Gup Zg Prijedlog Plana Za Javnu Raspravu 2014

GRAD ZGRADSKPOSLOVPark Sta

ZAVOD Ulica R

G

ZAGREB KI URED ZAVE I PROMEara Trenjevk

ZA PROSTO

Republike Aus

GENER

K

A PROSTORNET ka 1, Zagreb

ORNO UREstrije 18_10 0

RALNI UI

TKNJIGA

PRIJ

NO UREEN

ENJE GRA000 Zagreb_w

RBANISIZMJEN

TEKSTUA I - ODR

JEDLOG P

NJE, IZGRAD

ADA ZAGREBwww.zzpugz

STIKI NE I DOP

UALNI DREDBEPLANA ZA

lipanj 20

DNJU GRAD

BA z.hr

PLAN GPUNE 2

DIO PLA ZA PR JAVNU RA

014.

DA, GRADIT

GRADA2014.

ANA OVOEASPRAVU

ELJSTVO, K

A ZAGR

ENJE

KOMUNALN

REBA

E

NAZIV ELABORATA: GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA ZAGREBA IZMJENE I DOPUNE 2014. TEKSTUALNI DIO PLANA KNJIGA I - ODREDBE ZA PROVOENJE FAZA IZRADE PLANA: PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU NOSITELJ IZRADE PLANA: GRAD ZAGREB

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREENJE, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET

SEKTOR ZA POSTUPAK IZRADE I DONOENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA

PROELNIK: Mr.sc.Dinko Bili, dipl.oec. ODGOVORNA OSOBA ZA PROVOENJE JAVNE RASPRAVE: Margareta Spaji, dipl.ing.arh. IZRAIVA PLANA: ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE GRADA ZAGREBA RAVNATELJ: Ivica Fanjek, dipl.ing.arh. ODGOVORNI VODITELJ IZRADE PLANA: Mirela Bokuli Zubac, dipl.ing.arh. STRUNI TIM: Dragica Barei, dipl.ing.arh.

Mirela Bokuli Zubac, dipl.ing.arh. Marija Brkovi, bacc.oec. Maja Bubri, gra.teh. Martina avlovi, dipl.iur. Ivica Fanjek, dipl.ing.arh. Boris Greguri, dipl.ing.arh. Mario Livaja, dipl.ing.naft.rud. Ivan Lonari, prof.geog. i pov. Dubravka Petra Lubin, dipl.ing.arh. Tomislav Mami Vinja Marinkovi Nives Mornar, dipl.ing.arh. Jasmina Na, dipl.ing.agr. Vladimir Nini, dipl.ing.gra. Larisa Nuki Alen Paur, mag.geog. Zoran Radovi, dipl.oec. Ana - Marija Raji, dipl.ing.arh. Lidija Sekol, dipl.ing.arh. Jasmina Sirovec Vani, dipl.ing.arh. Sabina abanovi, dipl.ing.arh. Sanja erbeti Tunji, dipl.ing.arh. Dubravko irola, dipl.ing.prom. Dubravka ic, dipl.ing.arh.

GRAD ZAGREB GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA ZAGREBA IZMJENE I DOPUNE 2014.

PRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

KNJIGA I ODREDBE ZA PROVOENJE

Odluka o izradi Izmjena i dopuna Generalnog urbanistikog plana grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba br. 24/13)

Odluka o donoenju Izmjena i dopuna Generalnog urbanistikog plana grada Zagreba (Slubeni glasnik Grada Zagreba br. / )

Javna rasprava objavljena je:

Javni uvid odran je :

Nositelj izrade: Gradski ured za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Park Stara Trenjevka 1, Zagreb Peat Gradskog ureda za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo,

komunalne poslove i promet

M.P.

Proelnik Gradskog ureda za prostorno ureenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

________________________________ Mr.sc.Dinko Bili, dipl.oec.

Odgovorna osoba za provoenje javne rasprave:

________________________________ Margareta Spaji, dipl.ing.arh.

Izradio: Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba Republike Austrije 18, Zagreb Peat pravne osobe koja je izradila Plan:

M.P.

Odgovorna osoba izraivaa Plana: Ravnatelj Zavoda za prostorno ureenje Grada Zagreba

________________________________

Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.

Peat odgovornog voditelja izrade Izmjena i dopuna Plana: Odgovorni voditelj izrade Izmjena i dopuna Plana: M.P. ________________________________ Mirela Bokuli Zubac, dipl.ing.arh. Struni tim u izradi Izmjena i dopuna Plana: Dragica Barei, dipl.ing.arh. Mirela Bokuli Zubac, dipl.ing.arh. Marija Brkovi, bacc.oec. Maja Bubri, gra.teh. Martina avlovi, dipl.iur. Ivica Fanjek, dipl.ing.arh. Boris Greguri, dipl.ing.arh. Mario Livaja, dipl.ing.naft.rud.

Ivan Lonari, prof.geog. i pov. Dubravka Petra Lubin, dipl.ing.arh. Tomislav Mami Vinja Marinkovi Nives Mornar, dipl.ing.arh. Jasmina Na, dipl.ing.agr. Vladimir Nini, dipl.ing.gra. Larisa Nuki

Alen Paur, mag.geog. Zoran Radovi, dipl.oec. Ana - Marija Raji, dipl.ing.arh. Lidija Sekol, dipl.ing.arh. Jasmina Sirovec Vani, dipl.ing.arh. Sabina abanovi, dipl.ing.arh. Sanja erbeti Tunji, dipl.ing.arh. Dubravko irola, dipl.ing.prom. Dubravka ic, dipl.ing.arh.

Geoinformatika obrada: Peat Gradske skuptine Grada Zagreba:

M.P.

Predsjednik Gradske skuptine Grada Zagreba:

____________________________________ Darinko Kosor

Istovjetnost ovih Izmjena i dopuna Plana s Izvornikom ovjerava:

________________________________

Mr.sc.Dinko Bili, dipl.oec. Proelnik Gradskog ureda za prostorno ureenje, izgradnju

Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet

Peat nadlenog tijela:

M.P.

GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA ZAGREBA - IZMJENE I DOPUNE 2014

Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba, Republike Austrije 18, Zagreb

SADRAJ 1. AKTI IZRAIVAA PLANA 1.1. Upis u Registar Trgovakog suda 1.2. Imenovanje odgovornog voditelja izrade Plana 1.3. Rjeenje o upisu odgovornog voditelja u Imenik ovlatenih arhitekata 1.4. Izjava odgovornog voditelja izrade Plana 2. PLAN PROSTORNOG UREENJA 2.1. TEKSTUALNI DIO PLANA - ODREDBE ZA PROVOENJE

I. PROSTORNA STRUKTURA PLANA II. MJERE NEPOSREDNE PROVEDBE PLANA III. MJERE POSREDNE PROVEDBE PLANA



1. AKTI IZRAIVAA PLANA 1.1. Upis u Registar Trgovakog suda 1.2. Imenovanje odgovornog voditelja izrade Plana 1.3. Rjeenje o upisu odgovornog voditelja u Imenik ovlatenih arhitekata 1.4. Izjava odgovornog voditelja izrade Plana

GENERALNI U

Zavod za prost

URBANISTIKI PL

torno ureenje G

LAN GRADA ZAGR

Grada Zagreba

REBA - IZMJENE I

, Republike Aus

DOPUNE 2014

strije 18, Zagrebb



Na temelju lanka 83., Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine 153/13) i Zakljuka o imenovanju odgovornog voditelja izrade Nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba daje se

IZJAVA ODGOVORNOG VODITELJA IZRADE NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA GENERALNOGA URBANISTIKOG PLANA GRADA ZAGREBA

kojom se potvruje da je Nacrt prijedloga Izmjena i dopuna Generalnoga urbanistikog plana grada Zagreba izraen u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju (Narodne novine 153/13), propisima donesenim na temelju tog Zakona kao i da su odreene dijelove, odnosno sadraj tog ovog Plana izradili strunjaci odgovarajuih struka.

Odgovorni voditelj

Mirela Bokuli Zubac, dipl.ing.arh.,

ovlatena arhitektica

KLASA: 350-01/13-01/60 URBROJ:251-470-01-14-79 U Zagrebu, 4. lipanj 2014.



2. PLAN PROSTORNOG UREENJA 2.1. TEKSTUALNI DIO PLANA ODREDBE ZA PROVOENJE



GENERALNI URBANISTIKI PLAN GRADA ZAGREBA IZMJENE I DOPUNE 2014.

TEKSTUALNI DIO PLANA

ODREDBE ZA PROVOENJE I. PROSTORNA STRUKTURA PLANA

II. MJERE NEPOSREDNE PROVEDBE PLANA

III. MJERE POSREDNE PROVEDBE PLANA



U smislu ove odluke, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedee

znaenje: 1. balkoni, loe, istaci i sl. - dijelovi graevine u viim etaama, konzolno izbaeni

izvan graevnog pravca prizemlja; - balkoni su otvoreni dijelovi graevine; - loe su otvoreni natkriveni dijelovi graevine; - istaci su zatvoreni dijelovi graevine izvan graevnog pravca, ukupna duina istaka moe biti do treine duine pripadajueg ulinog proelja graevine, istaknuto do 1 m, s tim da se to manje suava pravo na pogled susjednim graevinama;

2. blok - dio gradskog prostora definiran sa svih strana ulinom mreom ili drugom javnom gradskom povrinom (trg, park, javno zelenilo i sl.); 3. dijelovi (etae) graevine: 3.1. Podzemne etae

1 - Podrum (Po) je dio graevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan vie od 50% svog volumena u konano ureeni zaravnani teren i prostor kojeg se nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. 2 - Iznimno ispod etae suterena (S) ili prizemlja (P) mogue je izvesti tehniki podrum bez namjene, ako ga zahtijeva geomehaniki izvjetaj za gradnju graevine (tehniki podrum se ne uraunava u iskaz GBP-a, ali uz uvjet da je potpuno ukopan u postojei teren). 3 - U svim graevinama ija se gradnja omoguuje ovom odlukom mogua je izgradnja podzemnih etaa, ukoliko se ne navodi drugaije ili je gradnja podzemnih etaa onemoguena na temelju posebnih zakona ili propisa. Na kosom terenu u podsljemenskom podruju graevina moe imati samo jednu podzemnu etau visine do 3,0 m (mjereno od poda do poda), izuzev graevina javne namjene, poslovne namjene (K1) i donje stanice Sljemenske iare (IS); iznimno ispod podzemne etae mogue je izvesti tehniki podrum bez namjene, ukoliko ga zahtijeva geomehaniki izvjetaj za gradnju graevine (tehniki podrum se ne uraunava u iskaz GBP);

3.2. nadzemne etae - su suteren (S), prizemlje (P), kat (K), potkrovlje (Pk),uvueni kat.

1 - Suteren (S) je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proelje graevine, odnosno da je najmanje jednim svojim proeljem izvan terena.

2 - Prizemlje (P) je dio graevine iji se prostor nalazi neposredno na povrini, odnosno najvie 1,5m iznad konano ureenog i zaravnanog terena mjereno na najnioj toki uz proelje graevine ili iji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova). 3 - Kat (K) je dio graevine iji se prostor nalazi izmeu dva stropa iznad prizemlja.

4 - Potkrovlje (Pk) oblikovano kosim ili zaobljenim krovom moe imati najveu visinu nadozida 120 cm. Potkrovlje oblikovano kosim krovom moe imati maksimalni nagib 35o.

5 - Uvueni kat je najvii kat oblikovan ravnim krovom iji zatvoreni ili natkriveni dio iznosi najvie 75% povrine dobivene vertikalnom projekcijom svih zatvorenih nadzemnih dijelova graevine.

4. DPU - detaljni plan ureenja;



5. dvorina graevina - graevina u unutranjosti bloka iza postojee ili planirane uline graevine bez obzira na to nalazi li se na ulinoj ili dvorinoj graevnoj estici;

6. garae za potrebe bloka - garae u bloku, u pravilu podzemne; 7. Generalni urbanistiki plan grada Zagreba (GUP grada Zagreba) - prostorni

plan koji se, u skladu sa zakonom, donosi za graevno podruje naselja grad Zagreb (dio), granice kojega su odreene Prostornim planom Grada Zagreba;

8. grad Zagreb - oznaava naselje Zagreb sa statusom grada; 9. Grad Zagreb - oznaava Zagreb, teritorijalnu jedinicu kao posebnu jedinicu

lokalne samouprave s poloajem upanije; 10. gradska robna kua - trgovaki sadraj tipologijom i ponudom prilagoen

lokalnim uvjetima, uz uvjet da se najvie jedna treina potrebnih PGM-a moe osigurati na razini terena;

11. gradski projekt - sloene aktivnosti u ureenju prostora od osobitog interesa za Grad, u kojima se Grad javlja kao sudionik u realizaciji, bilo da je vlasnik zemljita, bilo da je ve uloio ili e tek ulagati u novu gradsku infrastrukturu ili, openito, u neku novu gradsku kvalitetu;

12. graevinska (bruto) povrina (GBP) zgrade- zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uraunava povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uraunava povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade;

13. graevna estica je u naelu jedna katastarska estica iji je oblik, smjetaj u prostoru i veliina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu povrinu sukladan prostornom planu;

14. individualna gradnja - gradnja individualnih graevina; 15. individualna graevina - graevina najvee visine tri nadzemne etae, pri emu

se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; 16. interpolacija - gradnja na graevnoj estici koja se nalazi u preteito izgraenom

ulinom potezu, odnosno preteito dovrenom predjelu; 17. izgraenost graevne estice - odnos tlocrtnih povrina svih graevina na

graevnoj estici i ukupne povrine graevne estice izraen u postocima; 18. izvorni urbanistiki planovi - planovi prema kojima se gradilo naselje; 18.ajavni natjeaj javni natjeaj koji, ovisno o temi, znaenju i obuhvatu, moe biti

arhitektonski, urbanistiki i za krajobrazno ureenje; 19. koeficijent iskoristivosti graevne estice (ki) - odnos graevinske (bruto)

povrine i povrine graevne estice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (kin) se izraunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaa, ne raunajui podzemne etae;

20. konsolidirano podruje - podruje s dovoljno razvijenom mreom ulica, mreom drugih javnih povrina i prepoznatljivom fizikom strukturom; prostor se ureuje sa ciljem dopune i unapreivanja stanja, nova gradnja i ureenje (izgraenoga i neizgraenoga) se interpolira;

21. koridor ulice: 1- za gradsku autocestu i gradske avenije te za sve novoplanirane ulice

osnovne uline mree, prema kartografskim prikazima: prostor unutar kojeg se osniva graevna estica ulice, ije se regulacijske linije u pravilu poklapaju s linijama koridora,



2- za postojee ulice osnovne uline mree: postojee stanje izvedenosti prometne povrine;

22. krovna kuica - dio krovne konstrukcije u potkrovlju iznad ravnine krovne plohe; ukupna duina krovnih kuica moe biti do treine duine pripadajueg proelja graevine;

23. lokalni uvjeti - su prirodne, funkcionalne, ambijentalne i oblikovne posebnosti i vrijednosti kao to su: - reljef, voda, zelenilo; - posebno vrijedni dijelovi prirodnog naslijea i kulturno-povijesnih graevina i

cjelina; - karakteristini i vrijedni pogledi i slike mjesta; - ambijenti, mjesta okupljanja i sastajanja ljudi te pojedine graevine; - trgovi, ulice i druge javne povrine; - veliina i izgraenost graevnih estica, nain gradnje te visina i povrina

postojeih graevina; - opremljenost komunalnom i prometnom infrastrukturom; - komunalna oprema; - druge posebnosti i vrijednosti, o kojima pri izradi detaljnijih prostornih zahvata

treba voditi rauna. 2- Najmanji prostorni obuhvat za koji se utvruju lokalni uvjeti je ulini potez ili dio ulinog poteza koji ini prostornu cjelinu ili urbani blok - zonu omeenu javnom povrinom, ako je urbanim pravilima odreena urbana preobrazba prostora;

24. mjeovita gradnja - gradnja visokih, niskih i individualnih graevina; 25. nadstrenica - graevina koja natkriva prostor (iznimno zatvorena s jedne strane

kada se postavlja uz glavnu, pomonu graevinu, potporni zid ili meu susjedne graevne estice);

26. niska gradnja - gradnja niskih graevina; 27. niska graevina - graevina visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta

etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat; 28. niskokonsolidirano podruje - podruje na kojem ne postoji ni ulina mrea niti

mrea drugih javnih povrina ili je postojea mrea toliko deficitarna da nije mogua gradnja bez planiranja novih ulica i drugih prateih javnih povrina; urbana podruja u koja se unosi promjena koja bitno mijenja karakter podruja (morfologiju, postojee estice, aktivnost-namjenu, intenzitete - urbanitet);

29. niz - graevna cjelina od najmanje triju meusobno prislonjenih graevina priblino jednakih gabarita i oblikovanja, gradnja i rekonstrukcija koje uvjetuje cjelovito rjeenje graevne cjeline;

29.a nositelj izrade struno upravno tijelo Grada Zagreba nadleno za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja i sudjeluje u provoenju mjera provedbe plana odreene ovom odlukom;

30. paviljon - graevina koja natkriva prostor u funkciji javnog koritenja neizgraenih povrina (Z, Z1, Z2);

31. poluugraena graevina - graevina kojoj se jedna strana nalazi na mei graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;

32. pomona graevina - graevina koja namjenom upotpunjuje nisku i individualnu graevinu (prostori za rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije to slue za redovnu uporabu graevine); visina najvie dvije nadzemne etae, pri



emu je druga etaa potkrovlje bez nadozida (visina prve nadzemne etae do 3,0 m, osim ako urbanim pravilima nije drugaije odreeno), uz mogunost gradnje jedne podzemne etae;

33. postojea graevina - graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugoga odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je s njom izjednaena prema Zakonu o prostornom ureenju ili posebnom zakonu;

34. postojea katastarska estica - estica evidentirana katastarskim planom; 34.apostojee stanje izvedenosti prometne povrine - prometna povrina koja se kao

takva u naravi koristi, odnosno: katastarska estica prometne povrine evidentirana u katastarskom operatu, dio druge katastarske estice na kojemu je kao stvarni nain uporabe u katastarskom operatu evidentirana prometna povrina ili prometna povrina ucrtana u odgovarajuoj geodetskoj podlozi;

34.bprometna povrina - povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza za pristup do graevne estice;

35. prirodni teren - neizgraena povrina zemljita (graevne estice), ureena kao zelena povrina bez podzemne ili nadzemne gradnje i natkrivanja, parkiranja, bazena, teniskih igralita i sl.;

36. program osnovne namjene - odnosi se na sve gradnje osim stanovanja koje su regulirane posebnim propisima kao to su: kole, vrtii, vjerske graevine, zdravstvene ustanove, graevine s posebnim tehnolokim zahtjevima i sl.;

36. rezervacija proirenja postojee ulice - prostor rezerviran za proirenje postojee prometne povrine - ulice, unutar kojega je do proirenja ulice mogue osigurati pristup graevini i urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije.

Prostor rezervacija proirenja postojee ulice na graevnoj estici ne ukljuuje se u propisanu povrinu prirodnog terena odreenu urbanim pravilima ove odluke.

irina prostora rezervacije proirenja postojee ulice odreena je odredbama lanka 38. ove odluke ili kartografskim prikazima.

37. samostojea graevina - graevina koja sa svih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;

38. tlocrtna povrina (TP) - povrina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova graevine osim balkona na graevnu esticu, ukljuujui nadzemni dio podzemne etae i nadstrenicu prema lanku 34. ove odluke i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etae;

39. ugraena graevina - graevina kojoj se dvije strane nalaze na meama graevne estice, a s drugih strana ima neizgraeni prostor (vlastitu graevnu esticu ili javnu povrinu); uz graevinu moe biti prislonjena pomona graevina;

40. UPU - urbanistiki plan ureenja; 41. urbana matrica - mrea javnih povrina, ulica, trgova i drugih povrina

neophodnih za ostvarivanje drugih namjena u prostoru; 42. vijenac graevine - gornja kota stropne konstrukcije najvie etae graevine

izuzev uvuenoga kata i potkrovlja kod kojih se uzima gornja kota atike ili nadozida;

43. visina etae - maksimalna visina etae za obraun visine graevine, mjerena od poda do poda, iznosi:

- za stambene etae do 3,5 m (izuzev potkrovlja oblikovanog kosim krovom), - za poslovne etae (uredi) do 4,0 m,



- iznimno, za osiguravanje kolnog pristupa za interventna vozila, maksimalna visina etae prizemlja iznosi do 4,5 m.

2- Etae graevine mogu biti i vie od navedenih, ukoliko to zahtijeva namjena graevine, ali visina graevina ne moe prijei maksimum odreen urbanim pravilom. Broj etaa na kosom terenu odreuje se na najnioj strani;

44. visina graevine (h) - visina graevine od konano zaravnanog i ureenog terena uz proelje graevine na njegovom najniem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja;

45. visoka gradnja - gradnja visokih graevina; 46. visoka graevina - graevina visine etiri i vie nadzemnih etaa (najmanje

suteren ili prizemlje, te tri kata); 47. visokokonsolidirano podruje - stabilno podruje s obzirom na fiziku strukturu

i aktivnosti; morfoloke i programske promjene su najstroe kontrolirane (povijesno naslijee) ili nisu niti mogue, i bitno bi smanjile vrijednost gradske izgraene i neizgraene strukture; to su gradska podruja koja imaju status povijesnog naslijea, gradska podruja koncipirana po principima moderne, dovrena nova naselja, cjeloviti kompleksi jedne namjene;

48. vodno dobro - zemljite definirano Zakonom o vodama; 49. zamjenska graevina - nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj

blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, uz uvjet da se bitno ne mijenja namjena, izgled, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine



ODREDBE ZA PROVOENJE I. PROSTORNA STRUKTURA PLANA 1. UVJETI ODREIVANJA I RAZGRANIENJA POVRINA JAVNIH I

DRUGIH NAMJENA 1.1. Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i druge namjene

Uvjeti za odreivanje koritenja povrina za javne i druge namjene u Generalnome

urbanistikom planu su: 1. - temeljna obiljeja prostora Zagreba i ciljevi razvoja urbane kulture i razvoja

grada; 2. - valorizacija postojee prirodne i izgraene sredine; 3. - odrivo koritenje i kvaliteta prostora i okolia i unapreivanje kvalitete ivota; 4. - postojei i planirani broj stanovnika; 5. - poticanje razvoja pojedinih gradskih prostornih cjelina; 6. - ravnomjernije poveavanje broja radnih mjesta na gradskom podruju; 7. - racionalno koritenje infrastrukturnih sustava.

1.2. Koritenje i namjena prostora Povrine javnih i drugih namjena razgraniene su i oznaene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA u mjerilu 1:5000, i to: 1. Stambena namjena (uta) S 2. Mjeovita namjena (naranasta) M mjeovita - preteito stambena M1 mjeovita - preteito poslovna M2 3. Javna i drutvena namjena (crvena) D

- upravna D1 - socijalna D2 - zdravstvena D3 - predkolska D4 - kolska D5 - visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi D6 - kulturna D7 - vjerska D8 - povrine na kojima su mogue sve javne i drutvene

namjene (sve navedene i druge javne i drutvene namjene: HTV, politike organizacije, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, sportsko-rekreacijske dvorane i sl.) D

4. Gospodarska namjena (ljubiasta) G - proizvodna namjena I - poslovna namjena K1 - trgovaki kompleksi K2



- ugostiteljsko-turistika namjena T - povrine na kojima su mogue sve gospodarske namjene G

5. Sportsko-rekreacijska namjena (zelena) - sport s gradnjom R1 - sport bez gradnje R2

6. Javne zelene povrine (zelena) - javni park Z1 - gradske park - ume Z2 - tematski park Z3 - javne gradske povrine - tematske zone Z4

7. Zatitne zelene povrine (zelena) Z 8. Posebna namjena (ljubiasta) N 9. Povrine infrastrukturnih sustava (bijela) IS 10. Groblje (znak) 11. Vode i vodna dobra (svijetloplava)

- povrine pod vodom V1 - povrine povremeno pod vodom V2

12. Koridor posebnog reima potoka (svijetloplava) 13. Koridor posebnog reima dalekovoda (svijetlosiva) 2) Ovom je odlukom predviena mogunost daljnjeg razgranienja unutar namjena iz ovoga lanka izradom urbanistikih planova ureenja. 1.2.1. Stambena namjena - S

Povrine stambene namjene su povrine na kojima su postojee i planirane

graevine stambene. Na povrinama stambene namjene mogu se graditi i ureivati prostori i za pratee

sadraje: 1. - prodavaonice robe dnevne potronje najvee GBP 500 m2; 2. - predkolske ustanove (djeji vrtii i jaslice), kole; 3. - ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi; 4. - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju

(osobne usluge, sitni obrti, vjerske zajednice, poslovni prostori - uredi, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, manji sportsko-rekreativni sadraji i povrine i sl.);

5. - parkovi i djeja igralita. Pratei sadraji mogu biti u sklopu stambene graevine, uz uvjet da unutar jedne

graevne estice mogu biti povrine do najvie 150 m2 GBP-a za individualnu i nisku gradnju, a najvie 10% GBP-a za visoku gradnju. Postojei pratei sadraji vei od propisanih mogu se zadrati, ali bez poveavanja. U zonama individualne i niske gradnje pratei sadraji mogu biti i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici.

Na zasebnoj graevnoj estici veliine do 1,0 ha mogu biti: prodavaonice robe dnevne potronje, predkolske ustanove, kole, ustanove zdravstvene zatite, domovi umirovljenika, vjerske graevine i manje elektoenergetske i komunalne graevine, igralita, sportsko-rekreacijske povrine i manji parkovi, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine i kongresni centri.

Na povrinama stambene namjene ne mogu se graditi graevine za proizvodnju, skladita, servisi, ugostiteljstvo, odnosno sadraji koji bukom, mirisom i prometnim intenzitetom ometaju stanovanje. Postojei takvi sadraji mogu se zadrati, bez mogunosti irenja, s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.



Na povrinama stambene namjene postojee se garae ne mogu prenamijeniti. 1.2.2. Mjeovita namjena - M

Na povrinama mjeovite namjene mogue je graditi i ureivati prostore iz mjeovite - preteito stambene namjene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2.

Urbanistikim planovima ureenja odreuje se preteitost mjeovite namjene - M1 ili M2.

Preteitost namjene definira se u odnosu na zonu, a ne na graevnu esticu. Na povrinama mjeovite namjene (M1 i M2) potrebno je osigurati povrine

igralita za djecu uzrasta: - do 6 godina - 4 m2 po djetetu, na podrujima gdje je predviena obveza izrade

urbanistikog plana ureenja; - od 7 do 18 godina - 2 m2 po djetetu, na svim niskokonsolidiranim podrujima za

koje se predvia nova regulacija na neizgraenom prostoru. Iznimno, na podrujima urbane preobrazbe, povrine igralita definirat e se

programom za izradu urbanistikog plana ureenja, nakon provedene analize ireg prostora o zadovoljenju potreba djece navedenih uzrasta, potujui mjere zatite i smjernice nadlenog tijela zatite, kada se ona nalaze unutar granica kulturnog dobra.

Mjeovita - preteito stambena namjena - M1

Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene postojee i planirane graevine preteito su stambene, a mogui su i poslovni sadraji koji ne ometaju stanovanje. Na tim se prostorima mogu graditi i jednonamjenske graevine (stambene, javne i drutvene i iznimno poslovne namjene)te manji parkovi na zasebnim graevnim esticama veliine do 1 ha. Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene, mogu se graditi i ureivati prostori za:

1. - prodavaonice robe dnevne potronje; 2. - predkolske ustanove, kole; 3. - ustanove zdravstvene zatite i socijalne skrbi; 4. - tihi obrt i usluge domainstvima; 5. - politike, drutvene organizacije i sadraje kulture, vjerske zajednice; 6. - pote, banke i sl.; 7. - posebnu namjenu; 8. - sport i rekreaciju u manjim dvoranama bez gledalita; 9. - sportsko-rekreacijska igralita;

10. - druge namjene koje dopunjuju stanovanje, ali ga ne ometaju (osobne usluge, poslovni prostori, uredi i sl.);

11. - ugostiteljsko - turistiku namjenu, hotel; 12. - javne garae; 13. - parkove i djeja igralita; 14. - trnice.

Pratei sadraji iz prethodnog stavka mogu biti u sklopu stambene graevine, a u zonama individualne i niske gradnje i u zasebnoj pomonoj graevini na graevnoj estici. U zonama individualne i niske gradnje povrina prostora za pratee sadraje moe biti do najvie 30% GBP-a na graevnoj estici.



Na zasebnim graevnim esticama mogu se graditi prodavaonice robe dnevne potronje, graevine javne i drutvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko-turistike namjene, hoteli, javne garae, diplomatska predstavnitva s mogunou gradnje rezidencijalne graevine, sportsko-rekreacijske povrine i igralita, manje elektroenergetske i komunalne graevine, te javne i zatitne zelene povrine i trnice (ureenje u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima lokacije, odnosno utvrenim sustavom zatite). Na povrinama mjeovite - preteito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovaki centri, obrti, proizvodne graevine, skladita i drugi sadraji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi nain ometaju stanovanje. Postojei sadraji iz prethodnog stavka mogu se zadrati bez mogunosti irenja s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Mjeovita - preteito poslovna namjena - M2 Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene postojee i planirane

graevine su poslovne i stambene, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadraji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada).

Na tim se povrinama mogu graditi i jednonamjenske graevine. Povrine za preteito poslovnu namjenu smjetene su uz znaajnije gradske poteze i u sredinjim gradskim prostorima.

Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene, mogu se graditi i ureivati prostori za:

1. - stanovanje; 2. - pratee sadraje; 3. - javnu i drutvenu namjenu; 4. - trnice, gradske robne kue, hotele; 5. - rad s komplementarnim sadrajima; 6. - sport i rekreaciju; 7. - javne garae; 8. - parkove i djeja igralita; 9. - posebnu namjenu; 10. - i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne

ometaju. Zone trnica ureuju se u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima

lokacije, odnosno utvrenim sustavom zatite. Iznimno, na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene mogu se graditi i

benzinske postaje. U gradskom sreditu unutar zatiene povijesne cjeline posebnim e se mjerama

osigurati zatita stanovanja. Na povrinama mjeovite - preteito poslovne namjene, ne mogu se graditi

opskrbni centri s otvorenim parkiralitem, skladita kao osnovna namjena i graevine za preradu mineralnih sirovina. 1.2.3. Javna i drutvena namjena - D

Na povrinama javne i drutvene namjene mogu se graditi graevine za javnu i drutvenu namjenu i pratee sadraje.

Graevine za javnu i drutvenu namjenu su:



1. - upravne D1 2. - socijalne (umirovljeniki, ueniki, studentski domovi) D2 3. - zdravstvene D3 4. - predkolske D4 5. - kolske D5 6. - za visoko uilite i znanost, tehnoloki parkovi D6 7. - za kulturu D7 8. - vjerske (crkve i samostani, te drugi komplementarni sadraji) D8 9. - povrine na kojima su mogue sve javne i

drutvene namjene (sve navedene i druge javne i drutvene namjene: HTV, politike organizacije, diplomatska predstavnitva s mogunou graenja rezidencijalne graevine, kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoli i odrivi razvoj, sportsko-rekreacijske dvorane i sl.) D

U svim graevinama javne i drutvene namjene mogu se ureivati prostori koji upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim graevinama.

Na povrinama vjerske namjene mogu se graditi i graevine predkolske i kolske namjene.

Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene, mogu se graditi hoteli i na zasebnim graevnim esticama kao pratei sadraji upravnoj, zdravstvenoj i vjerskoj namjeni, te visokim uilitima.

Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene Studentskog kampusa Borongaj omoguava se gradnja prateih uslunih sadraja na zasebnim esticama.

Iznimno, unutar povrina javne i drutvene namjene, na lokaciji Palae Jelai u Demetrovoj ulici, moe se zadrati stambena graevina u postojeim gabaritima.

Na povrinama i graevnim esticama za javnu i drutvenu namjenu mogue je ureenje parkova i djejih igralita, a ne mogu se graditi stambene i poslovne graevine.

Iznimno, unutar cjelina tehnolokih parkova mogu se, kao pratei sadraji, graditi stambene i poslovne graevine, uz uvjet da se grade istovremeno ili nakon gradnje tehnolokih parkova.

Na povrinama i graevnim esticama javne i drutvene namjene, izuzev predkolske i kolske, mogua je postava kioska za trgovinu na malo i uslunu djelatnost. Oblikovni i prostorni uvjeti za postavljanje kioska odreeni su Pravilnikom koje donosi gradonaelnik Grada Zagreba. 1.2.4. Gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, trgovaki kompleksi i

ugostiteljsko - turistika) - G

Povrine gospodarske namjene odreene su za:

- proizvodnu namjenu I - poslovnu namjenu K1 - trgovake komplekse K2 - ugostiteljsko-turistiku namjenu T - povrine na kojima su mogue sve gospodarske namjene G

Na povrinama proizvodne, poslovne i ugostiteljsko-turistike namjene, te na povrinama za trgovake komplekse, smjetaju se gospodarski sadraji koji ne smetaju gradskom okoliu.



Proizvodna namjena - I su industrijski, obrtniki, zanatski, gospodarski pogoni svih vrsta ukljuivo i eljezniku tehniku putnu stanicu u Vukomercu, skladini prostori, poslovne, upravne, uredske i trgovake graevine.

Poslovna namjena - K1 su poslovni, upravni, uredski, trgovaki i usluni sadraji, gradske robne kue, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoli, komunalno-servisni i pratei skladini prostori, hoteli.

Na povrinama proizvodne namjene (I) i poslovne namjene (K1) mogu se graditi i:

- prodavaonice, izlobeno - prodajni saloni i slini prostori i graevine; - ugostiteljske graevine i graevine za zabavu; - prometne graevine, javne garae, sportske graevine i povrine i rasadnici; - uredski prostori, istraivaki centri i graevine javne i drutvene namjene i drugi

sadraji koji upotpunjuju osnovnu namjenu; - benzinske postaje.

Iznimno, na prostorima odreenima za malo poduzetnitvo mogue je graditi najvie jedan stan na jednoj graevnoj estici, iskljuivo u sklopu poslovne graevine.

Iznimno na prostoru zone K1 na Kajzerici, istono od eljeznike pruge omoguuje se gradnja kompleksa URIHO, to ukljuuje polivalentni rehabilitacijski centar i proizvodni pogon, dom za osobe s invaliditetom, te ostale pratee sadraje, a na preostalom dijelu zone K1 - gradskoga projekta istono od planirane prometnice, sjeverno od Avenije Dubrovnik i zapadno od Zagrebakog velesajma, omoguuje se gradnja i stambenih i stambeno-poslovnih graevina.

Trgovaki kompleksi - K2 su veliki trgovaki centri i veliki trgovaki pogoni koji bitno utjeu na urbanistiki razvoj svojom vrstom, poloajem i opsegom.

Na povrinama trgovakih kompleksa (K2) mogu se graditi i sve graevine poslovne namjene (K1).

Iznimno, na podruju prostora Blato - Lanite omoguuje se gradnja i stambeno - poslovnih graevina.

Ugostiteljsko-turistika namjena - T su hoteli, izletita, moteli, ugostiteljske i sportske graevine, kongresni centri i sl. 1.2.5. Sportsko-rekreacijska namjena - R

Sportsko-rekreacijska namjena sadri povrine za sport i rekreaciju. Ovisno o poloaju u gradu i vrsti sporta i rekreacije, povrine se dijele na one na

kojima je mogua gradnja sportskih graevina (oznaka R1) i one na kojima je mogue samo ureenje otvorenih povrina za sport i rekreaciju (oznaka R2).

Sportsko-rekreacijska namjena - sport s gradnjom - R1 Na tim se povrinama mogu graditi sportske dvorane i stadioni i druge zatvorene i

otvorene sportske graevine, s gledalitem ili bez gledalita, te drugi prostori to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti koja se obavlja na tim povrinama i u graevinama. Najvea ukupna povrina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgraenog GBP-a osnovne namjene, osim za stadione, gdje udio moe biti i vei.

Iznimno, na prostoru zone rekonstrukcije i dogradnje Doma sportova i Stadiona u Maksimiru omoguuje se izgradnja i ureenje sportskih i prateih sadraja (poslovne namjene i trgovaki kompleksi, ugostiteljsko-turistike, javne i drutvene te druge namjene); pri emu odnos sportskih i prateih sadraja moe biti i drugaiji od propisanoga prethodnim stavkom.

Sportsko-rekreacijska namjena - sport bez gradnje - R2



Na tim se povrinama mogu ureivati otvorena igralita te manji pratei prostori. Mogua je gradnja graevina to upotpunjuju i slue osnovnoj djelatnosti (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadraji), ukupnoga GBP-a do 1000 m2/ha cjelovite ureene sportsko-rekreacijske povrine graevne estice, a proporcionalno manje na manjim. Ukupni GBP ne moe biti vei od 5000 m2.

Otvorena igralita iz prethodnog stavka mogu se sezonski natkriti. Pratei se sadraji mogu graditi istodobno ili nakon ureenja otvorenih sportsko-

rekreacijskih igralita. Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na lokaciji

Srednjokolskog igralita u Klaievoj ulici. 1.2.6. Javne zelene povrine

Javni park - Z1 je javni neizgraeni prostor oblikovan planski rasporeenom vegetacijom i sadrajima temeljno ekolokih obiljeja, namijenjen etnji i odmoru graana.

Funkcionalno oblikovanje parka odreuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloko, edukativno estetskih i rekreativnih povrina, pa se parkovi tipoloki dijele na gradske parkove, parkove etvrti ili susjedstva, trgove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

Tipoloki oblik parka odreuje nain i razinu opremljenosti sadrajima, graevinama i drugom opremom, to se odreuje urbanim pravilima ove odluke.

Gradnja graevina, sadraja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne povrine u cjelini, a odreena je urbanim pravilima ove odluke.

Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na dijelu povrine Trga dr. Franje Tumana.

Gradske park - ume - Z2 su ume posebne namjene, funkcionalno oblikovne karakteristike kojih su odreene njihovim prirodnim obiljejima. Gradske park - ume mogu se oblikovati kao parkovne povrine, a gospodarenjem se zadrava njihova izvorna struktura ume, uz mogunost opremanja samo onim sadrajima koji e od ope korisnih funkcija ume imati naglaeniju rekreativnu funkciju. Povrinu park - ume koja e se ureivati i razinu opremanja odreuju tijela nadlena za upravljanje umama i za zatitu posebno vrijednih i zatienih dijelova prirode na gradskom podruju. Mogue intervencije na prostoru gradskih park - uma odreene su urbanim pravilima ove odluke.

Tematski park - Z3 je prostor ije su oblikovne karakteristike zadane sadrajem (temom) te nema nuno naglaeno vegetacijsku (hortikulturnu) komponentu. Sadrajna struktura tematskog parka, opremljenost graevina opremom te drugi uvjeti realizacije parka odreeni su urbanim pravilima ove odluke ili e se odrediti urbanistikim planovima ureenja. U zoni tematskog parka potrebno je osigurati barem 50% povrina s vegetacijskom komponentom (zelenih povrina).

Javne gradske povrine - tematske zone - Z4 su povrine niskog intenziteta izgraenosti koje se planiraju kao:

- novi parkovi i trgovi izmeu eljeznike pruge i rijeke Save; - neizgraeni koridori gradskih infrastruktura (potoka, gradskih ulica, eljeznice); - prostori obnove nestalih poljoprivrednih kultura (vinogradi i dr.). U tematskim zonama mogu se graditi graevine za: - znanost, kulturu i rekreaciju; - ugostiteljstvo;



- vjerske sadraje, uz uvjet da kin zone nije vei od 0,2 i podzemne garae iji GBP ne ulazi u ki.

U zonama javnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske te druge graevine kad su zatiene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrene kao osobito vrijedne. 1.2.7. Zatitne zelene povrine - Z

Zatitne zelene povrine oblikovane su radi potrebe zatite okolia (zatite reljefa,nestabilne padine, erozija, voda, potone doline, tradicionalni krajolici, zatita od buke, zatita zraka i druge zatitne zone).

Na povrinama zatitnog zelenila, mogu se oblikovati rasadnici. Iznimno, unutar zatitnih zelenih povrina mogu se graditi i manje graevine javne

i drutvene, ugostiteljske i stambene namjene, klijeti, kompostane i groblje kunih ljubimaca, postavljati skulpture i spomen-obiljeja, kada je to odreeno urbanim pravilima ove odluke.

Mjere ouvanja i zatite, te funkcionalno-oblikovne karakteristike krajobraznih povrina, i mogue intervencije odreene su urbanim pravilima ove odluke.

U zonama zatitnih zelenih povrina mogu se zadrati, rekonstruirati i obnavljati stambene i gospodarske, te druge graevine kad su zatiene kao spomenici kulture ili su ovom odlukom utvrene kao osobito vrijedne. Zahvati na takvim graevinama mogui su iskljuivo u skladu s propozicijama nadlenog tijela zatite. 1.2.8. Posebna namjena - N

Povrine posebne namjene odreene su za potrebe Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i ureuju se prema posebnim propisima. 1.2.9. Povrine infrastrukturnih sustava - IS

Povrine infrastrukturnih sustava su povrine na kojima se mogu graditi komunalne graevine i ureaji i graevine infrastrukture na posebnim prostorima i graevnim esticama, te linijske i povrinske graevine za promet.

Na povrinama predvienima za gradnju komunalnih graevina i ureaja i graevina infrastrukture na posebnim prostorima grade se:

1. - ureaji za proiavanje otpadnih voda; 2. - spremnici za vodu; 3. - ureaji za kanalizaciju; 4. - trafostanice 380/110 kV, 220/110 kV i 110/xkV; 5. - toplane i elektrane; 6. - graevine i ureaji alternativnih izvora energije; 7. - plinske primopredajne mjerno-redukcijske stanice, skladita plina, plinske

regulacijske, odorizacijske, razdjelne i blokadne stanice te ispostave za deurne slube; 8. - komutacijske graevine; 9. - vodna crpilita; 10. - graevine za predobradu i obradu otpada;



11. - graevine za druge komunalne i sline djelatnosti. Na povrinama predvienima za linijske, povrinske i druge infrastrukturne

prometne graevine grade se i ureuju: 1. -ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije; 2. -mostovi: 3. -parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa; 4. -tramvajska mrea; 5. -tramvajske i autobusne stanice i terminali s prateim sadrajima; 6. -eljeznika mrea, graevine i pratei sadraji, ukljuivo lokoteretni i

kontejnerski kolodvor; 7. -mrea biciklistikih staza i traka; 8. -pjeake i parkovne zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.; 9. -benzinske postaje s prateim sadrajima; 10. -autobusni kolodvori s prateim sadrajima; 11. -spremita autobusa i tramvaja; 12. -stanice iare s prateim sadrajima; 13. -javne gradske povrine - tematske zone.; 14. - trnice (ureenje u skladu s osnovnom namjenom i u skladu s vrijednostima

lokacije, odnosno utvrenim sustavom zatite). Iznimno, i na zasebnim graevnim esticama, mogu se graditi i poslovne graevine

(uredske i pratee) u vezi s obavljanjem osnovne djelatnosti. Mogua je izgradnja iznad prometnih povrina ako je opravdanost izgradnje

provjerena kroz urbanistiki plan ureenja, a iznimno mogua je i gradnja ispod infrastrukturnih povrina na podruju UPU Buzinski Kri - Ranirni kolodvor jug.

Iznimno, na prostoru Glavnog kolodvora Zagreb omoguuje se realizacija sadraja sukladno utvrenoj prometnoj studiji i rezultatima po njoj provednoga javnog natjeaja.

Na povrinama iz ovoga lanka ne mogu se graditi stambene graevine, a iznimno se omoguuje zadravanje u prostoru graevina uz sjevernu stranu Samoborske ceste, prema zateenom stanju na dan stupanja na snagu ove odluke. 1.2.10. Groblje

Groblja su povrine na kojima se, osim ureenja ukopnih mjesta, mogu graditi pratei sadraji koji slue osnovnoj funkciji groblja (crkve, kapele, obredne dvorane, mrtvanice i sl.).

Postojea gradska groblja su Mirogoj s Gajem urni, Miroevec, estine, Graneina, uerje, Remete, Markuevec, Graani, Resnik, Stenjevec, Gornje Vrape, Sveta Klara i Jakuevec.

Postojea manja groblja mogu se poveati u okviru lokalnih potreba i prostornih mogunosti.

Ureenje novih groblja predvia se na podruju zapadno od Mirogoja i istono od Miroevca. 1.2.11. Vode i vodna dobra

Povrine pod vodom - V1 su povrine rijeke Save, stajaih voda, potoka i akumulacija na potocima Medvednice, a odravat e se i ureivati odravanjem reima i propisane kvalitete voda.



Na tekuim i stajaim vodama i u njihovom neposrednom okoliu treba ouvati postojee biljne i ivotinjske vrste.

Potoci se ureuju, preteito, otvorenog korita, a potoci na osobito vrijednim podrujima ureuju se pejsano.

Povrine povremeno pod vodom - V2 obuhvaaju odteretni kanal "Odra", ureene i neureene inundacije rijeke Save, retencije na potocima Medvednice, kanale uz rijeku Savu i druge povrine koje ine vodno dobro.

Te se povrine mogu koristiti kao parkovne povrine i otvorena igralita za sport i rekreaciju. Iznimno, u prostoru vodnog dobra, a izvan granica stogodinjega vodnog vala i retencije, mogu se graditi graevine u funkciji osnovne namjene iz ovoga lanka.

Na povrinama vode i vodnog dobra (u rijenom koritu i u inundaciji), u zoni 500 m nizvodno od Mosta mladosti, omoguuje se pristup rijeci i postava plutajuih objekata veih od 35 m, a za brodove do 35 m i na tradicionalnim privezitima uz mostove, prema postojeem stanju lokacije i graevine, drugi lokacijski uvjeti nisu propisani.

1.2.12. Povrine svih namjena

Na povrinama svih namjena to su utvrene Generalnim urbanistikim planom mogu se graditi ulice, trgovi, djeja igralita, biciklistike staze, pjeake staze, pjeako-biciklistiki mostovi, parkovi, infrastrukturna mrea, manje infrastrukturne graevine (elektrodistribucijske trafostanice 10(20)/0,4 kV, punionica za motorna vozila na elektrini pogon i sl.) i ureaji i mjerne postaje za praenje kakvoe zraka.

Postava reklamnih i info panoa omoguuje se na povrinama svih namjena, a u skladu s posebnom gradskom odlukom. 1.3. Razgranienja namjena povrina

Detaljno razgranienje izmeu pojedinih namjena povrina i urbanih pravila, granice kojih se grafikim prikazom ne mogu utvrditi nedvojbeno, odredit e se urbanistikim planovima ureenja ili urbanistiko tehnikim uvjetima za zahvat u prostoru.

Graevna estica za odreeni zahvat u prostoru moe se temeljem razgranienja oblikovati od jedne ili vie katastarskih estica uz uvjet da je vei dio graevne estice unutar osnovne namjene.

Iznimno, graevna estica moe biti i manjim dijelom u osnovnoj namjeni, ali ne manjim od polovice minimalne povrine graevne estice odreene urbanim pravilom.

Graevna se estica moe oblikovati temeljem razgranienja, ukoliko se preostali dio graevne estice koji nije u osnovnoj namjeni nalazi u zonama R1, R2, Z1, Z2, Z3, Z4 i Z s time da se izuzimaju zelene povrine Z2 u sustavu zatite A, B i Z2 unutar podruja ekoloke mree, uz uvjet da se glavna graevina smjesti na povrinu na kojoj je gradnja doputena.

Urbanistiki parametri za graevnu esticu oblikovanu temeljem detaljnog razgranienja odreuju se prema minimalnoj graevnoj estici definiranoj urbanim pravilom, ili u odnosu na dio graevne estice u osnovnoj namjeni ako je on vei od minimuma propisanog urbanim pravilom.

Detaljnim razgranienjem pojedinih namjena povrina ne moe se osnovati graevna estica iza graevne estice uz ulicu (drugi red gradnje).



2. UVJETI UREENJA PROSTORA ZA GRAEVINE OD VANOSTI ZA

DRAVU I GRAD ZAGREB

Graevine i zahvatiod vanosti za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb - prometne,

energetske, vodne, proizvodne, sportske, graevine za gospodarenje otpadom, nepokretna kulturna dobra, graevine javne i drutvene namjene i graevine posebne namjene grade se, dograuju, nadograuju i rekonstruiraju u skladu s namjenom prostora, posebnim propisima i urbanim pravilima ove odluke.

Graevine i zahvati od vanosti za Dravu i Grad Zagreb mogue je smjestiti na povrinama mjeovite, javne i drutvene, gospodarske, sportsko-rekreacijske i posebne namjene, na povrinama infrastrukturnih sustava, na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama, unutar vodnog dobra i, iznimno, na javnim i zatitnim zelenim povrinama. 3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama gospodarske namjene - G, proizvodne namjene - I, poslovne namjene - K1, trgovakih kompleksa - K2, turistiko-ugostiteljske namjene - T, mjeovite - preteito poslovne namjene - M2 i mjeovite - preteito stambene namjene - M1.

Smjetaj graevina, odabir djelatnosti i tehnologija uskladit e se s mjerama zatite okolia, s tim da su doputene samo djelatnosti obzirne prema okoliu koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene, zasnovane na modernim i novim tehnologijama, poeljno je da imaju neka od obiljeja tradicionalne zagrebake proizvodnje i usluga.

Na povrinama mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2 ne mogu se smjestiti graevine i ureivati prostori koji zbog buke, praine, mirisa, neprimjerenoga radnog vremena, intenzivnog prometa roba i vozila ometaju stanovanje.

Uvjeti smjetaja graevina gospodarskih djelatnosti odreeni su u urbanim pravilima ove odluke i na kartografskim prikazima 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila. 4. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA DRUTVENIH DJELATNOSTI

U Generalnome su urbanistikom planu osigurani prostorni uvjeti smjetaja i razvoja sustava drutvenih djelatnosti: predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola, visokih uilita, znanstvenih institucija, graevina kulture i sporta, zdravstvenih i socijalnih ustanova, vjerskih graevina i drugih graevina javnog interesa.

Vrsta i broj graevina drutvenih djelatnosti odreuju se mreom graevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Graevine drutvenih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama javne i drutvene, stambene, mjeovite - preteito stambene, mjeovite - preteito poslovne,



gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene, te na javnim gradskim povrinama - tematskim zonama i na javnim i zatitnim zelenim povrinama.

Uvjeti smjetaja graevina drutvenih djelatnosti odreeni su urbanim pravilima ove odluke i na kartografskim prikazima - 1. KORITENJE I NAMJENA PROSTORA, 2. MREA GOSPODARSKIH I DRUTVENIH DJELATNOSTI 4. UVJETI ZA KORITENJE, UREENJE I ZATITU PROSTORA - 4a Urbana pravila. 4.1. Predkolske ustanove, osnovne i srednje kole

Predkolske ustanove (djeje jaslice i vrtii), osnovne i srednje kole planiraju se tako da pokriju potrebe odreenog podruja i da se stvore najprimjerenija gravitacijska podruja za svaku graevinu, a prema mrei za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Gravitacijska udaljenost za predkolske ustanove u pravilu iznosi 200-400 m, iznimno do maksimalno 1000 m,a za osnovne kole 400-600 m, ovisno o gustoi naseljenosti.

Potrebe za predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama odreuju se na temelju pretpostavljenog udjela djece u odnosu na broj stanovnika.

Prigodom gradnje predkolskih ustanova primjenjuju se sljedei normativi: 1.- broj djece predkolske dobi odreuje se sa 8% broja stanovnika, s tim da

je obuhvat predkolskim ustanovama 76%; 2.- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura,u pravilu, 30 m2

graevnog zemljita po djetetu, a iznimno 15 m2 po djetetu, uzimajui u obzir lokalne uvjete, te ako se zemljite nalazi uz ureene javne zelene povrine na kojima je mogue organizirati siguran boravak djece;

3.- prostorni kapaciteti graevine odreuju se optimalno za 10 odgojnih skupina, odnosno 200 djece, a maksimalni kapaciteti za 17 - 20 odgojnih skupina s 340 - 400 djece. Djeji vrti s podrunim odjelima optimalno ima 30 odgojnih skupina s ukupno 600 djece.

Predkolske ustanove se grade kao jednoetane, dvoetane, iznimno kao troetane u gusto naseljenim podrujima,uz mogunost gradnje podzemne etae. Najmanja veliina graevne estice za gradnju predkolske ustanove iznosi 2000 m2.

Prigodom gradnje osnovnih kola primjenjuju se sljedei normativi: 1- broj djece kolske dobi odreuje se sa 10% broja stanovnika; 2- broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika; 3- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 30 m2 po

ueniku, a iznimno 20 m2 po ueniku, u ve izgraenim gusto naseljenim podrujima, odnosno u ve formiranim naseljima;

4- prostorni kapacitet osnovnokolske graevine odreuje se najvie za 896 uenika u najvie 32 razredna odjela ako se radi o dvjema smjenama, te 560 uenika u 16 - 20 razrednih odjela ako se radi o jednoj smjeni, to se utvruje kao standard koji se eli postii.

Prigodom gradnje srednjih kola primjenjuju se sljedei normativi: 1- prostorni kapacitet srednjokolske graevine odreuje se za najvie 32

razredna odjela, odnosno do 800 uenika u koli;" 2- optimalni kapacitet srednjokolske graevine je od 16 do 20 razrednih

odjela, odnosno 400 - 500 uenika; 3- broj uionica odreuje se tako da jedna uionica dolazi na 28 uenika;



4- veliina graevne estice odreuje se tako da se osigura 20 - 40 m2 po ueniku, uzimajui u obzir lokalne uvjete.

Osnovni standard kolskog prostora, u pravilu, treba osigurati rad kole u jednoj smjeni, a iznimno, do stvaranja potrebnih uvjeta, u dvije smjene.

Prilikom planiranja osnovnih i srednjih kola na niskokonsolidiranome gradskom podruju - prostorima urbane obnove (3.1.) i nove regulacije na neizgraenom prostoru (3.2.), potrebno je osigurati rad kola u jednoj smjeni.

Iznimno, za gradnju i ureenje kolskog kompleksa s vie srednjih kola na lokaciji u Vlakoj ulici, mogue je odstupanje od normativa iz prethodnog stavka radi karakteristika i ogranienja lokacije u gradskom sreditu i postojeih graevina na graevnoj estici.

Prigodom odreivanja lokacija za predkolske ustanove, osnovne i srednje kole mora se osigurati dostupnost prilaza i prijevoza te sigurnost kretanja djece. Graevina mora biti planirana na kvalitetnom terenu. 4.2. Visoka uilita, znanstvene institucije, graevine za kulturu i sport

Razvoj i irenje visokih uilita u Zagrebu temeljit e se na postojeoj situaciji i dugorono utvrenim potrebama pojedinih znanosti i ustanova u skladu s njihovim razvojem i potrebama stanovnitva.

Znanstvene institucije i graevine za kulturu i sport gradit e se prema potrebama i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora, odnosno u skladu s mreom tih graevina. 4.3. Zdravstvena i socijalna skrb

Postojee graevine za zdravstvo i socijalnu skrb proirivat e se i adaptirati u skladu s prostornim mogunostima, a gradnja novih odredit e se prema potrebama, u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora. 4.4. Vjerske graevine

Postojee vjerske graevine proirivat e se i adaptirati u skladu s prostornim mogunostima, a nove graditi prema potrebama i na lokacijama u skladu s planom koritenja i namjene prostora.

Manje kapelice, krievi i sl. mogu se graditi i na neizgraenim zelenim povrinama, predvienima planom koritenja i namjene prostora. 4.5. Drugi sadraji drutvenog interesa

Drugi sadraji drutvenog interesa (uprava, pravosue, udruge graana, politike stranke, diplomatska predstavnitva, HTV), planiraju se prema potrebama i u skladu s posebnim standardima i na lokacijama usklaenima s planom koritenja i namjene prostora.

Spomenici, spomen - obiljeja i sl. mogu se graditi i na zelenim povrinama.



5. UVJETI I NAIN GRADNJE STAMBENIH GRAEVINA 5.1. Uvjeti gradnje stambenih graevina

Stanovanje, kao osnovna gradska namjena, predvia se u zonama stambene - S,

mjeovite - M, mjeovite - preteito stambene - M1 i mjeovite - preteito poslovne namjene - M2, dok je u nekim zonama drugih namjena stanovanje zastupljeno iznimno kao pratei sadraj.

Stambene graevine planiraju se kao visoke, niske i individualne. Visoka stambena graevina: najmanje visine etiri nadzemne etae (najmanje

suteren ili prizemlje, te tri kata); pojedinana nova graevina mora biti usklaena s karakteristinom kvalitetnom tipologijom i mjerilom okolne gradnje.

Niska stambena graevina: visine etiri nadzemne etae, pri emu se etvrta etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat.

Individualna stambena graevina: visine do najvie tri nadzemne etae, pri emu se trea etaa oblikuje kao potkrovlje ili uvueni kat.

Graevine se mogu graditi samo uz rjeenje prikljuka na prometnu povrinu prema lanku 38. ove odluke, prikljuaka na mreu za opskrbu elektrinom energijom i vodom, te za odvodnju otpadnih voda.

Iznimno, individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana mogu se graditi s rjeenjem opskrbe vodom prema mjesnim prilikama te odvodnjom voda u nepropusnu sabirnu jamu, ostalo prema prethodnom stavku.

Omoguuje se rekonstrukcija i gradnja zamjenskih graevina prema odgovarajuim urbanim pravilima na izgraenim graevnim esticama, iako nemaju neposredan pristup s ulice ili pristupnog puta. 5.2. Nain gradnje stambenih graevina

Ovisno o lokalnim uvjetima, morfologiji i stupnju konsolidacije prostora definirani su uvjeti i nain gradnje stambenih graevina.

Stambene graevine mogu se graditi kao: - samostojee graevine; - poluugraene graevine; - ugraene graevine; - graevine u nizu. Nain gradnje nove graevine odreuje se prema veliini i obliku graevne estice,

odnosno prema zateenoj urbanoj matrici i tipologiji gradnje i urbanim pravilima ove odluke.

Ako graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici, od te estice mora biti udaljena najmanje 3,0 m, ako urbanim pravilima ove odluke nije drugaije odreeno.

Kada urbana pravila ove odluke doputaju, graevina moe biti udaljena manje od 3,0 m, ali ne manje od 1,0 m od mee susjedne graevne estice (ne odnosi se na meu prema javnoj povrini). U tom se sluaju na graevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj graevnoj estici.

Otvorima se ne smatraju dijelovi zida sagraeni od staklene opeke i otvori s neprozirnim staklom veliine do 60 x 60 cm.



Ako je na postojeoj graevini uz meu izveden svjetlarnik, prigodom gradnje nove graevine na susjednoj graevnoj estici treba predvidjeti svjetlarnik na istom mjestu i, najmanje, istih dimenzija.

Terase, otvorena stubita, balkoni, loe, istaci i sl. ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne graevne estice.

Ureenje prostora i nain gradnje stambenih i drugih graevina odreeni su urbanim pravilima ove odluke.

Odredbe iz stavaka 4., 5.,6. i 8. odnose se na gradnju niskih i individualnih graevina svih namjena.

Graevine nije mogue smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice.

5.3. Nain gradnje pomonih graevina

Na graevnim esticama niskih i individualnih graevina mogu se, osim graevine za stanovanje ili stambeno-poslovne graevine, graditi pomone graevine s prostorima za rad, garae, spremita ogrjeva i druge pomone prostorije i, iznimno, nadstrenice.

Pomona graevina moe biti samostojea, poluugraena i ugraena, visine najvie dvije nadzemne etae, pri emu je druga etaa potkrovlje bez nadozida. Graevni pravac pomone graevine je, u pravilu, iza graevnog pravca glavne graevine.

Iznimno, na strmom terenu, garaa se moe graditi uz rubnu liniju rezervacije proirenja ulice, odnosno uz regulacijsku liniju ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje.

Ako pomona graevina ima otvore prema susjednoj graevnoj estici za njih vrijede ista pravila kao i za stambene graevine.

Nadstrenica je namijenjena za natkrivanje parkiralita, terasa, stubita, ulaznih prostora, otvorenih povrina graevne estice i sl., najvee ukupne povrine 25 m2 na graevnoj estici, a na njezin smjetaj primjenjuju se pravila za pomone graevine.

Nadstrenice i pomone graevine ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice.

5.4. Ureenje graevne estice

Graevna estica namijenjena preteito stanovanju ureivat e se na tradicionalan nain ureenja okunice, potujui funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonoga biljnog materijala.

Prigodom visoke stambene gradnje graevna se estica ne moe ograivati. Graevna estica za gradnju niskih i individualnih graevina oblikuje se prema

urbanim pravilima ove odluke. Terase i potporni zidovi grade se u skladu s reljefom i oblikovnim obiljejima

naselja. Predvrtovi iz urbanih pravila ove odluke planiraju se najmanje u irini jedne treine

graevne estice uz rubnu liniju rezervacije proirenja ulice, odnosno uz regulacijsku liniju ako za ulicu nije planirano ili nije potrebno osigurati proirenje te se hortikulturno ureuju visokim i niskim zelenilom.



Na graevnoj se estici mogu graditi: bazen, tenisko igralite i sl., a koji se ne uraunavaju u izgraenost graevne estice.

Uline ograde se izrauju u kombinaciji vrstog materijala i ivice, visine do 1,5 m. Ograde izmeu graevnih estica su visine do 2,0 m, mjereno od nie kote konano

zaravnanog terena. Ograde, predvrtovi, terase, potporni zidovi, stube, kolne i pjeake rampe za pristup

graevinama, bazeni, teniska igralita, potrebna parkiralina mjesta i prirodni teren odreen urbanim pravilima ove odluke, kao i ostali elementi ureenja graevne estice, ne mogu se smjestiti na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice.

Na dijelu graevne estice rezerviranom za proirenje postojee ulice mogue je urediti travnjak, bez sadnje visoke vegetacije, te minimalni potrebni pristup graevini. 6. UVJETI UTVRIVANJA TRASA I POVRINA PROMETNE,

TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREE

Generalnim urbanistikim planom osigurane su povrine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav; - telekomunikacije i pote; - vodnogospodarski sustav; - energetski sustav. Postojee i planirane trase vodova komunalne infrastrukture, ovisno o lokalnim i

tehnikim uvjetima, vodit e se u pravilu oznaenim koridorima u skladu s odrednicama lanaka 22., 56., i 104. ove odluke. Lokalne i tehnike uvjete za realizaciju komunalne infrastrukture utvruju nadlene slube.

Koridori magistralnih elektroenergetskih vodova 110 kV i vodova komunalne infrastrukture prikazani su naelno na kartografskim prikazima 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3b Energetski sustav, pota i telekomunikacije i 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3c Vodnogospodarski sustav i postupanje s otpadom. Njihov detaljni poloaj odredit e se urbanistikim planovima ureenja i/ili lokacijskom dozvolom.

Koridori magistralnih vodova komunalne infrastrukture moraju biti udaljeni najmanje 20,0 m od vanjske noice nasipa rijeke Save, Krapine i odteretnog kanala "Odra".

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ove odluke. 6.1. Prometni infrastrukturni sustavi

Dugoroni cilj je da se najmanje dvije treine svih dnevnih putovanja odvija javnim prijevozom i nemotoriziranim oblicima putovanja.

Na povrinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i ureivati:

1. - ulina mrea i trgovi s mogunou denivelacije; 2. - parkiralita i garae s mogunou deniveliranog pristupa;



3. - tramvajska mrea; 4. - Tramvajske i autobusne stanice i terminali s prateim sadrajima; 5. - eljeznika mrea, graevine i pratei sadraji ukljuivo lokoteretni i

kontejnerski kolodvor; 6. - mrea biciklistikih staza i traka; 7. - pjeake zone, rampe, stubita, liftovi, putovi i sl.; 8. - benzinske postaje s prateim sadrajima; 9. - autobusni kolodvori s prateim sadrajima; 10. - spremita autobusa i tramvaja; 11. - stanice iare s prateim sadrajima; 12. - javne gradske povrine - tematske zone.

U kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet odreeni su koridori za ulina i eljezniko-ulina vorita, a detaljni visinski odnosi odreivat e se urbanistikim planovima ureenja ili detaljnijim rjeenjima ulica.

6.1.1. Ulina mrea i trgovi

Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje osnovne uline mree, trgova i drugih nekategoriziranih ulica, tako da se osigura usklaen razvoj javnoga, pjeakog i biciklistikog prometa, te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojee i formiranje nove mree javnih urbanih prostora.

U planiranju, projektiranju, gradnji i ureenju trgova i uline mree osigurat e se propisane mjere zatite okolia.

Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja i ureenje trgova kao vanih fokusa prometnih tokova, te arita otvorenoga javnog urbanog prostora.

Generalnim urbanistikim planom predvia se gradnja mostova kao prometnih graevina i kao graevina iznimnog znaenja za formiranje identiteta grada na rijeci.

Uz zadravanje i rekonstrukciju postojeih, Generalnim se urbanistikim planom predvia gradnja deset novih mostova, od kojih est kolno-pjeako-biciklistikih, dva kolno-pjeaka i dva pjeako-biciklistika mosta. Pored navedenih, daljnje pjeako-biciklistike mostove mogue je graditi i na drugim lokacijama.

Osnovna ulina mrea Osnovna ulina mrea sastoji se od gradske autoceste (gradska obilaznica),

gradskih avenija, glavnih gradskih ulica i gradskih ulica. Za gradsku autocestu treba osigurati koridor ili rezervirati proirenje postojee ulice

irine, najmanje, 80,0 m, za gradsku aveniju irine, najmanje, 40,0 m, za novu glavnu gradsku ulicu, najmanje, 26,0 m i za gradsku ulicu, najmanje, 18,0 m.

Iznimno, planirana Blizneka ulica, od Mandlove do Ulice grada Vukovara, irine koridora ili rezervacije proirenja od 35,0 m, Ulica grada Vukovara od Savske do Tratinske, produena Vrapanska i korpikova ulica uvrtene su u kategoriju gradske avenije.

U podsljemenskom podruju (sjeverno od linije Aleja Bologne, Ilica, Vlaka, Maksimirska, Avenija G. uka, Oporoveka) koridori novih ili rezervacije za proirenje postojeih glavnih gradskih i gradskih ulica mogu biti, ovisno o lokalnim uvjetima, i ui od 26,0 m, odnosno 18,0 m, kao i koridori ve postojeih glavnih gradskih ulica i gradskih ulica i u drugim dijelovima grada.

U pravilu, irina prometne trake za gradske avenije i glavne gradske ulice iznosi 3.25 m, za gradske ulice 3,0 m, a za nekategorizirane ulice 2,75 m.



Sva su raskrija na gradskoj autocesti denivelirana. Raskrija na drugim dijelovima osnovne uline mree mogu biti denivelirana ako to

zahtijevaju prometne potrebe, a doputaju prostorne mogunosti. Prigodom gradnje gradskih avenija moraju se predvidjeti drvoredi, a drvoredi se

mogu planirati i prigodom gradnje glavnih gradskih i gradskih ulica. Osnovna ulina mrea ucrtana je na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I

KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet. Novoplanirane ulice Novoplanirane ulice ne mogu biti ue od 9,0 metara, osim, iznimno, 7,5 m, ako to

zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne graevine. Planirana slijepa ulica moe biti najdua do180 m, uz uvjet da na kraju ima

obvezno okretite za komunalna i druga vozila. Planirana pristupna cestado graevne estice je najmanje irine 5,5 m ako se koristi

za kolni i pjeaki promet, s tim da je najdua75 m i na njuse vee najvie pet individualnih stambenih graevina s najviepo tri stana.

Iznimno, planirana pristupna cestado graevne estice je najmanje irine 3,5m ako se koristi za kolni i pjeaki promet i najmanje irine 1,5 m ako se koristi za pjeaki promet, s tim da je najdua50 m i na njuse mogu prikljuiti samo dvije individualne stambene graevine s najviepotri stana.

Postojee ulice Postojeim ulicama koje nisu u osnovnoj ulinoj mrei ucrtanoj na kartografskom

prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet, potrebno je osigurati prostor rezervacije proirenja postojee ulice koji iznosi najmanje 4,5 m od osi prometne povrine, iznimno, 3,75 m, ako to zahtijeva konfiguracija terena i ako se uz ulicu grade individualne graevine.

Omoguuje se rjeenje prikljuka graevne estice na prometnu povrinu prema postojeem stanju izvedenosti, uz rezervaciju proirenja postojee ulice prema prethodnom stavku ili prema kartografskom prikazima, uz uvjet da njena irina u naravi nije manja od:

3,5 m za individualne stambene graevine do 400 m2 GBP s najvie tri stana; 5,5 m za ostale individualne i niske graevine, osim graevina u zonama G, I, K1,

K2; 9 m za visoke graevine i graevine u zonama G, I, K1, K2. U ve izgraenim dijelovima grada s formiranim ulicama, udaljenost regulacijske

linije ulice ne moe biti manji od 2,75 m od osi prometne povrine za dvosmjerni promet, odnosno 1,75 m za jednosmjerni promet.

Iznimno, pristupnim se putom mogu smatrati postojee pjeake stube. Iznimno, kod postojeih slijepih ulica moe se zadrati postojea duina, te

postojea irina ako nije manja od 5,5 m. Mjere provedbe Ulice se mogu graditi etapno i po duini i irini.Etapna irina ograniavajui je

faktor za izgradnju graevina i u odnosu na nju odgovarajue se primjenjuju odredbe ove odluke koje odreuju maksimalnu visinu i kapacitet graevina.

Graevna estica ulice moe biti i ira od koridora ulice, zbog prometno - tehnikih uvjeta kao to su: formiranje raskrija, prilaza raskriju, autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz, podzida, nasipa i sl. Graevna estica ulice moe biti ua od planiranog koridora ulice.

Raspored povrina unutar profila ulice odreivat e se na temelju potreba i mogunosti, te prema odredbama ove odluke.



Osim trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina ucrtanih na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet omoguuje se gradnja i ureenje i drugih trgova, uline mree te prometnih graevina i povrina neophodnih za ostvarivanje drugih mjera prostornog ureenja.

Prigodom gradnje trgova, uline mree, prometnih graevina i povrina iz prethodnog stavka ovoga lanka, na prostorima na kojima ovom odlukom postoji obveza donoenja urbanistikog plana ureenja potrebno je za njih osigurati u pravilu 25 - 30% povrine od povrine obuhvata urbanistikog plana ureenja tako da se osigura irenje mree gradskih trgova koji slijede glavne pjeake putanje gradskog podruja na udaljenostima u pravilu od 500 900 m ovisno o namjeni i tipologiji gradnje.

Ureenje kolnih ulaza u blok ili graevinu osigurati, u pravilu, bez mijenjanja nivelete i irine nogostupa, bez uklanjanja poteza drvoreda ili drugog zelenila, te bez ugroavanja sigurnosti pjeaka arhitektonskim barijerama. 6.1.2. Parkiralita i garae

Potreban broj parkiralinih ili garanih mjesta (broj PGM) za stambenu namjenu u

visokokonsolidiranim i konsolidiranim gradskim predjelima propisan je urbanim pravilima ove odluke.

Potreban broj PGM-a kada to nije odreeno urbanim pravilom ove odluke, odreuje se na 1000 m2 graevinske (bruto) povrine, ovisno o namjeni prostora u graevini: Namjena prostora Prosjena vrijednost Lokalni uvjeti Stanovanje (ukoliko nije propisano urbanim pravilom)

15 13-17

Proizvodnja, skladita i sl. 8 6-10 Trgovine 40 30-50 Drugi poslovni sadraji 20 15-25 Restorani i kavane 50 40-60

Fakulteti i znanstvene ustanove 15 10-20

U bruto izgraenu povrinu za izraun PGM-a ne uraunavaju se garae i

jednonamjenska sklonita. Kada se potreban broj PGM-a, s obzirom na posebnost djelatnosti, ne moe odrediti prema normativu iz stavka 2. ovoga lanka, odredit e se po jedan PGM za:

1. - hotele, hostele i pansione na svake dvije sobe; 2. - motele na svaku sobu; 3. - kazalita, koncertne dvorane, kina i sl. na 18 sjedala; 4. sportske dvorane i igralita s gledalitima na 18 sjedala i za jedan autobus

na 400 mjesta; 5. - ugostiteljsku namjenu na etiri do 12 sjedeih mjesta; 6. - kole i predkolske ustanove, na jednu uionicu, odnosno za jednu grupu

djece; 7. - bolnice, na tri kreveta ili dva zaposlena u smjeni; 8. - ambulante, poliklinike, domove zdravlja, socijalne ustanove i sl., na dva

zaposlena u smjeni; 9. - vjerske graevine, na pet do 20 sjedala, ovisno o lokalnim uvjetima.



Na podruju Gornjeg grada i Kaptola i na dijelu Donjeg grada omeenog Drakovievom, eljeznikom prugom, Runjaninovom, Frankopanskom, Ilicom i Mesnikom ulicom mogue je uplatiti za nedostajua parkiralino-garana mjesta koja nije mogue osigurati na parceli objekta za sve namjene osim stambene. Isto se odnosi i na podruje izvan opisanoga u prethodnom stavku, a unutar visokokonsolidiranog podruja oznaenog s 1.2. na kartografskom prikazu 4a.

Kod prenamjene i rekonstrukcije sagraenih objekata, u sredinjem dijelu grada, a unutar visokokonsolidiranog podruja oznaenog s 1.1., 1.2. i 1.6.na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, iznimno se omoguuje uplata za nedostatna parkiralina mjesta ukoliko se ne mogu osigurati na parceli objekta.

Iznimno, za graevine javne i drutvene namjene u visokokonsolidiranom podruju oznaenom s 1.1., 1.2. , 1.7 i 1.8. na kartografskom prikazu 4a. Urbana pravila, potreban broj PGM-a odreuje se prema mogunostima lokacije, uzimajui u obzir vrijednosti i ogranienja u prostoru. Pri odreivanju broja potrebnih PGM iznimno se mogu smanjiti normativi kod gradnje, dogradnje i nadogradnje objekata, i to:

a) u sredinjem dijelu grada, u ve sagraenim dijelovima grada, vodei pri tom rauna o vrijednostima i ogranienim mogunostima prostora. Pri odreivanju broja PGM moe se predvidjeti isto PGM za razliite vrste i namjene objekata i razliito vrijeme njihova koritenja,

b) u gradskim prostorima na kojima postoji ili se planira javni gradski promet ili gradnja javnih garaa,

c) u prostorima grada s objektima razliitih namjena, vodei pri tome rauna o potrebnom broju PGM za objekte koji po namjeni trebaju vei broj PGM.

Postojee se garae ne mogu prenamijeniti u druge sadraje, a parkiralita samo iznimno, uz osiguravanje alternativnog smjetaja vozila.

Gradnja javnih garaa nije mogua na prostoru Gornjeg grada i Kaptola i na povrinama evidentiranim kao spomenik parkovne arhitekture: Trg N..Zrinskog (634), Trg J.J. Strossmayera (636), Trg kralja Tomislava (635), botaniki vrt FBF (591), Trg kralja Petra Kreimira IV (910) i Trg kralja Petra Svaia (912). U zoni Gornjeg grada i Kaptola mogua je gradnja garaa iskljuivo za potrebe stanovanja, i to prema normativu najvie 1GPM/1 stan.

Na prostoru omeenom: ulicama Vlakom, Bauerovom, Trgom Petra Kreimira IV., Hrvojevom, Borninom, Domagojevom, Branimirovom, Ul. Grgura Ninskog, junim rubom Botanikog vrta, Runjaninovom, Vodnikovom, Savskom, Ul. I. Krnjavoga, Kaievom i Ilicom mogua je gradnja javnih garaa uz uvjet da se najmanje 50% garanih mjesta osigura za potrebe okolnog stanovanja (domicilno stanovnitvo s povlatenim parkirnim kartama). Za broj PGM-a koji odgovara broju od najmanje 50% kapaciteta javne garae potrebno je ukloniti ulina parkiralina mjesta u blizini lokacije javne garae. Uklonjena parkiralina mjesta treba prenamijeniti u zonu bez automobila, tj. u proirenje pjeakih povrina, osiguranje izgradnje biciklistikih staza i sadnju visokog zelenila. Prioritetno ukloniti vozila najmanje s jedne strane svih ulica koja omeuju blok u kojem se gradi predmetna garaa. Izgradnji javne garae prethodi ishoenje suglasnosti Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture i prirode, te izrada prometne studije kojom se utvruje pristup, kapacitet s prijedlogom tehnologije (klasina, automatska i sl.) i prometna usklaenost s uom (blok) i irom zonom obuhvata (kontaktni blokovi). Na tom prostoru mogua je i gradnja garaa unutar blokova za potrebe stanovanja kapaciteta do maksimalno 100 PM prema normativu najvie 1 PGM/1 stan.

Iznimno, omoguuje se gradnja javne podzemne garae na lokaciji Srednjokolskog igralita.



Iznimno, za garae u Hribarovom prilazu u Dugavama omoguuje se prenamjena u poslovni prostor prema izvedenom stanju, uz osiguranje alternativnog smjetaja vozila.

Iznimno, za garau u graevini Zagreb Arene na lokaciji u Blatu, omoguuje se prenamjena dijela prostora garae u prostor druge namjene, uz uvjet da se ne utjee na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu i da se potreban broj parkiralinih mjesta prenamijenjenog prostora odreuje sukladno odredbama ovog lanka.

Parkiranje je mogue na svim ulicama osim gradskim avenijama, ovisno o lokalnim uvjetima (o potrebi za parkiranjem, raspoloivom prostoru, horizontalnoj i vertikalnoj preglednosti, prolazima za pjeake i bicikliste, pristupu vatrogasnih vozila, hitne pomoi i sl.). Ako se parkiralita grade uz glavni kolnik glavne gradske ulice, tada moraju biti kosa (30 ili 45), a uz servisne kolnike i gradske ulice mogu biti uzduna, kosa i okomita. Ako se parkiralita grade uz kolnik glavne gradske ulice ili gradske ulice, doputena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti vea od 50 km/h.

Graevna estica u stambenoj i mjeovitoj, preteito stambenoj namjeni moe imati iznimno dva ulaza na parkiralite, odnosno garau.

Odobravanju gradnje novih javnih garaa prethodi prometna studija. Uz stajalita i terminale javnog gradskog prijevoza omoguuje se gradnja

parkiralita za "park and ride". 6.1.3. Mrea tramvajskog i eljeznikog prometa

Postojea tramvajska mrea, trase za proirivanje tramvajske mree i gradnju lakotranike eljeznice oznaene su na kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.

Tramvaj, iara i lakotranika eljeznica mogu se graditi i na trasama koje nisu oznaene na karti Prometne i komunalne infrastrukturne mree, ako e to pridonijeti poboljanju prometa. Uvjeti za takvu gradnju utvrdit e se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom.

U Generalnome urbanistikom planu odreeno je da se omoguuje gradnja tramvajskih pruga, u pravilu, u prostoru odvojenom od kolnika. Kada se omoguuje gradnja tramvajskih pruga uz plonik, za tramvajsku prugu je potrebno osigurati prostor irine 3,0 m. Kad se omoguuje gradnja tramvajskih pruga na prostoru odvojenom od ulice, potrebno je osigurati prostor irine 15,0 m, a najmanje 9,0 m.

Okretita javnog prijevoza i javna parkiralita uz stajalita i terminale javnog prijevoza mogu se graditi u svim namjenama ovisno o lokalnim uvjetima.

Lokacije postojeih stajalita javnog prijevoza mogu se mijenjati ako se poboljava javni prijevoz. Za novoplanirane trase tramvaja i lakotranike eljeznice lokacije stajalita odredit e se detaljnijim prometnim rjeenjima.

Povrine za gradnju novih spremita autobusa i tranikih vozila javnog prijevoza predviene su u Jakuevcu, Jankomiru i Blatu.

Povrina za gradnju autobusnog terminala predviena je istono od raskrija Selske ceste i Savske ceste.

Prostori za razvoj eljeznikog prometa odreeni su i oznaeni u kartografskom prikazu 3. PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREA - 3a Promet.

Planira se modernizacija zagrebakoga eljeznikog vora i dogradnja dijelova eljeznike mree te osposobljavanje eljeznice za daljnje ukljuivanje u sustav javnoga gradskog i prigradskog prijevoza putnika.



Planirani koridori omoguuju zadravanje postojeih niveleta pruga ili podizanje na plus prvu razinu. Podizanje eljeznikih pruga na plus prvu razinu, zamjena nasipa vijaduktima i smjetaj primjerenih sadraja unutar infrastrukturnog pojasa eljeznike pruge definirat e se detaljnijom prostorno planskom dokumentacijom.

Stajalita u funkciji javnoga gradskog prijevoza putnika mogu se, prema potrebi, graditi i na lokacijama koje nisu oznaene u kartografskom prikazu, ako to pridonosi poboljanju javnog prijevoza.

Generalnim urbanistikim planom je predvieno da se tzv. zapadna obilazna pruga Ranirni kolodvor - Zaprei, na dionici od Ranirnog kolodvora do Gornjeg Blata, moe graditi na dvjema trasama: dogradnjom postojee pruge Ranirni kolodvor - Klara - Remetinec - Blato ili na novoj trasi poloenoj uz gradsku obilaznu autocestu. Za obje su varijante osigurane povrine, a procjenom utjecaja na okoli i studijom izvodljivosti odredit e se optimalna varijanta.

Tehniko-putniki kolodvor gradit e se u Vukomercu. Industrijski kolosijeci mogu se graditi na svim povrinama gospodarske namjene. Planira se rekonstrukcija i produivanje sljemenske iare do tramvajskog okretita

na Dolju. 6.1.4. Mrea biciklistikih staza i traka

Biciklistike staze i trake mogu se graditi i ureivati odvojeno od ulica kao zasebna povrina unutar profila ulice te kao dio kolnika ili pjeake staze obiljeen prometnom signalizacijom.

Biciklistike staze i trake obvezno se grade i ureuju na potezima oznaenima na kartografskom prikazu, a mogu se graditi i ureivati i na drugim povrinama.

Najmanja irina biciklistike staze ili trake za jedan smjer vonje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Ako je biciklistika staza ili traka neposredno uz kolnik, dodaje se zatitna irina od 0,75 m.

Iznimno, zatitna irina nije obvezna ako je u ulici trajno ograniena brzina kretanja motornih vozila na 50 km/h.

Uzduni nagib biciklistike staze ili trake, u pravilu, ne moe biti vei od 8%. 6.1.5. Pjeake zone, putovi i drugo

Za kretanje pjeaka mogu se graditi i ureivati, osim plonika, trgova i ulica, pjeaki putovi, pothodnici, nathodnici, stube i preaci, te prolazi i etalita. Osim pjeake zone u gradskom sreditu ureivat e se i manje pjeake zone u drugim gradskim dijelovima.

U podsljemenskom predjelu mogu se graditi i ureivati preaci (pjeaki putovi, stube, staze, etnice) kao veze izmeu usporednih ulica, s tim da su preaci meusobno udaljeni najvie 600 m.

Povrine za kretanje pjeaka moraju bitikontinuirane idovoljne irine, u pravilu, ne ue od 1,5 m.

Iznimno, a ovisno o prostornim ogranienjima, mogu biti i ue, ali ne manje od 1,2 m.

Pri izradi urbanistikih planova ureenja za nova stambena naselja i zone vee od 1 ha, irina pjeakog hodnika kod visokogradnje ne moe biti manja od 2,25 m.



Na raskrijima i drugim mjestima gdje je predvien prijelaz preko kolnika za pjeake, bicikliste i osobe s tekoama u kretanju, moraju se ugraditi sputeni rubnjaci. 6.1.6. Benzinske postaje

Na kartografskom prikazu 3. PRO

Documents

Gup Zg Prijedlog Plana Za Javnu Raspravu 2014