Grupa Nove ideje za Europske Plan ulaganja za Europu · 2017. 4. 27. · za Europu igra iznimno važnu ulogu jer nam omoguću-je financiranje inovativnih poduzeća koja se prije mož-da

twitter.com/EIB facebook.com/EuropeanInvestmentBank youtube.com/EIBtheEUbank

Europska investicijska banka98 -100, boulevard Konrad AdenauerL-2950 Luxembourg3 +352 4379-15 +352 437704www.eib.org – U [email protected]

Grupacija EIB sastoji se od Europske investicijske banke

i Europskog investicijskog fonda.

Europski investicijski fond37B, avenue J.F. KennedyL-2968 Luxembourg3 +352 2485-15 +352 2485-81200www.eif.org – U [email protected]

© EIB 03/2017 print: QH-AD-17-001-HR-C ISBN 978-92-861-3115-8 ISSN 2362-972X doi:10.2867/601409 © EIB GraphicTeamdigital: QH-AD-17-001-HR-N ISBN 978-92-861-3150-9 ISSN 2363-3921 doi:10.2867/791122

2016. Izvješće o radu

Nove ideje zaPlan ulaganja za Europu

Modeliranje našeg učinka

Rješavanje globalnih migracija

+

+

UČINKOVITOST

UKLJUČIVOSTIU SLUŽBI

Grupa Europske investicijske banke

Izvješće o radu2016.

3OK-cover_activity Report.indd Toutes les pages 05/04/2017 13:28


Uvodna riječ PREDSJEDNIKA

GLAVNI NAGLASCI IZ 2016

EIB RAZMIŠLJA…EIB DJELUJE…Jednostavan odgovor na pitanja BDP-a i radnih mjesta

Nove strukture za nove izazove

INOVATIVNOST u službi konkurentnosti

Velika potpora za MALA I SREDNJA PODUZEĆA

INFRASTRUKTURA za povezanu Europu

KLIMA i OKOLIŠ za budućnost svakog pojedinca

GLOBALNI igrač

MIKROFINANCIRANJE

Odakle dolaze sredstva

Upravljanje

2

12

34

6

26

444648

4

18

40

Sadržaj

Biciklističke staze u Bologni, financirane sredstvima zajma što ga je EIB odobrio tom talijanskom gradu. Više na str. 27.

ISKORISTITE ovo izvješće kako biste… OTKRILI što najveći zajmodavac na svijetu RADI…

…I DOZNALI kako najveći financijer inovacija u Europi RAZMIŠLJA

2 Izvješće o radu 2016.


G rupacija EIB financira i podupire projekte koji svojim učinkom nadahnjuju i ostavljaju snažan trag na europske tvrtke i živote Eu-ropljana. Taj učinak zadnjih godina ubrzano raste zahvaljujući našoj težnji da novac koristimo što pa-metnije, pri čemu sredstva Grupacije EIB plasiramo u sprezi s privatnim kapitalom, bespovratnim i dru-gim sredstvima EU-a te savjetodavnom podrškom EIB-ovih stručnjaka, a sve kako bi se ostvario najve-ći mogući gospodarski učinak.

Učinak naših aktivnosti trebao bi se osjetiti na cijelom prostoru Europe jer kohezija čini glavno uporište našeg rada, a tome smo ostali smo vjerni i u 2016. godini. Pro-matrani kao postotak BDP-a, poslovi Grupacije EIB naj-veći su udio dosegli u Estoniji, na Malti, u Bugarskoj, na Cipru, u Hrvatskoj, Poljskoj i Slovačkoj.

Cilj nam je osigurati da blagostanje bude ravnomjerno raspoređeno na čitavome kontinentu, ali i izvan njego-vih granica. EIB je sastavni dio mehanizma kojim se EU služi u oživotvorenju svoje Globalne strategije i Konsen-zusa o razvoju. I nadalje odgovaramo na izazov promi-canja održivog gospodarskog rasta u zemljama koje su ishodište aktualnih migracija, a sve kako bi što manje ljudi bilo prisiljeno da se iz svojih domova otisnu na izni-mno bolno i nerijetko pogibeljno putovanje, ali radimo i na jačanju otpornosti gospodarstva u zemljama koje ih prihvaćaju na Bliskom Istoku, u sjevernoj Africi i na za-padnom Balkanu.

U 2016. godini, svojim portfeljem zajmova, jamstava i ulaganja mobilizirali smo nevjerojatnih 280 mlrd. EUR ukupnih ulaganja. Banka EU-a svojim poslovima istin-ski popunjava praznine na tržištima Europe, pri čemu se sve više koristi Planom ulaganja za Europu ne bi li pružila potporu MSP-ima i inovativnim poduzećima koja inače možda nikada ne bi dobila pristup njenim sredstvima.

Gdje god ulažemo, tragamo za inovatorima. Bez inova-cija, EU neće biti konkurentna. Upravo tu Plan ulaganja za Europu igra iznimno važnu ulogu jer nam omoguću-

je financiranje inovativnih poduzeća koja se prije mož-da ne bi ni našla na našem radaru. Time što financiramo istraživanja novih tehnologija, svojom potporom kadri smo promijeniti živote ljudi, a ponekad ih možemo čak i spasiti.

Prošle godine financirali smo obiteljsko poduzeće koje u Bremenu proizvodi inovativne satelite, kao i prvi fond koji ulaže u tvrtke koje su osnovali znanstvenici s fran-cuskih sveučilišta, s time da su oba projekta ostvarena uz potporu iz Plana ulaganja za Europu. Financirali smo i istraživanja koje se u Lyonu provode u vezi s cjepivom protiv virusa zika te dogradnju velikog hadronskog su-darača na CERN-u – Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja. Svaki od tih inovatora bira drugi put, ali svi se kreću prema budućnosti u kojoj će se Europa moći ravnopravno nositi s bilo kojim gospodarstvom u svi-jetu. Okrenemo li se 2017. godini, očekujem kako će se na takva ulaganja staviti još snažniji naglasak. Ovo mora biti godina inovacija u EIB-u.

S obzirom na ovako inovativnu budućnost, optimisti-čan sam u pogledu Europe. Banka je od ključne važ-nosti za zadržavanje građana EU-a na jedinstvenom, europskome putu. Zajmovi i jamstva Grupacije EIB, sa-vjeti koji pružamo i inicijative koje podupiremo čvrst su dokaz važnosti EU-a za tvrtke i živote ljudi diljem Euro-pe. Priče o našim projektima sadržane u ovom izvješću zorno pokazuju kako banka EU-a povezuje ljude, tvrtke i gospodarstva. Svojim radom jačamo jedinstvo našeg kontinenta. A u ovome trenutku teško da može postoja-ti neki važniji prioritet.

Werner Hoyer



Naša ulaganja i inicijative povezuju

ljude, tvrtke i gospodarstva. Svojim

radom jačamo jedinstvo našeg

kontinenta. A u ovome trenutku teško da

može postojati neki važniji prioritet.


Ukupno FINANCIRANJE

za inovacije i vještine13,5za mala i srednja poduzeća33,7za infrastrukturu19,7za okolišmlrd.EUR

mlrd.EUR

mlrd.EUR

mlrd.EUR

16,9

Grupacija EIB

potpisanih ugovora

,883 mlrd.EURPotpora za ukupna ulaganja od

280mlrd.EUR

52016. Izvješće o radu 55

GLAVNI NAGLASCI IZ 2016

Plan ulaganja za Europu u 2016.

Odobrena su sredstva u iznosu od 30,2 mlrd. EURMobilizirano je 163,9 mlrd. EUR ukupnih ulaganjaOstvareno je 52% cilja od 315 mlrd. EUR

Žene gule voće za tradicionalne ciparske slatkiše u jednoj maloj tvrtki na planinskom lancu Troodos, koja se financira zajmom dobivenim uz potporu EIB-a. Više na str. 19.


O va priča o gospodarskom učinku počinje s naj-šokantnijim mogućim uvodom. Četiri godine nakon financijske kraha iz 2008. godine, bru-to domaći proizvod EU-a i dalje je bio ispod razine iz pretkriznog razdoblja, kapitalna ulaganja srozala su se za 15%, a dugoročna nezaposlenost je rasla. Države članice EU-a zatražile su od Europske investicijske ban-ke da svojim kreditima potakne zapošljavanje i rast, pri čemu su joj odobrile dokapitalizaciju u visini od 10 mlrd. EUR.

Do travnja 2015. godine, EIB je tu dokapitalizaciju iskoristio za ostvarenje svog cilja od 60 mlrd. EUR do-datnih kredita. No, po izvršenju tih plasmana, Ban-ka je morala ocijeniti i njihovu učinkovitost, što je podrazumijevalo stjecanje uvida u složenu interak-ciju između tih projekata EIB-a i drugih aktivnosti u gospodarstvu.

Ekonomisti EIB-a poslužili su se dobro uhodanim ekonomskim modelom ne bi li procijenili budući uči-nak svih projekata Banke tijekom razdoblja dokapi-talizacije. Ustanovili su kako je izgledno da će krediti Banke imati znatan učinak na europsko gospodar-stvo, pri čemu će omogućiti otvaranje 830.000 no-vih radnih mjesta do 2017. odnosno 1,4 milijuna do 2030. godine. “Model je osmišljen na način da se obzir uzmu kako kratkoročni čimbenici, tako i du-goročni učinci”, ističe Debora Revoltella, direktorica EIB-ovog Odjela za ekonomske analize. “To je

važno radi procjene krajnjeg rezultata za realno gospodarstvo.”

Ove podatke o učinku ekonomisti Banke predstavili su 2016. godine, a sada dorađuju model ne bi li pro-cijenili učinak Europskog fonda za strateška ulaganja kao sastavnog dijela Plana ulaganja za Europu.

Probna ocjena učinka EIB-a

Ocjena učinka u razdoblju dokapitalizacije od 2103. do 2015. pruža mnoge pokazatelje načina na koji se može izračunati učinak jamstva iz proračuna EU-a, ali i mogu-ćih razmjera koristi koje će donijeti dodatna ulaganja. To je utoliko važnije što je predsjednik Europske komisije, Je-an-Claude Juncker, nedavno izjavio kako želi udvostručiti financijske kapacitete i trajanje Plana ulaganja za Europu.

Ekonomisti EIB-a udružili su snage sa Zajedničkim istra-živačkim centrom Komisije u Sevilli ne bi li ustanovili koji je učinak Banka ostvarila tijekom razdoblja dokapi-talizacije. Koristili su se ekonomskim modelom prvotno osmišljenim 2010. godine radi ocjene učinka struktur-nih fondova EU-a kao financijskih instrumenata smi-šljenih radi smanjivanja razlika među gospodarstvima pojedinih europskih regija. Tim modelom, prozvanim RHOMOLO, utvrđivala se djelotvornost korištenja sve oskudnijih javnih sredstava, pa se stoga pokazao pri-kladnim i za potrebe EIB-a.

“To je dobar model, a njegovoj primjeni nastojali smo pristupiti oprezno”, izjavio je Georg Weiers, jedan od ekonomista EIB-a koji su radili na procjeni.

Među prednostima RHOMOLO-a je i to da u obzir uzima:• kratkoročni učinak na gospodarsku aktivnost; i• način na koji ulaganje pospješuje produktivnost i, u

konačnici, rast u dugoročnijem razdoblju.

Jednostavan odgovor na pitanja BDP-a i radnih mjesta

Složeni ekonomski model služi kao jednostavan pokazatelj golemog učinka EIB-ovih ulaganja i ukazuje na to kako ocijeniti učinkovitost Plana ulaganja za Europu

Ova temeljita analiza pruža jasnu sliku o učinku rada Banke.

Debora Revoltella, glavna ekonomistica EIB-a


Primjerice, ako EIB financira neku cestu, gospodar-ska aktivnost povećava se tijekom njezine gradnje. Po završetku radova, financiranje EIB-a nastavlja djelo-vati jer nova cesta smanjuje trajanje putovanja i troš-kove prijevoza te tako povećava produktivnost, rast i otvaranje radnih mjesta. Radi istinske ocjene učinka EIB-ovog zajma, neophodno je izmjeriti oba ova čimbenika.

Prema modelu, predviđa se sljedeći dugoročni učinak do 2030. godine:• Dodatni BDP od 1,1%• Dodatno zapošljavanje u vidu 1,4 milijuna radnih

mjesta

EIB RAZMIŠLJA

PROJEKTI EIB-A (siječanj 2013. – ožujak 2015.)

Ulaganja poduprta kroz projekte EIB-a:

342mlrd. EURKRATKOROČNI UČINAK (do 2017.)

Dodatni BDP: 0,8%Dodatno zapošljavanje:

830 000 radnih mjesta

DUGOROČNI UČINAK (do 2030.)

Dodatni BDP: 1,1%Dodatno zapošljavanje

1 400 000 radnih mjesta

Učinak EIB-a: podaci

S pomoću ovog modela, ekonomisti EIB-a izračunali su kratkoročni i dugoročni učinak EIB-ovih aktivnosti tije-kom razdoblja dokapitalizacije od siječnja 2013. do ožujka 2015. godine.

U razdoblju dokapitalizacije, redovne aktivnosti EIB-a i ak-tivnosti vezane uz dokapitalizaciju dovele su do sklapanja 1024 ugovora u sklopu 812 projekata diljem EU-a u uku-pnoj vrijednosti od 142 mlrd. EUR. To je pripomoglo fi-nanciranju ukupnih ulaganja od 372 mlrd. EUR.

Model je dao sljedeću procjenu srednjoročnih rezultata do 2017. godine:• Dodatni BDP od 0,8%• Dodatno zapošljavanje u vidu 830.000 radnih mjesta

Učinak EIB-a i Plana ulaganja

Ocjena vlastitog učinka bitna je za EIB jer se tako može sa sigurnošću pobrinuti za djelotvorno korištenje svo-jih sredstava na dobrobit građana EU-a. Kao banka EU-a, EIB dakako nije jedini koji brine o tome što donose njegova ulaganja. Tri istaknute organizacije već su objavile procjene učinka zajmova koji su u sklopu Pla-na ulaganja odobreni uz jamstvo iz proračuna EU-a:

• Europska komisija procjenjuje da će poslovi EIB-a pod okriljem Plana ulaganja za Europu doprinijeti BDP-u EU-a s čak 410 mlrd. EUR i donijeti 1,3 milijuna radnih mjesta

• Oxford Analytica, tvrtka za ekonomske analize, pro-cjenjuje da će učinak na BDP biti 1,4%

• Međunarodna organizacija rada predviđa da će se kroz Plan ulaganja otvoriti 1,8 milijuna radnih mjesta

Ekonomisti EIB-a trude se prilagoditi i doraditi model ne bi li procijenili učinak poslova Banke u sklopu Plana ulaganja za Europu, ali i dobili podatke o učinku koji bi se odnosili na sve kredite EIB-a: “Model je složen jer je veoma napredan. Daje procjene sveukupnih učinaka u gospodarstvu, a ne samo izravnog učinka”, napominje Revoltella. “Ali rezultat ove temeljite analize daje jasnu sliku o učinku rada Banke.”

Kvazivlasnička ulaganja važan su alat EIB-a u ostvarivanju Plana ulaganja za Europu


Počinjemo se baviti malim, visokorizičnim i nevjerojatno

inovativnim stvarima.Adrian Kamenitzer, direktor EIB-a za vlasničke

instrumente, nove proizvode i posebne transakcije

Nove strukture za nove izazove

Ultra tanki film za solarne ćelije na proizvodnoj traci u Heliateku. Teži 500 g po četvornom metru i tanji je od jednog milimetra.

P rva zagonetka: Kako bi rado smanjile svoj ugljični otisak, tvrtke žele proizvoditi energiju iz vlastitih obnovljivih izvora. No, u poslovnim četvrtima ve-likih gradova, prostor je prava dragocjenost – ne možete tek tako podići vjetroelektranu usred londonskog Cityja ili izgraditi solarni park u pariškoj La Défense.

Rješenje: Heliatek, tvrtka nastala izdvajanjem iz Teh-ničkog sveučilišta u Dresdenu, osmislila je film kojim se okomita pročelja zgrada prekrivaju radi proizvodnje struje pretvaranjem svjetlosti u energiju.

Druga zagonetka: Sve to valja i financirati. Rješenje: kva-zivlasničko ulaganje EIB-a u iznosu od 20 mil. EUR.

To možda i zvuči jednostavno, ali nije. Financijeri EIB-a godinama su smišljali kako strukturirati poslove kojima bi se osigurao kapital za inovativne, nove tvrtke, ali tako da se slijedom toga ne počnu više baviti otplatom svo-jih dugova nego li razvojem vlastitog poslovanja

Kvazivlasnički kapital već je par godina zastupljen u ponudi EIB-a, ali tek u manjoj mjeri. No, s dolaskom Plana ulaganja za Europu, prerasta u središnji dio na-uma Banke da rizičnija ulaganja proširi i na poduze-ća koja još donedavno ne bi ispunjavala uvjete za dobivanje njezinih sredstava. “Počinjemo se baviti ma-lim, visokorizičnim i nevjerojatno inovativnim stvari-

ma”, ističe Adrian Kamenitzer, direktor Banke za vlasnič-ke instrumente, nove proizvode i posebne transakcije. “To znači da se EIB mora mijenjati ne bi li se uklopio u te nove vrste poslova, a kako bi se ovi obavili na način da se do kraja iskoriste sve mogućnosti koje nude.”

Jamstvo iz proračuna EU-a, koje je odobreno za potre-be Plana ulaganja za Europu i kojim upravlja EIB, zami-šljeno je kao potpora financiranju inovativnih poduze-ća. Tomu je tako jer poslovne banke obično smatraju kako se još nisu dokazala, pa su im samim time i pre-rizična. No, za Europu je važno da se novim zamislima pruži prilika za razvoj. Mada se za EIB tu radi o novom području, ono se uklapa u ulogu koju je Banka oduvijek imala u popunjavanju praznina na tržištu.

Kod Banke se rizičniji poslovi vode pod nazivom “po-sebne aktivnosti”. Banka ih u 2017. namjerava poticati, uz istodobno pojednostavljenje postupaka na kojima počivaju poslovi s kvazivlasničkim kapitalom i druge nove strukture. Njezin Odsjek za kapital za rast i financi-ranje inovacija već je zaprimio 1000 zahtjeva za financi-ranje inovativnih poduzeća te predviđa kako će do sre-dine 2018. u takvim poslovima angažirati 1 mlrd. EUR.

“Riječ je o vrlo pozitivnom momentu”, ističe Hristo Stojkov, voditelj odsjeka. “Radimo s novim strankama koje još donedavna ne bi dobile zajam EIB-a. Radimo s


EIB DJELUJE


inovativnim poduzećima. A tomu je uvelike tako za-hvaljujući kvazivlasničkom proizvodu.”

Kvazivlasnički kapital je proizvod koji je na tržištu je-dinstven i nudi ga samo EIB. Cilj mu je popuniti pra-zninu koja na tržištu pogađa oko 2500 europskih srednjih poduzeća u slučajevima kada se potrebna sredstva kreću u rasponu od 10 do 17 mil. EUR. Evo kako funkcionira:

EIB odobri zajam nekom inovativnom poduzeću. Ne-prestana otplata tog zajma ispraznila bi njegovu bla-gajnu baš kada bi trebalo uložiti u istraživanje i razvoj. S druge strane, vlasničko ulaganje smanjilo bi vrijed-nost udjela u vlasništvu onih koji su snosili rizik finan-ciranja u ranim godinama razvoja. Dakle, kvazivlasnič-kim ulaganjem osigurava se vlastiti rizični kapital koji ne umanjuje udjele postojećih vlasnika, a prinos dono-si ovisno o ostvarenjima društva, baš kao i kod vlasnič-kog ulaganja.

Za razvoj ovog proizvoda trebalo je dosta vremena. Stojkov i njegovi kolege iz čitavog EIB-a morali su sa-staviti novu dokumentaciju i ugovore te promijeniti odnose između pojedinih uprava unutar Banke. Ruko-vodstvo Banke odobrilo je posve novu vlasničku stra-tegiju za poslove sklopljene u okviru Plana ulaganja za Europu. Neki od prvih poslova s kvazivlasničkim kapi-talom jasno pokazuju kakvim je poduzećima potreb-no ovakvo financiranje:

• Archos Francuska elektronička tvrtka dobila je 12 mil. EUR za razvoj mreže za “internet stvari”.

• Canatu S finskom tvrtkom sklopljen je posao vrije-dan 12 mil. EUR radi financiranja razvoja savitljivih zaslona.

• Ultimaker Nizozemskom proizvođaču 3D-pisača odobreno je 15 mil. EUR za istraživanje i razvoj.

Većina poslova s kvazivlasničkim kapitalom do sada je sklopljena u okviru EIB-ovih programa kao što je Inici-jativa InnovFin za financiranje rasta srednje kapitalizi-ranih poduzeća. Kvazivlasnički kapital bit će sve važniji čimbenik u poslovima koji će se sklapati pod okriljem Plana ulaganja za Europu, što će Banci omogućiti i po-većanje iznosa svojih ulaganja zahvaljujući jamstvu iz proračuna EU-a.

No, prvi posao s kvazivlasničkim kapitalom u okviru Pla-na ulaganja već je sklopljen 2016. godine, i to u europskoj

zemlji u kojoj EIB igra istaknutu ulogu, a riječ je o Grčkoj. Ali tu se nije radilo o povezivanju hladnjaka s internetom ili osmišljanju zaslona koji se može ušiti u rukav ne bi li vam uvijek bio pri ruci. Tu se radilo o kobasicama.

Creta Farms, jedan od najvećih proizvođača suhome-snatih proizvoda u Grčkoj, troši pet puta više od svo-jih konkurenata na inovativna rješenja za proizvodnju zdravijih mesnih prerađevina i u zadnjih pet godina prijavio je 20 patenata. Inventivnost tvrtke usmjerena je prema složenoj, zaštićenoj tehnologiji koja joj omo-gućuje da iz svojih mesnih proizvoda uklanja zasiće-ne masnoće životinjskog podrijetla i da umjesto njih ubrizgava ekstra-djevičansko maslinovo ulje, koje sa-drži nezasićene masnoće. Zbog tog su mesne prera-đevine zdravije jer smanjuju razinu “lošeg” kolesterola, ali ostaju i stalno ukusne.

“Kada jedete te mesne proizvode, prepuštate se užitku s manjom grižnjom savjesti”, ističe Konstantinos Frou-zis, predsjednik uprave društva iz Rethymnona na Kre-ti. “Riječ je o sprezi užitka i dobrog zdravlja.”

Zahvaljujući poslu s kvazivlasničkim kapitalom u vri-jednosti od 15 mil. EUR, Creta Farms će dobiti potpo-ru za daljnje širenje na međunarodna tržišta, kao i za istraživanje i razvoj radi uvođenja svoje tehnologije “masliniranja” u industriju brze hrane širom svijeta.

“Ulagače trenutno muče mnoge dvojbe glede Grčke”, kaže Frouzis, “ali ovaj posao dokazuje da grčka podu-zeća mogu biti sazdana na veoma čvrstim temeljima.”

Posao s tvrtkom Creta Farms bio je jedan od 23 kvazi-vlasnička ulaganja izvršena 2016. godine. Stojkov oče-kuje kako će ih 2017. obaviti još 40. Jamstvo iz proraču-na EU-a u okviru Plana ulaganja za Europu omogućit će njegovome timu da vrijednost poslova poveća na 50 mil. EUR, što je dovoljno za potporu istraživanjima i razvoju i u većim poduzećima.

Cilj Plana ulaganja je da se sredstva EIB-a i jamstvo iz proračuna EU-a stave u službu poslova koji se inače ne bi financirali. Veća rizičnost inovativnih poduzeća i či-njenica da ovi novi poslovi donose povrat po sličnom načelu kao i vlasnički ulozi daju jasan odgovor na pi-tanje “dodatnosti”. Dakako, Stojkov napominje kako to znači i da se neki od kvazivlasničkih zajmova neće isplatiti. “Kada bismo birali isključivo pobjednike, svat-ko bi u njih uložio svoj novac”, upozorava Stojkov. “S gledišta politike, to su sjajna ulaganja. Upravo zbog toga, vrijedna su rizika.”

112016 Izvješće o radu 112016. Izvješće o radu

EIB DJELUJE

Radnice pakiraju “maslinirane” mesne proizvode u pogonu Creta

Farmsa u Rethymnonu na Kreti.



659 mil. EUR kredita softverskim tvrtkama u odnosu na 102 mil. EUR u 2015. 11 milijuna novih ili poboljšanih digitalnih priključaka vrlo velike brzine 890 000 učenika i studenata u unaprijeđenim objektima Uključujući njih 770 000 na prostoru EU-a

za potporu inovacijama i vještinama

13,5

Heidelberger Druckmaschinenov pisač u akciji u pogonu društva u Heidelbergu

mlrd.EUR

M ymuesli, prodavaonica žitnih pahuljica s vo-ćem, smjestila se u slikovitoj ulici Hauptstrasse na rubu drevne povijesne jezgre grada Heidel-berga, točno nasuprot najstarijeg njemačkog sveučili-šta od kojega je dijeli samo rijeka Neckar. No, ona je i predvodnik na putu u budućnost digitalnog tiska i in-dustrijskih inovacija.

U stražnjem dijelu prozračne i svijetle prodavaonice, iza ružičastih i žutih spremnika s organskim zobenim pahu-ljicama i šumskim voćem, ustobočio se crni ostakljeni stroj viši od čovjeka, a širok otprilike koliko i samousluž-ni automat za prodaju napitaka. Na vama je da odabe-rete tuljac sa željenom kombinacijom žitnih pahuljica i voća koju ćete nekome pokloniti, a zaposlenik mymue-slija, odjeven u ružičastu majicu, sve će to umetnuti u crni stroj. Potom preko zaslona unesete osobnu poruku i učitate, recimo, fotografiju svoje djece. U stroju se tu-ljac vrti pod ljubičastim svjetlom koje zapravo predstav-lja inovativnu tehnologiju tintnog ispisa. Par sekundi kasnije, prodavač mymueslija predaje vam vašu kutiju žitnih pahuljica i voća koju ste sami osmislili, sa slikom i porukom otisnutom izravno na ambalažu.

Poruka bi mogla glasiti: “Konkurentnost Europe na tr-žištu digitalnog tiska ovisi o Heidelberger Druckmas-chinenu AG.” Ta tvrtka proizvela je sjajni crni stroj po-stavljen u stražnjem dijelu prodavaonice mymuesli. Taj proizvođač strojeva za tisak pomiče i granice digitalno automatizirane industrije, što je ključno za budućnost europskoga gospodarstva u trenutku kada svijet ulazi u takozvanu četvrtu industrijsku revoluciju u kojoj će od-luke o poslovanju sve više donositi strojevi, a ne ljudi.

Žitne pahuljice i budućnost digitalnog tiska

Heidelberger Druckmaschinen europski je predstavnik u utrci za ubrzanje i podizanje učinkovitosti digitalnog tiska – i za

pronalaženje inovativnih rješenja za automatizaciju tvornica

“Tu se radi o industriji 4.0”, ističe Jason Oliver, voditelj digitalnih rješenja u Heidelberger Druckmaschinenu. “Heidelberger Druckmaschinen stubokom mijenja stvari na područjima za koja se kladimo da su buduć-nost. A u okladi na digitalnu tehnologiju, kao zalog je stavio svoju budućnost.”

Pametna je to oklada. Heidelberger Druckmaschinen si utire novi put nakon što je godinama trpio zbog pada na tržištu strojeva za tisak i gospodarske recesije slije-dom financijske krize iz 2008. Društvo je svjetski pred-vodnik u tradicionalnom ofsetnom tisku, kod kojeg se boja na ambalažu prenosi preko ploče ili valjka. No, sta-lo mu je da svoju prisutnost pojača i na rastućem digi-talnom tržištu. Digitalni tisak ne zahtijeva fiksnu ploču za prijenos boje na podlogu, pa je stoga sa slikom lakše manipulirati i mijenjati je na zaslonu računala.

No, digitalni tisak razmjerno je skuplji i sporiji od of-setnog. Utrka s konkurentima u smanjivanju troškova i povećanju brzine digitalnog tiska jedan je od izazova koji stoje pred Heidelberger Druckmaschinenom.

Prelazak s ofsetnog na digitalni tisak razlog je iz koje-ga se tvrtka obratila EIB-u radi zajma koji bi joj pomo-gao u financiranju istraživanja i razvoja. Banka EU-a potpisala je u ožujku 2016. ugovor o zajmu u iznosu od 100 milijuna EUR i uz jamstvo prema Planu ulaga-nja za Europu. “Da bi stabilizirali poslovanje, moraju se nositi s promjenama potreba svojih kupaca”, napo-minje Franz Derler, kreditni referent EIB-a koji je radio na tom poslu. “Upravo su zato važna ulaganja u istra-živanje i razvoj.”



Jamstvo iz proračuna EU-a prema Planu ulaganja za Eu-ropu zamišljeno je radi potpore tehnološkim inovacija-ma u europskim poduzećima, a to je čimbenik na kojem počiva i zajam odobren Heidelberger Druckmaschine-nu. Studija koju su ekonomisti EIB-a objavili u veljači 2016. pokazuje da Europa mora trošiti dodatnih 130 mi-lijardi EUR godišnje želi li ispuniti cilj EU-a prema koje-mu bi za istraživanja i razvoj trebalo izdvajati 3% BDP-a, čime bi se kontinent približio pokazateljima drugih vo-dećih gospodarstava na području ulaganja u istraživa-nje i razvoj. Da bi održala korak s naprednim proizvod-nim tehnologijama, Europa će morati utrošiti 90 mlrd. EUR.

Heidelberger Druckmaschinen ne odustaje od svojih tradicionalnih kapaciteta u području ofsetnog tiska. Na kraju krajeva, ukupna proizvodnja na tiskarskom tržištu – čija godišnja vrijednost iznosi 400 mlrd EUR – i dalje se većinom temelji na ofsetnom tisku. Isto tako, Heidel-berger Druckmaschinen u svemu tome nije prepušten samome sebi. Proizvode razvija u suradnji s Ricohom i Fujifilmom iz Japana, zemlje koja je predvodnik u teh-nologiji digitalnog tiska.

Ali tvrtka nije samo proizvođač strojeva za tisak. Silom prilika, ona je i softverska tvrtka čiji inženjeri razvijaju programe za upravljanje tim strojevima. “Kupcu želi-mo pružiti priliku da odluči je li mu ekonomičnije kori-stiti ofsetni ili digitalni tisak”, kaže Jason Oliver. “U ko-načnici, želja nam je stvoriti sustav koji će zapravo moći sam za sebe odlučivati o tome za koju se mogućnost opredijeliti.”

U budućnosti, programi koje razviju softverski inženjeri Heidelberger Druckmaschinena omogućit će proizvod-nji da bude jednako prilagodljiva posebnim željama kao što je to kutija sa žitnim pahuljicama i voćem u sta-roj gradskoj jezgri Heidelberga.


Tu se radi o industriji 4.0.

Jason Oliver, voditelj digitalnih rješenja u Heidelberger

Druckmaschinenu

Manfred Seifert, stručnjak za proizvode u heidelberškom pogonu, drži loptu koju je ukrasio pisač Heidelberger Druckmaschinena.



Kiel kani izgraditi elektranu koja će održavati toplinu čak i kada ugasite svjetla – i smanjiti emisije ugljičnog dioksida za 70%

Kada se zimi vozite svojim automobilom, toplina koja se oslobađa iz motora grije unutrašnjost vo-zila. Ugasite li motor, ubrzo će vam postati hladno. Da bi ostali na toplom, motor mora i dalje raditi, čak i ako ste se zaustavili uz cestu.

Zamislite sada da je vaš automobil golema elektrana. Plinske turbine proizvode električnu energiju i pritom stvaraju toplinu. U većini elektrana, ta se toplina ispušta kroz dimnjak. Kogeneracijske elektrane taj višak topli-ne koriste za grijanje, baš kao i vaš automobil. One griju vodu koja se, pak, propušta kroz radijatore potrošača u njihovim domovima i uredima.

Ali što se događa kada je potražnja za električnom energijom mala, a za toplinskom je istodobno veli-ka? Recimo, usred zimske noći, kad su svjetla ugašena, a radijatori upaljeni. Kogeneracijska elektrana možda će morati proizvesti električnu energiju koja nije po-trebna, samo da bi održala toplinu. Možda, osim ako

elektroenergetsko poduzeće ne smisli inovativno rješe-nje kako bi toplinsku energiju isporučivalo onda kada je potrošač treba, a električnu samo kada je to potreb-no. A to je upravo ono što Stadtwerke Kiel radi s novom kogeneracijskom elektronom koju kani pustiti u pogon 2018. godine.

Nakon što Kiel ugasi svoje turbine, višak njihove to-plinske energije pohranit će se u 60 m visoku vodo-spremu, odakle će se vrela voda razvoditi radi gri-janja grada. Tako će se dobiti električna energija za 250.000 kućanstava i toplinska energija za 70.500 potro-šača. K tome, novo postrojenje ispuštat će 70% manje ugljičnog dioksida nego elektrana na ugljen koju će za-mijeniti. “Riječ je o nečem najnaprednijem, zapravo re-volucionarnom”, ističe Branko Cepuran, kreditni referent koji je radio na zajmu od 105 mil. EUR, ugovorenom u ruj-nu i osiguranom jamstvom iz proračuna EU-a prema Pla-nu ulaganja za Europu. “Banci je iznimno važno to što po-dupire ovakve inovacije u europskoj industriji.”

Toplina i svjetlost s manje CO2

Microbi spašavaju bebeZbog munjevitog širenja virusa zika u Južnoj, Srednjoj i Sjevernoj Americi, cjepivo

je postalo jedan od glavnih zdravstvenih prioriteta, ako ni zbog čega drugog, onda zbog rizika za novorođenčad žena zaraženih tijekom trudnoće. Izazov je u tome da cjepivo – koje u pravilu sadrži agens sličan bolesti koju bi trebalo spriječiti – i

samo ne bude štetno za plod. Valneva, tvrtka sa sjedištem u Lyonu, kani razviti “pročišćeno inaktivirano cjepivo”. Kod inaktiviranih cjepiva koristi se agens koji je i

uzročnik bolesti – poput virusa ili bakterije – ali je ubijen kemikalijama, toplinom ili zračenjem. No, on imunosni sustav ipak potiče na zaštitu od stvarne bolesti.

Čak i ako prođe kroz posteljicu, agens – tj. uzročnik bolesti – neće zaraziti plod jer je “inaktiviran”. Do sada je Valnevno cjepivo protiv zike “pokazalo izvrsnu čistoću”, ističe Franck Grimaud, zamjenik predsjednika uprave. Kako

bi Valnevi pomogao da dovrši posao, EIB joj je u lipnju 2016. odobrio zajam od 25 mil. EUR, kojim se podupire i istraživanje i razvoj novog cjepiva protiv lajmske bolesti.


Velika sredstva za svijetlu budućnost Banka je izdvojila 3,7 mlrd. EUR za projekte na području obrazovanja u 28 zemalja, uključujući:

• Zajam od 100 mil. EUR za Sveučilište u Corku, od čega je 27 mil. EUR predviđeno za prvu fazu projekta Znanstvenog i inovacijskog parka u Corku. Projektima na područja zdravstva i inovacija dodijelit će se 37 mil. EUR za infrastrukturu. 200 mil. EUR koliko je uloženo u 71 irsku školu na dobrobit 44.000 učenika do sada je najveći zajam EIB-a za irsko školstvo

• Zajam od 100 mil. GBP za Sveučilište u Newcastleu obuhvaća 58 mil. GBP za zgradu Zavoda za urbanizam i 40 mil. GBP za Centar za znanost o starenju i inovacije. EIB će osigurati i potporu za gradnju sedam novih srednjih škola, što će donijeti koristi za više od 8.500 školske djece u Yorkshireu.

• Uz 940 mil. EUR odobrenih 2015. godine, EIB će izdvojiti još 530 milijuna EUR za jedno državno ulaganje u Italiji koje će donijeti koristi za više od 500.000 školske djece u vidu poboljšane infrastrukture, energetske učinkovitosti i sigurnosti (uključujući protupotresne mjere). Na jednom od vodećih talijanskih sveučilišta, rimskoj Sapienzi, projekti financirani sredstvima EIB-a uključivat će nove knjižnice i obnovljenu upravnu zgradu i kampus arhitektonskog fakulteta.

Uz obalu Portugala, finski startup AW Energy pretvara valove u električnu energiju

Ronilac koji je oko sebe ugledao električnu energiju

Rauno Koivusaari na obali mora

B io je to trenutak kada se profesionalnom ro-niocu Raunu Koivusaariju upalila žaruljica. Finac je 1993. bio na ronilačkoj ekspediciji kod poluotoka Porkkala u Finskom zaljevu. Sinulo mu je da bi se moćna snaga valova mogla ukro-titi radi proizvodnje električne energije. Sada je WaveRoller, pretvarač energije valova koji je kon-struirala njegova tvrtka AW-Energy, konačno i do-kazao svoju djelotvornost tijekom dvogodišnjeg probnog rada u portugalskom Penicheu. “Dugo nam je trebalo da stignemo dovde”, kaže Koivu-saari. “No, drago mi je što sam se odmah uhvatio ove ideje.”

WaveRoller je postavljen u blizini obale, na dubi-ni od 12 do 14 m. Tu je snaga valova koje zahva-ća najdjelotvornija, a istodobno je pošteđen od najžešćih oluja. AW-Energy procjenjuje da bi je-dan WaveRoller snage 350kW mogao proizvesti električnu energiju za potrebe 440 kućanstava u Penicheu. S projektima pokrenutim u najop-timalnijim priobalnim područjima Portugala, Francuske, Irske i Čilea, cilj AW-Energyja je da u


INNOVATION for competitiveness

Svjetlo, kamera, Plan ulaganja!Švedska medijska grupacija koja stoji iza “Becka” i “Wallandera”

nakanila je pojačati i digitalnu prisutnost.

Zamislite umirovljenog skijaškog trkača koji odmjerava snage s nositeljem olimpijskog odličja u hrvanju, igra tenis s bivšim osvajačem grand slama ili hokej s pobjednikom Stanley Cupa. A što kažete

na komediju u kojoj gorljivog pastora pošalju u maleno mjesto, na službu vremešnoj pastvi? Zvuči li sve to kao sjajan materijal za televiziju? Bonnieru je zvučalo. U Švedskoj su 2016. to postali neki od najgledanijih programskih sadržaja na Bonnierovim kanalima. Unatoč bujanju globalnih medijskih

tvrtki poput Amazona i Netflixa, gledatelji su i dalje željni domaćih sadržaja – dokle god su dostupni na praktičnim digitalnim uređajima. “Kako sve više ljudi govori engleski, jezik u Skandinaviji baš i

nije neka prepreka za praćenje sadržaja iz međunarodne produkcije”, ističe Anders Bohlin, zamjenik ekonomskog savjetnika u EIB-ovom odsjeku za digitalno gospodarstvo. “No, ljudi i dalje žele gledati

domaće talente, a ne samo hollywoodske zvijezde. Žele gledati sadržaje iz domaće sredine.” Zato je Bonnier od EIB-a uzeo zajam od 100 mil. EUR, osiguran jamstvom iz proračuna EU-a prema Planu

ulaganja za Europu, ne bi li razvio napredne digitalne platforme, ali i proizvodio skandinavske sadržaje. “Naš se posao zasniva na novinarstvu, znanju i pričanju istinski dobrih priča”, kaže

predsjednik društva, Carl-Johan Bonnier. “Tako će biti i dalje. Ali to gdje i kako naši sadržaji dopiru do gledatelja sve više se svodi na mobilne platforme.”

naredne četiri godine proda više od 50 WaveRollera. EIB mu je u srpnju odobrio zajam od 10. mil. EUR radi izgradnje prvog komercijalno dimenzioniranog uređa-ja i što bržeg uvođenja nove tehnologije.

Neiskorišteni izvor čiste energije

WaveRoller se sastoji od čelične ploče veličine 18x10 m, koja je golemim šarkama pričvršćena na postolje uko-pano u morsko dno. Ploča se pod snagom valova ljulja naprijed-natrag, a to gibanje preuzima hidraulični su-stav za prijenos energije koji, pak, pogoni električni ge-nerator. Električna energija ulazi u obalnu mrežu preko podmorskog voda.

Mada je potencijal energije valova već odavno poznat, razvoj tehnologije kočili su nemilosrdni uvjeti na moru. Tehnološka rješenja bila su skupa i osjetljiva, a do po-trebnih sredstava dolazilo se teško. “Dok na scenu nije stupio EIB, banke nisu davale nikakva sredstva”, ističe Mikael Martikainen, voditelj komunikacija u AW-u. “Moglo bi se reći da su energija vjetra i sunca imale

10 do 20 godina prednosti u usporedbi s energijom valova.”

Stručnjaci smatraju da su valovi najveći neiskorišteni izvor čiste obnovljive energije na svijetu, s potencijalom većim od ukupnog instaliranog kapaciteta svih elektra-na na fosilna goriva u Europi. “Energija valova mogla bi zadovoljiti barem jednu desetinu svjetskih potreba za energijom”, kaže Martikainen. Budući da su predvidljivi, valovi bi bili dragocjena nadopuna drugim obnovljivim izvorima energije.

Održavanje je razmjerno jednostavno. WaveRolleri sa-drže velike, zrakom ispunjene spremnike za balastnu vodu, pa ih se može lako dotegliti do predviđenog mje-sta. Nakon toga ih se puni vodom radi potapanja. Iako je tijekom redovnog rada u potpunosti uronjen, uređaj se radi održavanja može iznova dići na površinu ispu-štanjem balastne vode. To znači da u slučaju popravaka nema potrebe za složenim, skupim i možebitno pogi-beljnim ronilačkim pothvatima. A to je nešto što ronio-cu koji ga je smislio može dati samo još jedan razlog za zadovoljstvo.



Velika potpora za MALA i SREDNJA PODUZEĆA

za mala i srednja poduzeća

33,7

Georgia i Niki Kafkalia u svojoj tvornici mesnih prerađevina u selu Agros

Europski investicijski fond osigurao je potpore od 9,45 mlrd. EUR 300 000 MSP-a i srednje kapitaliziranih poduzeća dobilo je potpore 4,4 milijuna radnih mjesta očuvano je u MSP-ima i srednje kapitaliziranim poduzećima

mlrd.EUR



Razdoblje financijske krize bilo je teško. No, ako imate gdje raditi, život će vam vratiti što vam treba.

Niki Agathocleous, vlasnik Niki’s Sweetsa iz Agrosa

Malo selo i velika banka

Slamka spasa za obiteljske tvrtke u Agrosu, pogođene

bankarskom krizom na Cipru

N a planinskom lancu Troodos, među najvišim vr-hovima Cipra, seoce Agros ugnijezdilo se u pri-rodnom amfiteatru, okruženo terasastim vino-gradima i nasadima ružičastih ruža. No, planine nisu mogle zaštititi njegovih 1.000 stanovnika kada je otok uzdrmala financijska kriza.

Od 2011. do 2013. godine, kriza je osobito teško pogo-dila male tvrtke. Europska investicijska banka otada je znatno pojačala svoju kreditnu aktivnost na Cipru, a među njenim korisnicima su i vlasnici malih tvrtki iz Agrosa. “Da nismo imali te kredite, bilo bi nam stvar-no teško”, prisjeća se Georgia Kafkalia, koja sa svojim roditeljima i sestrom vodi tvornicu dimljenih mesnih proizvoda.

Zajmovi koje je EIB odobrio Cipru većinom se usmjera-vaju posredstvom domaćih banaka i kreditnih zadruga koje su u tijesnoj vezi s vlasnicima malih tvrtki, kao što su Kafkalije. Upravo su krediti malim tvrtkama pripomogli

tome da EIB-ova potpora Cipru dosegne 15% njegovog BDP-a.“Visoka kamata koju su tražile domaće banke bila je velik problem za male tvrtke”, napominje Nicos Yiam-bides, kreditni referent EIB-a za Cipar. “Tvrtkama smo u stanju osigurati sredstva po povoljnijim stopama i s du-žim rokovima dospijeća, što ima vrlo pozitivan učinak.”

Ciparskim MSP-ima nude se bolji uvjetiMale tvrtke presudne su za ekonomsko zdravlje svakog gospodarstva. U majušnom selu poput Agrosa njihova je uspješnost još bitnija, ali teško im je doći do sredsta-va kada se trebaju proširiti ili unaprijediti svoju opremu. Obitelji Kafkalia trebalo je 80.000 EUR za kupnju novih strojeva za svoju pušnicu, kao i novih programa i raču-nala za knjigovodstvo i fakturiranje. Unatoč 40 godina izgradnje odnosa s kupcima, “moramo ulagati kako bi-smo ostali u poslu”, kaže Georgia Kafkalia.

Visoke kamatne stope proistekle iz krize pogodile su čak i tvrtke koje su za njenog trajanja poslovale s uspje-hom. Costas Tsiakkas osnovao je vinariju sa svojom suprugom prije 28 godina, a danas zapošljava 11 ljudi. U godini nakon početka financijske krize, promet mu se povećao. No, kada je morao uložiti u obnovu nekih od svojih terasa i sustava navodnjavanja, domaće banke tražile su kamatu od 9%.


Niki Agathocleous priprema tradicionalne ciparske slatkiše u svom pogonu u Agrosu.

majušnih zajednica. “Ta su mi mjesta bliska. Jako mi je stalo do toga da zaštitim tamošnji način života.”

Otočke tradicijeTradicije Cipra često čuvaju upravo male tvrtke. U Agro-su, Niki Agathocleous od izumiranja čuva žličnjake - tra-dicionalni desert koji se izrađuje od trešanja, lubenica, dunja, oraha ili ruža i poslužuje s jakom crnom kavom. U svojoj se radionici služi tradicionalnim metodama uku-havanja voća (po 200 tona svake godine) i izrađuje sirup s okusom vanilije, cimeta ili klinčića. Zapošljava 25 ljudi, većinom žena, a svoje proizvode najvećim dijelom pro-daje na Cipru, uz godišnji prihod od 1 mil. EUR.

Od Zadruge Troodos uzela je kredit od 20.000 EUR radi kupnje nove opreme i obnove nekih od svojih objekata. “Zaista je važno ulagati i napredovati”, napominje Agat-hocleous, koja posao vodi sa svojim suprugom i dva sina. “Razdoblje financijske krize bilo je teško. No, ako imate gdje raditi, život će vam vratiti što vam treba.”

Tsiakkas se obratio Zadruzi Troodos koja mu je dala za-jam od 100.000 EUR dobiven od Središnje zadružne banke u Nikoziji, a koji je potonjoj, pak, financirao EIB. Kamata je bila 2.6%. “Taj mi je zajam otvorio oči i poka-zao da stvarno može postojati i niža kamata”, kaže Tsia-kkas. “Naš problem su oduvijek bile visoke kamate.”

S trenutnom proizvodnjom od 160.000 boca godišnje, Tsiakkasov uspjeh važan je za lokalno gospodarstvo jer većinu svog grožđa otkupljuje od tamošnjih vinogra-dara. Isto tako, važan je i za budućnost njegove obitelji. Od njegovih sinova, dvojica upravo prolaze izobrazbu iz vinogradarstva i poljoprivrede, a Tsiakkas očekuje kako će im se i druga dvojica pridružiti u obiteljskoj tvrtki.

Središnja zadružna banka prema EIB-u nastupa kao po-srednik u ime ciparskih zadružnih banaka, i to za kredi-te u iznosu od 10.000 do 100.000 EUR. Svih 18 lokalnih zadruga odobrile su ciparskim MSP-ima kredite za koje je sredstva prvotno osigurao EIB. “Učinak tih kredita je golem”, ističe dr. Kostantinos Vrachimis, voditelj razvoja proizvoda za građanstvo pri Središnjoj zadružnoj ban-ci. “Agros je vrlo izoliran. Radi se o obiteljskim tvrtkama koje zapošljavaju domaće ljude, a na njih se oslanjaju i mnoge druge tvrtke jer ih, primjerice, opskrbljuju me-som ili voćem.”

Vrachimis je odrastao u poljoprivrednom selu i osje-ća povezanost s malim tvrtkama iz Agrosa i drugih



Costas Tsiakkas u podrumu svoje vinarije

u brdima kod Agrosa


S postupcima za liječenje raka i digitalnim tehnologijama, francuski fond za izdvajanje djelatnosti iz sveučilišnog sustava omogućuje akademskim istraživanjima izlazak “iz tame laboratorija”

S pariških sveučilišta na tržište

A ngelita Rebollo duhovita je Španjolka čiji potpis u e-prepiskama prati poruka: “Kada ti život ser-vira limun, naruči tekilu i malo soli”. No, krasi ju i blistav znanstveni um koji koristi za ubijanje. Točnije, za ubijanje stanica raka.

U svom laboratoriju na Sveučilištu Pierre et Marie Curie u povijesnoj Bolnici Pitié-Salpêtrière nedaleko obale Se-ine u središtu Pariza, Rebollo je razvila metodu blokira-nja određenih funkcija bjelančevina koje zdravu stanicu pretvaraju u stanicu raka. Taj postupak liječenja mogao bi pomoći ljudima koji boluju od cijelog niza bolesti, mada prvi rezultati ukazuju na to kako će se ponajpri-je koristiti za liječenje raka jajnika i teških oblika raka

Mi smo među prvima, tako da nas svi promatraju ne bi li se uvjerili je li to put

kojim bi i oni mogli krenuti.Philippe Tramoy, partner u Quadriviumu 1

Angelita Rebollo u svom pariškom laboratoriju



dojke. Dok kemoterapija izaziva brojne nuspojave, jer uz stanice raka uništava i mnoge zdrave stanice, cilja-na terapija koju je razvila Rebollo ubija isključivo stani-ce raka.

Njezina istraživanja na tom području počela su prije 17 godina u Madridu i navela je da s još nekoliko znan-stvenika s uglednih istraživačkih ustanova u Francuskoj osnuje tvrtku PEP-Therapy. Tvrtka je nazvana po mo-lekulama koje su u samom središtu njenih istraživanja, tj. peptidima koji prodiru u stanicu i mijenjaju je. Uloga tvrtke je da to revolucionarno znanstveno otkriće pre-tvori u lijek koji će se moći koristiti za spašavanje živo-ta.“Razlog iz kojeg smo stvorili tvrtku je da istraživanje iz laboratorija preselimo u bolnicu”, objašnjava Rebollo. “Cilj nam je razviti molekulu koja će pomoći mnogim, mnogim ljudima.”

Fond za izdvajanje djelatnosti iz akademskog sustava u FrancuskojPEP-Therapy dobio je 1 mil. EUR potpore od Quadrivi-uma 1, prvog francuskog investicijskog fonda koji osi-gurava početna sredstva za projekte s područja zna-nosti o životu i digitalne tehnologije, a koje pokreće desetak francuskih akademsko-istraživačkih ustanova ili su s njima povezani. Riječ je o modelu kojemu su put utrla sveučilišta iz SAD-a ne bi li osnovala velike tvrtke poput Genentecha i Lycoa. Sveučilište u konačnici teži tome da više novca zaradi razvojem nekog proizvoda nego pukim ustupanjem prava na korištenje rezultata svojih istraživanja nekoj velikoj tvrtki radi daljnjeg ra-zvoja. K tome, vlasnički udjeli u tvrtkama izdvojenim iz znanstvenih ustanova potiču istraživače na to da osta-nu na svojim akademskim položajima umjesto prela-ska na bolje plaćena radna mjesta u privatnom sektoru.

U Europi, tvrtke izdvojene iz akademskog sustava uhva-tile su korijena u Velikoj Britanije, gdje je EIB osigurao potporu za poduzeće nastalo izdvajanjem iz sveučilišta Imperial College.

No, u Francuskoj to do sada nije bio slučaj. Pod upra-vom tima iz Seventure Partnersa i financiran sredstvi-ma više ulagača, uključujući Bpifrance – kćerinsku ban-ku Caisse des Dépôtsa, Quadrivium je u travnju dobio sredstva u iznosu od 20 mil. EUR od Europskog investi-cijskog fonda, ogranka Grupacije EIB specijaliziranog za financiranje MSP-a rizičnim kapitalom. Uz jamstvo iz proračuna EU-a prema Planu ulaganja za Europu, ulog EIF-a je ukupni kapital Quadriviuma 1 podigao na 56 mil. EUR. “Uvođenje ovog koncepta u Francusku pravi je izazov”, ističe Philippe Tramoy, partner u Quadriviumu koji upravlja njegovim portfeljem za znanosti o životu. “Mi smo među prvima, tako da nas svi promatraju ne bi li se uvjerili je li to put kojim bi i oni mogli krenuti.”

Pouke o kulturi izdvajanja djelatnosti iz akademskog sustavaPrije osnutka Quadriviuma 1, Tramoy je uglavnom ra-dio na poslovima s tvrtkama iz SAD-a i iz drugih eu-ropskih zemalja. Isprva nije bio siguran hoće li izdva-janje djelatnosti iz akademskog sustava funkcionirati i u Francuskoj. “Radi se zapravo o pitanju duha ili kultu-re. U anglosaksonskom svijetu se kod procjene vrijed-nosti društva gledaju budući prihodi. U Francuskoj se uglavnom gledaju zadnje tri godine”, ističe Tramony. “To je kao da procjenjujete samo površinu vode, bez ikakvog pogleda u dubinu.”

Tramony vjeruje da će se taj stav promijeniti budu li ulaganja Quadriviuma urodila plodom. Fond je do


sada uložio u 10 društava. Svako od njih poteklo je od jedne ili više od 12 istraživačkih ustanova koje rade s Quadriviumom, od Sveučilišta Paris IV (Sorbonne) do Instituta Curie i pariškog ESPCI-a.

Quadrivium 1 kani uložiti u samo 16 do 20 društava, mada Tramony u konačnici namjerava osnovati još je-dan fond. Quadrivium 1 okrenut je podupiranju daljnjih faza razvoja u svojim tvrtkama. To je primjerice važno u znanostima o životu, gdje su potrebne godine i godi-ne kako bi se neki proizvod – kako to kaže Angelita Re-bollo – iz laboratorija preselio u bolnicu.

PEP-Therapy upravo kreće s istraživanjima ne bi li po-tvrdio sigurnost svog spoja. Rebollo i njezini suradni-ci možda još osam godina neće vidjeti svoj proizvod kao općedostupan lijek, iako će se u bolnicama koristi-ti kroz klinička ispitivanja.

“Dug je to put”, napominje Antoine Prestat, biolog s magisterijem iz poslovnog upravljanja, koji je još je-dan od suosnivača PEP-Therapyja i njegov direktor. “Iznimno je važno imati fond poput Quadriviuma, koji razumije kako se tu odvijaju stvari.”

Za Angelitu Rebollo, ekonomija znanstvenih istra-živanja ne predstavlja nepoznanicu. Na kraju kra-jeva, svoje radno mjesto u Madridu napustila je upravo zbog toga što su sredstva za istraživanja u Španjolskoj bila oskudna. U Parizu se skrasila tek nakon što je neko vrijeme radila u Njemačkoj i Bel-giji. “Ulaganje Quadriviuma pomaže nam da po-krijemo troškove razvojnih faza”, kaže Rebollo. “ Trebala su nam sredstva kako bismo pronašli tu molekulu – tu molekulu koja će, nadamo se, spa-šavati živote.” A tu nema mjesta raspravi o iznosu sredstava.



Ponekad je dobro kad zajam “daje na ribu”Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan. Dajte mu višekorisnički

posredovani zajam i nahranit ćete druge za cijeli život.

PP Orahovica je poljoprivredno poduzeće u istočnoj Slavoniji. Uzgaja lješnjake, proizvodi rizling, bavi se stočarstvom i uzgaja šarane. Da bi

prevezlo ribu iz svojih ribnjaka koji se prostiru na 1.000 hektara, poduzeće se nekoć koristilo posebnim kamionima za prijevoz žive ribe. “Isporučite 10

tona ribe, zajedno s 10 tona vode. Po izvršenoj isporuci, upravo ste ostali bez 10 tona slatke vode”, objašnjava Marko Rašić, predsjednik Nadzornog

odbora. Razvoženje tona i tona vode iz ribnjaka predstavlja ekonomski i ekološki trošak. Stoga je PP Orahovica proširila proizvodnju ribe na još 4.500 hektara i izgradila pogon za preradu ribe, umjesto da je prevozi živu. “Sada možemo

isporučivati riblje filete, smrznutu ribu i druge različite proizvode, što znači da svojoj ribi dodajemo vrijednost”, ističe Rašić. Poduzeće koje zapošljava 1.262 ljudi dobilo je nepovratna

sredstva u iznosu od 1,4 mil. EUR iz EU-ovog Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj i zajam od 4,4 mil. EUR od HBOR-a, hrvatske državne banke i EIB-ovog posrednika. Banka je 2016. ugovorila dodatnih 150 milijuna EUR zajma u korist HBOR-a, koji će ta sredstva plasirati

srednje kapitaliziranim poduzećima poput PP Orahovice. “Bila je to vrlo privlačna ponuda, s niskom kamatom i dugim rokom otplate”, napominje Rašić. Ukupno gledano, EIB je HBOR-u odobrio više od 2 mlrd. EUR radi potpore MSP-ima i srednje kapitaliziranim poduzećima na

području industrije, turizma te malih i srednjih infrastrukturnih projekata.

Prvi koraci u dječjim cipelicamaPonuda dječjih cipela zadnjih se godina ubrzano širi te

obuhvaća zdrava i prirodna rješenja. Da bi tu široku lepezu proizvoda ponudila stanovnicima češkog Brna, Lucie

Prokešová je preko Komercní banke dobila zajam pokriven jamstvom EU-a. Ugovor koji je Komercní banka sklopila

u okviru Instrumenta za kreditna jamstva iz Programa za konkurentnost MSP-a (COSME) osiguran je jamstvom iz

Okvira za MSP, koji je dio Plana ulaganja za Europu i kojim upravlja EIF.

Lucie je svoju prodavaonicu Neobuto otvorila početkom 2016. Ponekad joj dolaze i kupci iz Slovačke i Austrije ne bi

li isprobali nove modele dječje obuće koji su do sada bili nepoznati na češkom tržištu. Kako bi proširio ponudu obuće

i odgovorio na posebne potrebe poput spuštenih stopala, Neobuto surađuje i s dječjim ortopedima. U 2017. Lucie

namjerava otvoriti i novu prodavaonicu u Pragu.

Ribogojilište PP Orahovice u istočnoj Hr-vatskoj



za infrastrukturu19,7 5.600 MW kapaciteta za proizvodnju električne energije 86% proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora 41.000 km izgrađenih ili unaprijeđenih elektroenergetskih vodova 45 milijuna instaliranih pametnih brojila 4 milijuna kućanstava opskrbljeno električnom energijom 13 milijuna stanovnika EU-a uživa pogodnosti unaprijeđene gradske

infrastrukture i usluga

55 milijuna stanovnika EU-a uživa pogodnosti poboljšane infrastrukture zahvaljujući sufinanciranim programima

980 milijuna dodatnih putnika u prijevozu financiranom sredstvima EIB-a 10 milijuna ljudi dobiva bolje zdravstvene usluge 120 000 kućanstava u novom ili preuređenom socijalnom i pristupačnom

stambenom prostoru

25 milijuna ljudi pije zdravstveno ispravniju vodu za piće 20 milijuna ljudi ima bolju uslugu odvodnje 1,7 milijuna ljudi izloženo je manjoj opasnosti od poplava

mlrd.EUR



Vincenzo D’Aprile, gradski inženjer koji radi na obnovi povijesnih arkada u Bologni

Jedan grad, mnoge potrebe, jedan zajam

Jednim jedinim zajmom EIB podupire cijeli niz projekata u Bologni. Od obnove škola, preko biciklističkih staza do mjera sprečavanja štete od potresa, ovaj zajam podupire upravo onu vrstu održivog razvoja koja je u samom središtu Programa EU-a za gradove, pokrenutog 2016.

S rednjoškolci iz južnog dijela Bologne konačno mogu zaboraviti svakodnevna putovanja do pretrpanih škola daleko od njihove četvrti. Kon-cem 2016. dovršena je Škola Via Lombardia, koju po-hađa 225 djece iz okolnih ulica i čiji su razredni odjeli znatno manji nego u njihovim nekadašnjim škola-ma. K tome, škola je:• izgrađena s pomoću montažnih elemenata, što je ubr-

zalo gradnju;• u energetskom razredu A-plus, sa solarnim grijanjem i

jakom izolacijom;• otporna na potrese (2012. je u potresu s epicentrom

36 km od Bolonje život izgubilo 27 stanovnika tog područja).

“Djeca će imati bolje uvjete za učenje, a to će unaprije-diti njihovo obrazovanje”, ističe Marika Milani, pročel-nica bolonjskog Ureda za prostorno uređenje. “Neće morati daleko putovati do škole. Neće biti stisnuti u uči-onici. Time se jako ponosimo.”

Milani se može ponositi mnogim projektima. S EIB-ovim zajmom od 50 mil. EUR, Bologna kreće u cijeli niz vrlo različitih zahvata. Čitav program vrijedan 160 mil. EUR počiva na nakani grada da se pretvori u bolje mje-sto za život i privlačniju lokaciju za tvrtke i posjetitelje, kao i da bude otpornija na potrese i klimatske rizike.


Nova škola u Bologni, čija se gradnja financirala sredstvima iz EIB-ovog okvirnog zajma

Nismo imali toliko novca da sve to učinimo za

naš predivni grad. Zajam EIB-a bio nam je uistinu

neophodan. Marika Milani, pročelnica

Odjela za prostorno uređenje Grada Bologne

“Nismo imali toliko novca da to učinimo za naš predivni grad”, objašnjava Milani. “Zajam EIB-a bio nam je uisti-nu neophodan.”

Prozvani okvirnim zajmovima jer se koriste za potrebe više od jednog projekta, ovakvi zajmovi EIB-a važan su alat za jedinice lokalne samouprave koje žele da njiho-ve zajednice postanu održivije. Bolje financiranje jedi-nica lokalne i područne samouprave ključno je za EU-ov Program za gradove, koji je službeno predstavljen u Amsterdamu u svibnju 2016. U Bologni, EIB svojim zaj-mom podupire:

• obnovu više gradskih zgrada, cesta, javnih prostora i trgova;

• dovršenje biciklističke staze oko povijesne gradske jezgre;

• sanaciju dijela glasovitih bolonjskih srednjovjekovnih arkada koje se duž ceste protežu do Groblja San Luca, smještenog ponad grada.

Arkade su predložene za uvrštenje u UNESCO-ov Popis svjetske baštine. “One su najvažnija znameni-tost Bologne koja ostaje u sjećanju njenih posjetite-lja”, napominje Milani. “Ali ne moramo trošiti silno vri-jeme i trud na sklapanje zasebnog posla radi njihove sanacije. Svi ti različiti projekti podvedeni su pod samo jedan ugovor s EIB-om, i to po vrlo povoljnoj cijeni.”

Najveće prevodnice na svijetu otvaraju se zahvaljujući europskoj tehnologiji

Golemi brodovi nekoć su plutali rijekom Scheldt i po pet sati čekajući da dođu na red za iskrcaj svog tereta. Naposljetku, ušli bi u prevodnicu Kallo koja bi ih dove-la do pristaništa na kanalu Waasland. “Prevodnica je bila stvarno krcata”, prisjeća se Freddy Aerts, načelnik po-morskog pristupa u flamanskom Ministarstvu prometa i javnih radova. “Zato su se stvarali prometni čepovi.”

Aerts je 2016. teretnim brodovima omogućio izlaz iz te prometne gužve. Antwerpenska luka u lipnju je u po-gon pustila najveću prevodnicu na svijetu. Zahvalju-jući prevodnici Kieldrecht, utrostručio se broj plovila koja koriste pristaništa Waasland na lijevoj obali Schel-dta tako što se brodovima otvorio još jedan put za ulaz. “Sada smo u stanju prihvatiti najveće brodove koji plo-ve svjetskim morima”, ističe Aerts. “Bit će to pravi poti-caj za gospodarstvo.”

U tom mjesecu od povijesnog značaja za velike pre-vodnice, na Panamskom kanalu otvoren je treći niz di-vovskih prevodnica. I antwerpenski i panamski projekt financirao je EIB, koji je pokrio 160,5 mil. EUR troškova Kieldrechta. Za proširenje Panamskog kanala, koje stoji više od 5 mlrd. USD, EIB je odobrio 500 mil. USD.

Neiskorišteni lučki kapacitetiNa desnoj obali Scheldta, antwerpenska luka raspola-že sa šest prevodnica, uključujući veliki Berendrecht, koji je u pogon pušten 1989. Zahvaljujući toj infrastruk-turi, postao je druga najveća luka u Europi, odmah iza Rotterdama.

Na lijevoj obali rijeke, pristaništa na kanalu Waasland se-damdesetih su godina prošlog stoljeća planirana s ka-pacitetom za prihvat čak i najvećih brodova današnjice,

s gazom od oko 16 m. Nevolja je bila u tome što je 30 godina stara prevodnica Kallo bila jedini put za pri-stup Waaslandu, a bila je premalena. To je sputava-lo rast Antwerpena, a predstavljalo je i strateški pro-blem za Europu. Očekuje se da će se promet robe do 2050. udvostručiti. Luke s tim porastom moraju drža-ti korak. “Prevodnica Kieldrecht oslobađa kapacitete luke”, objašnjava Inge Vermeersch, EIB-ova inženjerka koja je radila na projektu nove prevodnice. “Prevodni-ca će Antwerpenu pomoći da učvrsti svoj položaj u Eu-ropi.” Antwerpenska luka već sada izravno zapošljava 62.500 radnika te, prema Središnjoj banci Belgije, čini 4% bruto domaćeg proizvoda zemlje.

Pod ružičastom kacigomS druge strane Atlantika, Ilya Espino de Marotta je pri-godom otvaranja novih prevodnica na Panamskom ka-nalu nosila svoj zaštitni znak – ružičastu kacigu. To je njezin odgovor onima koji su smatrali da žena ne može biti glavni inženjer na kanalu. “Budući da sam žena, neki su moje imenovanje dovodili u pitanje, ali mogu se s time nositi”, kaže de Marotta. “Nosim ružičastu kacigu kako bih jasno dala do znanja da žena može obavljati ovaj posao.” A posao je obavila kako treba iako su joj i suprug i sin za trajanja ovog divovskog projekta morali na liječenje od raka.”



Ilya de Marotta na ustavi u Panamskom kanalu

Otvaranje kanala za trgovinu


Doprinosi Programu EU-a za gradove

Belgija/Francuska

46 mil. EUR vlastitog kapitala za fond koji se koristi inovativnim rješenjima za sanaciju onečišćenih područja nekadašnjih industrijskih postrojenja (vidi priču o Fondovima Ginkgo, str. 34)

Lisabon, Portugal

250 mil. EUR za bolju infra-strukturu odvodnje radi sma-njivanja štete od poplava, kao i ostalu infrastrukturu, poput socijalnih stanova (vidi priču na str. 37)

Helsinki, Finska

180 mil. EUR za zamjenu tramvajskih vozila, proširenje tramvajske mreže i unapređenje sustava radi pružanja kvalitet-nije i pouzdanije usluge

12 britanskih gradova, uključujući London, Manchester, Liverpool i Glasgow

25 mil. EUR za Hyperoptic, koji u nebodere ugrađuje širokopojasne mreže

Pula, Hrvatska

40 mil. EUR za obnovu, do-gradnju i sanaciju zastarjelih objekata Opće Bolnice Pula, jedine javne bolnice u Istri

Belgija

200 mil. EUR radi potpore bor-bi protiv klimatskih promjena i kružnom gospodarstvu na čitavom prostoru Belgije, u suradnji s Bankom Belfius

ODRŽIVO KORIŠTENJE ZEMLJIŠTA I PRIRODNA RJEŠENJA

PRILAGODBA KLIMATSKIH PROMJENAMA

MOBILNOST U GRADOVIMA

DIGITALNA TRANZICIJA

SIROMAŠTVO U GRADSKIM PODRUČJIMA

KRUŽNO GOSPODARSTVO



Gornja Šleska, Poljska

329 mil. EUR za sanaciju 10 nekadašnjih rudarskih gra-dova i središta industrije čelika

Pariz, Francuska

1 mlrd. EUR za gradnju prve dionice Grand Paris Expressa, automatizirane mreže podzemne željeznice. Po dovršenju, ova 33 km duga dionica sezat će do 22 općine na jugu Pariza i opsluživati 1 milijun stanovnika. Kao alternativa vožnji automobilom, smanjit će i onečišćenje zraka.

Sjeverna Rajna-Vestfalija, Njemačka

100 mil. EUR za prihvatne centre za tražitelje azila

Sjeverna Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo

166 mil. EUR za osuvreme-njivanje i izgradnju ener-getski-učinkovitih socijalnih stanova

Luksemburg

2 mil. EUR iz Europskog instrumenta za lokalnu energetsku podršku radi tehničke pomoći kao potpore za 45 mil. EUR vrijedna ulaganja Europskog fonda za energetsku učinkovitost, koji podupire male projekte energetske učinkovitosti širom EU-a

Baden-Württemberg, Njemačka

825 mil. EUR za pokrajinske vlasti radi financiranja vlakova koji će se dati u najam većem broju manjih željezničkih prijevoznika ne bi li se pojačala konkurencija i tako smanjile cijene javnog prijevoza

RADNA MJESTA I VJEŠTINE U LOKALNOM GOSPODARSTVU

KVALITETA ZRAKA

UKLJUČIVANJE MIGRANATA I IZBJEGLICA STANOGRADNJA

ENERGETSKA TRANZICIJAINOVATIVNA I ODGOVORNA

JAVNA NABAVA

Više od 70% Europljana živi u gradskim područjima, a 55% javnih ulaganja otpada na jedinice lokalne i područne samouprave. U okviru Plana ulaganja za Europu, EIB kreditira rizičnije projekte u gradskim područjima. EU je 2016. dovršio svoj Program za gradove, u kojem je čitavo jedno poglavlje posvećeno ulozi EIB-a u njegovom ostvarenju.


Darčijašvili, tada rukovoditelj u gruzijskom Fondu za ra-zvoj lokalne samouprave, krenuo je u akciju zajedno s gradskim dužnosnicima Tbilisija i predstavnicima dru-gih tijela državne vlasti ne bi li se organizirala pomoć žr-tvama katastrofe. “Prvi nam je cilj bio skloniti ljude na si-gurno”, ističe ovaj 35-godišnjak, koji je danas doministar regionalnog razvoja i infrastrukture. “Nakon toga, svi smo se jednostavno okrenuli tome da krenemo s obno-vom. Istodobno, tragali smo za dodatnim financijskim sredstvima.”

Izdizanje iz nanosa blataMeđu onima koji su se najbrže odazvali bio je i EIB, koji zadnjih par godina pojačava ulaganja u Gruziju. Kada su novosti stigle do dužnosnika Banke u Luxembo-urg, kreditni referent iz tima koji je u Odsjeku za javni sektor radio s Gruzijom već je dovršavao jedan drugi projekt zamišljen radi unapređivanja tamošnje komu-nalne infrastrukture. Tim je žurno razvio još jednu kre-ditnu liniju namijenjenu otklanjanju štete izazvane ovom elementarnom nepogodom. Već sljedeći tjedan, dužnosnici Banke odletjeli su u Tbilisi ne bi li krenuli s

Gruzija obnavlja i uspostavlja infrastrukturu za razvoj trgovine

U lipnju 2015. Ilija Darčijašvili se u kasnim noćnim satima vozio središtem Tbilisija dok je kiša lijevala kao iz kabla. Zapeo je u prometu na Aveniji Čabue Amiredžibija, ne-posredno prije mosta preko Vere, jedne od pritoka rijeke Kure, u čijoj se dolini grad i smjestio. Darčijašvili je svojom Toyotom skrenuo prema drugom mostu gdje nije bilo za-stoja, stigao kući i legao u krevet. “Jednostavno je pljušta-lo i u prometu je nastao čep. Nije izgledalo kao da bi se išta posebno moglo dogoditi”, prisjeća se Darčijašvili.

“A onda se dogodilo.”

Do trenutka kada se Darčijašvili probudio, u Veru se već slilo milijun prostornih metara blata, zapriječivši je na dva mjesta. Rijeka je probila nasipe i poplavila sredi-šte gruzijske prijestolnice. Smrtno je stradalo 19 ljudi, a 22.000 od ukupno 1,1 milijuna stanovnika Tbilisija osta-lo je bez električne energije. Nilski konji i jaguari pobje-gli su iz zoološkog vrta i tumarali ulicama, a jednog je čovjeka raskomadao tigar.

Pomoć u otklanjanu posljedica poplave za novog partnera

33



Banka EU-a ispunjava svoj dio obećanja što ga je

Europa dala Ukrajini

Usporedo s potpisivanjem Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine,

EIB je 2014. pokrenuo svoj Posebni akcijski plan za Ukrajinu, pri čemu mu je cilj bio osigurati 3 mlrd. EUR

za financiranje infrastrukture, razvoj privatnog sektora i borbu protiv

klimatskih promjena do kraja 2016. Banka je u prosincu tu obvezu i ispunila.

Zajmovi EIB-a dio su potpore Europske unije Ukrajini u iznosu 11 mlrd. EUR. Cilj projekata je ostvariti opipljive rezultate

za obične ljude. Uzmimo, primjerice, zajam od 120 mil. EUR za poboljšanje

energetske učinkovitosti na ukrajinskim sveučilištima. Tu se smanjuje utjecaj

zgrada na okoliš, podiže kvaliteta smještaja i režu troškovi. Još jedan

primjer je EIB-ov zajam od 200 mil. EUR za osuvremenjivanje javnog prijevoza u čak 20 ukrajinskih gradova, uključujući

nove autobuse, tramvaje, vagone podzemne željeznice i trolejbuse, što će doprinijeti značajnom prelasku s vozila na fosilna goriva na vozila na električni

pogon. Projekt bi se trebao isplatiti kroz uštedu energije, bolju kvalitetu života za

korisnike i pozitivan učinak na okoliš.

utvrđivanjem pojedinosti. Zatekli su grad koji je još uvijek bio pa-raliziran poplavnim vodama i nanosima blata. “Mostovi i ceste su se urušili”, prisjeća se Georgia Koutsiana, kreditna referentica zaduže-na za EIB-ove projekte u javnom sektoru Gruzije. “Došlo je do stvar-nog rasula u svakodnevnom životu građana.”

Iz svega je proizišao zajam od 100 mil. EUR, koji je odobren u veljači 2016. i podijeljen je u dva dijela:• 50 mil. EUR za pomoć u otklanjanju šteta od poplave• 50 mil. EUR za komunalnu i turističku infrastrukturu

Većina EIB-ovih zajmova svojim iznosom ne prelazi polovicu troškova projekta. To joj, naime, omogućuje da svoja sredstva rastegne na što više projekata i tako im da svoj“blagoslov”, čime nastoji potaknuti i druge ulagače da joj se priključe. U slučaju in-terventne kreditne linije za obnovu koju je ponudio Gruziji, EIB je na sebe preuzeo puni trošak projekta jer se radilo o odgovoru na elementarnu nepogodu.

Intervencija EIB-a ostavila je dubokog traga na terenu jer se Gru-zija izdigla iz pepela. “Ova poplava izravno je pogodila svakog stanovnika našeg glavnog grada”, napominje ministar Darči-jašvili. “S pomoću interventnih sredstava EIB-a, obnovljene su ceste i infrastruktura, a koriste se i za ublažavanje rizika od novih nepogoda u budućnosti.”

Banka financira i ključnu dionicu gruzijske autoceste istok-za-pad između granice s Azerbajdžanom na istoku i gruzijske luke Batumi na Crnome moru. “Ta će autocesta biti jedan od ključnih dijelova novog Puta svile,” ističe Koutsiana iz EIB-a. Zajmom od 50 mil. EUR, potpisanim 2016., obnovit će se mostovi, tuneli i potporni zidovi na ovoj žili kucavici koja je od životne važnosti za regionalnu i međunarodnu trgovinu.

Nilski konj koji je slijedom poplava pobjegao iz zoološkog vrta u Tbilisiju

Kijev noću



Bruno Farber iz Fonda Ginkgo na gradilištu u Mont-Saint-Guibertu

Banka se zalaže za to da zajmovi za borbu protiv klimatskih promjena čine više od 25% ukupnih kredita na svim područjima njene javne politike.

EIB je u 2016. osigurao sredstva od 19,6 mlrd. EUR za borbu protiv klimatskih promjena. To je 26.3% ukupnog financiranja. 3,6 mlrd. EUR za energetsku učinkovitost 3,9 mlrd. EUR za obnovljive izvore energije Gotovo 8 mlrd. EUR za niskougljični i klimatski neškodljiv promet 1,8 mlrd. EUR za istraživanja, razvoj i inovacije 1,1 mlrd. EUR za pošumljavanje radi ublažavanja klimatskih promjena, gospodarenje

otpadom i otpadnim vodama i druge sektore

1,2 mlrd. EUR za prilagodbu klimatskim promjenama

za okoliš što uključuje biološku raznolikost, čist zrak, čistu vodu, sigurnost u prometu, obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost

16,9mlrd.EUR



Zeleni odgovor na nekontrolirano širenje gradskih naselja

Inovativni fond preuzima stare gradske industrijske zone i pretvara ih u kvalitetne prostore za život i rad

G lavni izvođači, jaružala i rovokopači u travnju će krenuti s gradnjom 300 stanova i kuća na mje-stu gdje se u Mont-Saint-Guibertu, jugoistočno od Bruxellesa, nalazila tvornica papira iz devetnaestog stoljeća. Nedugo nakon toga, zgrade će niknuti i na mjestu nekadašnje ljevaonica u pariškom predgrađu Choisy-le-Roi, a potom i u samom srcu Lyona, na mjestu bivše Brnandtove tvornice perilica rublja.

Sve te projekte povezuje to što bi zemljište ostalo ne-iskorišteno da ga nije dekontaminirao i preuredio re-volucionarni investicijski fond koji se služi najnapred-nijim okolišnim tehnologijama kako bi se počistili toksični tragovi koje su za sobom ostavila nekadašnja industrijska postrojenja. Takva je dekontaminacija važna za budućnost europskih gradova, gdje beskorisno stoji 3,5 milijuna bivših industrijskih lokacija. Radi sprečava-nja nekontroliranog širenja, gradovi moraju očistiti sta-re industrijske lokacije i pobrinuti se da budu sigurne za život.“Nekontrolirano širenje gradskih naselja u Francu-skoj svakih deset godina dosegne veličinu jednog cije-log departmana”, upozorava Bruno Farber, direktor Gin-kgo Advisora, fonda za dekontaminaciju. “Rješenje je u izgradnji grada na njegovim vlastitim temeljima.”

Fondovi za čišćenje

Farberov Fond Ginkgo prikupio je 80 mil. EUR za se-dam projekata dekontaminacije i preuređenja u Belgi-ji i Francuskoj, a svi su na putu prema tome da se pret-postavke za početak gradnje ispune do konca 2018. U Fond je svojih 15,6 mil. EUR uložio i EIB. Uspjeh Ginkga

nagnao je Farbera da krene s prikupljanjem novca Gink-go II, čime bi se njegov djelokrug rada proširio na Veliku Britaniju, Luksemburg i Španjolsku.

EIB-ovi referenti za ulaganja žarko su se željeli još jed-nom uključiti u igru. No, bez jamstva iz proračuna EU-a prema Planu ulaganja za Europu, EIB ne bi uspio uložiti u Ginkgo II onoliko koliko je na kraju uložio. To jamstvo smišljeno je ne bi li se ubrzala ulaganja u inovativne pro-jekte. EIB ga koristi za izvršenje ulaganja koja bi inače možda obavio na drugi način. To, primjerice, znači kup-nju većih udjela ili ubrzavanje ulaganja.

Ginkgo II svakako ispunjava zahtjeve Plana ulaganja. Ja-mes Ranaivoson, savjetnik rukovodstva u EIB-ovom Od-sjeku za klimatske promjene i okoliš, koji je i vodio poslo-ve s Ginkgom, priznao je da su stvari s Ginkgom I tekle glatko. No, zahvaljujući jamstvu iz proračuna EU, mogao je brzo ući i u drugi fond, i to s većim iznosom nego što bi to inače uspio. Banka je u veljači uložila 30 mil. EUR u Ginkgo II. “Već vidimo kako dobro ide Ginkgu I,” ističe Ranaivoson. “Vrlo je bitno da s drugim fondom smjesta nastavimo podupirati ulaganja kojima je okrenut Gink-go. Taj vjetar u leđa daje nam Plan ulaganja za Europu.”

Plan ulaganja kao ključno uporišteSudjelovanje EIB-a presudilo je i kod uvjeravanja dru-gih ulagača da svoj novac ulože u Ginkgo I. Isto vrijedi i za Ginkgo II. “Ulogu EIB-a nemoguće je prenaglasiti”, napominje g. Farber. “Kao ključni ulagač, EIB je svojim


prisustvom uvjerio druge institucije da je provedeno is-tinsko i temeljito dubinsko ispitivanje te da se prethod-nim fondom dobro upravljalo u izazovnim gospodar-skim okolnostima.”

Time što je EIB-u omogućilo da zajedno s Caisse des Dépôts uloži veći iznos sredstava (oboje u vlasništvu imaju četvrtinu Ginkga II), jamstvo iz proračuna EU-a omogućilo je Farberu da kudikamo brže dosegne svoj ciljni iznos od 140 milijuna EUR jer su se i drugi ulaga-či odlučili priključiti projektu koji uživa potporu takvih uglednih ulagača.

Rješenje za onečišćenjeS Ginkgom II, Farber namjerava udružiti snage s građe-vinskim poduzetnicima i urbanistima iz drugih zemalja. Čak 30% kapitala novog fonda bit će uloženo izvan gra-nica Belgije i Francuske, unutar kojih se držao prvi fond Ginkgo.

Iznenađuje koliko je malo tvrtki koje se bave dekonta-minacijom i sanacijom industrijskih područja. Oneči-šćeni materijali najčešće se iskapaju i potom odlažu na nekom drugom mjestu ili se čak zakapaju ispod gole-mih betonskih ploča. Niti jedna od tih tehnika nije pra-vo rješenje za onečišćenje. Ginkgo primjenjuje održiviji pristup kod kojega se onečišćeni materijal obrađuje na

Promicanje ove tehnologije važno je za

budućnost Europe. Martin Berg, EIB-ov referent

za ulaganja

licu mjesta sve dok se ne dovede u stanje da ga se može ponovno iskoristiti u novom projektu.

Ginkgo II će svoje stručno znanje i iskustvo dovesti u ze-mlje poput Velike Britanije, gdje trenutno nema fonda za dekontaminaciju koji bi privlačio ulaganja u taj sek-tor. Na Farberovoj su meti lokacije u Leedsu, Bristolu i Glasgowu, kao i bivše čeličane u Luxembourgu i projek-ti u Barceloni. “Promicanje ove tehnologije važno je za budućnost Europe”, ističe Martin Berg, EIB-ov referent za ulaganja koji je radio na poslu s Ginkgom. “Plan ula-ganja za Europu nam omogućuje da se time bavimo još više i da to obavljamo još brže.”



B roj stanovnika Lisabona u padu je još od šezde-setih godina prošlog stoljeća. Ljudi napuštaju grad radi jeftinijeg stanovanja u prigradskim na-seljima i za sobom ostavljaju mnoge četvrti sa zastar-jelom infrastrukturom. Broj žitelja grada u novije je vrijeme pao s oko 800.000 koliko ih je bilo tijekom šez-desetih na tek 513.000. No, gradonačelnik Fernando Medina slijedio je viziju koja se nije svodila tek na puko rješavanje pojedinačnih problema. Kako kaže, cilj mu je bio “promijeniti način života ljudi u gradu”. Vjero-vao je kako Lisabon može opet postati mjesto gdje će ljudi htjeti živjeti i raditi, kao i privlačno odredište za posjetitelje.

No, Medini je trebao i odgovarajući način financira-nja dugoročnih infrastrukturnih projekata koje je nau-mio provesti. Još od financijske krize, portugalske ban-ke nisu u mogućnosti financirati dugoročne financijske projekte. Ta praznina na tržištu značila je da EIB, suklad-no Planu ulaganja za Europu, može iskoristiti jamstvo iz proračuna EU-a i svoja vlastita sredstva i omogućiti Li-sabonu da postane prvi grad na prostoru EU-a koji će dobiti izravnu potporu u sklopu Plana. Lisabon je tako dobio zajam od 250 mil. EUR s rokom dospijeća od 30 godina.

Određene četvrti Lisabona, uključujući dijelove povi-jesne gradske jezgre, počele su sve učestalije ugroža-vati poplavne vode. 2014. su unutar nekoliko tjedana zabilježene dvije poplave koje su naglasile potrebu da se grad prilagodi posljedicama klimatskih promjena.

Projektom financiranim sredstvima EIB-a obnovit će se kanalizacijski sustav i izgraditi dva nova odvodna tunela. Snažna nevremena praćena obilnom kišom, na koja se Lisabon već i navikao, ubuduće vjerojatno neće izazivati ozbiljnije poplave.

Sredstvima EIB-a financirat će se i obnova postojećih socijalnih stanova i izgradnja novih stambenih jedinica, a sve će uživati pogodnosti mjera energetske učinkovi-tosti kojima će se ublažiti učinak klimatskih promjena. Zajmom su obuhvaćene i mjere unapređivanja gradske mobilnosti i uvođenja “pametnih gradskih” inovacija, kao i gradnja trgova, parkova, vatrogasnih postaja, kul-turnih sadržaja i škola.

Bolji Lisabon za obitelji i tvrtke

Suočen s poplavama, padom broja stanovnika i zastarjelom infrastrukturom, Lisabon mijenja svoj gradski okoliš


Kako EIB privlači privatna sredstva radi financiranja borbe protiv klimatskih promjena u sprezi s javnim sredstvima

V jetroelektrana kod švedskog Langmarkena odu-darat će od svih ostalih, ali ne zbog vjetroturbina – koje je proizveo danski Vestas i koje će, po zavr-šetku gradnje, uglavnom izgledati kao i sve druge – već zbog inovativnog financiranja ovog kopnenog postro-jenja snage 23 MW.

EIB od 2014. ima udio od 40 mil. EUR u fondu Mirova Eurofideme 3. U ožujku 2016., nakon što je taj francuski fond uložio u Langmarken, EIB je to ulaganje sufinanci-rao uz jamstvo iz proračuna EU-a prema Planu ulaganja za Europu. U vjetroelektranu je izravno uložio 16 mil. EUR, tako da Mirova i Banka u zajedničkom vlasništvu imaju 90% udjela. To je veliki korak jer EIB u pravilu ne preuzima vlasničke udjele. Cilj EIB-a je da podjelom ri-zika privuče privatna sredstva za projekte borbe protiv klimatskih promjena.

EIB to ostvaruje na tri osnovna načina:

• Sufinanciranje ulaganja, kao u slučaju Langmarkenu, što upraviteljima privatnih fondova omogućuje da stanu iza većih projekata nego što bi to mogli samostalno.

• Uslojavanje rizika, kod kojeg javni fondovi preuzima-ju veći dio rizika određenog projekta, koji tako postoje privlačniji privatnim ulagačima. Upravo je to EIB posti-gao sa svojim ulogom od 50 milijuna EUR u Fond za zeleni rast, koji sa svojim kapitalom od 368 mil. EUR podupire obnovljive izvore energije i energetsku učin-kovitost na zapadnom Balkanu i u Turskoj. Smanjenje emisija CO2 proisteklo iz njegovog rada može se mjeriti s 1,9 milijuna putničkih letova iz Frankfurta u London. EIB je 2016. pristao uložiti još 25 mil. EUR radi potpore projektima na Bliskom Istoku i u sjevernoj Africi.

• Neizravno jačanje profila izraz je koji Banka rabi za poslove u kojima već i sama prisutnost EIB-a dokazu-je da je projekt prošao temeljito ispitivanje, što može biti presudno za ulagače koje taj projekt privlači, ali nemaju EIB-ove resurse ili stručnost na području infra-strukture. A to se upravo događa u slučaju prve velike solarne fotonaponske elektrane u Senegalu. Dovrše-na u veljači 2016., elektrana Senergy prvo je ulaganje Fonda Meridiam Infrastructure Africa, u kojem EIB ima udio od 30 milijuna EUR. EIB je preuzeo vodeću ulogu u jačanju sustava okolišnog i društvenog upravljanja fondom, što je pripomoglo privlačenju osiguravajućih društva, mirovinskih fondova i jednog državnog inve-sticijskog fonda.

Plan ulaganja za Europu igra važnu ulogu na svim tim područjima. Zahvaljujući jamstvu iz proračuna EU-a, EIB je do sada odobrio gotovo 1 mlrd. EUR za ulaganja u fondove okrenute borbi protiv klimatskih promjena.

Tri strategije smanjivanja rizika

Vjetroelektrana Langmarken



Pametni propisi jordanske vlade pomažu inovativnom fondu za obnovljive izvore energije

Kada je dobava Arapskim plinovodom prvi puta prekinuta uslijed eksplozija tijekom Arapskog proljeća u Egiptu, Jordan se morao naglo prebaciti na uvoz teškog loživog ulja i dizela, tako da su cijene električne

energije skočile. U međuvremenu, Jordan su preplavili izbjeglice iz Sirije, zbog čega su društveni i gospodarski resursi postali još oskudniji. Rješenje Jordana bio je inovativan propis o takozvanom “kruženju”

energije. Radi se o sljedećem: Ako na svoju kuću postavite solarne ploče, energiju koju proizvedete možda možete “ubrizgati” u elektroenergetsku mrežu i tako prebiti svoj račun za struju. Čak i ako solarne ploče ne možete staviti na svoj krov, propis o “kruženju” omogućuje vam da ih postavite negdje drugdje

i tu energiju unesete u mrežu te tako opet prebijete vlastitu potrošnju. To je navelo Fond za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, kojim upravlja EIB, da u 2016. uloži u Fond za čistu energiju

Catalyst MENA. “Jordan je zemlja sa suvremenim, otvorenim gospodarstvom”, ističe Mónica Arévalo, viša rukovoditeljica za ulaganja fonda. “Postaje sve zanimljivijim za ulagače iz privatnog sektora.” U suradnji s Neoeonom, francuskom tvrtkom za razvoj projekata obnovljivih izvora energije, Catalyst će u Jordanu

otvoriti pet solarnih elektrana za potrebe telekomunikacijske tvrtke Orange, a svaka će biti miljama udaljena od mjesta gdje će se njihovih 30 MW električne energije zapravo koristiti. Catalyst je već sklopio i drugi

ugovor s jednom velikom hotelijerskom grupacijom.“Uz ‘kruženje’, moguće je iskoristiti jeftinije zemljište, zemljište s boljim uvjetima, primjerice, s više sunca”, objašnjava Ennis Rimawi, direktor Catalysta.

Prijevoz preuzima vodeću ulogu u održivom razvoju

Kada gradsko stanovništvu ubrzano raste, prometna infrastruktura zna postati prezagušena i nesigurna, a

povećava se i onečišćenje zraka. Podzemna željeznica u Lucknowu te će posljedice ublažiti time što će se broj korisnika javnog prijevoza s 10% povećati na 27%. EIB-

ov zajam od 450 mil. EUR za prvih 23 km pruge njegov je do sada najveći kredit u Indiji. Uz prugu će biti

22 postaje, a koristit će je 100 milijuna putnika godišnje.

Catalystova solarna elektrana u jordanskoj pustinji


GLOBALNI igrač

u zajmovima izvan EU-a8,4 3,35 mlrd. EUR za države kandidatkinje i potencijalne

kandidatkinje i zemlje EFTA-e

1,65 mlrd. EUR za istočne susjede 1,63 mlrd. EUR za mediteranske zemlje 0,77 mlrd. EUR za afričke, karipske i pacifičke zemlje 0,98 mlrd. EUR za Aziju i Latinsku Ameriku

mlrd.EUR

Otvaranje radnih mjesta radi izgradnje kontinentaUlaganja u Africi donose radna mjesta koja ljude ne prisiljavaju na napuštanje svojih domova i obitelji

M ichel Lo 14 je godina radio daleko od svog doma u majušnome selu na rijeci Senegal neda-leko Saint-Louisa na sjevernoj granici Senegala. Samo si je jednom godišnje mogao priuštiti da otputuje kući ne bi li vidio svoju obitelj.

To se promijenilo 2016. kada je tvrtka Compagnie Agri-cole de Saint-Louis počela navodnjavati obradivo ze-mljište kod njegova sela. Cilj joj je bio proizvoditi 65.000 tona riže godišnje i tako odgovoriti na veliku potrebu za prehrambenom sigurnošću Senegala. Tvrtka će osigu-rati i radna mjesta za stotine mještana koji bi inače mož-da bili prisiljeni otići u 320 km udaljeni glavni grad Da-kar ili čak odseliti u Europu.

38-godišnji Lo zaposlio se kao predradnik na novom projektu, pri čemu kopa kanale za navodnjavanje rižinih polja. “Sada se svaki dan mogu vratiti kući i biti sa svo-jom obitelji,” kaže Lo. “Zahvaljujući ovoj tvrtki, mogu ži-vjeti sa svojom obitelji.”

Diljem Afrike, oko 15 milijuna ljudi napustilo je svo-je domove u potrazi za poslom i zaputilo se čak do Europe, Perzijskog zaljeva ili Sjeverne i Južne Ameri-ke. EIB ulaže u projekte radi pomoći onima koji su u Europu stigli kao doseljenici. No, banka EU-a finan-cira i tvrtke u Africi jer se tako otvaraju radna mje-sta koja radnicima omogućuju da ostanu kod kuće i blizu svojih obitelji. Projekti poput plantaže riže


GLOBALNI igrač

Potpore možete ubrizgavati koliko god hoćete, ali ono što nam je prijeko

potrebno je povećanje raspoloživog dohotka radnika u našim zemljama.

Patrice Backer, AFIG, Senegal

Radnici na rižinom polju nedaleko Saint-Louisa u

Senegalu


Pape Mbodji, predradnik u tvornici Senbus u Senegalu

kod Saint-Louisa, za koju je EIB odobrio zajam od 15,7 mil. EUR, grade afričku budućnost jer dovode do nastanka održivih privatnih tvrtki.

Razvoj podrazumijeva ulaganja, a ne tek potpore

“Razvoj Afrike obično se promatra kroz prizmu potpo-ra, tj. stava da će afričkim zemljama biti bolje jedino ako im se ta sredstva ubrizgaju posredstvom država i NVO-a, uglavnom inozemnih”, ističe Patrice Backer, upravitelj fonda koji je rodom iz Konga, ali radi u Se-negalu. “Privatni kapital promatramo kao još jedan vid razvoja koji je apsolutno presudan. Potpore možete ubrizgavati koliko god hoćete, ali ono što nam je prije-ko potrebno je povećanje raspoloživog dohotka radni-ka u našim zemljama.”

Backer je direktor općeg poslovanja u koncernu Advanced Finance & Investment Group, u koji je EIB 2008. uložio 15,6 mil. EUR. AFIG je u svojim ulaganjima bio toliko uspješan da je EIB u srpnju 2016. s njime sklo-pio novi ugovor na 18 mil. EUR. Među afričkim tvrtka-ma u koje je AFIG uložio je i Senbus Industries. Osno-van 2001. godine, Senbus si je za cilj postavio stvaranje domaće senegalske autoindustrije. Tvrtka je od AFIG-a dobila zajam od 3,4 mil EUR.

Zaštićen plavom kacigom i kombinezonom, 35-godiš-nji Pape Mbodji predvodi tim od 20 radnika na montaž-noj traci u Senbusu. Mbodji zarađuje za život u gradu u kojem je i rođen. Osjećajem zadovoljstva ispunjava ga i njegova uloga u gospodarskoj budućnosti Senegala.

“Volim svoj posao”, kaže Mbodji. “Imam priliku raditi u Senegalu za tvrtku kojoj nema premca u sklapanju au-tobusa. To mi pruža veliko zadovoljstvo. A dajem i velik doprinos razvitku naše zemlje.”

Alternativa iseljavanjuU kenijskoj pokrajini Rift Valley, radnici na Planta-ži Migotiyo uzgajaju i prerađuju sisal, biljku iz koje se dobivaju vlakna za sagove i krovnu izolaciju. Pod vrelinom sunca, muškarci i žene na poljima okopava-ju dugačke gredice sisala, čupajući korov između ši-ljatih, do koljena visokih biljaka. Mukotrpan je to, ali dobar posao koji im omogućuje da izbjegnu neizvje-snosti i opasnosti života.

Plantaža je od EIB-a dobila potporu u obliku zajma od 2,3 milijuna EUR, odobrenog preko domaćeg po-srednika NIC Bank. Svake godine tu se proizvede 100 tona vlakna za izvoz u arapske zemlje i Nigeriju. “Svaka tona donosi dobit od 2.000 USD”, ističe Peter Gashoka, 34-godišnji upravitelj plantaže. “Riječ je o pri-lično unosnom projektu.”

Usprkos teškim uvjetima rada, Samuel Gruto zadovo-ljan je poslom. “Da nema ove plantaže”, kaže mladić iz obližnjega sela, “otišao bih nekamo drugamo, recimo u Nairobi ili izvan Kenije. Otišao bih u Europu.”


GLOBALNI igrač

Doktorica Sharon Ogimda provjerava kako je nerođena beba Rose Kagali

Održano obećanjeKibuga Karithi ispunjava ono na što se zavjetovao svojoj

umirućoj ženi i kenijskoj regiji donosi dostupnu zdravstvenu skrb

S upruga Kibuge Karithija prije tri godine preminu-la je od raka jer joj je bolest dijagnosticirana pre-kasno. Muž joj je obećao kako će u Keniju donije-ti bolju zdravstvenu zaštitu

Documents

Grupa Nove ideje za Europske Plan ulaganja za Europu · 2017. 4. 27. · za Europu igra iznimno važnu ulogu jer nam omoguću-je financiranje inovativnih poduzeća koja se prije mož-da