ISSN2334-8216

COBISS.SR-ID

280313351

UPAUZVIENJA

SVETOG KRIA U

NIU

L

L

i

i

p

p

a

a

n

n

j

j

2

2

0

0

1

1

4

4

.

.

b

b

r

r

o

o

j

j

1

1

1

1

H

H

R

R

V

V

A

A

T

T

S

S

K

K

E

E

N

N

O

O

V

V

I

I

N

N

E

E

K

K

U

U

L

L

T

T

U

U

R

R

A

A

-

-

P

P

O

O

V

V

I

I

J

J

E

E

S

S

T

T

-

-

Z

Z

N

N

A

A

N

N

O

O

S

S

T

T

-

-

D

D

R

R

U

U

T

T

V

V

O

O

U NOI KAD JE UBIJENAMOJA PRIJATELJICA KOJUSAM NAZVALA - SRJEMSKA

MUENICA

Ljubica Kolari-Dumi

Cijeli ivot ujedan kufer staoMihael I l i

Trebamo iriti

istinu o hrvatskoj

zajednici u Srbiji

Intervju : to Matari -osniva DSHV-a

UPII SE U SPISAKNACIONALNE

MANJINE

IMPRESIUM

Lipanj 2014.

Osniva:

Udruga Hrvatska nezavisna lista

Izdava:

Udruga Hrvatska nezavisna lista

Urednitvo:

Ivan Stipic, Stipan Vojnic, Donko

Balaevic,

Mirko Vidic, ime Peic Tukul jac

Uredniko vijee:

Ivan Tumbas

Dipl ing Marijeta Belosevac

Zlatko Ifkovi

Lektor: Rua Alaga

Tisak:

Visions 24, Subotica

Za sadrinu lanaka odgovara

autor.

lanak sa linim stavom odraava

stajal ite autora.

Svi autorski tekstovi podl i jeu

zakonu o zatiti autorskih prava

Republike Srbije i meunarodnom

zakonu zatite autorskih prava.

Hrvatske novine izlaze jednom

mjeseno.

Hrvatske novine su glasi lo Udruge.

Kontakt:

hrvatskenovine.su@gmail .com

Hrvatska nezavisna lista

web: www.hnl.org.rs

email :

hrvatska.nezavisnalista@gmail .com

Telefon: 060/562-7570

24000 Subotica Ivana Sarica 85

Facebook:

https://www.facebook.com/pages/Hrvatska-

nezavisnalista/269537643207761 ?fref=ts

325-95007000311 88-42, OTPBanka,

Novi Sad

Broj rauna i naziv banke

/IBAN i SWIFT

RS 353259601 700051 76289,

OTP Banka

Srbija AD NOVI SAD,

EUR 3259601 700051 76289

SWIFT CODE>COBADEFF, SWIFT

CODE>OTPVRS22

Sadraj

TRAGOVIMA PREDAKA Povijest loze Perui

Upravo objavljena knjiga Tragovima predaka, autora Laje Peruia,

predstavljena u Subotici 31 . svibnja 2014., obrauje znanstvenopovijesnom

metodom porijeklo loze Perui. Prezime Perui izvodi se iz grke rijei

petros/petar/stijena. U staroslavenskom jeziku skupina suglasnika p'r bila je

osnova za sve ostale izvedenice od rijei petar. Jedna od umanjenica rijei

petar bila je, izmeu ostalih, rije peru, pa je jo u 15. stoljeu kao patronik

oznaavala rodovsku identifikaciju.

Loza Peruia vue korijene jo iz 12. stoljea, iz hrvatskog plemena

Lapana-Karinjana, ije je sredite, nakon naputanja prastarog hrvatskog

podruja, bilo u upanij i Pset (po gradu Persetis iz rimskog doba, danas kod

Bosanskog Petrovca). Prema povelj i iz 1 395. g. saznajemo da je u upanij i

Pset bilo nastanjeno vie hrvatskih plemena u devet hia od kojih je druga hia pripadala obitelj i

Perui. Prvi pisani dokument o prezimenu nalazimo u jednoj ispravi iz 1437. g. za Jurja, Petra,

Franka i Blaa Peruia ije rodbinsko srodstvo nije potvreno, a prvi otkriveni pisani dokument o

Gaparu I. kao podbanu nalazi se u hrvatskoj ispravi iz 1 .3 .1 484. g. pisanoj uglatom glagolj icom.

Krajem 15.stoljea Peruii su se zbog turskih osvajanja ponovno preseljavali iz Pseta u jugozapadne

krajeve Hrvatske i Dalmacije. Gapar I. Perui (nije poznata godina roenja) bio je od 1484.g. do

1493.g. podban Hrvatske i Dalmacije te sudjelovao u raznim bitkama protiv Turaka. On i brat mu

Dominik osnovali su 1487.g. utvrdu/katel Perui u Lici kod Gospia. Grb Gapara I. Peruia

nalazimo na njegovu peatu na Pounskoj povelj i sa sabora u Budimu 1492.g. Nakon pada Bosne pod

tursku vlast 1463.g., An Frankopan predaje darovnicu brai Petru, Dominiku i Matku Perui kojom

im daruje Buku i Gacku Vrhovinu. Prema ovoj darovnici saznajemo da je Gapar I. Perui imao

brau. Nakon Krbavske bitke 1493. g. Gaparu I. kao hrvatskom podbanu, poto je ban Emerik

Derenin poginuo u bitci, pripala je teka dunost da obnavlja iza Turaka Reliquiae reliquiarum regni

Croatiae, to je on uspjeno inio. Krajem 15. stoljea Gapar I. seli u Perui kod Benkovca i

obnavlja tamonji katel i utvrdu, koju je naslijedio od svojih predaka. Umire u Zadru 1507.g.

ostavivi iza sebe sinove Grgura i Gapara II.

Ivan, sin Gaparova brata Petra Peruia, bio je hrvatski knez u Ugarskoj . Ivana i Gapara II. Turci

su zarobili u Bagu 1525.g. i bili su kao zarobljenici poslani u Skradin. Iz Skradina ih je obojicu iste

godine otkupio skradinski biskup Juraj Utiinovi. U daljnjem tijeku politikih previranja dolazilo je

do nesuglasja izmeu Gapara II. , koji se priklanjao erdeljskom knezu Ivanu Zapolj i i kardinalu

Utiinoviu, a Ivan Perui se priklanjao ugarskom kralju Ferdinandu. No, politiko razilaenje ih

nije smetalo da cijeloga ivota ostanu odani prijatelj i. Gapar II. se oenio s Utiinovievom sestrom

Anom, bivom enom Bartula Drakovia, koji je poginuo 1538.g., i s njom je imao sina Matu. Mate

Perui je ivio na svojem imanju de Kentelke u Transilvanij i sa svojom obitelj i, suprugom Sofijom

Torna i svojim potomstvom. O njegovu ivotu u 16. stoljeu u Transilvanij i govore nam mnogi pisani

dokumenti iz tog vremena, a koji su navedeni u mojoj knjizi. Umro je 1603. g. u bitci na rijeci Barca.

U razdoblju 16.-1 8. stoljea Peruii, koji bi mogli imati lozu s Matom u Transilvanij i ili Bakoj ,

slabije se spominju, a i po mnogim kasnij im povijesnim zapisima koje nalazim, za sada nije mogue

ustanoviti nj ihove izravne veze s Matom.

Po matinim knjigama roenih ili krtenih u Subotici, u emu nam djelomino pomae i postojei

Peruiev kri krajputa iz 1895. g., otkrivam izravno rodoslovlje (jedine) loze Peruia u Subotici.

Do sada najstarij i istraeni dokument potjee iz matice krtenih od izravnog pretka Vranje Peruia,

roenog izmeu 1670. i 1 680. g. Od njega iznosim rodoslovlje njegovih nasljednih mukih potomaka

do dananjih dana.

Na kraju 20. stoljea loza Peruia se rairila na sve strane svijeta. Prema Dravnom zavodu za

statistiku RH u Hrvatskoj je danas 450 osoba koje nose prezime Perui, u Subotici oko 40 osoba, u

Slovenij i 24 osobe, te znaajan broj u drugim europskim i prekooceanskim zemljama.

U Prilogu knjige sam takoer prikazao rodoslovlja i po enskoj lozi Peruievih, Devievih i

Vizinovih, poto su kroz povijest bitno utjecali na Peruievu lozu.

Lajo Perui

HRVATSKA I NJENA DIJASPORA

Dostojanstvo ovjeka

Logika orde u demokraciji

10

11

17

Uvodnik

3

Jeste l i se ikada zapital i da l i bez

osjeaja krivice u potpunosti ivite sebe?

U Subotici u hotelu Galeria, Generalni

konzulat Republike Hrvatske u Subotici je

sveanim pri jemom i koktelom obil jeio

Dan dravanosti Republike Hrvatske. Na

koktel i pri jem su poslane pozivnice

udrugama sa hrvatskom nacionalnom

odrednicom, jedino udrugi Hrvatska

nezavisna lista nije, drugu godinu

zaredom.

Svjedoil i smo da je netko glasovao

protiv pri jedloga da Naco Zeli dobije

priznanje Poasni graanin Subotice a

vijenica je Hrvatskog nacionalnog

vijea, svjedoil i smo da glasovaju u

komisi j i za dodjelu sredstava za kulturu

grada Subotice da HKC Bunjevako

kolo ne dobije sredstva, a vijenica je

Hrvatskog nacionalnog vijea, a ravnatel j

je Zavoda za kulturu vojvoanskih

Hrvata, glasuje i potie druge da glasuju

da udruge sa hrvatskom nacionalnom

odrednicom ne dobiju sredstva na

natjeajima kod opina, gradova,

pokrajinskih tajnitva, republikih

ministarstava a predsjednik je Izvrnog

odbora Hrvatskog nacionalnog vijea.

Zato glasuju kao lanovi komisi je za

kulturu da sve udruge bunjevaca

nehrvata dobiju sredstva na natjeaju za

kulturu grada Subotice, a vijenica je

Hrvatskog nacionalnog vijea, a ravnatel j

je Zavoda za kulturu vojvoanskih

Hrvata. To su samo neki od zadnjih

primjera neprimjerenog ponaanja naih

Hrvata koji misle da su na vrhuncu moi i

da su nedodirivi i vjeni. Meutim, istinu

o sebi koju oni promiu na svakom

koraku ne mogu prikriti . Ona se otkri je,

samo je pitanje vremena.

Naalost, ima naih l judi na svim

razinama koji e se kleti u hrvatske

interese i mahati svim hrvatskim

zastavama i sloganima, a kad ih se malo

dugoronije pogleda vidi se da im je

najvanije nj ihovo ja i kako e za sebe

uhljebiti svoje bive il i sadanje

hrvatstvo. Takvima, previsoko mil jenje

o sebi, sebinost, zavist, zamagljuju

poglede, te su vie ori jentirani na vlastite

interese i torbare, nego na ope dobro!

Znam, ovo sve ne zvui dobro, daje

naim nepri jatel j ima da se naslauju

nama, al i naa utnja nas je dovelo da

oni rade to ele. Uz pomo ono malo

naih dirigiranih medija ele u naem

narodu stvoriti ravnodunost.

Ima na narod i nepri jatel ja. Ima i

ovakvih koji mu, sami i l i poslani, glume

pri jatel je, razne strunjake, predstavnike

ovoga il i onoga i predlagatel je dobra, a u

biti gledaju neke druge raune. Gledaju

samo svoje bankovne raune.

I sada se trebamo okupiti i

demokratskim sredstvima ih otjerati u

povijest!

Zlatko Ifkovi

Priopenje

Inicijativni odbor Hrvatskih udruga

U prostorijama HKC Bunjevako kolo u Subotici odran je 26. lipnja 2014. sastanak inicijativnog odbora petnaest hrvatskih udruga s

ciljem zajednikog izlaska na izbore za HNV koji e biti odrani u listopadu ove godine. Sastanku su prisustvovali predstavnici hrvatskih

udruga iz cijele Srbije. Predstavnici su govorili su o trenutnom stanju u hrvatskoj zajednici u Vojvodini i Srbij i, istiui pojedine gorue

probleme zajednice.

Uesnici su kao najvei problem istakli nejedinstvo stavova oko izlaska na izbore relevantnih organizacija bez obzira na kom polju deluju

jer se u ovom mandatu pokazano da je stvorena vrlo loa klima u delovanju HNV-a , koja je diktirana od jedne politike stranke, koja je

uzurpirala svu vlast u hrvatskim institucijama sa sjeditem u Subotici a posebno u HNV-u.

Iz tog razloga, to je i zakonodavac primetio, na sledeim izborima za nacionalne savjete manjinskih zajednica posebno e se voditi rauna

da se izbori departiziraju i da se itavo funkcioniranje nacionalnih savjeta depolitizira.

Donet je jedinstven stav da se animiraju svi Hrvati u Republici Srbij i bez obzira gdje su nastanjeni i da se ravnopravno ukljue u izbore i da

u HNV-u budu ljudi koji e imati potpuno povjerenje zajednice. HNV treba jednako brinuti o svima, a ne samo o politikim istomiljenicima.

Konstatovano je da pored Makedonske manjinske zajednice u Srbij i i Hrvati nemamju dovoljan broju upisanih graana hrvatske

nacionalnosti u Poseban biraki spisak hrvatske manjinske zajednice, te se upuuje apel da se sva udruge i organizacije koje okupljaju Hrvate

aktivno ukljue u akciju upisa u Poseban biraki spisak. Smatramo da su neposredni izbori za vijenike HNV-a jedini pravi izraz volje svih

graana. Sadanji tzv. elektorski izbori su posredni i nedovoljno demokratski. Okupljena udruge e u novom sazivu HNV-a iskljuivo

djelovati u interesu svih Hrvata i konano objediniti hrvatsku manjinsku zajednicu u krovnoj institucij i u oblastima obrazovanja, kulture,

informiranja i uporabe hrvatskoj jezika Hrvatskog nacionalnog vijea.

U ime Inicijativnog odbora:

HKPD Matija Gubec, Ruma Katoliko drutvo za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunovi, Subotica

HKUD Ravnica, Hrtkovci UBH Duijanca, Subotica

HKUPD Stanislav Preprek, Novi Sad HKC Bunjevako kolo, Subotica

HKUD Sveta Barbara, Vrdnik Udruga Hrvatska nezavisna lista, Subotica

HKC Novi Sad, Novi Sad Klub prijateljstva tri naroda, Subotica

HKUD Vladimir Nazor, Sombor HKUD Leme, Svetozar Mileti

KPZH okadija, Sonta HKUPD Mato, Plavna

HKPU Zora, Vajska

Subotica, 26.06.2014.

Potovaniitatelju!

4HRVATSKE NOVINE

Sveta Zemlja Jeruzalemmjesto gdje je Nebo dotaknulo zemlju

Dragi itatel ju, sl i jedimo nastavak po

Svetoj Zemlj i . etat emo gradom kako

bismo upoznali grad mira. Pratimo

brojeve i iitavamo to se i gdje

dogaalo za vri jeme Isusove muke, smrti

i Uskrsnua. Nalazimo se u samom

centru Jeruzalema. Herod Veliki bio je

vrstan graditel j . On je od Jeruzalema

nainio velik grad, ukraen velikim

idovskim hramom. U nae vri jeme

otkriveno je nekoliko iskopina iz tog

vremena ukljuujui dio stuba to su

vodile u hram te ribnjake Siloe i

Bethezdu. Ukratko, za one koji nisu nikad

bil i u tom gradu, svratite barem u mati u

pojedina znaajna mjesta. O nekima sam

ve pisala, al i ni je suvino ponoviti

zadau. Dakle, nakon nonog sna i

odmora, te nakon doruka usli jedio je

cjelodnevni hod gradom.

Kreemo put Maslinske gore, crkvu

Oenaa, Dominus flevit, Crkvu svih

naroda koja je podignuta na mjestu u

kojem se Isus znojio krvavim znojem.

Obil i smo i crkvu Dormitio Mariae,

podignutu na mjestu Marij ina usnua, Zid

plaa, Dvoranu posljednje veere,

Sionska vrata. Grad u kojem se sudaraju

tri najvee monoteistike rel igi je svijeta,

i ja je povijest osobita, sloena i

zanimlj iva. Ovdje svaki kamen ima svoju

priu i kao da progovara. Dakle, mjesto je

ovo gdje mi se ini kako se svaki

hodoasnik eli ponovo vratiti i jo

jednom doivjeti dubinu misteri ja ove

zemlje. A mi, rekla bih uz sve ovo

dobismo i malo slobodnog vremena za

samostalni obilazak gradom kako bismo i

osobno doivjel i ivost gradskih ul ica,

ori jentalne bazare i prizore ovog

nevjerojatnog grada. I zato nije udno

kako svaki moj hod sv. Zemljom elim

ovjekovjeiti perom i bar malo doarati

to znai zaviriti u svaki znameniti i

povijesni dio tog nama tako dragog

mjesta Isusova ivota.

Krenut u od Maslinskog vrta koji se

smjestio na Maslinskoj gori istono od

Jeruzalema. U podnoju Maslinske gore

nalazi se Getsemanski vrt. Dobio je ime

od ti jeska za maslinovo ulje, a znamo da

je upravo u Getsemanskom vrtu

zapoela i Isusova muka. Bazil ika

Agonije - crkva svih naroda, sagraena je

uz pomo pri loga vjernika iz ci jeloga

svijeta a na zemlj i koju je kupila

Hrvatska obitel j Brankovi iz Sarajeva.

Maslinska gora podsjea na mnoge

vane dogaaje iz Novog zavjeta. A u

pil j i u Getsemaniju slavi l i smo svetu

Misu u ast Isusove Muke. Podsjetimo se

da je Getsemanij mjesto gdje je Isus

doao s uenicima moliti i provesti no.

Poveo je samo Petra, Jakova i Ivana

one iste pred kojima se preobrazio na

Taboru.

Golgota kalvari ja, brdo, bivi

kamenolom a u Isusovo vri jeme je bilo

izvan zidina, a danas u Bazil ici Isusova

groba.

Prolazimo ulicom Via Dollorosa molei

krini put. Nosimo drvo kria i kreemo s

podruja tvrave Marka Antonia. Krini

put zavravamo na kalvari j i u Bazil ici

Isusova groba.

Dvorana posljednje veere

Cenaculum. Molimo i sjeamo se

posljednje Isusove Veere koju je

blagovao sa svojim uenicima.

Litostrotos aramejski Gabatha,

uzvieno je mjesto, gornj i grad s

poploenim trgom. Na kamenom podu

znakovi koje su rimski vojnici uklesal i u

kamen i nj ima se slui l i za igru.

Crkva Oenaa. U toj crkvi u prvoj nii

l i jevo, na poetku crkve nalazi se napisan

Oena i na hrvatskom jeziku. Oe

na', to znai otac svakog naroda i

jezika. Znamo kako je Oena snana i

mona molitva koja ukl juuje sve. To je

molitva koja nikoga ne iskl juuje. I ni je to

sve.

Herodova palaa, najvjerojatni je

nekadanja palaa a danas je

Jeruzalemska Citadela s Davidovim

tornjem, sada Muzej jeruzalemske

povijesti .

Zid plaa u Jeruzalemskom starom

gradu je uobiajeni naziv za Zapadni zid

koji je pripadao potpornj ima poploja na

kojem se nalazio idovski hram u

Jeruzalemu.

Hram je prvotno izgradio izraelski kral j

Salomon, sin vel ikog kral ja Davida, al i

dananji Zapadni zid potjee iz doba

obnove toga hrama u doba Heroda

Velikog. Taj je hram sruen 70. godine u

doba rimskog osvajanja Jeruzalema, a

ostalo je samo poploje sa svim

potpornim zidovima. Ipak, kroz povijest

su se idovi poeli okupljati na molitvu uz

ovaj Zapadni zid. Zid je popularan i meu

turistima koji dolaze i vjeruju da e se

svaka elja ispuniti ovjeku ukoliko je

ispie na papiri i taj papiri utakne u Zid.

Kua velikog sveenika Kajfe

Sindedri j , dananja amerika etvrt.

Tvrava Marka Antonia u kojoj se u

Isusovo vri jeme nalazila sudnica gdje se

odvijao sudski postupak protiv Isusa.

Na hod produio se prema rijeci

Jordanu u kojoj je Ivan Krstitel j krstio

Isusa. Na tom mjestu i mi smo obnovil i

svoja krsna obeanja, nakon ega smo

se uputi l i kroz pustinju do Mrtvoga mora

iju snagu vode i l jekovitost te tako guste

i masne mase osjetismo u dvosatnom

kupanju.

I na kraju mog javl janja, to rei dragi

itatel j i na sve ovo? Samo jedno veliko

hvala Bogu koji je stvorio Nebo i Sv.

Zemlju, kao i svemir ci jel i !

Hvala i vama koji ste, dok ste ital i bar

matom proetal i Svetom Zemljom! Bil i

ste u mojim molitvama etajui Isusovom

Zemljom. Zajedno smo posjeti l i mnoga

sveta mjesta u koja je Isus dolazio, ivio i

nauavao. Vidjel i i divi l i se l jepotama koje

nam je Bog priredio. Uil i i nauil i .

Vjerujem da smo se i duhovno obogati l i .

Ispunjeni mirom Isusove prisutnosti i

radou Kristova Uskrsnua, neka i

ovaj nain komunikacije bude preporod i

za nae ivote.

Zato, kroz vjeru, hrabro hrl imo do

blagoslova za sebe i nae obitel j i , dok

molimo, budi nam blizu Gospodine! Mi te

trebamo! A sam Bog neka vas uva!

Neka vam podijel i svoj mir.

Mir Vama!

Sestra Augustina Barii

Klanjatel j ica Krvi Kristove

Zato, kroz vjeru, hrabro hrlimo do blagoslova za sebe i naeobitelji, dok molimo, budi nam blizu Gospodine! Mi te trebamo! Asam Bog neka vas uva! Neka vam podijeli svoj mir

5Bio je penal!Samo se alim s naslovom. Stavio sam ga da vas potaknem da kliknete na tekst. Postao sampraznovjeran nakon jueranje utakmice Hrvatske protiv Brazila, jer neto se udno dogodisvaki put kad ja odluim gledati koji od nastupa naih portaa na meunarodnim natjecanjima.

Naime, dogodi se to da nai izgube. Ponekad i ve dobivenu tekmu

Pa tako ja juer odem van iz kue i

nai, tj . Brazilci sami sebi zabiju gol. I sav

sretan odluim - gledat u utakmicu.

Taman sam se smjestio na kau, bez pive

i ipsa, iako bi mi pasali , kad ono nai

neto prtl jal i s loptom, Neymar zamahne

nogom, dotakne loptu i ona se odbije u

gol. Ostajem i dal je gledati , l jut ko ris. U

meuvremenu, pojeo sam sve nokte i

preao na zanoktice. Znam, gadlj ivo, al i

tko juer nije grickao nokte? Osim suca

Nishimure. On je dobro znao kako e

tekma zavrit. Moda ovjek uplatio koji

l isti u nekoj od kladionica? Gledam ipak

dalje. Nai sve umornije tre.

Taman kad sam se ponadao da e sve

zavriti 1 :1 , sudac sudi penal. Kako i ne

bi kad se taj Lovren tako kruto postavio

da je onaj Fred natukao rebra, slomio

kl junu kost i ostao gluh na oba uha zbog

ega je onako zavapio u nebo. ovjek se

bojao da nije moda i osl i jepio? A taj

Lovren, pa je l i taj ovjek ikad gledao

hokej? Je l i vidio da se ak i tamo ne

doputaju tako gruba postavl janja?

Ostajem optimistian da e Stipe

uspjeti obraniti Neymarov udarac nakon

to ovaj otplee karaoke oko lopte. Ples

zavri, Neymar oamari loptu, Stipe

nokautira loptu, al i ova se opet odbije u

gol. to rei, koju posluku porati . Sad

sam stvarno ljut to sam uope odluio

gledati tekmu i to sam se zafrkavao da

e biti 4:0 za Brazil , jer je na kraju tako i

ispalo, budui je i prvi gol zabio Brazilac.

I eto, zato sam vam ja u napasti

praznovjerja. Ko za inat meni, nai

portai pobjeuju skoro redovito kad ja

ne navijam za nae. Mogao bih bez

problema zamijeniti onu kornjau koja

prognozira rezultate.

A sad neto ozbil jno. U zadnje vri jeme

sam dosta uznemiren. Mue me neke

slutnje, a vezane su uz san koji sam

sanjao pri je, sad ve dvije i po godine.

Jo se sjeam gotovo svakog detal ja.

San je zapoeo slikama realnog ivota i

ukl juivao meni poznate i drage osobe da

bi se pretvorio u moru, a zavrio

apokaliptikim slikama. Takvog intenziteta

da i sad mogu doivjeti te osjeaje.

Vjerojatno ste i vi koj i put imali takve

snove koji su tol iko ivi da ih jako dugo

pamtite, a neki znaju potrajati ci jeloga

ivota, a da ovjek ne zna zato, koje im

je znaenje. Sad se sigurno pitate - a to

je to sanjao? I ja bih vam rado to opisao,

al i rei ete da sam lud. A kako i ja

ponekad u to sumnjam, bojim se da bi

me vai zakl juci mogli u tome razuvjeriti .

Zato, ne zamjerite mi to u sadraj sna

zadrati za sebe. Mogu samo rei da se

jedan dio sna ostvario. I tu jest problem,

jer, ne da ne bih volio da se ostvari drugi

dio, nego me strah jesam li spreman za

njega.

Nedavno sam gostovao u radijskoj

emisi j i na Radiju Mari ja koju ureuje moj

dobar pri jatel j Stjepan Kralj , a tema je

bila molitva, odnosno, voditel j je postavio

pitanje sluatel j ima - kojim se svecima

mole, i jem zagovoru se utjeu. Pitanje je

postavio i meni, i moram priznati da me

zatekao, jer nemam nekog sveca kojem

bih se molio. Jednostavno nemam tog

osjeaja. Od malena kako se sjeam,

ako me neto muilo iao sam direktno

Tati po savjet, s pritubom il i da mu

zahvalim za ono li jepo i dobro koji su mi

se dogaali . Naravno, svaki put svratio

bih i do Isusa kojeg sam takoer

odmalena poeo doivl javati kao stari jeg

Brata kojeg nisam imao i Pri jatel ja koji

me u potpunosti razumije. Duhu Svetom

svraao sam rjee, iako sam uvijek imao

osjeaj da su u svim tim susretima sva

Trojica bil i prisutni. U sadanjim

godinama ee navraam ba Duhu

Svetom, jer to sam stari j i to mi je vie

toga nerazumlj ivo i to mi vie trebaju ba

Njegovi Darovi. Iako ponavljam, uvijek

imam osjeaj da je nemogue moliti se

samo Jednome, a da u tom susretu ne

budu prisutna sva Trojica.

Jednoga dana, bi lo mi je ba teko. U

takvim trenucima znao bih sjesti u auto i

voziti se bez nekog odreenog cil ja. To

mi je bio nain da se saberem, ujem sve

to to osjeam il i barem pokuam uti

sve te osjeaje koji se znaju nakupiti u

ovjeku. I tako tog dana, pogled mi se

zaustavio na krunici objeenoj na

unutarnj i retrovizor. Tako je to obiaj u

naem narodu. Ponegdje se krunica stavi

iz jasne vjere u ono to ona predstavl ja, a

ponekad je to ukrasni predmet koji se

stavl ja u auto i ne teti ga imati. Za svaki

sluaj. I to ni je loe. Dapae, svi koj i

imate aute stavite krunicu u svoj auto na

retrovizor. Ne znate ni dana ni asa kada

e vam se ruka ispruiti prema njoj. Kao

to se dogodilo i meni.

Uzeh tako u ruke krunicu, kojoj su

nedostajala neka zrnca, i zapoeh moliti .

Tekle su suze, al i to sam se vie

pribl iavao kriu od kojeg se kree u

molitvi krunice, to sam se osjeao jaim,

slobodnij im od tereta koji me pritiskao.

Kad sam poljubio kri, jo sam neko

vri jeme drao u ruci krunicu. Sve dok

nisam izaao iz auta.

Mogu rei da sam tad otkrio koliki je

dar krunica, ta zrnca milosti koja vodei

ovjeka kroz otajstva Isusova ivota,

smrti i uskrsnua, oslobaaju ovjeka od

okova gri jeha koji nam je kadar unititi

ivot, a koji nas sprjeava da se vratimo

svome domu u Kuu Oevu. Zato svima

koji pate od bilo kakvih strahova,

depresije, bolova, sumnji i l i bi lo ega to

ih sputava da osjete radost Djeteta

Bojeg, preporuam krunicu.

Spomenuo sam da molitva krunice

poinje kriem i zavrava kriem. Zar to

nije znakovito? Zar to nije tajna nae

vjere i osnovna Isusova poruka? Da. Sve

poinje kriem. Onog trenutka kad ovjek

odlui priznati svoj kri, kad ga odlui

staviti na svoja ramena i zaputiti se

ul icama svog ivotnog Jeruzalema do

Golgote - svog konanog predanja Bojoj

vol j i , tog trenutka poinje put

osloboenja. Put do novog ivota koji od

tamne noi u Getsemanskom vrtu

prepune sumnji i strahova, ovjekov ivot

preobraava u uskrsno jutro, potpunog

osloboenja i povratka Domu Oevu.

Nije sluajno i to da se na kraju molitve

krunice poljubi kri. To je zagrl jaj djeteta s

Ocem. To je onaj pol jubac koji izgubljeni

sin dobiva od Oca koji ga s nestrpl jenjem

svakoga trenutka iekuje na horizontu

l judske povijesti .

Molite krunicu i ne ustruavajte se

poljubiti svoj kri. Budite svjesni i toga - u

svakom trenutku vaeg raspea, u

podnoju Vaeg kria stoj i Majka. Mari ja.

P. S. Ako ste doli dovde s itanjem i

uzeli u ruke krunicu, stavite i mene u

popis onih za koje ste odlui l i moliti . Ja

u to uiniti za vas.

Zvonko Franc

Bravo za suca!

6HRVATSKE NOVINE

U NOI KAD JE UBIJENAMOJA PRIJATELJICA

Dok piem ove retke, mislim da Agica u toj noi nije dola u moj san dami kae kako je ti neljudi mue i koliko trpi. Agica je bila prepunasrijemskog dostojanstva. Vjerujem da je dola, jer je znala da u

njezinu rtvu zapisati za povijest.Agica mora biti proglaena Srijemskom muenicom

Sanjala sam udan san. Vrlo

kratak i gotovo stvaran. I l i bol je

reeno neobinu sl iku. Onako

kao to l judi priaju o ukazanjima.

Ugledala sam Agicu, moju

najbol ju pri jatel j icu iz ranoga

djetinjstva u bijeloj hal j ini kako se

uzdie prema nebu.

Nita drugo nisam vidjela.

Samo beskrajno plavetni lo i Agicu

kako uspravna poput svijee

lebdei nestaje ispred mene.

Neujno kao to se i pojavi la.

Nita nije govori la, a ne sjeam

se ni da me je gledala. Snano

me dirnula, poput bi jel ih l j i l jana,

njezina duga halj ina.

Iznenada se pojavila kao kip

kojega je netko donio i stavio

ispred mene. Kad god sam

kasnije tu sl iku pokuala u

misl ima vratiti , ne bih l i otkri la

neto to moda nisam zapamtila

iz sna, Agica bi mi se svaki put

uini la poput svetica sa zidova u

crkvama.

Probudila sam se, u prvi mah

ak ni malo uplaena. to je

ovo? pomisl im. Slika Agice iz

sna vrati se kao iva i strah ve u

sl jedeem trenutku poe snano

djelovati. Sjednem na krevet i

upalim svjetlo. Pokuala sam

misl iti na neto drugo, a kad su

me trnci ispod koe od sve jaeg

straha poeli dobro probadati i

kad sam se sva najei la, ustanem

i odem u kuhinju po au vode.

Svjetlo do zore nisam gasila.

Ostatak noi provela sam

razmil jajui o razlogu ovakva

sna. Jedino pitanje na koje sam

traila odgovor neprekidno mi je

strujalo glavom.

Zato mi je Aga (tako sam je

najee zvala) dola u san?

Agica i ja smo zajedno odrasle.

Usprkos mnogim tekoama i

nepravdama, nanesenim naim

roditel j ima, djetinjstvo nam je bilo

puno igre i radosti . Kue su nam

bile jedna nasuprot drugoj, pa

smo po ljetnoj praini i l i zimskom

snijegu samo prele preko puta i

igra je mogla zapoeti. Dok su

odrasl i radi l i , nas su uvale bake.

To je znailo da smo imale sve

to poelimo, a bilo nam je dosta

komadi kruha i masti, te puno

vremena za igranje. Kad su nam

uzeli zemlju i sve to to smo

imali , bi lo je to posli je Drugoga

svjetskog rata, kad ni malo

brana za kruh i nedjel jni kola

nisu ostavil i , djejoj radosti ni u

neimatini ni je bi lo kraja.

Namjerno sam poela slagati

sl iku po sliku iz djetinjstva uz

Agicu kao da otvaram davno

proitanu knjigu, kako bih otjerala

strah i moda otkri la razlog ovako

udnog sna. ekajui jutro u

misl ima sam prola sva mjesta

naih djej ih igara i zajednikih

trenutaka za koje prolaznost ne

postoj i . Sve ivi u nama, samo

potisnuto i nekom viom silom

ostavl jeno na mjestima rastanaka

da bismo, svatko svojim putom,

mogli krenuti u novi ivot. Tako je

bilo s Agicom i sa mnom.

Zavretkom djetinjstva, prestalo

je nae pri jatel jstvo. Ja sam otila

na kolovanje, a Agica ostala kod

kue.

Radei kao uitel j ica daleko od

zaviaja, kui sam rijetko dolazi la,

obino za zimske i l jetne

praznike. S nestankom djetinjstva

izgubile su se i zajednike teme

razgovora. Gradile smo drukije

ivote, stekle nove pri jatel je. Pri

susretu jedna drugu bismo

pozdravile, upitale kako smo i

otile svaka na svoju stranu. Tako

je bilo godinama i zato mi je ovaj

zastraujui san, izazivao munu

sumnju i bezbroj pitanja: Otkud

Aga u mojemu snu? Zato je

dola?

to mi je svojom utnjom htjela

rei?

Kakvu je poruku poslala po

svojoj bi jeloj hal j ini?

Novi rat je bio pred vratima.

Svakodnevno su stizale crne

vijesti o pri jetnjama ljudima moga

zaviaja, zastraivanju i tjeranju

da se isele iz svojih kua. Bil i su

to dani puni neizvjesnosti , tuge i

straha. U nevjerici da se tako

neto zbiva, nadala sam se da e

mi netko jednoga dana javiti kako

je sve prolo i da su prie o

protjerivanju Hrvata iz Sri jema,

ostale samo strane, al i kratke

prie. No, kakve veze imamo

Agica i ja s tim strahotama? to

nas dvije moemo uiniti da se

spri jei tragedija naega sela o

kojoj se sve glasnije govori lo?

Odgovor sam odluila potraiti

u naemu djetinjstvu. Mora se

skrivati u nekom kutku u kojemu

smo najee boravile. Samo se

moram sjetiti svih dogaaja. Ila

sam sve dalje i dal je. Vidjet u

dokle see djeje pamenje. Jutro

je bilo daleko, a tama kroz

prozore sve gua. Poelo me

muiti neto jae od neizvjesnosti

koja uvijek vreba iz tame.

Ponovno zaspati nisam htjela.

Plai la sam se da e Agica, im

zaspim, opet stati pred mene. Oi

KOJU SAM NAZVALA SRIJEMSKA MUENICA

7su mi se sklapale od umora, a ja

sam ih uporno otvarala kako bih

do prvih zraka sunca ostala

budna. Zavirivala sam u svaki

kutak djetinjstva. U jednom u

sigurno nai traeni odgovor.

lmam vremena, sve u pretresti ,

pomisl i la sam.

Krenula sam od rastanaka. Ne

volim rastanke. A ivot mi se toga

asa, kao i mnogo puta ranije,

inio kao jedan jedini rastanak,

raskomadan u sitne komadie

neke drage razbijene uspomene.

Idem od poetka, od onoga dana

kad su se nai putovi prvi put

razil i .

Bi lo je rano jesensko jutro kad

sam trebala krenuti u prvi razred.

Bila sam stari ja godinu dana, a to

je znailo da Agica i ja ne

moemo ii zajedno u kolu.

Trebalo je uti taj pla! Od Aginih

suza nita nisam vidjela, kao da

su se prel i jevale u moje oi. Ne

znam kako me majka odjenula,

kakvu sam torbu imala, jesam li

se bojala nepoznate uitel j ice i

djece iz drugih ul ica. Vidjela sam

samo Agu kako plae. A ima li

koga tko moe mirno podnijeti

tol iki djej i pla? Uzalud su je

umirivial i njezini i moji roditel j i .

Aga nije prestajala plakati. Na

kraju je netko otiao po uitel ja

Franju, simbola dobrog i odlunog

kukujevakog uitel ja. I sve je bilo

ri jeeno u jednom trenu. U kolu

je krenula i Agica. No, njezina je

elja za kolom bila vrlo kratka.

Mudri je uitel j Franjo to dobro

znao te je samo smirio uplakano

dijete. Nakon nekog vremena

Agica je sama odustala od kole.

To je bio na prvi i pravi

rastanak. Uz kolske obveze i

nove pri jatel je nisam vie imala

onoliko vremena za igru s

Agicom. No, kol iko nam je ivot

opeaen najranij im djetinjstvom,

moda potvruje i ovaj moj san.

Radosti i suze prekrivene tek

mekom prainom ostaju zauvijek

u nama. Dovoljno je samo staviti

prst na prah i kao u zrcalu ugledat

emo itav ivot.

ega se sve nisam sjeti la te

noi. Li jepih i runih doivl jaja.

Jako sam voljela l jeto. Bose noge

i praina. Ne moe se zamisl iti

nita l jepe. Onda padne topla

kia, napune se barice vodom, a

mi u brbarenje. Tko to nije

probao, ne vri jedi mu opisivati .

Hodamo tako kroz blatnu vodu, a

koja se posklizne i padne,

zavri la je igru za taj dan. Mokra i

blatna plaui ode kui. Moram

priznati da mi se to dogaalo vrlo

esto. Nasmijem se razmil jajui.

Zapamtila sam i kako su na

ogromne kamione uz viku i

psovke komunistiki vladari

naega sela bacali razne stvari

kad su Agicinoj obitel j i konfisciral i

imovinu. To su radil i kulacima,

koje su prozvali dravnim

nepri jatel j ima. Ta je strana slika

duboko urezana u moje

pamenje. Potom sam se sjeti la

jo jednog tunog dogaaja. Ki

jednog od jaih i opasnij ih

komunista ubila se iz oeva

pitol ja, jer se navodno zaljubi la u

naeg mladia. Bio je to veliki

ok za selo. Svi su ali l i mladu i

nesretnu djevojku.

Dok sam tako nizala dogaaje,

nisam ni primijeti la kad je tama

nestala, a prve zrake sunca vedro

su me pozdravile kao da su mi

el jele estitati na hrabrosti u

protekloj noi.

Jutro je bilo obino. Toliko

obino da se niega ne sjeam.

Tek negdje u suton zazvonio mi je

telefon.

Ovdje Manda! - Jedva sam

razumjela, jer sam odmah

shvati la da osoba plae.

Manda, koja Manda?

Pa, Manda! - Upravo zavapi

plaui glas. - Jesi ti , Ljubice?

-Jesam, al i ne znam tko ste vi.

Koja Manda?

Manda Oskomieva, zar me

ne pozna po glasu? - Zaboravila

je da se dugo nismo ule,

telefonski moda nikad. Ni u snu

mi ne bi palo na pamet da ona

zove.

Kad sam konano kroz Mandin

pla saznala tko me zove, ula

sam crnu vijest, koja me je

potresla tol iko da u tom asu ja

nisam mogla progovoriti ni ri jei.

Zautjela sam, a Manda je i dal je

plakala i vikala u telefonsku

slual icu. Govori la je

nepovezano, as glasnije plaui,

as viui na neke ljude.

Ubil i su moga Miku. . . I Agu. . . I

baku Mariju. . .

Onda opet nita nisam

razumjela. Nisam razumjela

proklinje l i i l i nekoga preklinje.

Moli i l i osuuje. Kako sam ja

samo utjela, Manda bi svako

malo upitala, ujem li je. Htjela

sam rei da je ujem, da je

naalost ujem i razumijem, al i

ri je nije mogla iz grla.

Na to je ona dodala kako zna

koliko smo Aga i ja bi le dobre i da

mi je tu stravinu vijest htjela rei

im su njoj javi l i . Spusti la sam

slualicu i zavritala nekim

glasom, koji kao da nije bio moj: -

Ago, zar si zato dola? Zar se

tako dolazi u goste? - eljela sam

da me uje. I ona i nai

Kukujevci. Nae djetinjstvo, nae

igre.

Da me uje Nebo kamo se

Agica onako uspravna uzdigla.

Kao svetica.

U bijeloj hal j ini iste, neokaljane

boje l j i l jana. Sri jemska muenica.

Prolo je puno godina od te

noi u kojoj je muena,

masakrirana i ubijena Agica, moja

pri jatel j ica iz djetinjstva, njezin

suprug Mika (Nikola) Oskomi i

baka Marija Tomi, roena

Oskomi. Na poetku 21 .

stol jea, kad je zloinaka ruka

posegnula za naim zaviajem, a

kako bi narod zaplai la, pri jetnje

smru, nisu ostale samo pri jetnje.

Pokojni Mika je brat Mande

Oskomi koja mi je javi la tu

stranu vijest, a Aga i Mika

ostavil i su svoga sina Stipicu.

Dok piem ove retke, misl im da

Agica u toj noi ni je dola u moj

san da mi kae kako je ti nel judi

mue i kol iko trpi. Agica je bila

prepuna sri jemskog dostojanstva.

Vjerujem da je dola, jer je

znala da u njezinu rtvu zapisati

za povijest.

Agica mora biti proglaena

Srijemskom muenicom.

Ljubica Kolari-Dumi

HRVATSKE NOVINE 8

Cijeli ivot u jedankufer staoKoliki broj pisaca, novinara, analitiara i

znanstvenika je do danas ukazalo i

pokuava ukazati na dio povijesti

Sri jema, dio jednog, a opet tol iko

drukijeg naroda u njemu?! Priu o ivotu

pri je ivota i povijesti pri je povijesti , neto

to smo s punim pravom, saznanjem i

duhom mogli rei DA, IVJELI SMO

KAO LJUDI , SAMO KAO LJUDI ,

NIKAKO DRUKIJE. Tko bi o jednom

vremenu mogao danas svjedoiti

iskrenije o tom ivotu i toj sudbini

Sri jema, da l i svi ti teoretiari svi ti

znanstvenici i pol itiari od jedne obine

graanke, jedne obine varoanke,

susjede, jedne Srijemice i I rianke ij i je

jedini gri jeh bio to je te neke pogrene

narodnosti. Pria jedne jake ene koja je

u svojoj domovini poraena i poniena,

pria obinog ovjeka, pria I lonke Fapal.

Vri jeme pri je mraka

I lonka: Suivot Iriana svih narodnosti

pri je rata i svog tog nereda je bio divan.

Nije se ni znalo a ni pitalo tko je kakve

nacionalnosti . Zajedno smo preivl javal i i

dobro i manje dobro, di jel i l i smo ljubavi,

radosti , tugu, slavi l i zajedniki Blagdane,

Boie, Uskrse, Krsne slave, crkve su za

praznike bile prepune l judi. Mlade se

voljela, zasnival i su se mjeoviti brakovi i

opstajal i . Susjedi se meusobno

pomagali bez da pitaju tko si. Statistika

nas je podsjeala da tri naroda ine Irig,

Srbi, Hrvati i Maari, al i mimo te statistike

mi se nismo dijel i l i na treine, mi smo bil i

ci jel i i kao cijel i smo ivjel i . Danas je

toga, na alost, sve manje i l i nikako.

Jedna no, vjena no

I lonka: Ja sam Irig napusti la 1 993.

godine, odnosno bila sam u neku ruku

primorana jer je nekim, da tako kaem,

novopeenim stanovnicima Srijema

smetalo da ja kao Maarica ivim, radim i

plaam porez dravi u kojoj sam i

roena, i ja i moji preci. Radi se o jednoj

izbjegl ikoj obitel j i iz Opati je (otac i dva

sina su bil i jako aktivni) gdje se, ako me

sjeanje ne vara, i nisu ba deavale

ratne strahote ali eto oni su bil i meu

prvima koji su izbjegl i u Rumu i veoma

brzo poeli uvoditi nacionalni red meu

stanovnike drugih nacija Rume i okoline.

Smatral i su da moje mjesto nije na tim

prostorima i da moj sin, koj i je te godine

trebao krenuti u srednju kolu, nema

pravo na kolovanje pa su ga prvo

verbalno upozori l i da ne kree u kolu u

koju je bio primljen i l i , citiram, nee majci

iv kui jednog dana. Kada su vidjel i da

im pri jetnja ni je urodila plodom napali su

ga fiziki na pijaci u Rumi i tada su im se

suprotstavil i rumski Romi i naravno

zatiti l i malol jetnika koji im je bio velika

smetnja. estoko su mi posle toga pri jeti l i

da e mi baciti bombu na kuu. Trei

pokuaj da nas otjeraju je bio kada su ta

dva brata pomognuti jo dvojicom trail i

moju kuu u Irigu al i su na njihovu alost

otil i na pogrenu stranu ulice. E tada

sam odluila definitivno da mi nema

druge ve sve napustiti i otii jer su ivoti

moje djece bil i mnogo vrednij i od drave

koja mi je odbila zatitu koju sam od

polici je zatraila. Otvoreno mi je reeno

da je jedino rjeenje da napustim zemlju

jer su se svuda uvukli takozvani novi

oslobodioci, a svi smo znali kome i kol iko

sendvia je tada nueno, nacionalnim

manjinama u Vojvodini.

Moj hrvatski susjed, grjenik i krivac

I lonka: Meutim, moj sluaj je nita u

usporedbi sa hrvatskom manjinom koja je

stol jeima ivjela u Hrtkovcima,

Slankamenu i mnogim manjim sredinama

u Srijemu, jer sam ja ipak uspjela otii

bez da mi je di jete pretueno. Spakirala

sam dva kufera sa najosnovnij im

stvarima, sjela na autobus i kao

samohrana majka dvoje malol jetnika

krenula u nepoznato. Sri jemski Hrvati

nisu mogli krenuti ni u to nepoznato jer

im ni to nepoznato nije bi lo dano. Nali

su se u vatri bez sigurnog pravca sigurni

da e ih taj plamen stii i l i u svojoj

vjekovnoj kui, na pranjavim drumovima

Srijema il i u staroj Domovini koja je tada

postala nova. Cijele hrvatske obitel j i su

tada popisivane, javno itana imena i

obil jeavani u centrima da je sve lii lo na

stonu pijacu tol iko i tol iko Hrvata za

tol iko i tol iko. Posl i je mnogih pokuaja

da sa djecom naem svoj mir i slobodu

negdje u Europi dospjel i smo do

izbjegl ikog kampa u jednom manjem

gradiu u Maarskoj, Nagyatd, gdje

sam zbog znanja francuskog jezika radila

kao koordinatorica u centru za izbjegle iz

Jugoslavije, gdje su me progonitel j i iz

moje domovine opet nal i . Nal i su me u

dravi za koju su mi govori l i da trebam

ii, da mi je u Maarskoj mjesto i opet od

tih istih u toj si lom nametnutoj matici

preivjela torturu al i ovoga puta samo na

verbalnoj razini. Odatle smo posli je 11

mjeseci ivota nedostojnog ovjeku

uspjel i doi u Kanadu. Teki oi l jci su

ostal i na dui, oi l jci koj i nikada nisu niti

e zarasti . Mnogo prol ivenih suza, djeci

uniten dobar dio djetinjstva i naglo

sazri jevanje samo zato to je nekome

smetalo to to smo druge vjere i nacije.

Zanavijek zatvoren kufer

I lonka: ivim ovdje daleko preko

oceana ali su mi i srce i dua ostal i tamo

u mom Srijemu, u mojoj Vojvodini i to mi

nikada nitko nee moi oduzeti jer tamo

sam roena i tamo sam bila sretna. Tamo

su moja sjeanja, uspomene, radosti al i

ni je vie MOJ narod. Nakon mnogo

godina 2005. sam jednom kratko bila u

Sri jemu i to u svojstvu gosta, gosta u

svojoj kui. U Sri jemu vie ne postoj i taj

meuivot naroda. Velike su se

kulturoloke promjene desile koje ja

nisam mogla shvatiti ni prihvatiti jer to to

sam vidjela i doivjela u Vojvodini za

mene je postalo nita, postalo mi je neto

to je do kori jena svog postojanja

degradirano i devastirano. Osjeti la sam

kako je moj Sri jem umro, kako me taj

smrad primitivizma, obijesti opet gui jer

je ivot iz njega ugaen odlaskom

njegovih stanovnika.

Kako da se postavi ovjek otjeran i

iznevjeren od svoje domovine, a opet

prihvaen od neke tree koja mu je

pruila pri l iku za ivot dostojan l judskog

bia? to da osjea prema dravi koja

mu je dala sve i dravi koja mu je sve

uzela? Kau da je mudrome ovjeku

svaka drava dom, al i moe li mudrost

biti ekvivalent sjeanju? Opravdava li

mudrost zaborav? Jesmo li mudri ako sa

distance gledamo stare razglednice

Sri jema? Moda nismo dovoljno nauil i

al i zato nismo dovoljno ni zaboravil i , jer

ostaje samo sjeanje na vri jeme kako je

nekada bilo i saznanje kako nikada vie

biti nee. Kao u pjesmi NA

DRUMOVIMA SREMA MENE VIE

NEMA.

Mihael I l i

9Aktivno sudjelujte u izborima za novisaziv Hrvatskog nacionalnog vijeaZZbboogg ggoorree nnaavveeddeenniihh ppooddaattaakkaa nnoovvii ssaazziivv HHrrvvaattsskkoogg nnaacciioonnaallnnoogg

vviijjeeaa bbii ttrreebbaaoo iimmaattii vviijjeenniikkee iizz ssvviihh ssrreeddiinnaa nnaa pprrooppoorrcciioonnaallnnoojjoossnnoovvii ,, ttee bbii ii dduunnoossnniiccii ttrreebbaallii bbiittii iizzaabbrraannii nnaa iissttii nnaaiinnSvjedoimo da Hrvatsko nacionalno

vijee nije u ovom sazivu poduzelo nita

da bi se Hrvati upisival i u poseban popis

Hrvati su u Srbij i statistiki po brojnosti

esta etnika grupa nakon Srba, Maara,

Roma, Bonjaka i Albanaca. Broj Hrvata

je izmeu dva popisa smanjen za 1 8 %,

te je nj ihov udio u ukupnom broju

stanovnika smanjen sa 0,94 % na

0,81%. Od 57 900 Hrvata u Vojvodini je

47 033, u Beogradu 7752, a u Centralnoj

Srbij i 311 5. Udio Hrvata u ukupnom

stanovnitvu je 2,43 % u Vojvodini

(smanjen sa 2,78 %), u Beogradu 0,47

% (smanjen sa 0,66%) i u Centralnoj

Srbij i 0,09 % (isti kao i 2002.). Statistiki,

ukupno je smanjen broj Hrvata za 1 2 702

u emu u Vojvodini za 951 3, u Beogradu

za 2629, a u Centralnoj Srbij i za 560 lica.

Posmatrano po oblastima najvei broj

Hrvata je u Sjevernobakom podruju

(1 4 536), Zapadnobakom (1 0 879),

Sri jemskom (8758), Beogradu, Novom

Sadu (5335), Junobakom, bez Novog

Sada (3781 ), Junobanatskom (1 51 2),

Srednjebanatskom (796) i

Sjevernobanatskom (530 lica). U

Centralnoj Srbij i statistiki je najvie u

Niu (398) i Mavanskoj oblasti (327), a

najmanje u Toplikoj (50) i Pinjskoj (59).

Ukupan broj Hrvata smanjen je u svim

oblastima Srbije, a i udio u ukupnom

stanovnitvu izuzev u Niavskoj oblasti

bez Nia (gdje je povean sa 0,06 na

0,07 %) i u Pinjskoj (sa 0,3 % na 0,4 %).

Posmatrano po gradovima i opinama

najvei broj Hrvata statistiki je u Subotici

(1 4 1 51 ), Somboru (7070), Apatinu

(301 5), Sremskoj Mitrovici (211 2), Novom

Beogradu (1 81 2) i Zemunu sa Surinom

(1 784). Vie od tisuu Hrvata je jo u

idu, Rumi, Inij i , Staroj Pazovi, i Bau.

Izmeu 200 i 1 000 bilo je u 21 opini, od

1 00 od 200 u 1 5 opina, od 1 0 do 1 00 u

66 opina, a u 44 opine od 1 do 1 0.

Jedino u Tutinu nije popisan ni jedan

Hrvat.

Najvee smanjenje broja Hrvata

izmeu dva popisa imali su gradovi i

opine gdje najvie i ive: Subotica (za

2537), Sombor (1 036), Apatin (751 ), Novi

Beograd (708), Zemun sa Surinom

(708) i Sremska Mitrovica (za 435). Broj

Hrvata smanjen je u 1 23 opine, ostao je

isti u 1 2 opina, a povean je u 23,

najvie u Sopotu (sa 22 na 34),

Dimitrovgradu (sa 6 na 1 6) i u Lapovu (sa

0 na 8).

Udio Hrvata u ukupnom broju

stanovnika je vei od jednog procenta u

1 7 opina, a najvei u Apatinu (1 0,42 %),

Subotici (1 0 %), Bau (8,4 %), Somboru

(8,23 %), Sremskim Karlovcima (6,6 %) i

idu (5,1 %).

Za rezultate popisa stanovnitva

najveu odgovornost snosi predsjednik

Izvrnog odbora i izvrni odbor HNV-a

kao i za upis u poseban biraki popis.

Izvrni odbor HNV-a je za popunu upisa

u poseban popis biraa za hrvatsku

nacionalnu manjinu imao etiri godine i

izbori za Hrvatsko nacionalno vijee bi se

odrali po neposrednom sustavu.

Zbog gore navedenih podataka novi

saziv Hrvatskog nacionalnog vijea bi

trebao imati vi jenike iz svih sredina na

proporcionalnoj osnovi, te bi i dunosnici

trebali biti izabrani na isti nain. Druina

okupljena oko najjae hrvatske stranke

koja upravl ja sada HNV-om, kao da im je

to ostavio dida, trebaju shvatiti da

hrvatskom narodu za opstojnost ni je

dovoljno da samo Zavod za kulturu

vojvoanskih Hrvata tiska knjige. Oni sa

strane su bil i svjesno iskl jueni da bi

subotika druina vladala, di jel i la novac,

privi legi je, . . . to vie ne ide. . .

Sve oblasti moraju imati odgovarajui

broj vi jenika: Subotica 8 vijenika,

Sombor 3, Sremska Mitrovica 3, Beograd

2, Novi sad 3, Apatin 2, Ba 2, abac 1 ,

Lazarevac 1 , Zajear , Surin 1 itd.

Pozivam sve iz hrvatske zajednice na

zajedniku promidbu radi upisa u

poseban popis biraa hrvatske

nacionalne manjine. Upis u poseban

popis biraa za hrvatsku nacionalnu

manjinu je preduvjet da bi se izbori za

Hrvatsko nacionalno vijee odrali po

neposrednom sustavu. Nadamo se da od

svih izbora koji e se odrati za izbore za

nacionalna vijea, da ono za izbor novog

saziva Hrvatskog nacionalnog vijee

nee biti jedino po elektorskom sustavu.

Svjedoimo da Hrvatsko nacionalno

vijee nije u ovom sazivu poduzelo nita

da bi se Hrvati upisival i u poseban popis.

Vjerojatno najjaoj hrvatskoj stranci

odgovaraju izbori po elektorskom sustavu

iz razloga to je jedino njima dostupan

poseban popis. Vremena do izbora za

novi saziv HNV-a ima, al i ne previe i

nadamo se da HNV i DSHV nee ii na

zatvaranje birakog popisa i da e se

pridruiti promidbi koju su poduzele

udruge.

Molimo one pripadnike hrvatske

zajednice koji se nisu upisal i u posebni

popis biraa hrvatske nacionalne manjine

da to uine jer na taj nain stjeu pravo

da na izborima za novi saziv Hrvatskog

nacionalnog vijea budu birani i da biraju.

Sa rjeenjem stjeete ispravu kojom

dokazujete osobno nacionalno

izjanjavanje u pravnom prometu koje

pri laete uz zahtjev za primitak u

hrvatsko dravljanstvo.

Tijek upisa u Poseban biraki popis

hrvatske nacionalne manjine

Pripadnici nacionalne manjine upisuju

se u Poseban biraki popis kada ispune

ope uvjete za stjecanje birakog prava

propisana zakonom.

Svaki graanin sa birakim pravom,

pripadnik nacionalne manjine, moe na

posebnom obrascu pismeno zatraiti da

bude upisan u Poseban biraki popis.

Organ zaduen za sprovoenje

Zahtjev za upis u Poseban biraki

popis bira podnosi organu uprave

jedinice lokalne samouprave prema

mjestu prebival ita, u pisanoj formi, na

posebnom obrascu koji vam je dostian

na portalu Kancelari je za l judska i

manjinska prava, u svim opinskim i

gradskim upravama i svojeruno ga

potpisuje.

Zahtjev je potrebno odtampati, itko

popuniti podacima iz osobne iskaznice i

dostaviti neposredno il i potom organu

uprave jedinice lokalne samouprave,

prema mjestu prebival ita.

Upisati se moete u svim opinskim i

gradskim uredima u Republici Srbij i . U

sluaju da vas ne ele upisati i l i vam dati

propisani obrazac trebate se aliti

Kancelari j i za l judska i manjinska prava.

Nakon upisa u poseban popis biraa

hrvatske nacionalne manjine ured vam je

duan poslati rjeenje o upisu u poseban

popis biraa hrvatske nacionalne

manjine.

Svaka ispravka i izmena u posebnom

birakom popisu moe se izvriti samo

na osobni zahtjev biraa.

Apeliram na udruge sa hrvatskom

nacionalnom odrednicom da se

angairaju oko upisa u poseban biraki

spisak hrvatske nacionalne manjine, da

aktivno sudjeluju u izborima za novi saziv

Hrvatskog nacionalnog vijea.

Zlatko Ifkovi

10HRVATSKE NOVINE

HRVATSKAI NJENA DIJASPORANegdje sedamdesetih godina prolog

stol jea tadanji hrvatski dugogodinj i

komunistiki elnik Dr. Vladimir Bakari

na jednom predavanju kazao je da

Hrvatska ima najgoru moguu dijasporu

na svijetu. To momentalno nisam

prihvatio, jer od njega se nije moglo

drugo ni oekivati , ve sam odmah u sebi

napravio inverzi ju da niti jedna

dijaspora u svijetu nema goru matinu il i

domovinsku vlast kao hrvatska dijaspora.

To je bilo u vri jeme socijal izma. A kako

danas stoj i stvar u odnosima Hrvatske i

njene dijaspore?! Zacijelo ne mnogo

bolje! Misl im da e se u tome mnogi sa

mnom sloiti .

Svi oni koj i su iz bi lo kojeg razloga

napusti l i svoju domovinu i otil i trajno

ivjeti u neke europske il i i prekoocenske

zemlje stekl i su novu domovinu, al i

negdje duboko u sebi, u svojoj dui

zadrali su i kori jenje i l jubav prema

staroj domovini.

Nova domovina je poput vinove loze,

koja te napoji la i opila. Al i ako je napusti

samo godinu dana, kad se vrati, na njoj

vie nee nai nikakva ploda. Stara

domovina je poput masline, i ako je

napusti i vrati joj se i nakon pedeset

godina doekat e te kronja puna

plodova.

Stara domovina u dui svakog

isel jenika ima posebno i sentimentalno

znaenje i veze s njom teko je potrgati , i

to si stari j i kao da su te veze, ti konopci

sve zategnuti j i . Nostalgi ja ini svoje. Ali

kakvu vezu zadrava stara domovina,

kao vlast, prema onima koji su najee

trbuhom za kruhom otil i u daleke

zemlje? Povijest je pokazala da tu nema

ba previe sentimenta i da je ta l jubav

jednostrana. Ljubav isel jenika prema

staroj domovini, al i ne i l jubav vlasti stare

domovine prema svojim isel jenicima,

osim u dijelu koji se odnosi na neki

materi jalni interes, pa se tu zna glumiti i

l jubav.

Ali to ni je pravilo kod svih naroda.

Postoje neki narodi u svijetu gdje je ta

l jubav i obostrana i gdje stara domovina

itekako brine o svojim isel jenicima bez

obzira u kojem kutku svijeta se nalaze.

Moda je za to najbol j i primjer odnos

izmeu drave Izrael i njegove dijaspore,

gdje itekako jedni o drugima vode rauna

i meusobno se pomau i tite. Misl im da

bismo od njih i mi trebali uiti .

Odnosi izmeu Hrvatske i njene

dijaspore od momenta stvaranja

samostalne drave imali su svoj nagl i

uspon i kontinuirani pad. U poetku kad

je Hrvatskoj trebala, zbog ratnih pri l ika i

obnove, svakoliku pomo hrvatske

dijaspore, iskovana je i sintagma

Jedinstvo domovinske i isel jene

Hrvatske, i sl . to je i pol itiki vrlo dobro

zvualo. A danas iz javnog ri jenika u

Hrvatskoj jedva da se moe i uti ri je

dijaspora. Istina, val ja i napomenuti da

veinu sredstava priopavanja u svojim

rukama u Hrvatskoj dre, kazano u

ideolokom a ne u nacionalnom smislu

-nehrvati i da ih ni je prevelika briga to

se dogaa s naim isel jenicima i kako

ive, kakve probleme imaju i sl . Jer ih ni je

mnogo briga ni za njihovu vlastitu

domovinu. Jedina trajna i vrsta

poveznica je crkva u Hrvata, koja nikada

nije zapusti la i brigu o isel jenitvu kao

nerazdvojivom dijelu jedinstvenog

nacionalnog i vjerskog korpusa.

Na tv programima gotovo da nema

nikakvih izvjetaja i l i vi jesti o kulturnim i

sl inim dogaajima koja se zbivaju u

brojnim svjetskim gradovima a vezani su

na nau dijasporu, kao to u domovini na

tv programima vie, posl i je podne i

uveer, nema nikakvih djei j ih emisi ja

kao da za televi jzi je, te dvije kategori je

(djeca i isel jenici) uope vie i ne

postoje. Pa se udimo kako to da imamo

slab natal itet i kako to da se iz

isel jenitva gotovo nitko i ne vraa u

staru domovinu.

Za dijasporu postoj i samo politiki

interes nekih politikih stranaka za

vri jeme izbora, jer ih upravo njihovi

glasovi mogu dovesti na vlast. A kad to

proe nastupa etverogodinja -

amnezija. Zaboravljaju se stara

dobroinstva. Zbil ja!

A moglo bi, i moralo bi, biti posve

drugaije. I to posve, posve drugaije! Ali

kao to vidimo nije!

Nikome vie kao da nije stalo do

jedinstva domovinske i isel jene

Hrvatske, kao da nikome nije stalo do

njihove dobrobiti i nj ihove mogue zatite

u dalekim i tuim zemljama. Kao da

nikome vie nije stalo ni do veza matine

drave sa svojim isel jenicima. Za mnoge

politiare u domovini oni kao da ne

postoje! Ali tako ne bi smjelo biti .

Sjetimo se samo da meu svojim

isel jenicima imamo i brojne znanstvenike

i nj ihove doprinose svjetskoj znanosti na

to trebamo biti itekako ponosni. Sjetimo

se samo da meu naim isel jenicima ima

i znatan broj vrlo uspjenih poslovnih l judi

koj i itekako mogu pomoi svojoj staroj

domovini i njenom gospodarstvu.

Ne moramo se ak ni toga sjetiti , al i se

moramo sjetiti da su to bil i i ostal i nai

l judi, l judi koj i nose Hrvatsku u srcu i

nakon nekoliko narataja, da su to l judi

koj i u staroj domovini imaju svoju

rodbinu, pri jatel je i sl . I ne samo da se ne

bi smjeo poruiti niti jedan most izmeu

Hrvatske i njene dijaspore, ve bi nove

mostove trebalo graditi na svakom

koraku od strane dravne

vlasti do pojedinaca i to i onih u domovini

i onih u dijaspori.

Hrvatska kao njihova matina drava

trebala bi i pomagati osnivanje nj ihovih

kulturnih drutava, klubova i sl . Gdje e

se i meu mlaima odravati hrvatski

nacionalni duh. Danas je to znatno lake

nego nekada. Kao prvo, danas imamo i

svoju vlastitu dravu, danas postoje i

snane telekomunikacijske veze, pa

isel jenici mogu kad to poele razgovarati

sa svojima u domovini na svom

preli jepom materinjem jeziku. Danas su

mogue, zbog razvijenog zranog

prometa, i ee meusobne posjete.

Kultura domovinske i isel jene Hrvatske

treba biti jedan duh, jedno ti jelo, jedan

korpus od koje e jednako meusobno

uiti djeca u domovinskoj i djeca u

isel jenoj Hrvatskoj i to jedni od drugih.

Nae isel jenike bi trebalo ukl juivati i u

nau diplomatsku slubu u zemljama

gdje imaju domici l , ukol iko za takvu

slubu ne postoje pravne zapreke

pravnog sustava zemlje u kojoj ive.

Trebalo bi uestalo vriti kulturne i

znanstvene, pa i sportske i druge

razmjene izmeu isel jene i domovinske

Hrvatske. Mi se meusobno moramo

bolje upoznati i vezati jaim vezama

nego ikada u naoj isel jenikoj povijesti .

Da doista budemo jedan duh u dva ti jela.

Hrvati u di jaspori i l i kako ih ja zovem u

rasapu, doista se ne bi smjel i rasuti po

svijetu, a da se za njih i ne zna ni gdje su

ni to su ni kol iko ih ima.

Njihova matina drava Hrvatska uz

samu ispomo dijaspore trebala bi

sainiti i nekakvu evidenciju naih

isel jenika u svijetu, barem onih kod kojih

se jo nije izgubio osjeaj duhovne

pripadnosti svom matinom narodu, pa

makar samo i u nekim segmentima.

Takva bi evidencija obostrano vrlo dobro

dola i misl im da ju ne bi bi lo teko

sainiti . Ovdje posebno treba spomenuti i

Hrvate u BiH, Hrvate u Vojvodini, hrvate

u Bokoi Kotorskoj, Hrvate na Kosovu

prema kojima je odnos matine drave

jo zaputenij i .

Postoje jo brojna druga podruja bilo

na gospodarskom, politikom,

drutvenom, kulturnom, povijesnom,

znanstvenom, informativnom, sportskom

i sl. planu gdje se domovinska i isel jena

Hrvatska trebaju zbliiti , da ne kaem i

spojiti . Svi oni hrvatski pol itiari koj i

svjesno il i nesvjesno, svojim inom il i

propustom, svojom rijeju i l i slovom

rade na nejedinstvu domovinske i

isel jene Hrvatske, i l i ne rade dovoljno na

njihovom zbliavanju, zasigurno da

njihova vlast, pa makar samo u

moralnom i domoljubnom smislu, ne

zadrava legimitet kod najveeg dijela

hrvatskog naroda u domovini, al i ni u

di jaspori. .

Pie: Mile Prpa

11

Dostojanstvo ovjeka

Statistike u svijetu kao i naem

okruenju pokazuju da vlada bijela

kuga. Tko je tome doprineo, upitajmo se.

Nekada, sjetimo se, nai preci imali su

brojne obitel j i s mnotvom djece i u

zajednici su ivjele i po tri generacije.

Tada se potovao starjeina, najstari ja

osoba u zajednici, dida. ivot im nije bio

nimalo lak. Ali po njihovom kazivanju

sretni j i i zadovoljni j i su bil i nego dananje

generacije. U tim protekl im vremenima u

zajednici je vladala sloga, druenje,

zajednika molitva. Od najmlae do

najstari je osobe znalo se koje su mu

obveze dakako i odgovornost za svoj

obavljen posao.

Upitajmo se kako bismo danas ivjel i

bez struje, automobila, kompjutora,

traktora. . . , sve mogue dananje

tehnike. Preci su nam pokazali na djelu

ivot u zajednici bez svega navedenog. U

sadanjem vremenu sve vrednote

ovjeka su pogaene, prekrivene crnim

prekrivaem ispod kojeg se svjetlo ne

vidi. Danas se u obitel j i ne cijeni, ne

potuje, ne uvaava starjeina obitel j i

nego se pogrdnim ri jeima ophodi prema

stari j im osobama. Nema vie pognutih

glava koje kradom, stidl j ivo gledaju u

vrhove cipela stari j ih. Stari je osobe se

smjetaju u domove za zbrinjavanje

starih i bolesnih - ast pojedincima. Mali

je broj obitel j i koj i ive u zajednici sretno.

Proces industri jal izacije i urbanizacije

doveo je do naputanja starih ognjita,

naih zaboravljenih salaa. Sve to je

smil jeno napravljeno agrarnim

reformama, komunizmom, parti jskim

djel ima. Napredak tehnologije nam je

donio laki ivot, sa jedne strane, al i su

se mnogi nauil i ne raditi a l i jepo ivjeti .

i

i

v

v

o

o

t

t

j

j

e

e

i

i

s

s

k

k

r

r

i

i

v

v

l

l

j

j

e

e

n

n

s

s

v

v

j

j

e

e

t

t

s

s

k

k

i

i

m

m

p

p

o

o

r

r

e

e

t

t

k

k

o

o

m

m

Danas imamo mnogo vie nego to su

oni nekada imali i nikada nismo

zadovoljni . ivimo ivotom zombija.

Unapri jed moemo tono opisati kako e

proi jedan dan, mjesec il i godina. Nije ni

udo to se slave gay parade. Sva

pozornost medija uprta je na takva

dogaanja. Medijski je propraeno

donoenje zakona o ivotinjama koji je

doslono prepisan od nekih zemalja koje

nisu bile zanesene komunizmom. Vie

panje posveuje se kunim ljubimcima u

li jeenju suvremenim metodama dok se

bolestan ovjek odlaskom u zdravstvenu

ustanovu razboli jo vie u tom

okruenju.

Po ulicama se mogu vidjeti mnogi mladi

l judi koj i vode kune ljubimce umjesto

djece. Mlade osobe koriste raznovrsna

sredstva protiv zaea a udimo se zbog

ega vlada bijela kuga? Roditel j ima koji

ele brojni ju obitel j ne prua se

materi jalna potpora. Radna mjesta su im

upitna.

ivot je iskrivl jen svjetskim poretkom.

Monici koj i vode svijet, skriveni od oiju

obinog ovjeka, izokreu smisao ivota.

Djeca u kolama imaju vea prava

nego uitel j i pa nije udo to droga ulazi

u kole koje uvaju policajci.

Sotona je uao u sr ovjeka,

raspolae njegovim ivotom to preutno

ova generacija nosi na svojim leima.

Sve je vie siromanih osoba koji trae

hranu u kontejnerima za smee il i se

hrane u javnim kuhinjama. Mnoge osobe

se nisu snale u novom demokratskom

poretku. Doskoranja zagarantirana

radna mjesta u tvornicama u kojima su

radil i sada su upitna il i ugaena zbog

steaja i l i l ikvidacije tvornica. Medij i nam

stalno pune glavu fi lmovima il i seri jama u

kojima je prikazan nemoralan nain

ivota kao neto to je prihvatl j ivo pa ak

i poeljno kao nain ponaanja. Politika

namee tezu navijanja za politiare koji

nam nee pomoi. Narod je posvaan sa

svima u okruenju, a ne zna zbog ega.

Poneku humanu osobu koja eli neto

pomoi, i l i pomogne, medij i ni ne

primjeuju, po nekoj direktivi.

Dokle e ovjek ovog vremena moi da

izdri pogaeno dostojanstvo, nemoral,

iskrivl jene vri jednosti?

U nekim zemljama sijeku se prsti zbog

krae, kako bi lopova prepoznali . Kod

nas mogu da kradu do odreene

vri jednosti i nitko ih ne sankcionira jer

otuena vri jednost ni je preko dozvoljene

granice.

Nekada su drave mjeri le svoju jainu

koliinom zlata koju posjeduju, danas

jainom ekonomije. Znanstvenici

smatraju da e se u budunosti jaina

neke zemlje mjeriti bogastavom prirodnih

energenata. Izmil jaju se mnoge bolesti

za ije l i jeenje se izmil jaju l i jekovi koji ,

ustvari, slue za pranje novca. Sjetimo se

protekl ih godina kada je narod prepoznao

pri jevaru za cjepivo. Kau da

modifikovana hrana nije dobra. A zato

ste je izmisl i l i? Sjetimo se protekl ih

nekoliko desetl jea kada su nam punil i

glave da ne treba da jedemo domae

nego mesnate svinje, a sada se opet

pokazalo da su se nai stari hranil i

zdravijom hranom.

Ne tako davno su se djeca igrala na

ulicama, sada sjede za raunalima i truju

se svakojakim informacijama.

Sveenici i asne sestre su bil i uzor

svakom ovjeku. Potovao se upnik i

sluio je kao uzor narodu. A danas se

vie ne moe vidjeti cjel ivanje ruke

veleasnom u znak potovanja i

poniznosti . Djeca su nekada u velikom

broju dolazi la na nedjel jne svete mise,

danas je to mali broj. Napada se i sam

vrh Crkve zbog nemoralnog ponaanja

pojedinih sveenika. To se sve uvalo u

tajnosti , i daleko od uiju obinog

ovjeka, al i slabosti izlaze na povrinu.

Znanstvenici su izmisl i l i mnoga oruja.

Medij i iskrivl jenom politikom prave ratove

izmeu naroda koji kupuju suvremeno

oruje.

Nitko ne spominje u ovoj krizi rad i

zasluenu naplatu tog rada. To je

zabranjena tema.

Iz vel ikih urbanih sredina ispranjuju se

magacini punjeni radioaktivnim otpadom,

te famozne poplave, kie bez grmljavine.

Sjetimo se naih starih koji su rekl i da

iza loeg vremena dolazi bol je.

Podignimo glave! Stanimo uspravno!

Jedan ovozemaljski ivot ivimo.

Ivan Tumbas

12HRVATSKE NOVINE

Intervju

Trebamo iriti istinu o hrvatskoj

zajednici u Srbiji

Intervju : to Matari - osniva DSHV-a

Dvadest etiri godine je prolo od

osnutka Demokratskog saveza Hrvata u

Vojvodini. Kao osnivai i kao aktivni

sudionici tog vremana moram se malo

vratiti u ta vremena. Kako danas

ocjenjujete djelovanje DSHV-a od tog

perioda?

U zanosu nacionalnog preporoda

Hrvata i mi Hrvati u Vojvodini pa i u

Somboru osnovali smo Podrunicu

DSHV-a 4.11 .1 990. god. U ti jeku

Domovinskog rata radil i smo u polui legal i

jer smo veina bil i na kojekakvim

spiskovima Miloevieve mil ici je i

radikalnih stranaka. Sastajal i smo se po

kuama nas elnika podrunice i bori l i se

za opstanak naeg naroda na

pradjedovskim ognjitima. U studenom

1 991 . god. poinje kalvari ja moje obitel j i

raznim prozivkama u medij ima kao to su

Radio Sombor i Somborske novine, zatim

pri jetnjama telefonom, pismima i

direktno, da bi kulminiralo poetkom

1 992. god. kada mi je kua bombardirana

runim granatama u dva navrata. Nismo

podlegl i nevienim pritiscima i tek smo,

zbog sklanjana sina i njegove obitel j i

ispred regrutacije u JNA, 1 995. god.

odlui l i privremeno otii u Maarsku.

Vrati l i smo se 2007. god kada sam

ponovno preuzeo voenje Podrunice

DSHV-a Sombor. Zatekao sam desetak

aktivnih lanova da bi danas predao

Predsjednitvu i Vijeu DSHV-a sedam

mjesnih organizacija sa oko 420 lanova

i Podrunicu drugu po snazi u DSHV-u.

Kao takvi izbori l i smo se za lanstvo u

Predsjednitvu i Vijeu DSHV-a. Unato

aktivnom radu lanstva i razumnim

pri jedlozima vitalnim za rad Podrunice i

DSHV-a u cjel ini nismo nail i na

razumijevanje ostal ih lanova uglavnom

iz Podrunice Subotice.

Posljednja deavanja u DSHV-u govore

da su demokratski procesi na niskoj

razini. Iz kog razloga ste iskl jueni iz

DSHV-a? Je li se potovala demokratska

procedura i statut stranke?

Staro je pravilo da predsjednik politike

stranke ne treba jakog dopredsjednika jer

e se veito osjeati ugroenim, to je u

mom sluaju i dokazano. Od mog izbora

za poslanika 201 2. god. vol jom veine

vijenika, prestaje svaka komunikacija

izmeu predsjednika Kuntia i mene, koji

me je ignorirao na svakom sastanku.

Usput budi reeno nije ni glasovao za

moj izbor za poslanika u APV.

Iz kog razloga ste napustl i poslaniki

klub Demokratske stranke u Skupini

Vojvodine?

Odluka da preem u poslaniku grupu

Nove demokratske stranke, bez lanstva

u NDS je moj osobni in koji je

prouzrokovan velikim nezadovoljstvom

ponaanja DSHV-a u ovogodinj im

parlamentarnim izborima. Konani

rezultat, naroito u Subotici, gdje se nije

preao niti cenzus a predsjednik je

tumaio da nemamo alternativu osim DS

na ije oronulo stablo smo se ponovno

pri l i jepi l i kao imela. A au je prel i la kap

preglaavanje na predsjednitvu da je za

izborni poraz krivo lanstvo a ne

rukovodstvo. Istina je da sam na jednoj

od sjednica pred izbore zagovarao

samostalni izlazak, po emu posli je prvih

parlamentarnih izbora 1 990. god. kada je

na samostalnoj l isti DSHV-a izabran

pokojni gospodin Ante Skenderovi,

nikad nita nije uraeno da se otkaimo

od tutorstva beogradske stranke. Izgleda

da je jedini ci l j pol itikog djelovanja

elnika DSHV-a bio dobiti jedan mandat

u Narodnoj Skuptinie RS u liku Pere

Kuntia do njegove poslanike mirovine.

Godinama smo imali pomenutog

gospodina u klupama Skuptine RS ali

bol j itak za nau hrvatsku zajednicu nije

primeen jer, prema vlastitom iskazu

Kuntia, ni je bio u pri l ici da mu Poslaniki

klub odobri istupanje za govornicom.

Normalno bi bi lo da je do prvog mandata

rekao Srbij i da ovdje ive i Hrvati , da su

optereeni mnogim problemima i traio

rjeenje u dijalogu sa pozici je koju je

obnaao. A o mogunostima zastupnika

u Parlamentu Vojvodine sam se i sam

vrlo pozitivno uvjerio jer mi i stara i nova

Poslanika grupa odobravaju istupanja

naroito koja govore o poloaju i

branjenju interesa hrvatske nacionalne

zajednice.

Po mom sudu nakon katastrofalnih

rezultata na posljednj im izborima preti

realna opasnost da DSHV sa ovim

autokratskim nainom voenja stranke

nestane sa politike scene Srbije a time

bi potpuno izgubil i utjecaj na deavanja

koja mogu da poprave il i pogoraju

poloaj hrvatske nacionalne zajednice.

Nakon izbora na Predsjednitvu sam

predlagao nekoliko tema o kojima bi

trebalo da raspravl ja naa izvanredna

skutina. Po obiaju moj pri jedlog je

preglasan. Naime konkretan pri jedlog je

bio: da posle izgubljenih izbora odrimo

izbornu Skuptinu a pri je toga da svi

dunosnici podnesemo svoje mandate na

raspolaganje Skuptini , jedini je to nain

da se utvrdi odgovornost vodstva stranke

il i da glasai priznaju da su pogri jei l i . U

veini pol itikih stranaka to je statutarna

obveza i bez obzira na rezultate izbora a

naroito nakon poraza.

Postoj i sporazum DS i DSHV-a o

zajednikom nastupu za Parlament

Vojvodine iz 201 2. god. u kome sam sa

pozici je 11 bio izabran za Poslanika a

mojim istupanjem iz poslanike grupe

DSa sam svjesno prekrio taj sporazum

to je i bi la osnova za moje iskl juenje iz

lanstva DSHV-a. Ali netko je morao rei

DOSTA, jer je u nekoliko navrata DSHV

Podrunica Subotica prekri la Statut

DSHV i predizborne koalici jske

sporazume uavi u neprincipi jelne

koalici je sa SNS, SPO, a nitko ih ni je

sankcionirao osim biraa koji su ih

adekvatno kaznil i na oujskim

parlamentarnim izborima u Srbij i .

Interesantno je da DS ne osporava

moje poslaniko pravo da biram

poslaniku grupu u kojoj u djelovati ako

je to u interesu biraa koje zastupam. Po

meni jedino preostal i elnici DSHV a

treniraju strogou na mom postupku ne

sagledavajui proirenje mogunosti

djelovanja u vie demokratskih opcija u

zakonodavnoj vlasti Republike i

Pokrajine.

U novoj poslanikoj grupi imamo stav

da e djelovati za dobro svih graana

Vojvodine a ja osobno za hrvatsku

nacionalnu zajednicu kojoj pripadam. Niti

jednog momenta nisam istupio iz

demokratske politike opcije niti pristupio

lanstvu jer e godinu dana vaenja

odluke o mom iskl juenju brzo proi i ja

u nastaviti djelovanje u reformiranoj,

ujedinjenoj opcij i , pol itikoj stranci svih

Hrvata u Srbij i .

U l ipnju mjesecu e aktualnom sazivu

HNV-a zavriti etverogodinj i mandat.

Kako bi ocijeni l i njegov rad?

Po zakonu o formiranju Nacionalnih

saveta 2002. god. oformljen je Savet

nacionalne manjinske zajednice (HNV).

Uloga je ovih savjeta da se brinu o etiri

podruja: kulturi , obrazovanju,

informiranju i uporabi jezika. Nepotrebno

je bilo pisati o obvezi ove krovne

instituci je da sve pripadnike svoje

nacionalne zajednice jednako tretiraju

bez obzira gdje ivjel i , u kom broju i kojoj

pol itikoj opcij i pripadaju. Po mom sudu

integrativna uloga Nacionalnih savjeta je

do sada nedovoljno iskazana i zato je

zakonodavac preduzeo zakonske mjere

13

da se djelovanje savjeta vrati izvornoj

idej i : vodea instituci ja svih lanova

manjinske zajednice.

U konkretnom sluaju HNV se u ovom

mandatu otrglo od nekih starih slabosti al i

se pretvori lo u duobrinika prema

podobnim Hrvatima, instituci jama u

kulturi , obrazovanju i informiranju. Tako

se mnoge vane odluke za iru zajednicu

donose bez prethodnih odluka izabranih

odbora a i bez konanog utjecaja na

eventualne promjene ve predloenih

odluka. esta je pojava da su kljune

odluke o mandatima pojedinih zastupnike

nae manjine u dravnim tjel ima R. Srbije

donete ishitreno telefonom bez

demokratske rasprave i kontrole istine o

rezultatima glasovanja. lanovi Vijea su

postal i glasaka maineri je

tehnobirokratskog ponaanja inovnika iz

ureda DSHV-a. Oigledno je da se u

novom Zakonu o Nacionalnim savjetima

mora sprovesti departizacija i

depolitizacija ovih instituci ja kako bi radile

u korist svih pripadnika manjinske

nacionalne zajednica bez obzira na

politiku opredijel jenost. Ovakvi odnosi

prema vijenicima u HNV-u doveli su do

nezainteresiranosti vi jenika koji su se u

veini pasiviziral i te se u zadnje vri jeme

jedva obezbijedi kvorum za validno

odluivanje. Iskreno elim da HNV u

buduem sazivu ima u vidu interese 50-

tak tisua Hrvata u Srbij i da se sjednice

odravaju sjedei a ne telefonski i da

uposlenici u uredu budu u slubi vi jenika

koji zastupaju interese sredina iz kojih su

izabrani. Po meni i tu su potrebni direktni

izbori za vijenike bez posrednika -

elektora.

Zanima nas koja je Vaa ocjena

trenutnog poloaja Hrvata u Srbij i?

to se tie poloaja hrvatske manjinske

zajednice u Srbij i mil jenja sam da se isti

nee znaajni je promjeniti niti pozitivno

niti negativno dok Srbija ne pristupi

pregovorima sa EU, koja u poglavl ju 23

to precizno regulira. Tada e se po si l i

zakona izjednaiti prava Hrvata u Srbij i

sa pravima Srba u Hrvatskoj i bit e

univerzalna kao to to Europska

zajednica od svih lanica trai. Do tada

moemo samo trpjeti postojee stanje i

pripremati se da blagovremeno stupimo u

razgovore sa nadlenima u toj

problematici. Pri je svih naih istupa

morali bismo objediniti na hrvatski

korpus u Srbij i i jedinstveno nastupati

prema sugovornicima s druge strane

stola. Ovako razjedinjeni jedni tumae da

smo neravnopravni i da su nam neka

prava i ugroena, drugi da nam je status

zadovoljavajui a trei ute jer su

zadovoljni osobnim poloajem pa dok

traje neka traje. A glasai su rekl i to

misle o ovako razjedinjenoj zajednici.

Nai elnici su trail i vie od godinu

dana da ih Predsjednik Srbije gospodin

Nikol i primi i svuda se ali l i da se on

ogluuje na njihove zahtjeve za pri jam.

Sada smo u situacij i konstatirati da su bil i

primljeni na inici jativu SNS Subotica jer

su netom prije toga pri jma, subotiki

odbornici preleti l i u koalicisku veinu sa

SNS. Oekival i smo unu raspravu oko

problema koji tite hrvatsku zajednicu,

napominjanu godinu dana, a okirala nas

je informacija objavl jena u dravnim pa i

od predstavnika EU (Doris Pak) da su

Hrvati u Srbij i zadovoljnim svojim

statusom. Ako je tako, pitam se zato su

uope dramatiziral i susret sa

predsjednikom ako su i sami zadovoljni i

iz tog zadovoljstva ubiru plodove za

sebe. Hrvati to kau: Martin u Zagreb,

Martin iz Zagreba.

Mi Hrvati u Srbij i pratimo i trpimo

ekonomsku i pol itiku situaciju sl ino kao

i ostale zajednice. Posli je nacionalne

krize, moralne krize, na redu je depna

kriza u kojoj se snalazimo svako na svoj

nain. Razlika je u tome to se najvie

manjinskih zajednica homogeniziralo i

objedini lo interese koje iznose prema

aktualnim vlastima dok se naa godina

rastae a samostalno nita ne moe

uiniti za bolj itak. DSHV je propusti la da

se bavi socijalno-ekonomskim

problemima i ni je izala pred svoje birae

sa valjanim i realnim

gospodarskosocijalnim programom.

teta je vea jer je za to bila pri l ika poto

smo u Odboru za poljoprivredu Skuptine

Srbije imali svog predstavnika, gospodina

Kuntia.

Hrvati di l jem svijeta imaju osjeaj da

Hrvatska ne ispunjava ustavnu obvezu

prema njima. Je l i uinkovit Zakon o

Hrvatima van Hrvatske?

to se tie reagiranja nadlenik

Republike Hrvatske na ukazane

probleme iz nae zajednice indikativno je

da se ponaaju onako kako im

sugovornici predoe situaciju a ona u

veini sluajeva nije ista za sva podruja

Srbije u kojoj ive Hrvati. Sticajem

okolnosti da je Subotica intelektualno i

kulturno sjedite Hrvata u Srbij i te da su

sve hrvatske instituci je stacionirane u

tom gradu utisak je da hrvatska smatra

da Hrvati ive samo u Subotici dok je

istina da u Subotici ivi 1 4 500 Hrvata, u

Vojvodini 3 puta vie i u Beogradu i

junoj Srbij i 1 0 000. Pitamo se tko vodi

brigu o poloaju i pravima Hrvata izvan

Subotice i eventualno Vojvodine?

Potrebno je transparentno troenje novca

poreznih obveznika RH u cil ju bol j itka

ivota svih Hrvata u Srbij i . Nadam se da

e hvalevri jedni donatori uskoro shvatiti

da su Hrvati prisutni i u drugim

podrujima Srbije i da su im donacije

moda i potrebnije nego dosadanjim

primatel j ima.

Od 1 971 . godine do danas moemo

sustavno pratiti kontinuitet pada broja

autohtone hrvatske zajednice u Srbij i .

Podvojenost izmeu bunjevakih Hrvata i

Bunjevaca plod je stalne manipulacije

ovdanjim hrvatskim ivl jem od strana

svih reima. Kakav je Va stav po ovom

Pitanju?

Pitanje podvojenosti Hrvata, Bunjevaca

je po meni, izdramatizirano i to do

konfl iktne situacije i to je nerazumnjivo

obinom ovjeku i ne moe da shvati tko

je tko i o emu se zapravo radi. Umjesto

da se meusobno ponaamo kao to se

jedni i drugi odnosimo prema drugim

priznatim manjinama koje ive u

multietnikoj Vojvodini, kao na primjer sa

Slovacima, Rusinima, MaarimaM, neki

l ideri naih manjinskih zajednica grade

svoju za sada uspjenu politiku i

gospodarsku strategiju ne pitajui svoj

narod to o tome misle. Oduvijek smo na

ovim prostorima ivjel i skupa i duim

periodima sloni a tek na mig iz centara

moi smo se podijel i l i i posvadil i . Ne mali

broj se osjea pripadnikom obje narodne

skupine samo ne zna koji dio jednog

ti jela pripada Hrvatima a koji Bunjevcima.

Situacija je smijena ali i tuna. Hrvatska

zajednica nije posluala ni predsjednika

matine nam domovine gospodina

Josipovia da hrvatska zajednica kao

vea i organiziranija preuzme ulogu

mirotvorca u izmanipul iranom sukobu

pri je svega antagonizma elnika obje

nacionalne manjine. Ul i smo u dijalog sa

predsjednikom i objasnil i da je to na

problem i da se ne moe rjeavati iz

Zagreba. Do sada osobno nisam vidjeo

rjeenje tog problema.

Kakav poloaj treba da ima Vojvodina

unutar Srbije? I kako doi do njega?

Kao poslanik u Skuptini Vojvodine

zalaem se za promjenu Ustava RS jer u

ovom vaeem Autonomija Vojvodina je

vrlo ograniena. To se jo vie pogoralo

usvajanjem novog Statuta gdje su i

tragovi autonomije ukinuti odlukom

Ustavnog suda RS.

Bez jasnih nadlenosti pokrajinskih

instituci ja, stalnih prihoda i neophodnih

proraunskih sredstava daljne

funkcioniranje autonomije je dovedeno

samo po sebi u pitanje. Sve drave u

regij i su blagovremeno uradile

decentral izaciju a republike vlasti se

ponaaju suprotno.

U razgovorima o pristupanju EU i ta

tema e biti stavl jena na sto pa e se na

taj nain ri jeiti i poloaj APV u Rep.

Srbij i al i tada kao europske regije jer je

regionalizacija drava lanica EU prije

svega pokazala gospodarsku

opravdanost.

Hoe li doi do pri jevremenih izbora za

pokrajinsku skuptinu?

Uskoro se oekuje rekonstrukcija

Pokrajinske Vlade pa ukoliko ona ostvari

bol je rezultate od sadanje Vlade, ne

vidim ni jedan razlog za promjenu

skuptinske veine a niti opravdanje za

izlazak na izvanredne pokrajinske izbore.

Naa poslanika NDS e aktivno

uestvovati u razgovorima o izmjenama

kadrova u pokrajinskoj Vladi a ukoliko se

raspiu novi izbori spremno emo ih

doekati.

to bi poruil i naim itatel j ima?

itatel j ima Hrvatskih novina bih poruio

da ire istinu o naoj zajednici a do koje

se moe doi u neovisnim medij ima kao

to su i Hrvatske novine.

Zlatko Ifkovi

14HRVATSKE NOVINE

OGLEDI IZ EKOHISTORIJESREDNJEGA PODUNAVLJASkrb o ivotinjama uvijek je bila prva zadaa stanovnitva koje se bavi agrarnimzanimanjima i odnosi se, prije svega, na zdravstvenu brigu o ivotinjama kroz

racionalnu prehranu i iskoritavanja ivotinja po njihovom bioritmu

Svinje i svinjokolje

Sve do tridesetih godina 20.

stol jea dominirale su naim

podrujima lasaste mongolice (neki

kau mangulice), dugake, bi jele

svinje koje su imale guste ekinje

(ekinje bi nakon klanja otkuplj ival i

Cigani), i domae, poludivl je ike.

Tih godina stiu bijele mongolice te

plemeniti je pasmine jorkir i berkir

(neki kau jokir i bekir) i od tada

se, uz slavonske pfajferice, crne

svinje (koje je krianjem stvorio

osjeki poduzetnik po kojem pasmina

nosi ime), u srednjem Podunavlju

uzgajaju se brojni krianci

komunistika vlast nabavljala je

kvalitetne krmae pfajferice i kako bi

podigl i kval itetu uzgoja svinja di jel i la

ih nekim seljacima, najee

pouzdanicima reima.

irovanje

Otkada se pamti

svinje su tjeral i na pau

ira i bukvice u oblinje

ume. Naime, u

umama i danas

postoje prosjeci koje su

odravale pojedine

brojni je obitel j i . O

napasivanju stoke

brinul i su se svinjari .

Sel jaci su u umama

za njih izgradil i kol ibe,

a pojedini sel jaci su u

njima proveli vei dio

ivota. U tim kolibama

bila je jedna prostori ja

u kojoj se uz ognjite i malu policu

za hranu, zaine i osnovne

potreptine nalazio jednostavan

leaj. U umama su za svinje

izgradil i vel ike obore, svinjce-okolce,

u koje je dio svinja utjeran nakon

cjelodnevne pae. Kako su svinje

vei dio godine bez nadzora svinjara

lutale umama, kriale su se s divl j im

svinjama, pa su pojedini primjerci

svinja dosezali divovske razmjere,

to je pri l ikom klanja, u kasnu jesen

il i poetkom zime, stvaralo brojne

tekoe.

M U podne su svi za jelo dobil i , ne

znam kako, usoljenog mesa malko

ugri janog iznad vatre, i kruha. Kad su

pojel i , nitko nije imao sa sobom ni

aicu vode. Otac nije mogao drugo

uiniti da ugasi e, nego je uzimao

snijeg, koj im je bila prekirvena

ravnica. Siao je s kola i nakupio

snijeg i utaivao e usti ju i grla

stavl jajui tri i l i etiri puta snijeg u

usta gutajui ga. Time je neto

ublaio onu slanou. (Bartol Kai,

1 607.)

Svinjokolje

Posttursko Podunavlje poznaje dva

sustava svinjokolja. U prvom

sustavu, koji je trajao od stol jea

sedmoga do druge polovice 1 8.

stol jea, dakle oko tisuu godina, bi lo

je, zapravo, malo koristi od

svinjokolje. U tom razdoblju nisu

pravil i kobasice, krvavice, kulene,

vargle i ine preraevine po kojima

su danas poznati di l jem

gurmanskoga svijeta, ve su po

duini izrezane komade mesa suil i

na dimu i vjetru. Ni Barol Kai

poetkom 1 7. stol jea, a ni pisci ni

putopisci 1 8. stol jea ne navode da

su u Slavonij i i Sri jemu jel i

suhomesnate proizvode. Naime,

Slavonci su tek za vri jeme

prosvijeenoga apsolutizma tek

kada su Nijemci u znatni jem broju

pristigl i u slavonska sela poeli

koristiti svinju (al i i goveda, konje i

ptice) u veem postotku od

pridol ica nauil i oprati cri jeva i u nj ih

utisnuti sitno sjeckano meso i zaine.

U rano jutro u kui domaina

okupljal i su se pri jatel j i , rodbina i

kumovi koji bi donijel i naotrene

noeve i ostale potrebne alatke.

Domain bi pripremio dosta slame,

tople i hladne vode, ene bi narezale

enjak i crveni luk, a pri je poetka

posla domain je nudio kuhanu

rakiju. U brojni j ih obitel j i ni je bi lo

potrebe za pomoi pri svinjokoljama

jer su zadrugari meu sobom

podijel i l i obveze; najstari j i kazivai

sjeaju se pria svojih pred