Nakovićevo naticanje (12.)

komentar

Vrlo zanimljivo će biti, gdo ćeu novoformiranom Nacional-nom vijeću unutar pet u Parla -mentu zastupanih političkihstr anak zauzeti funkciju govora -ča za narodne grupe? Kod VP-aje najvjerojatnije da će to opetpreuzeti Niki Berlaković, ki stim jur ima iskustva i je uza toi predsjednik Austrijsko-hrvat -skoga društva. Kod SP- iz Gra-dišća nima ni jednoga pripa d -nika narodnih grup, a Zeleni,ki su u prošlosti imali dosta iz-raženu manjinsku politiku, suispali iz Parlamenta. Gdo bifunkciju govorača za narodnos -na pitanja mogao preuzeti unu -tar FP-a zasada nije poznato ićedu li takovu funkciju uopćeimati. Kod NEOSev je to bio Ni-kolaus Scherak, a gdo zna će liLista Pilz jednomu od svojihmandatarov naložiti ovakovufunkciju? Očekivati bi se mog -lo, pred svim ako se „stari“ ze-leni zato zalažu. Bilo kako, izGradišća sada dvimi, ki govo rui hrvatski, sidu u Parlamentu,a su to i partijski kolegi iz VP-a— Niki Berlaković i Kristof Ca -rić. Je li to garant zato da bi semogli zalagati i u narodno s niposli, pred svim i za probleme iotvorena pitanja, dakle i fina n -cije za hrvatsku narodnu gru -pu, će se još pokazati. Na svakinačin, lobiranje bi jur sada tri-balo početi. A Niki Berlakovićje jur signalizirao pripravnostza razgovore u tom poslu! k.n.

Gdo bi se u Nacionalnom vije -ću mogao zalagati za manjine?

HRVATSKE NOVINELjeto 108. broj 43. SLOGA JE MOĆ 27. oktobar 2017., cijena (1,30 E)

02Z031573 P.b.b. Tajednik Gradišćanskih Hrvatov

Izložba »Izazov moderne«

Hrvatska ministrica kulture dr.sc. Nina Obuljen Koržinek nazo -čila je predivnomu otvorenju Iz-ložbe »Izazov moderne: Beč — Za-greb oko 1900.« u četvrtak, 19. ok-tobra u prostoru Oranžerije u Ga-leriji Belvedere u Beču. (6. str.)

Rodjeni File žacdr. Rudi Karaz -man sudjelovaoje u Zagrebu pri

trodnevnom»Croatian

Healthy CitiesNetwork«.

(11. stranica)

(3. str.)Dva Hrvati u ParlamentuS Nikijem Berlakovićem i Kristofom Carićem sudospili dva gradišćanski Hrvati u Savezno vijeće

Dica su pri »Hrvat -skom danu« nedilju,

22. oktobra u NovomSelu jačila hrvatske

zbrajalice i jačke(već u idući HN)

Festival hrv. muzike u BečuU medjuvrimenu jur 13.Fe s tival hrvatske muzike uBe ču (29. X. do 26. XI.)kaže o vitalni napori i na-stojanji da u jednoj od naj -većoj muzičkoj metropolipredstavlja bogatu, hrvat -sku muzičku bašćinu. (5.)

Kakove zimske jupe nikadane izlazu iz mode? (8. str.)

Prije 170 ljet hrvatski jezikpostao službenim (9. str.)

Gradišćanski šport(18., 19. i 20. str.)

Generalna sjednica TOŠ-aŠtikapron (5. str.)

P.b.b. Erscheinungsort & Verlagspostamt:Kroatischer Presseverein, Postf. 26, 7001 EisenstadtNaslov uredničtva: 7001 Željezno, pošt. pretinac 26

� 02682/61470, faks: 02682/61470-9

Austrijski izbori iz vanjsk o -ga gledišća (4. str.)

POLITIKA 27. X. 2017.2 HRVATSKE NOVINE

do je ljubitelj, ili barempoštovatelj folklora i jebio subotu, 21. oktobra

u KUGI u Velikom Borištofu,mogao se je uvjeriti da i migradišćanski Hrvati imamonešto pokazati, imamo ne štočim se moremo podičiti navrhunskoj razini i čim se mo -remo ponositi i u konkuren-ciji i s vrhunskimi folklorni-mi ansambli iz Hrvatske od-nosno i iz drugih zemalj: Pri-likom kiritofa u Velikom Bo -rištofu na programu KUGE jestala repriza jubilarnoga pro -

G u Wachchau u D. Austriji.Poštivajući sve napore i napodručju bogatoga folklorahrvatske narodne grupe naovi područji smi se mirnomdušom i bez ikakove ljubo mo -re ustanoviti, da je Kolo-Slavujovim svojim najnovijim pro-gramom nasadio korunu nesamo sebi nego da je o p le me -nio folklor gradišćanskih atim i Hrvatov uopće. Na je d -nu stranu ov novi programKo lo-Slavuja s naslovom ilib olje rečeno s geslom »Šaro-likolo« — u ovom imamo i

rič šaro, šaroliko i kolo — po-kažu nevjerojatno muzičkobogatstvo Hrvatov i Hrvaticna ovom području, bogatstvou kom se, naravno i po sebirazumljivo najdu brojni a di-jelom i snažni uticaji narodovi narodnosti, ki su stoljećadu go živili i ki još dandanaszajedno živu na ovi prosto ri,dakle i Madjarov, i Slovakovi Čehov a naravno i Nimcev.Na drugu stranu je Kolo-Slavujna svoj način usisao u sebemnoštvo narodnih nošnjov ije dobrim dijelom atitentično,ali opet i u upućivanju na st a l -ne promjene, pokazao na po -zornici i je tim ima i u svojemfundusu.

A ne na zadnje je ov an-sambl sa svojimi i starimi asada i najnovijimi istraživa njina području narodnih običa-jev, plesnih korakov i jačak itim da je to sve koreografiraoi ulio i umjentičku for mu, n e -vjerojatno obogatio svoj io-nako jako bogat repertoar.S ada je publika konačno i uzipki Kolo-Slavuja, u V. Boriš -tofu vidila svoje odraslo dite!

Moremo se ponositi s našim hrvatskimfolklornim ansamblom Kolo-Slavujem!

Moje mišljenjePetarTyran

grama prilikom svečevanja45-ljetnoga postojanja folkl or -noga ansambla Kolo-Slavuj,kao i 30-ljetnoga postojanjadičje folklorne grupe PIPLIĆI,ki je lani u novembru prika-zan u južnogradišćanskomPinkovcu a malo kašnje u ka -zališću Odeon u Beču. Pelja -čtvo ansambla Kolo-Slavuj načelu s predsjednicom Gabri-elom Novak-Karall i muzi -čkom kao i cjelokupnim um -jetničkim peljačtvom je sas -tavio nevjerojatno bogat, ra z -nolik i šarolik program, pre-sjek kroz svoje najnovije um -jetničko djelovanje na podru -čju folklora, ko temelji na do -sadašnjem sada jur već od45-ljet dugom djelovanju ov o -ga ansambla — ne samo medgradišćanskimi Hrvati u Au -striji, Češkoj, Madjarskoj iSlovačkoj, nego i puno širje.A kao respekt pred kulturomi plesi kao i običaji i jačkamidru gih svojih članov, se jeov ansambl diboko naklonioi pred moliškimi Hrvati u ju -žnoj Italiji, u Medjimurju atakaj i pred nimškom većinom

Hrvatska Ministrica kultu-re Nina Obuljen-Koržinekpotpisala je u srijedu u Soči-ju Program suradnje u pod-ručju kulture izmed VladeRepublike Hrvatske i VladeRuske Federacije za razdo-blje od 2017. do 2019. ljetakojim se želji potaknuti su-radnja institucijov dvih ze-malj tr stvoriti formalni o -kvir za poticanje razvitkasuradnje i razmjene u pod-ručji kulture i umjetnosti.

SOČI — Kako je priopćenoiz hrvatskoga Ministarstva kul -ture, potpisanim programomsuradnje želji se potaknuti su-radnja institucijov dvih zemaljs područja kulture i umjetnos tiu sljedećem troljetnom razdo-blju tr stvoriti formalni okvirkako bi se potaknuo razvitaksuradnje i razmjene u podru čjikulture, umjetnosti, kulturnebašćine, književnosti, izdava -čtva, arhivov, kinematografijei medijov ke pridonosu bolje-mu upoznavanju nacionalnihkulturov i uzajamnomu zbli -žavanju dvih zemalj.

Kroz izravnu suradnju iz -med ustanov i udrugov tr krozrazmjenu stručnjakov, želji sepotaknuti bolje razumivanje ipovezanost sudjelovanjem naumjetnički festivali i medjuna -rodni susreti tr razmjenom go -stovanja glazbenih, kazališnih,baletnih, folklornih i umjetni -čkih ansamblov i solistov, do-daje se u priopćenju.

Postoju i mogućnosti da seunjapr i suradnja u područjum uzejske djelatnosti, suvrim e -ne likovne umjetnosti, izložbe -ne djelatnosti tr izravna raz-mjena izmed muzejov kao i iz -med institucijov za očuvanje iobnovu spomenikov kulture iarhivskih ustanov kao i orga-nizacijov ke se bavu izdavačt-vom i distribucijom publika-cijov. Sporazum govori i o su-radnji dvih stran kod prevo -djenja književnih djel i njevaobjavljivanja kao i uzajamnoprevodjenje djel suvrimenih

piscev. Kako ističu iz Minis tar -stva, osim dobre i sadržajnebilateralne suradnje dvi zemaljka će se odvijati kroz direktnekontakte kulturnih institucijovi umjetnikov ki djeluju u Hrvat -skoj i Rusiji, suradnja se odvi-ja i u okviru medjunarodnihplatformov, a izdvajaju onustručnjakov i autorov u Foru-mu slavenskih kulturov. Forumslavenskih kulturov kao medju -narodna zaklada os novan je 29.junija 2004. ljeta u Ljubljani,podsjećaju iz Ministarstva.

Zajednički je cilj zemalj čla -nic (Bjelorusija, Bugarska,Bosna i Hercegovina, ČrnaG ora, Hrvatska, Makedonija,RF, Slovenija, Slovačka, Srbijai Ukrajina, a Poljska i Češkaimaju status promatrača) oču -vanje kulturnih vrijednosti itradicijov slavenskih zemalj,bolja razmjena informacijov iznanja tr njevo izravno širenjeu javnosti, osobito u područjujezika, kulture, obrazovanja ikomunikacijov, provodjenjezajedničkih programov, promi -canje medjusobne suradnje trsuradnje s trećimi zemljami.

Direktno iz Rusije je minis -trica Obuljen-Koržinek četvr-tak, 19. oktobra jutro doputo-vala u Beč i je bila na vernisa -ži u Belvedere-u.

(Hina/dž./j.s./uredn.)

U Sočiju potpisan Program suradnje upodručju kulture izmed Hrvatske i Rusije

Hrvatska ministrica kulture NinaObuljen-Koržinek je u Sočiju naKrimu boravila kao članica izasla n -stva pred sjednice Republike Hrvat -ske Kolinde Grabar-Kitarović

MANJINSKA POLITIKA27. X. 2017. HRVATSKE NOVINE 3

Narodnjaki Niki Berlaković i Kristof Cariććedu biti člani novoga Nacionalnoga vijeća

U četvrtak su konačno obja-vljeni završni rezultati izbo -rov u Nacionalno vijeće. Iz-biorna komisija je pobrojila iprednosne glase. Tim je po s -talo jasno, da ćedu iz Gra diš -ća dva političari iz hrvatskihsel biti člani budućega Naci -o nalnoga vijeća, i to di NikiBerlaković iz Šuševa i Kris -tof Carić iz Cogrštofa, oba -d va su od Narodne stranke.

ŽELJEZNO/BEČ — KristofCarić je u svojem regionalnomizbornom krugu dostao skoro4.000 prednosnih glasov. Ca -rić se veseli da je odibran zazastupnika u Nacionalno vije -će. Kako je Carić rekao za Hr -vatski radio ORF-a Gradišćeon da će se rado i punim ela-nom zalagati za Gradišće i za

gradišćanske Hrvate.Bivši ministar di Niki Berla -

ković je od 2013. ljeta zastup-nik u Nacionalnom vijeću.

Šuševac di Niki Berlaković jeosvojio najveć prednosnih gl a -sov, i to ukupno 11.550. U sv o -jem regionalnom izbornomkrugu mu je skoro 8.000 ljudidalo glas. Berlaković će po dr u -gi put biti zastupnik Narodnestranke u Nacionalnom vijeću.

Niki Berlaković se veseli daje toliko glasov dostao osebuj -no u hrvatski seli i tim direkt -no odibran u Nacionalno vije -će. On se kani zato zalagati, dau sridnjem i južnom Gradišćubude npr. medicinska opskrbabolja ali i gospodarska situac i -ja, i da bi se tako stvorila dje lat -na mjesta u ovi regija. (ured.)

Ni sa slavonskim kulenom ivaraždinskim zeljem nije kraj,sad se dogovaraju o istarskommedu i maslinovom ulju, jersu opet u problemi. Varaž-dinsko zelje i Slavonski ku -len su dva novi zaštićeni hr-vatski proizvodi u EU, od u -kupno 17, najnovija je jedno -glasna „presuda“ EK.

ZAGREB/LJUBLJANA —No poznavatelji prilika znajuda se je sve to moglo odigrati ibrže i srićnije za hrvatske pro-izvodjače i institucije ke ljetadugo djelaju na njevoj zašćitida se u igru mačke i miša, kaoi s teranom, istarskim pršutom,prošekom... nisu upleli Slo ven -ci. Zadovoljni, ali bilo je pri-govorov na hrvatske zahtjeveza zašćitu naziva ovih proizv o -dov, no argumentiranim prist u -pom „izborili smo se za svojauvjerenja. Još jednom čestitamproizvodjačem i željim im pu -no uspjeha u promociji tih pro -izvodov kako na domaćem ta -ko i na ostali tržišći“ priopćioje ministar Tomislav Tolušić.No je li moglo i bolje? Doklesu isticali kako kranjska koba-sa pripada Kranju, Slovencemslavonski kulen, čini se, uo p ćenije dvojben. Slavonski kulentako ćemo prema odluci EK snjimi diliti još pet ljet…“ (ur.)

Izbori u Sloveniji — ide se u drugikrug, Borutu Pahoru 47 posto glasov

Izbori u Sloveniji — ide se u drugikrug, Borutu Pahoru 47 posto glasov

Izlazak glasačev na birališ -ća nedilju 22. oktobra je biomanji nego na predsjedničkiizbori 2012. ljeta. Prema ne -službeni privrimeni rezultatipredsjedničkih izborov u Sl o -veniji, ke je objavila Državnaizborna komisija, po 98 po -s to prebrojanih glasačkih lis -tićev aktualni predsjednikSlovenije Borut Pahor osvo-jio je 47,1 posto glasov, alimu to nije dovoljno za pobje -du u prvom krugu i osvajanjedrugog petljetnoga predsjed -ničkoga mandata kako su topredvidjale sve ankete.

LJUBLJANA — Pahor će udrugi krug 12. novembra ići sgradonačelnikom Kamnika,Marjanom Šarec ki je osvojio24,9 posto glasova. Vrlo slab jebio odaziv biračev na izbore,na ki je glasalo 42 posto bira -čev od 1,7 milijuna s pravom

glasa, na ki Slovenci po šestiput biraju predsjednika države.Član izbornoga povjerenstvaPeter Golob pripisao je vrločemernomu i godinastomuvrimenu ko je mnoge zadrža-lo doma. Najveći postotak bi-račev ki su glasovali zabilje ženje u Kranju, a najniži u Mari-boru, a slaba izlaznost je i uLjubljani, potvrdilo je izbornopovjerenstvo. Izlaznost na iz-bore u Sloveniji je zadnjih de -set ljet u stalnom padu, osobi -to kad je rič o izboru predsje d -nika jer se toj funkciji kod obi -čnih biračev obično ne pripi-suje veliko značenje i uticaj napolitičke promjene. Predizbor -na kampanja nikad nije biladosadnija i bit će zanimljivoviditi kakovo će biti nadmeta -nje u nastavku kampanje iz -med Pahora, nekadašnjegam ane kena, i Marjana Šareca,im itatora i glumca. (uredn.)

Konačni rezultati izborov uNacionalno vijeće/AustrijskiParlament 15. oktobra 2017. lj.Po izbrojenju izbornih karatima sada ÖVP/Lista Kurz 31,5posto glasi i tim 62 mandate,SPÖ 26,9% i 52 mandate, FPÖje osvojio 26% glasi i 51 mandat.Politička stranka NEOS je mo -gla osvojiti 5,3% a tim desetmandatov, Lista Pilz 4,4% i 8mandatov. Zeleni su došli sa -mo na 3,8%, i tim nisu dostig-nuli potribne 4%, tako da većnećedu biti zastupani u budu -ćem u Nacionalnom vijeću.

S liva: Konrad Kobler (pre d sjednik Bavarsko-hrvatskoga društva i biv -ši zastupnik u Bavarskom saboru kao i kotarski predsjednik Europa-Uni je), hrvatska veleposlanica u Austriji Vesna Cvjetković, vinar MateKliković i novi parlamentarni zastupnik (VP) Cogrštofac Kristof Carić

Generalni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslov dr. Michael Linhart,hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek i di Niki Berlaković

HRVATSKE NOVINE 27. X. 2017.4 HRVATSKE NOVINE

Naπ Piloradi≠ misliBilo gdo nam zatvara granicenašim susjedom, njega drugiput sigurno već nećemo bira-ti! Barem ja ne ni svi oni, kismo se cijeli svoj život za tozalagali, dase opet otvorugranice prema našimdirektnim i indirekt-nim susjedom!

19. X. Čet. Tuži se Gavrilović 2…Papeš je na traženje Jo -ze Martinovića, s računana kom je bilo dva miliju -ni DEM, uplaćenoga zaobranu Hrvatske, ta pi nezprebacio na Gavrilovićevračun, ča je ov iskoristioza kupovinu tvornice…

20. X. Pet. Tuži se Gavrilović 3…Ča se je dogadjalo s pi -nezi za nabavku oružja zaobranu Hrvatske u nastav -ku sudjenja Juri Gavrilo-viću na zagrebačkom Žu -panijskom sudu svido čioje Ivica Papeš. Gavrilovićse tereti za bojno profi-…

21. X. Sub. Tuži se Gavrilović 4…terstvo prilikom kupo-vine tvornice Gavrilović.Papeš pojasnio je da senabavka oružja financiraprik Ministarstva finan -cijov, tr da je kao svrhuotvaranja računa u ban kinaveo da ga otvara zbognabavke živežnih na-…

22. X.

23. X. Pa. Ubojstvo novinarke 1Po ubojstvu novinarkeMaltežani želju jedinstvo.Organizatori skūpa, pri-padniki civilnoga društ-va, pozvali su na dolazakna skūp sa zastavom Ma l -te, bez ikakovih oznakovpolitičke pripadnosti i…

24. X. Ut. Ubojstvo novinarke 2…zabranili su parlamen-tarcem da se obraćaju o -kupljenim. Tisuće Malte -žanov su izašle na ulice isu pozvale na jedin stvo poubojstvu novinar ke Da p h -ne Caruana Galizie ka jeistraživala korupciju.

Ned. Tuži se Gavrilović 5…mirnica i sanitetskogamaterijala za RH. Rekaoje zatim, kako je jednočprigodom 1992. razgova -rao s Gavrilovićem, a ovmu je povidao kako bi ku -pio (i tada dobro pozna-ti mesni lanac) Gavrilo-vić ali da mu falu pinezi.

18. X. Sri. Tuži se Gavrilović 1Svidok je poivdao kako jepo Nimškoj utirivao dugza nabavku oružja za ob-ranu Hrvatske. Jure Gav -rilović se tereti za bojnoprofiterstvo prilikom ku-povine tvornice Gavrilo-vić, a prema optužnici…

Aktualni

dogodjaji

u

svitu:

pregled

Hrvatskih

novinkroz

tajedan

Impresum: nakladnik, ured ničtvo:Hrvatsko štamparsko društvo

pošt. pretinac 26, 7001 Že ljezno/Eisenstadt, � 02682/61470,

fax 02682/61470-9;e-mail: ured@hrvatskenovine.atHRVATSKE NOVINE u internetu:http://www.hrvatskenovine.atpodupirano iz sredstav BKA-a(Gefördert aus Mitteln derVolksgruppenförderung des

Bundeskanzleramtes)

europskih političkih ličnosti,ta stranka opet dostaje odluč-nog političara, ki se osudjujestvari nazivati jasnim jezikom.Austrijanci su nagradili nje-govo čvrsto stajališće da islamne spada u Austriju u smisluk ako se je to počelo dogadjatinakon Merkeličine pozivniceda su izbiglice dobro došli.

Ina če, Kurz nima ništa pro-tiv muslimanov, ki su se u pro -šlosti istaknuli kao pravi Aus-trijanci. (Stjepan Šulek, Zgb.)

Izmed Austrije i Hrvatskerazvila se tijekom desetljećavelika kulturna suradnja kase odvija prik Austrijskogakulturnog foruma u Gundu-lićevoj ulici. Ovo 2017. ljetonalazi se u znaku austrijsko-hrvatske kulturne suradnjepod nazivom Zajedno u kul-turi. To zajedničtvo posebnoje istaknuo Sebastian Kurzki je pobijedio na austrijskiparlamentarni izbori u jed-nom svojem prilogu u povoduaustrijsko-hrvatskoga ljeta.

BEČ — Kako se je očekiva-lo, 15. oktobra 2017. dogodilase je promjena u Austriji. Naparlamentarni izbori pobijedioje 31-ljetni Sebastian Kurz, do -sa dašnji ministar vanjskih po -slov i od nekoga vrimena pre d -sjednik Austrijske narodnestranke ÖVP. Prema podatki,ka da pišem ove retke, za nje gase je izjasnilo 31,5 posto bira -čev. Za socijaldemokrate 26,9posto, a za Slobodarsku stra n -ku Austrije 26 posto. Zeleni supali na 3,8 posto a tim iz Par-lamenta, stranka pod nazivomPilz dobila je 4,4% glasov, aNeosi 5,3 posto. To je slje dećiraspored mandatov u Na cio -nalnom vijeću (ukupno 183):

ÖVP 62 (+15), SPÖ 52 (+/- 0),FPÖ 51 (+11), NEOS 10 (+1)Lista Pilz (8, 2013. nije kand.)

Sebastian Kurz zaslužio jepobjedu političkimi napori kaoministar vanjskih poslov. Nje-govom zaslugom zatvorena jetakozvana „balkanska ruta“,kom su izbiglice kretale u smi -ru središnje Europe, Nimške.Političku karijeru započeo jeu 24. ljetu kao državni tajnikza migracije. U 27. ljetu Kurzje postao ministar vanjskih po -slova. U toj službi stekao je p o -pularnost u Austriji i u cijelomsvitu. U svoji nastupi spomi -njao je i Hrvatsku, ča se rijet-ko dogadja kad europski poli-tičari skreću pozornost na dr -žave s ovih prostorov. IzmedAustrije i Hrvatske razvila seje tijekom desetljeć velika kul-turna suradnja ka se odvijaprik Austrijskoga kulturnogaforuma u Gundulićevoj ulici.

Ovo 2017. ljeto nalazi se uznaku austrijsko-hrvatske kul-turne suradnje pod nazivom„Zajedno u kulturi“. To zajed-ništvo posebno je istaknuoSebastian Kurz u jednom svo-jem prilogu u povodu austrij -sko-hrvatskoga ljeta. Moglo bise reći da po znameniti politi -čari Austrijske narodne stra n -ke Raaba, Figla, Mocka, Bu-seka i niz drugih austrijskih i

Austrijski izborni obzori — iz vanjskoga gledišća

Mali prijem po presskonferen-ciji o »Vina Croatia - vinamosaica« 21. 9. u Hrvat-skom veleposlanstvu u Beču

KOMENTAR

POVIJESNE TEME27. X. 2017. HRVATSKE NOVINE 5

13. Festival hrvatske muzike u Beču

Generalna sjednica Tambu-raškoga orkestra Štikapronje odibrala Margit Lasakovićza novu predsjednicu ovogadruštva. U toj funkciji je na -slijedila Siglindu Kokošić, kaje već od 20 ljet dugo stalana čelu društva. Margit La-saković je rekla, da kani dru -štvo tako dalje peljati kako jeto dosle bio slučaj i se ka ničim već truditi, da se jezič ninivo po mogućnosti poboljša.

ŠTIKAPRON — Petak, 13.oktobra održao je Tamburaškiorkestart Štikapron (TOŠ) svo -ju godišnju generalnu sjedni -cu. U pojedini točka smo do -čuli, da je orkestar u prošlomljetu bio vrlo aktivan i je dob -ro djelao. Težišće djelovanjaza novo, 2018. ljeto će ležatikako na javni tako i na privat-ni nastupi, na podučavanjunarašćaja kao i na gajenju hr -vatskoga jezika u okviru mo -

gu ćnosti. Ova sjednica je bilaali i zvanaredna, jer je od svojefunkcije odstu pila dugoljetnapredsjednica TOŠ-a, SieglindaKokošić. Sieglinda je djelalaprik dvajset ljet neumorno zadobrobit orkestra i se je skrbi -la praktično za sve potriboće,početo od organizacije prik svi -ranja na tamburi ča do organi-zacije i prikazivanja skečov.

Draga Siegi, daj si i ovim pu -tem hvalit za sve, ča si u dugiljeti tvojega predsjedničtva zaorkestar djelala!

Novo predsjedničtvo polagnovih statutov izgleda ovako:Predsjedn.: Margit Lasakovićzamjenica: Isabell Putzblagajnica: Claudia Höcherperovodja: Judit Herczegumjet. peljač: Hubert Palkovićkontrolori: Beate Kälz i FritzKokošić.

Željimo svim uspješno dje -lovanje a orkestru i nadalje pl o -dan razvitak. (RI)

U medjuvrimenu jur 13. Fe s -tival hrvatske muzike u Be -ču (29. oktobar do 26. no-vembra) kaže o vitalni naporii nastojanji da u jednoj odnajvećoj muzičkoj metropolisvita predstavlja bogatu, iz -razito mnogostruku i jedin -stvenu muzičku bašćinu, na -sljedje Republike Hrvatske.Širom svita je ovo jedina se-rija priredab ove vrsti ka kon -tinuitetom u ugledni koncert -ni dvorana bečkoj publiki že -lji prikazati hrvatske glazbe -nike i hrvatsku muziku i tou najrazličitiji žanri i stili:od originalne tradicionalnemuzike prik džeza i klasič-ne muzike ča do novijih mu-zičkih „sub-žanrov“ ča sveobuhvaća novo original nostaljivanje iz svih spomenu-tih vrsti muzike.

29. listopada 2017., nedilja(19.00), Palais Eschenbach:Evelin Novak, sopran, Matthi -as Samuil, klavir 31. listopada 2017., utorak(20.00), Porgy & Bess: MatijaDedić, klavir; Joris Teepe, ko n -trabas, Gene Jackson, bubnji 9. studeni, četvrtak (20.00)Hrvatski centar, Mate Matišićtrio; Schwindgasse 14 15. studeni, srijeda (20.00)Peterskirche: Komorni orkestarMuzičke akademije u Zagrebu,Komorni mješoviti zbor Institu -ta za crkvenu glazbu „Albe Vi-daković“, Katolički bogoslovnifakulteta u Zagrebu; ZoranNovačić, dirigent, Josipa Bi lić,sopran, Aleksandra Todorović,sopran, Emila Rukavina, me-zzosopran, Florian Tavić, ba-riton, 22. studeni, srijeda (20.00)

Novo predsjedničtvo TOŠ-a Margit Lasaković, Hubert Palković, Siglin -de Kokošić, Isabell Putz i Judit Herczeg foto: rajmund ibešić

Generalna sjednica Tamburaškogaorkestra Štikapron i nova predsjednica

Hrvatski centar, Schwindgasse14 Bow vs. plectrum (Filip No-vosel, tambura, brač; TihomirHojsak, kontrabas) 24. studeni, petak (19.30)Konzerthaus, Schubert-Saal:Ana Vidović, gitara 26. studeni, nedilja (20.30)Porgy & Bess: Jazz orkestarHrvatske radiotelevizije (An dr e -as Marinello, dirigent)

Evelin Novak (stalna je čla-nica Berlinske državne opere iMatthiasa Sa muila (rodjen uBerlinu) otvaraju festival ne di -

lju, 29. (19.00) u Palais Eschen -bach; Echenbachg. 11, Beč 1,(ulaz slobodan) večer lieda —»O vječnoj ljubavi«; pogram:Richard Strauss (1864.-1949.)Die Nacht op. 10 br. 3., Allersee -len op. 10 br. 8, Kling! op. 48br. 3, Breit über mein Haupt op.19 br. 2, Cäcilie op. 27 br. 2,Nikolai Rimski-Korsakov. Ser -gej Rahm a njinov, JohannesBrahms; Do ra Pejačević; JosipHatze, Ivan Zajc, FedericoM oreno Torroba, Miguel Mar -qués, Ruperto Chapí. (uredn.)

PREDIVNA IZLOŽBA VELIKE UMJETNOSTI 27. X. 2017.6 HRVATSKE NOVINE

»Izazov moderne: Beč — Zagreb oko 1900.« u Galerija Belvedere u Beču�

Izložba ka je održana u Ga-leriji Klovićevi dvori od 9.februara do 8. maja o lj. po -zvana je u Galeriju Belvedereu Beču. Ova ključna izložbe -na institucija Republike Au -strije je sada ugostila adap -taciju upravo ove izložbe uekskluzivnom prostoru Or an -žerije. Svečano otvaranje jebilo, četvrtak, 19. oktobra uznazočnost mnogih uzvanikov

BEČ — Izložba prikazujepr esjek likovnoga stvaralačtva(Beča i) Zagreba na prijelazuiz 19. u 20. stoljeće i pokazujena stilske i motivske podudar-nosti kroz primjere slikarstva,kiparstva, arhitekture i primi-jenjene umjetnosti austrijskihi hrvatskih umjetnikov. Hrvat -ski umjetniki su se školovalina Školi umjetničkoga obrta iAkademiji u Beču tr su ondeusvojili postulate novoga stilaki prenosu u hrvatsku sredinu.Intenzivne aktivnosti usmirenena profesionalizaciju likovno-

�

�

� Tatjana Mrvoš i Katja Šarepred slikami Vlaha Bukovca� Gdja Beidinger (livo) i HubertBeidinger (desno) se pozdravljajusa slikarom Tončijem Kolendićemi poduzetnikom Franom Gatinom� Generalni tajnik u Ministarst-vu vanjskih poslov Michael Lin-hart otvara izložbu u Belvedere-u� Stella Rollig i � Časni gosti pri otvaranju izlo -žbe u bečkom Belvedere-u

�

vedere središnja institucijaza pohranu austrij ske likov-ne umjet no sti u razdoblju odsridnjega vijeka do suvrime-ne dobe.

iz bečke i zagrebačke um jet -ničke scene na čelu s hrvat -skom ministricom kultureNinom Obuljen-Koržinek igeneralnim tajnikom u Aus -trij skom ministarstvu vanj -skih poslov i europskih inte-gracijov Michaelom Linhar-tom kao nevjerojatnom mno -ž inom zainteresirane publi-ke. Autorice izložbe »Izazovmoderne: Beč — Zagreb oko

1900.« su dr. sc. Ire -na Kra š e vac, PetraVugrinec, dr. sc.Marina Bagarić iDarija Alujević. Iz-ložba u Galerija Bel -vedere, Oranžerije,Beč, će biti otvore-na do 18. februara2018. Danas je Bel-

�

PREDIVNA IZLOŽBA VELIKE UMJETNOSTI27. X. 2017. HRVATSKE NOVINE 7

relevantnih privatnih zbirkov.Sva nastojanja austrijskoga

i hrvatskoga autorskoga tīmausmirena su prije svega na u -k azivanje do sad neuočenihvridnosti hrvatske moderne trnje kontekstualizaciju u europ -sku. Specifičnosti Beča krajemstoljeća kao inovativne sredineka je na područji razlićnih kul -turnih sferov, od psihologije,povijesti umjetnosti do arhitek -ture, književnosti i glazbe, o -st varila inovativne prakse jedin -stven su fenomen intelektual-noga razvitka Europe. Uticaji doseg bečke kulture i umjet-nosti na pojedinu sredinu uposlidnjih dvajset ljet je biotemom mnogih izložbov diljemEurope, osobito u bivši državaAustro-Ugarske Monarhije.

Izložba u Galeriji Belvedereće kroz tri misece zorno svido -čiti o nesumnjivoj važnosti hr -

vatskoga obola u dijakroniji raz -doblja obuhvaćenoga sintag-mom bečka moderna. Ukazujena specifičnosti usvajanja i po -svajanja bečke secesije, ap li ka -ciji stila, ali i preobrazbi i po -svajanju secesijskih oblikov nihprincipov ča se na sasvim je-dinstven način očituje u dje luIvana Meštrovića tr posred nona domaće umjetnike u nje -govom krugu. Kao rijetko kasredina pod uticajem bečkematice ostvarili smo autohtonuinačicu stila čim smo nesum-njivo pridonesli bogatstvu likov -nih pojavov razdoblja ko upra -vo zbog svoje raznolikosti, po -vijesnosti, inovativnosti, ali isvojevrsne revizije svih do ta -da tradicionalnih historijskihstilov ne prestaje biti u fokusujavnosti, omiljeno kod publikei kritike jednako. (Galerija

Klovićevi dvori, prir. J. S.)

ga života, osnivanje umjetni -čkih društav, institucijov, dje lana izložba tr promocija doma -ćega stvaralačtva kroz zajedni -čki osmišljene medjuna rodnenastupe posljedice su preuzim a -nja modela bečkih se cesionis -tov s kimi su navedene aktivn o -sti sinkrone. Neki hrvatski u m - jetniki, poput Vlaha Bukovca,Mate Celestina Medovića,Mencija Clementa Cr nčića,Tomislava Krizmana ili Anto-nije Krasnik, participi raju u li -kovnom životu austro-ugarskeprijestolnice, a neki se i afirm i -raju tr ranim opusom pripada -ju korpusu bečke sece sije, po -put Ivana Meštrovića. Izložba»Izazov moderne: Zagreb — Bečoko 1900.« održana od februa-ra do maja 2017. lj. u GalerijiKlovićevi dvori u Zagrebu i ćesada biti pristupačna do 18.februara 2018. lj. u OranžerijiBelvedere-a u Beču po prvi putje prispodobno izložila djelahrvatskih i bečkih umjetnikovzorno prikazavši podudarnostii medjusobne uticaje, većstru-

ko isprepletenebiografije tr do -sad neuočenevridnosti unutarobadvih korpu-sov. Bila je to je -dinstvena prigo -da za osvježava -nje hrvatskogaobola unutar e u -ropske umjetno -sti fin de sièclai izvan granicHrvatske.

Izložbom uGaleriji Belve -de re po prvi putse u cijelosti

predstavlja ova osobita dioni-ca hrvatske povijesti umjetno-sti, nje ključni protagonisti trantologijska djela hrvatske um -jetnosti nastala u tom razdob -lju prikupljana iz najvažnijihmuz.-galerijskih institucijov i

� Ravnatelj Klo-vićevih dvori uZagrebu AntonioPicukarić i gen.direktorica i zna n -stvena pe ljačicaBelvedere-a u Be -ču Stella Rollig� Erich Novoselispred slika VlahaBukovca: „Mag-dalena“, 1898. � Ivan Meštrović:„Zviranjak života“� S otvaranja iz-ložbe u prepunojOranžeriji Belve-dere-a

�

�

� �

ŽIVOTNI STIL 27. X. 2017.8 HRVATSKE NOVINE

Sad je jasno: Jesen je ovde!Zato ćemo se danas posve-titi jupam i bundam, ke ćedunas do protulića tepliti krozjesen i zimu. Iako od ljeta doljeta moda minja svoje obraze,dobar kusić garderobe nikadanije zastaran. Jed na od najis-plativijih investicijov je kvali -tetna jupa. Uz ultrapopularneoversized modele su ljetos ose -bito trendi jupe inspirirane mu -škim stilom. One su vječniklasičari. Morebit u Vašem or -maru takovu jupu imate, sta ru,ali ljetos će djelovati kot da jenova. Tako nam mnogi kusićioprave moru preživljavati iz se -zone u sezonu. Uzrok za ta-kove klasičare je, da su jedn o -stavni, da je moremo nositiza sve prilike i da odgovarajusvim modnim stilom i ukusom.Jupe muškoga kroja se osebitoističu u kombinaciji sa ženst-venimi haljami i suknjami.Iako su najpopularnije farbejupov muškog kroja standard-na bež farba, sura ili črna, mo -remo najti i modele u pastelniili žarki toni.

Ovu sezonu u jupi, ka izgle-da kot da je posudjena izmuškoga ormara, nećemo iz -gledati egzotično, ar ćemo juna cesti viditi na mnogi žena.Koč ćemo zagledati i oversizedmodele, ki izgledaju kot da suženi za broj ili dva preveliki.Takove preveliko dimenzioni-rane jupe moru imati velike

kragne, koč kovčice/gumbe nadva rede, a kot detalj i velikežepe. One su stvorene za tako -zvani slojeviti stil oblačenja,moremo reći i lagenlook. U

velikom stilu krojene jupe iz -gledaju ležerno i komotno. Op -timalno idu uz uske džinse. Oviaktualni modeli imaju konku-renta, i to jupu u military stilu,ka je zelena kot maslina. Up-

to-date su i jupe od eko krznau efektni farba. Eko verzija jedaleko humanija nego prirod-no krzno. Modno hrabra fa -shionistica će se opraviti jupus leopard mustrom, ki je ose-bujno popularan sude ći po po -nudi poznatih bren dov. A čavelite jupi od pliša? Meke i te-ple, su vjerojatno vaše prveas ocijacije! Ove jupe definiti-vno slišu komotnoj modi, kaće i nadalje ostati „in“. Jupeod tedi-pliša su modni favoritove sezone. Ako investirate utakovu jupu, Vam se sigurnocijelu zimu nećete smrzavati.

Skoro svaka žena u svojojkolekciji ima već modelovjup. Čim starja, tim već ih seje vjerojatno nabralo. Iako suvaše do sada nošene jupe bez-vrimenski moderne, prlje ilikasnije svaka modno osvišće-na žena ima goruću želju dasi kupite novu „teplu krpicu“.Ako to planirate ljetos, Vamse nu du i pernate jupe (Dau-nenmäntel). I one ljetos dom i -niraju mod nu scenu. Prlje smote jupe nosile samo kad su setemperature spušćale pod nu -lu i kad smo išle na skijanje.Koliko god su tu pernate jupebile teple i praktične, s estet -ske strani nisu bile jako inter -esantne, ar izgledaju kot zra-kom napumpane. Ali svitskitrendseterii su je iz športskogasvita odvikli u svakidanji look.

(Agnjica Schuster)

Divojka je morala dugo čekatiu čekaonici letilišća u Schwe -cha tu. Imala je knjigu, da jojvrime friže projde. Uza to si jekupila i paketić keksa. Sjela jena klup, uza nju je bio keks, as druge strani klupi muž, ki ječitao novine. Kad si je ona po če -la zimati keks, si je zeo jednogai muž s druge strani klu pi. Bilaje šokirana, ali ništa nije rekla,nego je čitala dalje. Ipak joj nijeišlo iz glave, kako impertinantenje ta muž: „Poglej ti ovo! Mo ra -la bi ga udriti po prsti!“Svenek, kad si je zela keks, sije muž uza nju isto zeo keks,izgleda prez srami. To je takoišlo, dokle nije ostao u paketi ćusamo jedan jedini keks. Misli-la si je divojka: „Sad me inte-resira, ča će biti!?“ Muž je zeozadnji keks i raspolovio ga je usredini! Šokirana je zela svojutorbu i otpravila se drugamor.Sjela je na mjesto, ka de nijebi lo nikoga, ki bi ju bludio.Otvori torbu, da bi si zela knji-gu. U tom hipcu zagleda pake-tić keksa, ki je bio još svenekzaprt. Stoprv sada je realizira la,da joj je keks ostao u torbi i daje ona bila ta, ka je jila tudjikeks, keks muža s druge straniklupi. Ali muž, čiji keks je onajila, si je mirno i dobroćudno di -lio s njom još i poslidnji kusićkeksa na razliku od nje, koj seje činilo, da joj sa svakim ke -ksom pada dragocjen kamen skorune. -ica

Ste znali?Zač se ženamumilja na čokolad?Čokolad sadržava isto sred -stvo, ko produciraju mož dja -ni dokle ćutimo ljubav. Sup-stancija se zove feniletilamini ima ista svojstva svejedno, jeli djeluje putem čokolada ilimoždjanov. Fe ni letilamin uti -če na naše raspoloženje. Bro j -na istraživanja su potvrdila,da je čokolad upravo zato ta -ko popularan i da se osebujnoženam umilja na njega. Zač

upravo ženam? Ljubav i emo -cionalne veze su ženam ose-bujno važne, a čokolad zbu -dja u nami ćut, da smo ljub -ljeni, cijenjeni i akceptirani.Kad su žene turobne, je čok o -lad odličan antidepresivum.Žene, ke čuda djelaju i ke setrudu da budu superžene, sičokoladom moru povećatisnagu žitka. Žena, koj se sve-nek jako umilja na čokolad,očigledno ima deficit ljubavii blizine.Za dobro raspoloženje u čo-koladu su odgovorni:- masnoća, ka ublažuje ćutpraznine

- ugljikohidrati, ki aktivirajuprodukciju serotonina, da bise vrnulo dobro raspoloženje- fenilamin, spodob. seroto ni -nu, ki prouzrokuje smirenost

- feniletilamin, teobromin, ti-ramin i kofein, ki stimulirajutjelovnu energiju- pirazin, ki aktivira centarza uživanje u moždjani.

Ide nam na keks!Kakove zimske jupe nikada ne izlazu iz mode?

popa i od narod -ne glazbe do šansone.

Autori projekta su slovenskipisac i glazbenik MarkoVezovišek i glumac i glazbenikJure Ivanušič (hrvatskoj pub -liki poznat po uloga u pred-stav kazališća Ulysses »KraljLear« i »Marat/Sade«). Ov sl o -venski kazališni hit je od pra -izvedbe 2006. ljeta odigran prik300 puti. Glumac Ivan Ðuri -čić član je ansambla satiričko -ga kazališća KEREMPUH. Osimniza kazališnih, televizijskih ifilmskih ulogov 2015. ljeta pr -vi put je stao i s druge stranepozornice režirajući predstavu»Bračni (s)provod« u APLAUZTEATRU i politički kabaret»(B)luzeri narodnjaci« KERE M -PUHU za ki je i napisao tekst.Za bečku publiku ovo je biloveliko otkriće i istaknut muzi -čki i jezični doživljaj.

Saša Miočić je glazbenik iskladatelj. Kvijaturist je ben -dov SongKillers i Soul Shado-ws napisao je glazbu za već ka -zališnih predstav tr suradjivaos renomiranimi hrvatskimi or-kestri npt. Zagrebačka filhar-monija i Orkestar Oružanihsnaga Republi ke Hrvatske.

Premijerom predstave »Odtišine do glazbe« i to lani uNoći kazališta, ujedno je otvo -rena i nova zagrebačka kaza-lišna scena i to u samom cent -ru grada! Jur etablirano sredi š -će kulturnih doga dja nj na za-grebačkoj špici, klub Vinyl uBogovićevoj 3, od pro šle sez o -ne u svoju ponudu upe ljala jei kazališne predstave. (uredn.)

Ujednosatnoj pred-stavi »Od tišine do glazbe— koncert za anegdotu i klavir«glumac Ivan Ðuričić i glazbe-nik Saša Miočić peljaju publi-ku na zanimljiv i privlačan na -čin, s anegdotami i šalami, krozpovijest i fenomen glazbe usvoj nje raznovrsnosti. Na po -ziv Hrvatskoga centra su to č i -nili i u Beču 12. oktobra o. lj.

Kako je zvučala prva sklad-ba, kompozicija u povijes -ti? Zač dirigenti živu duže oddrugih ljudi? Kako je Elizinbrat svirao poznatu Beethove-novu skladbu? I ča povezujeIvu Robića i Mineu? Ova glaz -bena komedija u uri i četvrt vri -mena publiku pelja od kam e -ne dobe do Rolling Stonesov! Usvojem ilustrativnom, duhovi-tom, tr tematski i žanrovski b o -gatom nastupu glumac IvanÐuričić, inače i član ansamb laKEREMPUHA u Zagrebu, uz mu -zičku pratnju Saše Miočića,majstorski pr elazi iz jedne gla -zbeno relevantne uloge u dru -gu: od pijanista do pjevača, odskladatelja do dirigenta, od m u -zikologa do glazbenoga kriti -čara. Dotiče se povijesti i raz-vitka glazbe (muzike), kompo -niranja, glazbenih posebnost i,još i plagijatov i anegdotov pot -kripljenih primjeri iz prakse.Dotiču se i konzumiranja gla z -be, dobrih i čemernih navikov,od trivijalnosti do dobroga u -kusa, od uvertire do aplauza.Publiku peljaju ne samo odkamene dobe do Rolling Sto-nesov, nego i od klasične domoderne glazbe, od jazza do

vati s ikojim drugim najmanje mar -t vim, nu to i potrebovati hoteti odnjih, bi značilo toliko: kao orlu ho-teti svezati krila, da k nebu nepole-ti; njihova stalnost i jedinost u jezi-ku nadvladati će zaisto našu ne-stalnost, neslogu i mešariu…“.

Na Kukuljevićev prijedlogHrvatski Sabor 1847. do-nosi zaključak o upeljanju hr-vatskog jezika kao službenogajezika. („Ante B.“)

Uhrvatskoj historiografiji seje dugo smatralo da se je iprije toga hrvatski jezik čuo uSabornici: 21. novembra 1832.general Juraj Rukavina zaistaje na hrvatskom jeziku zahva-lio za imenovanje u čast pot-kapetana Kraljevstva. No, ma -nje je poznato da je generalVincent Knežević još 1806.,postavši takaj potkapetanom,svoju zahvalu izrazio, protiv-no svim običajem, upravo nahrvatskom jeziku. „Znam ja,da mi kako smo ovdje skuplje-ni, s veće strane naš jezik dob -ro ne znamo…“ (itd.) Tako jena hrvatskom govorio IvanKukuljević-Sakcinski, u maju1847. u Hrvatskom saboru, kise je služio latinskim jezikom.No, Kukuljevićev vatreni is tupbio je prvi zastupnički govorna hrvatskom jeziku po većst oljeća. On je ta da predložioda se hrvatski prihvati kao ure -dovni jezik u Kraljevini Dal-maciji, Hrvatskoj i Slavoniji.

Dana 23. 10. 1847. lj. IvanKukuljević Sakcinski jena poslidnjem staleškom za -sjedanju Hrvatskoga saboraupozorio narodne zastupnikena potrebu upeljanja službe-noga jezika u javne službe.Sabor je razmotrio ta prijed -log i na kraju proglasio hr-vatski jezik službenim u jav-noj upotrebi. Ivan Kukulje-vić Sakcinski prvi je progo-vorio na hrvatskom jeziku.

Dotadašnji govori u hrvat -skom Saboru su bili sa -mo na latinskom jeziku Ku -kuljević je izrekao povijesnemisli o tadašnjoj jezičnoj pra -ksi i nacionalnom identitetu:„Mi smo malo Latini, malo Ne m - ci, malo Taliani malo Magjari imalo Slavjani a ukupno (iskrenogovoreći) nismo baš ništa! Mart-vi jezik rimski, a živi magjarski,nemački i latinski — to su našitutori, živi nam groze, martvi da r -ži nas za garlo, duši nas, i ne-moćne nas vodi i predaje živimau ruke. Sada imamo još tolikosile u nami suprotstaviti se mart-vomu, za mala nećemo moći na d -vladati žive, ako se čvarsto na na -še noge ne stavimo, to jest, akonaš jezik u domovini neutvardi-mo i njega vladajućim neučinimo.Susedi naši, osobito Magjari, ne -će već odstupljivati od svojega je-zika, i iz priateljstva i uljudnostiprema nas ili iz drugoga kakvogauzroka, neće ga zaista zamenji-

Prije 170 ljet hrvatski jezik postao službeni

ISTAKNUćA U HRVATSKI NOVINAHrvatski jezik u Saboru 1832., a još i 1806. lj. kada je

general Vincent Knežević izrazio zahvalu na hrvatskom

Mali forum zaznačajne ljudei o veliki ideja

Od tišine do glazbe — koncert za anegdotu i klavir

27. X. 2017. HRVATSKE NOVINE HRVATSKE NOVINE 9

Ivan Kukuljević pred Hrvatskim saborom

Saša Miočić i Ivan Ðuričić

ŠIROM BAROM 27. X. 2017.10 HRVATSKE NOVINE

NNAA∏∏AA DUPLERICADUPLERICAUU HHRVATSKIRVATSKI NOVINANOVINAGustav Klimt: „Slika žene“ (1894.)

Velika izložba pod nazivom »Izazov moderne — Zagreb-Beč oko 1900.«,ka se je u Galeriji Klovićevi dvori mogla pogledati ovoga protulića, pre-selila se je u Beč. Veliki broj uzvanikov i gostov iz austrijskoga političko -ga, kulturnoga i javnoga života i prvih posjetiteljev iz Zagreba i Bečau četvrtak navečer, 19. oktobra na otvorenju izložbe u muzeju bečkogaBelvedere-a najbolja su potvrda da Austriju i Hrvatsku povezuje ne sa -mo prošlost nego i sadašnjost. Glavni tajnik austrijskoga Ministarstvaza Europu, integraciju i vanjske posle Michael Linhart je istakao kakoje ovo »Ljeto kulture Austrija-Hrvatska 2017.« izuzetno značajan prik-granični projekt austrijsko-hrvatske suradnje i razmjene…“.

Hrvatska ministrica Nina Obuljen-Koržinek s poklonom iz ruk glavnedirektorice muzeja Belvedere Stella Rollig prilikom otvaranja velike iz-ložbe pod nazivom »Izazov moderne — Zagreb-Beč oko 1900.«

Pri otvara -nju izložbeIzazovmoderne— Zagreb-Beč oko1900.«dr. iur.TeresaIndjein,veleposla-nica i pe -ljačica se k -cije V —Kultura iveleposla-nik Repub -like Ma-djarske uAustrijidr. JánosPerényipred sli-kom Iva -na Tišova„Alegorijamuzike“(1893.) uOranžerijiBelvedereprilikomotvaranjaizložbe.

ŠIROM BAROM27. X. 2017. HRVATSKE NOVINE 11

Rudolf Karazman na skupu u Zagrebu

Zanimljivo u sceni i Zanimljivo u sceni i slikoviti dogodjajislikoviti dogodjaji

slik

e: P

etar

Tyr

anPočetkom miseca oktobra rodjeni Filežac dr. Rudolf Karazman (62)sudjelovao je u Zagrebu pri trodnevnom a u medjuvrimenu jur 22.»Croatian Healthy Cities Network« u spomen prof. Andreju Štam-paru, ki je u cijelom svitu poznat kao suosnivač svitske zdravstveneorganizacije WHO u 1945. ljetu i ki je bio prvi predsjednik ove orga -nizacije. Karazman je stručni liječnik za psihijatriju i neurologiju, li-ječnik za djelatnu medicinu i psihoterapeut (egzistencijalna analiza).Rudolf Karazman je razvio Human Work Index i pristup peljanjuHuman Quality Managementa. Utemeljitelj je IBG Innovatives podu -zetničko zdravstveni menedžment d.o.o. (1995.) i lektor na Go spo -darskom sveučilišću kao i Medicinskom sveučilišću u Beču. Na slikizdola u Zagrebu Rudi Karazman (s liva) i John Middleton (Birming-ham, predsjednik UK Faculty for Public Health) i prof. Selma Šogo-rić (Meduni Zagreb/Ass profesorica za javno zdravstvo).

Žiri pri »Nakovićevom naticanju« u OŠ Koljnof kod velikih; s liva: Kre -šimir Matašin, Marija Fülöp-Huljev i Petar Tyran foto: timea horvat

Žiri pri »Nakovićevom naticanju« u Koljnofu kod malih; s liva: Terezi jaKolonović Daniel, Mijo Karagić i Eržika Polmüller foto: timea horvat

Ekipa Hrvatske radio telvevizije je doputovala 10. oktobra u Beč, dabi snimila dokumentarac o moravskom Hrvatu Jozi Lavički kod njegadoma u 10. bečkom kotaru. Ekipa HRT-a je pak dalje putovala u južnuMoravsku da bi snimila još druge Hrvate i nekada hrvatska sela onde.

Rudolf Karazman ki je razvio Human QualityManagement i profesorica Selma Šogorić

(Medicinsko sveučilišće Zagreb)

HRVATSKA RIČ U MADJARSKOJ 27. X. 2017.12 HRVATSKE NOVINE

»Nakovićevo naticanje u lipom hrvatskom govoru« važno je za škole�

Srijedu, 18. oktobra Hrvat -ska samouprava Koljnof iOsnovna škola i čuvarnica»Mihovil Naković« skupa sujur po 22. put pozvali na»N akovićevo naticanje u li -pom govoru«. Gradišćansko -

Szép (Hrvatska Kemlja)2. kategorija (3. i 4. razred)1. Petar Rožonić (Koljnof)2. Kornelija Radić (Bizonja)3 Manuel Kiss (Petrovo Selo)Posebna nagrada: Nora Perjesi(Petrovo Selo) 3. kategorija (5. i 6. razred)1. Lili Völgyi (Koljnof)2. András Kovač (Hrv. Židan)3. Kata Kumanović (Židan)Posebna nagrada: Zora Šubo -rić (Petrovo Selo)4. kategorija (7. i 8. razred)1. Danica Handler (Petrovo S.)2. Marton Gombas (Petrovo S.)3. Nelli Nagy (Bizonja)Posebna nagrada: Sabina Viši(Koljnof)

U žiriju su bili (kod malih):Eržika Polmüller, TerezijaKolonović Daniel, dr. MijoKaragić; kod velikih: MarijaFülöp Huljev, Krešimir Mata -

�

�

� U auli OŠ »Mihovil Naković« � U kategoriji 5. i 6. razreda� U kategoriji 3. i 4. razreda� Joško Grubić je recitirao Šin-kovićeve pjesmice napamet� Pri podjeli nagradov

KOLJNOF — Dobitniki ovo ljetnoga »N akovićevoganati ca nje u li pom govoru« subili:1. kategorija (1. i 2 01razred)1. Zoe Viši (Koljnof)2. Levente Kovač (Petrovo S.)3. Kinga Kumanović (Židan)Posebna nagrada: Boglarka

hrvatski školari i školarice,od Petrovoga Sela na jugudo Bizonje na sjeveru madjar -skoga Gradišća su se odaz-vali pozivu, ki je i ljetos opetbio jako dobar s već od 70naticateljev, ki su se našli u

OŠ u Koljnofu ipredstavili svojeznanje u recitira -nju i čitanju hrva t -skih pjesmic (Ma -te „Capa“ Šinko-vić) i kratkih pro -znih tekstov (IvanBlažević). Ovonaticanje je jakoatraktivno koddvojezičnih školu Madjarskoj ia -ko jezična kompe -tencija i ovde na -žalost jako pada.

�

�

HRVATSKA RIČ U MADJARSKOJ27. X. 2017. HRVATSKE NOVINE 13

šin i Petar Tyran.(uredn.)

U žitij

Mala Anka Mate ŠinkovićBilo je oš mer u letikad su dica bosa svaigrala ringaraja. Jedan, dva!Učnja jim nij još va peti.

Ki se sad mari za školuvoli s buktat i šajbicat,va potoki guske cicat-zabu školu oni zutra.

Drugi dan je učnja jutro,zvončić gluši jako kruto.Anka sidi škamlji zadnjem,obraz, pogled joj je trapljen.

Zaman je mirno sidilaučit se je zamudila,pot joj se po čeli teče,učitelj joj oštro reče:

„Si li se ča naučila?Stani se i povi prez knjiga!”Anka muči, kod prez sape,glavu čorba i uklaplje.

Ni rič ona ni bauknula,usta su joj zanimila.Srce tuca ča va guti,suze ronu, plač se ljuti.

Najper zame si knjižice,učitelj vraća hartice,zabilježi joj sekundu,veću neg od kruha brundu.

Z škole domon ravno neće,sram ju je sad male dice,blizu šume glavu v ruke,zabit kani plač i tuge.

Tiho gre sirota domon,nagne se iz tužnom glavom,rano jutro skokne gori, knjige veljek si otvori.

Srdačno se je učila,ništ već ona nij’ zabila,prva j’ bila pak va školi,zabila j’ se tuge boli.

Pri naticanju »Mihovil Naković« u školi u Koljnofu,sri jedu, 18. oktobra ov prozni tekst Ivana Blaževića sumorali pročitati školari i školarice 5. i 6. razreda.

Stric Zima Ivan BlaževićJur se je jesen dobro doselila i u selo, ar smo sidilipred hižom na mostaci. Voda u jarčaci nam je bilamrzla, da bi si bili pustili naše malince. Gledali smonek, kako lipo tiho s velikoga oriha spadja lišće.Pak nek na jednoč su stali pred nami. Jeseni jur u zimskoj opravi. U kapi pak u teploj bundi.Obraz žut kot naranča, brada do pasa i vlasi kot snig, a kapa kot ugljen. Prestrašili bi se ih bili,ako nam se milo ne nasmiju. Iz smijući oči nam se je zakrisila njeva velika dobrota i ljubav. Pakju i zamu na usta.- Dica moja, dica još vas morem viditi, o Bože kako si Ti dobar! Pak su se popali pominati, sva-koga su nas poznali, ar su pitali za oca — za mater, nek imena nisu znali od nijednoga. Ovo namje bilo jako čudno, zato je Pave pita: A odakle ste vi, teče?!Na ovo su se zdravo nasmijali i rekli. O dica, ča me ne poznate, ja sam došao iz Sibirije, kadeje vječna zima, kade Zima ima tronuš i kraljuje, a ja sam mu stric. Sada sam došao k vam, dakomu zignam jesen odavljek pak i ovo dostanem pod naše kraljevstvo. O dica, pak ćemo se čudaputi viditi. Tovaruši ćemo biti, dokle ne projdem, a onda me već nigdar nećete viditi. I na overiči im je lice nastalo vedro, još i ranci su se zvećega zgubili kot kad bi se bili veselili, da te i moćprojti, da ih već nigdar ne budemo vidili. Nek ovoliko su nam rekli, pak su dalje prošli.

Ov prozni tekst Ivana Blaževića su morali pročitati školari i školarice 7. i 8. razred

Fratrovac — 1. Diboki putFratrovac se danas zove on mali brižić, ki leži med Prisikom i Frakanavom; tisk uz ravnicuRepca se mirno proteže kot strašan pastirski rog. Daleko zagleda po krasni, rodni dolina i tužnošušlja od velikih otajnosti, ke je sam vidio, gledao i preživio. Rado jaču jačkari, da loza govori,da loza šušlja. O da bi se narodio jačkar, ki bi razumio našega Fratrovca, ne bi mu sfalile jačkena naše najveće veselje, ar svako drivce, svaka kita zna ča, a sve skupa ne bi ni stalo u debeleknjige. Ar je to stara pravica, da su se po veliki loza godala velika pripetenja, u veliki loza su bilishranjeni veliki kinči.Čisto drugačiji je bio žitak, kad su se još velike loze protezale kot živo zeleno morje prik tijelazemljice, ki se je s lozami skrčio, zničio. Bila je i kod nas dost velika loza zato, da je gnjazdomo gla dati pravomu loznomu žitku, ki je sada ur pozabljen. Nek ki-ta veći lozni jačkar, ki je izloz zrasao, koga je loza othranila slatkimi jagodami i tvrdimi lišanji pegazuša, zna još ča-to zvi-diti, zjačiti od toga staroga loznoga žitka. Loza je bila današnje prisičko polje i kad su prvi sta-novniki nešto skrčili, presikli, su to mjesto zvali siča, presiča; od toga imena dohadja današnjeime: Prisika.Od Plajgora još i mala dica znaju, da je na sredini svita, vindar ih je još malo i med velikimi, kibi znali, ča to zlamenuje. Plajgorsko mučno, rebrasto polje je bila čista loza, nek mrvu je bilosvita, drugo sve loza, a na sredini ovoga svita je stalo to malo selo, u kom su još i morali potko -vati svinje, tako oštre, grambave ceste imaju.A isto tako i naše frakanavsko polje! Imena najbolje kažu: Lug, Lužić; Staro, Sridnje, Novo, kotse je loza po redu krčila, da i kruha urodi, ne nek panja. Ar i u toploj hiži se je nek onda dobropovaliti uz peć, kad trbuh ne krulji, a k tomu je potriban i kruh.

Na našoj Gori Mate ŠinkovićStojim na Gori i gledam krajinupod kum su kosili nezdavno još travu.Va lipa krajina stoper je sad cvala,i voj lipoj gori korunu je dala.Jedan uz drugoga kod vojaki-vinogradi,ki su letos čuda grojza rodit dali.Ovde, onde jedna ušušena briska,malo ji je bilo zato nas ne stiska.V nebo kaže strašno orihovo kiće,od koga sad spadje sedmerasto lišće.Plug diboko riže brazde ino grude,da nam k letu kruha ništo veće bude.Na vrdirskoj kući jedna sraka kara,oh ti lipa Gora, kako si jur stara.Vidim da sad gonu krave domon s paše,na šopronski brigi sunce črljeno jaše.Delači po ciesti trudno koracadu,kad konac nastane jesenskomu kanu.Ure slabo biju kaj dalekom turmu,sova se jur javlja, a mačkice durmu.Mrzli zrak poteže i magla se brodi,prebližna noćica veli sad ur hodi.

DOMAĆI GLASI 27. X. 2017.14 HRVATSKE NOVINE

Roza Pajrić 13. (65 lj.)Obadvim jubilarom od srca

čestitamo i željimo zdravlje izadovoljstvo. Živili!

Željezni pir. Hižniki Feliksi Marija Kruisz su proslavili 11.oktobra 65. obljetnicu svojegahištva. Jubilarom od srca čes -ti tamo i željimo još čuda sku -p nih ljet nadareni zdravljem iBožjim blagoslovom u krugunjevih najmilijih. Živili!

Porodi. Sin Alexandru-Ed u -ard se je rodio Milanu Iasminui Mariji Sladzanki Almaja, kćerAntonia-Ecaterina se je rodilaMihai-u i Ecaterini Lugojan;sin Noel Davidu i Sabrini Ha -zen; kćer Hanna Kristijanu iJani Wagner; sin Milan Tibo-ru Horvatu i Szilviji Heteyi;kćer Annalena Timei Nochto-voj i Csabi Jozsefu Kisu; sinLeon Kevinu i Jasmin Schmidt.

Srićnim roditeljemi čestita-mo, a malim Cindrofcem že-ljimo dobar razvitak i srićnubudućnost.

COGRŠTOFJubilej. Svoj 70. rodjendan

je slavila pred kratkim AnaMalečik.

Jubilarki srdačno čestitamoi željimo sve najbolje. Živila!

FRAKANAVAJubilej. Svoj 70. rodjendan

slavi Karl Keglović.Jubilaru najsrdačnije česti-

tamo i željimo zdravlje i za-dovoljstvo. Živio!

DOMAĆI GLASI ŠIROM GRADIŠĆA

VELIKI BORIŠTOFPir. Marija Derdak i Niko-

laus Brenner su ljetos odlučilistupiti u hižni staliž. Na protu -liće su imali civilno vjenčanje,a početkom septembra su sevezali i crikveno. Kan. mons.Tome Krojer je u cindrofskojfarskoj crikvi služio sv. mašu ipeljao crikveni obred vjenča-nja, u kom su si mladi dali obe -ćanje vjernosti i pomoći u sva -koj situaciji. Prijateljica mla-doga para je obogatila obredpjevanjem latinske Ave Marijei dvih modernih jačak. Velikbroj prijateljev iz Velikoga Bo -rištofa i okolice je po sv. mašičestitao mladomu paru i želji osve dobro na budućem skup-nom putu, med njimi i zastup -niki Baranov, čiji član je bilaMarija.

U Esterházyjevom marofuu Trajštofu, sada nazvanomK alandahaus, se je pak sveče-valo uz fino jilo i izabrana vina.

Marija je kćer daleko pozn a -te (bivše) krčmarske obiteljiJure/Šurla i Nade Derdak.Mladi par će zasada stanovatiu Beču, kade su obadva i zap o -sleni. Marija je sekretarica ujednom internacionalnom po -duzeću, a nje muž menedžer upoduzeću Bose. Željimo sva -ko dobro na skupnom putu!

CINDROFRodjendani u misecu oktobru:Rudolf Schüller 12. (80 lj.)

PERVANEJubilej. Elza Mörk svečuje

svoj 90. rodjendan.Jubilarki od srca čestitamo

i željimo zdravlje i Božji bla-goslov. Živila!

Pokop. U 83. ljetu života jepreminula Matilda Mezarić.

Pokojnoj željimo miran po-čivak do dičnoga goristanja, aostalim izražujemo naše di-boko sužalovanje.

GIJECAPokop. U blagoslovnoj sta-

rosti od prik 89 ljet je 30. sep-tembra mirno u Gospodinupr eminula Ana Flink (rodjenaParadeis). Rodjena 1928. u Gi -jeci u „Krachgasse“, kade seje u nje ditinstvu skoro samočuo hrvatski jezik i koga je inaša teta Ana kroz cijeli nježitak govorila, cijenila i ga prisvakoj priliki i hasnovala.Odala se je za Franza Flinka ugornji kraj sela i s kim je m o -

gla u ljetu 2000. svečevati zla -ti pir. Pokojna je bila velik do-bročinitelj giječanske fare i cri -kve, vjerna je bila štiteljica svihnaših vjerskih izdanj, osobitohrvatskih. Kade je bila pomoćpotribna je stala svenek na p o -moć dokle su joj to nje moćidoslobodile. Kroz ukupno šestljet (1994./95. i 1999.-2004.)je bila i vjerni član hrvatskihjačkaric u Gijeci, ke su se re-dovito od septembra do dece m -bra sastajale u farskom domu,da si skupa zajaču naše narod -ne hrvatske jačke. Pisac ovihredov se osebito spominja nasusrete po ranoj nediljnoj sv.maši, kade smo se uvijek mo g -li u našem materinskom jezikurazgovarati.

Pokop tete Ane je bio 6. ok-tobra. Neka joj dobri Bog svenje dobre čine obiljno naplatii neka počiva u miru Božjem.

(Ivan Karall)

Mladohižniki Marija Derdak iNikolaus Brenner pred crikvomu Cindrofu, u koj su se vjenčali

U prostorija Zbir ke sakralne umjetnosti Hrvatov u Madjarskoj u Prisi -ki prilikom 50. obljet nice reformacije akademik dr. Nikola Benčić jepredavao o „Protes tantizmu i gradišćanski Hrvati“; nedilju, 15. oktob -ra. U izložbi kažu i Lutherovu POSTILLU, štampanu u Wittenbergu1575. ljeta. foto: timea horvat

Terezija Meršić u Dolnjoj Pulji je svečevala svoj 90. rodjendan. Česti-tati su došli i načelnica A. Mileder i općinska savjetnica R. Herković.

DOMAĆI GLASI27. X. 2017. HRVATSKE NOVINE 15

Forum πtiteljev u Hrvatski novina

Piπu nam pozitivno inegativno

lica. Balkanska ruta je oficije l -no zatvorena još u marcu 2016.i u javnosti se često ta činjeni -ca ponavlja. Medjutim, to nijetočno i to mora biti ja sno. Uposlidnji miseci pove ćan je brojosob ke prolazu kroz Srbiju“,veli Kontenta i dodaje da suove osobe očajne i ne znajukako će izgledati nje va buduć-nost — da li ćedu stići u EU idostati azil ili moraju najzad.

„Samo zbog toga ča očajnoželju da nastavu sa svojim pu-tovanjem prema EU, izbiglicedoživljavaju nasilje ko pelja doozbiljnih fizičkih i psihičkihposljedic i tiraju mlade najzadu ruke krijumčarov, šleperov“,izjavio je Mosan.Čuvaju se imaginarne linije

Policijske i granične snagekoristu različite mjere da zau-stavu ulazak ljudi na područjeEuropske unije, a jedan od njihje i nasilje. „Mi medjutim ni-mamo načina da verificiramote informacije i to nije naš za-datak. Razgovarali smo s ma -djarskimi vlasti i one su reklida je tokom 2016. i 2017. bilo44 slučaji pod istragom. Odtoga su osudjeni dva policajci.Jedan za prikomjernu upotre-bu sile, a drugi zbog korišće -nja biber spreja iz neposredneblizine“, objašnjava Kontenta.

„U poslidnjih nekoliko ljetpovećan je i broj predstavni-kov sigurnosnih snag na gran i -ca. Oni bi tribali osigurati bo -lju zašćitu i sprovodjenje nac i -onalnih i medjunarodnih za -konov, ali to se ne dogadja“,objašnjava Kontenta i dodajeda oni samo šćitu „imaginar-ne linije“, odnosno granice.

Ova organizacija u Srbijiima nekoliko mobilnih medi-cinskih centrov, ki se krećuduž državne granice i pružajuusluge primarne zdravstvenezašćite, psihološke konzultaci -je, a najugroženijimi i uslugeliječenja. Nekoliko tisuć izbig -lica je i dalje u Srbiji, a u Grč-koj oko 60.000. (uredn.)

Na granica Europske unijeprema Srbiji sistematski se vr -ši nasilje nad dicom i mladimiod strane graničnih i policij -skih službenikov držav članicEU, navodi se pored ostalogau izvešćaju pod nazivom „Ig renasilja“ ki je objavila organi za -cija „Lekari bez granica“. Iz-vešćaj dokumentira medicin -ske i psihološke podatke kao iizjave žrtav nasilj u prvoj polo -vici 2017. ljeta. 92 posto dicei mladih ki su u ovom perioduzbrinuti u mobilni bolnički cen -tri ove organizacije bili su žrt -ve nasilja, a kao krivce navodupolicijske ili granične službe-nike zemalja članic EU — Bu-garske, Madjarske i Hrvatske.

„Sramota je da zemlje-člani -ce EU namjerno koristu nasi -lje da bi zaustavili dicu i mla -de da zatražu azil u EU. Zanjih, ki pokušavaju da napus -tu Srbiju, nasilje je svakodnev -nica“, veli Stefan Mosen, šefureda organizacije „Lekari bezgranica“ u Srbiji.Balkanska ruta nije zatvorena

Skoro polovica slučajev od-nosi se na bugarske službenike.Mobilni medicinski tīm u B e o -gradu dokumentirao je 62 slu -čajev namjernoga nasilja nagr anica Srbije a Madjarskom,kao i 24 slučajev na granici sHrvatskom. Radi se o udarci,ugrizi psev i upotrebi paparspreja. Andrea Kontenta, slu ž -benikov za humanitarne po s -le organizacije „Lekari bez gra -nica“ u Srbiji, je izjavio da seovakovi slučaji ne dogadjajus amo u poslidnji miseci, ne gojur duže od ljeto dan.

„Mi smo već puti upozorav a -li na slučaje nasilja nad izbig-

Dragi Ryane, Conore, Brendo-ne, Charlie i Mary Catherine,moja mudra i razborita kćina tirala me da zapišem nekesavjete za vas, važne stvari kesam naučio o životu.1. Svaki od vas je božji vašojobitelji i cijelom svitu. Spome -nite se toga uvijek, posebno kadu vašem životu zapušu hladnivjetri sumnje i obeshrabrenja.2. Ne plašite se nikoga i niče-ga ča vam stoji na putu da svojživot živite punimi plući. Slije -dite svoja ufanja i sanj bez ob-zira na to koliko su teške ili ko -liko se „drugačije“ činile dru-gim. Ljudi često ne djelaju onoča želju ili ča bi tribali jer ne -prestano razmišljaju o tom čaćedu drugi misliti ili reći. I za-pamtite još jednu bitnu stvar— ljudi ki vam ne donesu juhukad ste bolesni ili ako nisu po -red vas kad ste u nevolji, nisubitni! Izbigavajte pesimiste kislušaju vaše sanje i pokušava-ju vas obeshrabriti. Učinite to!Najgora stvar u životu je po -gledati iza sebe i reći: „Mogaosam, htio sam, tribao sam“.Riskirajte i griješite.3. Svi smo mi sasvim običniljudi. Neki nosu predragupratež ili imaju velike titule ilimoć i želju vas držati u uvje-renju da su iznad svih ostalih.Ne vjerujte im. Oni imaju istesumnje, strahe i ufanja, jidu,piju, spavaju i prdu, kao i svimi drugi. Uvijek propitujte au -toritete, ali budite oprezni ka -ko ćedu to činiti.4. Napravite popis stvari keželjite učiniti. Putujte, naučiteneku vještinu ili jezik, upo znaj -te nekoga posebnoga. Neka li -sta bude duga i svako ljeto uči -nite nešto. Ne odgadjajte to zazutra jer to je najsigurniji na -čin da to ne učinite. Ne posto -ji sutra, ne postoji „pravo“vrime, postoji sad.5. Ne zaboravite staru irskuposlovicu: „Hvalite dicu i onaćedu cvasti!“

6. Budite dobri i uvijek poma -žite ljudem — posebno slabiji,onim ki su uplašeni i dici. Svioni nosu neku svoju tugu i po -trebno im je naša sućut.

7. Nekate se pridružiti vojskiili bilo koj drugoj organizacijikoja vas trenira da ubijate. Bojje zlo. Sve boje su započeli st a -ri ljudi ki su natjerali ili preva -rili mlade muškarce da mrzu iubijaju jedni druge. Starci pre -žive i baš kako su započeli bojolovkom i papirom, na isti ganačin završavaju. Ako su bojiplemeniti, kako to da ih ne pe -ljaju peljači ki su ih započeli?8. Čitajte knjige koliko god mo -rete. One su predivan izvor uži -vanja, mudrosti i inspiracije.N i su im potribne baterije ili uti - č nice, svakamor moru s vami.9. Budite iskreni.10. Putujte: uvijek, a pogotovokad ste mladi. Ne čekajte daimate dovoljno pinez ili kad sestvari „posložu“. To se nikadane dogadja. Danas izvaditeputovnicu, pasoš.11. Izaberite posao ili profesi-ju ku ćete voliti. Naravno, bitće i teških trenutkov, ali posaovam mora biti uživanje. Ne u zi -majte posle samo zbog pi nez,razbit ćedu vam dušu.12. Ne vičite. To nikad ne us -piva, a zbantuje i vas i druge.Svaki put kad sam vikao, do ži -vio sam neuspjeh.13. Uvijek ispunjavajte obe ća -nja ka ste dali dici. Nekategovoriti „vidit ćemo“ kada želji-te reći „ne“. Dica očekuju isti-nu, dajte im ju s ljubavi i dobro-tom.14. Nikad ne govorite nekomuda ga volite ako nije tako.15. Živite u skladu s prirodom:izajdite na friški zrak, idite ulozu, u planine, na morje, u pu -stinju. To je važno za dušu.16. Posjetite Irsku. Tamo je ro -djena duša vaše obitelji. Po -sjetite zapad: Roscommon,Clare i Kerry.17. Grlite ljude ke volite. Reci -te im sada koliko vam zna ču,ne čekajte da bude prekasno.18. Budite zahvalni. Stara ir -ska poslovica veli: „Ovo je danu naši životi i nikada se nećeponoviti!“ Svaki dan živiteim ajući to na umu.

Sistematsko nasiljena granica EUOrganizacija „Lekari bez granica“je objavila da je nasilje nad dicomi mladimi na granicami EU pre -ma Srbiji postalo uobičajena pra -ksa. Skoro polovica sluča jev odnosise na bugarske službenike.

Njujorški pisac Ja -mes K. Flanagan jenedugo prije smrtipisao unukom

RAZNOVRSNO I RAZLIČNO 27. X. 2017.16 HRVATSKE NOVINE

da. Rači sepo ljetnoji jesen skoj

dobi. Ali vrijeda se svim su -sjedom, tovarušem, stanovni-kom krajine, a pred svim i Pe-trovoj obitelji zamiru buče iuvijek isto jilo. Petrov vrt jeali još prepun buč. Ali sad jošniti jednoga nije ki bi jio ovebuče. Konačno je i njemu do -sta. „Ča ću ja nek činiti s ovi -

Jednoč doživi susjed Petar usvojem vrtu bogatu bučovuurodju, ku nigdor u cijeloj oko -lici ne će tako brzo pozabiti.Dosad je imao s bučami jakomalo sriće. Ali pokidob on bu -če ljubi, odluči da će sve na-praviti da postigne dobru tr -gadbu i posadi u protuliću nasvako slobodno mjesto u svo-jem vrtu bučove košćice i vri-jeda zmiknu bučove biljke. Si-guran je da će se ka ta biljkadobro razviti i njemu nekolikosada donesti. On konačno imazaista veliku sriću. Sve biljkese dobro razviju. One rastu irastu i oduzmu drugim biljkammjesto, svitlo i hranu.

Po cijelom vrtu se već ništdrugo ne vidi izvan svitlo-žutih, orandžastih i zelenih b u -čovih sadov. Super to izgleda,osebito kad u jeseni sunce da -ruje poseban sjaj ovom sadu.Susjed Petar se veseli. On jegizdav na svoj uspjeh. Ovakobogata bučova urodja se mo rasvečevati. „Prve buče su zre -le“, veli on susjedom i po zna n -cem. „Svim ću vam darovatibuču ili dvi ili tri.“ Ljudi se ve-selu. Buče svaki rado ima i onisi rado zamu dvi ili tri domom.

Ujeseni se od buč napravljapuno jila: bučova ju ha, bu -čnjaki, bučove okrugle pločena ražnju i bučova marmela-

piše:Melanie

Rešeterić

Susjed Petari buče

Za naše najmladje:mi tolikimi bučami?“, jaučesusjed Petar. „Nigdo ih je ka -ni imati.“

Petrova žena to raz umi jerni ona već ne kani jisti bu -če. „Daj mi nek mira, ću ja tourediti!“, veli ona konačno. Itako jednoga jutra krajem list o -pada/oktobra ležu pred svimivrati u okolici buče ka ljude saširokim, veselim, šarim obra-zom nasmišu.

Aa im konačno preostanedrugo nego se s njom sku -pa smijati!? �

premda je to slavenski jezikkot i naš hrvatski, ima samo„etot“ i „tot“.Vjerojatno smo pod uticajemnimškoga jezika počeli grišitikod upotribljava nja ovihzamjenic. Naše pogriške se najvećkratodnosu na vrimensko upotrib -ljavanje pokaznih zamjenic.Za ono, ča kanimo reći, kori-stimo ov, ovako, za ono, ča jejur rečeno, se koristi ta, tako.Npr.: Dunaj ima ove pritoke(stoprv sada ćemo je reći ilinabrojiti): Breg, Inn, Moravu

(March), Savu, Tisu (Theiß),itd. Te rijeke (jer smo je jurrekli ili nabrojili) su nam do -bro poznate. A većina našihgovornikov bi rečenicu zap o -čela s „Ove rijek…,“ jer se ponimšku veli „diese Flüsse“,ča je krivo!Isto tako glasu pravilno slje-deće rečenice:Poznaš jur Anu i Štefana? Tiljudi su jako ugodni i mojidobri prijatelji — iliJa se jur jako veselim na ovpetak. Na ti dan se vozimona odmor.

Ov, ta, onMi imamo tri pokazne za -mjenice: za 1. lice ov, ova,ovo za 2. lice ta, to a za tre -to/treće lice on, ona, ono.Ako je ča blizu mene ili pe r -šone ka govori, označujemoto s ovo (Ovo je stol. Posudimi ovu knjigu. — kod mene).Ako je ča blizu sugovornika,označujemo to s to (To jestol. Posudi mi tu knjigu. —kod tebe). A sve ostalo, adaako nije niti blizu govornika

niti sugovornika, s ono (Onoje stol. Posudi mi onu knjigu. —niti kod mene, niti kod tebe).Isto pravilo valja i za priloge,ki su nastali od zamjenic: ov a -ko, tako, onako i ovde, tote,onde. Npr.: To se ne djela tako(kako ti djelaš), to se djela ova -ko (kako ja djelam).Neki nam dobro poznati jezi-ki razlikuju samo dvi pokaznezamjenice. Nimški ima samo„dieser“ i „jener“, engleski sa -mo „this“ i „that“, a i ruski,

Mali jezični savjeti (Zorka Kinda Berlaković; 75.)

Humor za naše malePita učiteljica:„Ako bi u jednoj ruki imalapet jabuk, a u drugoj šest, ča bionda imala?“Perica odgovori:„Ogromne ruke!“Projde policajac ulicu i pitaprolaznika kade je druga stra-na ulice. Prolaznik mu veli prikputa. Policajac zbunjeno reče:„A onde su mi rekli da je ovde!“

Joškacu umrla majka. Skupilise susjedi, a Joškac se javlja natelefon. Kad je spustio slušali-cu veli im:„Ovo je nesrića na nesriću…!Evo, brat mi javlja da je i nje -mu umrla majka!“

Prošao Željezanac da kupi no -vu krljaču. Po deset ljet dola zion opet u istu trgovinu i veli:„Evo mene opet!“

Veli učiteljica:„Perice, jučer opet nisi bio uškoli!“„Baka, staramajka mi je boles -na!“„Svaki put kada izostaneš izškole, tebi je baka bolesna. Neverujem u to.“„Tako je, učiteljice, i mi sum -njamo da baka glumi.“

Ide deda u prodavaonicu i velinjemu baba:„Kupi dvi stvari, zapamti, dvistvari: kruh i mliko.Vraća se deda iz kšefta i don o -si četkicu za zube, a baba će:„A kade ti je pasta?!“

PO SELI I U BEČU27. X. 2017. HRVATSKE NOVINE 17

Dogodjaji i priredbe po hrvatski seli uGradišću, Slovačkoj, Ugarskoj i u Beču

CINDROF (27. oktobar)— HKD poziva na „Folk&krčma“, muzika TS Štu-

denti; petak, 27. X. (21.00) u kr č -mi Karlić.

FRAKANAVA (28. okto-bar) — Mladina Frakana-va poziva na kiritof u Mi-

loradić dvoranu; zabavljaju: Be-gini, Elektrikeri i Lole (12/10 E)subotu, 28. X. (20.00).

PANDROF (28. oktobar) —Koncert Tamburaškoga orkestraHRT Zagreb i Tamburaškoga or-kestra »Ivan Vuković« Pandrof, su -botu, 28. X. (19.00) u svetačnojdvorani Osnovne škole Pandrof;ulaznice 15 E; � 02166/22772.

MJENOVO (28. oktobar) —Biblioteka MI poziva na preda-vanje na hrvatskom jeziku „Mje-novski meteorit“ (mmag. MichaelHirschler) muzički okvir: violine;subotu, 28. X. (19.00) na staromfarofu, Glavna ulica 11.

FILEŽ (28./29. oktobar, 1./ 2.,4./5. nov.) — Fileško Literarno ikulturno društvo poziva na tradi-cionalnu izložbu „Fileški u m jet ni -ki“ (slikarstvo, grafika, fotografi-ja i keramika: Anica K ošćan, Mi -ja Košćan, Andrea Kerstinger,Mario Kirchknopf, Petar Palko-vić, Alfred Vörös) uz tamburicuGraničari i bife — izložba je otvo-rena na vikende i Sve svete,28./29. X. pak 1./2. i 4./5. XI.,svenek od 14.00-18.00, farskidom/stara škola.

ČUNOVO (29. oktobar) —Koncert Tamburaškoga orkestraHRT Zagreb i TO Konjic; nedilja,29. X. (15.00) u farskoj crikvi.

DUBRAVKA (kraj Požuna; 3.novembar) — Hrvatski kulturni sa -vez poziva na »Večer folklora Hr-vatov u Slovačkoj«; nastupaju Ja-čkarni zbor Rosica (DNS), Tam-buraški orkestar Konjic (Jandrof/Čunovo) gosti iz Austrije i Ma djar -ske; petak, 3. XI. (19.00), Ve likidomu kulture, Saratovská 2/A.

KOLJNOF (3. novembar) —Prezentacija knjige »Dvanaestplus jedan« s autorom IvanomNjarijem i s njegovimi prijatelji;petak 3. XI. (19.00) u Levandi.

TRAJŠTOF (4. novembar) —Grko-katoličanska liturgija u far-skoj crikvi sv. Lovrenca; svetač -na sv. maša i bizantska liturgija skriževačkim vladikom NikolomKekićem i biškupom dr. Egidi-jem Živkovićem, oblikuju duho-vniki Križevačke biškupije i ka-tedralni zbor; subotu, 4. XI.(17.30) u farskoj crikvi.

ŠOPRON (4. novembar) —Gala program u Šopronu pod ge -slom „Jačkom i tancom kroz hr-vatske kraje“; sub., 4. XI. (19.00).u Liszt konferencijskom centru;nastupaju: KUD Prigorski zdenecVidovec, KUD Laz Laz, KUD IvanFilipović Velika Kopanica, Plesa-či iz Koljnofa i Unde.

PINKOVAC (4. novem-bar) — HKD u Gradišću

poziva na 6. Festival klapov; su-djeluju: Klapa Pinkovac, Pujan-ke, Basbaritenori, Golubice (H),Klapa Zvonimir (HR), Klapa Rav -nica (SK); posebni gosti KlapaCambi; subota, 4. XI. (19.00) uno voj dvorani; 8/10 E; ulaznice:0699/10212315; ured@hkd.at.

Tamburaški orkestar HRT ZagrebSubotu, 28. oktobra u Pandrofu (19.00) a nedilju, 29. X. u Čunovu (15.00)

BORTA — Svaku subotu (9.00- 12.00) u kapelici bolnice Borte,s bratom dr. Jan drom Karallom ina hrvatskom (duhovnička pratnjakroz život, duševno ranje nje, u p o -tragi za Bogom, u kriza života ilivjere; po dogovoru 03355/20014).

MJENOVO (subotom) — Dvo -jezična knjižnica MIM je otvore-na sva ku subotu (17.00-19.00).

FILEŽ — Općinska knjižnicaje otvorena svaku 1. subotu i sva -ki petak od 17.00 do 18.30.

TRAJŠTOF — Izložba novihslik Ralfa Eggera s naslovom„Od akvarela i olovke do spreja iulja“ je otvorena od pandiljka dopetka (9.00 - 16.00).

HALBTURN (do 12. novemb -ra) — Izložba „Portreti živin“ (100slik umjetnikov različnih umjet-ničkih smirov iz kolekcije pokoj-noga sabirača umjetnosti i mece-na Petra Infelda); od četvrtka donedilje, 13.00 - 18.00 i na svetke,Dom kulture, Parkstraße 13.

NOVO SELO — Društvo zamuzej i kulturu Novo Selo MuKpoziva u postojeću izložbu; otvo-rena je subotom (14.00-16.30).

UGA-NOVOSTI-NEWSVELIKI BORIŠTOF — �02614/7001, faks 7001-55

e-mail: office@kuga.at

Četvrtak, 26. 10. (15.00)Pišti Horvat (cimbal) nastupasa svojom bandom na kritofu. Petak, 27. 10. (20.00) Kopri -ve sviraju na velikoborištofskomkiritofu.

NOVO SELO (4. novembar)— Nogometno društvo poziva nakiritof s Gazdami i Pinkicom; su-botu, 4. XI. (20.00) u seoskojdvorani.

ŠOPRON (6. novembar) — Pre -zentacija knjige »Dvanaest plusjedan« s autorom Ivanom Njari-jem i s njegovimi prijatelji; pan-diljak, 6. XI. (18.00) u Rejpál ház.

BEČ (8. novembar) — Hrvat-ski centar u suradnji s HKD-omNAPREDAK poziva na »Razgovor uCentru« s Nj.E. Tomislavom Le -kom, v.r. i opunomoćenim vele-poslanikom Bosne i Hercegovi-ne u Austriji razgovara Petar Ty -ran; srijeda, 8. XI. (20.00) u Hr-vatskom centru, Schwindgasse 14.

BEČ (10. novembar) — Šport-sko i kulturno društvo Zagreb po-ziva na kulturno-zabavnu večer sKUD Ðiran s otoka Ugljan i Cureiz Centra; petak, 10. XI. (19.30),Beč 12., Längenfeldgasse 13-15.

BEČ (15. novembar) — Prezen-tacija knjige »Praktische Gram -matik der burgenländischkroati-schen Sprache/Praktična grama-tika gradišćanskohrvatskoga jezi-ka« (izdavač: sveuč. lektor mag.Ivan Rončević), tom prilikom:„Über die Burgenländischkroati-sche Sprache“ (r. sveuč. prof. um. dr. Gerhard Neweklowsky) oknjigi: HS-prof. mag. dr. ZorkaKi nda-Berlaković; mag. Ivan Ron -čević; recenzija: v.r. sveuč. prof.dr. Georg Holzer, Institut za Sla-vistiku Bečkoga sveučilišća; ko -mentari: mag. Zlatka Gieler, (Zi -GH), mag. Karin Vukman-Artner,nadzornica za obavezno dvojezi-čno školstvo u Gradišću; mode-racija mag. Silvija Bucolić, ORFGradišće; muzički okvir Harmo-nija Veliki Borištof; srijedu, 15.XI. (18.30) u Seminarraum 1, naInstitutu za Slavistiku.

BORTA (18. novembar) — Dv o -jezična savezna gimnazija Bortapoziva na »Dan otvorenih vrat«;subotu, 18. XI. otvaranje u auli(8.30) a potom otvoreno poduča-vanje (do 10.10), slijedu prezen-tacije (10.25-12.00); Badgasse 7.

Pišti Horvat

Hrvatske maše u Kiseguu crikvi sv. Imre/Mirka (17.00)� 11. novembar dr. Ante KolićHrvatski dan, maša u 16.00� 26. novembar Štefan Dumović

Hrvatske maše u Bečus kan. mons. Tomom Krojerom� nedilja, 5. 11. (17.00) u Centru

Klub seniorov u Centru4., Schwindgasse 14 (15.00)� 27. oktobar � 10. novembar

GRADIŠĆANSKI ŠPORT 27. X. 2017.18 HRVATSKE NOVINE

pp ii ššee :: RRuu ddii BB eerr ll aakk oovv ii ćć

ŠŠppoorr tt

Pandrof se je vratio na stazu dobitkaRegionalnaligaPandrof - Schwechat

1 : 0 (1:0) Pandrofci su imali bolji štart u

ovoj utakmici i nadvladna igra je pe -ljala jur u 14. min. golom Dornha k -kla „zlatnomu golu“. Potom su ima lidomaćini igru pod kontrolom i onisu izdjelali dobrih prilik za poviše -nje, ali završetak nije bio po želji, ak svemu tomu su i imali peh. Stani-sić je kod slobodnoga udarca imao

dobru priliku, kao i Karner, ki senije odlučio za dobru odluku predgolom. Po pauzi su bili gosti izSchwechata jači, ali Pandrofci sustali dobro u obrani. U finišu su jošimali domaćini dvi debele šanse, alivratnica i dobar vratar gostov suprepričili povišenje.Striljac: Dornhackl — Pandrof,350, Mayrhofer

Cindrofci iživcirani od nogometnoga sucaGradišćans-ka ligaEltendorf - Cindrof 4 : 0 (1:0) Cindrofci su u ovoj igri zapostav -

ljeni od suca. Obadvi momčadi sunudile dobar nogomet i u prvoj po-lovici je imao ASV Cindrof već odigre i oni su imali dobre šanse, ča jeali falilo je bio eficijencija. Ovu supotvrdili domaćini, kad su s prvimdobrim napadom došli do peljanja.Potom su se Cindrofci tužili, da ihje sudac zapostavljao kod nekolikosituacijev jur u prvoj polovici. Po2:0 u 48. minuti su opet došli gostidobro u igru, ali sudac je sve dobreprilike uništio pitanimi odlukami.Konačno su nervirani Cindrofci pri -mili u 81. i 88. min. duplim udar-cem još debakel.Striljci: Beli, Kosić, Golenja, Bin-der —Eltendorf, 150, Luef

Klimpuh - Santalek 1 : 3 (0:1) Po minjanju trenera (Kalls i Hart -

mann na mjesto Kastaneka) nijedošlo do trenerskoga efekta preddomaćom publikom. SV Santalekje došao jur u 9. min. jedanaestercem,koga je sigurno egzekutirao Tatzerpeljanju, ko su do pauze bez većihpoteškoć branili. Deset minut pominjanju stran je M. Pürrer svla-dao vratara Schullera k 2:0, a četvrture pred koncem utakmice je Wes-

sely svojim golom skrbio za konač-nu odluku. Časni gol domaćinovM. Hartmanna u 88. minuti je biloslabo batrenje za Klimpušce.Striljci: Hartmann; Tatzer, Pür-rer, Wessely — Klimpuh, 180,Koscielnički.

Fideš - Pandrof II 0 : 4 (0:1) Druga momčad SC-a Pandrof, ka

je jur cijelu jesensku sezonu dobroigrala je po prvi put nagradjena zasvoj trud. Gosti su od početka sta-vili na ofenzivu i napadi po stranisu skrbili za pogibelj u polovici Fi-deša. Po pol ure je ova igra nagrad-jena peljanjem, kad je Schneiderservirao Koziću idealnu labdu k 0:1.

U nastavku su Pandrofci skrbilida ne dojdu domaćini preblizu predgol, ča se je i ugodalo. Mimo togasu se ali i brinuli za ofenzivu i u 55.minuti je po prekršaju na Steinhö-feru spalo jedanaestercem 0:2. Po-tom su Fidešci obrnuli kompletnona napadni način, ali visoke labdepred golom nisu bile upotribljivosredstvo. Konačno su još došli du-plim udarcem u 71. i 73. minuti dodebakela.Striljci: Loos (2), Kozić, Schnei-der — Fideš, 300, Tekeli— Rezerve: 1 : 7

SK iz Bijeloga Sela je ukrotio Jandrofce2.ligasjeverNimški Jandrof - SK Bijelo Selo

0 : 2 (0:0) Vrhovna igra kola je u prvoj po-

lovici označena sigurnosnim nogo-metom. Jedni i drugi su pokusilidati igri svoj pečat, ali defenziva naobadvi strani nije pokazala slabosti,tako je ostalo kod logičnoga remijabez golov na pauzu. U nastavku suobadvi momčade riskirale već i naj -prije su obadva vratari mogli prepri -čiti sve prilike, ke bi bile mogle pe -ljati zgoditku. U 69. min. je napa-dač SK-a ipak svladao domaćegavratara Ungera, a potom su gostiišli koncentrirano na povišenje, čase je uspjelo Noski osam minut predkrajem utakmice. Tim je SK BijeloSelo zadao prvoplasiranoj momča-di ASV-a Nimški Jandrof prvi zgubi-tak u ovoj sezoni.Striljci: Hrdlička, Nosko — NimškiJandrof, 270, Ćosić, Rezerve: 2 : 4

Trajštof - Volja 4 : 0 (1:0) Trajštof je došao u početnoj fazi

bolje u igru i jur u 3. minuti je Grasskrbio s 1:0 za optimalan štart. Po-tom su domaćini nastavili pritisnuigru, ali u prvoj polovici su se gostijoš hrabro branili, tako da se je išlotijesnom prednošću u pauzu. Veljekpo početku druge polovice je opetbio Gras, ki je bio uspješan i po-višio na 2:0. Gostodavatelji si i po-tom nisu dali zeti igru iz ruk i pouri je Kummer iskoristio nepažnjuprotivnčike obrane k 3:0, a desetminut pred krajem je opet packala

obrana Volje, ča je Migšiću omogu -ćilo za konačni rezultat.Striljci: Gras (2), Kummer, Mik šić— Trajštof, 120, Posch — Rez.: 0 : 3UFC Bijelo Selo - Svetica za Jez.

1 : 1 (:) UFC Bijelo Selo je primio na vlaš -

ćem igrališću kontrahenta u vrhutabele Sveticu za Jezerom. Gosti suse od početka postavili jako dobrou obrani i najprije su mogli zausta-viti ofenzivni trud domaćinov. U22. minuti je Adamek ipak probu -šio svojim 1:0 zasunjak gostov. Po-tom su gosti brzo probavili zaosta-tak i pet minut pred pauzom jeBrunnthaler svladao vratara do-maćinov, Penteka izjednačenju.

U nastavku je bil slaba prednostdomaće momčadi, ali za osvojenjetrice je bilo ipak premalo.Striljci: Adamek; Brunnthaler— Bijelo Selo, 130, Windisch— Rezerve: 2 : 1

II. liga sjeverNimški Jandrof11 22 11 11 26SK Bijelo Selo 11 27 13 14 22Trajštof 11 23 15 8 22UFC B. Selo 11 19 12 7 21Sv. za Jezerom 11 19 12 7 20Illmitz 11 19 21 -2 17Lajtaprodrštof 11 20 16 4 15Apetlon 11 20 29 -9 15Andau 11 23 24 -1 13Volja 11 15 20 -5 13Gojza 11 20 22 -2 12Binta 11 15 26 -11 10Raušer 11 14 22 -8 8Patipron 11 19 32 -13 6

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.

Štikapron u zadnjem hipcu do triceŠtikapron - Tadten 2 : 1 (1:1)Štikapronci su po početnom opi-

panju došli bolje u igru i prvi ozbilj -ni napad domaćinov u 14. min. jeznačio peljanje. Gosti se od ovogaali nisu dali prestrašiti i odgovor jeslijedio po pol ure, kad je legionarTadtena, Vayer odmarširao krozštikapronsku obranu i svladao ne-moćnoga vratara, Müllera izjedna -čenju. Do pauze su onda obadvimo mčade držale labdu u srediniigrališća bez velikih prillik.

U drugom dijelu se je nastavilaravnopravna igra, u koj su se mo -m čadi neutralizirale. Kad se je jurračunalo s remijom, je striljio šti-kapronski legionar Sloboda neoče-kivano 2:1.Striljci: Toprak, Sloboda; Vayer— Štikapron, 100, Németh— Rezerve: 5 : 0

Novo Selo - Gijeca 1 : 3 (1:2) Protiv drugoplasirane momčadi

iz Gijece su počeli Novoseoci neu-strašivo i po četvrt uri su došli pe -nalom Kralovića u front. Ovo pelja -nje je ali duralo samo četire minu-te, jer Bures je iskoristio pogriškudomaće obrane izjednačenju. Potomsu gosti sve već dominirali igru, ali

najprije su se domaćini još hrabroborili. Pet minut pred pauzom je aliipak spalo 1:2. U nastavku su gostiupravljali tijesnu prednost, ku doma -ćini nisu mogli ugr o žavati. Konač-no je Bures svojim drugim golom u82. min. osigurao tricu Gijece.Striljci: Kralović; Bures (2), Timm— Novo S., 100, Haider — Rez.: 3 : 2

Jojza - Vorištan 1 : 3 (0:1) Javorski je duplim udarcem do-

primio Vorištan na cestu dobitka.Priključenje Jojze u 53. min. je do-primilo napetost u igru, ali Niklasje sve riješio svojim 1:3 u 68. min.Striljci: Kordanić; Javorski (2),Niklas — Jojza, 130, Fercher— Rezerve: 0 : 5

1. razred sjeverMönchhof 11 30 18 12 21Gijeca 11 23 12 11 21Pamhagen 11 21 15 6 21Svetojurje 11 21 19 2 21Štikapron 11 18 13 5 20Tadten 11 18 14 4 17Halbturn 11 19 22 -3 17Cundrof 11 15 13 2 16Vorištan 11 18 17 1 14Cokula 11 12 14 -2 11Mikištrof 11 16 22 -6 10Rušta 11 15 24 -9 10Novo Selo 11 12 19 -7 9Jojza 11 11 27 -16 8

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.

1.raz.sjever

Samo SKC Veliki Borištof II neuspješanKEGLJANJE

U Superligi je primio SKC Mali Bo-rištof I na domaćem kegljišću ESVLe oben. S 3530:3479 su Maloboriš -tofci dobili 5:3. Najbolji naticateljdomaćinov je bio Martin Janić s 627kegljev. Tim je SKC Mali Borištof Ina četvrtom mjestu Superlige.Ženska momčad SKC-a Mali Borištofje u šestom kolu tukla na strani SKCKremstalerhof 6:2 i se tim poboljša -la na drugo mjesto 1. savezne lige.SKC Veliki Borištof I je nastupio ugradišćanskom darbiju protiv mom -čadi SKC Andau I u Zajezerju (Tadte -

nu), kade su po 6:2 dobitku upisalisve dva bode na svoj konto. Tim suse velikoborištofski kegljaši pobol-jšali na 5. mjesto 1. savezne ligeistok.U Gradišćanskoj ligi je nastupio SKCVeliki Borištof II u Štikapronu u hr-vatskom darbiju protiv ASKÖ-a Cin-drofa, kade su po ispadu jednoga ke -g ljaša zgubili 8:0 i se tim usidrili nazadnjem mjestu.SKC Mali Borištof II se je po 6:2 pro-tiv Uniona iz Pečve poboljšao zajedno mjesto i su sada osmi.

13. Pandrof 11 12 24 -12 9

GRADIŠĆANSKI ŠPORT.1. IX. 2017. HRVATSKE NOVINE 19

SV Otava završio stazu šuše

Celindof u drugoj polovici do trice

Hirman - Otava3 : 4 (1:2)

Obadvi momčade su išle otvore-nim vizirom u ov susjedski darbi.Po neodlučenom početku od oba -dvih stran je došla igra stoprv početvrt uri na ture. Naime po 1:0 Lu-benika u 24. min. je odgovorio R.Gold 10 minut kasnije izjedna če -njem, a Gold je kratko pred pauzomsvladao vratara Zvonarića k 1:2.

Po pauzi su bili opet domaćini naredu i po uri je Karol bio preci zanizjednačenju, a u 69. min. je Lube-nik doprimio svojim drugim golomHirman u front. U finišu su gostiimali već rezervov i duplim udar - cem A. Golda su Otavci po dužemvrimenu opet mogli upisati tricu.Striljci: Lubenik (3), Karol; A.Gold (3), R. Gold — Hirman,150, Gruber — Rezerve: 4 : 1

Dolnja Pulja - Dolnji Ramac2 : 1 (0:0)

Dolnja Pulja je pokazala protivvišecijenjenih gostov dobru predsta -vu. Naime skoro uru dugo su obad-

vi momčadi držale svoje mriže ne-dotaknuto. Kad je R. Kander biouspješan svojim golom za peljanjeDolnjopuljancev, su gosti pet minutkasnije u 68. min- odgovorili izjed-načenjem. Melnjak je u 77. min.bio striljac mnogo svečevanoga 2:1,ča su domaćini doprimili zdravimzalaganjem u suho. Striljci: Kander, Melnjak; Baran„Schaumamoi“ai — Dolnja Pulja,100, Fir — Rezerve: 6 : 2

2. razred sredinaPiringštof 6 20 7 13 18Svetica 6 13 10 3 13Dolnji Ramac 5 13 7 6 12Čulindrof 4 15 4 11 10Pečva 5 13 8 5 9Hirman 4 18 15 3 9Otava 5 7 10 -3 7Dolnja Pulja 6 7 13 -6 6Kisela Voda 4 10 10 0 4Bizmet 4 1 2 -1 4Rajnof 5 6 9 -3 4Sv. Martin 5 8 12 -4 4Malištrof 5 6 11 -5 4Drfelj 5 9 13 -4 2Lučman 5 6 21 -15 0

1.2.3.4.5.6.7.8.9.

10.11.12.13.14.15.

SC Sabara s mukom do trice

Filež - Mjenovo 5 : 2 (3:2) Općinski darbi pred samo 60 gle-

dateljev je nudio dobar i napet no-gomet od dvih momčadi, ke su na-dite stranimi igrači. Balint i Savan -yó su jur u početnoj fazi skrbili zajasno 2:0 peljanje. Po priključenjuRajzingera je po pol ure opet povi -šio Savanyó na 3:1, a penal Mes nja -ka kratko pred pauzom je dao oče-kivati i napetu drugu polovicu. Naj -prije je i pol ure dugo stala igra naoštrici, ali u finišu su domaćini dup -lim udarcem skrbili za jasne odnose.Striljci: Savanyó (3), Lakner, Ma-tyas; Rajzinger, Mesnjak — Filež,60, Boskovski — Rezerve: 4 : 4

Lekindrof - Kalištrof 2 : 1 (1:0) Prvu pol uru je bila označeno rav -

nopravnim nogometom. Peljanje do -maćinov je rezultiralo iz jedanaes ter -ca, kad je Szentjobbi zrušen od Be-nesa u šesnaestercu, ča nije peljalosamo 1:0 za Lekindrofce, nego i is-ključenju Benesa po drugom žutomkartonu. U nastavku su domaćinišikano ograničili prostor gostov isredinom druge polovice su došligolom Pappa povišenju. Stanimiro-vić je ishasnovao svoju priliku u 73.minuti priključenju, ali koncu kon-cem je ostala trica u Lekindrofu. Striljci: Szentjobbi, Papp — Lekin-drof, 150, Weidinger — Rez.: 2 : 2

Gerištof - Štamperak 1 : 2 (0:2) Prvoplasirani SV Štamperak je

imao dost posla da je došao u Geriš -tofu do pobjede. Po pažljivom štar-tu obadvi momčadov su gosti došliu 21. min. golom Lautnera u front.Potom su gosti dostali igru pod ko n -trolu i kratko pred pauzom je Koz -mor svladao vratara Gerištofa, Paj -rića k 2:0. Po pauzi su gostodava-telji došli sve bolje u igru i u 56. min.je bio Hajmasi, ki je doprimio gostes priključenjem u nevolju. Borbenomigrom su Štamperčani ipak spravili

tricu, kako tako u suho.Striljci: Hajmasi; Lautner,Kozmor — Gerištof, 120, Molnar— Rezerve: Gerištof nije nastupio!

Štuma - HRVATI 3 : 0 (2:0) Hrvati su pokusili dojti u Štumi ja -

ko ofenzivno orijentiranom igromdo trice, ali bez uspjeha. Optičnaprednost skoro cijelih devedeset mi -nut nije peljala ni jednoj zreloj prili -ki za gol. Domaćini su došli po kon -tru u 31. min. jedanaestercu koga jepretvorio D. Varga k 1:0, a 10 mi-nut kasnije je isti igrač bio us pješanudarcem iz daljine k 2:0. U nastavkuse je skoro sve zbivalo u polovici do-maćinov, ali bez šansov za goste, ana suprotnoj strani su gostodavate jidošli do poredice prilik iz kontrov ido konačnoga 3:0 Fira u 81. min.Striljci: Varga (2), Fir — Štuma,130, Kazanci — Rezerve: Štumanije nastupila!

Ratištof - Frakanava 1 : 0 (0:0) Frakanavci su imali u prvoj polo-

vici već od igre i su izdjelali prilik,ali ostvarenje je bilo slabo. Kratkopred pauzom su Ratištofci decimira -ni po isključenju, Huttera. U nastav -ku najprije dalje optična prednostza goste, ali u 59. min. je iz kontraspalo 1:0, ko su domaćini onda ši-kano upravljali do kraja utakmice.Striljac: Szala