podloga za raspravupodloga za raspravu

Prijedlog Prijedlog

Nacionalnoga okvirnog kurikuluma Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i opće za predškolski odgoj i opće

obvezno obrazovanje u osnovnoj obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školii srednjoj školi

Nacionalni okvirni kurikulum Nacionalni okvirni kurikulum temeljnitemeljni dokument, na dokument, na nacionalnoj razini, donosi nacionalnoj razini, donosi

• opće ciljeve odgoja opće ciljeve odgoja i obrazovanja,i obrazovanja,

• što učenici trebaju što učenici trebaju znati i za što znati i za što trebaju biti trebaju biti osposobljeni osposobljeni

• što i kako učitišto i kako učiti

• kako pratiti i kako pratiti i vrjednovati vrjednovati kvalitetu učeničkih kvalitetu učeničkih postignućapostignuća

razvojni dokumentrazvojni dokument

• = = otvoren za promjene i poboljšanja, a otvoren za promjene i poboljšanja, a promjene će se temeljiti na rezultatima promjene će se temeljiti na rezultatima istraživanja i rezultatima vrjednovanjaistraživanja i rezultatima vrjednovanja

Nacionalni okvirni kurikulumNacionalni okvirni kurikulum

• temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata. dokumenata.

• Osnova je za izradbu školskog kurikuluma.Osnova je za izradbu školskog kurikuluma.

ZAŠTO? Život i rad u društvu brzih ZAŠTO? Život i rad u društvu brzih promjena i oštre konkurencije promjena i oštre konkurencije zahtijevaju novi tip znanja, vještina, zahtijevaju novi tip znanja, vještina, vrijednosti i stavova, tj.vrijednosti i stavova, tj.

• nije ih moguće ostvariti nije ih moguće ostvariti kroz tradicionalni kroz tradicionalni odgojno-obrazovni sustav odgojno-obrazovni sustav – činjenično znanje. – činjenično znanje.

• usvajanje usvajanje činjeničnoga činjeničnoga znanja znanja zamjenjuje se zamjenjuje se razvojem razvojem kompetencijakompetencija tj. tj.

• obrazovnim obrazovnim ishodimaishodima

Drugim riječima: nacionalni Drugim riječima: nacionalni kurikulum polazi od pitanjakurikulum polazi od pitanja

• što učenik određene dobi treba znati i što učenik određene dobi treba znati i može znatimože znati u razdoblju jednoga razvojnog u razdoblju jednoga razvojnog ciklusa koji ciklusa koji nije strogonije strogo vremenski vremenski određen razdobljem od jedne školske određen razdobljem od jedne školske godine. godine.

Usmjerenost na učenička Usmjerenost na učenička postignućapostignuća

• omogućuje omogućuje učinkovitije učinkovitije vrjednovanje i vrjednovanje i kontrolu ostvarenosti kontrolu ostvarenosti ciljeva= obrazovnih ciljeva= obrazovnih ishoda ishoda

• vanjsko vrjednovanje vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje i samovrjednovanje kao relevantne kao relevantne sastavnice sastavnice

Osim…Osim…

• … … naše vlastite naše vlastite obrazovne tradicije i obrazovne tradicije i potreba, važnu potreba, važnu odrednicu u definiranju odrednicu u definiranju obrazovne politike i obrazovne politike i razvoju nacionalnog razvoju nacionalnog kurikuluma kurikuluma predstavljaju i predstavljaju i europski europski obrazovni dokumentiobrazovni dokumenti, , posebice posebice Europski Europski kompetencijski okvir.kompetencijski okvir.

Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja Da bi uspješno odgovorila izazovima razvoja društva znanja i svjetskog tržišta, Europska Unija društva znanja i svjetskog tržišta, Europska Unija definirala je definirala je osamosam temeljnih kompetencija za temeljnih kompetencija za

cjeloživotno obrazovanje:cjeloživotno obrazovanje: • sporazumijevanje na materinskom jezikusporazumijevanje na materinskom jeziku• sporazumijevanje na stranim jezicimasporazumijevanje na stranim jezicima• matematička kompetencija i osnovne matematička kompetencija i osnovne

kompetencije u znanosti i tehnologijikompetencije u znanosti i tehnologiji• digitalna kompetencijadigitalna kompetencija• učiti kako učitiučiti kako učiti• socijalna i građanska kompetencijasocijalna i građanska kompetencija• inicijativnost i poduzetnost inicijativnost i poduzetnost • kulturna svijest i izražavanje.kulturna svijest i izražavanje.

U skladu s U skladu s Hrvatskim Hrvatskim nacionalnim obrazovnim nacionalnim obrazovnim standardomstandardom (HNOS) (HNOS)• predlažu se predlažu se otvoreni otvoreni

didaktičko-metodički didaktičko-metodički sustavisustavi koji učenicima, koji učenicima, ali i učiteljima i ali i učiteljima i nastavnicima pružaju nastavnicima pružaju mogućnosti mogućnosti izbora izbora sadržaja, metoda, sadržaja, metoda, oblika i uvjetaoblika i uvjeta za za ostvarivanje ostvarivanje programskih ciljeva. programskih ciljeva.

Kurikulum omogućujeKurikulum omogućuje

• interdisciplinarni interdisciplinarni pristup i pristup i međupredmetno međupredmetno povezivanjepovezivanje

• veću autonomiju veću autonomiju škola i nastavnikaškola i nastavnika

• veću odgovornostveću odgovornost

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD USMJEREN NA DIJETE I UČENIKAUSMJEREN NA DIJETE I UČENIKA

• Smisao nastave Smisao nastave sada više nije sada više nije realizacija realizacija programa, nego programa, nego ……

nastava nastava usmjerena na učenikausmjerena na učenika ::

• planiranje i pripremaplaniranje i priprema školskoga i nastavnoga rada školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima prema sposobnostima učenika, stvarajući razlikovne učenika, stvarajući razlikovne sadržaje i djelatnosti, sadržaje i djelatnosti, diferencijalno ustrojstvo i diferencijalno ustrojstvo i tempo nastavetempo nastave

• odabir i primjenuodabir i primjenu nastavnih oblikanastavnih oblika, , metoda i sredstavametoda i sredstava koji koji će poticajno djelovati će poticajno djelovati na razvoj svih područja na razvoj svih područja učenikove osobnostiučenikove osobnosti

• uzimanje u obziruzimanje u obzir različitih različitih stilova učenjastilova učenja učenika, kao učenika, kao i razvojnih razlika između i razvojnih razlika između dječaka i djevojčica te dječaka i djevojčica te između pojedinih učenika između pojedinih učenika općenitoopćenito

• ……

• Uvode se novi i Uvode se novi i aktualiziraju aktualiziraju tradicionalni načinitradicionalni načini i i oblici učenja: oblici učenja: istraživačka nastava, istraživačka nastava, iskustvena nastava, iskustvena nastava, projektna nastava, projektna nastava, multimedijska multimedijska nastava, bonus nastava, bonus nastava, problemsko nastava, problemsko učenje, učenje,

• interdisciplinarni interdisciplinarni pristup, tj. povezivanje pristup, tj. povezivanje programskih sadržaja programskih sadržaja prema načelima prema načelima međupredmente međupredmente korelacije, korelacije,

• učenje u parovima učenje u parovima (tandemsko učenje), (tandemsko učenje), učenje u skupinama i učenje u skupinama i sl.sl.

Posebni odgojno-obrazovni ciljevi jesu:Posebni odgojno-obrazovni ciljevi jesu:

– razvijene razvijene komunikacijskekomunikacijske kompetencije (na kompetencije (na materinskom i na stranim jezicima)materinskom i na stranim jezicima)

– razvijena razvijena matematička matematička kompetencija (konceptualna kompetencija (konceptualna znanja i primjena matematike u rješavanju problema, znanja i primjena matematike u rješavanju problema, uključujući i probleme u različitim životnim uključujući i probleme u različitim životnim situacijama)situacijama)

– razvijena razvijena informatičkainformatička pismenost (poznavanje i pismenost (poznavanje i upotreba informacijsko–komunikacijske tehnologije) upotreba informacijsko–komunikacijske tehnologije)

– poznavanje i razumijevanje poznavanje i razumijevanje prirodnih pojavaprirodnih pojava i i razvijanje svijesti o potrebi očuvanja priroderazvijanje svijesti o potrebi očuvanja prirode

– razvijeno razvijeno prirodoznanstvenoprirodoznanstveno mišljenje mišljenje– razvijena sposobnost razvijena sposobnost kritičkoga mišljenjakritičkoga mišljenja

(prosuđivanja) i sposobnost rješavanja problema(prosuđivanja) i sposobnost rješavanja problema– razvijene razvijene stvaralačke sposobnostistvaralačke sposobnosti (kreativnost) (kreativnost)

Nacionalni okvirni kurikulum za opći odgoj i Nacionalni okvirni kurikulum za opći odgoj i obrazovanje u Republici Hrvatskoj uključuje obrazovanje u Republici Hrvatskoj uključuje

sljedeća sljedeća odgojno-obrazovna područjaodgojno-obrazovna područja:: • jezično-komunikacijsko jezično-komunikacijsko

područjepodručje

• društveno-humanističko društveno-humanističko područjepodručje

• matematičko-prirodoslovno matematičko-prirodoslovno područjepodručje

• tehničko-tehnologijsko područjetehničko-tehnologijsko područje

• tjelesno-zdravstveno područjetjelesno-zdravstveno područje

• umjetničko područjeumjetničko područje

• praktični rad i dizajniranjepraktični rad i dizajniranje

Međupredmetne teme/moduli u OŠ Međupredmetne teme/moduli u OŠ i SŠi SŠ

• PoduzetništvoPoduzetništvo

• Učiti kako učitiUčiti kako učiti

• Osobni i socijalni Osobni i socijalni razvojrazvoj

• Informacijsko-Informacijsko-komunikacijska komunikacijska tehnologijatehnologija

• Zdravlje, sigurnost i Zdravlje, sigurnost i zaštita okolišazaštita okoliša

• Građanski odgojGrađanski odgoj

• pridonose pridonose međusobnom međusobnom povezivanju odgojno-povezivanju odgojno-obrazovnih područja i obrazovnih područja i predmeta u predmeta u povezanu povezanu i skladnu cjelinu i skladnu cjelinu znanja, vještina i znanja, vještina i stavovastavova

• Uvođenje novih nastavnih Uvođenje novih nastavnih predmetapredmeta: :

• DDomaćinstvoomaćinstvo, , Profesionalna Profesionalna orijentacija i vlastita orijentacija i vlastita budućnostbudućnost, , Informacijsko-Informacijsko-komunikacijska tehnologija, komunikacijska tehnologija, Odgoj i obrazovanje za Odgoj i obrazovanje za građanstvograđanstvo, , Religijske Religijske kulturekulture

• Uvođenje izbornih sadržajaUvođenje izbornih sadržaja koje će škola samostalno koje će škola samostalno odrediti uvažavajući odrediti uvažavajući potrebe učenika.potrebe učenika.

• uz uz osmogodišnjeosmogodišnje općeopće obrazovanje obrazovanje

• i opće obrazovanje i opće obrazovanje uu prve dvije godine prve dvije godine srednjih školasrednjih škola = =

cjelinacjelina

• Obvezni Obvezni minimum minimum općeobrazovnihopćeobrazovnih sadržaja sadržaja

• u u I. razredu 60%I. razredu 60%, a u , a u

• II. razredu 40%II. razredu 40% školskog kurikuluma. školskog kurikuluma.

• Srednje strukovne i Srednje strukovne i umjetničke škole umjetničke škole kreirat će kreirat će školski školski kurikulumkurikulum ovisno o ovisno o kvalifikaciji, odnosno kvalifikaciji, odnosno kompetencijama koje kompetencijama koje učenik treba steći za učenik treba steći za određeno zanimanje, određeno zanimanje, ali su dužne poštivati ali su dužne poštivati minimalni nacionalni minimalni nacionalni standard općeg odgoja standard općeg odgoja i obrazovanja u i obrazovanja u navedenom omjeru. navedenom omjeru.

• Općeobrazovne Općeobrazovne srednje školesrednje škole (gimnazije) imaju u (gimnazije) imaju u cijelosticijelosti općeobrazovniopćeobrazovni kurikulum, kurikulum,

• pa je njima opće pa je njima opće obrazovanja šire od obrazovanja šire od obveznoga općeg obveznoga općeg obrazovanja obrazovanja strukovnih i strukovnih i umjetničkih škola.umjetničkih škola.

Odgojno-obrazovni ciklusiOdgojno-obrazovni ciklusi• Nacionalni okvirni kurikulum definira za opći Nacionalni okvirni kurikulum definira za opći

obvezni odgoj i obrazovanje cikluse u obvezni odgoj i obrazovanje cikluse u vremenskim razdobljima od vremenskim razdobljima od 4 + 2 + 2 + 2 4 + 2 + 2 + 2 godine.godine.

Predškolski odgoj i obrazovanje

I. 6/7

15/16

12/13

II.

III.

IV.

V.

VI.

VII.

VIII.

I.

II.

III.

IV.

Državna matura/Završni radNACIONALNI

KURIKULUM

ŠKOLSKI

KURIKULUM

Temeljne kompetencije

Temeljne kompetencije

Temeljne kompetencije

kompetencije

Temeljne

Osnovna

škola

Srednja

škola

• Učenik će steći Učenik će steći temeljne kompetencijetemeljne kompetencije završavanjem II. završavanjem II. razreda srednje škole, razreda srednje škole, s mogućnošću da ih u s mogućnošću da ih u srednjoj školi općeg srednjoj školi općeg smjera (gimnaziji) smjera (gimnaziji) proširi i produbi te proširi i produbi te stekne stekne viši stupanj viši stupanj općegopćeg odgoja i odgoja i obrazovanja. obrazovanja.

• U srednjoj U srednjoj strukovnoj strukovnoj školiškoli učenik ima učenik ima mogućnost općeg mogućnost općeg odgoja i obrazovanja odgoja i obrazovanja te stjecanja te stjecanja stručnih stručnih kompetencijakompetencija, , odnosno stjecanja odnosno stjecanja zanimanjazanimanja..

• učenik gimnazije učenik gimnazije završava završava srednjoškolsko srednjoškolsko obrazovanje obrazovanje polaganjem polaganjem državne maturedržavne mature na na nacionalnojnacionalnoj razini razini

• učenik srednje učenik srednje strukovne škole strukovne škole završava završava srednjoškolsko srednjoškolsko obrazovanje obrazovanje izradom završnog izradom završnog rada,rada, u školi, u školi, prema posebnom prema posebnom pravilniku na pravilniku na nacionalnojnacionalnoj razini razini

OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA U OČEKIVANA POSTIGNUĆA UČENIKA U STRUKOVNOM ODGOJU I STRUKOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJUOBRAZOVANJU

• školskiškolski kurikulum kurikulum ovisno o vrsti školeovisno o vrsti škole, , odnosno kvalifikaciji i odnosno kvalifikaciji i zanimanju, složenosti zanimanju, složenosti programa, potrebama programa, potrebama i afinitetima i afinitetima profiliranja za profiliranja za stjecanje prvog stjecanje prvog zanimanja ili zanimanja ili pripremanja za daljnje pripremanja za daljnje obrazovanje.obrazovanje.

• Cilj Cilj srednjoškolskoga srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja odgoja i obrazovanja je samostalna, radno je samostalna, radno osposobljena i osposobljena i odgovorna osoba.odgovorna osoba.

Očekivana odgojno-obrazovna postignuća Očekivana odgojno-obrazovna postignuća učenika nakon završetka strukovnog učenika nakon završetka strukovnog obrazovanja su:obrazovanja su:• razvijene komunikacijske razvijene komunikacijske kompetencijekompetencije• razvijene matematičke razvijene matematičke kompetencijekompetencije• razvijene prirodoznanstvene i društveno-humanističke razvijene prirodoznanstvene i društveno-humanističke

kompetencijekompetencije • razvijene informatičko-komunikacijske razvijene informatičko-komunikacijske kompetencijekompetencije• razvijena tehničko-tehnologijska razvijena tehničko-tehnologijska kompetencijakompetencija• razvijene kreativne sposobnosti i kritičko mišljenjerazvijene kreativne sposobnosti i kritičko mišljenje• razvijena svijest prema osobnom zdravlju i zdravlju razvijena svijest prema osobnom zdravlju i zdravlju

svoje okolinesvoje okoline• razvijene socijalne razvijene socijalne kompetencijekompetencije• razvijena ekološka svijestrazvijena ekološka svijest• poznavanje, poštivanje i provođenje ljudskih prava poznavanje, poštivanje i provođenje ljudskih prava • razvijene poduzetničke razvijene poduzetničke kompetencijekompetencije• osposobljenost za samoorganizirano učenje. osposobljenost za samoorganizirano učenje.