GRĈKA KULTURA

OLIMPIJSKE IGRE

Kako je Olimpija izgledala nekad

Najvaţnije igre Grka odrţavale su

se u gradu Olimpiji na

Peloponezu.

Za vrijeme trajanja igara

prestajali su svi ratovi i sukobi –

“sveti mir”.

Prve olimpijske igre odrţane su

776.g.pr.Kr. Koliko su Grcima ove

igre bile vaţne govori i to što su

od prvih olimpijskih igara Grci

brojali godine.

Olimpijske igre odrţavale su se

svake ĉetiri godine.

Igre su bile

posvećene bogu

Zeusu. U Zeusovom

hramu u Olimpiji

nalazio se ogroman

kip ovog boga koga

je izradio slavni

atenski kipar Fidija.

Kip se ubrajao u

sedam svjetskih

ĉuda. Od hrama su

nam danas preostali

temelji, a od kipa

baš ništa.

Natjecanja su se odrţavala

na ovom stadionu. Grci su

se natjecali u:

- trĉanju

-- bacanju diska

-- bacanju koplja

-- hrvanju

-- skoku u dalj.

Tijekom sportskih

natjecanja odrţavana su i

natjecanja u pjesništvu.

Na olimpijskim igrama mogli su nastupati

samo muškarci. Štoviše, i u gledalištu su

mogli biti samo muškarci, jer su svi

natjecatelji bili potpuno goli.

Olimpijski pobjednici

dobivali su lovorov vijenac

te su bili slavljeni kao

najveći grĉki junaci.

PROROĈIŠTA

Grci su vjerovali da im bogovi

putem svećenika mogu proreći

budućnost i sudbinu. Nekoliko

je svetišta bilo poznato po

proricanju, pa su nazvana

proroĉištima.

Nadaleko slavno bilo je

proroĉište u Delfima u sklopu

Apolonovog svetišta.

Sve su svećenice – proroĉice

nosile ime PITIJA.

Ostaci Ateninog hrama u Delfima

Grci su prije nekog

vaţnog putovanja odlazili

u Delfe upitati Pitiju za

savjet. Polisi su takoĊer

slali izaslanstva prije

nego bi objavili rat.

Dolazili su i ljudi izvan

Grĉke.

Pitija je sjedila na tronošcu pored vrućeg izvora sa sumpornim parama.

Bila je omamljena i samo je nešto nerazgovjetno mrmljala. Ostali

svećenici “prevodili” su Pitijina proroĉanstva. Te su “poruke bogova” ĉesto

bile dvosmislene. Tako je jednom ĉovjeku na pitanje da li da ode u rat

Pitija ovako odgovorila : “Ti ćeš otići, vratiti se, nikad u ratu poginuti.”

MeĊutim, ako bi se jedan zarez pomaknuo, proroĉanstvo bi dobilo sasvim

drugi smisao: “Ti ćeš otići, vratiti se nikad, u ratu poginuti.”

GRADITELJSTVO

Grci su bili odliĉni

graditelji. Tijekom tisuća

godina saĉuvali su nam

se uglavnom samo

hramovi posvećeni

bogovima, jer su graĊeni

od kamena i mramora.

Grĉke su graĊevine

skladne, lijepe i

jednostavne, a glavni

ukras su im stupovi.

Postoje tri grĉka stila

gradnje koji se najviše

razlikuju po obliku

stupova: dorski, jonski i

korintski stil.

Atenska akropola svakako je

najĉuveniji primjer vještine

grĉkih graditelja. Tijekom

grĉko-perzijskih ratova bila

je posve razrušena pa je

nanovo izgraĊena sredinom

5.st.pr.Kr. Glavni arhitekt i

kipar bio je dobar Periklov

prijatelj FIDIJA.

Gore vidite ostatke najvećeg hrama –

PARTENONA – posvećenog boţici Ateni.

Desno vidite hram EREHTEJON posvećen

Posejdonu i atenskom junaku Erehteju.

Zanimljivi su stupovi u obliku ţenskih

kipova koji se nazivaju KARIJATIDE.

Ulaz na Akropolu, veliko stepenište, naziva se PROPILEJI.

Desno vidite mali hram Atene Nike (Pobjede).

KIPARSTVO

Fidija:Atena Atena Parthenos, kopija

Fidijinog kipa

Za Fidiju ste već ĉuli.

On je isklesao veliki

kip Atene koji se

nalazio na Akropoli.

Bio je visok oko 8

metara, a Atenin štit,

kruna, pojas i nakit

bili su od ĉistog zlata

(oko 80 kg). Od kipa

nije ostalo ništa, ali

nam je njegov izgled

poznat putem kopija

koje su radili kasniji

rimski kipari.

Klesanje reljefa

Mauzol, 4.st.pr.Kr.

Grĉki su kipari osim

kipova koji su sami

stajali izraĊivali i

prikaze na kamenim

ploĉama. To su

reljefi. Reljefima su

ukrašavali hramove.

Putem grĉkih

kipova moţemo

vidjeti i kako je

izgledala grĉka

odjeća.

Apoksiomen, kopija prema

Lizipovom originalu

Uz Fidiju, poznati

grĉki kipari bili su

MIRON i LIZIP. Oni

su najradije izraĊivali

kipove olimpijskih

natjecatelja.

I inaĉe su Grci rado

prikazivali golo

ljudsko tijelo, muško i

ţensko.

Nisu se sramili

golotinje i

smatrali su je

prirodnom.

Naravno, zbog

toga nisu uokolo

hodali goli.

Grĉki su kipari

postigli

savršenstvo u

svojoj kiparskoj

vještini.

Poliklet:

Dorifor

Miron: bacaĉ diska

Još dva primjera

kipova

natjecatelja s

olimpijskih igara:

to je još jedan

dokaz koliko su

bili slavljeni

olimpijski

pobjednici.

SLIKARSTVO NA VAZAMA

U povijesnim izvorima spominju se

slikari fresaka i drugih slika.

MeĊutim, ono što nam je danas

preostalo su uglavnom samo

oslikane vaze. PronaĊene su po

ĉitavom Sredozemlju, svuda gdje

su Grci podizali kolonije ili pak

samo trgovali.

Vaze su obiĉno crne, a likovi

crveni. Rado su prikazivali prizore

iz mitova, prizore iz drama, razna

ĉudovišta, olimpijska natjecanja i

posebno rado bogove i junake.

ŠTO SMO NAUĈILI?

• U svoje biljeţnice kratko redom odgovorite na postavljena pitanja.

1. Kako se nazivaju najpoznatije grĉke sportske igre? Kada su odrţane prve?

2. Što su Grci ĉinili prema ovim igrama?

3. Što znaĉi “sveti mir”?

4. Kojem su bogu bile posvećene ove igre?

5. U kojim atletskim disciplinama su se sportaši natjecali?

ŠTO SMO NAUĈILI?

6. Gdje se nalazilo najpoznatije grĉko proroĉište?

7. Kako se nazivala proroĉica u ovom svetištu?

8. Kakva su ponekad bila njena proroĉanstva?

9. Što je bio glavni ukras grĉkih hramova?

10. U koja su tri stila Grci gradili?

11. Kako se zove najveći hram na atenskoj Akropoli?

ŠTO SMO NAUĈILI?

12. Kako se naziva glavni graditelj i kipar

atenske Akropole?

13. Što su karijatide?

14. Što su reljefi?

15. Navedi imena dva grĉka kipara.

16. Na ĉemu se uglavnom saĉuvalo grĉko

slikarstvo?

17. Koje su dvije glavne boje ovih slikarskih djela?

GRĈKO KAZALIŠTE

Dionizijevo kazalište u Ateni -

sjedište uglednog graĊanina

Grci su utemeljili drame i kazalište.

Odrţavala su se prava natjecanja

meĊu piscima drama.

Grĉke drame dijele se na dvije vrste:

1. TRAGEDIJE – ozbiljan sadrţaj,

glavni junaci na kraju umiru

2. KOMEDIJE – šaljiv sadrţaj,

obiĉno ruganje poznatim

osobama i dogaĊajima

Eshil Euripid

Sofoklo Aristofan – pisac

komedija

PISCI TRAGEDIJA

Grĉko

kazalište u

Epidauru je

najbolje

saĉuvano.

Grci su svoja kazališta podizali na otvorenom. Na padini breţuljka gradili su

kameno gledalište, a u dnu se nalazila pozornica, pa su gledatelji drame gledali

odozgo. Na koju vas današnju graĊevinu podsjeća? Grĉka su kazališta poznata

i po tome što se glas glumaca mogao jednako dobro ĉuti u posljednjem kao i u

prvom redu gledališta.

Glumac s maskom

U grĉkom su kazalištu

mogli glumiti samo

muškarci. Dakle, ţenske

uloge su takoĊer glumili

muškarci.

Da bi gledatelji mogli bolje

razumjeti predstavu, svi su

glumci nosili maske

(starca, djeteta, djevojke

itd.)

Grĉke drame pisane su u

stihovima. IzmeĊu

pojedinih prizora zbor je

pojašnjavao dogaĊaje.

ESHIL: OKOVANI PROMETEJ -

odlomak

“Kraj zdravog svoga vida ĉovjek biješe slijep

i pokraj zdravog sluha isto tako gluh,

a sav je ljudski ţivot mutan bio san,

maglovit i bez reda, lud i pobrkan.

I ĉovjek nije znao što je zidan dom

sunĉanom svijetlom zrakom divno obasjan,

ni što je drvodjeljstvo, već ko sitan mrav

u pećinama mraĉnim traţio je stan.”

FILOZOFIJA

Sokrat

Filozofija je, naravno, grĉka

rijeĉ i znaĉi – LJUBAV PREMA

MUDROSTI. Ljudi su si

odavno postavljali pitanja o

porijeklu svijeta i ĉovjeka, o

smislu postojanja. Tek su Grci

od ovakvih razmišljanja stvorili

znanost.

U vrijeme Perikla i

Peloponeskog rata ţivio je u

Ateni filozof Sokrat. Sokrat je

pouĉavao da je osnova

ljudskog ţivota vrlina i da

nijedan ĉovjek ne bi smio ĉiniti

zlo niti dopustiti da se ono

dogodi. Sokrat je ţivio vrlo

skromno, hodao je bos i

mijenjao odjeću tek kad bi se

poderala.

Nije ništa zapisivao, već je

šetao sa svojim uĉenicima i

poduĉavao ih razgovorom.

Kasnije su njegove misli

zapisali baš uĉenici. Atena

je Sokrata osudila na smrt

pod optuţbom da kvari

mlade i ne štuje bogove, što

nije bilo istina. Sokrat je iz

zatvora mogao pobjeći, ali

nije htio i mirno je popio

otrov koji su mu dali. Sokrat

je uĉio kako uvijek treba

poštivati zakone, pa se nije

spasio od smrti i

nepravedne osude.

Stoja – dio Atene kojim je Sokrat

najradije šetao i poduĉavao.

Platon

Platonova akademija

Drugi veliki grĉki filozof bio je Platon,

Sokratov uĉenik. Za razliku od svog

uĉitelja, Platon je napisao mnogo

filozofskih djela. Osnovna misao

Platonova bila je da je stvarni svijet –

svijet ideja, koga ljudi zbog svoje

nesavršenosti ne mogu vidjeti. Ljudi vide

samo odraz tog svijeta kao sjene.

Platon je u Ateni osnovao školu u vrtu

atenskog junaka Akadema, pa je školu

nazvao Akademija. Po njoj se i danas

mnoge visoke škole zovu akademije.

Aristotel

Aristotel je ţivio u 4.st.pr.Kr. i bio je iz

Makedonije. Bio je Platonov uĉenik i

dvadeset je godina bio u njegovoj

Akademiji. Aristotel je poduĉavao da u

ţivotu uvijek treba slijediti pravilo zlatne

sredine. Ljudi trebaju biti hrabri, a ne

kukavice ili nepromišljeni, trebaju biti

velikodušni, a ne rastrošni ili škrti. Iz

Akademije se Aristotel vratio u

Makedoniju gdje je nekoliko godina

pouĉavao Aleksandra, budućeg velikog

osvajaĉa. Zatim se ponovno vratio u

Atenu i osnovao svoju filozofsku školu –

Licej.

Grĉki su filozofi svojom

mudrošću još stoljećima i

tisućljećima ostali uzor, a

njihova se uĉenja primjenjuju

još i danas.

GRĈKA – KOLIJEVKA ZNANOSTI

Hipokrat

Znanost i mudrost se u Grĉkoj veoma

cijenila. Grci su uvelike unaprijedili

mnoge znanosti. ZaĉuĊuje kako su bez

sprava i aparata dolazili do vrlo preciznih

rezultata i istina.

“Ocem medicine” smatra se Hipokrat, koji

je unaprijedio lijeĉenje. Prvi je tvrdio da je

bolest prirodna pojava, a ne kazna boţja.

Osnovao je mnoge lijeĉniĉke škole. Danas

lijeĉnici nakon diplome polaţu zakletvu da

će uvijek štititi ljudski ţivot, a ona se zove

Hipokratova zakletva.

Demosten

Znanošću se smatralo i govorništvo ili

retorika. U grĉkim je polisima bilo veoma

vaţno da politiĉari znaju lijepo i uvjerljivo

govoriti. Najvećim grĉkim govornikom

smatra se Demosten (4.st.pr.Kr.), koji je

posebno poznat po filipikama – govorima

protiv makednoskog kralja Filipa II. I

danas se za svaki oštar napad rijeĉima

na nekoga kaţe da je filipika. Priĉa kaţe

da je Demosten kao dijete i mladić jako

mucao te da je mucanje sam ispravio

tako da je usta punio kamenĉićima s

morske obale i glasno satima izvikivao

rijeĉi.

Tales, Grk iz Mileta, već je u

7.st.pr.Kr. tvrdio da je zemlja

okrugla te da Mjesec svijetli jer

ga obasjava Sunĉevo svjetlo.

Matematika i astronomija bila je vrlo

razvijena, a Grk Pitagora je za to

naroĉito zasluţan. On se bavio

kvadriranjem, pa se po njemu zove

pouĉak koga ćeš uĉiti u osmom

razredu. Bez teleskopa je zakljuĉio

da je Zemlja kugla koja se skupa s

drugim kuglama okreće oko vatre –

Sunca. Njegovo je uĉenje kasnije

zaboravljeno, a dokazano je tek u

16.stoljeću.

ODJEĆA

I DRUGO

U Grĉkoj su i muškarci i

ţene oblaĉili haljine.

IzraĊivali su ih najviše od

vune. Ţene su same prele

vunu i tkale. Na nogama

su nosili koţne sandale.

Ţene su kosu plele u

pletenice i paţljivo slagale

u ponekad vrlo

komplicirane frizure.

Muškarci (osim

Spartanaca) su se šišali

kratko. Većinom su se

brijali.

HRANA

SIMPOZIJ

U Grĉkoj se od hrane najviše

koristila riba, pšeniĉni kruh

(pšenicu u uglavnom kupovali

u Egiptu), razno povrće, a od

voća groţĊe i smokve. Meso

(ovĉje) se jelo manje i to

uglavnom u bogatijim kućama.

Koristilo se maslinovo ulje.

Pilo se vino razblaţeno

vodom.

Muškarci su ĉesto uveĉer

veĉerali zajedno na zabavama

koje se nazivaju simpoziji. Prvi

dio veĉeri su jeli, a drugi pili,

razgovarali, slušali pjevaĉe i

sviraĉe. Naravno, najĉešće su

se pjevali odlomci iz “Ilijade” i

“Odiseje”.

ŠTO SMO NAUĈILI?

1. Koje dvije vrste grĉkih drama postoje?

2. Navedi ime jednog pisca grĉkih drama.

3. Kako izgleda grĉko kazalište?

4. Tko je jedino mogao glumiti?

5. Što je glumac nosio?

6. Što znaĉi rijeĉ filozofija?

7. Koja su tri najvaţnija grĉka filozofa?

ŠTO SMO NAUĈILI?

8. Kako se zvala Platonova škola?

9. Tko je “otac medicine”?

10. Tko je najpoznatiji grĉki govornik?

11. Koju je znanost (“ljuta je ko paprika”)

unaprijedio Pitagora?

12. Koja je bila glavna odjeća Grka i Grkinja?

13. Koje su namirnice Grci najviše upotrebljavali?

14. Što je simpozij?

Bravo! Završili ste teĉaj grĉke

kulture. Time ste upoznali dio

osnova naše današnje kulture.