekt i osigurati dobro i redovito medijsko praćenje projektnih aktivnosti (kontakt emisije na radiju, stranica zdravog grada u lokalnim listovima i slično),

• redovito pratiti rad tematskih grupa i evaluirati njihova postignuća (kroz od samih grupa predložene kriterije) barem svakih šest mjeseci.

Dr. sic. Selma Šogorić Suportivni centar Hrvatske mreže Zdravih gradova