1GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

2 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

ŠOKANTNA IZJAVA TALIJANSKOG POLITIČARA:

„Živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija“„Živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija“„Živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija“„Živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija“„Živjela talijanska Istra, živjela talijanska Dalmacija“U tim političkim zakulisnim igrama, bez dvojbe se može reći, da je Hrvatska,odnosno hrvatski narod uvijek izvlačio „tanji kraj“, tj. prolazio vrlo loše

Tekst koji slijedi napisao sam prije 2-3 godine isigurno bi do daljnjega ostao u memoriji lapto-pa, da nije objavljena skandalozna izjava tali-janskog političara Tajanija koju su prenijeli hr-vatski elektronički mediji 11. veljače, a koja ješokirala hrvatsku javnost. Kad je talijanski poli-tičar na skupu jasno i glasno uzviknuo: „Živjelatalijanska Istra!“, „Živjela talijanska Dalmacija!“Pretpostavljam da je svima jasna njegova poru-ka. Naknadna isprika potpuno je neuvjerljiva.Evo teksta koji je trebao biti samo jedna povije-sna informacija, ali sada je sadržaj znatno ozbil-jniji nakon objavljene izjave Tajanija.

TALIJANSKO ODUZIMANJEHRVATSKOG TERITORIJA TIJEKOM

PRVE POLOVINE XX. STOLJEĆAOd postanka čovječanstva u mnogobrojnimprimjerima najčešće su međusobno ratovalesusjedne države. U rijetkim slučajevima i bezotvorenog vojnog sukoba neka država moralaje popustiti i „dragovoljno“ ustupiti dio ili dijelovesvoga teritorija. Povijest nam pokazuje kako jeHrvatska tijekom prve polovine XX. stoljećanekoliko puta bila „žrtveno janje“.Prvi sudbonosni događaj s kasnijim posljedi-cama po Hrvatsku (i hrvatski narod) desio se jejoš tijekom trajanja I. svjetskog rata. Treba sepodsjetiti na Londonski sporazum poznat tak-ođer kao Londonski tajni ugovor potpisan26.4.1915 između Velike Britanije, Francuske iRusije s jedne strane te Italije s druge strane.Tim tajnim ugovorom Saveznici ustupaju teri-torij drugih država Italiji u namjeri da je pridobi-ju protiv Centralnih sila. Londonskim sporazu-mom talijanski imperijalizam želi realizirati svo-ja teritorijalna posezanja na istočnoj obali Jadra-na, tj. na Balkanu te ujedno proširiti svoje koloni-jalne posjede i na Mediteranu . Navesti ću unastavku napisa samo pojedine dijelove hr-vatskog teritorija koji su bili u sastavu A.-U.monarhije dok je Veliki rat još trajao a koji sutrebali pripasti Italiji. Jesu li francuski i engleskipolitičari već početkom 1915. godine moglipretpostaviti da će raspadom A.-U. nastati novedržave teško je odgovoriti, ali Italiju se željelinagraditi ako okrene stranu u ratu, što je tali-janska vlada i učinila. Zauzvrat na papiru (do-kumentu) obećani su joj sljedeći dijelovi (dan-ašnjeg) hrvatskog teritorija. To je Istra, otokeCres, Lošinj i niz manjih otoka, zatim od Lisa-rice i Tribnja do rta Ploče, sa Šibenikom iZadrom kao i njihovo zaleđe u slivu rijeke Čikole,Krke i Butušnice. Italiji su obećani gotovo sviotoci od Premude do Mljeta. U Londonskomsporazumu spominju se i drugi zahtjevi Italijekoje ovdje ne navodim. Frano Supilo javno ot-kriva sadržaj sporazuma i zakulisne igre velikihsila, te protiv sporazuma vodi žestoku kampan-ju. Njegova oštra reakcija, međusobne suprot-nosti među državama Antante, otpor hrvatskognaroda spriječili su potpuno ostvarenje talijan-skih zahtjeva iz Londonskog tajnog ugovoranakon završetka I. svjetskog rata.Međutim, Italija ne odustaje od svojih teritori-

janih zahtjeva prema Hrvatskoj, pa čak proš-iruje svoju vlast na Rijeku u svojem memoran-dumu od 17.2.1919. iako je Rijeka bila izuzetau Londonskom sporazumu. Američki predsjed-nik Woodrow Wilson (1856-1924; U prosincu1918. odlazi u Europu, gdje ga narod dočekujes golemim oduševljenjem. Njegovi napori daostvari svoje principe o pravednom miru razbilisu se o spletke francuskih i engleskih političara.)svojom notom od 24.4.1919. osporava valjanostLondonskog sporazuma kao temelj za uređenjetalijansko-jugoslavenskih odnosa, tj. s Kraljevi-nom SHS. Saveznice Italije, Francuska i VelikaBritanija vrše snažan politički pritisak na jugo-slavensku delegaciju na čelu s A. Trumbićem.Nova nota predsjednika SAD-a od 10.2.1920.sprječava daljnja navaljivanja, te se određujeda se međudržavni spor riješi izravnim među-sobnim pregovorima. Pregovori su vođeni unekoliko etapa i to: u Palanzi 11.5.1920; u Spaauod 5-16. srpnja1920. i konačno u Rapallu od 8-12. studenog 1920. godine, koji je ujedno i na-jpoznatiji, te je po tom gradu nazvan Rapallskiugovor koji se sastoji od 9 točaka. Ugovor jesklopljen 12. studenog 1920. godine izmeđuKraljevine SHS i Kraljevine Italije. Sporna teri-torijalna i pogranična pitanja konačno su rje-šenja ali na štetu hrvatskog teritorija i naroda,odnosno novo uspostavljene države KraljevineSHS. Italiji je pripao veliki dio Istre, otoci Cres,Lošinj, Lastovo, Palagruža te grad Zadar. Svezajedno predstavlja težak gubitak za KraljevinuSHS. Rijeka s okolicom postaje „nezavisna“država ali ne zadugo. Kraljevina SHS ugovoromu Rimu od 27.1.1924. priznaje Kraljevini Italijisuverenitet nad Riječkom državom. U ime Kralj.SHS sporazum je potpisao N. Pašić i M. Ninčić,a za Kralj. Italiju B. Mussolini. Između dvijudržava potpisan je još jedan važan sporazumtzv. „antihabsburška konvencija“ kako bi sespriječilo vraćanja Habsburgovaca na prijestoljebilo austrijsko ili mađarsko. Osim ustupanja su-vereniteta Kralj. Italiji nad Rijekom i okolicomistog dana (27.1.1924.) sklopljen je još jedansporazum o uzajamnom „prijateljstvu i srdačnojsuradnji“.Je li se Kralj. SHS mogla oduprijeti ucjenama ipritisku vlade susjedne države? Realno gleda-jući s današnjeg stanovišta, držim da je to biloteško izvodljivo iz nekoliko razloga. Italija je idalje uživala političku podršku Francuske i Ve-like Britanije. Drugi razlog je iscrpljenost i znat-ne žrtve hrvatskog, slovenskog i srpskog naro-da u I. svjetskom ratu, odnosno Srbije i u bal-kanskim ratovima. Političke vođe pojedinihstranaka u Kraljevini SHS-u nisu bile složne iujedinjene što je također otežavalo jedinstvenistav u pogledu spora s Italijom. Toga je FranoSupilo itekako bio svjestan i nije se mogao is-tovremeno boriti na nekoliko političkih „fronto-va“. Raspadom A.-U. monarhije nastale su novedržave u Europi i svatko je imao svojih briga.Francuska, Velika Britanija pa i poražena Nje-mačka svoj su interes okrenule prema „crnom

kontinentu“ i daleko-istočnim držav-ama kao kolonijalni izrabljivači njihovihrudnih bogatstava.Naposljetku još je jedan sporazumizmeđu tzv. NDH-a i Italije imao za posl-jedicu zaposjedanje hrvatskog teritor-ija i oduzimanje od matice zemlje. Radise o ugovoru potpisan od strane A.Pavelića i B. Mussolinija 18.5.1941.godine. Ustupljeno je Italiji veliki dioDalmacije i dalmatinskih otoka snajvažnijim strateškim i gospodarskimcentrima koji su podvrgnuti talijanskojokupacionoj sili i kontroli. Svoje „miš-iće“ talijanska vanjska politika pokazalaje jedino kad je imala moćne političke(Francuska, Velika Britanija) ili vojne(Njemačka) zaštitnike ili saveznike teje s pozicije sile postavljala svojezahtjeve.Još je jedan Londonski sporazumimao značajnu povijesnu ulogu uodnosima između Jugoslavije (FNRJ)i Italije. Ali, krenimo kronološkim re-dom. Jedinice NOVJ oslobodile su Trst2.5.1945. i u njemu je uspostavljenavojna i civilna vlast. Potpisom spora-zuma u Beogradu 9.6.1945. jugo-slavenska vlada prisiljena je izdatizapovijed o povlačenju vojnih postroj-bi s teškim naoružanjem (NOVJ) iz Trs-ta i povlačenje je izvršeno 12.6.1945.Sporni teritorij podijeljen je na dvijezone: jednu su zaposjele an-gloameričke postrojbe (zona „A“),odnosno jugoslavenske postrojbe(zonu „B“). Na mirovnoj konferenciji uParizu od 29.7. do 15.10.1946. vodese pregovori, a na sjednici od 28.9.jugoslavenska vlada prihvatila je Mirov-ni ugovor s Italijom 10.2.1947. te sepotvrđuje doneseno rješenje koje seje održalo do 5.10.1955. godine, kadase jugoslavenska vlada suglasila sLondonskim sporazumom o ukidanju„Slobodnog teritorija Trsta“ i dodijelizone „B“ i manjeg dijela zone „A“ Jugo-slaviji, a većeg dijela zone „A“ s Trs-tom Italiji.To bi bio kratki povijesni i činjeničkiprikaz jugoslavensko-talijanskih poli-tičkih odnosa od 1915. do 1955. god-ine, u duhu „prijateljstva i srdačnesuradnje“, čije su granice „krojili“ pred-stavnici velikih sila na štetu male državejoš tijekom trajanja I. svjetskog rata. Nesamo što su „krojili“ granice nego su itrgovali tuđim teritorijem određujućinezavidnu sudbinu naroda koji bi senašli pod tuđom okupacijom. Time susamo iskazivali kolonijalnu bahatost iprezir prema balkanskim i ostalim nar-odima u svijetu. Takav „stav“ zadržalisu i do današnjih dana. U tim političkimzakulisnim igrama, bez dvojbe semože reći, da je Hrvatska, odnosnohrvatski narod uvijek izvlačio „tanjikraj“, tj. prolazio vrlo loše bilo politički(teritorijalno) ili gospodarski.

Damir Račić

3GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

POMIRBA I ISTINA KAO CILJ

Muzej na DaksiMuzej na DaksiMuzej na DaksiMuzej na DaksiMuzej na DaksiNapominjem da u kultur-nim zemljama kao što suItalija i Francuska većinana Daksi ubijenih građanane bi bila uopće krivičnoprogonjena i procesuirana,kamoli smaknuta nelegi-timnoČovjek se može osjećati loše vid-jevši nove vizure Uvale, Gos-pinog polja,pa i sv Jakova; do-bro je rekao novinar Masle da seradi o krajoliku kojega je oblik-ovala pohlepa i glupost.Tema koja me zanima jest pros-tor Pila za koji se svi slažemo da je„recepcija“ Grada. Taj prostor jedosta nespretno oblikovala Austr-ija za potrebe ondašnjega prome-ta i turizma. Skladni niz kuća odBoninova do Pila završava predi-menzioniranim Imperijalom, kojine samo da konkurira svojomveličinom zidinama već djeluje kaoneka engleska rezidencija ukolonijalnoj Indiji ili Egiptu. Prošlabaka sa kolačima, to je mogao bitisjajan park sa podzemnim park-ingom, ili čak i tunel koji bi rastere-tio promet. Bogata hortikultura sedesetljećima osipa, jedna nesret-na mrtva palma strši nasred Pilakao štafeta mladosti.Pustimo sada malenkosti poputŠuičinih glavičastih stupića, An-drovih kockastih te udubljenih igrbavih pločnika,drvenih kućica,i analizirajmo element koji do-minira Trgom a to je Spomenikbraniteljima domovine. Mislim danitko nema emotivnu vezanostuz taj kašun koji zapravo izgle-

da kao turistički oglasnik, vre-menska prognoza ili spomenikpalom kompjuteru. Ovajspomenik nema osnovnaobilježja koja treba imati, a to suprepoznatljivost, asocijacija,dobar skulptorski zanat, neomet-anje kretanja građana, uklopl-jenost u ambijent. Troškovi nje-govog održavanja su enormni.Što se tiče priče o autorskimpravima, pa može se smjestiti uModernu galeriju, ili premjestitina Babin kuk ili Gruž; ipak to jestvar u kojoj treba autora sudskinamiriti jer gdjegod bio troškoviodržavanja su previsoki; dalekokvalitetniji radovi Meštrovića kojipredstavljaju Petra Karađorđ-evića, te partizana, smijenjeni susa promjenom političke vlasti.Novi spomenik morao bi biti di-menzijama skromniji, autor izab-ran na dugotrajnom međunarod-nom natječaju, a lik (ili likovi)izrađen od kvalitetnog materija-la i po klasičnom ukusu 19. stol-jeća, jer bi ipak činio društvo uprostoru onoj secesionističkojgologuzoj vili koja nosi ovcu iSatiru Rendićevom. Po mojemskromnom mišljenju na ulazu upitomi turistički povijesni Gradnaoružani ili umirući muškaracdjelovao bi tjeskobno (makar jeratna stvarnost bila grozna), tebi skulptura trebala biti više sim-boličke naravi. Možda bi se na-jbolje uklopio Sv Juraj (Đuro) kojiubija Zmaja.Ako bi se nalazio kakav tekstmorao bi biti kratak, decentan,bez da ikoga vrijeđa ili osuđujeafirmirati domoljublje i žrtvu nar-oda i branitelja Hrvatske i Du-

njih su proživljavali životne evolu-cije.Ja priznajem da je Broz Tito bioveliki državnik (ali ne i dobarčovjek!), priznajem da se otrgnu-ćem od Sovjeta i Staljina 1948.uz pomoć Zapada ostvariloekonomski i kulturni boljitak,da se stvorilo federaciju kao okvirza rješenje hrvatskog, bošn-jačkog, albanskog, makedon-skoga, crnogorskog pitanja, aliisto tako i da nas je 1991. napa-la JNA i da je ekonomski slomstvorio okvire za atavističku dra-mu tobožnjega bratstva i jedin-stva. Sve uz asistenciju velikihsila, dabome! Još nametni na-padnutome embargo u ime hu-manizma i demokracije!U komisiji za eventualni spomenmuzej na Daksi trebali bi bitipredstavnici svih struja hr-vatskoga naroda, i dr Ivo Gold-stein i dr Ivo Banac i dr Hasan-begović i dr Ivica Šola. Svakakoda bi bilo valjano i uzeti jednogrenomiranog i objektivnog znan-stvenika crnogorske ili srpske na-cionalnosti.Bez istine i pomirbe nećemoimati snage održati jedinstvo to-liko potrebno Hrvatskoj u sadaš-njim ekonomski i vanjskopolitč-ki turbulentnim vremenima. To jei test zrelosti jednoga naroda,jernije krivo (povijesno) ogledalo zanaše grijehe i gluposti, kako uprošlosti tako i u sadašnjosti.Kako smo se ispravno odrekliustaštva odrecimo se u ime is-tine i staljinista i ORJUNE!Crveno i crno su boje anarhista,boje sotonizma.

Teo Trostmann

brovnika za slobodu.Druga stvar koja me zanima jestMuzej na otoku Daksi u kojem biuz fotografije stajale i biografije žrta-va. I znanstveni rad dr Borića oDaksi (dr znanosti i dr medicine)bi tu našao mjesta. Napominjemda u kulturnim zemljama kao štosu Italija i Francuska većina naDaksi ubijenih građana ne bi bilauopće krivično progonjena i pro-cesuirana, kamoli smaknuta nel-egitimno. Mudro i pošteno bi bilopored te glavne informacije o Dak-si dati i pregled (objektivnebiografije) partizanskih ruko-voditelja sa područja Velike župeDubrava (Mustafa Golubić, Šegrt,Kurtović, Marin Cetinić, Mato Jak-šić, Aco Apolonio) ali i partizanskihheroja Morđina Crnoga, sestaraRadeljević, Miše Simoni, NikoNapica, Mario Perić itd. Iznijeti ob-jektivne biografije također naustaškoj strani poput Iva Rojnice,Stijepa Radića, Stjepana i AnteBuća, Iva Bogdana, Tijasa Mor-tigjije, braće Hasana i Alije Šuljka.I masovni četnički pokret u is-točnoj Hercegovini je predmetnašega povijesnoga zanimanja.Individualne žrtve spomenuti kaošto su Ivo Lozica, August Thiele,ili fra Bernardin Sokol. Osnovnipodaci o stratištima (Čavkarica,Kapavica, Orsula, Daksa,Jugovići itd.) Trebale bi biti i in-formacije o logorima talijanskimna Prevlaci (uglavnom Hrvati) teLopudu (Židovi). Hrvatski narodnije birao ni ustaše ni partizane;on je ogromnom većinom stajaouz HSS kao stranku centra.Pokreti partizanski i ustaški nisubili monolitni, i pojedinci unutar

SITNICE VEZANE ZA TELEVIZIJU

Afrička šljiva ne pada u ljekarnamaAfrička šljiva ne pada u ljekarnamaAfrička šljiva ne pada u ljekarnamaAfrička šljiva ne pada u ljekarnamaAfrička šljiva ne pada u ljekarnamaU pratioca zdravstva spada ljekarništvo, a tu se svašta dešava, na-pose reklamiranje raznih lijekova u vrijeme ili poslije objeda i večere.U jednoj reklami neki karikirani čovjek nadmenog stomaka, mukumuči s olakšanjem, a onda se pojavljuje neki lijek poslije čijeg uzi-manja stomak nesretnika spadne, a lice mu se ozari.Prema reklami, afrička šljiva je lijek za svemoguće, a onda slijedidodatak bez ikakvog smisla, prema kojemu afrička šljiva ne pada uljekarnama. Sličnih primjera ima na pretek.Posebno je zanimljiva reklama za Loto. Prvo je glasila: Prije će tepogoditi grom, nego što ćeš izgubiti na Lotu, u namjeri da onomekome kupi loto prijeti udar groma… Poslije toga, grom je zamijen-jen meteoritom, ali pošto malo tko zna kako se pogodak meteoritaodražava na pogođenog, ponovo se koristi zastrašujuća prijetnjapogotka gromom.Kome li samo ovakve reklame. A ovo je samo jedna od brojnih

sličnih reklama.Bilo bi dobro da scenaristi rekla-ma kopiraju RAI. Kad neupućeniotvori TV i ne zna da su na pro-gramu reklame (Publicita), pomis-li da je nabasao na epizodu nekeserije ili film. J. Mulić

Što se zdravstva tiče, primjedba se odnosi na svjedočenje sni-matelja operativnim događanjima i akcijama cijepljenja i dobro-voljnog davanja krvi. Nema nikakve potrebe teže operativne zah-vate prikazivati u prvom planu, jer je za dobar dio pučanstvaHrvatske slabijeg zdravstvenog stanja, napose srčane bolesni-ke, gledati operacije srca i nečije srce koje igra na operativnompladnju, dosta teško.To isto važi za operacije na drugim dijelovima tijela, pa bi ih tre-balo prikazivati u drugom planu. Time bi bile izbjegnute velikeneugode. Ništa manje nije ni prikazivanjem uživo izvođenja akci-ja primanja injekcija u okviru raznih epidemija ili dobrovoljnogdavanja krvi, jer to bolesnici teško podnose.

4 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPRIOPĆENJE KLGB SRĐ JE GRAD

GUP - Generalni Ubojica ProstoraGUP - Generalni Ubojica ProstoraGUP - Generalni Ubojica ProstoraGUP - Generalni Ubojica ProstoraGUP - Generalni Ubojica ProstoraDa ne bude zabune, GUP nije donijela roda. Isto kaošto ni kruzere nije donijela plima, niti je privatizacijudonijela udba

Ovaj Grad užurbano ide pre-ma samouništenju. Inače semožemo pohvaliti kako neupravljamo procesima većnam se sve stihijski događa,ali za razliku od pomanjkanjastrategije i vizije boljebudućnosti te upravljanjem usmjeru istih, postoji sfera ko-jom se itekako politički-inter-esno upravlja, službeno sezove GUP. Generalni ubojicaprostora.Putem žrtava GUP-aJučer (10. veljače) je delegaci-ja Grada hodala putevimažrtava GUP a prema Gorici SvVlaha. Sigurno je najponosni-ja bila pročelnica nadležna zaizdavanje građevinskih doz-vola. Iz prve ruke je vidjela re-mek djela s pokrićem u njen-im “papirima”. “Za sve imamopapire”, kaže investitor. Te imje papire izdao upravni odjelovog Grada.Papire koji sustavno i nep-ovratno razgrađuju ovaj grad.Isto glasačko tijelo glasalo jeza one redove koji su izglasa-li ovakav GUP kao i za današ-nju postrojbu na vlasti koja, zasada, još uvijek gleda posl-jedice i ne čini ništa, štoviše “čudi se” istovremeno sudjelu-jući i podržavajući GUP okra-jcima i izmjenama idopunama.Kako to?Da ne bude zabune, GUP nijedonijela roda. Isto kao što nikruzere nije donijela plima, nitije privatizaciju donijela udba.On je plod orgijanja političko-investitorskih i nadasve par-tikularnih privatnih interesanastao dizanjem 13 ruku u

Gradskom vijeću, bez ikakveodgovornosti za posljedice. Toje dokumenat koji bivše poli-tičke aktere u budućnosti pret-vara u prostorne predatore, tzvinvestitore. Oni su političkominvesticijom u iskaznicupoznatog predznaka krčili di-zanjem ruku zelenilo za svojeapartmane.Imena i prezimena vezana uzneke već postojeće, a poseb-no uz najnovije građevinskepoduhvate u Dubrovniku kojaovaj grad guraju u naslovnicestavljajući ga u kontekst rug-la, kataklizme i degradacije, iz-iskuju građevinsku dozvolu,ustvari, za još jedan Remeti-nec. To je upravo status ovoggrada-zatvorenik GUP a.Iza GUP a izglasanog 2005.ZNA SE kojih 13 imena stoji,zajedno s tadašnjom gra-donačelnicom Šuicom.Dan kada smo zaustaviliGUPHoće li iza ukidanja takvog, poGrad razornog prostornog do-kumenta stajati vise od 13 rukui gradonačelnik Franković, tonam ostaje za nadati se.Ovaj grad sebi ne može visedozvoliti komod i luksuz gra-donačelnika kojemu je ko-mentar na GUP usputan sta-tus na FB u, ovaj grad očajnič-ki treba gradonačelnika kojikao komentar na GUP radisvoj posao- zaustavlja ga. Zaš-to ne sutra ujutro kad dođe naposao?Za dan kada smo zaustaviliovakav GUP svaki je dandobar i svaki je do sad –pro-pušten.

KLGB Srđ je Grad

GRADSKI ODBOR HDZ-a DUBROVNIK

Zaštitit ćemo najvrjedniji resurs GradaZaštitit ćemo najvrjedniji resurs GradaZaštitit ćemo najvrjedniji resurs GradaZaštitit ćemo najvrjedniji resurs GradaZaštitit ćemo najvrjedniji resurs GradaOva gradska uprava ustrajno će gospodariti prostorom iupravljati njime na način koji je jedini primjeren gradu - smjerom. Nastalu štetu teško možemo sanirati, alimožemo, nakon izmjena GUP-a, spriječiti da se ovakvestvari ubuduće događaju

Podsjećamo javnost da je GUPGrada Dubrovnika doživio višeizmjena, a za aktualnu situaciju uprostoru Grada posebno su zan-imljive izmjene iz 2014. godine, aprema kojim je omogućena grad-nja više katova. Znači, da se upra-vo tim izmjenama omogućilo zgra-di na Gimanu da ide „nebu podoblake“. Mnoge su zone tim plan-om postale građevinske, pa se takoomogućila znatno veća izgradnja iispod ceste na Vojnoviću (upravosada aktualna problematika) te naglavici Babina Kuka, a zelenilo sesvelo na statističku pogrešku. Usvom priopćenju vijećnici MOST-aKristić i Lujić ističu : „Međutim, netreba biti previše pametan niti imatiekstremno dobro pamćenje pa seprisjetiti tko je sjedao u gradskomvijeću svih ovih godina pa zaključitida je bilo prilike neke stvari učinitidrugačijima i djelovati na vrijeme.Naše inicijative o donošenju novogGUP - a su bile prisutne i tada, višeputa, u ovom i prethodnom sazivugradskog vijeća, ali su nailazile naignoriranje.“ Uistinu, ne treba bitipreviše pametan. Dovoljno je pre-gledati sjednicu Gradskog vijeća iz2014. i vidjeti kako danas zabrinutivijećnici, tada u dresu Laburističkestranke, nisu glasali protiv izmjenaGUP-a.Stoga se nadamo da ni ovaj put,kao što su to učinili 2014. godine,neće biti protiv izmjena GUP-a kojeje u proračun za 2019. godinuuvrstila ova gradska uprava s jedn-om bitnom razlikom - ovaj putnećemo povećavati katnost negoćemo je smanjivati. Suočeni daklesa svakodnevnim problemima inegodovanjem građana zbog

gradnje na užem gradskom po-dručju te opterećenja koje ta grad-nja stavlja na postojeću komunal-nu infrastrukturu, ova gradska up-rava će pokrenuti izmjene GUP-a.Cilj je što hitnije zaštititi najvrjednijigradski resurs, prostor, od nezasit-nih poduzetnika, a koji su usredot-očeni isključivo na maksimizacijudobiti.Ova gradska uprava, predvođenaHrvatskom demokratskom zajedni-com, svojim djelovanjem nastavitće štititi javni interes u prostoru Gra-da te će pokrenuti izmjene GUP-akojima će se ograničiti katnost grad-nje, ograničiti izgrađenost parcelete ukinuti odredba kojom se plaćan-jem kazne može izbjeći gradnjaparkirališnih mjesta. Naime,poduzetnicima se nedvojbeno višeisplati platiti kaznu radi neimanjaparkirališnih mjesta nego ih izgra-diti. Odredba će se izmijeniti nanačin da će poduzetnik morati sa-graditi parkirna mjesta ili neće dobitidozvolu za gradnju. Svakako,izmjene GUP-a neće značiti nikakavmoratorij na ikakvu gradnju ili stav-ljanje GUP-a izvan snage negomodel sprječavanja svih narednihpoduzetničkih zamisli koje pred-stavljaju grubo izrugivanje svimobičajima i pravilima u prostornomplaniranju.Ova gradska uprava ustrajno ćegospodariti prostorom i upravljatinjime na način koji je jedini primjer-en gradu - s mjerom. Nastalu štetuteško možemo sanirati, alimožemo, nakon izmjena GUP-a,spriječiti da se ovakve stvariubuduće događaju.

GO Hrvatske demokratskezajednice Dubrovnik

PETNAEST GODINA VANDALSKOG IŽIVLJAVANJAU MOKOŠICI - MOŽE LI IM ITKO STATI U KRAJ?

51. vandalizam u Eko51. vandalizam u Eko51. vandalizam u Eko51. vandalizam u Eko51. vandalizam u Ekoparku Ombla u Mokošiciparku Ombla u Mokošiciparku Ombla u Mokošiciparku Ombla u Mokošiciparku Ombla u MokošiciPonovno smo svjedoci novog vandalizma u Ekoparku Ombla u Mokošici, 51. po redu! Prošli 50.vandalizam bio je 19. siječnja 2019. Ovaj put su sevandali obrušili na novu kamenu fontanu. Njezinugornju kamenu krunu sa slavinom, gdje se pije voda,opiturali su crnom bojom i crnim sprejem. Okolofontane su kamene klupe također ispisali crnim flo-masterom. Kako ih noću ne bi snimale kamereiznad, sa obližnjeg rasvjetnog stupa, istog su prije

onesposobili tako da ne svijetli. Isto tako su dio željezne ograde, iz dvorišta obližnjezgrade, bacili na oleandre Eko parka. Imali smo svi posla ovih dana, sve to očistiti,s obzirom da djeca i mladi Mokošice koji piju vodu iz fontane Eko parka Ombla,često prislone lice i usne na slavinu što može biti opasno, s obzirom da su prema-zane nezdravim bojama od strane vandala. Pored toga što uništavaju Eko parkMokošica lijepe nam uvredljive poruke na stakleni izlog Eko centra. U svezi ponovnogvandalizma u Eko parku požalili smo se našim FB prijateljima putem naše FB stran-ice. Svi su se zgrozili što sve čine vandali u proteklih 15 godina nad Eko parkom iEko centrom u Mokošici pa nam savjetuju da se javimo odmah na Novu TV uemisiju Provjereno ili RTL u emisiju Potraga, što ćemo i učiniti ! Hoće li se konačnonešto učiniti po pitanju vandalizma nad Eko parkom Mokošice, za dobrobit djece imladih Mokošice koji sva ova huliganstva zajedno s nama volonterima trpe većgodinama. „Čovječanstvo djeci duguje najbolje što im može dati“ (iz KonvencijeUN o pravima djece iz 1989 godine).

Voditeljica Eko centra Zeleno Sunce Mokošica Jadranka Šimunović

5GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Osumnjičen za dva kaznena djelaOsumnjičen za dva kaznena djelaOsumnjičen za dva kaznena djelaOsumnjičen za dva kaznena djelaOsumnjičen za dva kaznena djelaDovršenim kriminalističkim istraživanjem Službe kriminal-ističke policije ove Policijske uprave 41-godišnj direktor ivlasnik trgovačkog društva s Korčule osumnjičen je zadva kaznena djela i to zlouporabu povjerenja u gospo-darskom poslovanju i kazneno djelo povrede obvezevođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.Sumnjiči se da je tijekom 2012. godine kao fizička osobasvom trgovačkom društvu prodao dva motorna broda kojisu plaćeni novcem trgovačkog društva čije trošnje nijepravdao poslovnim knjigama, slijedom čega su brodovipostali vlasništvo trgovačkog društva koje ih je u svojimposlovnim knjigama evidentiralo kao svoju imovinu. Po-tom je krajem 2016. godine, koristeći se činjenicom da uLučkoj kapetaniji nije prijavio vlasništvo nad brodovima,a što je kao odgovorna osoba bio dužan učiniti, jedanbrod prodao drugom trgovačkom društvu, dok je drugibrod poklonio članu obitelji. Također, osumnjičeni jeprikrio ili uništio knjigovodstvenu dokumentaciju za peri-od od 2012. do 2014. godine. Ukupna materijalna štetapričinjena navedenim kaznenim djelima procjenjuje sena gotovo milijun kuna. Policija protiv osumnjičenog pod-nosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvuu Dubrovniku.

Tjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometTjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na području Policijske uprave du-brovačko-neretvanske zabilježeno je 16 prometnih nes-reća u kojima je jedna osoba teže, a pet ih je lakšeozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježeno je 11prometnih nesreća. Provodeći mjere kontrole prometapolicijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekrša-ja poduzeli 533 represivne mjere od kojih izdvajamo mjerepoduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja kojisu najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiriubojice u prometu“ te su tako 253 osobe sankcioniranezbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 55 mjerapoduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnos-ni pojas, 15 osoba je prekršajno sankcionirano zbogvožnje u alkoholiziranom stanju i 11 osoba koje su sank-cionirane zbog nepropisne uporabe mobitela tijekomvožnje.- Od ostalih prekršaja izdvajamo 44 mjere poduzete zbognepropisnog zaustavljanja i parkiranja i 20 mjera poduzetihzbog nepropisnog pretjecanja.

Najveća koncentracija alkoholaNajveća koncentracija alkoholaNajveća koncentracija alkoholaNajveća koncentracija alkoholaNajveća koncentracija alkohola- Najveća koncentracija alkohola od 2,10 g/kg izmjerenaje 44-godišnjem vozaču osobnog vozila makarskih reg-istracijskih oznaka koji je, tijekom kontrole prometa,zaustavljen u srijedu, 6. veljače, u 7,15 sati na područjuGrada Ploče. Vozač je za vrijeme vožnje nepropisno ko-ristio mobilni uređaj.Zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prome-ta na cestama 44-godišnjak je zadržan u prostorijamapolicije do otriježnjenja nakon čega je, uz optužni prijed-log, odveden na Prekršajni sud u Metkoviću.

Najveća zabilježena brzina vožnjeNajveća zabilježena brzina vožnjeNajveća zabilježena brzina vožnjeNajveća zabilježena brzina vožnjeNajveća zabilježena brzina vožnjeNajveća brzina kretanja vozila zabilježena je u ponedjel-jak, 4. veljače u večernjim satima u Mokošici. Vozilom jeupravljao 29-godišnjak koji se kroz naseljeno mjesto, gdjeje dozvoljena brzina kretanja 50 km/h, kretao brzinom od174 km/h. Zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sig-urnosti prometa na cestama vozač je kažnjen novčanomkaznom i zaštitnom mjerom šestomjesečne zabrane up-ravljanja motornim vozilom „B“ kategorije te s tri negativ-na boda.

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska

POSTAJA PROMETNE POLICIJEDUBROVNIK ZAPOČELA S AKCIJOM

Vikend s 0 promilaVikend s 0 promilaVikend s 0 promilaVikend s 0 promilaVikend s 0 promila„Vikend s nula promila“ naziv je pre-ventivnog projekta kojeg Postajaprometne policije Dubrovnik provo-di tijekom mjeseca veljače.Projekt je započeo 8.veljače u jutarn-jim satima, štandom ispred tr-govačkog centra Tommy u Du-brovniku, gdje su se građani mogliupoznati sa štetnim utjecajem alko-hola na sposobnost vožnje i dobitipromotivni letak na tu temu teprovjeriti stupanj alkoholiziranostiuređajem za mjerenja alkohola i kaonagradu dobili sok. Ovakve preven-tivne aktivnosti provoditi će se udane vikenda pre-ma sljedećemrasporedu:16. veljače od 10do 12 sati ispred TCKonzum u Gružu,23. veljače od 10do 12 sati ispred TCStudenac u La-padu,2. ožujka od 10 do12 sati ispred TCSub City u Župi du-brovačkoj.Radi se o projektučiji je osnovni cilj građane, prije sve-ga vozače, upoznati sa štetnim utje-cajem alkohola na sposobnost per-cepcije i koncentracije, što nemi-novno dovodi do zakašnjele reakcijevozača u prometu i samim tim većemogućnosti izazivanja prometnihnesreća.Naime, vozač pod utjecajem alko-hola vrlo često relativizira možebitneopasnosti i precjenjuje svoje voza-čke sposobnosti. Kod takvih voza-ča dolazi do suženja vidnog polja,krive procjene brzine, udaljenosti i

širine ceste, a i zanemaruje se pos-tojanje drugih sudionika u prometu.Vrijeme psihičkog i motornog reagi-ranja vozača se produljuje i vozačutreba dulje vrijeme za procjenu situ-acije u prometu, prepoznavanjeopasnosti te brzo i točno reagiranjepri čemu se smanjuje koordinacijapokreta ruku i nogu. Prije svega tre-ba voditi računa o činjenici da sevožnjom pod utjecajem alkohola neugrožava samo život vozača i nje-govih putnika iz vozila već i svih os-talih sudionika u prometu koji zbogtakve vožnje mogu nastradati.Ovakve opasnosti mogu se izbjećialternativnim metodama prijevozapoput taksija, gradskog prijevoza ilipješice.

Na području koje je u teritorijalnojnadležnosti ove policijske postaje,tijekom 2018. godine dogodilo se456 prometnih nesreća, odnosno 4%manje nego u 2017. godini, a brojsmrtno stradalih osoba pao je za 29%. Prema statističkim podacima, kod66 prometnih nesreća uzrok je biovožnja pod utjecajem alkohola, aspomenuta Policijska postaja je pre-ma vozačima koji su vozilom uprav-ljali pod utjecajem alkohola poduze-la ukupno 483 represivne mjere.

PU dubrovačko-neretvanska

E-POŠTA IZ MOKOŠICE

Postavljen lanac bez upozorenjaPostavljen lanac bez upozorenjaPostavljen lanac bez upozorenjaPostavljen lanac bez upozorenjaPostavljen lanac bez upozorenja

U novom naselju Mokošica, poviše kafića Kiss, točnije na prvom zavoju,izvode se javni radovi novih POS-ovih stanova. Kao što vidite na fotografi-jama, dotični radnici na POŽARNOM PUTU postavili su lanac bez ikakvihupozorenja (obavijesti ). Također, kamioni koji odvoze šut s gradilišta sva-ki dan prelaze punu crtu usred zavoja. Iskreno, jutros (13.veljače) samjedva zakočio u zavoju kad mi je kamion presjekao put. Molim odgovorneda reguliraju ove nejasnoće dok netko nije stradao. mirom27@gmail.com

6 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJADUBRAVKA ŠUICA U STRASBOURGU:

„I znanost potvrđuje da medicinski„I znanost potvrđuje da medicinski„I znanost potvrđuje da medicinski„I znanost potvrđuje da medicinski„I znanost potvrđuje da medicinskikanabis pomaže oboljelima od raka!“kanabis pomaže oboljelima od raka!“kanabis pomaže oboljelima od raka!“kanabis pomaže oboljelima od raka!“kanabis pomaže oboljelima od raka!“Na plenarnoj sjednici Europskogparlamenta u Strasbourgu, 13.vel-jače je održana rasprava o rezolu-ciji za upotrebu kanabisa u med-icinske svrhe ali i o borbi i preven-ciji raka na kojima je sudjelovala ivoditeljica hrvatske EPP/HDZ del-egacije u Europskom parlamentu ičlanica Odbora za okoliš, javnozdravlje i sigurnost hrane (ENVI)Dubravka Šuica, koja je ujedno i iz-vjestiteljica Kluba zastupnika EPP-a za usmeno pitanje i rezoluciju oupotrebi kanabisa u medicinskesvrhe. Naime, pregled postojećeznanstvene literature o medicin-skom kanabisu daje uvjerljive ilizadovoljavajuće dokaze dakanabis i kanabinoidi imaju ter-apijske učinke te da liječe kroničnubol u odraslih, ublažavaju mučninui povraćanje u slučaju kemoterapijei umanjuju simptome spastičnostiu pacijenata s multiplom sklero-zom.U svom obraćanju na plenarnojsjednici zastupnica Šuica izjavila je:

„U protekloj godini, moj rad u Eu-ropskom parlamentu bio je poseb-no usmjeren na javno zdravlje, bor-bu protiv raka, podizanje svijesti jav-nosti o toj teškoj bolesti i na pristupmedicinskim uslugama i lijekovima.Prilikom izrade ove rezolucije željelismo se usredotočiti na podupiran-je kvalitetnih istraživanja lijekova kojase temelje na kanabisu, kao i na ra-zlikovanju lijekova na bazi kanabisakoji su prošli klinička ispitivanja i kojisu regulatorno odobreni, te samog

medicinskog kanabisa. Jasno želim diferencirati upotrebu kanabisaza medicinske svrhe i njegovu zlouporabu!“Izraz „medicinski kanabis“ je u velikoj mjeri nedefiniran s pravnogstajališta i ostaje nejasan i otvoren za različita tumačenja što bi setrebalo bolje definirati i urediti ovom Rezolucijom. Osim toga, važanzadatak ove rezolucije je napraviti strogu razliku između upotrebekanabisa u medicinske svrhe i njegove zloupotrebe. Također,zemlje Europske unije u velikoj se mjeri razlikuju u pristupu prop-isima za kanabis, uključujući zakonodavstvo o kanabisu za med-icinske svrhe, na primjer o maksimalnim razinama dopuštenihkoncentracija THC-a i CBD-a.„Čak i u onim državama članicama u kojima je medicinski kanabiszakonit, uvjeti za pristup, propisivanje, kupnju, određivanje cijena,povrat novca kao i razina znanja zdravstvenih radnika o uporabitakvih lijekova uvelike se razlikuju i predstavljaju problem zapacijente. U Rezoluciji smo pozvali Komisiju i nacionalne vlasti darade zajedno kako bi osigurali pravnu definiciju medicinskogkanabisa i da napravimo jasnu razliku između lijekova na bazikanabisa odobrenih od EMA-e ili drugih regulatornih agencija, med-icinskog kanabisa kojeg ne podržavaju klinička ispitivanja i kanabisaza druge primjene“ - zaključila je zastupnica Šuica.Rad europskih institucija i agencija o podizanju svijesti o značajuistraživanja i pravnoj definiciji medicinskog kanabisa od najvećeje važnosti i može pomoći samo pacijentima kojima su zbilja po-trebni ti lijekovi, uz stroge propise i temeljitu analizu.„Manifesto protiv raka koji je izdan u povodu Svjetskog dana borbeprotiv raka, 4. veljače, je upravo produkt intenzivnog rada inter-grupe MAC (Members Against Cancer) i jako loše statistike upojedinim zemljama Europske unije jasno pokazuju da je situaci-ja alarmantna, da je u Europi zavladala epidemija raka, te situaci-ju treba riješiti na europskoj razini na način da svakom pacijentubudu jednako dostupni svi lijekovi!“ Alen Legović

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST HRVATSKOG VATERPOLSKOG SAVEZA

Iskreno žaljenje donesenom odlukomIskreno žaljenje donesenom odlukomIskreno žaljenje donesenom odlukomIskreno žaljenje donesenom odlukomIskreno žaljenje donesenom odlukomsvojih sportskih kolega iz Beogradasvojih sportskih kolega iz Beogradasvojih sportskih kolega iz Beogradasvojih sportskih kolega iz Beogradasvojih sportskih kolega iz BeogradaUkoliko međutim Vaterpolski savez Srbije uistinu ustraje snamjerom da više ne žele igrati u Dalmaciji, očigledno je daliga u dosadašnjem formatu više neće egzistirati

Slijedom sastanka čelništva Vaterpol-skog saveza Srbije održanog 13. vel-jače 2019. sa vodećim ljudima srpskihklubova koji se natječu u Regional-noj vaterpolskoj ligi (TVL), Hrvatskivaterpolski savez izražava iskreno žal-jenje donešenom odlukom svojihsportskih kolega iz Beograda. Done-šen zahtjev i zaključak Vaterpolskogsaveza Srbije i tamošnjih klubovanažalost u praksi nije provediv što je-dino ukazuje na prekid suradnje i nji-hovo istupanje iz zajedničke vaterpol-ske lige. Duboko vjerujemo da se rje-šavanju situacije moglo drugačije pris-tupiti, posebice nakon službenoguručenog dopisa Policijske upraveSplitsko-dalmatinske kojim se jamčisigurnost svim budućim sudionicimavaterpolskih nadmetanja, a koje je up-ućeno Povjerenstvu za natjecanje.Hrvatskom vaterpolskom savezu, auvjeren sam i hrvatskim klubovimapotpuno je neprihvatljiva predloženasolucija da se sve utakmice naših čak7 klubova (Jadran, Mornar BS, POŠK,Jug CO, Solaris, Zadar 1952 i GalebMR) igraju u gostima. Izražavajući jošjednom žaljenje i apsolutnu osudu in-

RUŽNA SLIKA GRADA

Divlje odlagalište krupnog otpadaDivlje odlagalište krupnog otpadaDivlje odlagalište krupnog otpadaDivlje odlagalište krupnog otpadaDivlje odlagalište krupnog otpadaPrilažem fotografiju divljeg odlagališta krupnog otpada sn-imljenu 10. veljače 2019. sa zidina. Nadam se da će krup-ni otpad biti žurno uklonjen. Rina Kralj-Brassard

cidenta koji se dogodio u Splitu, mo-ram naglasiti i da je potpuno nemo-guće ostvariti zahtjev VS Srbije. Kadabih karikirao, da bi udovoljili njihovimzahtjevima morali bi sagraditi olimpijs-ki bazen u Gospiću koji je prvi većigrad udaljen više od 200 kilometaraod Splita. Stoga se odluka VS Srbijeo neigranju u Dalmaciji može iščitatinažalost jedino kao njihovo odusta-janje od RVL. Smatram da nije u duhupartnerskih i sportskih odnosa donosi-ti ovakve radikalne odluke bez ikakveprethodne konzultacije s ostalim save-zima članicama RVL, a prije svega sHVS-om kao direktno uključenim.Vezano uz sve navedeno, ukoliko suklubovi iz Srbije spremni odigratizavršnicu ovosezonske RVL kako jeto propozicijama i predviđeno, mi uHrvatskoj ćemo takav stav podržati. Ukoliko međutim Vaterpolski savezSrbije uistinu ustraje s namjerom daviše ne žele igrati u Dalmaciji, očigled-no je da liga u dosadašnjem format više neće egzistirati. Regionalna vaterpolska liga je podsjećam,stvorena na zajedničku inicijativu i u svjetlu zajedničkih interesa, te kako smo je formirali jednako takoje možemo i prekinuti. Hrvatski vaterpolski savez će u najkraćem roku poslati svoj stav Vaterpolskomsavezu Srbije na koji ćemo čekati službeno očitovanje.

Perica Bukić, dopredsjednik i izvršni direktor HVS-a

7GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

11.VELJAČE

Dan europskog broja 112Dan europskog broja 112Dan europskog broja 112Dan europskog broja 112Dan europskog broja 112obilježen i u Dubrovnikuobilježen i u Dubrovnikuobilježen i u Dubrovnikuobilježen i u Dubrovnikuobilježen i u DubrovnikuPovodom Dana europskog broja 112, koji setradicionalno obilježava 11. veljače, predstavni-ci Područnog ureda Dubrovnik, odnosno Žup-anijskog centra 112, zajedno s predstavnicimapolicije, Javne vatrogasne postrojbe Dubrovač-ki vatrogasci i Hrvatske gorske službe spašavan-ja posjetili su Dječji vrtić “Škatulica”, a zatim iDječji dom Maslina u Dubrovniku.Tijekom jutra, u toploj i opuštenoj vrtićkoj atmos-feri, djevojčicama i dječacima predškolskoguzrasta predstavljena je uloga i značaj jedin-stvenog broja za žurne službe 112. Mališani suupoznali predstavnike službi koje djeluju u hit-nim situacijama, koji su ih i ovom prigodom pod-sjetili kako se ponašati u slučaju nesreće ali i unekim svakodnevnim situacijama kada je potre-ban oprez da do nesreće ne bi ni došlo.

Djeca nešto starijeg uzrasta s brojem 112 i predstavnicima žurnihslužbi upoznali su se u Dječjem domu Maslina. Iako im je mnogotoga već bilo poznato, saznali su i ponešto što još nisu znali… kaona primjer da na broj 112 mogu zatražiti pomoć i u drugim zemlja-ma Europske unije, kao i da će tu pomoć dobiti neovisno o jezikukojim govore. Jednako kao što se ta pomoć za vrijeme turističkesezone, na dnevnoj bazi, pruža strancima u Hrvatskoj.Predstavnici Policijske uprave dubrovačko-neretvanske iskoristilisu prigodu da one najmlađe još jednom podsjete na osnovne mjeresigurnosti u prometu, a one nešto starije na opasnosti koje prijetena društvenim mrežama, različitim oblicima nasilja kojima mogubiti izloženi, te kako u takvim situacijama postupati. Na kraju, uslučaju potrebe, svi znaju na koji broj mogu zatražiti pomoć 112.

8 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

KAKO BI SE PRONAŠLA PRIMJENJIVA I ODRŽIVA RJEŠENJA KAOODGOVORE NA SVE IZAZOVE U TURIZMU

Direktor UNESCO-a pohvalio sve štoDirektor UNESCO-a pohvalio sve štoDirektor UNESCO-a pohvalio sve štoDirektor UNESCO-a pohvalio sve štoDirektor UNESCO-a pohvalio sve štoGrad Dubrovnik poduzimaGrad Dubrovnik poduzimaGrad Dubrovnik poduzimaGrad Dubrovnik poduzimaGrad Dubrovnik poduzimaDirektor za kulturu i urgentna stanja Centra svjetske baštineUNESCO-a zaključio je kako je Dubrovnik već danas primjerodrživog upravljanja urbanim povijesnim sredinama napodručju južne Europe

donačelnika Grada Dubrovnika Jelkom Tepšić.- Ono što se svakako da primijetiti i što je evidentno iz svegašto smo vidjeli danas jest jedna mobilizacija, posebno odstrane Grada Dubrovnika te bih zbilja želio pohvaliti sve štopoduzimate kako biste pronašli primjenjiva i održiva rješen-ja kao odgovore na sve izazove s kojima se nosite na po-dručju turizma, ali i kako bi definirali modele održivog up-ravljanja - kazao je predstavnik UNESCO-a koji je izrazio iosobno uvjerenje da će Odbor za svjetsku baštinu na svomgodišnjem zasjedanju 2020. godine, a kojom prilikom će

razmatrati stanje očuvanosti dobra povijesne cjeline Du-brovnika, primijetiti sve pomake koji su u ovom segmentuučinjeni u posljednjih nekoliko godina.Direktor za kulturu i urgentna stanja Centra svjetske baš-tine UNESCO-a zaključio je kako je Dubrovnik već danasprimjer održivog upravljanja urbanim povijesnim sredina-ma na području južne Europe.Gospodin Eloundou je u Dubrovniku moderirao tematskucjelinu „Kulturna baština u opasnosti i poslijeratna obno-va“, a sudjelovao je i u okruglom stolu na temu Održivoupravljanje i povijesna jezgra Dubrovnika – 40 godinaposlije. Prije nego što je preuzeo svoju sadašnju funkcijudirektora za kulturu i urgentna stanja Lazare Eloundoubio je voditelj UNESCO-vog ureda u Maliju te upraviteljUreda za Afriku pri Centru svjetske baštine. Na područjuAfrike vodio je brojne projekte obnove UNESCO-vihzaštićenih lokacija. Objavljeni je autor.

10. VELJAČE 2018.

Zatvorena 1047. Festa svetog VlahaZatvorena 1047. Festa svetog VlahaZatvorena 1047. Festa svetog VlahaZatvorena 1047. Festa svetog VlahaZatvorena 1047. Festa svetog Vlaha

Gradonačelnik Mato Franković sa zamjenicama Jelkom Tepšić i Orlan-dom Tokić, predsjednikom Gradskog vijeća Markom Potrebicom,pročelnicima i suradnicima, sudjelovao je na zatvaranju 1047. Festesvetog Vlaha, koja je ove godine trajala punih osam dana. Ceremonijazatvaranja počela je kao i uvijek okupljanjem barjaka ispred crkve Sv.Vlaha, potom se u procesiji krenulo prema Gorici Sv. Vlaha, gdje jeodržana sveta misa. Nakon mise, procesija je ponovno krenula nazadprema Gradu, gdje je barjacima priređen dočeka na Pilama te su uzpratnju Gradske glazbe Dubrovnik krenuli prema crkvi svetog Vlaha.Spuštanjem barjaka ispred parčeve Crkve završena je ovogodišnja Festa.Barjaktar koji je nosio barjak Grada Dubrovnika ove godine bio je MarkoŠilje.

GRADONAČELNIK PRIMIO DOBITNICU PRIZNANJA PONOSHRVATSKE

Čestitke i zahvalaČestitke i zahvalaČestitke i zahvalaČestitke i zahvalaČestitke i zahvalaMlada Dubrovkinja,23-godišnja TerezaBuconić, koja je kaočlanica grupe‘Čarolija darivanja’skupljala poklone zadjecu bez odgovara-juće roditeljske skr-bi zbrinute u domov-ima te za osobetreće životne dobismještene u do-move za starije, ovo-godišnja je dobitnicapriznanja Ponos Hr-vatske.Tim ju je povodomprimio dubrovačkigradonačelnik MatoFranković.Gradonačelnik jeuputio čestitke i zah-valu za njezin trud i rad, tim više što za svoje humanitarnodjelovanje nalazi vremena ujedno studirajući na dva fakulte-ta. Tereza je rekla kako je ponosna zbog ukazanog priznan-ja i kako je pomaganje drugima sasvim normalan dio njezi-nog života još od djetinjstva.Zajedno s članicama grupe ‘Čarolija darivanja’ mjesečnosakupi i podijeli 500-tinjak darova. Osim što sudjeluje ubrojnim humanitarnim akcijama Tereza Buconić uz to je idobrovoljni darivatelj krvi, a u Zagrebu je volonterka u salez-ijanskoj župi na Knežiji. Studira na dva zagrebačka fakulte-ta, Fakultetu političkih znanosti - smjer javne politike,menadžment i razvoj te na Pravnom fakultetu, studijskomcentru socijalnog rada. Dobitnica je Dekanove nagrade zanajbolji uspjeh na Fakultetu političkih znanosti.Ovogodišnja priznanja ‘Ponos Hrvatske’ dodijeljena su uZagrebu, 14. godinu zaredom, a riječ je o priznanju onimakoji su svojim djelima pokazali iznimnu ljudskost, inspiriralidruge ili učinili nešto zbog čega su primjer drugima.

Obilježavajući 40 godina od upisapovijesne jezgre Dubrovnika naUNESCO-v Popis svjetske baštinei 10 godina od upisa Feste sveto-ga Vlaha na Reprezentativni pop-is nematerijalne kulturne baštinečovječanstva u Dubrovniku je 1.veljače u organizaciji Ministarstvakulture Republike Hrvatskei Gra-da Dubrovnika održana prigodnastručna konferencija „Dubrovnikslavi baštinu“. Uz brojne hrvatskei međunarodne stručnjake u radukonferencije održane na Sveučil-ištu u Dubrovniku sudjelovao je idirektor za kulturu i urgentna stan-ja pri Centru svjetske baštineUNESCO-a Lazare Eloundou.- Konferencija je sjajna prilika zaevaluaciju svih napora koji su uposljednjih nekoliko godinapoduzeti s državne i lokalne ra-zine kako bi se provele odluke

Odbora za svjetsku baštinu iz Dohe,odnosno preporuke Reaktivne pro-matračke misije UNESCO-a i ICO-MOS-a iz listopada i studenog2015. godine - rekao je LazareEloundou nakon konferencije prisusretu sa zamjenicom gra-

9GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ZA PROJEKT ”OTVORENI PRORAČUN”

Hrvatskoj zajednici županija veliko priznanjeHrvatskoj zajednici županija veliko priznanjeHrvatskoj zajednici županija veliko priznanjeHrvatskoj zajednici županija veliko priznanjeHrvatskoj zajednici županija veliko priznanje

PREDSTAVNIČKI URED DNŽ U BRUXELLESU

Prijave za program stručne praksePrijave za program stručne praksePrijave za program stručne praksePrijave za program stručne praksePrijave za program stručne prakse

PRO PR Globe Awards, vodeće međun-arodno priznanje iz područja komuni-kacija, ove je godine za transparentnostrada u komuniciranju dodijeljeno Hr-vatskoj zajednici županija za projekt„Otvoreni proračun“. Ovim su projektom,proaktivnim informiranjem i otvorenimkomuniciranjem s javnošću, prema miš-ljenju Komisije za dodjelu nagrade, poprvi puta na nacionalnom nivou na jed-nostavan i razumljiv način komuniciranifinancijski aspekti sustava javnih instituci-ja, u ovome slučaju svih hrvatskih žup-anija ujedinjenih u Hrvatsku zajednicužupanija, kao nositelja projekta „Otvore-ni proračun“. Projekt „Otvoreni proračun“na unificiran način predstavlja vizualiza-

ciju županijskih proračuna po svim klas-ifikacijama. Županije su, premaistraživanju Instituta za javne financije, na-jtransparentnije među jedinicama lokal-ne i regionalne samouprave, a „Otvore-ni proračun“ po prvi je puta građanimaomogućio uvid u financijsko poslovanjejedne razine samouprave vlasti i to ustvarnom vremenu.„Upravo s namjerom da informacije odšireg interesa javnosti učinimo lako dos-tupnim te svima razumljivim, osmislilismo aplikaciju „Otvoreni proračun“ kojapredstavlja korak dalje u promicanjutransparentnosti županija. Drago nam jeda je vrijednost ovog projekta prepoz-nata od strane Instituta za javne finan-

ZAJEDNIČKIM KORIŠTENJEM OPREME ZASPRJEČAVANJE I SANACIJU IZNENADNIHONEČIŠĆENJA MORA ULJNIM DERIVATIMAOSIGURAVA SE VEĆA UČINKOVITOST NA TERENU

Sastanak na temu nabaveSastanak na temu nabaveSastanak na temu nabaveSastanak na temu nabaveSastanak na temu nabaveU organizaciji Dubrovačko-neretvanske županijei Županijskog operativnog centra za provedbuPlana intervencija kod iznenadnih onečišćenjamora u palači Ranjina održan je sastanak na temunabave opreme za sprječavanje i sanacijuiznenadnih onečišćenja mora uljnim derivatima.Na sastanku su uz predstavnike Dubrovačko-neretvanske županije i Županijskog operativnogcentra, sudjelovali i predstavnici lučkih uprava spodručja Dubrovačko neretvanske županije,Županijske vatrogasne zajednice te Općine Du-brovačko primorje i Općine Trpanj koje su u pos-tupku nabave opreme za zaštitu mora od uljnihonečišćenja. Svake godine se sredstvima Du-brovačko-neretvanske županije sufinancira na-bava opreme za jedinice lokalne samoupravekako bi se osigurala ravnomjerna pokrivenostžupanije potrebnom opremom u cilju provedbePlana intervencija kod iznenadnih onečišćenjamora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iefikasne zaštite mora od onečišćenja. Raspravl-jalo se o potrebi daljnje nabave opreme i zakl-jučilo se da bi nabavljena oprema trebala bitisličnih karakteristika kako bi se u slučaju većihonečišćenja mogla zajednički koristiti i time omo-gućiti pravovremeno i adekvatno sprječavanje isanaciju onečišćenja mora.

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ U BRUXELLESU

Plenarno zasjedanje Europskog odbora regijaPlenarno zasjedanje Europskog odbora regijaPlenarno zasjedanje Europskog odbora regijaPlenarno zasjedanje Europskog odbora regijaPlenarno zasjedanje Europskog odbora regijaŽupan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu 133. plenarnog zasjedanja Europ-skog odbora regija u Bruxellesu. Plenarno zasjedanje započelo je komemoracijomza Paweła Adamowicza, gradonačelnika Gdanjska i člana Odbora regija ubijenog usiječnju. U vezi s tim, usvojena je rezolucija o suzbijanju govora mržnje kojom se želiodgovoriti na izazove radikaliziranja javnog diskursa usmjerenog protiv demokratskiizabranih dužnosnika i institucija. Lokalni i regionalni čelnici, tijekom plenarnogzasjedanja, vodili su raspravu s predsjednicom rumunjske vlade i predstavnicomrumunjskog predsjedništva EU Vasilicu Vioricu Dăncilu na temu prioriteta rumun-

Predstavnički ured Dubrovačko-neret-vanske županije poziva sve zainteresir-ane da se prijave na program stručneprakse u Bruxellesu. Stažiranje u Pred-stavničkom uredu prilika je za učenje oeuropskim institucijama i donošenju od-luka na međunarodnoj razini, stvaranjepoznanstava i prijateljstava te život umultikulturnom okruženju u srcu Europ-ske unije. Prijaviti se mogu svi studenti ilimladi, od 18 do 28 godina, sa završen-im visokoškolskim obrazovanjem ili stu-denti završnih godina studija, koji imajuprebivalište u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji te se dobro služe engleskim jez-ikom. Stručna praksa u Predstavničkomuredu DNŽ u Bruxellesu trajat će dva tjed-na, a predviđena je za mjesece svibanj,lipanj, rujan i listopad 2019. godine.Aktivnosti stručne prakse su sljedeće:• praćenje rada EU institucija• pripremanje kraćih pisanih informacija• izrada informacije za web stranicu i

newsletter ureda• sudjelovanje na sastancima s djelatni-com ureda• pomoć oko organizacije gospodarskihi turističkih delegacija DNŽ.Troškovi koji će nastati prilikom obavl-janja stručne prakse (put, hrana, javniprijevoz itd.) sudionici snose sami, dokće Dubrovačko-neretvanska županijaosigurati besplatan smještaj u apart-manu koji se nalazi u neposrednoj bliz-ini EU institucija i Predstavničkog uredau Bruxellesu.O najboljim kandidatima odlučit će Pov-jerenstvo u roku od 30 dana od zadnjegdana zaprimanja prijava.Prijavit se možete slanjem životopisa imotivacijskog pisma na e-mail:office@dubrovnik-neretva.eu, najkasnijedo 28. veljače 2019. godine.Program stručne prakse provodi se većosam godina i do sad ga je uspješnozavršilo više od 80 mladih.

cije, na čije smo rezultate iznimno ponosni, kao ina ovo priznanje koje dodatno potvrđuje da smobili u pravu kad samo omogućili rješenje kojeznačajno skraćuje vrijeme koje bi građani inačeutrošili na pretraživanje i analizu kompleksnihprikaza podataka. Aplikacija nudi jednostavanpregled podataka kroz pitanja i odgovore, kao isloženu analizu, prilagođena je svima i dostup-na u bilo koje vrijeme“, poručio je Goran Pauk,predsjednik Hrvatske zajednice županija. PROPR Globe Awards nagrada je utemeljena 2012.godine povodom obilježavanja desete godišn-jice prve međunarodne konferencije za odnoses javnošću u jugoistočnoj Europi – PRO PR kon-ferencije. Članovi Komisije za dodjelu nagradesu Charles Skinner iz Reputation Matters Lon-don, Richard Linning, bivši predsjednik Interna-tional Public Relation Association i Danijel Ko-letić, predsjednik Organizacijskog odbora PROPR Globe Awards.

jskog predsjedavanja. Prioriteti rumunjskog pred-sjedništva predstavljeni su pod sloganom kohez-ija – zajednička europska vrijednost – shvaćenakao jedinstvo, jednako postupanje i konvergenci-ja. Naglasak će biti na pregovorima oko Višego-dišnjeg financijskog okvira, pri čemu će se težitiuspostavljanju ravnoteža između politika rasta,kohezije, obrane i sigurnosti. U sklopu plenarnogzasjedanja, župan Nikola Dobroslavić susreo se is predsjednikom talijanske regije Veneto LucomZaiom. Na sastanku se razgovaralo o nastavkusuradnje između regija prema potpisanom Spo-razum o suradnji između regije Veneto i Dubrovač-ko-neretvanske županije. Također je dogovorenposjet predsjednika regije Veneto u Dubrovnik.

6. DUBROVNIK FESTIWINE PREDSTAVIO SE NA FESTIVALU

„Vini da terre estreme“ u Trevisu„Vini da terre estreme“ u Trevisu„Vini da terre estreme“ u Trevisu„Vini da terre estreme“ u Trevisu„Vini da terre estreme“ u TrevisuVinari 6. Dubrovnik FestiWinea dubrovačko-neretvanskeregije predstavili su se na festivalu i na radionici „Herojskavina: međunarodna vina“

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ SA ZAMJENICOM MAREVIĆ ISURADNICIMA U DOLINI NERETVE

O poboljšanju zdravstvene zaštite iO poboljšanju zdravstvene zaštite iO poboljšanju zdravstvene zaštite iO poboljšanju zdravstvene zaštite iO poboljšanju zdravstvene zaštite iprovedbi Intervencijskog planaprovedbi Intervencijskog planaprovedbi Intervencijskog planaprovedbi Intervencijskog planaprovedbi Intervencijskog plana

U OREBIĆU I KORČULI

Župan obišao radove na lukamaŽupan obišao radove na lukamaŽupan obišao radove na lukamaŽupan obišao radove na lukamaŽupan obišao radove na lukamaŽupan Dobroslavić sa zamjenikom te ravnateljem Lučke upraveDNŽ Antunom Banovcem i ravnateljem Županijske lučke upraveKorčula Vedranom Lelekovićem obišao je 8.veljače radove na re-konstrukciji luke Orebić i izgradnji školjere te nove operativne obaleuz trajektni pristan Dominče u Korčuli. Vrijednost radova u Ore-biću je 2,7 milijuna kuna od čega pola sufinancira Ministarstvomora, prometa i infrastrukture, a ostatak Općina Orebić i Lučkauprava DNŽ. Radovi u Korčuli vrijedni su 10,1 milijuna kuna odčega je prva faza vrijedna 7,8 milijuna kuna, a druga 2,3 milijuna.Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture osiguralo je 5,8 miliju-na kuna za prvu fazu, dok su preostala sredstva osigurali Dubrovač-ko-neretvanska županija i Županijska lučka uprava Korčula.

USUSRET 6. DUBROVNIK FESTIWINEU

Uspješno održan poslovni susretUspješno održan poslovni susretUspješno održan poslovni susretUspješno održan poslovni susretUspješno održan poslovni susretvinara i ugostitelja B2Bvinara i ugostitelja B2Bvinara i ugostitelja B2Bvinara i ugostitelja B2Bvinara i ugostitelja B2B

U METKOVIĆU ODRŽANA EDUKACIJA

Osnove financija za poduzetnikeOsnove financija za poduzetnikeOsnove financija za poduzetnikeOsnove financija za poduzetnikeOsnove financija za poduzetnikeU sklopu projekta „Novim znanjem do uspjeha“, Centar zapoduzetništvo d.o.o. organizirao je besplatnu edukaciju „Osnovefinancija za poduzetnike“, koja je održana jučer u prostorijamaUčilišta Mijoč u Metkoviću. Svrha edukacije je bila upoznati po-laznike s financijsko-računovodstvenim poslovanjem, dobrimpraksama, izvještajima i evidencijama. Polaznici su upoznati sosnovnim računovodstvenim pojmovima, poreznom politikom uRH i obvezama poduzetnika s naglaskom na kvalitetnije praćen-je vlastitog knjigovodstvenog poslovanja.

Župan Nikola Dobroslavić sazamjenicom Žaklinom Marevićte v.d. pročelnice UO zadruštvene djelatnosti JelenomDadić kao i gradonačelnikomMetkovića Daliborom Milanom,gradonačelnikom OpuzenaIvom Mihaljevićem, ravnateljemOB Dubrovnik MarijomBekićem, ravnateljem Zavodaza hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije LukomLulićem te ravnateljem Domazdravlja Metković MihovilomŠtimcem održao je u Domuzdravlja Metković sastanak sliječnicima pedijatrima, internis-ticom, ginekologom i doktori-com hitne medicine, a slijedomdogovora sa sastanka građan-skih inicijativa s ministromzdravstva MilanomKujundžićem koji je 31. siječn-ja održan na temu uspostavl-janja boljeg standarda uzdravstvenoj zaštiti za dolinuNeretve.U dogovoru s liječnicima nasastanku je utvrđeno nabavkatočno kojih medicinskih uređajje potrebna dolini Neretve te jedogovoreno kako će isti biti na-bavljeni u što skorijem roku uzfinanciranje Grada Metkovića iDubrovačko-neretvanske žup-

anije.Nakon odlaska liječnika, razgo-varalo se o projektu Dnevnebolnice Metković te dolascimaliječnika specijalista idežurstava subotom poslije-podne i nedjeljom u ambulantiu Opuzenu koja djeluje priDomu zdravlja Metković.Župan je potom u pratnjiravnateljice RRA DUNEA-eMelanije Milić razgovarao sčelnicima gradova i općina natemu provedbe novog Interven-cijskog plana za DolinuNeretve; za područje gradovaMetkovića i Opuzena te opći-na Kula Norinska, Pojezerje,Slivno i Zažablje, koje se pre-ma vrijednosti indeksa raz-vijenosti nalaze u ispod-prosječno rangiranim jedinica-ma lokalne samouprave; koji jeprihvaćen od Vlade na sjedniciu Dubrovniku. Intervencijskiplan je strateški i operativni do-kument koji obuhvaća mjere iprojekte usmjerene na fizičku,gospodarsku i socijalnu regen-eraciju područja najvišepogođenih negativnim ekon-omskim i demografskim tren-dovima s ciljem smanjenja so-cijalne nejednakosti, iskl-jučenosti i siromaštva.

Nakon uspješno organiziraneekskluzivne večere u studenom2018. u Trevisu, kada su sepremijerno predstavila du-brovačka gastronomija i vina usklopu vinskog festivala „Vini daterre estreme“, na sam festivalod 2 - 4.2. došli su hrvatski vi-nari pokazati svoja vina talijan-skoj publici. Na festivalu su sud-jelovale vinarije Marlais i Skara-muča s Pelješca, Rizman i Vol-arević iz Komarne te Karamaniz Konavala. Zanimanje za hr-vatska vina bilo je veliko, vinarisu neumorno odgovarali na pi-tanja znalaca i većinom mladestručne publike, koja se većin-om (već) susretala s hrvatskimvinima, ali bilo je i onih kojima jenajlakše bilo pokazati uz kartu -gdje se mi to nalazimo i objas-niti zašto i kako nije ista istarskamalvazija i malvasija dubrovač-ka. Uz klasično predstavljanje naizlagačkim mjestima, dodatno

vođeno kušanje bilo je na radi-onici koju je vodila sommelierka(AIS, WSET Diploma) AlessandraDinato, a hrvatska vina je, uimeDubrovnik FestiWinea, predstavi-la prof. Marija Vukelić , vinskapromotorica. Zanimljivo je bilopratiti reakcije nazočnih nakonkušanja plavca maloga s Komar-ne i s Pelješca, što je istaknulobogatstvo okusa i aroma tespoznaju koliko ista sorta možeimati posebne nijanse na ra-zličitim položajima. Desertno vinood malvasije dubrovačke vinar-ije KARAMAN jako se svidjelo na-zočnima, iznenadivši svojom ko-mpleksnošću, dubinom i prirod-nom slatkoćom, koja „se uopćene nameće“ (rekli su i oni koji nevole slatka vina), a sam vinarNino Karaman izjavio je da bi, daje donio sve svoje boce, tada uTrevisu mogao sve i prodati -koliko se ta malvasija svidjela bašsvima!

Ususret 6. međunarodnom vin-skom festivalu Dubrovnik Festi-Wine koji će se održati u travnjuove godine 8.veljače je u UvaliLapad, u organizaciji Dubrovač-ko-neretvanske županije i Re-gionalne razvojne agencije DU-NEA, održan poslovni susret vi-nara i ugostitelja Dubrovačko-neretvanske županije B2B.Susret je otvorio župan NikolaDobroslavić koji je naglasiovažnost vinogradarstva i vinarst-va za našu županiju te na-pomenuo kako vina s juga Hr-vatske zaslužuju svoja mjesta navinskim kartama hotela i restora-na kako u Hrvatskoj tako i u svi-jetu. Župan Dobroslavić jeistaknuo i značaj ovog susretavinara i ugostitelja, kojim našiugostitelji dobivaju primat kušativina naših lokalnih vinara i uvrstitiih na svoje vinske karte za se-zonu 2019. te na taj način pro-movirati naša županijska vina.Nakon kratke prezentacije cjel-ogodišnjih aktivnosti DubrovnikFestiWinea i suradnje s renomi-ranim gourmet-eno festivalimakako u Hrvatskoj tako i u in-ozemstvu, najavljen je 6. vinskifestival „Dubrovnik FestiWine“

koji će se ove godine održati od22. - 28. 4.Ovom susretu su nazočili tepozdravili vinare i ugostiteljepredsjednik Sekcije ugostiteljaDNŽ pri HGK Ante Vlašić, ujed-no predsjednik Udruge du-brovačkih ugostitelja, predsjed-nica HGK – Županijske komoreDubrovnik Terezina Orlić te u imevinara Dubrovačko-neretvanskežupanije Božo Martinović.Poslovni susret B2B dio jemeđunarodnog vinskog festiva-la Dubrovnik FestiWine koji će seodržati šesti put u travnju ove go-dine i rezerviran je isključivo zažupanijske vinare i ugostitelje uvrijeme kada se formiraju vinskekarte za novu sezonu. Omo-gućuje direktnu prezentaciju vinapotencijalnim novim kupcima, augostiteljima je prilika da otkrijunova vina.Posebni gosti ovog poslovnogsusreta bili su proizvođači pre-hrambenih proizvoda Agro-klastera iz Vukovarsko-srijemskežupanije koji su se predstavili su-homesnatim proizvodima, sirom,ukiseljenim povrćem, orašastimplodovima, bučinim uljem i me-dom.

12 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

INVESTICIJA OD 1,2 MILIJUNA KUNA

Nove vizure igrališta OŠ Ivana GundulićaNove vizure igrališta OŠ Ivana GundulićaNove vizure igrališta OŠ Ivana GundulićaNove vizure igrališta OŠ Ivana GundulićaNove vizure igrališta OŠ Ivana GundulićaRadovi na kompleksu igrališta OŠIvana Gundulića u Gružu privodese kraju, nakon čega će ova školadobiti novu suvremenu sportsko-rekreacijsku zonu. Realizacijom in-vesticije u izgradnju novih sadržajai adaptaciju postojećih, osnovnošk-olci će dobiti bolje uvjete za izvan-nastavne aktivnosti, a građani s po-dručja Gruža koristit će ga kaoprostor za rekreaciju, okupljanje iodržavanje raznih događanja.Potpuno novi dodatni sadržaj ko-mpleksa je pomoćna prizemnicaizgrađena uz najmanje igralište.Riječ je o multifunkcionalnoj građevini saspremištem i sanitarnim čvorovima koja ćeosigurati dodatni sadržaj otvorenim prostori-ma igrališta. Djelomičnim ukopavanjem uk-lopljena je u postojeći teren, a u njenomprodužetku uz potporni zid izgrađena je inenatkrivena terasa.Srednje igralište za košarku i mali nogometprošireno je, uređeno i presvučeno novimasfaltnim slojem, te su izgrađene novearmiranobetonske tribine za gledatelje. Na-jveće igralište je bilo u najboljem stanju, teje oko njega djelomično zamijenjena viso-ka zaštitna ograda. Na cijelom kompleksuizgrađen je dio novih ogradnih i potpornihzidova, a postojeći su sanirani i obojani.

Kako bi se postigla potrebna razina sigurnos-ti, postavljena je nova zaštitna ograda igrališ-ta na granici prema javnoj površini ,te met-alne ograde na prijelazima između igrališta iprostora tribina. Uređeni su i pješački pris-tupi s rukohvatima, prolazi i terase.Završni radovi, planirani do kraja ovog tjed-na, obuhvatit će i krajobrazno uređenje či-tavog prostora i postavljanje novih rasvjet-nih tijela. Vrijednom investicijom ujedno jeriješen i problem oborinske odvodnje ovogdijela obuhvata. Izvođač radova je tvrtkaGradimat d.o.o., a investicijom od 1,2 miliju-na kuna upravlja nadležni Upravni odjel zaizgradnju i upravljanje projektima Grada Du-brovnika.

ZA CJELOGODIŠNJE SUBVENCIJEDUBROVAČKIM TRADICIJSKIM OBRTIMA

Raspisan natječajRaspisan natječajRaspisan natječajRaspisan natječajRaspisan natječajGradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković raspisao je natječaj za dodjelusubvencija tradicijskih dubrovačkih obrtau 2019. godini. Grad Dubrovnik će tako iove godine putem nadležnog Upravnogodjela za turizam, gospodarstvo i moreodobriti do 32 subvencije u mjesečnomneto iznosu od 2000 kuna, a prednost ima-ju podnositelji zahtjeva čiji je obrt registri-ran unutar povijesne jezgre.Kriteriji za dodjelu subvencija uključujuduljinu tradicije, deficitarnost obrta, dosa-dašnje rezultati, pripravnost obrtnika dastečena znanja prenese na nasljednike tespremnost da povremeno organizirajuizložbe i prezentacije svojih proizvoda ucilju promidžbe dubrovačkog obrtništva.Podsjetimo, subvencije Grada Dubrovni-ka prošle godine koristilo je 30 obrtnika,od toga 13 u povijesnoj jezgri, a među nji-ma i krojački obrt, frizer, dva zlatarska tejedan urarski obrt. Također, od prošle go-dine subvencije se isplaćuju tijekom cijelegodine, a ne samo tijekom 6 mjeseci, kakoje bila ranija praksa.Rok za prijave je do 25. veljače 2019. go-dine, a sve ostale informacije o uvjetimanatječaja, kriterijima dodjele subvencija inačinu prijave sadržani su u tekstu natječa-ja na Web stranici Grada Dubrovnika.

SUBVENCIJE AVIO KARATA

Zahtjevi se mogu predati i u Mokošici, Gružu, Zatonu, Orašcu i na GromačiZahtjevi se mogu predati i u Mokošici, Gružu, Zatonu, Orašcu i na GromačiZahtjevi se mogu predati i u Mokošici, Gružu, Zatonu, Orašcu i na GromačiZahtjevi se mogu predati i u Mokošici, Gružu, Zatonu, Orašcu i na GromačiZahtjevi se mogu predati i u Mokošici, Gružu, Zatonu, Orašcu i na GromačiOd 1. veljače zahtjevi za subvencije zrakoplovnih karata mogu se, osim uuredu nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, pre-dati na sljedećim mjestima i prema sljedećem rasporedu:- Gradski kotar Mokošica, ponedjeljkom- Gradski kotar Gruž, utorkom i srijedom- Mjesni odbor Orašac, utorkom- Mjesni odbor Gromača (za Gornja sela) i Mjesni odbor Zaton, četvrtkom.

Građani zahtjeve podnose u vremenu od 9:00 do 12:00 sati, akontakt podaci nalaze se na webu Grada Dubrovnika na linku -Mjesna samouprava Zahtjeve je u uredu Odjela za turizam, gos-podarstvo i more (Branitelja Dubrovnika 15) i dalje moguće pod-nijeti svakodnevno od ponedjeljka do petka od 9:00 do 12:00sati. Zahtjev je moguće preuzeti na web stranici Grada Dubrovni-ka.

KONFERENCIJA ZA TISAK GRADONAČELNIKA MATA FRANKOVIĆA:

„Naša oporba se prije desetak dana sjetila kako bi trebalo mijenjati GUP“„Naša oporba se prije desetak dana sjetila kako bi trebalo mijenjati GUP“„Naša oporba se prije desetak dana sjetila kako bi trebalo mijenjati GUP“„Naša oporba se prije desetak dana sjetila kako bi trebalo mijenjati GUP“„Naša oporba se prije desetak dana sjetila kako bi trebalo mijenjati GUP“Gradonačelnik Mato Franković 13.veljačeje na konferenciji za medije najavio izmjenei dopune GUP-a Grada Dubrovnika koje bitrebale krenuti već u travnju te objasniosamu proceduru. Iako će cijeli proces tra-jati od 10 do 12 mjeseci, Franković navodikako je riječ o žurnoj proceduri s obziromda je, sukladno zakonskim mogućnostima,brže nije moguće provesti. Najavio je kakoće se izmjenama i dopunama GUP-a unije-ti mjera po pitanju katnosti i izgrađenosti uGradu.“Postavlja se logično pitanje zašto do dan-as nismo započeli s dopunama i izmjena-ma GUP-a. O ovome sam više puta govor-io, pa i na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća.Kao što znate, u posljednje dvije godine uprocesu je bilo definiranje pa onda idonošenje same buffer zone koja je usvoje-na od strane UNESCO-a. Nakon toga jezapočela izrada konzervatorske podloge odstrane Ministarstva kulture na temelju koje

tako. Prije mjesec dana našu oporbu samnazvao Muppet show-om, a postoji i razlogza to. Ljudi su potpuno neozbiljni i predlažunešto što zakonski nije moguće ni utemel-jeno,” izjavio je Franković te pojasnio što bise dogodilo ako bi se GUP ukinuo.“Iza ukidanja bi trebalo donijeti novi GUP.Može li se išta graditi iza toga u ovomGradu? Ne može. Je li se pitao što bi bilo saglomeracijom koja je vrijedna preko 600milijuna kuna, za koju smo morali ishodo-vati lokacijske dozvole, ali ne, još uvijek, idobiti građevinsku dozvolu jer je riječ o ve-likom projektu koji bi, u tom slučaju, pro-pao,” izjavio je Franković. Važeći GUP Gra-da je nazvao lošim, no dodao je kako ni onni sadašnja gradska uprava za to ne snosenikakvu odgovornost jer ga nisu donosiliniti o njemu raspravljali, ali je njihovo nasl-jeđe te moraju ‘poštovati dokumente kojesu naslijedili, ma koliko se s njima neslagali’.Libero portal

će se modificirati uvjeti gradnje unutar buff-er zone koja obuhvaća gotovo cijelo po-dručje užeg dijela grada, osim Montovjernei dijela Lapada. Čim se dovrši navedeniproces, Grad će pokrenuti izmjene i dopuneGrada, a očekujemo kako će se spomenu-ti proces dovršiti u travnju i da će tada Gradmoći pokrenuti izmjene i dopune Grada,”izjavio je Franković.Osvrnuo se i na prozivke od strane opor-benih vijećnika proteklih dana.“Naša oporba se prije desetak dana sjetilakako bi trebalo mijenjati GUP. Meni se činikao da su spavali na ušima prilikom izgla-savanja proračuna za 2019. godinu jer jed-na od stavki je bilo osiguravanje sredstavaza izmjene i dopune Grada. Kad sva pri-općenja grupiramo na jedno mjesto,možemo kazati kako je njihov prijedlog sl-jedeći: uvođenje moratorija te ukidanjeGUP-a. Kad ih pročitate, na prvu izgledajukao dva sjajna prijedloga, no to i nije baš

13GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

VODOVOD DUBROVNIK

Krenula rekonstrukcijaKrenula rekonstrukcijaKrenula rekonstrukcijaKrenula rekonstrukcijaKrenula rekonstrukcijacjevovoda u Teslinoj ulicicjevovoda u Teslinoj ulicicjevovoda u Teslinoj ulicicjevovoda u Teslinoj ulicicjevovoda u Teslinoj uliciVodovod Du-brovnik započeo jeradove na rekon-strukciji vodoop-skrbnog cjevovodau Ulici Nikole Tesle.U dužini od 270metara, od zgradeElektrojuga do Dal-matinske ulice,mijenjaju se dotra-jale PVC cijevi kojesu u prošlosti znalečesto pucati. Stoga se umjesto njih postavlja novicjevovod od nodularnog lijeva koji je značajno otporniji.Ukupna vrijednost ove investicije je oko 600 tisućakuna, od čega na građevinske radove otpada 400tisuća, a ostatak na materijal i priključne cjevovodekoji će također biti rekonstruirani. Predviđeno trajanjeradova je 60 dana, a njihovim dovršetkom dugoročnoće se osigurati funkcioniranje vodoopskrbnog susta-va na ovom području.

KOMUNALNO REDARSTVO GRADA DUBROVNIKA

Investitoru u Štikovici naložena hitna sanacijaInvestitoru u Štikovici naložena hitna sanacijaInvestitoru u Štikovici naložena hitna sanacijaInvestitoru u Štikovici naložena hitna sanacijaInvestitoru u Štikovici naložena hitna sanacijapotpornog zida i puta uz obustavu radovapotpornog zida i puta uz obustavu radovapotpornog zida i puta uz obustavu radovapotpornog zida i puta uz obustavu radovapotpornog zida i puta uz obustavu radovaKomunalno redarstvo Grada Dubrovnika izvršilo je očevid na gradilištu stambeno-

poslovne zgrade u naselju Štikovica gdje je došlodo urušavanja dijela puta koji vodi u naselje, zbogčega je isti i zatvoren za sav promet.Očevidom je utvrđeno da je investitor i izvođačradova, tvrtka Luxuria d.o.o., izvodio radove isko-pa teškim strojem uslijed čega je došlo do oš-

tećenja javnoprometne površine, odnosnočestice zemlje 2972/3 k.o. Zaton, put, i to nanačin da se potporni zid puta urušio cca dvametra u dužini i dva metra u visini izazvavšioštećenja na putu.Predstavnicima investitora i izvođača izdanje usmeni nalog o privremenoj obustavigrađevinskih radova kao i nalog za hitnusanaciju potpornog zida. S investitorom jesačinjen zapisnik te će se pokrenuti upravnipostupak.Osim djelatnika komunalnog redarstva očev-idu su prisustvovali i djelatnici prometnepolicije te predstavnik Upravnog odjela zapromet Grada Dubrovnika.

IZ SIGURNOSNIH RAZLOGA

Privremena prometna regulacijaPrivremena prometna regulacijaPrivremena prometna regulacijaPrivremena prometna regulacijaPrivremena prometna regulacijau Ulici bana Josipa Jelačićau Ulici bana Josipa Jelačićau Ulici bana Josipa Jelačićau Ulici bana Josipa Jelačićau Ulici bana Josipa JelačićaZbog opasnosti od urušavanja dijela prometnice Ulice banaJosipa Jelačića, a na predjelu uz gradilište na kojem seizvode radovi iskopa privatnog investitora, u suradnji sPolicijskom upravom Dubrovačko-neretvanskom, a u ciljuosiguranja potrebitih mjera glede osiguranja odvijanja sig-urnog i nesmetanog prometovanja, Grad Dubrovnik jeputem Upravnog odjela za promet preventivno uspostavioprivremenu prometnu regulaciju u Ulici bana JosipaJelačića. Promet vozila na navedenome dijelu odvija sejužnim rubom kolnika, a sve u cilju rasterećenja, odnosnosmanjenja dinamičkog opterećenja vozila na nosivi zidprometnice i njezinog oštećenja. Navedena regulacija bitće na snazi do okončanja radova na stabilizaciji stijenskemase i potpornog zida prometnice. Uzevši u obzir činjen-icu kako je i sukladno službenom policijskom očitovanjuevidentno došlo do vidljivih oštećenja ceste, a čime je dovedeno u pitanje i funkcioniranje navedene ceste, Grad Dubrovnik će protivinvestitora, nadzora i izvođača radova, sukladno Kaznenom zakonu, podići kaznenu prijavu zbog nesavjesnog izvođenja radova, štoje dovelo u opasnost živote ljudi i imovinu Grada Dubrovnika.

Rekonstruiran vodoopskrbni cjevovod uRekonstruiran vodoopskrbni cjevovod uRekonstruiran vodoopskrbni cjevovod uRekonstruiran vodoopskrbni cjevovod uRekonstruiran vodoopskrbni cjevovod uHiđinoj uliciHiđinoj uliciHiđinoj uliciHiđinoj uliciHiđinoj uliciDvadesetak metara dotrajalog vodoopskrb-nog cjevovoda u Hiđinoj ulici u povijesnojjezgri zamijenjeno je s novim pocinčanimcjevovodom. Ove radove Vodovod Du-brovnik izveo je u sklopu aktivnosti na osig-uranju stabilnog funkcioniranja vodoopskrb-nog sustava na cjelokupnom području pov-ijesne jezgre, a posebice kako bi se spriječiliporemećaji u opskrbi pitkom vodom za vr-ijeme trajanja turističke sezone.”

Donje Obuljeno dobilo novi vodoopskrbniDonje Obuljeno dobilo novi vodoopskrbniDonje Obuljeno dobilo novi vodoopskrbniDonje Obuljeno dobilo novi vodoopskrbniDonje Obuljeno dobilo novi vodoopskrbnicjevovodcjevovodcjevovodcjevovodcjevovod230 metara dotrajalih azbestno-cementnihvodoopskrbnih cijevi u Donjem Obuljen-om Vodovod Dubrovnik zamijenio je novimduktilnim cjevovodom. U sklopu ove 465tisuća kuna vrijedne investicije Vodovoda,uz rekonstrukciju vodoopskrbne mreže ipriključaka, asfaltirana je i tamošnjaprometnica, a dovršetkom ovih radovadugoročno je osigurano funkcioniranje vo-doopskrbnog sustava na ovom području.

14 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

DUBROVAČKIM KNJIŽNICAMA DUBROVNIK

Donacija privatne knjižnice Nikše SpremićaDonacija privatne knjižnice Nikše SpremićaDonacija privatne knjižnice Nikše SpremićaDonacija privatne knjižnice Nikše SpremićaDonacija privatne knjižnice Nikše SpremićaDubrovačke knjižnice Dubrovnik zah-valjuju roditeljima pokojnoga NikšeSpremića, gosparu Vlahu i gospođiPavi Spremić, na velikodušnoj donacijinjegove privatne knjižnice koju su namustupili 21. siječnja 2019. godine.Nikša Spremić (Dubrovnik, 14. stude-noga 1987. - Vitaljina, 24. prosinca2018.) diplomirao je povijest i povijestumjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu,a dio studija u akademskoj godini2008. - 2009. proveo je u SAD-u naSveučilištu Duke. Dobitnik je Rektor-ove i Dekanove nagrade za izvrsnostSveučilišta u Zagrebu i pokretač jesveučilišnog časopisa “Panoptikum“.Bavio se istraživanjem crkveno-državnih odnosa u komunističkim sus-tavima 20. stoljeća s posebnim foku-som na odnose Katoličke Crkve i ko-munističkog režima u Drugoj Jugo-slaviji (1945-1990). Dobitnik je sti-pendije Lord George WeidenfeldScholar na Sveučilištu u Oxfordu gdjeje 2011. godine stekao zvanje

istraživačkog magistra iz područjaekonomske i društvene povijesti. Od2015. godine pohađao je doktorskistudij na rimskom Papinskom Sveučil-ištu Gregoriana u Rimu.Koliki je značaj knjiga imala u privatn-om i profesionalnom životu NikšeSpremića svjedoči njegova privatnakolekcija knjiga koju uz hrvatska izdanjačine engleska, francuska, američka italijanska izdanja.Dubrovačke knjižnice doniranu knjižnugrađu uvrstile su u knjižni fundus svojihustanova: Znanstvene knjižnice Du-brovnik i Narodne knjižnice Grad. Odukupno petsto devedeset sedam jedin-ica knjiga, tristo sedamdeset i četiri dje-la su uvrštena u „S“ zbirku Znanstveneknjižnice, trideset i četiri djela u zbirku„Ragusina“, a stotinu šezdeset i osamdjela u fond Narodne knjižnice Grad.Ukupna procijenjena vrijednostdonacije iznosi oko 75.000,00 kuna,iako je stvarna vrijednost neprocjenji-va. Dubrovačke knjižnice Dubrovnik

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Amor u knjižniciAmor u knjižniciAmor u knjižniciAmor u knjižniciAmor u knjižniciDubrovačke knjižnice Du-brovnik organiziraju čitanje na-jljepših ljubavnih pjesama naValentinovo 14. veljače, u 18sati u Čitaonici Narodneknjižnice Grad.Povodom Dana zaljubljenih,Knjižnice su raspisale 1.Natječaj za izbor najljepše ljubavne pjesme pod na-zivom „Amor u knjižnici“ u dvije kategorije: za učeni-ke osnovnih škola od petoga do osmoga razreda iza učenike srednjih škola Prosudbeno povjerenstvo(akademik Luko Paljetak, Tajana Martić, profesoricahrvatskoga jezika Renata Zlatković, dipl. knjižničarkai književnica) je od zaprimljenih radova izabralo trinajljepše ljubavne pjesme u obje kategorije. Nazavršnoj svečanosti 14. veljače, uz glazbena inter-mezza mladih glazbenika, čitat će se najbolja ost-varenja, a pobjednike natjecanja očekuju atraktivnenagrade. Program se odvija uz financijsku potporuGrada Dubrovnika.

SLIKOVNICA ZA DJECU I ODRASLE

PredstavljanjePredstavljanjePredstavljanjePredstavljanjePredstavljanje“Ježincove škrapice’’“Ježincove škrapice’’“Ježincove škrapice’’“Ježincove škrapice’’“Ježincove škrapice’’Predstavljanje slikovnice ” Ježincova škrapica”autorice Tonke Alujević održat će se 15. vel-jače u 19 sati u Čitaonici Narodne knjižniceGrad. Ježincova škrapica je slikovnica za djecui odrasle. Ona je hommage Branku Ćopiću injegovoj Ježevoj kućici, u kojoj likovi nisu šum-ski nego morski, pa tako na primjer, nema li-sice Mice nego hobice Vice. Sva ta morskastvorenja govore dalmatinskim jezikom. Nakraju slikovnice nalazi se mali rječnik kako bidjeca od malena učila i čuvala dalmatinskeriječi. Ilustracije su napravljene tako da se fo-tografirala sjena likova prethodno iskrojenih odkartona, koji u igri sa suncem na stijeni krajmora, pričaju svoju priču. Autorica je na ovu ideju došla sjećajući se djetinjstvai svoga tate koji bi, kad nije bilo struje, iz svijeće rukama stvarao žive likove nazidu i pravi teatar sjena. Za tekst i ilustracije zaslužna je Tonka Alujević, fo-tografije je radila Manja Buktenica, a grafički dizajn naslovnice djelo je JakšeMatošića.

U KAZALIŠTU MARINA DRŽIĆA

Valentinovo uz Radojku Šverko i DSOValentinovo uz Radojku Šverko i DSOValentinovo uz Radojku Šverko i DSOValentinovo uz Radojku Šverko i DSOValentinovo uz Radojku Šverko i DSOValentinovo u Kazalištu Marina Držića i ove godineće biti tradicionalno obilježeno uz nastup Du-brovačkog simfonijskog orkestra. 14. veljače od 20sati DSO će nastupiti uz posebnu izvedbu glazbenedive Radojke Šverko, vokalista Nevija Končića te pi-janiste Vladimira Babina. Koncertom će dirigirati MarcTardue s kojim su dubrovački orkestar i umjetniciveć ostvarili prethodne uspješne suradnje. RadojkaŠverko je pjevačica raskošnog volumena glasa, bojei s zapaženim nastupima nabrojnim festivalskim nastupimau zemlji i svijetu. Zajedno s DSOu Kazalištu Marina Držića će iz-vesti niz predivnih glazbenih nu-mera i uljepšati dan zaljubljenih.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Repertoar i trailer 2019.Repertoar i trailer 2019.Repertoar i trailer 2019.Repertoar i trailer 2019.Repertoar i trailer 2019.Kazalište Marina Držića predstavilo je premijernenaslove za 2019. godinu koji će se naći na repertoa-ru profesionalne kuće iz Dubrovnika. Teatar u novugodinu ulazi pod vodstvom ravnatelja Paola Tišljarićakoji je istaknuo kako su tijekom narednih mjeseciplanirane premijere: “Blizanke” prema motivima izromana Ericha Kaestnera u režiji Lee AnastazijeFleger, “Nemreš pobjecě od nedjelje” Tene Štivičicěu režiji Marine Pejnovicě, “Suton” Iva Vojnovicěa urežiji Ivice Boban, “Adam i Eva” Miroslava Krleže urežiji Helene Petkovicě, “Alkestida” prema Euripiduu prijevodu i autorskoj adaptaciji Lade Kaštelan i režijiLivije Pandur te “Bajka o baki Mokoš” u režiji SrđaneŠimunovicě.Uz ravnatelja Tišljarića, glasnogovornik KMD-a ŽarkoDragojević nadodao je kako je novi vizualni identitetkazališta predstavljen već prilikom izdanja reper-toarne knjižice i povodom prve premijere u 2019.(“Ne placěamo, ne placěamo!” Daria Foa u režiji Iv-ice Kunčevicěa) te kako je riječ o autorskom raduMaji studija, točnije grafičkog dizajnera Luke Pre-dragovića. Suradnja je također ostvarena s video pro-ducentom Miranom Brautovićem koji stoji iza tvrtke“Palm Productions” i potpisuje trailer repertoarne go-dine. U njemu se pojavljuju glumci umjetničkog an-sambla KMD-a Srđana Šimunović, Nika Lasić i Bo-jan Beribaka.Promjene u radu profesionalne kazališne kuće nakrajnjem jugu su već sad vidljive i u prva 2 mjesecaove godine rezultati su skoro sve rasprodane izvedbena rasporedu KMD-a, uvođenje online prodaje putemsustava ulaznice.hr te nova web stranicawww.kmd.hr. Uz spomenute naslove u narednimmjesecima dubrovački teatar će ugostiti kolege izKazališta Moruzgva /“Brodolomke”, Glumačkudružinu Histrion /“Famozna”, Kazalište Trešnju /“Snježna kraljica” te predstavu / koncert“Dream ofLife” u izvedbi Senke Bulić.

15GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

PremijeraPremijeraPremijeraPremijeraPremijera“Karaoke show”“Karaoke show”“Karaoke show”“Karaoke show”“Karaoke show”Kazališna družina Kolarin u srijedu,13.veljače, premijerno je odigralakomad “Karaoke show” prema tek-stu Davora Špišića, a u režiji PaolaTišljarića.Priča je to o gorko-sm-iješnim zabunama samoće, o žud-nji za ljubavlju i opsesiji da se budenetko drugi ili otputuje u neke boljesvjetove. Iduća izvedba je na rep-ertoaru 17. veljače u 19:30 h a ul-aznice su dostupne na blagajni ka-zališta ili online putem platformeulaznice.hr. Prvi put je drama iz-vedena 2004. i to u zvučnom obliku - u produkciji Dramskog progra-ma Hrvatskog radija. Iste godine dogodilo se i koncertno čitanje„Karaoka“, u produkciji Matice hrvatske Osijek. Zatim su karaoke-antijunaci krenuli na Otok i progovorili engleskim jezikom. Naime,obje reading productions koje su uslijedile, odigrane su u Velikoj Bri-taniji: 2005. u produkciji West Yorkshire Playhouse u Leedsu te 2013.u Londonu, kao projekt Honey-tongued Theatre Productions. Ovo jeprva scenska izvedba „Karaoka“ na hrvatskom jeziku, na jeziku nakojem je drama napisana. U predstavi igraju: Jelica Čučević, DarijaMikulandra Žanetić i Leo Mrkić. Uz režiju, Paolo Tišljarić potpisuje iscenografiju a autorski tim još čine kostimografkinja Tea Bašić Er-ceg, autor glazbenih aranžmana Giorgio Baranac, Sebastijan Vuko-savić kao glas TV spikera, ton majstor Milan Tomašić i inspicijenticaVirginia Bolfek.

GEO GRUPA, Vukovarska 22U sklopu izrade geodetskog elaborata za diobukatastarskih čestica izvan granica građevinskogpodručja na k.č. 1629, k.o. Orašac, na zahtjev strankegosp. Đura Violića, Na krstu 4, Orašac, pozivaju sevlasnici i posjednici susjednih katastarskih česticana utvrđivanje granica koje će se održati 27. veljače2019. g. u 08:00 h na predmetnoj katastarskoj čestici.Predočenje geodetskog elaborata biti će dana 1.ožujka 2019. u 12:00 sati u prostorijama ureda.Kontakt broj: 098 1885 368.

TZ DUBROVAČKO NERETVANSKE ŽUPANIJE

Sajam Holiday Show BrusselsSajam Holiday Show BrusselsSajam Holiday Show BrusselsSajam Holiday Show BrusselsSajam Holiday Show BrusselsTuristička zajednicaDubrovačko-neret-vanske županije potreći put je nastupi-la na sajmu Brus-sels Holiday Showkoji se održao od 7.do 10. veljače uizložbenom prosto-ru Brussels Expo,gdje se u tri dvorane predstavilo preko 500 izlagača iz cijelog svi-jeta. Na ovom sajmu dijelili su štand s turističkim zajednicamaSplitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjskežupanije. Bilo je oko 30000 posjetitelja. Svjetski karnevali i gas-tronomija su bile glavne teme ovogodišnjeg sajma u Brussels-u.Turisti iz Belgije su u 2018. godini ostvarili 25.000 dolazaka i 102.500noćenja u odredištima Dubrovačko-neretvanske županije, a što je5% u dolascima i 10% u noćenjima manje nego godinu ranije.

USKORO POČINJE DUBROVAČKI KARNEVO

Dođite svakako i svakakviDođite svakako i svakakviDođite svakako i svakakviDođite svakako i svakakviDođite svakako i svakakvi

Tradicionalna manifestacija„Dubrovački karnevo“ u orga-nizaciji Grada Dubrovnika i Tur-ističke zajednice grada Du-brovnika ove godine slavi svojjubilarni, dvadeseti rođendan.Ovogodišnji program Du-brovačkog karnevala je najdužii sadržajno najbogatiji do sada,a održavat će se od 22. veljačedo 5. ožujka.Bogat i raznovrstan programDubrovačkog karnevala obuh-vaća brojne zabavne programeza djecu i odrasle, od nastupaanimatora i žonglera te oslika-vanje lica na maškaratama zadječje vrtiće i učenike osnovnihškola na Stradunu i maškarata-ma za najmlađe maškare imaškarane obitelji u Gradskojkavani. Svatko će pronaći neš-to za sebe između Maškarataza mlade u Klubu mladih Orlan-do, Dječje maškarate u Moko-šici i Velikog plesa malih maška-ra Društva naša djeca u HoteluRixos Libertas. Ovogodišnji Du-brovački karnevo prvi put u okvi-ru svog programa ugošćujeŽupski karnevo na Stradunu uzgostujuće maškarane skupineiz Hrvatske i inozemstva, Radi-onice izrade karnevalskih mas-ki Udruge Dart i Galerije Arturodržavat će se svakim radnimdanom od 25.veljače, od 10 do16 sati u TIC-u na Pilama. Odlič-na zabava je uvijek na Maška-rati ispod kuplja u Lazaretima,

a prava poslastica će i ove god-ine biti Valcer pod maskama naStradunu uz bićerin, nastupGradske glazbe Dubrovnik iKarnevalskog benda. Novost ju-bilarnog, dvadesetog Du-brovačkog karnevala je Maška-rani kompeticijun u spravljanjušporkijeh makarula u restoranuKlarisa. Vrhunac i završna man-ifestacija Dubrovačkog karnev-ala je tradicionalni Veljun uz Ta-lire u Gradskoj kavani u utorak,5.ožujka u 20 sati, a nastavlja seUltimima od mladijeh maškaraod 23 sata uz popularnu MajuŠuput u Revelinu, s besplatnimulazom za sve maškare.Grad Dubrovnik i Turističkazajednica grada Dubrovnikaosigurali su vrijedne nagradenajboljim i najmaštovitijimmaskama Dubrovačkog karnev-ala, od dvije povratne zrakoplo-vne karte za Istanbul Turkish Air-linesom, dvije povratne karte zaZagreb s Croatia Airlinesom uzvikend boravak u hotelu Du-brovnik te ostale vikend boravkeza dvoje u hotelu Lafodia naLopudu, hotelu Odisej na Mljetui brojne druge zanimljive poje-dinačne i grupne nagrade.Tradicija maškaravanja u Du-brovniku seže daleko u prošlost,a Dubrovnik njeguje svojeobičaje i kroz Dubrovački karne-vo. Maškarajte se, zabavite i os-voje vrijedne nagrade.Dođite svakako i svakakvi!

GEO GRUPA, Vukovarska 22U sklopu izrade geodetskog elaborata diobe cijelihkatastarskih čestica izvan granica građevinskogpodručja za k.č. 142, k.o. Trsteno, na zahtjev strankegosp. Trojanović Vinka, Na vodi 1, Trsteno, pozivajuse vlasnici i posjednici susjednih katastarskih česticana utvrđivanje granica koje će se održati 27. veljače2019. g. u 08:00 h na predmetnoj katastarskojčestici. Predočenje geodetskog elaborata biti će dana1. ožujka 2019. u 12:00 sati u prostorijama ureda.Kontakt broj: 098 1885 368.

16 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

U SKLOPU PROGRAMA “ŠKOLA AMBASADOR EU PARLAMENTA”

Dubravka Šuica posjetila Dubrovačku privatnuDubravka Šuica posjetila Dubrovačku privatnuDubravka Šuica posjetila Dubrovačku privatnuDubravka Šuica posjetila Dubrovačku privatnuDubravka Šuica posjetila Dubrovačku privatnugimnazijugimnazijugimnazijugimnazijugimnaziju

U sklopu programa “Škola ambasador Europskog parlamenta” koji se provodi u svimdržavama članicama EU, 11.veljače Dubrovačku privatnu gimnaziju je posjetila europar-lamentarka Dubravka Šuica, koja je tom prilikom učenicima angažiranim u programu podije-lila diplome i prigodne poklone, zahvalivši se njima, njihovoj mentorici prof. Mariji Zadil iravnatelju škole Tomislavu Franušiću. Tijekom posjeta zastupnica Šuica zadržala se uneformalnom razgovoru a učenicima i djelatnicima DPG-a, kojom je prilikom proširila znanjao radu i funkcioniranju Europskog parlamenta. Kroz pitanja učenika dotaknute su i aktual-ne teme poput Brexit-a, žutih prsluka, predstojećih izbora, povlačenja novca iz fondovaEU, problema terorizma i migranata te pristupnih pregovora susjednih zemalja. Zastupni-ca je zahvalila školi i učenicima na aktivnom sudjelovanju i interesu mladih Dubrovčana zaEU te je dogovoren nastavak programa i suradnje.

U POMORSKO-TEHNIČKOJ ŠKOLI

Radionica robotikeRadionica robotikeRadionica robotikeRadionica robotikeRadionica robotikeU petak, 1. veljače, u Pomorsko-tehničkojškoli Dubrovnik održana je radionica robot-ike koju su vodili Ivica Kolarić, nastavnik 1.osnovne škole Varaždin i nacionalni pred-stavnik u svjetskoj i europskoj RoboCup or-ganizaciji i Jelka Hrnjić, tajnica Hrvatskogdruštva za robotiku i nastavnica Osnovneškole Mate Lovraka u Zagrebu. Dvoje en-tuzijasta i zaljubljenika u robotiku pokazalisu učenicima i nastavnicima rad robota zarobonogomet. Učenici su se okušali u prak-tičnom radu: programiranje robota, testiran-je komponenti poput senzora i motora, ko-rištenje mikroupravljača, bežično upravljanjerobota. Nakon sastavljanja arene za radodržano je i natjecanje između ekipe elek-trotehničara i ekipe računalnih tehničara ko-joj su prisustvovali i drugi učenici škole. Ra-dionica je održana u sklopu strukovnihpriprema učenika za dvotjednu mobilnostu Ptuj. Mobilnost će se realizirati u sklopuErasmus+ projekta Kibernetička naprednatehnologija koji škola provodi u partnerstvusa slovenskim Školskim centrom Ptuj odrujna 2018. Učenici će uz pomoć sloven-skih mentora raditi na izradi robota od kon-struiranja i programiranja do sastavljanja itestiranja izrađenog. Jedan od ciljeva pro-jekta je razvijanje i unapređenje fakultativnenastave robotike u školi kako bi se zainter-esiranim učenicima ponudili novi dodatnisadržaji.

Uređenje plaža i kupalištaU sklopu priprema za predstojeću turističku sezonu, a prema zak-ljučku donesenom na 14. sjednici Općinskog vijeća Općine Ore-bić u tijeku je uređenje plaža i kupališta u svim turističkim mjesti-ma u orebićkoj općini. Ukupno će biti nasuto 760 metara kubnihusitnjenog kamena i pijeska iz kamenoloma u Podvlaštici iznadOrebića. Nasipanje sa svojim vozilima obavljaju radnici komunal-nog trgovačkog društva Bilan, a novac u iznosu od 350 tisućakuna zajednički su osigurale iz sredstava boravišne pristojbe Opći-na Orebić i Općinska turistička zajednica.6 milijuna i 800 tisuća bespovratnih kuna zaizgradnju vatrogasnog doma u PutnikovićuMinistarstvo poljoprivrede iz svog programa ruralnog razvoja, aposredstvom Agencije za plaćanje u poljoprivredi, šumarstvu, rib-arstvu i ruralnom razvoju odobrilo je Općini Ston 6 milijuna i 800tisuća kuna bespovratnog novca za izgradnju vatrogasnog domau Putnikoviću. Prema projektu koji je izradio diplomirani inženjerarhitekture Damir Vitković vatrogasni dom gradit će se u blizinizgrade škole, a ukupna vrijednost ulaganja je 8 milijuna i 200 tisućakuna.U Općini Ston dodijeljeno 18 stipendijaOpćina Ston, jedina na Pelješcu nastavlja s praksom dodjeljivanjastipendija uspješnim i darovitim studentima sa svoga područja. Utekućoj akademskoj godini 2018./2019. ukupno je dodijeljeno 18stipendija u iznosu od po 600 kuna u trajanju 10 mjeseci.Općina Dubrovačko primorje izašla iz LAG-a 5Na skupštini Lokalne akcijske grupe LAG 5 održanoj u Orebićupotvrđena je ranije donesena odluka Općine Dubrovačko primor-je o izlasku iz njenog sastava u kojem sada ostaju Pelješac, Ko-rčula, Mljet i Lastovo. U skladu s tim, a zbog smanjenja obuhvat-nog područja donesene su izmjene statuta, lokalne razvojne strate-gije i akcijskog plana budućeg djelovanja. U statut su upisanedvije novootvorene podružnice LAG-a 5 u Korčuli i Potomju, koje

će uz središnji ured u Orebiću pomagati članstvu u pripremanju ifinanciranju njihovih projekata iz nacionalnih i europskih fondova.Potvrđena je odluka Upravnog odbora o raspisivanju natječaja zaprovedbu mjere 3.1.1. Pokretanje i poboljšanje lokalnih temeljnihusluga za ruralno stanovništvo u sklopu provedbe razvojne strate-gije LAG-a 5 u iznosu od 240 tisuća eura. Novac je osiguran izprograma ruralnog razvoja za jedinice lokalne samouprave Mini-starstva poljoprivrede posredstvom agencije za plaćanje u poljo-privredi, šumarstvu, ribarstvu i ruralnom razvoju. Lokalna akcijskagrupa sada okuplja 129 članova iz javnog, civilnog i gospodar-skog sektora.Izbori za mjesne odboreNa održanim izborima u Potomju, Pijavičinu i u Trsteniku, izabra-no je po pet članova u vijeća mjesnih odbora. U Potomju je naizbore izašlo 70 birača ili 35,7% od upisanog broja, u Trsteniku 34birača ili 37% a u Pijavičinu 21 birač ili 22,11% od broja upisanih.U svakom mjestu prijavljena je po jedna kandidacijska lista a nos-itelji su bili Zvonimir Madirazza u Potomju, Igor Skaramuča u Pi-javičinu i Branka Milat Grbić u Trsteniku. Izbori u tim mjestima uorebićkoj općini održani su naknadno jer je na redovnim izborimau lipnju prošle godine u njima nije bila prijavljena nijedna lista zavijeća mjesnih odbora. Nakon ovih izbora sada u orebićkoj općinidjeluje svih 11 mjesnih odbora.Uređenje Hrvatskog doma u VignjuU Hrvatskom domu u Vignju na kojem je prošle godine postavljennovi krov pri kraju su radovi i na uređenju njegove unutrašnjosti,posebice velike sale u kojoj se održavaju razna događanja. Takoje preuređen prostor bivše čitaonice s kojeg su skinuti pregradnizidovi, uređen je novi pristup i postavljena nova ograda i cijeli pros-tor osvježen novim bojama. Sve će biti u novom ruhu i spremnoza prvu ovogodišnju maškaranu priredbu najavljenu za subotu,16. ovoga mjeseca. Sve radove obavlja obrt Davora Vekića u Vignjua novac je u suradnji s mjesnim odborom u Vignju osigurala opći-na Orebić.

VIJESTI S PELJEŠCA Priredio Joško Jelavić

17GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

18 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Svečane promocijeSvečane promocijeSvečane promocijeSvečane promocijeSvečane promocijediplomiranihdiplomiranihdiplomiranihdiplomiranihdiplomiranihstudenatastudenatastudenatastudenatastudenataSvečane promocije završenih studena-ta preddiplomskih i diplomskih studijaSveučilišta u Dubrovniku upriličit će seu Kampusu Sveučilišta u petak, 15. vel-jače.U 10 sati održat će se svečana promoci-ja prvostupnica i prvostupnika Odjela zaekonomiju i poslovnu ekonomiju, studi-ja Financijski menadžment, Odjela zakomunikologiju, Odjela za umjetnost irestauraciju i studija Povijest Jadrana iMediterana.U 12 sati održat će se svečana promoci-ja prvostupnica i prvostupnika Pomor-skog odjela, Odjela za elektrotehniku iračunarstvo, Odjela za akvakulturu, istručnog studija Sestrinstvo.U 14 sati održat će se svečana promoci-ja magistara i magistra Odjela zaekonomiju i poslovnu ekonomiju, Po-morskog odjela, Odjela za elektrotehni-ku i računarstvo, Odjela za akvakulturu,Odjela za komunikologiju, Odjela za um-jetnost i restauraciju, te diplomiranihmedicinskih sestara i tehničara studijaKliničko sestrinstvo i stručnih specijalis-ta studija Financijski menadžment.Ukupno će biti promovirano 204 prvos-tupnika, 95 magistara struke, 7 diplomi-ranih medicinskih sestara i tehničara i13 stručnih specijalista financijskogmenadžmenta.Na svečanim promocijama nagradit ćese najbolji studenti diplomama cumlaude i summa cum laude.

Orijentacijski tjedan za strane studenteOrijentacijski tjedan za strane studenteOrijentacijski tjedan za strane studenteOrijentacijski tjedan za strane studenteOrijentacijski tjedan za strane studenteU ljetnom semestruakademske 2018./2019. na Sveučilište uDubrovniku dolazistudirati 57 stranihstudenata. Već tradicio-nalno, tim povodom, usuradnji s udrugom Er-asmus Student Net-work Dubrovnik, zastra-ne studente orga-niziran je Orijentacijskitjed-an, od 11. do 15.veljače. Studenti su iz17 zemalja diljem svije-ta: Italije, Poljske, Ru-munjske, Latvije,Češke, Slovenije, Fran-cuske, Njemačke, Litve,Nizozemske, Make-donije, Švedske, Austr-ije, Slovačke, Kosova,Azerbejdžana, a ovegodine na Sveučilište uDubrovniku dolazi i stu-dentica iz Australije. Najviše će studenata studirati na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonom-iju i Odjelu za komunikologiju a zatim i na Pomorskom odjelu, Odjelu za akvakulturu, Odjeluza umjetnost i restauraciju i na studiju Povijest Jadrana i Mediterana. Od ukupnog broja ovihstudenata, njih 15 su studenti Sveučilišta u Palermu koji će jedan semestar na Sveučilištu uDubrovniku provesti u okviru diplomskih Double Degree studija.U zimskom semestru bilo je 67 stranih studenata, što znači da će u ovoj akademskoj godinina Sveučilištu u Dubrovniku boraviti ukupno 124 studenta. U odnosu na prethodnu aka-demsku godinu porast je to broja stranih studenata za oko 12 posto.U službenom dijelu programa, osim uvodnih riječi djelatnica Službe za međunarodne odnose,te neformalnih aktivnosti, u četvrtak će se stranim studentima predstaviti i nevladine udruge:Europski dom Dubrovnik (EDD), Volonterski centar Dubrovnik, Informadur i Deša Dubrovnik.Kao član mreže Eurodeska EDD će, uz svoje aktivnosti, predstaviti i novu mogućnost zamobilnost mladih koju financira Europska unija - Europske snage solidarnosti.

Sandra Buratović Maštrapa, Ured za odnose s javnostima

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

ODLUKA O NAPREDOVANJU

Jelena Kulišić odgojiteljica savjetnicaJelena Kulišić odgojiteljica savjetnicaJelena Kulišić odgojiteljica savjetnicaJelena Kulišić odgojiteljica savjetnicaJelena Kulišić odgojiteljica savjetnicaU petak, 8. veljače, na svečanoj promociji u Nacionalnoj i sveučilišnojknjižnici u Zagrebu odgojiteljica Jelena Kulišić iz DV Konavle primila jeodluku o napredovanju u zvanje odgojitelj savjetnik. Odluku su jojuručile zamjenica ministrice L. Kralj i ravnateljica Agencije za odgoj iobrazovanje gđa. J. Žarković-Pečenković. Svečanom promocijomAgencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanjažele nagraditi najbolje u sustavu, one koji svojom stručnošću, peda-goškim metodama, uzornim radom i trajnim stručnim usavršavanjemunapređuju odgojni- obrazovni sustav u cjelini. „Biti prepoznat i na-građen od strane struke predstavlja za mene veliki uspjeh u momprofesionalnom razvoju.“ izjavila je odgojiteljica Jelena nakon pro-mocije.

ZBOG RADOVA OD PONEDJELJKA11. 2. DO ČETVRTKA 21. 2.

Dio ceste u zaseokuDio ceste u zaseokuDio ceste u zaseokuDio ceste u zaseokuDio ceste u zaseokuSkurići u ČilipimaSkurići u ČilipimaSkurići u ČilipimaSkurići u ČilipimaSkurići u Čilipimazatvoren za prometzatvoren za prometzatvoren za prometzatvoren za prometzatvoren za prometZbog radova na zamjeni vodovodnecijevi u zaseoku Skurići u Čilipima di-onica ceste od državne ceste D8 doskretanja za kuću Zadro je od poned-jeljka 11. veljače 2019. do četvrtka 21.veljače 2019., u vremenu između 7 i17 sati biti zatvorena za promet.

DUSAB - DUBROVAČKA UDRUGA SKRBNIKA, BOLESNIKA I PRIJATELJA ALZHEIMEROVE BOLESTI I OSTALIH DEMENCIJA“Možda ponekad zaborave tko smo mi, ali mi nikad ne smijemo zaboraviti njih”Udruga DUSAB Dubrovnik već skoro 4 godine radi na tome da se oboljelima od svih oblika demencijepruži što bolja i kvalitetnija skrb.DUSAB Klub - svaki radni utorak:10:30 - 13:30, Ulica Sv. Mihajla 1, tel: 095 590 3096, E-mail: udruga-dusab@ gmail.com. Cilj Kluba je okupljati skrbnike i “prijatelje” Alzheimerove bolesti i ostalih demen-cija, za druženje, potporu i obrazovanje kroz razgovor i uzajamnu podjelu iskustava; mjesečna preda-vanja o bolesti i najboljoj njezi; kao i radionice za fizičku i mentalnu opuštenost.SAVJETOVALIŠTE 0-24 - tel: 095 590 3096, savjetovanje o Alzheimerovoj bolestii ostalim demencijama i za utvrđivanje početne dijagnoze. www.dusab.hr

19GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

Nakon održane sjednice Vlade Republike Hrvatske u Dubrovniku,predsjednik Vlade RH Andrej Plenković sa suradnicima posjetio jegradilište na Zračnoj luci Dubrovnik gdje se odvijaju radovi druge fazeprojekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik“ sufinancirani sredstvima Eu-ropske unije putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.Podsjetimo, kako je najosjetljiviji dio Projekta rekonstrukcija uzletno –sletne staze (USS-e), prema dinamičkom planu izvođenja radova us-pješno dovršen u prosincu.

Projekt Razvoj ZLD odvijatiće se u tri faze, a prve dvijekoju su najosjetljivije već suuspješno i u zadanim rok-ovima privedene kraju.Faza 3 započela je u pros-incu i odvijat će se doožujka 2019. te će se u tojfazi izvoditi radovi na USSali ograničenja USS–e ćebiti znatno manja u odno-su na Faze 1 i 2. Bitno jenaglasiti da će u tom peri-odu ZLD imati raspoloživuduljinu za slijetanje i uzli-jetanje koja iznosi 2100m.

Predsjednik Vlade s predstavnicimaZLD i obilazak gradilišta

U okviru projekta Interreg Central Europe, LairA u Bruxellesu je23. siječnja, održana konferencija na temu održive mobilnosti upodručjima zračnih luka: „prema pametnom i nisko ugljičnompodručju mobilnost”. Europska povjerenica za promet VioletaBulc nazvala je 2018. godinu multimodalnom. Partneri koji sud-jeluju u projektu LAirA u 2019. godini nastavit će u tom smjeru,težeći budućnosti mobilnosti s niskim emisijama CO2.Ova konferencija potaknula je razmjenu ideja o održim načini-ma prometa. Isto tako Konferencija u Bruxellesu bila je ujednoprilika za suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima iz SredišnjeEurope te za razmjenu dobrih ideja koje se stječu u projektuLAirA. Ovaj Projekt ima više javnosti na koje utječe, izmeđuostalog tu su lokalna i regionalna javna tijela, europski kreatoripolitika, zračne lukee infrastruktura i pružatelji mobilnih usluga.

U okviru projektaLAirA tim ZLDu Bruxellesu

Podsjetimo kako je (Landside Airports Acces-sibility - pristupačnost zemaljske strane zračneluke) novi Program transnacionalne suradnjeSredišnje Europe koji je započeo u svibnju 2017.godine. Glavni ciljevi LAirA Projekta su efikas-nija prometna povezivanja aerodroma s funk-cionalnim urbanim područjima, zatim sman-jenje emisije CO2 te smanjenje negativnog utje-caja na okoliš koji generira promet na aero-dromima.Zračna luka Dubrovnik u budućnosti će prak-ticirati povezivanje putnika i zaposlenika naekološki prihvatljiv način.

20 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

CROATIA AIRLINES

ZanimljivostiNacionalni štrajk u BelgijiZbog najavljenih industrijskih akcija raznih tvrtki na zračnoj luci u Brux-ellesu, u kontekstu nacionalnog štrajka u Belgiji, Croatia Airlines je,nažalost bila prisiljena otkazati letove za /iz Bruxellesa u srijedu 13. vel-jače. Croatia Airlines se ispričava zbog otkazivanja letova i eventualnihneugodnosti uzrokovanih vanjskim čimbenicima, potpuno izvan njezinevolje i kontrole.

Aviokompanija Croatia Airlinespripremila je za vas posebnu promo-tivnu prodaju te vam nudi 30% po-pusta na sve avio karte. Karte posniženim cijenama mogu se kupitiisključivo od 13. do 17. veljače,odnosno od ove srijede do nedjelje.Kako biste ostvarili ovaj značajan po-pust od 30 posto, potrebno je navestipromo kod pri kupnji karte preko web/mobilne stranice ili mobilne aplikacijeCroatia Airlinesa. Popust se odnosina cijenu aviokarte bez pristojbi-zračnih luka i ostalih naknada koje seplaćaju u punom iznosu. Ova akcijaobuhvaća sva odredišta u mreži leto-va Croatia Airlinesa, a u ponudi susnižene cijene aviokarata za domaćei međunarodne letove u razdoblju odjedne godine, odnosno do 1. veljače2020. godine. Tijekom ovogodišnjeturističke sezone Croatia Airlines nudivam brojne mogućnosti putovanja. Uredovitom međunarodnom prometuavioprijevoznik će izravno povezivatiHrvatsku s 38 odredišta u 24 zemlje,a u jeku ljetne sezone obavljatće i do105 letova na dan. Potražite promokod na www.croatiaairlines.hr i uzveliki popust otputujte u atraktivnedestinacije!

Norwegian najaviopojačanje za ljetni

red letenjaZrakoplovni prijevoznik Norwegian Air Shuttle najavioje pojačanje u ljetnom redu letenja za 2019. godinu. Usrpnju i kolovozu linije iz Dubrovnika za Helsinki i Ko-penhagen imat će po jedna let tjedno više. Linija izDubrovnika za Stockholm imat će dva leta tjedno višeu odnosu na 2018. godinu.

NOVOSTI

Linija Dubrovnik -Paris pet puta tjednoLinija Dubrovnik - Paris (zračna luka „Roissy - Charlesde Gaulle”) u ljetnom redu letenja imat će letove poned-jeljkom, utorkom, četvtkom, subotom i nedjeljom. Tre-ba naglasiti da će grupacija Air France i KLM nakonuvođenja direktnih letova KLM-a za Split 2016. i Air Fran-cea za Dubrovnik 2018., uvesti i novu liniju Air Francea:Pariz - Split tijekom srpnja i kolovoza. Linija iz Splita zaPariz planirana je utorkom, četvrtkom i nedjeljom od16. srpnja do 1. rujna 2019. sa zrakoplovima tipa Air-bus A318 i Airbus A319.

Volotea - pojačanja u ljetnom reduletenjaŠpanjolski niskotarifni zrakoplovni pr-ijevoznik Volotea u ljetnom redu letenja za2019. najavljuje pojačanja prema nekimdestinacijama u Hrvatskoj. Na liniji Du-brovnik - Lyon uvodi se drugi let tjedno i to subotom. Volotea je za ljetnu sezonu najavila10% više letova u odnosu za sezonu 2018.a dodala je i nove destinacije, Atenu i Prag.

Od ostalih aviopr-ijevoznika valja istak-nuti kako linije uvodei Aer Lingus za Cork iTUI Airways zaCardiff. Irski naciona-lni zračni prijevoznikAer Lingus (EI / EIN)prometovat će nanovoj liniji iz Du-brovnika za Cork najugoistoku Irske od30. travnja 2019.

37GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK, 15.2.11:35 - 12:3014:50 - 15:4521:10 - 22:05

SUBOTA, 16.2.11:35 - 12:3014:50 - 15:4521:10 - 22:05

NEDJELJA, 17.2.11:40 - 12:4514:30 - 15:3514:50 - 15:4517:45 - 18:5021:10 - 22:05

PONEDJELJAK, 18.2.11:35 - 12:3014:50 - 15:4521:10 - 22:05

UTORAK, 19.2.11:40 - 12:4514:50 - 15:4521:10 - 22:05

SRIJEDA, 20.2.11:35 - 12:3014:50 - 15:4521:10 - 22:05

ČETVRTAK, 21.2.11:40 - 12:4514:50 - 15:4521:10 - 22:05

PETAK, 15.2.6:40 - 7:35

13:10 - 14:0516:20 - 17:15

SUBOTA, 16.2.6:40 - 7:35

13:10 - 14:0516:20 - 17:15

NEDJELJA, 17.2.6:40 - 7:35

13:20 - 14:2516:10 - 17:1519:25 - 20:3021:50 - 22:45

PONEDJELJAK, 18.2.6:40 - 7:35

13:10 - 14:0516:20 - 17:15

UTORAK, 19.2.6:40 - 7:35

13:20 - 14:2521:50 - 22:45

SRIJEDA, 20.2.6:40 - 7:35

13:10 - 14:0516:20 - 17:15

ČETVRTAK, 21.2.6:40 - 7:35

13:20 - 14:2521:50 - 22:45

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINESZANIMLJIVOSTI

Predstavnici Udruge za sporti rekreaciju ZLD u Vukovaru

Krajem siječnja predstavnici Udruge za sport i rekreaciju Zračne luke Du-brovnik odigrali su prijateljsku nogometnu utakmicu s kolegama Sports-kog kluba Zračne luke Osijek. U sklopu odigrane utakmice, naši nogo-metaši posjetili su Vukovar i položili vijenac kod spomen-obilježja na Ovčari.

38 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

39GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

FasadiranjeA naša Predsjednica države, uspjelaje po povratku iz Grada, ranomzorom s Pantovčaka krenut, udržavnički posjet Zagrebu. Nije jojbilo teško potegnut iz Zagreba uZagreb, da bi samo vidjela, kakoZagrepčani živeGradski puk je malo razočaran Festom bezprocesije, ali razumije, kako ne bi bilo zgod-no, da kiša smoči parčeve moći, baldahinprotkan zlatom, fine brokatne halje klera,barjake i skupocjene vestite političara. I tobaš, kad’ su nam donijeli milijarde kunainvesticija na bokunu karte, k’o svoj zalogza dolazeće izbore.Festa je svejedno uspjela. Rektor crkve sv.Vlaha, uspio je odbit’ nagradu Grada, us-pjelo je puštanje bijelih golubica, pucanjetrombunjera i sveta Misa. Uspjelo je i - zat-varanje feste.A naša Predsjednica države,uspjela je po povratku iz Grada,ranom zorom s Pantovčaka kre-nut, u državnički posjet Zagre-bu. Nije joj bilo teško potegnutiz Zagreba u Zagreb, da bi samovidjela, kako Zagrepčani žive.U društvu USKOK-ovogoptuženika, gradonačelnikaZagreba, posjetila je samo srcezagrebačkih problema - grad-sku upravu. Tamo je doznala, dasu grafiti najveći zagrebačkiproblem. Jer to piše na fasadama. A nijedoznala, kako su tamo, radi kumova, sveinvesticije triput skuplje, nego u drugimdijelovima Hrvatske. Jer to ne piše na fas-adama.Izrazila je zadovoljstvo, što na ulicamaZagreba nema beskućnika. Ili ih nije bilo,ili se slabije vidi, kad’ se voziš u blindira-noj limuzini, uz policijsku pratnju, rotirke iokružen obrijanim glavama, sa slušalicamau uhu.

Onda je predložila gradonačelniku, dadonese odredbu, kojom će obavezat vlas-nike, da svoje fasade urede u skladu s grad-skim ukusom. Ako odbiju, može to naprav-iti grad pa im lijepo naplatit, rekla je mudropredsjednica.Gradonačelnik je njenu mudru ideju nazv’oporezom na bedake. Svi prisutni, nisutočno shvatili, je li to mogući naziv za prisil-nu obnovu fasada, ili njegov lukavo skrive-ni komentar, cijelog predsjednikovanjanjegove gošće.Čudno je, da se gradska vlast nije samasjetila tako genijalne ideje. Čista zarada zaproračun; prvo nađeš stan nekoga neza-poslenoga ili penzića, onda grad platinekom gradonačelnikovom frendu da po-pravi fasadu. Na kraju, grad ispostavi račun,koji vlasnik ne može platit’, pa mu odmaovrše stan i usele stranačkog kolegu ili pri-jatelja. Sretnik dobije mukte stan, i to s no-vom fasadom! Genijalno, a opet, sve po za-konu.Brojni su Hrvati koji obožavaju predsjed-

ničine obilaske županija. Ali eto, sad’ ih jesve posjetila. Pa su neki predložili, da se unovom Zakonu o županijama, imenuje jošbarem desetak novih županija.Gradu Zadru se često podmeću nezgodneafere. Dok se iščekivalo, da se iz zatvorapusti atleta što mlati srednjoškolke, u jed-noj srednjoj školi, mladi je momčić, htijućiugodit’ omiljenoj djevojčici, užarenim fajer-cakom utisnuo joj slovo U na ruku. Iako sudanas tetovaže apsolutno in, žigosana se,tobože izbezumila, njezin tata Adem zapje-nio, a direktor škole (inače član HSP-a), usvemu je vidio samo mladalačku vragoliju.Ministrica obrazovanja u Zadar je poslalastručni tim za deustašizaciju školstva, aprofesionalni predstavnik Srba u Hr-vatskoj zaprijetio je svima, da će sve javit’Beogradu.Njega su opasni teroristi već prije gađalivoćem na zagrebačkoj pjaci, a izgleda, onse neće smirit’, sve dok ga krvožedna ustaš-ko-koljačka rulja opet ne kamenuje… limu-nom. Odnosno - limunuje.A djeca k’o djeca. Eto, sutra dan je nadruštvenim mrežama izašla slika, one ne-vine curice, u autentičnoj - ustaškoj maji-ci. Zapravo, majica nije bila ustaška, negokineska, ali su je štovatelji hrvatskih pov-ijesnih stranputica - naštampali. Ali danasdjeca imaju drugačiji smisao za humor. Mazamisli samo, na majici nije pisalo Ustašeu Hrvatskoj, nego ostaše u Hrvatskoj.Stariji ne razumiju taj humor. Oni bi na-jradije, da Ustaše, umjesto što ostaše –

odoše. Zemlja koja imatakvu omladinu, ne tre-ba brinut’ za svojubudućnost, rek’o jedavno još Josip Broz, adesetak godina kasnije,nestali su i on i njegovadržava.Bivši šef Službe orga-niziranog kriminaliteta,proglašen je krivim, jerje prvo otključ’o paonda prešeg’o, vratakase u vlastitoj kancelariji i pokupio sadržajkoji je zaplijenjen lupežima. Navodno jeodnio dva kila zlata, i barem isto toliko -Eura. Sve opljačkano mora vratit’ i uz to jedobio šest godina. Na izricanju presude,osuđenik nije doš’o; niti je htio primit’ onošto je dobio, niti vratit’ ono što je odnio.Nego se izgubio. Šokiralo ga je, što krađulupeškoga blaga odma osude, a one kojikradu porezne obveznika, njih odlikuju.Pa kad’ su svi pomislili da je u bijegu, on je

javio da nije, nego da je u - šoku.Oni iz sustava, koji su mu na vr-ijeme dojavili da će bit’ osuđen,već su očekivali njegovu kar-tolinu s Novih Hebrida, Kale-donije, Bora Bore, Samoe ili Kir-ibatija. A ni njegova bliža rodbi-na, bila je uvjerena, kako jedržava potjerala u emigraciju, jošjednoga tužnog Hrvata.A onda su se svi iznenadili. Ukasnim večernjim satima, bje-gunac je, nakon što je, valjda,

crnoj zemlji povjerio tezoro, sam sebe uhi-tio i priveo taksijem u Remetinec. Sobomje donio samo ručnu bursu, pa po svemusudeći, nije donio ni zlato ni solde.Prekrasna država; netom nakon njenogbolnog rođenju, naj odlikovaniji general biou zatvoru zbog dijamanata, a sad policijskinačelnik, zbog - zlata.Bivši premijer nam pobjeg’o iz države,sadašnji premijer umalo izbubo saborskogzastupnika, ministar obrane doživio živčanislom u Saboru, drugi čovjek stranke, Vaso,rastur’o povjerljive podatke, ministarzdravstva bolje ocijenio svećenike od dok-tora, biskup puc’o puškom po lovcima. In-ače, u svijetu nas znaju po lijepim ženamai padu nataliteta. Po bogatašima, koji nisunikad radili, po najplodnijoj zemlju, čiji vlas-nici gladuju, po besplatnom zdravstvu i sk-upom liječenju.I na kraju, prijatelj našega premijera, čelniktalijanskog HDZ-a i predsjednik Europskogparlamenta, viče: živjela talijanska Istra iDalmacija! A mi ostali bez aviona!?Koga onda čudi, što stariju čeljad, sve ovoizvodi iz šesta? Sjećaju se, kad’ su oni bilimali, njihovi stari su vikali: Trst je naš! Sadkad’ su ostarjeli, najradije bi, da im utrnusva svijetla demokracije i ljudskih sloboda,da ih vrate u mrak diktature, totalitarizam,jednoumlje… bezumlje. Radije bi doživjeliBlajburg i bacanje u Hudu jamu, Goli Otokili slično, samo da se spase od ovega lud-ila. Možda ipak bez potrebe, gube glave.Što i nije neki gubitak!

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

Iznajmljujem jednosoban stanu Novoj Mokošici - NAŠ DOM,za jednu do dvije osobe ili zastudente, potpuno namješten.098 172 2937.

Sobu/apartman u Zagrebu,blizina Kvaternikova tga, da-jem u dnevni najam. 091 5005418.

Iznajmljujem u Lapadu godinuili više 5 soba s kupainicamasa 12 ležaja i jednosoban stan50 m2. 091 507 8700.

Prodajem građevinsko zeml-jište u Gružu. 095 807 3265.

Prodajem dva zemljišta naotoku Koločepu. 095 807 3265.

Iznajmljuje se stan i apartmanna Grudi. 791 204 ili 098 9595949.

Tražim garsonjeru ili manjistan, područje Lapad, blizinabolnice. 098 958 1993.

VOZILAProdaje se Renault Clio 1.216v, benzinac, 2007. g., 53800km. Cijena po dogovoru. 098196 2196.

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINUObratite se najboljima u GraduDVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI -moderan i useljiv stan s pogledom namore i parkingom, 64.66m2, dvije sobe,dvije kupaonice, kuhinja i dnevni bora-vak - 214.500 eura - 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOV-ICA - dvosobni stanovi u novoj stam-benoj zgradi u neposrednoj blizini Cavta-ta, parking uključen u cijenu, završetakobjekta lipanj 2019., 75,18m2 - 151.000eura - 091 612 8097

OBITELJSKI STAN U GRUŽU - 73m2,dvije sobe, kupaonica, wc, kuhinja idnevni boravak, lođa. Nedaleko od ul-ice Andrije Hebranga - 200.000 eura -091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA - 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana - 650.000 eura - 091 612 8097

OBITELJSKI STAN - Moderan i uređe-ni 2.5 sobni stan s parkingom na Gorn-jem Konalu, 78m2, visoko prizemljenovije stambene zgrade - 229.000 eura- 091 612 8097

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA USRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA- Predstavljamo novu stambeno-poslovnu zgradu u neposrednoj bliziniulice Iva Vojnovića, u Lapadu. Urediteživotni prostor po vlastitim željama. Ra-dovi započeti u ožujku 2018., rok završet-ka objekta jesen 2019., 50,23m2 -199.000 eura - 091 612 8097

TROSOBNI STAN U NOVOGRADNJI,ZAVRELJE - roh-bau 106m2, tri sobe itri kupaonice, kuhinja s dnevnim bo-ravkom i terasa s pogledom na more -220.000 eura - 091 612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU - 67m2 i593m2 okućnice, udaljena 100 metara odmora. Idealna za odmor ili turističko izna-jmljivanje - 190.000 eura - 091 612 8097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM IGLORIJETOM - 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje u bliz-ini Cavtata - 235.000 eura - 091 612 8097

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU - 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more - 119.000eura - 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLI-TUDU - zgrada u novogradnji na mirnojpoziciji, 8 stambenih jedinica, osiguranparking u garaži, predbilježbe u tijeku,55m2 - 192.000 eura - 091 612 8097

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU -87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije kup-aonice, prostrana terasa - 320.000 eura -091 612 8097

PRODAJETE NEKRETNINU - Prepus-tite profesionalcima da rade za VasTRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE - Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA- poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTAR GRADSKIH ZIDINA - Uređene iliza adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM - Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje,sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJUGRUŽA - 50m2, niži katovi ili blizina glavneceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA - Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE PRVI RED DO MORA - 1000m2,maksimalna udaljenost od aerodroma satvremena vožnje, poželjan pogled naotvoreno more

POSAO(ponuda/potražnja)

Tražim meštra i bravara za iza-du željeznih ili aluminijskih vra-ta. 095 790 4113.

Traži se gospoda/gospođicaza čisšćnje i održavanje apart-mana od 1. travnja do 1. listo-pada 2019. Detalji premadogovoru. 098 976 2702.

Nastavnik gitare daje lekcijeučenicima i početnicima. 091570 3983 (može whatsap iliviber)

Dajem instrukcije iz matema-tike. Adresa u blizini OŠ Mari-na Držića. 095 199 4405.

Vršimo tapeciranje unutrašn-josti krova automobila. 098957 6052

Električar sa velikim iskustvomnudi svoje usluge za “sitne”popravke u vašoj kući ili stanu.091 506 1526

Kamenoklesar - izrada grobni-ca, spomenika, vaze, klupice,ograde, kolone, pila. 091 7285208.

Izrađujemo i montiramo žalu-zine, trakaste zavjese, rolo iduo rolo zavjese, rolo komar-nike, panel zavjese. Zatvaramobalkone roletama. Vršimougradnju i servis roleta. 091147 2794.

Radim bravariju kvalitetno, do-bro i brzo. Na teren dolazim popozivu. Ograde, tende, rukoh-vate, kapije, vrata, popravakvrata, brave, ljepljene lepenke,dosta toga još na broj 092 2698477.

Izrađujem portret u olovci popriloženoj fotografiji za 250kn,a u paru 350kn. 091 894 1866.

Uređujem vrtove i đardine,čišćenje maslina i slično. 091937 4727.

Popravci na odjeći, 25 kuna!413 795.

Viši stručni savjetnik za poljo-privredu DNŽ uređuje đardine.Dajem stručne savjete (rezid-ba agruma, maslina, ukrasnogbilja, zelene ograde, poslovihortikulture, gnojidbe, zaštite,sadnje) i drugo. Dipl. inž.agronomije. 098 958 1993.

RAZNO(ponuda/potražnja)

Poklanjam veliko ogledalo100x210 cm odlično za apart-man. 098 209 150

Prodaje se medicinski krevetna kotačiće s kočnicama, smogućnošću podizanjauzglavlja i podnožja, te mijen-janja visine kreveta. 020 332357

Prodajem sadnice smokavasorte zimica-najbolja vrsta isadnice Dunje - Mrkatunja. 091755 2589.

Prodaje se crni muški kaputveličine XXL, te dva muškaodijela malo nošena isteveličine. 091 579 5841.

Prodajem domaći česan 2kn/kom, dostava na adresu 099636 7101.

Kupujem starinske kamenepodne ploče. 097 6707137

Kupujem maslinova drva. 091556 4072.

Vrlo povoljno prodajemo kupekanalice nove, neupotrebljene,manja količina. 098 495 428

Prodajem kupe kanalice i med-iteranke po tri kune. 091 2496674.

Prodajem suha drva. 091 5977520.

OSOBNI ODNOSI 18+Dalmatinac povratnik situiransa inozemnom mirovinom. Želiupoznat slobodnu žensku os-obu do 50g. 091 160 1894.

ULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADAULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

Poziv na obljetnicu 50 godina mature ŠUP-aDavne 1966. godine, skoro dvije stotine djevojčica i dječaka krenuloje izučiti kojekakve zanate u tadašnji ŠUP, iza Gospe u Karmenu,podijeljeni u sedam razreda,većina ih je, njih 152, maturiralo 1969.godine, na Montovjerni. Ove godine 11. svibnja, želimo obilježitipedesetu obljetnicu, te pozivamo sve koji su sposobni i voljni bitiprisutni ovoj obljetnici da se jave na: 091 2509 610.

42 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JE POVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA 10.

Piše: Silvio Market

Perast & bik koji sjedi (2)Perast & bik koji sjedi (2)Perast & bik koji sjedi (2)Perast & bik koji sjedi (2)Perast & bik koji sjedi (2)U Sobru kad smo pristali tek me mukauhvatila. Svi se iskrcavaju, i znani ineznani, a ja prema PolačamaValja učit i učit engleski. U petom mjesecu smo imalispojene praznike za 1.maj, jer je 1.5. bio u četvrtak i doponedjeljka 5.5. smo bili na tzv., „produženim praznici-ma“, s tim da ćemo petak odradit jedne subote. Meni uPolače te godine su došli tetka Vilma i dundo Nikola izBeograda jer su sređivali kuću u Polačama, a pošto mi jerazrednik obavijestio oca i mater što sam učinio profe-sorici, dobio sam naredbu da nema praznikovanja, većiz Dubrovnika u srijedu popodne pravac Polače, s „Peras-tom“. Tako i bi. Ukrco se ja moga vapora u Gružu i umjes-to sreće koja je bila svaki put u meni kad sam parćivo zaMljet, sada neka tuga prigušena. Idem tamo, a opet koda ne idem, jer neću bit tamo gdje želim i s kim želim.Idem po kazni u Polače učit engleski. Umjesto lopte,uzosam knjigu, zadaću i još jednu praznu zadaću zavježbanje, rječnik veliki, novi, debeo kao enciklopedija,bursu s robom i jed toliki da bih bio najradije u Gružuskočio s „Perasta“ u more i na taj način poništio „nared-bu“ o učenju.Sjedio sam u donjem salonu, skroz u kantunu, kad sesiđe niz skaline, pa lijevo... Nije mi se dalo džiravat pobrodu, već sam tako sjedio u onom zaobljenom kantunui bio u nekom svom filmu. Stolovi i stolice u salonu su bilifiksirani i nisu se mogli pomicat u niti jednom smjeru.Troje djece se igralo na ovom prvom stolu do mog stolasa nekim kockicama i svako malo su im te kockice pad-ale po podu. Bili su sa Šipana jer su se u Luci šipanskojiskrcali kasnije. Mati njihova je skupljala te kocke zajed-no s njima s poda kada bi poispadale, no u jednommomentu su te kocke poispadale i pošle pod drugi, dal-jnji stol. Jedno dijete od ova tri se provuklo ispod svogstola i puzeći prošlo ispod drugog pokupit te kockice.Valjda se u momentu naglo podiglo i glavom bubnulo umetalne vijke koji su stršili s donje strane stola stola. Tupiudarac, urlik, plač. Mali se jedva izvuko uz pomoć ma-tere ispod stola obliven krvlju po kosi i jednoj strani lica.Odmah se trka dogodila, prva pomoć se traži, zavoji, flas-teri. A mali ne fermava plakat. Mislim da mu je bilo oko 5-6 godina. Svi iz salona su izvirivali i gledali što je, a ja nametar od njih, u žiži zbivanja, odnosno “revanja”. Lijepomi je počo vijadž. Kako će tek završit. To sam promislio iisključio se iz stvarnosti zbivanja. U Sobru kad smo pristalitek me muka uhvatila. Svi se iskrcavaju, i znani i neznani,a ja prema Polačama. Nikada do tad se nisam vozio„Perastom“ u Polače. Izišo sam na kuvjertu i polako gle-do kako riva u Sobri ostaje za provom, pa onda zaokreti umjesto desno, mi lijevo iza lanterne. Nekakav čudankrajolik mi se pokazo odmah kako smo zamakli iza pon-te. Šuma koja raste do same morske obale, nema visok-ih stijena, nema borova kao na vanjskoj strani Mljeta.Tamno zelena boja raslinja koja ide prema crnoj što sepogled više penje prema vrhovima brda, a kako smoodmicali prema Polačama tako se i strmina obronakabrda sve više povećavala. Kao da to nije Mljet već unu-tarnja strana Pelješca kada se gleda od Trpnja premaLovištu. To mi je ostalo u sjećanju jer smo iz Stona uvijekišli po cijelom Pelješcu igrat nogomet kad sam tamo živio.Sada se takav isti krajobraz ponavljao u mojim očimaidući prema Polačama. Gledajući i čuđeći se takvom “pla-jgu”, kako ga zovu na Mljetu, Maro Lazo-Krešo mi je došos leđa i pito me znam li kako se zovu male uvalice kojesu se nazirale ispred nas.Nisam znao, jer kako ću znat, ali je zato on nabrajo kakosmo prolazili mimo njih: “Omani“, „Gluha luka“, „Velikadolina“, „Pregutovica“ „Suđurska““.Sjećam se da mi je djede Grgo pripovjedo da su u Su-đursku dolazili ljudi iz Babinog Polja, preko vrha na rib-

anje. Maro je još dodo kada smo došli nasuprotSuđurske: „Kad bi preko vrha ravno sad pošli, došlibi otprilike na Moču.“Nastavili smo plovit prema Kozarici koja je već tonu-la u sjeni hlada kada smo prošli mimo nju. Još maloiza toga i zašli smo u otočiće kroz koje se „Perast“lakoćom provuko, da bi se ispred nas otvorila valaod Polača. Na usku rivu brod je pristao lijevim bokom, cimesu se vezale i nas 30-ak putnika je izašlo, a „Perast“je izgasio motore i pripremio se za počinak. Takosam i ja po dolasku kod dunda Nikole i tetke Vilmebio malo zaboravio na ljutnju koja me pratila izGruža pri polasku, a pogotovo je godilo kad smose dogovorili da s učenjem počinjemo ujutro.„Perast“ je isplovljavo rano ujutro iz Polača tako danije bilo pozdravljanja brodskom sirenom. Spavosam ja ko klada kada me probudila upravo ta nje-gova jaka, prodorna sirena. Dundo Nikola se digoprvi i ja za njim odmah, pa tetka Vilma. Na taracusmo izišli kada je dundo Nikola reko: „Možda jepočo rat, estudi negro“. Kakav rat mislio sam se ja,a on je stalno to ponavljo. Ako nije spominjo mo-gućnost rata, ponovio bi onda tu svoju stalnuuzrečicu: „Estudi negro“, u prijevodu: „sve je crno“.Kasnije, tokom dana su ljudi iz Polača rekli da jepožar izbio negdje uz obalu na otoku, blizu Polačai da se „Perast“ vratio uzbuniti čeljad da idu gasit.U to vrijeme 80-ih nije bilo još razvijeno praćenje iprotupožarno djelovanje, pa je „Perast“ bio dobarizviđač-dojavljivač to jutro.Moj dundo Nikola Sindik, odnosno, brat od mogadjeda Grga zgradio je kuću u Polačama, a živio jeu Beogradu. Bio je srednje visok čovjek, žilav, ko-ščat, izražajnih crta lica. Markantan stariji čovjek,improvizator vrhunski s naglašenom praktičnom-tehničkom izvedbom onog što zamisli. Čovjek kojije puno prošo u životu i koji je imao taj osjećaj pred-viđanja na osnovu povijesti, činjenica i stanja kojenas je okruživalo. Zbog toga je valjda znao i prog-nozu da će se zaratit, koju je izrekao još polovicom80-ih i prije ovog događaja s „Perastom“.U toj njegovoj prognozi nisu ga ozbiljno shvaćali,ali on je ponavljo da će Milošević skuhat kašu ipočet ratovat.Umro je prije samog početka rata i često se i sadasjetim te njegove proročanske izjave u to rano jutro.Tetka Vilma, njegova žena, je bila posebna, menipogotovo je bila posebno draga i neobična po sve-mu.Blaga po nastupu prema svima s tako puno os-jećaja. Bila je drukčija već samim izgledom od svihnas koji smo bili oko nje, a i u široj populaciji. Bilaje Židovka, tipična i prepoznatljiva po karakteris-tikama koje ima židovski narod.Tete Vilma je imala crveno-narančastu kosu, malopjega po licu i koži koja je bila izuzetno mekana ioblika lica koji je daleko drukčiji nego kod slaven-skih naroda. Jednostavno, bila je drukčija na prvu.Umjetnička duša spremna svakog poslušat i po-moć mu.U Sarajevu je živjela kada je moj dundo Nikolaupozno i uspio je dovest na Mljet u sred II svjetskograta majstorski izbjegavajući i manipulirajući nje-mačke i talijanske kontrole koje su im bile na putu.Dolaskom na Mljet talijanska okupacijska vlast nijepravila probleme, međutim, kad su „Švabe“, kakoih je Ona nazivala došli na Mljet, nakon kapitulacijeItalije, umalo nije izgubila glavu na licu mjesta, ilibila sprovedena u neki od koncentracijskih logora,a to je u biti isto. Tu priču mi je pričala idući dan, izaučenja engleskog i večere.Uz cigar i bijelu kafu koju je pila po cijele dane,

počela je pričati kako je jedan tzv., „mljetski parti-zan“ prijavio Nijemcima da je ona Židovka i gdje senalazi. Sreća je da je taj „partizan“ imao sestru kojaje bila normalna i poštena, sve je čula, pa je uvečerdošla u Sindika u kuću i rekla što joj je učinio „pam-etni i pošteni“ brat. Zamolila ih je da mu ne naudekada se rat završi, a da će ona i dalje bit upozo-ravajući znak za tetu Vilmu ako bude trebalo. I takoje bilo. Tetu Vilmu su u noći stavili u pračaricu-svin-jac, u nastambu u kojoj su bili praci-svinje, a malogsina Maria-Cica od godine dana su ostavili u kući.Ujutro su dva njemačka vojnika i jedan podoficirdošli na vrata i pitali gdje je tete Vilma, tada mladadjevojka od 22 godine. Stari Sindik i fameja su reklida je nema više tu. Vojnici se pošli u kontrolu kuće,prikuće, potpoda-podruma, a i pračarice-svinjca.

No, toliko je smrdilo u tom svinjcu punom blata,izmeta svinjskog i ustajale vode koja je bila svuda,pa i u koritu iz kojeg su praci-svinje pili da se ovajvojnik okrenuo, iako je bio ušao u svinjac i došo napola metra od malih ulaznih vrata koja su djelilavanjski dio pračarice-svinjca od unutarnjeg-nat-krivenog dijela svinjca u kojem je bila teta Vilma.Nakon tog užasa uspjeli su je prebacit u primorje-vanjsku stranu Mljeta, nasuprot Babinom Polju, gdjeje opet boravila po košarama-stajama i šumi, da bikasnije dundo Nikola uspio je spasit s Mljeta i odvestna sigurno, na Vis. Kasnije je tete Vilma prešla sVisa u Italiju , a nakon toga u SAD, gdje je radilakao novinar za “Voice of America”-”Glas Amerike”.Meni je to bilo toliko zanimljivo što je ona pričala dabih ovdje mogo pisat o tome cijeli dan. Nakonzavršetka II Svjetskog rata, dundo Nikola je imaočin kapetana iz “NOB”-e i stjecajem okolnosti pre-selili su se u Beograd.Iako je bio po činu i zaslugama u ratu vrlo dobropozicioniran, nikada nije pogazio riječ i nije se os-vetio tom mljetskom partizanu koji je i nakon ratanastavio živjeti na Mljetu ističući svoju partizanštinudo kraja života, a skrivajući izdajstvo koje je moglotetu Vilmu stajati glave. Dundo Nikola nije o tomebaš volio pripovjedat, kao ni o svom ratnom putu upartizanima i I dalmatinskoj udarnoj proleterskojbrigadiu kojoj je bio. Kada sam ga molio da mi pri-povjeda o “Bitci na Neretvi”, ili “Bitci na Sutjesci”vješto bi izbjegavo priču, kao i o 5 godinaprovedenih na Golom otoku. Radije mi je pokazivokako je izgradio iznad kuće novu kokošaricu-koko-šinjac sa posebnim odjelcima gdje će kokoši os-tavljati jaja, kako je riva koja je bila ispod kuće oš-tećena, a meni je najdraže bilo u svim tim obilasci-ma s njime zavirivat u malu sobu ispod tarace ukojoj su boravili Mira-(žena Mariova-Cicova) i Mar-io-Cico, kada bi ljeti došli u Polače. Meni je ta njiho-va soba od 5-6 metara kvadratnih bila posebno za-nimljiva, jer je odisala rock’n rollom i bila cijela ukra-šena posterima i posebnim štihom koji su oni nje-govali. Cico je inače navijao za Hajduk, pa je menibio posebno drag, a Srećko-mlađi sin, me vazdakao maloga tetošio ko igračku najdražu, pa se ni-kako nisam mogo odlučit koji mi je draži.Zadnje veče u Polačama, 3.5., subota, mene je teteVilma pitala direktno: „Sine, šta si ti to napravio tojprofesorki da te tako gazi?“ Tada sam joj rekao svešto je bilo i samo se nasmijala i rekla da imamorješenje i za to.

Prije polaska u nedjelju popodne, tete Vilma mi jedala poseban papir na kojem je na engleskom bionapisan otprilike sljedeći tekst koji sam u ponedjel-jak,sutra dan moro „izrecitirat“ profesorici Anđelić na

43GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

Priredio: Nikša Violić

pokušaju ispravka te jediničine: „Cijen-jena profesorice, najiskrenije se ispriča-vam za glupost koju sam napravio imolim Vas da mi oprostite na tom. Uko-liko ikada više išta slično učinim, nikadami više nemojte dati priliku da položimvaš predmet koji izuzetno volimučiti“Pozdravili smo se i ja sam opet biona „Perastu“, ovaj put opet nekakotužan što idem, jer bih najradije bio ostojoš koji dan da budem s njima, slušat iupijat tu njihovu životnu priču, šetat sepo Polačama, trčat po cesti uz „Perast“kad je paralelno sa cestom uplovljavou luku, upoznavat ljude druge i pri pov-ratku iz šetnje Polačama gledat kako„Perast“ spava. No, valjalo je partit inaučit to napamet, bez greške. Opetsam ja bio na kuvjerti i učio napamet tajtekst ispričnice.Nije nikog bilo na kuvjerti pa sam naglas ponavljo i učio tekst. U Sobri sampričeko s visoka-s kuvjerte vidjet ulazaku „Perast“ svih svojih poznanika i pri-jatelja, pa smo nastavili zajedno put gra-da u priči i šali.Ponedjeljak, u školi. Ivo i ja zadnji satkod profesorice Anđelić u razred. Na-kon ulaska i pozdrava odmah sam počogovorit naučeni tekst na engleskom.Ona je stala i pitala me tko mi je tonapisao. Sve sam joj reko, a onda senasmijala i rekla mi da to što sam izre-citiro napišem na papir koji nas je čekoza neka druga pitanja, očito, i neka ondato Ivo prevede na hrvatski. Sve je takobilo i ocjena je ispravljena i meni i Ivu.Prije nego smo izašli sretni i ozarenizbog ispravljene ocjene ispričala namje jednu priču o indijanskom poglavici injegovom sinu:“Indijanski poglavica je rekao sinu: svakičovjek u sebi ima dva vuka. Jedan jezao, podal, pohlepan i lažljiv, a drugi jedobar, opraštajući i spreman je pomoćisvima kojima je pomoć potrebna. Kojiće vuk u čovjeku pobijediti?“ Bilo je pi-tanje i sinu poglavice i nama...Mi nis-mo odgovorili, kao ni sin poglavice, teje poglavica rekao svome sinu, a naša“poglavica” nama: „Pobijedit će onajkojega čovjek hrani!“ Nismo u momen-tu shvatili poantu priče, misleći na sveokolnosti koje su nas dovele do ovog,ali smo kasnije skopčali njenu porukukoja mi je ostala do danas u pamćenju.Nakon završetka škole „iscurilo“ je izzbornice kako je profesorica zapravozbijala šalu s tim što smo joj pisali naonom malom papiriću: „Bik koji sjedi“ isa kolegama u zbornici se šalila da jepostala poglavica, a da se tome nijenadala.Mi smo umirali od straha, a ona je svovrijeme znala da smo ipak mi još uvijekbili djeca koja se šale i kojima trebadobar savjet koji se pamti. Nakon punogodina toga sam se rado sjetio, kao idunda Nikole, tete Vilme i mog CicaHajdukovca. Ljudi kojih više nemameđu nama. Zbog toga HVALA mojojprofesorici Anđelić na lekciji iz života,HVALA dundu Nikoli i teti Vilmi na sve-mu što pamtim vezano uz njih i HVALA„PERASTU“ što mi vraća sjećanja.

KONAVOSKA BAŠTINA

Gospodarsko stambeno zdanje u PopovićimaGospodarsko stambeno zdanje u PopovićimaGospodarsko stambeno zdanje u PopovićimaGospodarsko stambeno zdanje u PopovićimaGospodarsko stambeno zdanje u PopovićimaGospodarsko-stambeno zdanje obitelji Vujičić jena istočnom kraju Popovića, iznad ceste kojavodi za Radovčiće i dalje prema Prevlaci.od sre-dištu ovog gospodarskog kompleksa je visokadvokatnica, a uz nju su popratne, gospodarskekuće. U 19.st uz posljednju, gospodarsku kuću,na kraju ovog kompleksa, nadograđena je većakominata koja je bila obnovljena 1984.god. Bazakominate je kamena. Kvadratni prozori su i najužnoj i na istočnoj strani, a na sjevernoj strani jekrušna peć – kominata. Njen gornji dio je oblikapiramide sa po dva otvora na svakoj strani, aslužila su za ozračivanje. Ova stara konavoskakominata završava dimnjakom s krunom na či-joj sredini je kamena kugla. Specifičnost joj jeda je građena od kamena, bez iti jednog koma-da drva, a kompolastim ispuštanjem kamena.Jedna je od posljednjih kominata u Konavlimakojoj je unutrašnjost još dobro očuvana.

Ladanjsko gospodarskiLadanjsko gospodarskiLadanjsko gospodarskiLadanjsko gospodarskiLadanjsko gospodarskikompleks Zlatarića ukompleks Zlatarića ukompleks Zlatarića ukompleks Zlatarića ukompleks Zlatarića uRadovčićimaRadovčićimaRadovčićimaRadovčićimaRadovčićimaLadanjsko-gospodarski kompleks književnikaDominka Zlatarića (1558 – 1613), već je odavnonapušteno i urušeno. Nalazi se u zaseoku GornjeSelo u Radovčićima, neposredno uz cestu kojavodi prema Pločicama i Mikulićima i dalje pre-ma Prevlaci. Stari naziv za Radovčiće bio jeŽaboklići. Vrativši se iz Padove u Dubrovnik, Zla-tarić je naslijedio obiteljski zemljišni posjed uRadovčićima na kojem je na prijelazu iz 16. u17.st. podigao renesansni ljetnikovac. Ladanjs-ko zdanje sačinjava središnja jednokatna stam-bena zgrada kvadratnog tlocrta koja je smješte-na između dvije prizemne gospodarske kućemanjih dimenzija, a sve u zajedničkom ladan-jskom kompleksu. Od ulaza vodi široka šetnicakoja je bila natkrita odrinom.U ovom ljetnikovcu Zlatarić je primao svoje goste,književnike i umjetnike. Posjećivali su ga i Cam-illo Camilli ugledni talijanski humanist, pjesnik,zatim Didak Pier. Uživajući u prekrasnom krajo-liku, vodili su razgovore o književnosti, umjet-

nosti, znanosti, a sve bi zasladilibogatom gozbom. Oduševljenprirodom u Konavlima i Zlatar-ićevim perivojem u Radovčići-ma, Camilli je napisao pjesmu.Danas je od gospodarske kućesačuvano zapušteno prizemljeu kojem je kameno pilo s profi-liranim kamenim okvirom, zid-ni ormari, kruna gustijerne. Kat se urušiopedesetih godina prošlog stoljeća. Južna, spored-na kuća, danas je u ruševnom stanju, a nekoć jeslužila kao štala i sjenik. U njoj se nalazila mlinicaod koje je još sačuvan okrugli kameni mlin zamljevenje maslina. Na stražnjim zidovima sjever-ne i južne gospodarske kuće nalaze se po četiriotvora puškarnica. Na stražnjem dijelu ovogladanjskog zdanja je perivoj vrtova u kojima subili vinogradi, veći i bogati voćnjak i popločenešetnice. Na ulaznoj strani ljetnikovca, na uzvisininalaze se ostaci terase na vrhu koje je zaravanaksa betonskim sjedalima, a terasa je služila i kaovidikovac sa kojeg se pružao divan pogled naovaj dio Konavala. Ispod terase je gustijerna. Bilaje ograđena kamenim zidom i do nje je vodilokameno stepenište koje nažalost više nije saču-vano. Na drugom kraju dvorišta, nalazi se obitel-jska kapela Gospe od Milosrđa koja je bila spal-jena ratne, 1806. god. od crnogorskih hordi. Bilaje obnovljena 1919. god. o čemu svjedoči ukle-san natpis iznad ulaznih vrata. Pročelje kapeleorijentirano je k sjevernoj strani i završava napreslicu sa zvonom. U Domovinskom ratu agre-sor je kapelu temeljito devastirao. Poslije završet-ka rata kapela je bila obnovljena. Ladanjski ko-mpleks bio je ograđen kamenim zidom od kojegse danas sačuvao samo manji dio.Kasnije je ovaj ladanjski kompleks prešao u vlas-ništvo obitelji Cerva. U Zavodu za zaštituspomenika kulture u Dubrovniku, ovaj ljetnikovacse vodi pod nazivom Cerva. Martolici Cervi (1748-1809) je u Radovčićima crnogorska vojska1806.g. opljačkala i zapalila ladanjsku kuću sastranjem i mlinicom, a šteta je bila procijenjenana 12 829 dukata. Danas ovaj ladanjsko-gospo-darsko kompleks u vlasništvu je obitelji Lobro.

U LAZARETIMA

PredstavljenPredstavljenPredstavljenPredstavljenPredstavljennovi brojnovi brojnovi brojnovi brojnovi brojčasopisa “15časopisa “15časopisa “15časopisa “15časopisa “15dana”dana”dana”dana”dana”U Lazaretima je 11.veljačepredstavljen novi broj časopisa“15 dana”. Novi broj časopisaposvećen je Predragu Luciću.Ilustrirani časopis za umjetnosti kulturu “15 dana” izlazi već 63godine. Teme i autori koji se učasopisu objavljuju stvaraju os-obit pogled na umjetnost, kul-turne utjecaje, urbanu scenu. O književnosti i drugim umjetničkim kreativnim praksama, strujanjimana polju kulturne politike, alternativnim sadržajima i o fenomenu časopisa za kulturu te posebno onovom broju časopisa s Tomislavom Brlekom razgovarala je Staša Aras.

Željko Tutnjević, Libero portal

44 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

FELJTON 265

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkogturizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (27)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (27)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (27)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (27)turizma u proteklih 120 g.(1898. - 2018.)“ (27)Nastavljamo objavljivatitekst o turističkim orga-nizacijama između dvasvjetska rata.Zadaci Radnog odborabili su: da on održava‘’stalnu i što užu vezu isuradnju’’ između

navedenih saveza i komora a ‘’u cilju zajed-ničkog i što uspješnijeg rada’’, ‘’da rasprav-lja sva aktualna turistička pitanja, koja suod važnosti za Primorje kao turističku cjelinui da donosi zaključke, podnosi nadležnimfaktorima prijedloge i poduzima sve mjerekoje smatra potrebnim i korisnim za unapre-đivanje turizma na Jadranu’’, ‘’da nastoji dasve propise, koji su po nadležnim vlastimaizdani ili će biti izdani u vezi s unapređen-jem turizma na jednaki način primjenjuju nacijelom turističkom području Primorja i dase koordinacijom rada svih zainteresiranihvlasti i ustanova stvore na tom području štobolji uvjeti za prijem i boravak stranaca (tur-ista)’’ i da u suradnji s nadležnim organimavlasti i turističkim organizacijama ‘’potičedonošenje zaključaka, propisa i uredaba ucilju unapređivanja turizma na Jadranu’’.Sjedište je Radnog odbora bilo ili u Du-brovniku ili u Splitu ili u Sušaku ‘’već prematome odakle je biran predsjednik’’. Funkci-ja predsjednika Radnog odbora trajala je‘’jednu kalendarsku godinu’’. Redovne sjed-nice Radnog odbora održavane su premapotrebi, a ‘’najmanje svaka tri mjeseca’’. Na

svakoj sjednici, ‘’u pravilu’’, određivani su‘’dan i mjesto navedenog sastanka Radnogodbora’’’’. Troškove putovanja na sjedniceRadnog odbora snosila je ‘’svaka ustano-va za svoje članove (delegate), a ‘’sitnetroškove administracije’’ snosila je ‘’onaustanova iz sredine iz koje je biran pred-sjednik Radnog odbora’’. Radni je odborimao i zadaću da ‘’jedanput godišnje’’ sa-zove turistički kongres, koji se, ‘’u pravilu’’,trebao ‘’održavati u Dubrovniku kao naj-jačem turističkom centru Jadrana’’.Veliki značaj imala je ‘’Uredba o unapre-đenju turizma’’, koju je 20. II 1936. donioMinistarski savjet Kraljevine Jugoslavije naprijedlog ministra trgovine i industrije. Radna unapređivanju turizma - prema toj Ure-dbi - imao je zadaću da ‘’olakšava i pod-stiče’’ posjetu domaćih i stranih turista i totako što će se zauzimati ‘’za urednost sao-braćaja i saobraćajnih sredstava; za ugos-titeljstvo, uredan smještaj i opskrbu gostijuuopće; za odgoj stručnih lica koja rade naturizmu; za turističke objekte; za čuvanjeprirodnih, umjetničkih i povijesnih vrijednostizemlje koje su od važnosti za unapređenjeturizma’’, kao i ‘’za propagandu naših turis-tičkih krajeva u zemlji i inostranstvu’’.Ona mjesta, koja su privlačila posjetioce‘’klimom, termalnim izvorima, florom i faun-om, prirodnim ljepotama, povijesnim i um-jetničkim spomenicima, narodnom nošn-jom, običajima ili drugim turističkim zna-menitostima’’, a odgovarala su ‘’utvrđenim

uvjetima u pogledu smještaja i opskrbeposjetilaca’’, proglašavana su ‘’turističkimmjestima’’. Rješenje ‘’o proglašenju jednogmesta turističkim mestom’’ donosio je min-istar trgovine i industrije ‘’na prijedlog ili posaslušanju banske uprave.’’ Posjetioci tur-ističkih mjesta uživali su povlastice u javn-om prijevozu, a po propisima koje jeutvrđivalo Ministarstvo saobraćaja.Unapređivanje turizma u ‘’turističkim mjes-tima’’ spadalo je ‘’u dužnost i nadležnostopćine’’. Općine su, ‘’u granicama svoje fi-nancijske mogućnosti’’ izvodile ‘’radovejavnog karaktera koji su potrebni za unapre-đenje turizma’’. One su trebale izlaziti ‘’ususret privatnoj inicijativi za podizanje ob-jekata i poduzeća namijenjenih unapređen-ju turizma’’ i da se brinu ‘’za očuvanje svihprirodnih, umjetničkih i povijesnih objekatakoji imaju vrijednost za turizam’’. U vezi stim, općine su svake godine, ‘’u svombudžetu’’, morale predvidjeti sredstva ‘’zaizvršenje zadataka na unapređenju turiz-ma’’. Do tih sredstava one su dolazile tak-sama ‘’na boravak stranaca’’. Sredstva,dobivena iz turističkih taksa, mogla su se‘’upotrebljavati isključivo za unapređenjeturizma na području općine’’ i to po prijed-lozima, podnesenim ‘’od općinskog turis-tičkog odbora’’.

Članovi „Društva za promicanje interesa Du-brovnika“ su se, među ostalim, zalagali za izgrad-nju ceste ispod tvrđave Minčeta umjesto da ideGornjim konalom.

Ispod Posata nalazila se meteorološka stanica i autobusna stanica za Gruž

45GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMA Uređuje Lukša LucianovićTuristička pristojba putnicima s cruiseraTuristička pristojba putnicima s cruiseraTuristička pristojba putnicima s cruiseraTuristička pristojba putnicima s cruiseraTuristička pristojba putnicima s cruisera

Dobivena bespovratna sredstva EU-Dobivena bespovratna sredstva EU-Dobivena bespovratna sredstva EU-Dobivena bespovratna sredstva EU-Dobivena bespovratna sredstva EU-a za prvi zeleni restoran u Hrvatskoja za prvi zeleni restoran u Hrvatskoja za prvi zeleni restoran u Hrvatskoja za prvi zeleni restoran u Hrvatskoja za prvi zeleni restoran u HrvatskojPočetna vizija zelenog restorana Konavoski dvori koju je osmislila i koor-dinirala arhitektica Lea Đurović Ruso sa svojim timom iz arhitektonskogureda PROTO-ARCH uspješno napreduje. S ponosom dijelimo s Vamavijest kako je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike prepoznalo važnostprojekta zelenog restorana Konavoski dvori, smještenog u sklopu mlinicana rijeci Ljutoj, i kroz EUROPSKI FOND za regionalni razvoj ODOBRI-LO SUFINANCIRANJE projekta Esculap-Teo & quot;Energetska ob-nova restorana Konavoski dvori" kojim će se obnoviti ovojnicazgrade te će se postojeća, zastarjela tehnološka rješenja zamijenitinovim, energetski učinkovitijima, kao i uvesti novi sustav koji koristiobnovljive izvore energije. Ovaj će projekt restoranu Konavoski dvoriomogućiti da postane prvi zeleni restoran u Hrvatskoj, a upotreba ob-novljivih izvora energije (voda, sunce, zrak) i poslovanje restorana krozcijelu godinu što dosad nije bilo moguće. Sve navedeno dodatno ćepovećati svijest gostiju i građana o značaju tog prostora kao dijela kul-turne i prirodne baštine Konavala i o ulozi Konavoskih dvora u turis-tičkoj promociji Hrvatske i dubrovačkog kraja.

Dubrovačke barmeniceDubrovačke barmeniceDubrovačke barmeniceDubrovačke barmeniceDubrovačke barmeniceoduševile koktelimaoduševile koktelimaoduševile koktelimaoduševile koktelimaoduševile koktelimaDubrovačke barmenice pokazale su na održanomnatjecanju Lady’s Cup Split 20019, zavidno znan-je. Andrea Brković barmenica Banje Beach osvoji-la je prvo mjesto, dok je Anita Tuđan iz hotela Du-brovnik Palace osvojila treće mjesto. U pripravljan-ju koktela na bazi Dubrovnik Republic gina najbol-jom se pokazala Ivona Nardelli, također iz BanjeBeach-a. Natjecanje je održano u Spaladium Are-ni, 8. veljače u sklopu Adriatic Gastro Show-a, a u organizaciji Hrvatske udruge barmena. Sudjelovala je 21 barmenica iz četiri zemlje.

Gulliver travel slavi trideseti rođendanGulliver travel slavi trideseti rođendanGulliver travel slavi trideseti rođendanGulliver travel slavi trideseti rođendanGulliver travel slavi trideseti rođendan

Romantično Valentinovo uz vrhunskuRomantično Valentinovo uz vrhunskuRomantično Valentinovo uz vrhunskuRomantično Valentinovo uz vrhunskuRomantično Valentinovo uz vrhunskugastro ponudu dubrovačkih restoranagastro ponudu dubrovačkih restoranagastro ponudu dubrovačkih restoranagastro ponudu dubrovačkih restoranagastro ponudu dubrovačkih restoranaU najromantičnijem tjednu u godini, od 14. do 17. veljače, Tur-istička zajednica grada Dubrovnika u suradnji s dubrovačkimrestoranima organizira Valentinovo gastro dane. Programu zanajromantičnije doba godine pridružilo se trinaest restorana kojisu pripremili posebne i maštovite menije za sve zaljubljene, ato su Oyster & Sushi Bar Bota, Cantina Mexicana Chihuahua,Restoran Dalmatino, Pivnica Dubrava, Restoran Gusta Me,Restoran Kopun, Restoran Momenti - Valamar Dubrovnik Pres-ident Hotel, -Restoran Orsan, Porat Restaurant & Bar, Rhea Sil-via Wine & Tapas Bar, Sunset Beach Trattoria, Restoran TajMahal-grad te Restoran Taj Mahal-Hotel Lero. Uz domaće speci-jalitete, slatke i ukusne deserte te vrhunska vina iznenadite svojenajdraže i provedite romantičnu večer u ugodnom ambijentu ujednom od dubrovačkih restorana. Popis i ponudu restoranamožete pogledat na web stranici TZGD. (TZGD)

Gulliver travel, vodeća desti-nacijska menadžment ko-mpanija (DMC) u regiji, u vel-jači ove godine slavi tridesetirođendan. Ovu važnu obljet-nicu smo proslavili 31. siječn-ja 2019. tradicionalnim godiš-njim okupljanjem svih zapos-lenika United People of Gulliv-er travel 2019. te gala večer-om uoči samog rođendana 1.veljače na kojoj su prisustvov-ali i svi osnivači - Lukša Glavin-ja, Goran Hrnić i SrećkoŽunec. Osnovan kao prva pri-vatna turistička i putničkaagencija, Gulliver travel pro-šao je put od male agencijedo ulaska u veliki TUI te jeprateći globalne i lokalne tren-dove unaprijedio svoje uspješ-no poslovanje kroz transfor-maciju iz putničke agencije uDMC. Dio TUI Grupe smo biliod 2001. do 2016. godine, aod 2016. do 2018., uslijedrazdvajanja poslovanja unutarTUI- ja, dio Hotelbeds Grupe.Od 2018. smo ponovo diovodeće putničke kompanije usvijetu - TUI Grupe.Naša je misija danas pružatikompetentno partnerstvo udestinacijskom menadžmentušto uspješno radimo kroz pre-poznatljive proizvode i uslugeiz našeg bogatog i diferencir-anog portfelja, na preko 32

tržišta diljem svijeta.Kvalitetu i kreativnosti, kaovažan element našeg svakod-nevnog poslovanja, potvrđujubrojne stručne nagrade te ISO9001 certifikat kojegposjedujemo od 2012. godine.Od nagrada svakako trebaspomenuti niz Simply the bestnagrada te nagradu „Turističkicvijet – kvaliteta za Hrvatsku“za najbolju DMK putničkuagenciju 2015. godine kojedodjeljuju Udruženje putničkihagencija pri HGK i Udruga hr-vatskih putničkih agencija.O našem uspjehu najbolje go-vori stalan rast naših finan-cijskih rezultata i fizičkih poka-zatelja, širenje tržišta i mrežepartnera te rast stalno zapos-lenih kojih je danas više od sto-tinu.Spomenimo i da su ime kata-maranu dali naši zaposlenici IraBuntić i Orsat Drobnić. Dodat-no u okviru obilježavanjatrideset godina i događanjaUnited People of Gulliver trav-el 2019. dodijeljene su i godiš-nje nagrade za zaposlenikagodine Ivi Decovski Klečak,Dijani Perhat i Ivani Trbojević,priznanja za rad u Gulliveruduži od 15 godina za dvan-aestoro zaposlenika te prigod-ni pokloni za naše umirovljeni-ke.

Ministarstvo turizma radi na izmje-na Zakona o turističkoj pristojbi,odnosno prijedlogu naplate tur-ističke pristojbe putnicima nakružnim putovanjima. Predstavl-jajući prijedlog ministar Gari Cap-pelli pojasnio je kako je riječ onamjenskim sredstvima koja bi seulagala u prometnu infrastruktu-ru za podizanje standarda desti-nacije. S druge strane, jedinicelokalne samouprave mogle bisame odlučiti žele li uvesti ovupristojbu i u kojem iznosu. Gra-donačelnik Franković istaknuo jekako ova pristojba zasigurno ni-koga neće odvratiti od dolaska uDubrovnik. “Grad i građani svaka-ko će imati koristi jer bi se već spristojbom od dva eura po gostus cruisera mogla ostvariti dobit od

oko 12 milijuna kuna koje bi Graduložio u ceste na svom području.Također, važno je na vrijemeobavijestiti cruise kompanije kakobi novu pristojbu mogle ukalkuli-rati u buduću cijenu” istaknuo jeFranković. Jedno od pitanja biloje i kako operativno provesti na-platu, a gradonačelnik Frankovićje predložio da se to obavljaputem cruise agenata, kojima bigradovi izdavali račune. Jedinadvojba ili otvoreno pitanje je na-plata pristojbe po gostu ili pobrodu, s tim da bi brodovi bili raz-vrstani u kategorije sukladno bro-ju putnika. Predstavnici gradova ilučkih uprava podržali su ovaj pr-ijedlog, te je zaključeno kako bise s provedbom ovog prijedlogamoglo krenuti 2021. godine.

46 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

S MISE NA GORICI SV. VLAHA ŽUPNIK ĆIBARIĆ UPUTIO PORUKU

O ljepoti kršćanske vjereO ljepoti kršćanske vjereO ljepoti kršćanske vjereO ljepoti kršćanske vjereO ljepoti kršćanske vjere

UZ DAN BOLESNIKA

Biskupijski Caritas darovao hodaliceBiskupijski Caritas darovao hodaliceBiskupijski Caritas darovao hodaliceBiskupijski Caritas darovao hodaliceBiskupijski Caritas darovao hodalicedubrovačkoj bolnicidubrovačkoj bolnicidubrovačkoj bolnicidubrovačkoj bolnicidubrovačkoj bolniciPovodom Svjetskog Dana bolesnika koji se obilježava 11.veljače na blagdanGospe Lurdske Caritas Dubrovačke biskupije donirao je medicinska poma-gala Općoj bolnici Dubrovnik. Riječ je o hodalicama koje koriste slabo pokretl-jive osobe. Zamjenik ravnatelja prim. dr. Mario Wokaunn i pomoćnica ravnateljaza sestrinstvo dipl. med. techn. Kristina Muhoberac primili su zamjenicuravnateljice biskupijskog Caritasa Mariju Đurović koja ih je ukratko upoznala sprojektom “Posudionica medicinskih pomagala” kojeg Caritas provodi većšestu godinu. Caritas Dubrovačke biskupije

praštanje i molitvu prema svi-ma“. „Zar zidine koje okružujunaš ljubljeni Grad ne svjedočeduhovnu snagu pobjede dobranad zlom i zlim, pobjedu dobraljubavi nad mržnjom, pobjedepraštanja nad osvetom, pob-jede istine nad laži, pobjedeživota nad smrću? Tko štuje ičasti i osjeća sv. Vlaha za svogazaštitnika onda se neupitno tru-di životom svjedočiti spomenutevrednote.“Propovjednik je potaknuo oku-pljene štovatelje sv. Vlaha naproduhovljivanje materijalnihstvari duhom sv. Vlaha uz zah-valnost na životnom blagostan-ju, kao i da ono što stvarajubude također trajni spomen zabuduće generacije te da očuva-ju vrednote obiteljskog života ukoji su uključena djeca, mladi istariji. „Pružamo li dovoljno skr-bi našoj djeci i nemoćnima, pa-zimo li na našu mladost ili smozaokupljeni poslovnim obveza-ma zapostavili obitelji? Što je

Na dan zatvaranja 1047. Festesv. Vlaha u nedjelju, 10. veljačesvečano misno slavlje ispredsvečeve crkve na Gorici sv. Vla-ha, na koju su se hodočasnici usvečanoj povorci uputili sat vre-mena ranije s dubrovačkih Pila,ali i iz drugih dijelova Dubrovni-ka, predvodio je župnik župe sv.Mihajla u Lapadu mr. don Rob-ert Ćibarić.Okupljeni smo u duhu kršćan-ske vjere i evanđelja na ovomjedinstvenom mjestu s kojegželimo svi zajedno poslatiporuku Gradu i svijetu kao vjero-dostojni štovatelji našega Par-ca, kazao je uvodno župnikĆibarić. Spomenuo je veličan-stvo štovanje sv. Vlaha u Du-brovniku koje mediji prenosecijelom svijetu te dodao kakoupravo s tog mjesta treba kre-nuti „prema svim ljudima, dobri-ma i zlima, nazbilj i nahvao“poruka „ljepote kršćanske vjerekoju je živio i svjedočio naš slav-ni i ljubljeni Parac“.Razmišljajući o tome zašto sesv. Vlaho kao Armenac odlučio„stvarno nastaniti i stoljećimaživjeti u ovome Gradu“, zašto jeljude branio od neprijatelja prop-ovjednik je kazao: „Siguran samzato jer je vidio plemenitost idobrotu ondašnjeg puka koji jeu svakodnevnoj životnoj borbiu okrilju obiteljskog zajedništvauzdizao oči i vapaje Svemo-

gućem Bogu. To je sv. Vlahovidio i čuo kao miljenikTrojstvenog Boga i odlučio senastaniti unutar ponajprije on-dašnjih obitelji, koji suParčevom snagom rasli u slo-bodi prema svima i koji suizgradili zidine samo zato da bibranili svoju slobodu. Zato ihzidine nisu sprječavale da buduotvoreni prema drugima.“Potom je župnik Ćibarić skren-uo pozornost da kao štovateljisv. Vlaha i kao jedno tijelo Kris-tove Crkve nemamo neprijatel-je u svijetu. „Nemamo i nećemoih imati ako ćemo nastavitiizgrađivati osobni i obiteljskiživot na temeljnoj istini koju namje Bog Otac objavio u Isusu Kris-tu da smo njegova ljubljena dje-ca, a međusobno braća isestre!“, istaknuo je. Govorećio toj istini istaknuo je veličinudara vjere u Krista koju je i samsv. Vlaho posvjedočio i svjedočikroz stoljeća, te se zapitao koli-ko ta vjera u Krista svakoga odnas čini sposobnim svjedočitiljubav, dobrotu, istinu, svjedočitiistinu dostojanstva svake ljud-ske osobe, rođene, nerođene,praštanje ljudima nazbilj i nah-vao. Svjedočenje evanđeoskihvrednota ne nailazi uvijek naplodno tlo ali u duhu idealamučeništva, kojega je podnio imučenik Vlaho, pozvani smo „itada iskazati ljubav, dobrotu,

karijera, bogatstvo naspram ve-selja naše djece i naših roditel-ja?“, kazao je.Na kraju je spomenuo i GodinuOrlanda, koja se obilježava uDubrovniku, te sve ostale ka-mene likove svetaca na crkva-ma koji su dio žive duše i ident-iteta Grada kojemu je vrhovninebeski zaštitnik biskup iz Se-baste. „Dubrovnik nije samograd svetog Vlaha, on jest svetiVlaho. Živio sv. Vlaho!“, s timriječima župnik Ćibarić je zavr-šio propovijed.Liturgijsko pjevanje predvodio jemješoviti zbor župe sv. Mihajlapod vodstvom s. VeselkeGrebenar, a vjernici su čitali mi-sna čitanja.Na slavlju su sudjelovali i članoviBratovštine festanjula sv. Vlahau svečanim odorama zajedno sovogodišnjim festanjulima Ivi-com Lončaricom i PeromButijerom. Na misi su sudjelov-ali i gradonačelnik DubrovnikaMato Franković kao i vijećniciGradskog vijeća s predsjedni-kom Markom Potrebicom. Na-kon mise svi koji su željeli pris-tupiti grličanju imali su prigoduza to.Barjaktari s gradskim barjacimaprije mise su izvijanjem barjakapozdravili zavjetnu Parčevu crk-vu na Gorici, a nakon mise sesvečana povorka s gradskomglazbom i trombunjerima okiće-na lovorovim grančicama upu-tila prema Gradu na svečanozatvaranje i spuštanje Parčevogbarjaka ispred crkve sv. Vlaha.

A.T., foto: M. Ć.

47GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

SKAUTI ZDRUGA SV. VLAHA

Zadnjeg dana Feste dali svoja obećanjaZadnjeg dana Feste dali svoja obećanjaZadnjeg dana Feste dali svoja obećanjaZadnjeg dana Feste dali svoja obećanjaZadnjeg dana Feste dali svoja obećanjaUz relikvije bl. Alojzija Stepinca kojesu bile izložene vjernicima na štovan-je dubrovački skauti Zdruga sv. Vla-ha pod svečanom misom koju jepredvodio mons. Mate Uzinić u du-brovačkoj katedrali 10. veljače slavilisu najvažniji događaj u godini za sva-kog skauta. Oko 135 skauta se ok-upilo kako bi dali svoja skautskaobećanja, neki po prvi put, a nekiobnovili.Skauti Odreda sv. Benedikta iz župesv. Andrije i Katedrale, Odred sv. Mi-hajla iz Lapada, Odred Gospe odObrane iz Mandaljene i Odred Sal-vator mundi iz Orašca i Zatona su upratnji svojih župnika, roditelja, pri-jatelja i obitelji svečano prisegnuli navjernost Bogu, Crkvi i Domovini.

U uvodnom dijelu homilije biskup jezahvalio svima koji su prepoznali vr-ijednost plodnog skautskog pokre-ta te se stavili na raspolaganje krozbrigu za najosjetljiviju skupinu, „našudjecu, što od svih nas traži odgovor-nost“ te sve prisutne, a na posebannačin skaute i skautkinje preporučiopod zagovor sv. Vlaha kako bispremno živjeli pozive na koje suBožjom milošću i odgovorili.,,Odsada ćeš ljude loviti”U nastavku propovijedi biskup je go-vorio o simbolici Petrove lađe kojapredstavlja Katoličku Crkvu i simboli-ci mora koji za biblijskog čovjekaznači sile tame, sile zla, ,,... čovjek-ove strasti, sve ono što čovjeka činimrtvim, što mu ne da živjeti, što mune da biti slobodan, što mu ne daljubiti’’. Stavio je u središte Petrovog

poslanja upravo Isusove riječi: Odsa-da ćeš ljude loviti, naglašavajući date iste riječi trebaju biti i središte živo-ta i poziva svih kršćana, kako bi usuradnji s Božjom milošću, svi mogliostvariti čudesan ribolov ,,koji niječudesan zbog ljudskog umijeća,nego baš zbog toga što su povjerov-ali Isusu.’’Osvrćući se na liturgijska čitanja, bisk-up je na poseban način istaknuo trirazličita poziva koji su na svoj način iu svojim okolnostima uvijek poziv lo-viti ljude, a sva trojica pozvanih se os-jećaju nesposobnima i nedostojnimapoziva. Tako Izaija kaže: ,,Čovjek samnečistih usana.’’ Pavao kaže da se onosjeća kao nedonošče pred veličin-om poziva, dok Petar kaže: ,,Odlazi

od mene! Grešan sam čovjek, Gos-podine!’’ Biskup je, nadalje, objasnioda sva tri primjera poziva u sebi dajuGospodinu da on djeluje u životimapozvanih iako se oni osjećaju nedos-tojnima zbog vlastitih zarobljenosti,što, zapravo, vodi do zaključka daIsus ozdravlja i poziva odgovoriti mune zbog sposobnosti pojedinca negoda on pojedinca osposobljava, što jebiskup istaknuo riječima ,,Nismo miti koji svojim sposobnostima omo-gućujemo loviti ljude, nego vjera uIsusovu riječ i slušanje onog o čemuIsus govori.’’Bl. Alojzije je slušao Gospodina ipouzdavao se u njegaBiskup se osvrnuo na još jedan pozivčovjeka koji se, također, osjećaomalenim, ali je bio ,,uvijek spremanslušati sve ono i samo ono što Isus

govori’’, a to je poziv blaženog Alojzija Stepinca, ,,čiji ježivot u vrlo teškim povijesnim okolnostima totalitarnih sus-tava - fašizma, nacizma i komunizma - bio plodonosan’’upravo zbog toga što se nije pouzdavao u sebe, nego,kako kaže njegovo geslo: ,, U Tebe se, Gospodine, uzdam!’’Dubrovački biskup je istaknuo da ga upravo zbog togaslavimo kao mučenika Katoličke Crkve kojega želimo pre-poznati kao zagovornika, ,,ali i, još važnije, kao uzor naodgovaranje na Gospodinov poziv i Gospodinovo poslan-je.’’ Dotaknuo se životnih okolnosti i vremena u kojima suživjeli Izaija, Petar, Pavao, Stepinac ističući da su živjeli svojaposlanja svojstveno tom vremenu, „ali podsjećajući nas ina naše poslanje u vremenu u kojem mi živimo“.,,Živimo u vremenu pluralnog društva, u vremenu sekular-izacije koja, prije svega, znači odvojenost onog vjerskog,crkvenog, od onog svjetovnog, političkog. Mi živimo udemokratskom društvu i želimo li na pravi način vršiti onoIsusovo poslanje biti ribari ljudi u takvom sustavu, moramopoštivati logiku tog i takvog sustava i to onda znači da našodgovor na poslanje koje nam daje Gospodin nije i nemože biti na način Alojzija Stepinca i njegovog vremena,nego da moramo promišljati kao kršćani, kao vjernici, kako

u svom vremenu, s izazovima koji sustavljeni pred nas trebamo i mora-mo vršiti to poslanje, a Isus namsvojim primjerom pokazuje kako točiniti.’’Zatim je pozvao skaute i skautkinjeda svoje obećanje žive nasljedujućiIsusa i na ulicama, i u školi, i doma,kao i sve vjernike da ne budu vjerni-ci samo imenom, nego i u svojimživotnim izborima, na poslu i u obitelji.Spomenuo je i Svjetski dan braka kojise taj dan slavio, kao i Tjedan životai braka koji će se održavati u Du-brovačkoj biskupiji. Potaknuo je sveda se trude nasljedovati Isusov sus-tav vrijednosti i usvajaju njegovulogiku kako bi njihovo poslanje biloplodonosno.Vjernost Bogu, Crkvi i DomoviniNakon pričesne pjesme, dok su seskauti u svojim uniformama redaliispred oltara, duhovnik skauta donMarin Lučić je pozdravio prisutnežupnike skautskih odreda, zahvaliona njihovom angažmanu, kao i gen-eralnom vikaru don Hrvoju Katušićui biskupu Uziniću te naglasio kakosu skauti dan prije svečane prisegeimali duhovnu obnovu te da su

spremni odazvati se i živjeti svoj poziv.Svi skauti su tada podigli svoju desnu ruku, u razini rame-na, s tri prsta gore, što označava vjeru u Trojedinog Boga,i s palcem prebačenim preko malog prsta, što označavakako veliki čuvaju male. Obred obećanja je predvodila pred-sjednica Zdruga starješina Vanda Kljunak, a maloljetni skau-ti su složno ponavljali: ,,Obećajem da ću poštovati Božjezakone i ljubiti svoju Katoličku Crkvu. Obećajem da ćuispunjavati zakone skauta i svaki dan učiniti nešto dobro.Obećajem da ću voljeti, čuvati i upoznavati svoju domov-inu Hrvatsku.’’ Nakon toga su punoljetni skauti na isti načinponovili prisegu, a umjesto obećajem, govorili prisežem.Biskup Mate Uzinić je prigodnim riječima ukazao na svojuiskrenu radost, čestitao im te ih sve stavio pod zagovorMajke Marije i njihovog nebeskog zaštitnika sv. Vlahaizražavajući nadu da će dostojno vršiti svoje poslanje. Želećiposvjedočiti kako svim srcem žele slaviti Isusa, skauti suzapjevali i prigodnu, svima dobro poznatu, pjesmu „Mi želi-mo uzdić’ Isusa“ u čemu su im se pridružili i svi prisutnivjernici. Slavica Kutnjak, foto: Zdrug sv. Vlaha

48 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

PLIVANJE - PRVENSTVO HRVATSKE ZAKADETE (ZAGREB)

Jugaši peti u ukupnomJugaši peti u ukupnomJugaši peti u ukupnomJugaši peti u ukupnomJugaši peti u ukupnomporetkuporetkuporetkuporetkuporetkuU Zagrebu se u subotu i nedjelju 9. i 10. 2.održalo Prvenstvo Hrvatske za kadete. Nanatjecanju je nastupilo 170 natjecatelja iz 29klubova.Boje Juga branili su: Juraj Barčot, VlahoNenadić, Roko Zvone i Marko Tevšić podvodstvom trenerice Matiane Staničić. Du-brovački plivači u ukupnom poretku zauzelisu 5. mjesto od ukupno 25 muških ekipa.U pojedinačnim utrkama zauzeli su sljedećeplasmane: Vlaho Nenadić 2006. godište:100 leđno - 5. mjesto, 800 slobodno - 6.mjesto, 100 slobodno - 8. mjesto, 200 leđnoi 200 mješovito - 19. mjesto.Juraj Barčot 2005. godište: 200 slobodno -8. mjesto, 200 mješovito - 9. mjesto, 200prsno - 10. mjesto, 100 prsno - 11. mjesto.Roko Zvone 2006. godište: 200 prsno - 14.mjesto, 200 mješovito - 17. mjesto, 100 delfin- 19. mjesto, 400 slobodno - 21. mjesto.Štafete (Vlaho Nenadić, Roko Zvone, JurajBarčot, Marko Tevšić): 4x100 mješovito- 6.mjesto, 4x100 slobodno - 8. mjesto.

TENIS - JUNIORSKO PRVENSTVO HRVATSKE

Lucija Ćirić Bagarić u paru s TaromLucija Ćirić Bagarić u paru s TaromLucija Ćirić Bagarić u paru s TaromLucija Ćirić Bagarić u paru s TaromLucija Ćirić Bagarić u paru s TaromWurth prvakinja HrvatskeWurth prvakinja HrvatskeWurth prvakinja HrvatskeWurth prvakinja HrvatskeWurth prvakinja Hrvatske

TRIGLAV REGIONALNA LIGA

Jadran Split - Jug CO 7:12Jadran Split - Jug CO 7:12Jadran Split - Jug CO 7:12Jadran Split - Jug CO 7:12Jadran Split - Jug CO 7:12Jugaši su u 13.kolu u Splitu bili bolji od Jadrana s12:7 (2:2, 3:0, 3:2, 4:3), te su sve bliži vodećoj Mla-dosti koja je doživjela prvi ovosezonski poraz u Her-ceg Novom. Jug CO: Popadić (10 obrana), Macan,Fatović (2), Lončar (1), Joković (2), Garcia, Lozina,Merkulov (4), Kržić, Žuvela, Benić (2), Papanasta-siou (1), Vukojević, Čulina. Trener: VjekoslavKobešćak. Ostali rezultati 13.kola: Jadran HN - Mla-dost 13:10, POŠK - Šabac 7:11, Partizan - Primo-rac 9:7, Mornar - Crvena Zvezda (nije odigrano).Poredak: Mladost 34, Jadran HN 30, Jug CO 29,Jadran ST 28, Mornar BS 19, Šabac 15, CrvenaZvezda i Partizan po 11, Primorac 7, POŠK 3. U14.kolu igraju: Jug CO - Mornar BS, Mladost -Jadran ST, Šabac - Jadran HN, Primorac - POŠK,Crvena Zvezda - Partizan.

VATERPOLO - PRVA B HRVATSKALIGA

Pobjeda Bellevuea,Pobjeda Bellevuea,Pobjeda Bellevuea,Pobjeda Bellevuea,Pobjeda Bellevuea,remi KPK-aremi KPK-aremi KPK-aremi KPK-aremi KPK-aBellevue Crodux je u 3.kolu uGružu pobijedio Delfina iz Rovin-ja 24:3 (5:1, 4:1, 7:0, 8:1). Po petpogodaka postigli su Boris Ivaniši Leo Bogdanović, četiri je dao Jo-sef Hrošik, tri Đivo Bobić, po dvaIvan Jurić i Ivan Špetić, a po jedanTiho Vranješ, Emilio Tullio i ToniSambrailo. Za ekipu koju vodiMarko Iveković još su u ovomsusretu igrali: Pavo Ljepopio, ToniPaskojević, Bruno Vranješ, AntunKnez i Nikola Sršen. KPK iz Ko-rčule je na Korčuli odigrao sa Sis-ciom 7:7 Vratar KPK-a Davor Sko-kandić je imao 15 obrana, dok jenajviše pogodaka postigao LeoCukrov tri, Antonio Gavranić jedao dva, a po jedan Ante Rado-vanović i Toni Mozara. Pod vod-stvom trenera Emila Nikolića usastavu su još bili: Frano Rado-vanović, Vinko Radovanović, Fra-no Filippi, Lovor Lozica, Petar Te-deschi, Beris Peručić, Luka Sta-hor, Franko Fabris i Andrija Boti-ca. Još su igrali:Osijek - Opatija7:12, slobodan je bio Jadran Ko-strena. Poredak: Bellevue Crodux9, Opatija 6, KPK i Siscia po 4,Delfin 3, Jadran Kostrena i Osijekbez bodova. U 4.kolu igraju:Jadran Kostrena - BellevueCrodux, Delfin - KPK, Siscia -Opatija, slobodan Osijek.

JUDO KUP SVETI VLAHO ZA MLAĐE UZRASTE

Judo klub Dubrovnik 1966 prvi, Konavle Cavtat drugeJudo klub Dubrovnik 1966 prvi, Konavle Cavtat drugeJudo klub Dubrovnik 1966 prvi, Konavle Cavtat drugeJudo klub Dubrovnik 1966 prvi, Konavle Cavtat drugeJudo klub Dubrovnik 1966 prvi, Konavle Cavtat drugeTočno 280 judoka iz 23 kluba iz tri države, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske, natjecalose od jutra do mraka na tri tatamija u velikoj dvorani Gospina polja. Na tradicionalnom KupuSvetog Vlaha, u organizaciji Judo kluba Dubrovnik 1966., natjecalo se 280 judoka iz 23 kluba iztri države, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Hrvatske. Prijepodne je bilo rezervirano za judokerođene 2008., 2009., 2010. i 2011. godine, a poslijepodne za mlađe kadetkinje i mlađe kadete(rođene 2004. i 2005. godine) te djevojčice i dječake (rođeni 2006. i 2007. godine). Najvišeuspjeha imao je domaćin, Judo klub Dubrovnik 1966., koji je skupio 108 bodova. Drugo mjestopripalo je Judo klubu Konavle Cavtat s 81,5, dok je treći AJK Student sa 77,5 bodova.

Petnaestogodišnja Lucija ĆirićBagarić, nekadašnja članica Du-brovnika, a sada Hrvatskog teni-skog kluba Zagreb, po osmi seput okitila titulom prvakinje Hr-vatske! Ovaj put je državnadvoranska prvakinja ukonkurenciji igračica do 18 go-dina u parovima, igrajući sTarom Wurth, tenisačicomITEAM-a, na prvenstvuodržanom u Zadru. U finalu subile bolje od prvih nositeljica,Matee Boderištanac i MarijaneMajetić, članica ITEAM-a odnos-no Victorie sa 2:0 u setovima.- Ovo je Lucijin osmi naslovdržavna prvakinja, prvi ukonkurenciji do 18 godina. Imanaslov ekipne prvakinje Hr-vatske, dva puta pojedinačnaprvakinja, te pet pet puta u pa-

rovima - istaknuo je njezin otac,Boris Ćirić Bagarić za Dubrovač-ki vjesnik.U pojedinačnoj konkurenciji na-kon tri pobjede izborila je polu-finale u kojemu je zaustavljenaod prve nositeljice i suigračiceu parovima, Tare Wurth. Nastu-pile su još tri igračice iz Du-brovnika. Nakon što je uspješ-no prošla kvalifikacije Mia RaeVićan, koja nastupa za Top Spiniz Zagreba, je u 1. kolu izgubilaod Ite Habeković, članice HTKZagreb, dok su u kvalifikacijamaza glavni turnir zaustavljene idvije članice Tenis kluba Ra-guse, Antea Mandić i Petra Der-anja. Dodajmo i to da je glavnisudac dvoranskog prvenstvaHrvatske za juniorke bio MarjanPančevski iz Dubrovnika.

JUNIORSKO PRVENSTVOHRVATSKE

Jugaši slaveJugaši slaveJugaši slaveJugaši slaveJugaši slaveMladi vaterpolisti Juga CO suosvojili prvo mjesto na završn-om turniru četiri najbolje hr-vatske momčadi, održanom ugružu, te zasluženo slave. Na-kon što su u prva dva kola po-bijedili Primorje EB 12:9 i Mor-nara BS 9:7, u odlučujućoj utak-mici za titulu pobijedili su Mla-dost 6:5.Zagrepčani su prije utakmiceodluke svladali Mornara BS sa9:8 te Primorje EB 11:8. U utak-mici za treće mjesto Mornar BSje bio bolji od Primorja EB 15:7.Jugu CO su titulu prvaka Hr-vatske donijeli: AntonioVukojević, Dorian Raguž, BorisIvaniš, Leo Cukrov, Filip Kržić,Kristijan Čulina, Antonio Gav-ranić, Nikola Šimunović, IvanŠpetić, Đivo Bobić, Marko

Žuvela, Ivan Vukojević, Ivan Ju-rišić, Luka Stahor, Nikša Mark-ović i Đino Franić. Trener: Ve-selin Đuho, pomoćni trener:Maro Balić.Jugov vratar AntonioVukojević je izabran za najbol-jeg vratara turnira. Pokal mu jedodijelio Jugov vratar prve mo-mčadi, Toni Popadić. Prvi str-ijelac turnira je Goran Solje (Mor-nar BS) sa 11 pogodaka. Pokalmu je uručio Xavi Garcia, kapet-an Jugove prve momčadi. Zanajboljeg igrača turnira izabranje kapetan Juga Filip Kržić, apokal mu je predao trener prvemomčadi Vjekoslav Kobešćak.Pokal za Fair Play pripao je Mla-dosti, a uručio ga je NikolaCurić, opunomoćenik HVS-a.Medalje i pokale trima najus-pješnijim momčadima dodijelilisu Xavi Garcia te Lukša Jako-bušić i Ognjen Kržić, Jugovdopredsjednik, odnosno sports-ki direktor.

49GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

41. PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISU

Marinkolor prviMarinkolor prviMarinkolor prviMarinkolor prviMarinkolor prviRezultati 10.kola Prve lige: Orlando - Šamp-injoni ZLD 5:2, Marinkolor - Dr. Čolić 6:1, OŠKonavljanin Cavta - Aragosa travel 6:1, Soulcaffe - Srđ 5:2, Dubrovnik - Samo lagano 7:0.Vodi Marinkolor s osvojenih maksimalnih 20bodova, OŠ Cavtat Konavljanin ima 19, DrČolić 17 itd. Najbolji pojedinci nakon 10. kolasu Marko Venier (Marinkolor), Filip Mikulić (DrČolić) i Milo Stražičić (Soul caffe). Najboljiparovi nakon 10. kola su Vlaho Car / VedranĐurđević (OŠ Cavtat Konavljanin), Filip Mikulić/ Dario Petković (Dr Čolić) i Marijo Obrovac /Maro Šimunović (Dubrovnik).

Lapad kolor ne popuštaLapad kolor ne popuštaLapad kolor ne popuštaLapad kolor ne popuštaLapad kolor ne popuštaRezultati 10.kola druge lige: Luka Sorkočević- Libertas klinci 7:0, Lapad kolor - OŠ GrudaPopovići 6:1, OŠ Gruda Ljuta - Shaolin ex-press 4:3, OŠ Gruda Gruda - Jub (odgođe-na). U vodstvu je Lapad kolor s 20 bodova,na drugom mjestu je Luka Sorkočević s 19,treći je Shaolin express sa 16 itd. Najboljipojedinci nakon 10. kola su Bruno Soldo (La-pad kolor), Juraj Hrćan (Luka Sorkočević) iBorna Ramljak (Lapad kolor). Najbolji parovinakon 10. kola su Andrej Hrćan / Juraj Hrćan(Luka Sorkočević), Nora Bećir / Sandra Đurišić(OŠ Gruda Popovići) i Teo Kasač / BrunoSoldo (Lapad kolor). Josip Sudarević

HEP SUPERLIGA

Derbi pripao PiturimaDerbi pripao PiturimaDerbi pripao PiturimaDerbi pripao PiturimaDerbi pripao PiturimaTočno 4 sata i 7 minuta trajao je dvoboj dvijunajboljih stolnoteniskih momčadi u Hrvatskoj,koji se je odigrao u B dvorani u Gospinompolju. Pituri su zasluženo pobijedili favoriziranumomčad STK SC Ronald Ređep iz Varaždinasa rezultatom 4:3. Za STK Libertas Marinkolorigrali su Miho Simović, Tomislav Japec i NevenJuzbašić. Tijek susreta:Miho Simović - Andrew Baggaley 3:2Tomislav Japec - Ronald Ređep 2:3Neven Juzbašić - Amiri Nia Soroosh 1:3Japec/Simović - Baggaley/Ređep 3:1Miho Simović - Ronald Ređep 3:1Neven Juzbašić - Andrew Baggaley 0:3Tomislav Japec - Amiri Nia Soroosh 3:0Mnogobrojni navijači Pitura koji su bili naovom stolnoteniskom “el clasico” nisu šted-jeli svoja grla, već su sa svojim zdušnim navi-janjem i gromoglasnom pjesmom davali“vjetar u leđa” Piturima. U sljedećem 14. koluHEP Superlige, koje će se održati u subotu,16. veljače, Pituri gostuju u Slavonskom Brodugdje će igrati sa momčadi STK Obrtničkaškola Brod. Damir Gleđ

OTVORENO PRVENSTVO HRVATSKENA ERGOMETRIMA

Tri medalje NeptunuTri medalje NeptunuTri medalje NeptunuTri medalje NeptunuTri medalje NeptunuVeslači Neptuna su osvojili tri medaljena Otvorenom prvenstvu Hrvatske na er-gometrima na dionici od dva kilometra,koje je održano u Rijeci. U kategoriji lakihmlađih seniora, natjecatelja do 72,5 ki-lograma, Toni Crnjak je osvojio sre-brenu, a Lovro Čondrić brončanu med-alju. Natjecalo se deset veslača. Bron-cu je osvojio i Pero Kukuljica u konkuren-ciji 62 juniora. Za Neptun je nastupilošest natjecatelja. U konkurenciji 102mlađa juniora Antonio Štrman je biodeseti, Roko Mucić četrnaesti, a MatijaMedi trideset i peti. Maro Kapović, tajnikVeslačkog kluba Neptun, je s profeso-rom Mladenom Marinovićem vodio Nep-tunaše u Rijeci. Otvoreno prvenstvo Hr-vatske na ergometrima, tj. veslačkimsimulatorima, okupilo je 506 natjecatel-ja iz Hrvatske i Slovenije.

STOLNI TENIS - ODRŽAN ŽDRIJEBZAVRŠNOG TURNIRA KUPA HRVATSKE

Pituri za finale protiv OsječanaPituri za finale protiv OsječanaPituri za finale protiv OsječanaPituri za finale protiv OsječanaPituri za finale protiv OsječanaVoljom ždrijeba, održanim prošle nedjelje uZagrebu, u polufinalu Kupa Hrvatske u Osijeku,12.ožujka, igrat će Libertas Marinkolor - VodovodOsijek, te GSTK Zagreb - Zabok. Finale je narasporedu 13.ožujka. Pituri brane naslov osvojenprošle godine u Dubrovniku.

PRVA HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA

Dvije pobjede RaguseDvije pobjede RaguseDvije pobjede RaguseDvije pobjede RaguseDvije pobjede RaguseNakon što su u 15.kolu, 7.veljače, po-bijedile Zagreb u Gospinom sa 74:71,košarkašice Raguse su bile uspješne i u16.kolu. U subotu, 9.veljače, pobijedilesu u 16.kolu u Virju Podravac Giganta sa79:66. Ragusa je protiv Podravca nastu-pila u sastavu: Mojaš, Stojanović 22,Zarač 11, Kalajžić 21, Haklička 4, Pocrn-jić, Krstić, Pavlović 6, Janković 15, To-mović. Trenerica: Cvetana Marić. Ostalirezultati 16.kola: Pula ČT - Mursa 96:72,Brod na Savi - Medvešćak 44:85, PlamenPožega - Zadar 80:74, Zagreb - Split71:73, Trešnjevka - Šibenik 67:63. Pore-dak: Split 31(15-1), Medvešćak 30 (14-2), Pula 28 (12-4), Trešnjevka i Zadar po27 (11-5), Ragusa 25 (9-7), Zagreb 24(8-8), Šibenik 23 (7-9), Podravac 19 (3-13), Mursa, Plamen Požega i Brod naSavi po 18 (2-14). Ragusa u 17. koludočekuje Plamen Požegu.

PRVA HRVATSKA RUKOMETNA LIGA (Ž)

Pobjeda TrešnjevkePobjeda TrešnjevkePobjeda TrešnjevkePobjeda TrešnjevkePobjeda TrešnjevkeDalmatinka je u 15.kolu u Pločama izgubilaod Trešnjevke 23:17, ali je unatoč porazuostala u gornjem dijelu prvenstvene ljestvice,šesta (8 pobjeda, 6 poraza) od trinaest eki-pa najelitnijeg razreda hrvatskog ženskogrukometa. Renata Vladimir, Ema Barbir iMagdalena Žderić su postigle po četiripogotka, Lana Jarak tri, a Marija Radoš i An-drea Klarić po jedan pogodak. PetraMarinović je imala 13 obrana, a AndrijanaVlatka Jelčić jednu. Za Dalmatinku, koju voditrener Ivan Jerković, još su nastupile: IvanaAntonija Rotim, Lucija Cvijanović, AnđelaSušak, Anđela Zelić, Josipa Oršulić, MateaKrilić, Iva Žderić i Anamarija Nikolac. U 16.kolu Dalmatinka je gost vodeće Lokomotive.

PRVA B HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA-JUG (Ž)

Dubrovkinje slavile u SinjuDubrovkinje slavile u SinjuDubrovkinje slavile u SinjuDubrovkinje slavile u SinjuDubrovkinje slavile u SinjuPobjedu vrijednu titule ostvarile su odbojka-šice Dubrovnika u 13.kolu, u Sinju protiv is-toimenog kluba koji im je nanio jedini poraz uprvom dijelu prvenstva. Dubrovkinje su sadapobijedile 3:0 (25:18, 25:22, 25:23), a kako suu prvom dijelu izgubile 3:2, tako su sada uvelikoj prednosti pred Sinjankama. Dubrovnik:Anđela Čuljak, Đive Turajlić, Anđela Turuk, Iva-na Marinović, Mara Šilje, Sanja Curić, IvanaIvaniš, Lea Burić, Petra Putica, Katija Vuličević,Martina Vreća, Hana Dilberović, Gabriela Sti-panović i Ana Matuško. Trenerice: MirjanaVreća i Marina Radić. Nova Mokošica je izgu-bila u Trogiru od Trogira 3:0 (25:17, 25:20,25:16). Ostali rezultati 13.kola: Makarska -Zadar II 3:0, Split II - Solin 3:0, slobodni SplitVT i Brda II. U 14.kolu igraju: Dubrovnik - Tro-gir (nedjelja, 17.veljače u 19 sati), Nova Mo-košica - Makarska (nedjelja, 17.veljače u14.30), Zadar II - Split II, Solin - Brda II 0:3 (b.b.),slobodni Split VT i Sinj.

NACIONALNO VIJEĆE ZA SPORT

Željan Konsuo i idućeŽeljan Konsuo i idućeŽeljan Konsuo i idućeŽeljan Konsuo i idućeŽeljan Konsuo i idućečetiri godine člančetiri godine člančetiri godine člančetiri godine člančetiri godine članŽeljan Konsuo iz Juga CO će i iduće če-tiri godine biti član Nacionalnog vijeća zasport. S 83 glasa ‘za’ i 19 ‘suzdržanih’Hrvatski sabor je potvrdio sastav Nacio-nalnog vijeća za sport, kojeg je Saborupredložila Vlada Republike Hrvatske.Predsjednica Nacionalnog vijeća za sportje Danira Bilić, a uz Željana Kon sua,dopredsjednika Vaterpolskog kluba JugCO, dopredsjednika Dubrovačkog save-za športova, dopredsjednika Hrvatskogvaterpolskog saveza i člana Vijeća Hr-vatskog olimpijskog odbora, članoviVijeća su još: Perica Bukić, Sanda Čorak,Ante Baković, Dražen Čular, Petar Cero-nja, Željko Jerkov, Mario Meštrović,Tomislav Grahovac, Ratko Kovačić, Mar-ijo Lušić i Tomislav Krističević.

KOŠARKA (M), PRVA LIGA, 15. KOLO

Dubrovčani preokretomDubrovčani preokretomDubrovčani preokretomDubrovčani preokretomDubrovčani preokretomdo devete pobjededo devete pobjededo devete pobjededo devete pobjededo devete pobjedeKošarkaši Dubrovnika su odličnom igrom uposljednjih 10 minuta ipak došli do devete pob-jede u natjecanju Prve lige. U 15. kolu u sports-koj dvorani u Gospinom polju bili su bolji odPule 1981 - 86:75 (12:19, 20:15, 24:25, 30:16).Najbolji pojedinac Petar Dubelj koji je u drugompoluvremenu postigao 21 od svojih ukupno 30poena. KK Dubrovnik igrao je u sastavu: Petro-vić, Stasjuk, Soko, Došen 19, Dubelj 30, Mus-tapić 1, Koprivica, Filip Vujičić 10, Vodopija,Lučić, Jure Boban 7, Režić 14, Josip Boban 5.Trener: Željko Vreća. Goste je predvodio odlič-ni razigravač Toni Jelenković s 29 poena (trice7-14), a dvocifreni su bili i centar Vedran Pušićte Sandro Kordiš (13).Željko Vreća, trener KK Dubrovnik - Puno toganije bilo dobro u našoj igri. Previše pogrešaka,ponovno loš vanjski šut, ali presudila je velikaželja u drugom poluvremenu. Još smo jednomdošli do pobjede uz ne baš dobru igru iako je uposljednjih 10 minuta to na parketu izgledalopuno, puno bolje. U 16. kolu KK Dubrovnikgostuje u Đakovu, a KK Pula 1981 dočekujemlade Splićane, AKK Universitas. KK Dubrovnik

50 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

MALI NOGOMET

Square u četvrtfinalu Kupa HrvatskeSquare u četvrtfinalu Kupa HrvatskeSquare u četvrtfinalu Kupa HrvatskeSquare u četvrtfinalu Kupa HrvatskeSquare u četvrtfinalu Kupa HrvatskePobjedom u Krapini nad Jesenjem 4:2 Square je izborio četvrtfinale Kupa Hr-vatske, te sad čeka ždrijeb i protivnika. Pobjedom u četvrtfinalu Dubrovčani biizborili završni turnir četiri najbolje hrvatske ekipe. Hrvoje Cvjetković je postigaodva pogotka a po jedan Blago Gašpar i Stjepan Rezo. Square: Alen Turuk, Le-onardo Dos Santos Pele, Hrvoje Cvjetković, Stjepan Rezo, Marko Kuraja, DamjanŠulić, Adriano Darrer, Matej Perić, Blago Gašpar, Bruno Sarruf Guimaraes Brunin-ho, Maro Đuraš i Niko Zrilić. Trener: Antun Bačić. Priliku za plasman u četvrtfinaleima Porto Tolero koji ove subote u Pločama dočekuje Alumnus.

I. HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Alumnus - Square 2:3Alumnus - Square 2:3Alumnus - Square 2:3Alumnus - Square 2:3Alumnus - Square 2:3Square je u 14.kolu na gostovanju bio bolji od Alumnusa 3:2 (1:2), te je i daljeostao prvi pratitelj vodeće ekipe Novo Vrijeme Apfel iz Makarske. Square: ZoranPrimić, Leonardo Dos Santos Pele 2, Hrvoje Cvjetković, Stjepan Rezo, MarkoKuraja, Damjan Šulić, Adriano Darrer, Matej Perić, Blago Gašpar, Bruno SarrufGuimaraes Bruninho 1, Maro Đuraš, Niko Zrilić, Alen Turuk. Trener: Antun Bačić.Ostali rezultati 14.kola: Novo Vrijeme Apfel - Uspinjača Gimka 8:3, Crnica - FutsalDinamo 0:5, Universitas - Osijek Kelme 11:2. Brod 035 - Split 2:2, Jesenje - Vrgo-rac 0:8. Poredak: Novo Vrijeme Apfel 37 bodova, Square 29, Vrgorac 27, FutsalDinamo 25, Uspinjača Gimka 23, Universitas 20, Crnica i Split po 18, Alumnus 11,Brod 035 10, Jesenje 7, Osijek Kelme 5. U 15. kolu u Gospinom polju igraju Square- Universitas (subota, 16 veljače u 19 sati). Još se sastaju: Split - Novo VrijemeApfel, Jesenje - Crnica, Osijek Kelme - Brod 035, Uspinjača Gimka - Futsal Dina-mo, Vrgorac - Alumnus.

BRIDŽ - 4.MEMORIJAL JERKA KOVAČA

Pobijedio par Mačai-GolubovićPobijedio par Mačai-GolubovićPobijedio par Mačai-GolubovićPobijedio par Mačai-GolubovićPobijedio par Mačai-GolubovićTijekom vikenda je u Importanne Resortu odigran 4.Memorijal Jerka Kovača ubridžu. Na turniru je nastupilo 25 parova iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Turnirse održava kao uspomena na Jerka Kovača koji je u ožujku 2015. godine ušao uGuinessovu knjigu rekorda kao najstariji aktivni igrač bridža u svijetu. Jerko JerryKovac je ujedno i jedan od osnivača Bridž kluba Dubrovnik.Pobjednici turnira su članovi Bridž kluba Dubrovnik, Tomislav Mačai i Srđan Gol-ubović s rezultatom od 60.75%. Drugo mjesto osvojila je imotsko-splitska kombi-nacija, Rafael Lozo i Ivan Lekić sa 59,87%. Trećeplasirani su članovi Bridž klubaSplit, Branko Krolo i Dinko Grubišić sa 58.24%. Najbolji nenagrađeni par izvanDubrovačko neretvanske županije su Siniša Kuruzović i Jasmina Vignjević iz Ban-ja Luke na petom mjestu. Članovi Bridž kluba Dubrovnik, Ivana Cvjetanović i ĐivoTikvica Krolo su najbolji mix par na turniru. Turnir je sudio i vodio Stanko Kružić izSplita.Kompletni rezultati: 1. Tomislav Mačai i Srđan Golubović 60,75%, 2. Rafael Lozo iIvan Lekić 59,87%, 3. Branko Krolo i Dinko Grubišić 58,24%, 4. Ivana Cvjetanovići Đivo Tikvica 56,24%, 5. Siniša Kuruzović i Jasmina Vignjević 55,51%, 6. JoškoĐilović i Ante Mijić 54,92%, 7. Miho Jančić i Toni Radić 54,36%, 8. Dubravka Zvrkoi Ana Čeović 53,97%, 9. Boško Mišić i Ivo Matijević 52,44%, 10. Ivica Obad i DejanŠkero 51,98%, 11. Stanislav Mandurić i Igor Ćuk 51,84%, 12. Frano Jančić i Andr-ija Martić 51,80%, 13. Pero Jemo i Stipe Glavinić 50,42%, 14. Maja Mrša i ZdenkoStanković 50,35%, 15. Tonči Matana i Srećko Matana 50,08%, 16. Slavko Grgić iSreako Tomić 48,34%, 17. Edi Vojković i Titomir Zokić 48,29%, 18. Iva Strnad iFrano Mozara 47,11%, 19. Jakup Selmanović i Niko Dubčić 46,66%, 20. MišoStanivuković i Darko Mitrašinović 43,65%, 21. Slaven Penava i Miro Stančić 43,21%,22. Slavica Novak i Željko Car 42,26%, 23. Boris Lovjer i Marija Jelčić 41,98%, 24.Vedran Košta i Rade Garić 39,58%, 25. Elizabeta Putica i Stijepo Vidojević 36,08%.

ŠAH - DUBROVNIK OPEN2019

Nikola ĐukićNikola ĐukićNikola ĐukićNikola ĐukićNikola ĐukićpobjednikpobjednikpobjednikpobjednikpobjednikTradicionalni, 11. po reduMeđunarodni šahovski turnir“Dubrovnik Open 2019” održanu povodu Dana Grada Dubrovni-ka i Feste Svetoga Vlaha protekao je u dominaciji crnogorskih igrača. Tako jepobjednik velemajstor Nikola Đukić s 8 bodova iz 9 partija /ujedno i nositelj/,drugi je također velemajstor Dragiša Blagojević sa 7,5, treći FIDE majstor IgorSarić sa 7, a četvrti međunarodni majstor Blažo Kalezić sa 6,5 bodova. Na pe-tom mjestu je međunarodni majstor iz Mostara Vitomir Arapović sa 6,5 bodova,šesti Veljko Draganić iz Podgorice, sedmi najbolje plasirani hrvatski šahist međun-arodni majstor Zdenko Plenković iz Splita, osmi međunarodni majstor ŽeljkoBogut iz Širokog Brijega, deveti velemajstor Milan Draško iz Podgorice, dokkrug nagrađenih zatvara velemajstor Ante Šarić iz Splita na desetom mjestu /pomalo i negativno iznenađenje/, svi također sa 6,5 bodova.U konkurenciji seniora /preko 60 godina/ najuspješniji je bio međunarodni majs-tor Atif Dumpor iz Mostara, žena međunarodni majstor Kristina Šarić iz Splita,juniora /do 20 godina/ FIDE majstor Andrej Šuković iz Podgorice i šahista spodručja Dubrovačko-neretvanske županije FIDE majstor Augustin Brnas iz Met-kovića.Na ovogodišnjem turniru, koji je održan u hotelu “Petka” nastupilo je 100 šahistaiz Hrvatske /44/, Bosne i Hercegovine /40/, Crne Gore /14/, Slovenije /1/ i Rusije/1/ i to 4 velemajstora, 6 međunarodnih majstora, 11 FIDE majstora, 1 ženskimeđunarodni majstor, 1 ženski FIDE majstor itd.Sudački posao besprijekorno je obavio međunarodni šahovski sudac SulejmanIslamović iz Dubrovnika, uz svesrdnu tehničku potporu Nikše Ivankovića, takođ-er iz Dubrovnika. Inače, sam turnir odigran je tečno, bez ikakvih primjedbi sudi-onika koji su izrazili potpuno zadovoljstvo svim uvjetima i gostoprimstvom. Tomesu pridonijeli i primjena suvremene informacijske tehnologije i doista lijep dan,taj 9. veljače 2019.

PRVENSTVO DUBROVNIKA U UBRZANOM ŠAHU ZA 2019.

Anvar Turdyev pobjednikAnvar Turdyev pobjednikAnvar Turdyev pobjednikAnvar Turdyev pobjednikAnvar Turdyev pobjednikFIDE majstor Anvar Turdyeviz Rusije, inače izvrsni violin-ist Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra prvak jeGrada Dubrovnika u ubrzan-om /rapid/ šahu za 2019. Onje prikupio 5,5 bodova iz 9partija koliko je na drugommjestu osvojio majstorskikandidat Faruk Lošić, dok jetrećeplasirani, zatvarajućikrug nagrađenih zauzeo s 5bodova prošlogodišnji prvakGrada Dubrovnika, prvokat-egornik Tomislav Musić.Poredak je sastavljen na temelju Pravilnika 11. Međunarodnog šahovskog turnira“Dubrovnik Open 2019” koji je odigran 9. veljače 2019. u hotelu “Petka” i nakojemu su spomenuti igrači nastupali, pri čemu je Turdyev u konačnom poretkuzauzeo 20. mjesto, Lošić 29. i Musić 37. u konkurenciji 100 igrača.

Šahovski klub Dubrovnik

BOĆANJE / I.HBL

Metković poražen kod SokolaMetković poražen kod SokolaMetković poražen kod SokolaMetković poražen kod SokolaMetković poražen kod SokolaBoćari Metkovića u ovom kolu gostovali su u Splitu kod SokolaOrbico, gdje su poraženi s uvjerljivim rezultatom. Nakon prvih igaraveć je bilo 8:0 za Sokola, nakon toga se teško bilo vratiti u utak-micu. U sljedećem kolu Metkoviću u goste stiže vodeća Istra Poreč.Rezultati 10. kola: Pula - Gorčina 21:5, Lovran - Pazin 10:16, BistonBrela - Zrinjevac odgođeno (igra se 24.2.), Istra Poreč - Vargon 16:10,Sokol Orbico - Metković 19:7. Poredak: 1. Istra Poreč 25 bodova, 2.Pula 22, 3. Zrinjevac(-1) 19, 4. Biston Brela(-1) 18, 5. Sokol Orbico14, 6. Pazin 14, 7. Vargon 13, 8. Metković 12, 9. Gorčina 3, 10.Lovran 3 boda.11. kolo igra se 16.2. u 15 sati: Sokol Orbico - Pula, Metković - IstraPoreč, Vargon - Biston Brela, Zrinjevac - Lovran, Pazin - Gorčina.

II. HBL - JUG

Župa dubrovačka nadigrala HajdukŽupa dubrovačka nadigrala HajdukŽupa dubrovačka nadigrala HajdukŽupa dubrovačka nadigrala HajdukŽupa dubrovačka nadigrala HajdukNakon što su u zaostaloj utakmici iz prošlog kola za nijansu bili bolji od Hidroelektrane, boćariHajduka u ovom kolu izgubili su od Župe Dubrovačke i tako umanjili šanse u borbi za 1.mjesto. Župa Dubrovačka je odigrala odličnu utakmicu i na kraju zasluženo slavila. Hidroelek-trana je u ovom kolu zabilježila uvjerljivu pobjedu, dok je Komolac izgubio na gostovanju kodvodećeg Primoštena. U sljedećem kolu Hajduku u goste dolazi vodeći Primošten, pobjedombi se Hajduk opet uključio u borbu za prvoligaški status sljedeće sezone. Rezultat zaostaleutakmice 9. kola: Hidroelektrana - Hajduk 9:13. Rezultati 10. kola: Umčani - Zlatan Otok 11:11,Primošten - Komolac 16:6, Župa Dubrovačka - Hajduk 14:8, Hidroelektrana - Naklice 18:4,Otok - Vir 11:11. Poredak: 1. Primošten 25 bodova, 2. Hajduk 21, 3. Zlatan Otok 16, 4. Vir 16, 5.Župa Dubrovačka 15, 6. Hidroelektrana 13, 7. Komolac 12, 8. Naklice 12, 9. Otok 11, 10.Umčani 5 bodova. 11. kolo igra se 16.2. u 15 sati: Otok - Umčani, Vir - Hidroelektrana, Naklice- Župa Dubrovačka (17.2.), Hajduk - Primošten (17.2.), Komolac - Zlatan Otok. Luko Hendić

51GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

Izvatke odabrao:Đivo Bašić

IZBOR CITATA IZ KNJIGA LJEVIČARA JULIUSA BARANOVSKOG (1904.-1999.) I DESNIČARA MIRKA VIDOVIĆA (1940.-2016.) (11)

Istina je jedini štit kojeg je nemoguće obezvrijediti i neutraliziratiIstina je jedini štit kojeg je nemoguće obezvrijediti i neutraliziratiIstina je jedini štit kojeg je nemoguće obezvrijediti i neutraliziratiIstina je jedini štit kojeg je nemoguće obezvrijediti i neutraliziratiIstina je jedini štit kojeg je nemoguće obezvrijediti i neutraliziratiTada sam shvatio zašto su zli ljudi neznalice i zašto su savjesni ljudi prisebni u svim prilikama ineprilikama

Navečer nastane pravi bakanal: jedu, piju,slušaju glazbu s ploča, plešu i pucaju izoružja. Duboko u noć, kad otjeraju robove-osuđenike na spavanje, svuku se goli i nas-tane prava grupna seksualna orgija.Ponekad se dogodi da im ustreba neki odrobova, pa ga zovnu. Tako se je dogodilo ionome što nam je pričao o događajima uvili: tu se mogu vidjeti prizori kakvi se videsamo u nekim avangardnim filmovima Fell-inija: pijane i nage žene leže u lokvi prol-ivenog alkohola i nečisti. Robovi ih morajuoprati i odnijeti na spavanje. Na posebnuzamolbu tog čovjeka koji je sam sve to vidioi doživio jer je u tom iskušenju i ‘posrnuo’,pa izgubio sve privilegije, navodim prizor stih orgija. Kad su ga kasno u noć digli iz kre-veta da se pobrine o jednoj od tih pripitihdjevojčura, on je brzo ustanovio da je onajoš uvijek bila ‘neupotrijebljena’. Na velikemolbe udbaške nevjeste, on je pustio slo-bodu i svom muškom nagonu. Rezultat jebio težak: poslali su ga u samicu, pa zadržaliu zidinama.Osim tih i takvih službi, ‘slobodnjaci’ rade iu kućanstvima službenog osoblja. Tako sedogodi da se neki zgodniji osuđenik spri-jatelji s nekom od supruga straže. Tako jeprošla supruga nadzornika Janjića. Ludose zaljubila u jednog Zagrepčanina koji juje odveo po isteku kazne u Zagreb, živiotamo s njom tjedan dana, a onda je otjeraonazad u Gradišku. Da se osveti Janjiću. Tuuz naselje službenog osoblja osuđeniciobrađuju za njegove potrebe jedan ovećipovrtnjak. Da ga zaoru ili okopaju osuđeni-ci se upregnu u plug: četiri vuku, zagrnuhlače do koljena, istegnu vratove k’o korn-jače, a jedan ih otpozada upravlja. I ta slikaje autentična, jer se taj povrtnjak može vid-jeti s tapetarije odakle je više političkih os-uđenika vidjelo i u više navrata taj prizor štopodsjeća na neke egipatske bas-reliefe. Utom smislu može se govoriti o stanovitom‘tradicionalizmu’ i o ‘avangardi’ našegsamoupravnog društva. […]S robijašima često se spletu i sami stražari,kao što je bio jedan mladi stražar, koji jeposredovao jednoj seriji ‘izvoza’ tokarenihelemenata, pa i samog alata. Taj stražar,zvao se je, mislim, Milošević. To je društvou kojem svi kradu i palamude: iz StareGradiške izvezene su čitave garniture stil-skog namještaja, posebno ručno [iz]rađenei ‘prodane’, kao rashodovan materijal.Takvim namještajem ukrašene su mnogekuće republičkih funkcionera… […]Što se na tom jutarnjem svjetlu blista vidjelismo pred otvorenim vratima Petog odjela,jednog osuđenika kako polako izlazi stopupo stopu, blijed kao smrt, držeći izmeđuprstiju obiju ruku, između raskopčane ko-šulje svoj trbuh, iz kojeg viri duga oštricastakla od slupanog prozora - morao je samsići niz stubište i ići u ambulantu, sam, zakaznu, držeći trbuh da mu ne izađu crijeva,

a krv je polako curila, štrapala po hlačamakapajući po smrznutom tlu: krv crvena ivruća se puši kao plazma tekućeg koraljau studenom bezdušnom svijetu za suluduradost nekog bezimenog divljeg božanstva.[…]Tada sam shvatio zašto su zli ljudi neznal-ice i zašto su savjesni ljudi prisebni u svimprilikama i neprilikama: istina je jedini štitkojeg je nemoguće obezvrijediti i neutraliz-irati. […] osjećanja koja su jedina podlogadjetinjastog samoisticanja, svojstvena dik-tatorima i njihovim dresiranim budalama.Doći k sebi je sasvim suprotno pojmu - bitiizvan sebe, a baš to omogućuje postojanostu zdravom razumu u kojem se prepoznajesvaki priseban čovjek. […]Kad sam drugi put prolazio na kupanje, izte praonice, kao slučajno, izađe generalSrnec. Oslabio, tužno se smiješio.Zavraćenih rukava i s keceljom od lopovskekošulje htio mi je dati do znanja da ni njimanije bolje. Taj stari vojnik, zamjenikzapovjednika Zagrebačke armijske oblas-ti, koji je [o]suđen na pet godina robije zbogtoga, uglavnom što je zahtijevao da se svi-ra ‘Lijepa naša Domovino’ prilikom polagan-ja prisege novih vojnika u Maksimiru,ponižen je do skrajnjih granica: dali su muda pere lopovske gaće… Bez obzira što jeu međuvremenu ‘Lijepa naša’ postala islužbeno, po Ustavu ‘Republike’, hrvatskomnarodnom himnom. U njegovoj sudbini nijeponižen samo jedan čovjek, nego jedannacionalni princip. […]I stoga mi ne možemo svoje nade ulagati udiplomatske traktacije nego na našu vlasti-tu privrženost Istini i u našu vlastitu žrtvu utoj privrženosti. Vrijeme laži i varanja jav-nog mišljenja je minulo. Tko god hoće raču-nati s uspjehom u budućnosti morat će ig-rati na kartu Istine. Mi druge karte i nema-mo. Na nama je da otpočnemo. Jadna jenada u milost tiranina, žalosna sudbinaGalileja renegata u odnosu na muževniizlazak iz života jednog Sokrata: dokle ćeIstinu šminkati oni koji pod stolom gospo-dara skupljaju mrvice! Ako i ne možemoprihvatiti istovjetnost kostura sa živimtijelom, na što je pretendirao Spinoza […]Jer znamo bolje nego itko da je u našojzemlji šaka siledžija prigrabila vlast željezn-om rukom i da zatire ljudske slobode višenego igdje drugdje: oni se ponašaju nesamo kao vlasnici svih dobara u zemlji,nego i svih proizvodnih procesa, vlasniciživih ljudi koje tisućama i desetinama tisućaprodavaju drugim državama kao roblje, kaovlasnici i naše duše koju ne smijemo upo-trebljavati mimo njihove volje i privole. Ni-kad zemlja nije vidjela toliko ponižavanjeljudske osobe. Nikad ni jedna ma kakobarbarska civilizacija nije iskorjenjivala ljudeu ime nekih doktrina koje su suprotne ljud-skoj prirodi. I nikad veliki ovog svijeta nisustajali tako ravnodušni prema tolikoj neprav-

di. Ali nikad se proskribira-ni i poniženi nisu osjećalitoliko osviješćenima i sig-urnima u ispravnost ietičnost svoje borbe!Tiranija nam prodaje pravoda vidimo svoju ženu i svoju djecu nekoli-ko minuta više; prodaje nam mogućnostda im napišemo par redaka više u našimpismima pod uvjetom da prešutimo stvar-ne probleme; prodaje nam naš vlastiti no-vac da ga potrošimo u zatvorskoj kantini;prodaje nam naše vlastito strpljenje za malovarave nade; obećaje nam mir pod uvje-tom da se odreknemo svoje vlastite duše.Kad izlazimo na slobodu, oni nam prodajumogućnost zaposlenja pod uvjetom dalažno svjedočimo protiv drugih, daponižavamo i sebe i druge nevine ljude prednajizopačenijom od svih despocija: proda-ju nam nas same za nakazno strašilo bezduše i srca. […] Jer vjerujemo u čovječan-stvo sastavljeno od cjelovitih osoba, a ne učovječanstvo automata. […]Jedan od značajnih vojnih zapovjednika izupravo tog vremena i koji je na čelu svojevojne jedinice ujašio na bijelom konju u os-vojenu Srijemsku Mitrovicu, pričao nam je narobiji, na koju je dospio po treći put zbog svojihprosovjetskih stavova, da nikad nije vidio to-liku kolektivnu paniku među vojnicima kaona srijemskoj fronti. Srbijancima se očito nijeišlo u smrt, jurišajući na hrvatske postrojbefrontalno, usred zime, i to - na njihovu terenu.Na čelo tih srbijanskih jedinica Tito je postav-io svoje prokušane časnike koji su znali samisvojom rukom strijeljati ustrašene vojnike kakobi drugima dali do znanja da im je svakakopoginuti, kud god okrenuli, a da je napredo-vanje manji rizik. Taj bivši partizanski dopuk-ovnik zrakoplovstva pričao nam je na šetnjinevjerojatne priče kad je i sam morao likvidi-rati svoje vojnike, ponekad i zbog toga što subili poznati kao sinovi nacionalista i istaknutijihSrbijanaca. Rekao nam je da je svojom rukomubio 50 hrvatskih mladića u selu Stuparu kodĐakova prilikom napredovanja kroz Slavoni-ju. I njegova vlastita sudbina je isto tako žalo-sna. Po zadatku svoje partije, a da bi doka-zao da joj u potpunosti pripada, morao je ubitisvojom rukom svog rođenog brata koji nijehtio ići u partizane. Otišao je u svoje selo iubio brata na dan kad mu je taj nesretni bratimao svadbu - na dan vjenčanja. Taj nesret-nik je opsjednut tom bratoubilačkom mišlju,pa kad zapadne u krizu savjesti, kad gaobuzme neuroza, postaje grub i agresivan:priča sa suzama u očima svoje duge do-godovštine onome tko ga želi slušati: ‘Jeste lividjeli’ - pričao mi je jednom - ‘sve sam daoza socijalizam: moju vlastitu krv, dokazao samodanost partiji, ubivši svog rođenog bratasvojom vlastitom rukom da ne bi bilo nikakvesumnje u moju ideološku čistoću. Staljinovoime trajno je bilo na mojim usnama.

Nastavlja se

52 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Razne zanimljivosti iz povijestiRazne zanimljivosti iz povijestiRazne zanimljivosti iz povijestiRazne zanimljivosti iz povijestiRazne zanimljivosti iz povijestiDubrovnika u svezi svetog Vlaha (1)Dubrovnika u svezi svetog Vlaha (1)Dubrovnika u svezi svetog Vlaha (1)Dubrovnika u svezi svetog Vlaha (1)Dubrovnika u svezi svetog Vlaha (1)Nadam se, da će nešto od obavljenog u ovom napisuostati zapamćeno kako bi sljedeće Feste sv. Vlaha, apogotovo prilikom obilježavanja 1050.-godišnjice 2022.godine bilo primijenjeno iz starinskih običaja

Mnogo je zanimljivosti usvezi svečanosti sv. Vla-ha koje su objavljene u

raznim lokalnim tiskovinama uzimajući uobzir vremensko razdoblje od 1891. god-ine do kraja 1944. godine. Razni autoriistraživali su stare dokumente te prevodećisa latinskog jezika upoznavali su du-brovačku javnost o nekadašnjim svečanos-tima sv. Vlaha za vrijeme Republike, pišućio njima. Inače, najveći broj raznih povijesnihizvješća, bilo da su kraća ili duža, uočio samu tiskovinama koje su izlazile u našem graduu gore navedenom vremenskom razdobl-ju. Za objavljivanje svih novinskih izvješćakoje su u izravnoj ili neizravnoj vezi sa Fes-tom sv. Vlaha vjerojatno bi trebao jedan en-ciklopedijski svezak, s obzirom na mnošt-vo informacija, od programa Feste do osta-lih, veoma raznovrsnih zanimljivosti. Nekeću predstaviti čitateljima u ovom napisu.Posljednji kip sv. Vlaha koji je postavljen nadubrovačke zidine potječe iz 1924. godine.Nalazi se na vanjskom plaštu zidina povišeunutarnjih vrata od Pila. O tome uredništvo„Dubr. lista“ (izlazio od 1924. do 1928. g.)izvješćuje dubrovačka javnost.„Dubrovački list“ od 14.11.1924. god; broj42. KIP SV. VLAHADjelo I. Meštrovića, a dar Nj. Vel. Kralja -Blagoslov na 16. o. mj.Kip sv. Vlaha koji se ima postaviti u nišu nagradske zidine, a (po)više spomenika Nj.Vel. Kralja Oslobodioca, izragjen je od na-šeg velikog umjetnika Ivana Meštrovića, bla-goslovit će dijec. biskup Dr. J. Marčelić unedjelju na 16. o. mj. u 11,30 sati. Trošak zaizvedenu radnju u kamenu preuzeo je Nj.Vel. Kralj Aleksandar, pa je tako ovaj kip nje-gov dar našem gradu.„Dubrovački list“ od 21.11.1924. god; broj43. BLAGOSLOV KIPA SV. VLAHAU nedjelju je presvij. biskup Dr Marčelić ucrkvi sv. Vlaha na svečan način blagoslovioMeštrovićev kip sv. Vlaha. Cijeli dan ulaziloje gragjanstvo u crkvu da vidi ovo novo dje-lo, kojim je veliki naš umjetnik ukrasio našgrad. Sada se u gradskim vratima postavl-ja armatura (skela) za podizanje kipa u nje-govu nišu na gradskim zidinama. (Kame-na balustrada među vratima od Pila takođ-er je umjetničko djelo Ivana Meštrovića -nap. D.R.)Izabrao sam nekoliko crtica iz opširnijegnapisa N. Gjivanovića.„Dubrovački list“ od 31.1.1925. god, broj 5.IZ POVIJESTI DUBROVNIKA SA SVETIMVLAHOMNa službi crkve sv. Vlaha u Dubrovniku biloje uvijek, kao što je i sada više svećenika,naime jedan starješina sa više pomoćnika.Taj se starješina zvao još do preko polov-ine XIX. vijeka „plovan“ („plebanus“), a iza

toga, kako i sada „upravitelj“ („rector“).(...) Autor u daljnjem tekstu navodi popisimena od XVII. vijeka do „naših dana“, tj. do20-ih godina XX. stoljeća - nap. D.R.).Megju ovim svećencima bilo ih je, kako sevidi (iz popisa), nekoliko iz pučanskih po-rodica dubrovačkih, a bilo ih je i onih, te (koji)su zbog svoje učenosti i valjanosti bili postiglilijepih crkvenih i državnih časti. Tako je Marin-ko Orbini poznat kao literat, bio tajnikomSenata dubrovačkog; jednaku je čast ob-našao i Frano Volantić, kojega je dubrovač-ka vlada nagradila učinivši ga stonskim bisk-upom.Lijepe crkve sv. Vlaha, one još iz XIX. vijeka(više) nemamo. Nestade nam je, i to ne uvelikoj strahoti, u onoj prvoj smrti Dubrovni-ka na 6.IV.1667., već onda kad se naši starinijesu ni u snu nadali god. 1706. Ostade namipak iz stare svečeve crkve onaj čudotvornikip sv. Vlaha, u istočnom ornatu, od pozlaće-na srebra, umjetnički i historički zanimljiv,sačuvan u masi i sili ognjenog požara ma-jske one noći izmegju dana 24. i 25. Iz onogžalosnog dogagjaja sačuvati nam je za uvijeki ime junačkog i bogoljubnog pučanina KristaDragi, sina Marka Dragi i Anice Agostini. Znase da je on jurnuo u crkvu megju plamenesvrhom, da bi barem spasio svečev ovaj kip,ali se žalostan morao odreći takove namjere,jer mu oganj ne dopuštaše bliže pristupiti.(Koliko mi je poznato, do sada nitko nijespominjao ime ovog pučanina i njegovjunački pokušaj spašavanja kipa sv. Vlahaiz vatre! Nadam se, da će sada ime KristaDragi ostati zapamćeno! - kom. D.R.).Na dan sv. Vlaha g. 1721. pritisnu Dubrovnikzima, dažd i snijeg. Puk koji zbijen stajašeizmegju Gospe, Dvora i Place, ugleda svogakneza, starca Sara Bunića-Vučićevića (sinapjesnika Gjiva Bunića-Vučićevića) i brata sil-istrijskog mučenika Nikolice (dubrovačkipoklisar poslat na pregovore poslije potresakoji je umro u silistrijskoj tamnici - nap. D.R.),nošena u pozlaćenoj nosiljci pred Malim iVelikim vijećem u svečanoj procesiji sa sv.Moćima. To bješe prvi put u povijesti da suglavara države nosili na dan sv. Vlaha. Te jegodine ovaj knez starac i umro.Od tog istog dana prenesenu su velikomsvećanošću svete Moći iz kapitula domini-kanske crkve, gdje su se čuvale iza veliketrešnje, u kapelu gdje se dandanas nalazeza njih navlaš pripravljenu u novoj katedraliotvorenoj Božijoj službi g. 1713.Svečanost sv. Vlaha nakon pada Republikeostade svečanost lih (tek) crkvena. Ali god.1837. osobitim zauzimanjem odvjetnika (i)književnika viteza Antuna Kaznačića biskupdubrovački Giuriceo i Općina uspostavišesvečanost i izvan crkve skoro u onom ob-liku, kako se i dandanas (1925. godine) obav-lja. Svečanoj su procesiji u velikom broju

prisustvovali župljani iz svih župa gradu bližnjih, harniBogu i sv. Vlahu, što su ih sačuvali od teške nem-oći: kolere. Ovu harnu bogoljubnost svjedoći i onazavjetna kandjela, te (koja) visi sred Svečeve crkve,nabavljena novcem sakupljenim megju harnimpukom cijele biskupije.Godine 1426., kao gost Dubrovačke Republikeprisustvovao je na dan sv. Vlaha velikoj procesiji,(na)stupajući dubrovačkom knezu s desne strane,starac Sandalj Hranić-Kosača, bosanski vlastelin iveliki vojvoda humski, vjerom pravoslavni. On bješeustupio Dubrovčanima svoju polovinu konavoskežupe sa Donjom Gorom i Konavlima, a Dubrovčanimu harni darovaše u svom gradu jednu palaču lije-po ukrašenu (srušena je u potresu 1667. - nap. D.R.).Baš pred kraj života Sandalj bješe zaželio da u milommu gradu sv. Vlaha podigne o svom trošku jednucrkvu i bolnicu ali ga u tome zapriječi smrt u aprilug. 1435.Godine 1814. na 3. februara bijeli stijeg sv. Vlahanije više visio na Orlandu, jer je na 29. januara bioskinut na zapovijed austrijskog generala T. Miluti-novića, vjerom pravoslavnoga, pred očima posljed-njeg imenovanog kneza, vlastelina Saba Gjorgjića.Preko svečane Mise general zasjedne na prijestogdje je prije sjedao knez Republike. Prisustvovao jesa užeženom svijećom i (u) procesiji po gradu, namjestu prije odregjenom za kneza. Iza te svečanostipozva ovaj general u sebe na objed dubrovačkeplemiće osim onih, te (koji) su mu se bili pokazalinepokorni.Dubrovački literat Toma Kersa (1779-1838) u jedn-om svom talijanskom sastavku napisao je „O živo-tu i djelima Didaka Pira“ onoga, glasovitog latin-skog pjesnika, vjerom jevrejina, koji se je rodio uEvori (u Portugalu) dne 5.IV.1517. (umro 1599 uDubrovniku, pravo ime Isaia Koen - nap. D.R.), živioje i pjevao u našem Dubrovniku za čitavnih 40-50godina, te je preminuo u Dubrovniku. Taj je pjesnikspjevao i lijepu pjesmu u pohvalu sv. Vlaha. Tu jeverziju negdje zabilježio i učeni Dubrovčanin, pisacO. Ivan Matija Matijašević (Mattei, 1714-1783) noKersa mu to silno zamjera. (Vjerojatno se radi ološem prijevodu ili drugoj inačici izvornih stihova? -kom. D.R.)Na dan sv. Vlaha g. 1658. saslušana su u du-brovačkom Senatu dva francuska putnika: Poullet iQuiclet. (Je li to bio tzv. „informativni razgovor“? -kom. D.R.). U gradu se zadržaše nekoliko dana.Oba ostaviše po putopis, gdje su zanimljive crte(opisi) o Dubrovniku prije potresa g. 1667. Oni subili i na svečanosti sv. Vlaha koja im se učinila vrlozanim(lj)ivom, te je i opisaše. Tih dana, početkompoklada vidjeli su razne igre i običaje. Vidjeli su i to,kako gospogje i gospari dobacuju jedno drugomu„confette“ osobite vrste, biva (bjehu to) malena jajanapunjena mirisavom vodicom. Ljuska tih jaja bilaje od tanka voska i od crvena praška („crvena jaja“- op. D.R.), pa se u padu odmah razbijaše (a miris-na vodica osvježi prostor poput dezodoransa - kom.D.R.). Vidjeli su tada i dobacivanje limunovima način-jenim (također) od voska, napunjenim cvijećem, slat-kišima, te i malim živim pticama(!!).Komentar D.R.: Nema sumnje da se voštana „ljus-ka limuna“ sastojala od dvije polulopte s tim što jedonja polulopta morala biti veća. U donju se je vjero-jatno stavilo cvijeće, slatkiši i 1-2 žive ptice. Gornjapolulopta morala je imati rupice, radi zraka za ptice.Zatim bi se obje polulopte spojile i dodatno oprezno„zalijepile“ opet voskom. Je li ova teorijska rekon-strukcija točna, ne mogu tvrditi, ali mi se čini na-jvjerojatnija u tehničkoj izradi. Nastavlja se

53GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - srije-da i četvrtak, 20. i 21. 2.- doc.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedije i traumatologije - petak, 22. 2.- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica - četvrtak, 28. 2.- dr.sc. Ivan Zeljković, , dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - petak isubota, 1. i 2. 3..- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - srijeda, 6. 3.- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist zakralježnicu - četvtak 7. 3.- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog inefrolog - petak, 15. 3.

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiPrimaju se narudžbe za ambulante:- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med. - specijalist interne medicine, subspecijalistpulmolog- ambulanta- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortope-dije- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice- doc.dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKAMARIN MED

Prehladili ste mjehur ili imate drugih urinarnih problema? Muškarcima je često nelagodnopričati (i priznati) o urinarnim smetnjama. Odmah riješite problem u Poliklinici Marin Med!

POSJETITE UROLOGA...i riješite se neugodnih problema prije nego bude kasno

- Odrasli muškarci svakako bi trebali posjetiti urologaveć pri prvim urinarnim smetnjama.- U Poliklinici Marin Med pregledat ce Vas uglednidubrovački urolog dr. Damir Šimunović- Urologija je grana kliničke medicine koja se bavibolestima muškog i ženskog urinarnog trakta imuškim reproduktivnim organima.

Obzirom da su urinarni i spolni sustav usko povezani,poremećaji u radu jednog mogu utjecati na raddrugog.- U Poliklinici Marin Med osim urološke dijagnostikeobavljaju se i operativni zahvati kod odraslih i djece. - Savjet i posjet urologu katkad je od krucijalnevažnosti, ponajprije za ranu dijagnostiku tumora.

54 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

Piše:Antun Švago

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE - PODRUŽNICA DUBROVNIK

Izlet u Makarsku, Vepric i ImotskiIzlet u Makarsku, Vepric i ImotskiIzlet u Makarsku, Vepric i ImotskiIzlet u Makarsku, Vepric i ImotskiIzlet u Makarsku, Vepric i ImotskiSindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik organiz-ira u subotu 23. veljače jednodnevni izlet s posjetom Makarskoj(posjet sa stručnim vodičem - obilazak povijesno kulturnih zna-menitosti), Vepricu (Gospino svetište) i Imotskom (posjet Modromi Crvenom jezeru i kuli Hasanaginice). Na putu od Makarske pre-ma Imotskom prolazimo kroz tunel Biokovo prema Zagvozdu.Povratak autocestom preko Ploča. Polazak s Pila u 7:00 sati.Pozivamo sve umirovljenike naše članove i sve one koji to želepostati da nam se pridruže.Prijaviti se možete u prostorijama naše Podružnice na adresi Josi-pa Kosora 30, Dubrovnik ponedjeljkom, srijedom i petkom od 9 -11 sati ili na 332 857 i 358 615.

Boravak u lječilištu „Biokovka“ uBoravak u lječilištu „Biokovka“ uBoravak u lječilištu „Biokovka“ uBoravak u lječilištu „Biokovka“ uBoravak u lječilištu „Biokovka“ uMakarskojMakarskojMakarskojMakarskojMakarskojSindikat umirovljenika Hrvatske - Podružnica Dubrovnik organiziraza svoje članove i sve one koji su zainteresirani boravak u lječilištu„Biokovka“ u Makarskoj u vremenu od 12. - 22. veljače. Cijena dese-todnevnog boravka iznosi za puni pansion 2.250,00 kn, a za polu-

pansion 1.800,00 kn ili po danu za puni pansion 225,00 kn, a zapolupansion 180,00 kn. Aranžman uključuje smještaj u dvokrevet-noj sobi, lječnički pregled, paket terapija (3-5) što ovisi o procjeniliječnika. Doplata za jednokrevetni smještaj 70,00 kn po danu. Pr-ijevoz do Makarske i natrag organizira Podružnica sindikata umirov-ljenika Dubrovnik i posebno se plaća.OBAVEZNA UPUTNICA SVOG LIJEČNIKA. Molimo sve zainteresir-ane da nam se odmah jave na 332 857 i 358 615 kako bismo navrijeme mogli rezervirati smještaj ili nas posjetite ponedjeljkom, sr-ijedom i petkom u vremenu od 9 11sati na adresi Josipa Kosora30, Dubrovnik.

Desetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDesetodnevni boravak uDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaDaruvarskim ToplicamaSindikat umirovljenika Dubrovačko-neretvanske županije organiziradesetodnevni boravak u Daruvarskim Toplicama. Period boravkaje od 10. ožujka - 20. ožujka. Cijena boravka u dvokrevetnoj sobiza umirovljenike sa popustom je 243 kn dnevno. Polazak sa Grudeje 10. ožujka u 6:30. Molimo zainteresirane da se jave što prije, jervlada veliki interes. Prilikom prijave potrebno je uplatiti akontacijuod 500 kn. Prijave i informacije na 098 345 236 od 18-20 sati

Predsjednik sindikata DNŽ Ante Mandić

MATO MALI I PERO NJIOV

Peča čejadetaZaboravilo je naše čejade, kaže Sele, onu staru da nasOni Gore kuša, ali samo noliko koliko moremo dokuči.I da ništa nije nako kako se nama čini, vengo baš nakokako jesSve, kaže Pero, more razumje otkako je svijet ušo u nas, a mipobjegli od svijeta, ali ne more to što te u naske, ko malo đe, žaluako što ne stekneš u životu, a ako imaš više od nji, ondarke te nemogu smisli.Kadarke nekoga žalu ondarke ćeš ču:- Jadan on, grota, zašto baš njega...A kadarke te ne mogu smisli:- Da mi je samo zna okle mu, kako li se samo dočepo, đe li senalapo...Ne smetaš našemu čejadetu, dodava Jane, to je poznata stvar,ako više i znaš i umiješ, ali te ne more na oči viđe ako više imaš.Neće ti doduše, misli ona, prizna ni da znaš ni da umiješ više odnjega, ali mu zato nijesi na tiru ko ondarke kadarke imaš više odnjega. Sve more proguta, ali to ne more ni prožvaka.Našoj prijašnoj čejadi je, kaže Mato, sve služilo za moj kako-takoživje, dok današnjičar služi svemu, ne da bi boje živijo, vengo zatoda ima više o drugoga. Sve drugo je našemu današnjičaru pro-lazno osim, dakako, tega.Naš današnjičar, misli on, mjesto da koristi ono što mu je Oni Goreostavijo, i da mu bude zafalan, zafalan je onemu što mu koristi, akoristi, žali Bože, Onega Gore. Ko da je on stvorijo Njega Gore, ane Oni Gore njega doje.Ništa naše čejade ne more izbaci iz kolosijeka, ako to nije u njego-vu suśedstvu. Ne smeta njemu ni oće li i ova država, ko i sve drugeu kojima smo bili, s nama vakijem propanu, koliko mu smeta štonjegov suśed ima više od njega.Kaže Jane kako je neki dan na nekomu zidu pročitala da piše:- Svi vi koji ste kupili diplome, ne bojte se. Mogu vam oduze i tikomad karte, ali znanje neće nigda.Zato se naše čejade ničega toliko ne boji, koliko se boji suśeda.Svak nek ima, samo neka suśed nema više od njega.Zaboravilo je naše čejade, kaže Sele, onu staru da nas Oni Gorekuša, ali samo noliko koliko moremo dokuči. I da ništa nije nakokako se nama čini, vengo baš nako kako jes.Govorijo je pokonji Jozo da je jadan oni čoek čiji mir i zadovojstvoovise o drugomu i drugijem. Ko ta dva blaga nema u sebi, sva sumu druga zaludu:- Voja je brod, a um je jedro - zno je rije.Pokonji je dum Mato na dotrijenici učijo đecu kako Oni Gore utvomu životu more i ne bi sve, ali brez Njega, sve je tvoje – ništa!Ko god se umislijo, kaže Mato, da nekoga more lako pročita, neće

nigda sazna koliko je zapravo nepis-men.Ko i oni s Potoka, govori Pero, što jedošo pod gasom doktoru Ivu na pre-gled. Prije vengo će ga pregleda, gle-da ga doktor, pa će mu:- E, moj Vukiša, žo mi je, ali te ovimomenat ne mogu pregleda zbogvelike količine alkohola u organizmu.- Fala moj doktore, doj ću ja kad seotrijezniš...Danaske, misli Jane, više u doktora idu žene, ali ne što su višebolesne, vengo više zato što nijesu zadovojne svojijem izgledom.Tako se jedna požalila jednomu našemu doktoru, što je peču čeja-deta, kako je sve probala, ali nije uspjela smršavi, da bi jom onnajpotje reko:- A moja ženo, gledaj što i preskoči!Śetijo se Pero još jedne. I jednoga milicajca koji bi u ono brijemecijelu večer s tobom i ijo i pijo, a ondarke bi te, kad si se uputijo sautom, dočeko kojije stotinu metara daje i naplatijo ti globu.Potje je tako čeko noge iz kafane. Sakrijo bi se za kakav bus, virijošto se događa i čeko. Najpotje, kadarke su u kafani otkrili s kijemimaju posla, dosjetili su se i oni, i rekli ko ono Mamić:- E, nećeš razbojniče!Jedan bi vazdarke izlazijo vanka pa bi pišo đe bilo, rendo i bjuvo.Išo bi s kjučem od auta do auta, i govorijo na glas da mu je nekoodveo auto, bjestimo bi... Najpotje su baš njega čekali. A drugi bi izkafane prolazili s autima, ali nji nijesu fermavali. A bilo i je svakakvije.Kadarke je naš junak, a deboto zadnji u kafani, sijo u auto i uputijose, trjaju milicajci ruke. Palica u zraku – Stop!- E druže, treba puva - oni će Njemu.I napuvo naš junak jedan balun - nula, drugi isto nula... ništa njimanije jasno, pa će:- Druže Niko, kako si uspijo doj do nule, što si koristijo, a? Jedva si,nema ni ura robe stojo na nogama, nijesi zno doj ni do svogaauta?- A drugovi moji dobri, večeras sam ja bijo dežurni, dok drugi odudoma.Malo ko, priča Pero, nije gazijo po ovoj našoj zemji, pa se ne čudini ovemu što je reko oni Talijan. Ni što će śutra rije neki drugi štonije Talijan. Gazili su po njoj, nema ko nije, ma je naš narod jopeosto, a ondarke dođoše, kaže on, domojubi pa je i narod počeoodlazi. Što je sad ovo?Sve je u naske, misli Jane, ko i u onoj „lijepoj priči“, da je vrhunacrazumijevanja u braku – uspje se posvađa i brez riječi. I kadarke jeono žena pitala muža koje žene više voli – pametne ili lijepe, a onjom odgovorijo:- Ne volim ni lijepe ni pametne, vengo tebe.I tu je kraj, drži Mato, svije našije priča. Sve znamo, a ne znamo nipo mise.

55GlasGrada - 726 - petak 15. 2. 2019.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Fotograf: Željko Tutnjević Grafičkai tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada,Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

POZIV

Izlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeIzlet u Ljubuški i MeđugorjeU subotu, 16. ožujka organizira se izlet u Ljubuški i Međugorje.Polazak s Pila je u 6 sati, povratak u večernjim satima. Pozivaju sesvi zainteresirani da se za sve informacije jave na telefone: 020417 034, 091 5717963.

UČIMO HRVATSKI

Broj i brojkaBroj i brojkaBroj i brojkaBroj i brojkaBroj i brojkaRazliku između riječi broj ibrojka objasnio je u emisijiHrvatskoga radija Govorimohrvatski prof. dr. Marko Alerićsa filozofskog fakulteta uZagrebu ovako: “Riječ broj-ka označava znak za broj.Brojka može biti arapska ilirimska. Riječ broj označavavrstu riječi kojom se iskazujekoličina, glavni broj ili rednibroj. Glavni brojevi označava-ju koliko je čega: jedan, dva,pet, dvije stotine, pet stotinaitd. Redni brojevi označava-ju redoslijed. Prvi, drugi, treći,stoti itd. Redni se brojevimogu pisati arapskim ili rim-skim brojkama i iza jednih idrugih piše se točka.Evo nekih čestih pogrešakakoje se javljaju pri upotrebibrojeva. Pravilno je pisati: če-tiri, sedam, petnaest, osam-naest, šezdeset, stotina. Brojmilijun pravilno se izgovaraupravo tako, milijun, a ne mil-ion ili miljon kako se čestočuje.Broj milijarda pravilno seizgovara baš tako, a ne mil-jarda, bilijun samo tako, a nebiljon, a trilijun samo tako, ane triljon. Kod pisanja broje-va slovima, uobičajeno seodvaja jedinica od desetice,desetica od stotice, stoticaod tisućice itd. Npr tisućudevet stotina četrdeset i de-vet.Na računima, čekovima iopćenito u novčanom poslo-vanju, pravilno je sve brojevenapisane slovima povezati ujednu riječ, kao npr. tisućude-vetstotinačetr-desetidevet.Između cijelog broja idesetinke broja piše se deci-malni zarez. Taj se zarezpravilno čita: cijelo, cijela,cijeli npr. jedno cijelo dva,

dva cijela tri, pet cijelih četiri.Kad se brojevne imenice ibrojevni pridjevi pišu brojka-ma, između brojke i nastav-ka, dodaje se crtica. Npr.brojka 20, crtica i nastavak ak(20-ak) čita se dvadesetak,brojka 30 pa crtica i nastavakak (30-ak) čita se tridesetakitd. Takvim se brojevimaoznačavaju približne vrijed-nosti, te uz te brojeve nijepravilno upotrebljavati prijed-log ‘oko’.Nije dakle pravilno govoritioko tridesetak, okočetrdesetak. Pravilno je samodvadesetak, četrdesetak ilioko dvadeset, oko četrdesetitd, jer se brojevimadvadesetak, četrdesetak itd.već označava približna vrijed-nost”.Eto, toliko i o brojevima.Možda je netko prije nego jepročitao ovaj tekst pomislioda što se ima pisati o brojevi-ma, kada je to svakome jas-no. Ipak i nije baš tako, a damnogi pa i “učeni” l judinaročito griješe pri spomin-janju brojke milijun izgovara-jući je milion ili miljon. Sobzirom na ekonomsko stan-je u Državi upravo ona je,zajedno s milijardom vrlomnogo spominjana “na svestrane i četiri bande” kako sunaši stari običavali govoriti.Pri tome griješe od seljaka imljekara pa do ministara i sa-borskih zastupnika.Takav je i naš aktualni gra-donačelnik. Unatoč do-bronamjernim upozorenjima,on uporno nastavlja govoritimilion. Imali smo i predsjed-nika države, koji se nakon iz-vjesnog vremena nakon štoje stupio na dužnost uspioodviknuti od uporabe riječiregion umjesto regija, ali mil-iona nije ni do danas.

K.T.

UDRUZI ZA POMOĆ OSOBAMA S MENTALNOM RETAR-DACIJOM RINA MAŠERA darovali su: Vladimir Greb 2000 kuna.Božica Šiljić 100 kuna. Marija Primorac 500 kuna. Pero Đuraš600 kuna. Marija Dabelić Pervitić 100 kuna. Nike Basor Kapidžić200 kuna. Nikolina Pervitić 200 kuna. Rotary Club Dubrovnik700 kuna. G & V Line d.o.o. 500 kuna. Marija Herceg Marković800 kuna. Irena Račić 500 kuna. Marina Jurišić 400 kuna. IBAN:HR0624070001100021364. Molimo uplatitelje da tekst uz up-latu pošalju na 098 9128 111.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: U spomen napok. Nikšu Čižeka, umjesto vijenca, Željko Kulišić s obitelji 300kuna. U spomen na pokojnu Veneru Jasprica rođ. Šegović,umjesto vijenca, Vera i Nenad Jasprica, 300 kuna. U spomenna gđu. Ines Ivanišević, 200 kuna prilažu Anita i Matea. Roditelji,djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darovatelji-ma. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-računUdruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banked.d. da dostave tekst uplate na 091 4753 581 ili putem mailadowndnz@gmail.

UDRUGA DVA SKALINA - Umjesto vijenca za pok. Ivicu Maca-na 300 kuna prilaže obitelj Škurla. U spomen na pok. MataMaškarića, njegovi prijatelji prilažu 2000 kuna. Zlatko KovačRamiz donacija 50 kuna. Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200kuna. Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama. IBAN:HR7924070001100305036 Tekst za objavu molimo slati nadva.skalina@du.t-com.hr. Tel: 312 315 od 9:00 - 14:00.

MILKA GRKEŠ, 1926.KATE DABO, 1926.JELKA BONAČIĆ, 1928.MARICA BJELOKOSIĆ, 1930.ĐURO DABELIĆ, 1931.FRANICA KNEGO, 1942.DALIJA ANDRIĆ, 1944.

VLAHO ČIKATO, 1944.IVO SLADE, 1945.MIRJANA VLAŠICA, 1946.FRANJO SKOKOVIĆ, 1950.LUCE KLEČAK, 1958.ŽELJKO KURTELA, 1958.RADMILA ŠUĆUR, 1960.

Prva radionica „Arduino za početnike“Prva radionica „Arduino za početnike“Prva radionica „Arduino za početnike“Prva radionica „Arduino za početnike“Prva radionica „Arduino za početnike“Prva radionica „Arduino za početnike“ održat će se 16. veljače uprostorijama DURA-e. (Branitelja Dubrovnika 15, 20000 Dubrovnik)s početkom u 10:00 sati. Radionice su besplatne i namijenjene susvim mladim osobama i onima koji se tako osjećaju.

DURA

Besplatna radionica „Besplatni ITBesplatna radionica „Besplatni ITBesplatna radionica „Besplatni ITBesplatna radionica „Besplatni ITBesplatna radionica „Besplatni ITalati za lakše i sigurnije poslovanje“alati za lakše i sigurnije poslovanje“alati za lakše i sigurnije poslovanje“alati za lakše i sigurnije poslovanje“alati za lakše i sigurnije poslovanje“Radionica u organizaciji DURA-e „Besplatni IT alati za lakše i sig-urnije poslovanje“ održat će se u subotu, 16. veljače, u prostorija-ma DURA-e, na adresi Branitelja Dubrovnika 15, s početkom u 9sati. Ideja radionice je upoznati polaznike s dostupnim besplatnimIT alatima te ih osvijestiti u kontekstu prijetnji informatičkoj sigurnos-ti koja čini jedan od sastavnih dijelova rada u informatičkom susta-vu današnjice, sve temeljem praktičnih primjera i “live” instalacija,uz rješenja trenutne problematike s kojom se polaznici susreću.

56 GlasGrada - 726 - petak 15.2. 2019.

misao

tjedna

Engleska

Blago bogatima!Oni barem imaju čime tješiti druge

STUDENTSKI ZBOR SVEUČILIŠTA I C.C. REVELIN

‘PROM UNIDU Party’

Nema ljepšeg osjećaja nego primiti diplomu u ruke nakonviše godina rada, truda i učenja.Ovog petka prvostupnici i diplomanti Sveučilišta u Du-brovniku primit će svoje diplome u ruke, čime završavajedno poglavlje života. A kako bolje proslaviti nego stu-dentskom zabavom. Studentski zbor Sveučilišta u Du-brovniku i C.C. Revelin organiziraju ‘’PROM UNIDU Par-ty’’, koji će se održati u na dan promocija (u petak, 15.veljače). Početak zabave je od 23 sata.Neka ova večer bude prilika za odličnu zabavu i proslavukakvu svi studenti i njihovi gosti zaslužuju. A povod višesu i studentske cijene pića i besplatan ulazak do 1 sat, uzpredočenje x-ice.

DRUŠTVO TURISTIČKIH VODIČA DUBROVNIK

Besplatna vođenja za građaneDruštvo turističkih vodiča Dubrovnik organizira besplatna vođenja za građanepo Gradu subotom u 10 h s polaskom s Pila. Akcija obuhvaća tri subote uveljači i prvu subotu u ožujku (9., 16. i 23.2. i 2.3.)

FOTO KLUB MARIN GETALDIĆ - IZBORNA SKUPŠTINA

Miho Kulušić stari /novi predsjednikFoto klub Marin Getaldić je 12. veljače održao Izbornuskupštinu u Sunset Beachu, obzirom da je klub os-tao bez svojih prostorija. Foto klub je slijednik Fotokino kluba Marin Getaldić, osnovanog 1947. godine i

HAN’S SHOW CHOIR IZ BUSANA, KOREA

Ples za Youtube u Dubrovniku

Svi smo svjedoci da Dubrovnik u zadnjih nekoliko godina zimi svakod-nevno posjećuju turisti iz Koreje. Ne znamo tko sve i kako reklamira našgrad u toj dalekoj i prijateljskoj zemlji, no sigurni smo da nastavku prijatel-jskih veza i daljem povećanju broja gostiju neće naškoditi plesni nastup13. veljače u Portu. Članovi Han’s Show Choira, pjevači i plesači KimMaria, Koong da Been i Jung Seung Hwan iz grada Busan su plesali naVelikom mulu, a njihov nastup je ekipa snimala za objavu na Youtube.

Željko Tutnjević, Libero portal

sad je “beskućnik” stradicijom od 72 go-dine. Izvješće o raduu 2018. je podniov.d. predsjednikMiho Kulušić,izrazivši zadovoljst-vo aktivnošću člano-va, sudjelovanjemna izložbama i oso-

bito pozitivnim financijskim stanjem.Izabrano je novo rukovodstvo klu-ba za 2019. godinu. Predsjednik jeMiho Kulušić, dopredsjednik MarkoAsić, tajnik Ivan Duper, a voditeljstručnog rada je Nikša Raguž-Lučić.Pred njima je ostvarenje planova zaovu godinu, organizacija klupskihizložbi umjetničke fotografije i izložbiu suradnji s Facebook grupom Adri-atic Artists, a pogotovo najveći iza-zov pronalaženje i osiguranje tra-jnog prostora za rad i djelovanje klu-ba, održavanje fotoradionica i odga-janje djece, mladih i odraslih zain-teresiranih za čarobni svijet fo-tografije.

Željko Tutnjević, Libero portal