GZB04-2007 povrće

Povrće

3

Glasnik zaštite bilja 4/2007

GLASNIK ZAŠTITE BILJA

Glavni urednik:Katarina Lučić, dipl.oecc.

Stručno uredništvo:mr. Drago Dretar - Zagreb, R.Hrvatskamr. David Gluhić - znanstveni novak-Poreč, R.Hrvatska

dipl.ing. Berislav Lasović - Osijek, R.Hrvatskamr. Teo Sanseović - Osijek, R.Hrvatska

akademik, Dragan Škorić - Novi Sad, R.Srbijadr. Tanas Trajčevski - Skoplje,R.Makedonija

doc. dr. Vojislav Trkulja - Banja Luka, BiH

Lektor za hrvatski jezik:Zrinka Sabadoš, prof.

Lektor za engleski jezik:Tina Šarić, prof.

Izdavač:“Zadružna štampa”, d.d.

Direktor:Katarina Lučić, dipl.oecc.

Grafička priprema:Pixel Art, d.o.o. Zagreb

Tajnica redakcije:Mirjana Pereković

Tisak:KNJIGOVEŽNICA ZAGREB, d.o.o. za trgovinu i usluge

Časopis je citiran u: CAB ABSTRACT (CAB INTERNATIONAL).

ISSN 0350-9664 UDK 632srpanj/kolovoz 2007. godine, str. 1-104

GLASNIK ZAŠTITE BILJA, punih 51 godina prati razvoj poljoprivrede kod nas i u svijetu te pod istim naslovom izlazi 30 godina. Na bazi razmjene GLASNIK ZAŠTITE BILJA

čita se i u većim europskim zemljama i u najrazvijenijim zemljama svijeta.GZB izlazi dvomjesečno-6 brojeva godišnje.

Pretplata za 2007. godinu iznosi 463,60 kn, a za inozemstvo 80 eura

Zagreb, Jakićeva 1, tel./fax.: 2301-347, 2316-050, 2316-060E-mail: [email protected] ili [email protected]

www.zastitabilja.com.hr

4 5


Sadržaj1. PREGLEDNI RAD Autori: Darko Kantoci POVRTNJAK U SRPNJU I KOLOVOZU.............................................................4

2. STRUČNI RAD Autor: David Gluhić GNOJIDBA PLODOVITOG POVRĆA ...................................................................24

3. STRUČNI RAD Autor: Zdravko Matotan POSTRNI UZGOJ POVRĆA.....................................................................................33

4. PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci POVRĆE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU.............................................................50

5. PREGLEDNI RAD Autor: Teo Sanseović ZAŠTITA NEKIH POVRTNIH KULTURA OD KOROVA U POSTU (NAKON NICANJA KULTURE I KOROVA)........................................58 6. PREGLEDNI RAD Autor: Darko Kantoci PROTUGRADNE MREŽE.......................................................................................66

7. ZNANSTVENI RAD Autor: Tanas Trajčevski UZROČNIK PEPELNICE MRKVE I DJELOTVORNOST MJERA KEMIJSKE ZAŠTITE - ERYSIPHE UMBELLIFERARUM DE BARY F. DAUCI JACZ..........................................................................................70

8. PREGLEDNI RAD Autor: Bojan Jozić TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA...................................................................76

Časopis GLASNIK ZAŠTITE BILJA prijavljen je u uredu za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske pod brojem 897.Prispjeli rukopisi podliježu recenziji. Sadržaj časopisa je potpuno autoriziran, te ni jedan njegov dio ne može biti reproduciran bez odobrenja izdavača. Rukopisi se ne vraćaju.

Content1. SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci VEGETABLE GARDENS IN JULY AND AUGUST.................................................4

2. PROFESSIONAL PAPAER Author: David Gluhić FERTILIZATION OF FRUIT BEARING VEGETABLES...................................24

3. PROFESSIONAL PAPAER Author: Zdravko Matotan GROWING VEGETABLE AS A SECOND CROP .............................................33

4. SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci VEGETABLES IN PROTECTED AREA.................................................................50

5. SURVEYING STUDY Author: Teo Sanseović VEGETABLE CROP PROTECTION AGAINST WEED (AFTER THE CROP AND WEED HAVE SPROUTED)........................................58 6. SURVEYING STUDY Author: Darko Kantoci HAIL-DEFENSE NETS .............................................................................................66 7. SCIENTIFIC STUDY Author: Tanas Trajčevski ERYSIPHE UMBELLIFERARUM DE BARY F. DAUCI JACZ - POWDERY MILDEW OF THE CARROT AND SUCES OF CHEMICAL PROTECTION...............................................................................70

8. SURVEYING STUDY Autor: Bojan Jozić FACTORY-MADE ORGANIC MANURE...............................................................76

The Herald of plant protection journal is recorded at the public relation office of the Government of the Republic of Croatia under the number 897.The manuscripts are subject to review. The contents of the journal are completely authorized, and none of its part can be reproduced without the publisher’s approval. Manuscripts are not returned to the authors.

6 7


Kantoci, D.1

pregledni rad

POVRTNJAK U SRPNJU I KOLOVOZU

SAŽETAKSrpanj i kolovoz ljetni su mjeseci koje karakterizira visoka temperatura i suša.

Budući da je ljeto i vrijeme godišnjih odmora, stječe se dojam da se ljeti radi manjim intenzitetom. Možda, ali ne i u povrtnjaku. Naime, povrtlari u tim mjesecima imaju mnogo posla.

Srpanj Zbog visokih temperatura

povećane su potrebe povrća za vlagom pa je stoga nasad potrebno redovito zalijevati. Vegetacija je na vrhuncu pa biljkama treba osigurati dostatne količine vode i hranjiva. U uvjetima bujnog rasta važno je nasad štititi od bolesti, štetnika i korova. Biljke treba okopavati, a okopavanja se obično provodi nakon zalijevanja ili nakon kiše. Zalijevanje se obavlja rano ujutro ili u sumrak, kada temperatura nije visoka. Sve biljke u nasadu koje nisu vezane uz oslonac treba poduprijeti i vezati, a također i one koje su ranije povezane ali intenzivno rastu.

Početkom mjeseca počinje berba rajčice, koja se bere pravovremeno i redovito jer se tako pospješuje daljnja cvatnja, zametanje i dozrijevanje plodova.

Osim rajčice, bere se grah mahunar, krastavci i paprike, i njih treba brati kao i rajčicu. Vadi se mrkva, cikla, peršin, ljetna rotkva i krumpir. Bere se bob, grašak, tikvice, dinje, rani kupus, kelj, cvjetača, korabica, poriluk, luk kozjak, luk (kapula) i češnjak (bijeli luk).

Sl.1. Zalijevanje povrtnjaka

Ubiranjem i vađenjem brojnih vrsta povrća oslobađa se površina za ponovnu sjetvu ili sadnju. Stoga je potrebno tlo dobro prekopati, prorahliti i poravnati. Uz obradu tla obično se izvodi i gnojidba.

Obavlja se sjetva kasne korabe, rotkve i endivije. Siju se niske sorte graha koje imaju kratku vegetaciju. Postrne kulture potrebno je redovito zalijevati.

Sade se kasne kupusnjače: kupus, kelj, kelj pupčar, korabica i cvjetača. Još se sadi salata, radič i poriluk. Nakon sadnje prijesadnica zemlju treba dobro zaliti i zalijevanje treba provoditi redovito dok biljke ne ojačaju. Prije sadnje tlo treba pognojiti, ako to nije učinjeno kod obrade, a u vegetaciji se obavlja još nekoliko prihranjivanja.

Korabica se ne prihranjuje.

KolovozNjega nasada u kolovozu sastoji se od redovitog uništavanja korova, zaštite od bolesti

i štetnika, redovitog okopavanja i zalijevanja. Nakon što se s površine tla ubire i uklanja pojedina povrtna vrsta, tlo se obrađuje i priprema za iduću sjetvu ili sadnju. Uz obradu tla provodi se i gnojidba.

Od početka mjeseca sije se salata za jesensku berbu. Sije se kineski kupus. Salata koja se sada sije dorast će za presađivanje u rujnu, a za berbu u listopadu i studenome. Kod ove sjetve postoji opasnost da salata procvjeta umjesto da formira glavicu. Od sredine mjeseca sije se špinat koji će za berbu dospjeti za 40 do 50 dana nakon nicanja. Od polovice mjeseca počinje sjetva luka srebrenca za proizvodnju prijesadnica u hladno klijalište ili na otvorenu gredicu.

Za presađivanje su dorasli endivija i poriluk, a još se sadi luk kozjak i kasna korabica. Prije vađenja prijesadnica dobro je navlažiti zemlju da se pri vađenju ne bi oštetilo korijenje.

Osnovni posao u povrtnjaku je berba povrća. Za branje dospijevaju mnoge povrtne kulture: mrkva, peršin, grah mahunar, bob, grašak, ljetna rotkva, cikla, korabica, cvjetača, kupus, kelj, salata i tikvice. Vadi se luk, češnjak, luk kozjak, a počinje i vađenje mladog krumpira. Rajčicu, patlidžane, paprike, krastavce i tikvice treba redovito brati da bi ih se potaknulo na što veće plodonošenje. Kod krastavaca nije uputno ostavljati žute plodove na stabljici jer će u tom slučaju biljka prestati cvasti i donositi plodove. Krajem mjeseca počinje berba krastavaca kornišona, za kiseljenje, kojeg treba redovito brati svaka dva do tri dana. Budući da prispijeva velika količina povrća, treba osigurati prostor za skladištenje.

1 Darko Kantoci, dipl.ing. agr.

8 9


OBRADA TLA I NJEGA NASADAPrije sjetve ili sadnje, bez obzira radi li se o vrtnoj gredici ili većoj poljoprivrednoj

površini, potrebno je obraditi tlo, ako ne cijelog povrtnjaka, onda barem gredice na koju se sije ili sadi nova kultura. Kako je tlo duboko obrađeno u jesen i pripremljeno u proljeće, tako se i obrada tla svodi na plitko okopavanje. U kućnom povrtnjaku zemlju ćemo obrađivati motikom, a zatim ćemo površinu poravnati grabljama. Na većim povrtnim površinama tlo ćemo obrađivati strojno, kultivatorom ili traktorskom frezom.

Osnovni cilj obrade je da se

površinski sloj dubine oko 15 cm što više razrahli, tako da sjemenka ima optimalne uvjete za klijanje, odnosno da prijesadnica ima povoljne uvjete za razvoj korijena.

Obrada tla višestruko je korisna. Osim što se površinski sloj razrahli, čuva se vlaga u tlu, uništavaju se korovi i štetnici. Također se popravlja zračni režim tla te se zbog boljeg protoka zraka i boljeg čuvanja vlage aktivira rad mikroorganizama u tlu. Stoga, o dobroj pripremi tla ovisi i uspjeh sjetve ili sadnje.

Obrada tla nastavlja se i u periodu vegetacije, rasta biljaka, a sastoji se od redovitog razbijanja pokorice. Način na koji ćemo razbiti pokoricu u povrtnjaku ovisi o veličini povrtnjaka. U kućnom ćemo povrtnjaku koristiti motiku ili ručnu frezu, dok se na većim površinama koristi traktor s odgovarajućim nastavkom (drljačom ili frezom). Pokorica se stvara nakon zalijevanja tla ili nakon što je pala kiša. Naime, voda zamulji površinu tla koja se stvrdne kada se osuši pa se zbog toga obrada tla provodi nakon zalijevanja ili nakon kiše. Pokorica na tlu štetno utječe na biljke kao i na tlo općenito, zemlja brže gubi vlagu, poremećen je zračni režim površinskog sloja tla, mikroorganizmi su slabo aktivni ili uopće nisu aktivni i korov brže raste. Razbijanjem pokorice višestruko pomažemo biljkama i tlu jer čuvamo dragocjenu vlagu u tlu, aktivira se rad mikroorganizama u tlu, uništavaju se korovi i površinski sloj tla dobro je prozračen.

Kako bi tijekom ljetnih mjeseci, a osobito za sušnog razdoblja, tlo što duže održali vlažnim, tlo oko biljaka dobro je malčirati ili nastirati. Materijal za malčiranje može biti bilo koja organska tvar: trava, slama, piljevina, trulo lišće, komost ili zreli stajnjak. Nastiranjem tla oko biljaka površinski sloj tla obogaćuje se humusom, potiče se rad

mikroorganizama u tlu, organska tvar raspadanjem prelazi u biljna hranjiva pa tako i hrani nasad, čuva se vlaga u tlu jer se smanjuje isparavanje vode iz zemlje te se ujedno usporava rast korova. Istina, i na malčiranoj gredici izrast će korov, ali ga je pri plijevljenju lakše iščupati zajedno s korijenom nego kada zemlja nije malčirana. Za malčiranje velikih proizvodnih površina koristi se crna plastična folija koja se prije sadnje, a nakon obrade i gnojenja, postavlja posebnim strojevima na tlo. Rubovi se zatrpaju zemljom, a središnji dio trake ostaje čist. Prije sadnje na foliji se na potrebnom razmaku rade rupe i obavlja se sadnja. Povrće uzgajano na foliji prije dospijeva za berbu, nasad je općenito zdraviji, nema potrebe za plijevljenjem jer je onemogućen rast korova, zemlja se bolje zagrijava i, najvažnije, dulje se čuva vlaga u tlu.

Redovita njega nasada obuhvaća i uništavanje korova. I ovdje vrijedi pravilo da način ovisi o veličini parcele. U kućnom povrtnjaku korov možemo čupati ili uništavati posebnim ručnim oruđem. Na velikim proizvodnim površinama moguća je primjena herbicida prije sjetve ili sadnje ili redovitom mehaničkom međurednom obradom tla. Korov je najbolje uništavati nakon zalijevanja ili nakon kiše, kada je tlo vlažno i biljku možemo izvaditi zajedno s korijenom. Ostane li korijen pri plijevljenju u zemlji, iz njega će ponovno izrasti nova biljka pa posao treba ponoviti.

Važna mjera kod njege nasada je zaštita od štetnika i bolesti. U kućnom povrtnjaku čak i nije potrebno koristiti različite pesticide, odnosno kemijska stredstva za zaštitu. Štetnici koji se pojave na biljkama (lisne uši npr.) imaju prirodne neprijatelje (bubamare koje se hrane lisnim ušima i sl.). Kada je u pitanju profesionalno povrtlarstvo, na velikoj proizvodnoj površini, tada se zaštita provodi isključivo kemijski, uporabom pesticida.

POVRĆE U SRPNJU I KOLOVOZUNa početku je ukratko navedeno koje se povrće sije ili sadi po mjesecima pa pogledajmo

pobliže što se tijekom navedenih mjeseci radi s pojedinim povrtnim vrstama. Povrće je navedeno po skupinama zbog lakše orijentacije.

Sl. 3. Njega i zaštita

Sl. 2. Obrada tla

10 11


KUPUSNJAČE

KupusU priobalju se u srpnju siju kasne sorte

kupusa. Sjetva se obavlja na otvorenoj gredici. Sije se u redove, na 20 cm red od reda. Najpovoljniji je sklop od 250 prijesadnica/m2, za što se utroši 2,5 do 3 g sjemena.

Rane sorte sade se na manje razmake, a kasne na veće. Uz razmak od 40 x 40 cm postiže se sklop od oko 62 500 biljaka/ha, a uz razmak od 65 x 65 cm oko 23 800 biljaka/ha. Količina sjemena po ha kreće se od 400 do 500 g.

U kontinentalnom području tijekom srpnja pristižu za berbu rane sorte, a u kolovozu srednje rane.

KeljU kontinentalnim krajevima u kolovozu se sije kelj za zimski uzgoj. U priobalju se u

srpnju sije zimski kelj, a presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne i zimske sorte sade se na razmak 65 x 50 cm, što znači oko 30 800 biljaka/ha.

U kontinentalnim dijelovima tijekom srpnja bere se rani kelj.

CvjetačaU srpnju se u kontinentalnim krajevima

presađuju prijesadnice kasnih sorti cvjetače. U priobalju cvjetača se u srpnju sije, a presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne sorte sade se na razmak 60 x 60 cm (27 700 biljaka/ha) ili 70 x 70 cm (20 400 biljaka/ha).

U kontinentalnim područjima u srpnju beru se rane sorte.

KorabicaNa kontinentu se u srpnju siju kasne sorte, a presađuje se u srpnju i kolovozu. Kasne

sorte sade se na razmak od 35 x 35 cm (8 biljaka/m2). Za 1 ha potrebno je oko 500 g sjemena.

Rane sorte beru se u srpnju.

LUKOVIČASTO POVRĆE

LukLuk tehnološki sazrijeva krajem srpnja, kada započinje njegova berba koja traje i u

kolovozu. Luk je spreman za berbu kad mu je lišće suho. U kolovozu se sije luk srebrenac.

ČešnjakJesenski češnjak dozrijeva krajem srpnja i u prvoj polovici kolovoza, a proljetni

dozrijeva u srpnju. Pravovremena berba vrlo je značajna za količinu i kvalitetu. Bere se za suha vremena.

PorilukPoriluk sijan u klijalište u ožujku dospijeva za berbu u srpnju ili kolovozu. U srpnju

se još može sijati za kasni uzgoj. Presađuje se u srpnju i kolovozu. U priobalju se sije od polovice srpnja do početka kolovoza. Presađuje se od polovice kolovoza.

KORJENASTO POVRĆE

MrkvaMrkva sijana u ožujku dospijeva za berbu

u srpnju, a berba se nastavlja i u kolovozu.

CelerU srpnju započinje berba lisnatog

celera, a polovicom kolovoza počinje berba

Sl.4 Kupus

Sl.5. Cvjetača

Sl. 6. KorabicaSl. 7. Luk

Sl. 8. Mrkva

12 13


korjenastog celera.

CiklaU kontinentalnom području sije se do

polovice srpnja. Najbolje je sijati sijačicom. Sije se u redove s razmakom 20 do 25 cm, ili u dvoredne ili troredne trake na razmak od 20 cm među redovima i 50 cm među trakama. Dubina sjetve na lakim tlima je 3 do 4 cm, a na težim 2 do 3 cm. Za 1 ha potrebno je do 20 kg sjemena. Vrlo je važno nakon nicanja prorijediti usjev na 6 do 8 cm biljka od biljke, kako bi se korijen mogao dobro razviti.

U kontinentalnim i priobalnim krajevim tijekom srpnja i kolovoza traje berba cikle.

LISNATO POVRĆE

SalataU kontinentalnim krajevima salata se

presađuje u srpnju, a u kolovozu se sije zimska salata. U priobalju se u srpnju i kolovozu obavlja sjetva jesensko-zimske salate, a obavlja se i presađivanje.

Kod nas se salata uzgaja uglavnom iz prijesadnica. Jesensko-zimsku salatu sijemo na otvorenu gredicu, na razmak među redovima od oko 4 do 5 cm, uz utrošak sjemena od oko 2 do 3 g/m2. Ako se pijira, tada se sije gušće, pa je utrošak sjemena 4 do 5 g/m2. Pikira se na razmak 5 x 3 cm. Prijesadnice salate presađuju se 4 do 5 tjedana nakon sjetve. Zimske sorte sade se na razmak 25 cm x 20 cm 820 biljaka/m2). Za 1 ha potrebno je oko 500 g sjemena.

U kontinentalnim krajevima tijekom srpnja i kolovoza traje berba proljetno-ljetnih sorti salate.

EndivijaU kontinentalnim krajevima sije se vani tijekom srpnja, a presađuje se tijekom

kolovoza, dok se u priobalju sije tijekom srpnja i kolovoza, a presađuje u kolovozu. Sijetva se obavlja na predviđene gredice, a presađuje se na nešto veće razmake od salate, npr. 40 x 30 cm (oko 8 biljaka/m2 ili 833 biljke/ha). Za 1 ha potrebno je 200 do 300 g sjemena.

MatovilacU kontinentalnim se krajevima matovilac sije od kraja kolovoza na razmak među

redovima od 10 do 15 cm, u redu 4 do 6 cm. Utrošak sjemena je 10 do 12 kg/ha.

ŠpinatU kontinentalnim područjima u kolovozu se sije špinat za jesensku potrošnju. U

priobalju se također obavlja sjetva špinata tijekom kolovoza. Sije se u redove, na razmak 15 do 20 cm red od reda. Utrošak sjemena je oko 25 do 30 kg/ha. Ako je vrijeme sušno, potrebno je osigurati navodnjavanje.

BlitvaU priobalju se blitva sije tijekom kolovoza. Utrošak sjemena je 10 do 15 kg/ha. Sije

se na razmak redova od 35 do 45 cm, a u redu 25 do 30 cm. Može se uzgajati i iz prijesadnica, a tada je utrošak sjemena 1 do 2 kg/ha.

PLODOVITO POVRĆE

RajčicaU priobalju se tijekom srpnja obavlja presađivanje rajčice za jesenski uzgoj. Do kraja

srpnja traje berba ranih sorti rajčice. Ljetni uzgoj počinje početkom srpnja.

U kontinentalnim krajevima berba počinje u prvoj polovici srpnja.

Sl. 9. Celer

Sl.10. Salata

Sl. 11. BlitvaSl. 12. Rajčica

14 15


PaprikaTijekom srpnja i kolovoza u priobalju traje berba rane paprike. U kontinentalnim

krajevima berba započinje krajem srpnja i traje tijekom kolovoza.

PatlidžanU priobalju berba počinje u srpnju, dok na kontinentu berba počinje u kolovozu.

KrastavciU kontinentalnim se krajevima sjetva krastavaca može izvoditi sve do polovice

srpnja.

Sije se na razmak 120 do 150 cm red od reda i 5 do 7 cm sjemenka od sjemenke ako se sije strojno. Tada je utrošak sjemena od 2,7 do 5 kg/ha. Mogu se sijati i pod motiku, u kućice, uz razmak 40 do 50 cm sa 3 do 4 biljke u kućici. Taj se način primjenjuje ako se krastavci siju na gredice pokrivene crnom polietilenskom folijom. Širina folije iznosi 1 do 1,2 m. Folija se položi na tlo i zagrne s obje strane kada je zemlja dobro vlažna. Po sredini se na svakih 40 cm načine rupe u koje se siju sjemenke. Ovaj način ima osobitu prednost na onim parcelama na kojima nije moguće navodnjavanje jer folija čuva vlagu, na pokrivenom dijelu nema korova, a plodovi su čisti i lakše se beru.

TikviceRokovi i način sjetve, sadnje i berbe isti su kao kod krastavaca.

MAHUNARKE

GrašakU kontinentalnim krajevima početkom srpnja bere se grašak iz kasnije sjetve.

Grah mahunarU kontinentalnim krajevima do polovice

srpnja sije se niski grah, a u priobalju se zadnja sjetva može obaviti početkom kolovoza.

Niski grah mahunar može se sijati sijačicom uz razmak redova od 50 do 60 cm i razmakom u redu od 5 do 6 cm, tj. 40 do 50 biljaka/m2. Može se sijati i u kućice, pod motiku, s približno istim brojem biljaka po m2. Sjetva u kućice ima osobitu prednost na težim tlima jer grupa biljaka lakše probija pokoricu.

Na kontinentu se u prvoj polovici srpnja može očekivati prva berba usjeva prve sjetve niskog graha mahunara i obično se bere u dva navrata. Ako je grah sukcesivno (svakih 7 do 10 dana) sijan, berba mahuna proteže se i na kolovoz.

Grah zrnašOvaj se grah bere tijekom srpnja i kolovoza u kontinentalnim krajevima.

PRAĆENJE KLIMATSKIH PRILIKAKao što je ranije rečeno, srpanj i kolovoz su mjeseci kada se i na kontinentu i u

priobalju bilježe najviše temperature. Iako povrće dobro podnosi sunce, osobito toploljubive vrste, i povrtnim biljkama izuzetno visoke temperature mogu naškoditi. Tako na primjer rajčici, koja se ubraja u toploljubive vrste povrća, na temperaturi iznad 30° C opada cvijet, a pri 35° C plod poprima narančastu boju ili se oko plodne drške javlja žutozelena mrlja. Grašak, recimo, ne podnosi visoke temperature. Temperatura viša od 25° C štetno djeluje na kvalitetu cvjetače. Temperature iznad 15° C ubrzavaju cvatnju špinata. Na temperaturi iznad 35° C luk ugiba. Pri temperaturi višoj od 30° C prestaje oblikovanje gomolja krumpira.

Da bi se barem malo ublažile štetne posljedice visokih temperatura, nasad povrća može se zasjenjivati pomoću posebnih mreža koje u određenim postocima propuštaju sunčevo svjetlo, a tako i toplinu. Visoka se temperatura može sniziti i korištenjem sistema za navodnjavanje sistemom “kap po kap”. Kako voda stalno kaplje, tako se i tlo u povrtnjaku bolje hladi. Dakako, najbolji rezultati postižu se primjenom mreže za zasjenu u kombinaciji s natapanjem.

Sl.13. PaprikaSl.14. Patlidžan

Sl. 15. Grah mahunar

16 17


U srpnju i kolovozu česte su i ljetne oluje praćene tučom ili gradom. Tuča ili grad mogu nanijeti velike štete poljoprivrednicima, pa treba razmisliti o zaštiti nasada.

GNOJIDBA POVRĆA PO SKUPINAMAJedna od mjera njege nasada svakako je i prihranjivanje povrća. Neke povrtne vrste

ne podnose gnojenje stajnjakom, dok druge pak ne podnose prihranjivanje mineralnim gnojivima, osobito dušičnim. Stoga donosimo cjeloviti prikaz prihranjivanja povrtnih kultura po skupinama.

Gnojidba plodovitog povrćaOvu skupinu čine: rajčica, paprika, patlidžan, krastavac, tikvica, dinja i lubenica. Sve

su vrste osjetljive na klor. Pri osnovnoj obradi tla gnoji se stajnjakom u količini 5 do 8 kg/m2, odnosno 50 do 80 t/ha.

Rajčica, paprika i patlidžanPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha

prije duboke obrade NPK 5:20:30 S 50 g 500 kg

prije sadnje NPK 5:20:30 S 25 g 250 kg

prihrana 1 do 2 puta KAN 27%N 10 - 15 g 100 - 150 kg

Primjer 2:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha

prije duboke obrade NPK 7:14:21 S 70 g 700 kg


prihrana 1 do 2 puta KAN 27%N 10 - 15 g 100 - 150 kg

KrastavciPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha

kod predsjetvene obrade NPK 5:20:30 S 40 g 400 kg

kod predsjetvene obrade UREA 46%N 20 g 200 kg



kod predsjetvene obrade UAN 30% N 2 dcl 200 l

Dinje, lubenice i tikvicePrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha


dodati za dinje i lubenice UREA 46%N 20 g 200 kg

Primjer2:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha


dodati za dinje i lubenice UREA 46%N 20 g 200 kg

Gnojidba mahunastog povrćaMahunasto povrće osjetljivo je na stajski gnoj kao i na kompost. Pripada porodici

lepirnjača koje na korijenu imaju bakterije koje vežu dušik iz zraka. Stoga se mahunasto povrće isključivo gnoji mineralnim gnojivima, i to samo pri predsjetvenoj obradi tla. Prihrana u vegetaciji se ne obavlja jer bi se njome povećala bujnost biljaka, a smanjila se cvatnja i plodnost. Jedino se bob može gnojiti mineralnim i stajskim gnojem.

Grah i grašakPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha

jesenska obrada NPK 7:14:21 S 70 g 700 kg

kod predsjetvene obrade UREA 46% N 10 g 100 kg


jesenska obrada NPK 7:20:30 50 g 500 kg


BobPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha

jesenska obrada stajsko gnojivo 1 - 2 kg 10 - 20 t



18 19




kod predsjetvene obrade NPK 7:20:30 70 g 700 kg


Gnojidba kupusnjačaU kupusnjače se ubrajaju sljedeće povrtne vrste: kupus (crveni i bijeli), kelj, kelj

pupčar, raštika, cvjetača i korabica. Sve zeljasto povrće, osim korabice, traži tlo pognojeno u jesen stajskim gnojem ili se gnoji u proljeće kompostom. Budući da zeljasto povrće stvara puno zelene mase, za njezino stvaranje troši puno hranjiva, posebno dušika. Stoga se ovo povrće prihranjuje i mineralnim gnojem.

Kupus i keljPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha

jesenska obrada stajski gnoj 2 - 4 kg 20 - 40 t


prihrana 1 - 3 puta KAN 27% N 10 g 100 kg



jesenska obrada NPK 5:20:30 S 90 g 900 kg

jesenska obrada UREA 46% N 20 g 200 kg

prihrana 1 puta KAN 27% N 10 g 100 kg

Cvjetača, kelj pupčar i brokulaIz ove grupe povrća samo cvjetaču treba gnojiti u jesen kod osnovne obrade tla s 2

do 4 kg/m2 ili 20 do 40 t/ha.




prihrana 1 do 3 puta KAN 27% 10 g 100 kg




prihrana 1 do 3 puta KAN 27% 10 g 100 kg

Korabica i raštikaKorabicu nije potrebno prihranjivati u vegetaciji već se nekoliko puta okopa kako ne

bi odrvenjela.



kod predsjetvene obrade UREA 46% N 20 g 200 kgprihrana raštike 1 - 3

puta KAN 27% N 10 g 100 kg




prihrana raštike 1 - 3 puta NPK 20:10 15 g 150 kg

Gnojidba lisnatog povrćaU skupinu lisnatog povrća ubrajamo salatu, endiviju, radič, matovilac, špinat i

blitvu.

Salata i endivijaObje vrtse zahtijevaju velike količine hraniva, osobito dušika, zbog boljeg razvoja

lisne mase.



prije sadnje UREA 46% N 30 g 300 kg

20 21




prije sadnje UAN 30% N 2 dcl 200 l

pred formiranje glavica KAN 27% N 20 g 200 kg

ŠpinatŠpinat traži obilno gnojenje mineralnim gnojivima prije sjetve i prihranu u

vegetaciji.




prihrana KAN 27% 10 g 100 kg



kod predsjetvene obrade UAN 30% 1,5 dcl 150 l

prihrana KAN 27% 10 g 100 kg

Matovilac, blitva i radičPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha






Gnojidba korjenastog povrćaU korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, korabicu, ciklu,

rotkvicu, rotkvu i hren. Za sve je vrste karakteristično da ne podnose direktnu gnojidbu

stajskim gnojem, već se uzgajaju nakon kulture koja je njime bila gnojena.

Mrkva, peršin i pastrnjakObično se gnoje odjednom prilikom predsjetvene obrade tla ili kod predsjetvene

obrade i prihranom u vegetaciji.






kod predsjetvene obrade KAN 27% N 30 g 300 kg

Koraba, rotkva i rotkvicaOve se vrste prihranjuju odjednom kod predsjetvene obrade tla.Primjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha






CelerCeler jedini povoljno reagira na gnojenje stajskim gnojem ili kompostom, koji se

dodaju u količini 5 - 8 kg/m2 ili 50 - 80 t/ha.



kod predsjetvene obrade UREA 46% N 20 kg 200 kg

22 23




kod drugog okopavanja KAN 27% N 30 g 300 kg

Cikla i hrenPrije sjetve i sadnje zemlju treba dobro pognojiti.Primjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha



prihrana kod okopavanja KAN 27% N 15 g 150 kg



kod predsjetvene obrade UAN 30% N 1,5 dcl 150 l

prihrana kod okopavanja KAN 27% N 20 g 200 kg

Gnojidba lukovičastog povrćaU ovoj su skupini luk, češnjak, luk srebrenac i poriluk.

LukPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha

kod jesenske obrade NPK 5:20:30 S 90 g 900 kg


prihrana u proljeće KAN 27% N 15 g 150 kg




PorilukBudući da poriluk ima velike potrebe za hranivima, uz gnojidbu stajnjakom, gnoji se

i većom količinom mineralnog gnojiva.


kod jesenske obrade stajsko gnojivo 2 - 4 kg 20 - 40 t



u fazi 3 - 4 lista KAN 27% N 15 g 150 kg

u fazi stvaranja lukovica KAN 27% N 15 g 150 kg



kod jesenske obrade NPK 7:20:30 75 g 750 kg


u fazi 3 - 4 lista KAN 27% N 15 g 150 kg

u fazi stvaranja lukovica KAN 27% N 15 g 150 kg

ČešnjakPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha






24 25


Gnojidba gomoljastog povrćaU ovu skupinu povrća ubraja se krumpir koji ima velike zahtjeve prema hranivima.

Pimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha

kod osnovne obrade stajsko gnojivo 2 - 3 kg 20 - 30 t

kod osnovne obrade NPK 7:20:30 40 g 400 kg


prije ogrtanja KAN 27% N 10 g 100 kg




Gnojidba višegodišnjeg povrćaU ovu grupu povrća ubrajaju se šparoga, rabarbara i artičoka. Jednom posađene, ove

biljke ostaju u tlu nekoliko godina te se stoga zemlja prije sjetve ili sadnje duboko obradi i obilno gnoji stajnjakom i mineralnim gnojivima.

Šparoga i rabarbaraPrimjer 1:vrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha



nakon berbe NPK 15:15:15 80 g 800 kg


kod osnovne obrade stajsko gnojivo 6 - 8 kh 60 - 80 t


nakon berbe NPK 15:15:15 100 g 1000 kg

Artičokavrijeme prihrane vrsta gnojiva količina po m2 količina po ha


prihrana svakih 20 - 30 dana NPK 20:10:10 10 g 100 kg

Surveying study

VEGETABLE GARDENS IN JULY AND AUGUST

SummaryJuly and August are summer months characterized by high temperatures and drought.

Since it is also the time of summer holidays, the impression is that in the summer people work with less intensity. It could be so, but not in vegetable gardens. Vegetable growers have a lot of work in these two months.

Vrtlarija Valenta

Bavimo se proizvodnjom i prodajom sadnica ruža, presadnica povrća i rezanog cvijeća (ruže, anturiuma, strelicija i kala) te raznog balkonskog cvijeća i zemlje za

cvijeće

Vukomeračka cesta 26, 10040 Zagreb,Tel./fax: +385 (01) 2945-022, 2946-284, 2946-284,

Mobitel: 098 373-533www.valenta.hr

e-mail: [email protected]

26 27


Gluhić,D. 3 Stručni rad

Gnojidba plodovitog povrća

SAŽETAKGnojidba je uz zaštitu bilja svakako jedna od najdinamičnijih radnih zahvata u uzgoju

plodovitog povrća. Karakteristika plodovitog povrća je izuzetno visoka količina prinosa ploda, koje ujedno znači i da su potrebe za hranivima izrazito visoke. Za uspješnu gnojidbu plodovitog povrća potrebno je poznavati potrebe za hranivima, optimalne količine u tlu i biljnom materijalu te dinamiku njihovog iskorištenja.

U ovom radu prezentirati će se podaci o gnojidbi plodovitog povrća - rajčica, paprika i krastavac.

Tablica 1. Troškovi gnojidbe u ukupnim varijabilnom troškovima proizvodnje povrća (Mikšić i sur.,, 2001)

Kultura Način uzgoja Očekivani prinos Ukupni prihod1

Ukupni varijabilni troškovi2

Trošak gnojidbe

Rajčica visoka Kontinentalna regija, 1 ha 75,0 t 180.000,00 kn 118.566,66 kn

(100%)10.025,00 kn

(8,45%)Rajčica za preradu

Mediteranska regija, 1 ha 50,0 t 29.700,00 kn 11.581,62 kn

(100%)2.365,00 kn

(20,4%)

Paprika Kontinentalna regija, 1 ha 30,0 t 119.000,00 kn 57.898,92 kn

(100%)7.814,50 kn

(13,5%)

Paprika Mediteranska regija, 1 ha 40,0 t 133.000,00 kn 64.184,90 kn

(100%)9.521,50 kn

(14,8%)Krastavci za

konzerviranjeKontinentalna

regija, 1 ha 40,0 t 169.000,00 kn 68.815,76 kn (100%)

7.986,00 kn (11,6%)

RAJČICA Osnovni pedološki uvjeti uzgojaRajčica je kultura koja najbolje uspijeva u ilovastim i ilovasto-glinastima tlima. Tla

koja sadrže nešto više količine glinene frakcije poželjna su za uzgoj rajčica jer je rajčica

kultura koja ostvaruje visoki prinos te traži plodna tla sa većom količinom hraniva. Minimalna tehnička dubina tla mora iznositi 50 cm, jer na plićim tlima postoji mnogo problema u održavanju vodnog režima tla. Količina aktivnog vapna mora biti ispod 10%, dok slanost tla ne smije prelaziti vrijednosti veće od 3 mS/cm.

Analiza tlaAnalizu tla treba obavezno obaviti prije pripreme tla za sjetvu/sadnju. Dubina

uzimanja uzoraka je 15 cm, te je sa parcele potrebno sakupiti 15-20 pojedinačnih uzoraka i na temelju njih sačiniti jedan prosječan uzorak.

Ukoliko se tijekom vegetacije pojave simptomi nedostatka pojedinog hraniva, tada je potrebno na označenim površinama posebno uzorkovati tlo.

Norme hranivaKod planiranja gnojidbe potrebno je poznavati količinu hraniva koje se iznose

prinosom. Podaci o potrebnoj količini hraniva iznesene su u slijedećoj tablici.

Tablica 2. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - rajčica (Turchi A. i Turchi F., 1997)

Hranivo Kg hraniva/1 t prinosa ploda

N 3,0

P2O5 1,1

K2O 5,0

MgO 1,2

Iz gornje tablice vidljivo je da rajčica zahtjeva visoku količinu kalija, iz razloga što je rajčica kultura koja ostvaruje visoke prinose ploda ali isto tako i suhe tvari. Kalij je neophodan element u procesu nastajanja suhe tvari, stoga je kod uzgoja rajčice posebnu pažnju potrebno posvetiti gnojidbi kalijem. Potrebitu količinu kalija (na osnovi planiranog prinosa) potrebno je podijeliti u dva obroka. Prvi obrok se primjenjuje jednokratno, prilikom pripreme tla za sadnju. Drugi obrok potrebno je primijeniti razdiobom u tjedne obroke, tijekom vegetacije, počevši od zametanja prvih plodova. Kako je rajčica kultura osjetljiva na klor, preporuča se upotreba kalijevih gnojiva u obliku kalij-sulfata.

Sl.1. Rajčica

1 Na bazi ostvarenog prinosa ploda2 Bez troškova upotrebe mehanizacije3 mr. David Gluhić, Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč

28 29


Potrebnu količinu fosfornih gnojiva potrebno je dodati u pripremi tla za sjetvu/sadnju, dok je potrebnu količinu dušičnih gnojiva potrebno podijeliti tijekom vegetacijskog ciklusa (ukupnu količinu dušičnih gnojiva podijeliti na tjedne porcije). Gnojiva se mogu dodavati i kroz sustav natapanja. Iz tablice 2. vidljivo je da rajčica zahtjeva i veće količine magnezija. Magnezij je element koji je naročito bitan za obojenost ploda, jer magnezij ulazi u procese sinteze tvari boje (pigmenti).

Analiza biljnog materijalaRajčica u zaštićenim prostorimaRajčica se u zaštićenim prostorima uzgaja tijekom većeg dijela godine, od ranog

proljeća do kasne jeseni. Prinosi ploda su veliki te je zbog ograničenog prostora uzgoja (mali razmaci sadnje) posebnu pažnju treba obratiti na planiranje gnojidbe.

Za analizu se uzima tlo i biljni materijal. Tlo se uzima prije pripreme tla za sadnju presadnica. Za biljni materijal se uzimaju zdravi, dobro razvijeni listovi, obično je to 4 ili 5 list od vrha stabljike. Ukoliko na lišću ima zaostataka zaštitnih sredstava, listove je potrebno oprati pod mlazom vode te potom listove staviti na sušenje. Osušeni listovi stavljaju se u papirnate vrećice sa odgovarajućom oznakom i dostavljaju u laboratorij za analizu.

Za praćenje potrebe za hranivima, uzorke je potrebno uzimati svakih 7-10 dana, te na osnovi podataka analize vršiti korekciju gnojidbe. Prvo uzorkovanje mora biti provedeno minimalno 2 tjedna prije cvatnje. U slijedećim tablicama prikazani su optimalni rangovi opskrbljenosti hranivima za rajčicu u zaštićenim prostorima.

Tablica 3. Optimalna količina makroelemenata u listu rajčice tijekom vegetacijeMakroelement N P K Ca Mg S

Količina (%) 3,5-5,0 0,30-0,65 3,5-4,5 1,0-3,0 0,35-1,0 0,2-1,0

Tablica 4. Optimalna količina mikroelemenata u listu rajčice tijekom vegetacijeMakroelement Fe Mn Zn Cu B Mo

Količina (ppm) 50-300 25-200 18-80 5-35 30-75 0,1-1,0

Višak ili toksični efekti viška hranivaBor (B) - Toksičnost bora javlja se kada količina prelazi vrijednosti veće od 200 ppm,

što izaziva deformaciju i ožegotine vrha biljke. Često zbog toga dolazi do prekida u rastu biljaka, te one ne ostvaruju gospodarski značajan prinos ploda.

Dušik (N) - Višak dušika izaziva izdužen rast biljaka. Izrazito velike količine dušika značajno smanjuju intenzitet cvatnje biljaka.

Odnos N:K - za pravilan uzgoj potrebno je međuodnos N:K držati u rangu od 1,2 do 1,8. Ukoliko je u biljnom tkivu izmjerena veća količina dušika, često se folijarnom gnojidbom kalijem, mogu umanjiti negativni efekti viška dušika.

PAPRIKAOsnovni pedološki uvjeti uzgoja

Paprika je kultura koja najbolje uspijeva u ilovastim i ilovasto-pjeskovitim tlima. Za razliku od rajčice, paprika zahtjeva ipak mehanički lakša tla. Paprika je kultura koja zahtjeva veće količine vode tijekom uzgoja, ali ne podnosi stajanje vode u tlu. Minimalna tehnička dubina tla mora iznositi 60-80 cm, jer na plićim tlima postoji mnogo problema u održavanju vodnog režima tla. Količina aktivnog vapna mora biti ispod 10%, pH vrijednost tla u rangu od 5,5-7,0, dok slanost tla ne smije prelaziti vrijednosti veće od 5 mS/cm.




Sl.2.Rajčica u zaštićenom prostoru

Sl.3. Paprika žuta Sl.3.1.Paprika crvena

30 31




Tablica 5. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - paprika rajčica (Disciplinari di produzione integrata, 2003)

Hranivo Kg hraniva/1 t prinosa plodaN 3,9

P2O5 1,0K2O 5,0CaO 2,0MgO 0,2

Iz gornje tablice vidljivo je da paprika zahtjeva visoku količinu svih hraniva, naročito dušika i kalija. Isto tako, potrebno je posebno paziti na količinu kalcija koji je na raspolaganju u tlu. Paprika zahtjeva visoke količine kalcija, te su te potrebe više nego potrebe za fosforom. Fosforna, ½ kalijevih i magnezijeva gnojiva primjenjuju se u pripremi tla za sjetvu/sadnju.

Tijekom vegetacije potrebno je dodati sva ostala hraniva - dušik u više obroka, kalij - drugi obrok; u jednoj ili više doza. Potrebe paprike za kalcijem najbolje je zadovoljiti kroz sustav natapanja tijekom vegetacije ili folijarnom gnojidbom.

Analiza biljnog materijalaPaprika - uzgoj na otvorenomZa potrebe analize biljnog materijala uzimaju se zdravi, dobro razvijeni listovi.

Količina hraniva u biljnom materijalu kod paprike, značajno se mijenja u pojedinim fazama razvoja. Uzorci lisnog materijala uzimaju se u više navrata. Posebno su važni uzorci uzimani neposredno prije cvatnje te u vrijeme otvaranja prvih cvjetova.

Tablica 6. Optimalna količina makroelemeanta u listu paprike prije cvatnje (%)Faza razvoja N P K Ca Mg S

Prije cvatnje 4,0-5,0 0,3-0,5 5,0-6,0 0,9-1,5 0,35-0,60 0,3-0,6

Otvoreni prvi cvjetovi 3,0-5,0 0,3-0,5 2,5-5,0 0,9-1,5 0,3-0,5 0,3-0,6

Razvoj prvih plodova 2,9-4,0 0,25-0,40 2,5-4,0 1,0-1,5 0,3-0,4 0,3-0,4

Berba plodova 2,5-3,0 0,2-0,4 2,0-3,0 1,0-1,5 0,3-0,4 0,3-0,4

Tablica 7. Optimalna količina mikroelemenata u listu paprike prije cvatnje (ppm)Faza razvoja Fe Mn Zn Cu B

Prije cvatnje 20-150 30-100 25-80 5-10 20-50Otvoreni prvi

cvjetovi; razvoj plodova, berba

30-150 30-100 25-80 5-10 20-50

KRASTAVCIOsnovni pedološki uvjeti uzgoja

Za uspješan uzgoj krastavaca potrebno je osigurati mehanički laganija tla; ilovasta do pjeskovito ilovasta tla, uz obavezan uvjet dobre drenaže. Krastavac je kultura koja ne podnosi stagniranje vode u tlu, koja zna biti problem pogotovo prilikom uzgoja na otvorenome. Minimalna tehnička dubina tla treba biti 60 cm, uz pH vrijednost od 6,0-7,0 i sadržaj aktivnog vapna niži od 10%. Slanost tla mora biti u okvirima od 3-5 mS/cm, jer je krastavac kultura koja je umjereno osjetljiva na zaslanjenost tla (naročito voditi računa o kvaliteti vode za natapanje i izboru gnojiva).






Tablica 8. Potrebne količine hraniva za jedinicu prinosa - krastavci (Turchi A. i Turchi F, 1997)

Hranivo Kg hraniva/1 t prinosa plodaN 2,0

P2O5 3,2K2O 2,0MgO 0,7

Sl. 4. Krastavci

32 33


Potrebnu količinu fosfornih, kalijevih i magnezijevih gnojiva potrebno je dodati u pripremi tla za sjetvu/sadnju, dok je potrebnu količinu dušičnih gnojiva potrebno podijeliti tijekom vegetacijskog ciklusa (ukupnu količinu dušičnih gnojiva podijeliti na tjedne porcije). Gnojiva se mogu dodavati i kroz sustav natapanja.

Analiza biljnog materijalaKrastavci - uzgoj u zaštićenim prostorimaZa potrebe analize količine hraniva u biljnom

materijalu, potrebno je uzimati dobro razvijene listove. Najčešće je to 3 ili 4 list od vrha stabljike. Za svaki uzorak potrebno je uzeti 8-10 listova. Uzorkovanje je potrebno činiti češće, najbolje svakih 7-10 dana, počevši minimalno 2-3 tjedna prije cvatnje.

Tablica 9. Optimalna količina makroelemeanta u listu krastavca tijekom vegetacije

Makroelement N P K Ca Mg SKoličina (u %) 4,5-6,0 0,3-0,7 3,5-4,5 1,2-1,5 0,45-0,75 0,2-0,7

Tablica 10. Optimalna količina mikroelemenata u listu krastavca tijekom vegetacijeMakroelement Fe Mn Zn Cu B Mo

Količina (u ppm) 50-300 20-300 20-70 5-35 25-85 0,1-1,0

Za uspješan uzgoj krastavaca potrebno je posebnu pažnju voditi o N:K odnosu, koji bi se trebao kretati u rangu od 1,2-1,8.

Krastavac - uzgoj na otvorenomZa analize količine hraniva u biljnom materijalu potrebno

je uzeti uzorke potpuno razvijenih listova, obično se radi o 4 ili 5 listu od vrha stabljike. Za jedan prosječan uzorak, potrebno je sakupiti 15-20 listova. Prvo uzorkovanje potrebno je obaviti najmanje 2-3 tjedna prije cvatnje, te nastaviti uzimati uzorke svakih 14 dana tijekom proizvodnog ciklusa.

Tablica 11. Optimalna količina makroelemeanta u listu krastavca tijekom vegetacijeMakroelement N P K Ca Mg S

Količina (u %) 4,5-6,0 0,3-1,0 3,0-4,0 1,2-2,0 0,25-1,00 0,20-0,75

Tablica 12. Optimalna količina mikroelemenata u listu krastavca tijekom vegetacijeMakroelement Fe Mn Zn Cu B

Količina (u ppm) 50-300 25-250 20-200 5-60 25-85

Za uspješan uzgoj krastavaca na otvorenom potrebno je paziti na međuodnose pojedinih hranjivih elemenata. Optimalni odnos N:K trebao bi biti u rangu 1,2 do 1,8, dok bi odnos N:S trebao biti manji od 18.

Kratka napomena:Ukoliko nije izrijekom navedeno drugačije, u tablicama se navode količine čistih

elemenata, a ne količine njihove oksidne forme.

professional paper

FERTILIZATION OF FRUIT BEARING VEGETABLES

Summary Fertilization is, together with the plant protection, certainly one of the most dynamic

procedures in the process of growing fruit bearing vegetables. The characteristic of fruit bearing vegetables is an extremely high quantity of crops, which at the same time means that the needs for fertilizers are also very high. In order to successfully fertilize fruit bearing vegetables, it is necessary to know the needs for fertilizers, optimum quantities in the soil and plants, and dynamics of their use.

This work presents the information about fertilizing fruit bearing vegetables - tomato, pepper and cucumber.

Literatura1. Locascio S.J. i Alligood M.R. (1992) Nitrogen and potassium source and n-rate for drip-irrigated pepper. Proc. Fla. State Hort. Soc. 105:323-3252. Locascio S.J., Fiskell J.G.A., Gratez D.A. (1985) Nitrogen accumulation by papper as influenced by mulch and time of fertilizer application, J. Am. Soc. Hort. Sci. 110:325-3283. Locascio S.J., Fiskell J.G.A, Martin F.G. (1981) Responses of bell pepper to nitrogen sources, J. Am. Soc. Hort. Sci. 106:628-6324. Kay T. I Hill R. (1998) Field consultants guide to soil and plan analysis, Soil and plant division, Hill Laboratories5. Mikšić M., Murgić N., Borbaš T., Črep R., Kantoci N., Antonina D., Hrgović S. (2001) Katalog kalkulacija pokrića varijabilnih troškova, HZPSS6. Plank C.O. (1989) Plant analysis handbook for Georgia, Athens, SAD

Sl.4.1. Krastavci u zaštićenom prostoru

Sl.4.2.. Krastavci-uzgoj na otvorenom

34 35


7. Turchi A. i Turchi F. (1997) Orticoltura pratica, Edagricole, Italia8. Wiedenfeld R.P. (1986) Rate, timing and slow-relase nitrogen fertilizers on bell peppers and muskmelon, HortScience 21:233-2359. Disciplinari di produzione integrata. Colture orticole. (2003) Assessorato Agricoltura, Ambiente e sviluppo sostenibile, Regione Emilia-Romagna

Matotan, Z.1

stručni rad

POSTRNI UZGOJ POVRĆA

SažetakKratkoća vegetacije pojedinih povrtnih kultura omogućuje njihov uzgoj nakon

žetve odnosno berbe pojedinih usjeva tijekom iste godine. Ova proizvodnja naročito je interesantna za pojedine vrste povrća namijenjenih preradi u područjima gdje postoji mogućnost navodnjavanja.

U radu je dat prikaz tehnologije proizvodnje i sortiment dviju za prerađivačku industriju značajnih povrtnih kultura, cikle i niskog graha mahunara, koji u postrnom uzgoju veoma često daju prinose i kvalitetu bolju nego u proljetnom roku sjetve.

Ključne riječi: postrni uzgoj, cikla, grah mahunar, tehnologija proizvodnje, sortiment

CIKLACikla se uzgaja zbog zadebljalog

korijena koji u tehnološkoj zrelosti sadrži oko 12% suhe tvari. Najveći dio suhe tvari čine ugljikohidrati i sirova vlakna te bjelančevine. Za jelo se koristi najviše kuhana, narezana na ploške i ukiseljena kao salata. Može se također koristiti i svježe naribana te njezin sok koji pomaže pri liječenju slabokrvnosti, bubrežnih bolesti i osteoporoze.

Cikla je dvogodišnja povrtna kultura koja prve godine vegetacije formira zadebljali korijen okruglastog ili valjkastog oblika. Vršni dio ili glavu korijena čini skraćena stabljika iz koje rastu listovi, središnji najveći dio čini zadebljali hipokotil, dok je pravi dio korijena s korjenovim dlačicama

Sl.1. Cikla

SJEME POVR∆Aza profesionalne poljoprivrednike

BEJO ZADEN d.o.o. • 10000 Zagreb • Ukrinska 13

Tel: 01/6150-155Fax: 01/6150-157Tel: 01/3701-965Fax: 01/3705-968E-mail: [email protected]

1 dr.sc. Zdravko Matotan, Direktor razvoja sirovinske osnove, Podravka

36 37


samo u najdonjem dijelu čineći rep korijena. Glavnina zadebljalog korijena nalazi se na površini tla pa se relativno lako vadi.

Sl.2. Presjek korijena

Na presjeku korijena vidljivo je do desetak koncentričnih krugova koji nastaju kao posljedica sekundarnog debljanja. Izraženost krugova ovisi o jednoličnosti obojenja pigmentom betacijaninom što je sortna osobina, a dijelom je pod utjecajem vanjskih uvjeta posebice temperature.

Izraženiji koncentrični krugovi što je s aspekta kvalitete nepovoljno, javljaju se više u uvjetima visokih temperatura.

Cikla je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini. Optimalne temperature tijekom razvoja korijena su 15 - 20 oC. Kod tih se temperatura postiže najbolje debljanje korijena, a istovremeno i najbolja obojenost. Mlade biljke cikle mogu bez oštećenja podnijeti kraće mrazeve do - 3 oC, dok se kod starijih biljaka povećava osjetljivost na niske temperature zbog čega je korijen cikle potrebno povaditi prije pojave mraza. Niske temperature tijekom početnih stadija razvoja kod mladih biljaka mogu izazvati prelazak u generativni stadij zbog čega već prve godine vegetacije biljke mogu razviti cvjetnu stabljiku. S tog je razloga dobro izbjegavati prerane rokove sjetve.

Prema vodi cikla ima izražene zahtjeve tijekom čitavog perioda vegetacije, a posebice tijekom klijanja i nicanja kao i u periodu intenzivnog debljanja korijena kada je ako nema dovoljno prirodnih oborina treba natapati što je u postrnom uzgoju obavezna tehnološka mjera.

Za proizvodnju cikle najbolja su plodna, strukturna i duboka tla. Također visoki se prirodi ostvaruju na ocjeditim rastresitim

tlima. Na teškim, zbijenim tlima korjeni se deformiraju i postaju neprikladni za preradu. Na laganim pak pjeskovitim tlima uspješan uzgoj je moguć uz navodnjavanje. Zbog osjetljivosti cikle na kiselost tla za proizvodnju treba izabrati tla neutralne do blago kisele reakcije pH vrijednosti 6.0 - 6.8. Tla alkalne reakcije također nisu povoljna jer su često deficitarna na mikrohranivu boru čiji nedostatak uzrokuje pojavu crnog odumrlog tkiva središnjeg dijele korijena. (Sl. 4.)

Cikla je kultura koja se zbog relativno kratke vegetacije uspješno može uzgajati kao naknadni ili postrni usjev čime se bolje koristi postojeće zemljište. Kao postrni usjev uzgaja se nakon ječma ili pšenice. Najbolja pretkultura je ozimi ječam koji napušta tlo najčešće u drugoj polovici lipnja i na taj način omogućava pravovremenu i kvalitetnu predsjetvenu pripremu tla i sjetvu u optimalnom roku.

Također kao naknadni usjev u istom se periodu može uzgajati nakon berbe graška ili vađenja mladog krumpira. (Sl. 5.)

Sl.3. Natapanje tla

38 39


Za postrnu sjetvu nakon skidanja predusjeva tlo treba srednje duboko preorati još istog dana kako bi se sačuvala vlaga u tlu koja će omogućiti nesmetano nicanje. Ako je tlo optimalne vlažnosti uspješno će se za sjetvu pripremiti jednim do dva prolaza sjetvospremačem. Ako je tlo jako suho prije predsjetvene pripreme ili sjetve potrebno je navodnjavanje. Pred pretsjetvenu pripremu tla obavlja se osnovna gnojidba. Na tlima prosječne opskrbljenosti hranivima gnoji se s oko 600 kg/ha NPK gnojiva sastava 7:20:30, te se prilikom kultivacije usjeva obavi prihrana s oko 200 kg KAN-a po hektaru. Na tlima blago alkalne reakcije već u osnovnoj gnojidbi ili u prihrani neophodno je dodati i gnojiva koja sadrže element bor.

Kao postrni usjev cikla s sije neposredno nakon skidanja prethodnih usjeva ali svakako tijekom druge polovice lipnja. Sjetva se obavlja pneumatskim sijačicama za šećernu repu na međuredni razmak 45 - 50 cm. Razmak unutar reda se podesi tako da posijane sjemenke budu u redu međusobno udaljene oko 5 cm. Dubina sjetve trebala bi biti 2 - 3 cm. Po jednom hektaru preciznom sjetvom troši se 6 - 8 kg višekličnog kalibriranog sjemena ili 3 - 4 kg jednokličnog sjemena. Zajedno sa sjetvom uputno je primijeniti i neki od granuliranih zemljišnih insekticida kao što su Dursban G-7.5 ili Basudin 10-G u količini 15 kg/ha. Učinkovita zaštita od korova postiže se prskanjem kombinacijom herbicida Dual 500 u količini 3 l/ha i Pyramin WG 65 u količini 4 kg/ha nakon sjetve, a prije nicanja. U slučaju slabijeg djelovanja navedenih herbicida u fazi 2 lista cikle može se primijeniti protiv širokolisnih sjemenskih korova kombinacija herbicida Betanal progres AM 2.5 l/ha i Goltix WP 70 2.5 kg/ha. Prskanje je najbolje obaviti predvečer kad su temperature niže od 20 oC kako ne bi došlo do oštećenja usjeva. U postrnom uzgoju cikle kao korovi često se javljaju samonikle žitarice koje se do faze razvijenosti 3 lista uspješno mogu suzbiti primjenom herbicida Bastional EC u količini 0,4 l/ha.

Budući da tek iznikle biljčice gotovo redovito napadaju buhači, kukci koji prave rupice na supkama i prvim listovima i u potpunosti mogu uništiti mladi usjev, ako i unatoč primjene zemljišnih insekticida dođe do pojave znatnijih šteta, potrebno je primijeniti neki od insekticida kao što Dursban E-48 1.5 - 2 l/ha, Decis 1,25 EC 0.5 l/ha ili Karate 2,5 EC u količini 0,25 l/ha.

U fazi formirana 2 - 3 prava lista potrebno je obaviti međurednu kultivaciju, prorjeđivanje usjeva tako da na sjetvenom mjestu ostane samo po jedna biljčica, te prihranu dušičnim gnojivima, a po potrebi i navodnjavanje.

Mlade biljčice u toj fazi i kasnije veoma često napadaju lisne uši. Kod jakog napada potrebno je obaviti tretiranje nekim od insekticida kao što su Zolone liquide 1.5 - 2 l/ha, Actelic 50 0.5 - 1.5 l/ha, Decis EC-25 0.5 - 0.7 l/ha, Confidor SL 200 0,25 l/ha ili Actara 25 WG 0,15 kg/ha. Tijekom vegetacije na listovima cikle često se pojavljuje pjegavost u vidu okruglih sivo smeđih pjega obrubljenih crveno smeđim rubom koja može prouzročiti potpuno sušenje lišća. (Sl.6.) Suzbijati se može kombinacijom fungicida Brestanid 0.6 kg/ha i Impact 25 SC 0.25 l/ha.

Korijen cikle se vadi kada dostigne potrebnu veličinu, odnosno kada donje lišće počinje mlohaviti i polako se sušiti. Postrni usjev treba povaditi prije nastupa jačih mrazeva jer se štete na korijenu javljaju već kod temperatura nižih od - 3 C. Na manjim površinama se vađenje obavlja ručno čupanjem i optrgavanjem lišća, a na većim površinama pomoću vadilica. Prirodi korijena se kreću 25 - 40 t/ha.

Korijen cikle za preradu mora biti ujednačene veličine i promjera 6 - 12 cm. Površina mora biti glatka, korjenovi svježi, zdravi i neoštećeni, unutrašnjost korijena tamno crvene boje bez vidljivih svjetlijih krugova. Sadržaj suhe tvari u korijenu mora biti veći od 8%.

Sorte cikle

Za proizvodnju cikle namijenjene tržištu koriste se sorte odnosno hibridi jednokličnog ili segmentiranog sjemena. Upotrebom takovog sjemena moguća je sjetva na konačnu gustoću. (Sl.7.)

Po obliku korijena najraširenije su okrugle sorte, a u novije vrijeme u proizvodnji se šire i sorte izduženog, valjkastog oblika. U odnosu na sorte hibridi se odlikuju većom ujednačenošću korijena, bujnošću biljaka i kvalitetom. Kod sorata se posebno cijeni što pravilniji oblik korijena bez značajnije izraženih koncentričnih krugova, da korjenovi imaju što tanji rep i što manji promjer glave sa što uspravnijim lišćem u rozeti.

BIKORSrednje rana sorta pravilnih okruglih korjenova tamno crvene boje, bez značajnije

izraženih svjetlijih krugova. Lisna rozeta je mala, a rep korijena tanak. Uz proljetnu sjetvu može se uzgajati i kao postrni usjev. Namijenjena je prvenstveno za preradu. Selekcija je nizozemske tvrtke Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden

40 41


d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1973 godine.

LIEBEROSrednje rana sorta okruglih korjenova

glatke površine, tamno crvene boje i neznatno izraženih koncentričnih krugova. Namijenjena je za ranu proljetnu i naknadnu ljetnu sjetvu. Otporna je na pucanje korjenova. Jednako je dobra za svježu potrošnju i industrijsku preradu. Selekcija je nizozemske tvrtke Rijk Zwaan, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Kadmo, d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1996 godine.

WARRIOR F1Rani hibrid okruglih korjenova tamno

crvene boje bez zamjetnih svjetlijih krugova. Odlikuje se izrazito brzim porastom i tankim repom korijena. Pogodan je za mehanizirano vađenje. Namijenjen je za svježu potrošnju i

preradu. Zbog kratke vegetacije može se uzgajati i kao naknadni usjev. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisan 1995 godine.

BIKORESSrednje rana sorta okruglih intenzivno

obojenih tamno crvenih korjenova bez značajnije izraženih svjetlijih krugova. Lisna rozeta je mala, a rep korijena tanak. Uz proljetnu sjetvu može se uzgajati i kao naknadni usjev. Namijenjena je prvenstveno za preradu. Selekcija je nizozemske

Sl. 8. BIKOR

Sl. 9. LIBERO

Sl. 10. WARRIOR F1

tvrtke Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2001. godine.

PABLO F1Rani hibrid okruglastih do blago izduženih korjenova intenzivno crvene boje slabo

izraženih svjetlijih celuloznih krugova. Biljke su bujne, i snažnog su porasta. Namijenjena je ljetnu proizvodnju, a koristi se prvenstveno za preradu. Selekcija je nizozemske tvrtke Bejo Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Bejo Zaden d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1999. godine.

GRAH MAHUNAR

Grah mahunar kao termofilna kultura ima visoke zahtjeve prema toplini. Minimalna temperatura neophodna za klijanje i nicanje je 8 - 10 oC. Tijekom vegetacije biljke mogu uništiti temperature od 0 oC. Najosjetljiviji je na temperature tijekom cvatnje i početka formiranja mahuna, kada cvjetovi i formirane mahunice otpadaju ako temperature padnu ispod 15 oC ili što je češći slučaj narastu iznad 32 oC. Abortivnost cvijetova mogu prouzročiti i temperature od 30 oC, naročito u uvjetima niske vlage zraka i loše opskrbljenosti tla vodom. Najveće štete na niskim sortama graha mahunara nastaju ako takovi uvjeti nastupe tijekom cvatnje srednjih etaža. Na takovom usjevu je u pravilu nemoguća jednokratna mehanizirana berba jer ako se bere kada su prvoformirane mahune tehnološki zrele ostvaruje se iznimno nizak prinos, a ako se čeka da u tehnološku zrelost dospiju i vršne mahune, donje će mahune biti prezrele. Optimalni temperaturni režim tijekom cvatnje je oko 23 oC. Kao povrtna kultura kratke vegetacije uspješno se može uzgajati kao postrni usjev iz koje proizvodnje cvatnja i formiranje mahuna dolazi u periodu često puta povoljnijih temperatura nego iz proljetnog roka sjetve pa su prinosi i kvaliteta mahuna bolji.

Sl.11. BIKORES

Sl.12. PABLO F1

42 43


Za proizvodnju graha mahunara treba izabrati plodna tla dobre strukture i visoke vododržnosti. Najbolja su duboka, dobro drenirana tla visokog sadržaja organske tvari. Grah mahunar je kultura koja relativno dobro podnosi blaže kisela tla pa se može uzgajati na tlima pH vrijednosti 5.5 - 6.5. Teška, zbijena i kisela tla nepovoljna su iz razloga što ne omogućuju razvoj kvržičnih bakterija na korijenu, a time i korištenje dušika iz zraka. Na teškim tlima, naročito za loših vremenskih prilika s mnogo oborina u berbi, može biti problema s primjenom suvremene mehanizacije koja svojom težinom može prouzročiti štete zbijanjem tla.

Grah mahunar se obvezno uzgaja u plodoredu. Zbog bolesti koje se prenose zaraženim dijelovima biljaka u tlu nije preporučljivo da na istoj površini uzgaja najmanje 4 - 5 godina. Kao postrni ili naknadni usjev, najčešće se uzgaja nakon ječma ili ranog krumpira. Grah mahunar ima sposobnost da putem kvržičnih bakterija koje se formiraju na korijenu asimilira atmosferski dušik, vežući ga u oblik pristupačan biljci, a određene dosta značajne količine ostaju u tlu za naredni usjev pa je izuzetno vrijedan predusjevi za većinu drugih povrtnih kultura.

Kod proizvodnje graha mahunara kao postrnog usjeva nakon žetve ječma ili vađenja ranog krumpira tlo se odmah izore na dubinu 25 - 30 cm, pognoji s oko 500 kg/ha NPK gnojiva 7:20:30 i odmah predsjetveno pripremi te se obavi sjetva. (Sl. 13.)

Kao postrni odnosno naknadni usjev grah mahunar se sije krajem lipnja, odnosno početkom srpnja. Postrni je uzgoj najčešće moguć samo uz natapanje.

Sjetva se obavlja pneumatskim sijačicama međurednog razmaka 50 cm, a sijačica se uredi tako da razmak posijanih zrna u redu bude oko 5 cm. Sije se na dubinu 4 - 5 cm. Takovim načinom sjetve ostvaruje se sklop od oko 30 - 35 biljaka po četvornom metru.

Potrošnja sjemena ovisi o krupnoći sjemenki koja dosta varira ovisno o sorti, a najčešće se kreće oko 100 kg/ha.

U zaštiti od korova prije sjetve mogu se primjeniti herbicidi Treflan 48 EC, Triflurex 48 EC ili Herbolan EC u dozi 2 l/ha koji se unesu u tlo tanjuračom ili sjetvospremačem prilikom predsjetvene pripreme tla. (Sl. 14.) Nakon sjetve a prije nicanja usjeva može se upotrijebiti kombinacija herbicida Dual Gold 960 EC 1,2 l/ha i Prohelan-T 2 l/ha. U slučaju slabijeg djelovanja herbicida korištenih predsjetveno ili nakon sjetve, nakon što usjev razvije prvu trolisku zaštitu od korova moguće je provesti primjenom herbicida Pulsar 40 u količini 1 l/ha koji je djelotvoran na širokolisne i uskolisne korove. U suzbijanju širokolisnih korova u istom stadiju razvoja biljaka graha mahunara može se primijeniti herbicid Basagran 600 u dozi 1 - 1,5 l/ha. Protiv travnatih korova nakon nicanja usjeva i korova primjenjuju se herbicidi Fusilade super ili Grasidim u dozi 1 - 1.5 l/ha za jednogodišnje, odnosno 2 - 4 l/ha za višegodišnje travnate korove. Kada biljke imaju razvijene 2 - 3 trolista potrebno je obaviti međurednu kultivaciju.

Pridržavanjem plodoreda i korištenjem zdravog, tretiranog sjemena sorata visoko tolerantnih na bolesti, a zbog kratke vegetacije najčešće nije potrebno provoditi posebne mjere zaštite od bolesti, odnosno štetnika. No tijekom vegetacije mogu se pojaviti bolesti antraknoza i masna pjegavost. Antraknoza uzrokuje okruglaste, udubljene tamnosmeđe pjege obrubljene crvenocrnim obrubom već na izniklim supkama. Slične, nešto izduženije pjege pojavljuju se na stabljici, a na listovima uzduž žila bolest uzrokuje stvaranje tamnih produženih crta.

Bolest se kasnije može pojaviti na mahunama čime mogu izgubiti tržnu vrijednost. Prenosi se zaraženim biljnim ostacima i sjemenom. U slučaju zaraze usjev se može prskati fungicidima

44 45


Mikal u koncentraciji 0,3 - 0,4 % ili Polyram DF u koncentraciji 0.25%. Suvremene sorte graha mahunara većinom su otporne na antraknozu.

Masna pjegavost je bakterijsko oboljenje koje se također može prenositi zaraženim biljnim ostacima i sa sjemenom. Uzrokuje pojavu sitnih vodenastih pjega nepravilnog oblika koje kasnije posmeđe.

Pjege se pojavljuju na listovima, stabljici i mahunama. Sa širenjem bolesti broj pjega se brzo povećava, a zaraženi listovi otpadaju. Kao preventivna mjera zaštite veoma je važan što širi plodored te tretiranje sjemena. Radi sprečavanja i širenja bolesti preporuča se prskanje usjeva u nekoliko navrata od nicanja od cvatnje fungicidima Champion u koncentraciji 0.35%, Cuprablau Z u koncentraciji 0,3% ili nekim drugim fungicidom na bazi bakra.

Mladi usjev graha mahunara veoma često napadaju zečevi i mogu nanijeti velike štete. Za odbijanje napada usjev se s rubnih strana može prskati repelentom Kunilent R - 12 u koncentraciji 5 - 15%.

Od štetnika na grahu mahunaru za vlažnijeg vremena pojavljuju se lisne uši koje prave štete sisanjem biljnih sokova, uzrokuju zaostalost u rastu, svijanje listova, prenose i virusna oboljenje. Kod jakog napada vodeći računa o karenci i vremenu primjene zaštitnih sredstava, suzbijanje se može provesti kontaktnim insekticidima kao što su Actellic 50 u koncentraciji 0.05-0.1% ili Decis EC 2.5 0.2 - 0.5 l/ha, odnosno sistemičnim koji imaju kraću karencu kao što su Pirimor 25 WG ili Hostaquick E-50 u koncentraciji od 0,1%.

Sl.15. Antraknoza

Sl.16. Vodenasta pjegaNiske sorte graha mahunara beru se jednokratno kombajnima u tehnološkoj zriobi.

Tehnološka se zrelost određuje na osnovu razvijenosti zrna u mahuna. Najpovoljniji rok jednokratne mehanizirane berbe je kada je postotak zrna u najrazvijenijim mahunama oko 12%. To se određuje na osnovu prosječnog uzorka iz kojeg se izdvoji 20 najrazvijenijih mahuna koje se izvažu i iz njih se izdvoji zrno. U momentu kada je udio zrna u tim najrazvijenijim mahunama u uzorku oko 12% pristupa se berbi. Tada će u prosjeku svih mahune težinski udjel zrna biti oko 5%. Kod te razvijenosti zrna ostvaruju se visoki prirodi, zadržava se visoka kvaliteta, a takove mahune dobro podnose transport. Ranijom berbom dobivaju se kvalitetnije mahuna, ali je prirod manji, dok se zakašnjelom berbom znatno smanjuje kvaliteta mahuna.Prirodi mahuna niskih sorata branih kombajnima u optimalnoj tehnološkoj zrelosti kreću se oko 10 - 15 t/ha. (Sl. 18. Berba)

Sl.17. Berba

46 47


Mehanizirano brane mahune graha mahunara namijenjene za preradu moraju biti bez značajnijih primjesa kamenčića, grudica zemlje, dijelova biljke ili korova i na preradu dopremljene najkasnije 12 sata nakon berbe. Mahune ne smiju imati celulozna vlakna, moraju biti sočne i neoštećene. U prvu kvalitetu ulaze mahune koje u prosječnom uzorku imaju do 5% zrna, a u drugu one s 5 - 10% razvijenih zrna.

Sorte graha mahunaraU proizvodnji namijenjenoj za

preradu uzgajaju se sorte niskog graha mahunara najčešće okruglog presjeka mahuna zelene ili žute boje. Sorte sitnijih mahuna manjeg presjeka koriste se za konzerviranje čitavih mahuna, a sorte krupnijih mahuna služe za konzerviranje mahuna izrezanih na komadiće dužine 3 - 4 cm. Takove sorte beru se mehanizirano pa je poželjno da imaju ujednačenije dospijevanje, da mahune formiraju na višim koljencima na biljci i imaju sporiji razvoj zrna.

Sorte niskog graha mahunara zelenih mahuna

GRENOBLERana sorta niskog graha mahunara tamno

zelenih mahuna koje su u tehnološkoj zriobi dužine 13 - 14 cm. Okruglog su presjeka s najvećim učešćem mahuna promjera 8 mm. Namijenjena je preradu sterilizacijom i smrzavanjem rezanih mahuna, te za tržište u svježem stanju. Biljke su koncentriranog dospijevanja za berbu i prilagođene jednokratnoj mehaniziranoj berbi. Relativno sporog je razvoja sjemena. Sjeme je bijele boje. Selekcija je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2000. godine.

GROFFYRana sorta niskog graha mahunara srednje zelenih mahuna okruglog presjeka. U

tehnološkoj zriobi mahune su dužine 12 - 13 cm i promjera oko 10 mm. Formiraju

se pri vrhu biljke što omogućuje mehaniziranu berbu. Lagano se beru, pa su gubici u berbi minimalni. Osim u proljetnoj sjetvi zbog kratke vegetacije uspješno se uz navodnjavanje može uzgajati i kao naknadni, odnosno postrni usjev. Namijenjena za preradu sterilizacijom rezanih mahuna. Sjeme je bijele boje. Selekcija je nizozemske tvrtke Nunhems Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Agromais d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1978. godine.

SUNRAYRana sorta niske stabljike i svijetlo zelenih mahuna u tehnološkoj zriobi dužine 12 -

16 cm. Mahune su okruglog presjeka i promjera oko 10 mm. U mahuni se formira 5 - 7 sjemenki. Sjeme je smeđe boje. Sorta je namijenjena za tržište u svježem stanju. Selekcija je talijanske tvrtke Zorzi Sementi, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Miagra d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2001. godine.

BRONCOSrednje rana sorta niske stabljike i

tamno zelenih mahuna veoma ujednačenog dospijevanja. Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine oko 15 cm okruglog su presjeka i promjera 8 - 9 mm. Sjeme je bijele boje. Sorta je prikladna za mehaniziranu berbu i preradu, a može se uzgajati i za tržište u svježem stanju.

Sl.19. Polje niskog graha mahunara

Sl.20 GRENOBLE

Sl. 21. GROFFY Sl. 22. SUNRAY

Sl.23 BRONCO

48 49


Selekcija je američke tvrtke Asgrow, a sjeme u Hrvatskoj distribuira CPM International d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 2001. godine.

ESPADASrednje rana sorta niskog graha mahunara

tamno zelenih ravnih mahuna dužine u tehnološkoj zriobi oko 15 cm. Mahune su okruglog presjeka i promjera 9 - 10.5 mm. Visoko formirane mahune na biljci i ujednačenost u dospijevanju omogućuju primjenu mehanizirane berbe. Dosta je tolerantna na visoke temperature i ima relativno spor razvoj sjemena. Namijenjena je preradu prethodno rezanih mahuna. Sjeme je bijele boje. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1992. godine.

FORUMSrednje rana sorta niskog graha mahunara bujnog

rasta s većinom mahuna formiranih pri vrhu biljke što omogućuje kvalitetnu mehaniziranu berbu. Mahune su ravne, tamno zelene su boje i u tehnološkoj zriobi dužine 13 - 14 cm. Okruglog su presjeka i promjera 9 - 10 mm. Sorta je namijenjena za preradu smrzavanjem ili sterilizacijom prethodno izrezanih mahuna na komadiće. Sjeme je bijele boje. Selekcija je nizozemske tvrtke S & G, a sjeme u Hrvatskoj d i s t r i b u i r a Adriaflora d.o.o. iz Pakoštana. Na

sortnu je listu upisana 1988. godine.

HYSTYLESrednje rana sorta niskog graha mahunara zelenih

mahuna koje su u tehnološkoj zriobi dužine oko 14 cm. Okruglog su presjeka s najvećim učešćem mahuna promjera 9,0 - 10,5 mm. Namijenjena je preradu rezanih mahuna i za tržište u svježem stanju.

Sl.24 ESPADA

Biljke su bujne, otporne na polijeganje i prilagođene mehaniziranoj berbi. Sjeme je bijele boje. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1992. godine.

NERINASrednje kasna sorta niskog graha mahunara tamno

zelenih mahuna. Mahune su okruglog presjeka. U tehnološkoj zriobi su dužine 13 - 14 cm i promjera oko 10 mm. Sorta je namijenjene za preradu rezanjem mahuna. Veoma se kvalitetno može brati mehanizirano. Selekcija je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1987. godine.

ROMANO 26Srednje rana sorta niske stabljike i zelenih

mahuna dosta ujednačenog dospijevanja. Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine oko 12 cm, plosnate su, a širina im je oko 2 cm. Sjeme je bijele boje. Zbog relativno visoko formiranih mahuna na biljci sorta je prikladna za mehaniziranu berbu. Uzgaja se za tržište u svježem stanju i za preradu. Selekcija je američke tvrtke Harris Moran, a sjeme u Hrvatskoj distribuira PGS d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1995. godine.

Sorte niskog graha mahunara žutih mahuna

DORINARana sorta žutih mahuna. Stabljika je niska.

Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine 10 - 12 cm, okruglog su presjeka promjera 8 - 9 mm. Sjeme je bijele boje. Sorta se uzgaja prvenstveno za tržište u svježem stanju. Zbog više položenih mahuna na biljci i koncentriranog dospijevanja moguća je primjena mehanizirane berbe. Selekcija je nizozemske tvrtke Nunhems Zaden, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Agromais d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1984. godine.

Sl.25 FORUM

Sl.26 HYSTYLE

Sl.27 NERINA

Sl.28 ROMANO 26

Sl.29 DORINA

50 51


GOLDFISHSrednje rana sorta niske stabljike. Mahune

su u tehnološkoj zriobi žute boje, dužine su 12 - 14 cm, okruglog su presjeka promjera 9 - 11 mm. Sjeme je bijele boje. Sorta se uzgaja za tržište u svježem stanju i za preradu. Selekcija je talijanske tvrtke Zorzi Sementi, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Tirena d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1997. godine.

PARIDORSrednje rana sorta niskog graha mahunara

žutih mahuna dužine 13 - 14 cm. Mahune su okruglog presjeka i promjera oko 10 mm. Sorta je namijenjena za preradu smrzavanjem prethodno izrezanih mahuna na komadiće i za tržište u svježem stanju. Sjeme je bijele boje. Moguća je mehanizirana berba. Selekcija je nizozemske tvrtke Royal Sluis, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Fermi d.o.o. iz Zagreba. Na sortnu je listu upisana 1999. godine.

CARSONRana sorta žutih mahuna namijenjenih

za preradu smrzavanjem. Stabljika je niska. Mahune su u tehnološkoj zriobi dužine 13 - 14 cm, okruglog su presjeka promjera 9,5 mm. Sjeme je bijele boje. Zbog više položenih mahuna na biljci i koncentriranog dospijevanja moguća je primjena mehanizirane berbe. Selekcija je nizozemske tvrtke S&G Seeds, a sjeme u Hrvatskoj distribuira Adriaflora d.o.o. iz Pakoštana. Na sortnu je listu upisana 2003. godine.

Sl.30 GOLDFISH

Sl.31 PARIDOR

professional paper

GROWING VEGETABLE AS A SECOND CROP

SummaryThe short vegetation period of some vegetables enables their growing after harvesting

of some crops as a second crop same year. This production can be interesting for some vegetables for processing in an area where irrigations is possible.

The article gives the growing technology and description of the most spread varieties of two for processing industry important vegetables, beetroot and bush bean, which as a second crop often have higher yield and better quality then in spring sowing.

Key words: second crop, beet root, bush bean, growing technology, varieties

Literatura:

1. Bales - Frutig, S., 1991. Vegetables. Prentice Hall, New York.2. Černe, M., 1997. Stročnice, Kmečki glas, Ljubljana.3. Grupa autora, 1997. Gajenje povrća. Centar za povrtarstvo, Smederevska Palanka4. Lešić, R. I sur., 2002. Povrćarstvo. Zrinski, Čakovec.5. Maceljski, M. i sur., 2004., Štetočinje povrća. Zrinski, Čakovec6. Maceljski, M. 1999. Poljoprivredna entomologija, Zrinski, Čakovec.7. Matotan, Z., 1994., Proizvodnja povrća. Nakladni zavod Globus, Zagreb.8. Matotan, Z., 2004. Suvremena proizvodnja povrća. Nakladni zavod Globus, Zagreb.9. Pavlek, P., 1985. Specijalno povrćarstvo. Liber, Zagreb.10. Ružić, S., 2002. Suzbijanje korova herbicidima u povrtarstvu. Poljoprivredna stanica. Novi Sad.11. Stein, S., 1992. Gemüse. BLV Verlagsgesellschaf GmbH, München.12. Witham-Fogg, H.G., 1984. Vegetable gardening. Octopus books, London.

Sl.32 CARSON

52 53


Kantoci, D.1

Pregledni rad

POVRĆE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU

SAŽETAK Znanje o čimbenicima koji utječu na

dobivanje visokih prinosa, o optimalnim uvjetima za uzgoj pojedinih povrtnih kultura te znanje o tehničkoj opremi, omogućuje nam spoznaju da mnoge povrtne biljke uzgajamo u klimatski nepovoljnom dijelu godine ili u krajevima gdje uzgoj tih vrsta nije moguć na otvorenom prostoru. Zato se izrađuju zaštićeni objekti.

Svi se tipovi ili načini zaštite bilja od nepovoljnih utjecaja okoline mogu definirati kao zaštićeni prostor, natkriven prozirnim materijalom. U takvim objektima moguće je manje ili više mijenjati vegetacijske faktore (temperatura, svjetlo, vlaga zraka i tla, sastav zraka i tla). Osnovna je namjena zaštićenih objekata: privremena zaštita nasada od hladnoće ili mraza (rano proljeće, kasna jesen), proizvodnja sadnog materijala (uzgoj prijesadnica, ožiljavanje reznica) ili uzgoj kulture tijekom cijelog vegetacijskog perioda, od sjetve ili sadnje do berbe.

POKROVNI MATERIJALZaštićeni prostor prekriva se nekim

prozirnim materijalom, staklom ili kakvim plastičnim materijalom.

Staklo se dugo koristi, njegova debljina je 2 do 4 mm, ovisno o tipu zaštićenog prostora. Dobro propušta svjetlo, a noću zadržava toplinu koju isijava zemlja. Dugotrajno je, ali lako lomljivo i teže je od plastike.

Sl.1 Povrće u zaštićenom prostoru

Sl.2 Pokrovni materijal (plastični)

U novije se vrijeme sve više koristi plastični materijal u obliku folija i ploča. Kod nas su najraširenije polietilenske folije, točnije polietenske. Lagane su (lakše od vode), čvrste i elastične. Svjetlo propuštaju slabije od stakla, a toplina se brže gubi u odnosu na staklo pa se prostor pod folijom noću brže hladi. UV zrake, nevidljivi dio sunčevog spektra, nepovoljno djeluje na polietilen. Zbog djelovanja sunca folija brzo “stari” i smanjuje se njezina propusnost za svjetlo pa se folije koriste samo jednu godinu. Na tržištu postoje folije s UV stabilizatorima čija je trajnost 2 do 3 godine. Folije su debljine 0,03 mm do 0,3 mm, što ovisi o namjeni. Otporne su na djelovanje mikroorganizama, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva.

Na tržištu se mogu naći i plastične ploče, poliesterske i polikarbonatne. Ploče su različite debljine, najčešće 1 mm do 3 mm i znatno su lakše od stakla. Proizvođači obično navode da im je trajnost 10 godina. Svjetlosne zrake propuštaju gotovo kao i staklo, a prolaskom kroz plastiku svjetlo se raspršuje, što povoljno utječe na razvoj biljaka. Plastične ploče noću bolje čuvaju akumuliranu toplinu od stakla. Oštećena ploča lako se može popraviti ili zamijeniti. Ploče se mogu savijati tako da nosiva armatura može biti i lučna. Postoje još ploče od pleksistakla i polistirolne folije, no rjeđe se koriste.

NISKI TUNEL Niski tunel je tip zaštićenog prostora

koji prekriva površinu tla u obliku gredica. Folija se postavlja na nosivu armaturu u obliku lukova. Lukovi mogu biti drveni (lako savitljivi prutovi debljine 2 cm do 3 cm), metalni (pocinčana žica debljine 3 mm, betonsko željezo debljine oko 5 mm) ili plastični (cijevi promjera 2 cm). Drveni prutovi i plastične cijevi utisnu se u zemlju na dubinu od 10 cm do 15 cm, na razmak od 1m do 1,5 m. Metalni lukovi postavljaju se na drvene kolčiće ukopane po sredini gredice. Međusobno ih veže žica po dužini, postavljena po vrhovima kolčića. Jedna strana folije obično se ukopava, dok je druga pomična, učvršćuje se opekama, letvama i sl. Ta pomična strana omogućuje zračenje tunela i otvaranja radi njege usjeva.

VISOKI TUNELI Osnovna razlika između

visokih i niskih tunela je u tome što je u visokima omogućeno kretanje i rad. Nosiva armatura također je lučna, ali debljih profila. Materijal

Sl.3 Niski tuneli

Sl.4 Visoki tuneli

1 Darko Kantoci, dipl. ing. agr.

54 55


za nosivu armaturu je metal (legure željeza ili aluminija). Armature su široke više od 3 m, visoke oko 2 m i duge do 25 m. Pokrivaju se folijom debljine 0,15 mm ili pločama.

UVJETI U TUNELIMAZa provjetravanje tunela otvaraju se prednje strane tunela, dok su bočne obično

ukopane u tlo. I niski i visoki tuneli postavljaju se u smjeru sjever-jug kako bi se što bolje iskoristilo sunčevo svjetlo. Budući da se u oba slučaja planira uzgoj kultura bez dodatnog zagrijavanja, izbor kultura i vrijeme uzgoja određuje klima određenog područja. Kolebanja temperature u negrijanim tunelima vrlo su velike i ovise o kretanju vanjske temperature. Za sunčanog dana maksimalna temperatura zraka u tunelu može biti i 15° C viša od one na otvorenom prostoru. Za oblačnih dana maksimalne su temperature za oko 5° C više od onih vani. Velika su kolebanja temperature u tunelima i tijekom dana i noći jer folija propušta toplinske zrake koje zemlja zrači noću bolje od stakla.

Da bi se spriječio pad temperature tijekom noći, može se koristiti još jedan sloj folije. Temperatura je tada za oko 5° C veća nego u tunelu s jednostrukom folijom. Moguće je i unutar visokog tunela, iznad redova biljaka, postaviti niski tunel. Raspršivanje vode po biljkama ili prskanje tunela s vanjske strane također smanjuje snižavanje temperature u tunelu. Tlo i zrak u niskim i visokim tunelima mogu se zagrijavati bioenergetskim materijalom.

Poznavajući zahtjeve pojedinih kultura za toplinom, neke od njih možemo uzgajati u tijeku jeseni, zime i ranog proljeća u negrijanim tunelima (ozima salata, špinat, matovilac, rotkvica, mrkva, peršin, mladi luk i ozimi kelj). Druge pak kulture (rajčica, paprika, patlidžan, krastavci i tikvice) mogu samo dio vegetacijskog razdoblja biti u negrijanim plastičnim tunelima. Tuneli mogu poslužiti i za uzgoj prijesadnica povrtnih vrsta koje zahtijevaju manje topline (kupus, kelj, cvjetača, korabica i salata), a sade se na otvorenom prostoru.

STAKLENICI Staklenici su zaštićeni prostori, slični

plastenicima, samo što su pokriveni staklom, pa krovne površine moraju biti ravne. I u staklenicima i u plastenicima moguće je proizvoditi sve vrste povrtnih kultura. Za kulture koje traže više topline trošit će se više energije. Zato je važan pravilan izbor kultura u pojedinom dijelu godine, kako bi troškovi grijanja bili manji.

IZBOR I LOKACIJAIzbor tipa zaštićenog prostora ovisit će o izboru kultura i tehnici uzgoja, ali najviše o

veličini sredstava za investicije u proizvodnju i rentabilnost takve investicije s obzirom na visoke troškove energije (ako se koristi za zagrijavanje).

Pri izgradnji zaštićenog prostora treba voditi računa o izboru lokacije. Treba izabrati ravan teren ili teren blago nagnut prema jugu. Razina podzemne vode ne smije biti bliža od 1,2 m do razine tla u kišnom dijelu godine. Lokacija mora biti prirodno zaštićena od hladnih vjetrova, a ako nije, grade se vjetrobrani sadnjom drveća. Pri izgradnji objekata vrlo je važna i blizina vode za navodnjavanje, tvrdih prometnica za dovoz potrebnog materijala i odvoz proizvoda, te ostale komunalne strukture.

PROIZVODNJA POVRĆA Povrće je moguće uzgajati u svim tipovima zaštićenih prostora. Tehnički gledano,

najlakše je prilagoditi uvjete proizvodnje i kontrolirati ih u grijanim staklenicima i plastenicima. Zbog znatno nižih investicija, govorit ćemo o tehnici proizvodnje nekih povrtnih vrsta u negrijanom prostoru.

U tablici su prikazane minimalne i optimalne temperature za klijanje sjemena te optimalne temperature za rast i razvoj biljaka.

Temperaturne vrijednosti nekih faza rasta i razvoja za neke vrste povrća u C° Temperature

za klijanje sjemena optimalna za rast i razvoj

vrsta povrća minimalna Optimalna Danju noćurajčicapaprika

krastavacsalatašpinatmrkva

rotkvicakorabica

10 - 1213

12 - 132 - 32 - 34 - 52 - 32 - 3

25 - 3025 - 3025 - 3018 - 20

202018

18 – 20

18 - 2526 - 2926 - 3012 - 2015 - 1816 - 2010 - 1612 – 18

15 - 1618 - 2018 - 208 - 147 - 107 - 97 - 912

KONSTRUKCIJE OBJEKATA STALNOG ZAŠTIĆENOG PROSTORAObjekti stalnog zaštićenog prostora su visoki tuneli, plastenici i staklenici. Visoki

tuneli su pojedinačni objekti, dok plastenici i staklenici mogu biti pojedinačni ili skupni (nekoliko njih u bloku). U njima se najčešće koriste sistemi za dopunsko zagrijavanje uz mogućnost kontrole ostalih klimatskih uvjeta (svjetlo, vlaga zraka i tla, kvaliteta zraka i dr.). Primjena svih tih sistema na jednom mjestu uvjetovala je pojavu objekta pod nazivom greenhouse.Sl.5 Staklenik

56 57


U Njemačkoj je za izgradnju staklenika viših od 4 m potrebna građevinska dozvola, dok je za niže objekte potrebna samo dozvola o zaštiti prirodne sredine. Konstrukcije staklenika i plastenika moraju zadovoljavati statiku prema standardu DIN 11535. Najracionalnije je koristiti postojeća standardizirana rješenja za određena klimatska područja, za koje je već ugrađen statički proračun. Kod nas je građevinska dozvola potrebna ako se grade stalni objekti, dok za izgradnju montažno-demontažnih objekata to nije potrebno. Visoki tuneli, a najčešće i plastenici i staklenici, izvode se kao montažno-demontažni objekti.

Na razini Europske unije donesen je standard prEN13031-1 za dizajniranje i konstrukciju zaštićenog prostora. Na osnovi navedenog standarda izvršena je klasifikacija zaštićenog prostora zavisno od dužine namjene objekta u trajanju 5, 10 i 50 godina. Standardom nije predviđena specifikacija za građevinski materijal, već samo ograničenja koja dolaze zbog vlastite težine objekta, vjetra, težine snijega, instalacije, usjeva i koncentracije vertikalne težine. Usvajanje koeficijenta za proračun opterećenja vrši se u zavisnosti od klimatskih uvjeta područja gdje se objekt postavlja. Na osnovi izračunatih vrijednosti opterećenja, usvajaju se dimenzije profila za ramsku konstrukciju objekta zaštićenog prostora. U našem klimatskom području najviše pozornosti treba obratiti na brzinu vjetra i težinu snježnog pokrivača.

Ramska konstrukcija treba biti dugotrajna. Zaštita od korozije mora biti kvalitetno izvedena jer je u objektima često prisutna velika vlaga i različite agresivne kemijske tvari. Zbog nepovoljne zaštite koju pruža običan emajl-lak, cijevna konstrukcija može se zaštititi slojem polimernog materijala, najčešće PE (polietan). Korišteni polimerni materijal cijevi mora biti kompatibilan s materijalom kojim se vrši pokrivanje objekta. Također se koriste čelične pocinčane ili aluminijske cijevi i različiti profili koji zahvaljujući svojem obliku mogu izdržati različita opterećenja, a da se pri tome utroši što manje materijala. PVC cijevi koje se koriste za visoke tunele nemaju dovoljnu čvrstoću.

Lukovi su krovnim i bočnim dijagonalama povezani u statički stabilan objekt. Pričvršćivanje metalnih dijelova konstrukcije može se vršiti zavarivanjem ili pomoću vijaka i spojnica. Ramska konstrukcija može se postaviti na metalne šiljke koji se utisnu u zemlju, ali najčešće se koriste odgovarajući temelji ili betonske stope. Dimenzije stopa iznose oko 50 cm u promjeru i 80 cm dubine.

Dužine visokih tunela usko su povezane s njihovom širinom, posebno ako postoji samo prirodno provjetravanje s prednjih strana. Za visoke tunele širine 5 m dužina može biti do 30 m, a za veće širine preporučena dužina iznosi 50 m. Ako visoki tunel ima prirodnu ventilaciju ili postoji mogućnost provjetravanja sa strane, dužina se može kretati i do 100 m. Blok tipovi plastenika i staklenika mogu biti proizvoljne dužine i širine. S energetskog gledišta, najpovoljnije je da zauzimaju površinu u obliku kvadrata jer je tada najmanja površina za razmjenu topline i najmanji su toplinski gubici.

Vrata su dio noseće konstrukcije, postavljaju se s prednjih strana objekta, služe za komunikaciju i omogućuju provjetravanje objekta. Na najjednostavnijim konstrukcijama visokih tunela, gdje nije ugrađen sistem za zagrijavanje i ventilaciju, klimatski se uvjeti u objektu reguliraju otvaranjem i zatvaranjem vrata te je posebno važna njihova konstrukcija.

Radi što boljeg prirodnog provjetravanja, na plastenicima se postavljaju bočni otvori čije se otvaranje vrši u vidu roleta. Otvaranje tehnički može biti izvedeno od gore prema dolje, što predstavlja tehnički jednostavniju varijantu, ili od dolje prema gore, što predstavlja bolju varijantu s gledišta mikroklime u objektu. Da bi se povećala površina za provjetravanje, postavljaju se i krovni otvori. Da bi prirodno provjetravanje bilo učinkovito, površina otvora mora iznositi barem 20 do 30% ukupne površine objekta.

Na ramsku konstrukciju pomoću vijaka se postavljaju aluminijski profili za pričvršćivanje folije ili polikarbonatnih ploča. Za pokrivanje objekta stalnog zaštićenog prostora najčešće se koriste polimerni materijali u vidu folija i ploča, i staklo.

Pokrivanje može biti izvedeno samo jednom folijom debljine 150 do 200 mikrona, dvjema folijama između kojih vlada atmosferski tlak, s time da je vanjska folija istih karakteristika kao kod pokrivanja samo jednom folijom, dok je unutrašnja debljine 50 do 100 mikrona i treba sadržavati dodatak protiv kapanja. Najbolje rješenje je kada se koriste dvije folije debljine 200 mikrona između kojih vlada nadpritisak. Ovakvo rješenje znatno pridonosi stabilnosti cijelog objekta.

Nadpritisak između folija je važan koliko zbog toplinskog učinka, toliko i zbog trajnosti folije. U zimskom periodu nadpritisak između folija mora biti veći (0,6 bara) dok je u ljetnim mjesecima nešto niži (0,4 bara). U slučaju mehaničkog oštećenja folije, oštećeno mjesto mora se očistiti i oštećenje se popravlja posebnom ljepljivom trakom.

Sl 6. Simulacja opterećenja ramske konstrukcije blok plastenika

58 59


ODABIR FOLIJE Da bi povrtlarska proizvodnja u zaštićenom prostoru bila uspješna, vrlo je važno

izabrati odgovarajuće folije. Na izbor folije najviše utječu klima i tip objekta. Ako su za neko područje karakteristične visoke ljetne temperature zraka, koristi se odgovarajuća metoda zasjenjivanja. Postoji mogućnost primjene termoosjetljive folije.

Mnogi povrtlari često su u nedoumici pri biranju folije za pokrivanje zaštićenog prostora. Prilikom izbora polazi se od vrste ili tipa objekta i klimatskih prilika područja u kojem se objekt podiže. Osim toga, potrebno je voditi računa i o vrsti proizvodnje. Na primjer, za vrlo ranu, kao što je uzgoj rasada, biraju se folije veće transparentnosti (prozirnosti). Za bujne biljke, bolje su folije koje propuštaju više difuzne svjetlosti.

Ako se objekti pokrivaju dvjema folijama, također se treba držati određenih pravila.

Kada je riječ o visokim tunelima koji imaju sistem za dodatno zagrijavanje, unutrašnja folija postavlja se na paralelnu potkonstrukciju da bi se dobila što veća zapremina objekta, jer se veća količina zraka sporije hladi. Vanjska folija (debljine 180 mikrometara) treba propuštati što više svjetla. Preporučuje se da unutrašnji pokrov (debljine 80 mikrometara)

ima dodatak koji sprečava kapanje, dobre termičke osobine i malo slabiju prozirnost.

Za visoke tunele bez sistema za dodatno zagrijavanje najbolje su vanjske prozirne folije debljine 150 mikrometara. Unutrašnja, debljine 30 mikrometara, postavlja se na horizontalnu poprečnu gredu. Poželjno je da ima veliku prozirnost, da je nekapajuća i s posebnim termičkim učinkom. Tako se postiže smanjenje zapremine zraka, u koju zrači toplina akumulirana u tlu.

Ako su za neko područje karakteristične visoke ljetne temperature zraka, koristi se odgovarajuća metoda zasjenjivanja. Postoji mogućnost primjene termoosjetljive folije - mulchopaque, koja pri temperaturi od 28° C postaje bijela, smanjuje joj se prozirnost i sprečava se pregrijavanje unutar objekta. Kada je temperatura zraka ispod 28° C, navedena folija je prozirna.

Surveying study

VEGETABLES IN PROTECTED AREA

SummaryIf we know what factors influence high crops and what optimum conditions for

growing certain vegetables are, and combine this knowledge with technical eqipment, it will enable us to grow many vegetable plants in climatically unfavourable part of the year or in areas where growing these plants is not possible in open areas. This is why protected areas are built.

All types and ways of protecting plants from unfavourable conditions can be defined as a protected area, covered with transparent material. in these areas it is possible to less or more change vegetation factors ( temperature, light, moist of the air and soil, composition of the soil and air ). The main purpose of protected areas is - temporary protection of plants from cold or frost (early spring, late autumn), production of plant material or growing culture throughout the whole vegetation period, from harvest of plant to picking.

Sl.7 Odabir folije

Sl.8 Unutrašnja folija

60 61


Sanseović, T.1

pregledni rad

Zaštita nekih povrtnih kultura od korova u postu (nakon nicanja kulture i korova)

Postojeća klimatska situacija jasno nam govori da će u zaštiti od korova sve zemljišne komponente primjenjene odmah poslije sjetve (sadnje, presađivanja) u uvjetima suše pružiti manjkavu učinkovitost suzbijanja. U prilogu su dati modeli zaštite od širokolisnih i uskolisnih korova važnijih povrtnih kultura nakon nicanja njih i korova. Uz svaki pripravak treba rabiti i odgovarajući okvašivač kako je to i napisano u priloženom naputku. Držite se preporučenih dozacija i vremena primjene. Vodite računa i o perzistentnosti pojedinih pripravaka i kulturama koje smijete sijati nakon primjene istih. Izbjegavajte prskanje u vrijeme maksimalnih temperatura zraka. Isto obavite u jutarnjim satima kada se biljka djelomično oporavi od stresa izazvanog visokim temperaturama. Kombinacije pripravaka za suzbijanje uskolisnih i širokolisnih korova nemojte rabiti. U pravilu se kod takovih kombinacija javlja slabija učinkovitost na uskolisne korove.

1. Blitva U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas nakon nicanja ove kulture i

korova. Stadij

razvojablitve

Protivširokolisnih

korova…

Protivuskolisnih korova…

Doza kg.l/ha Napomena U programu

tijekom vegetacije Lira 0,2-0,4 Herbos d.d.

Klopiralid: Lira

2. CiklaU prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas nakon nicanja ove kulture i

korova. Stadij

razvojacikle

Protivširokolisnih

korova…



tijekom vegetacije Oto 2,5 Herbos d.d.

2-4 prava list Goltix WG 1,5 Pinus Agro

Lotus 300 0,1-0,2 Pinus Agro

Beet Up Trio 0,8-1,0 Pinus Agro

7-10 dana kasnije Goltix WG 1,5 Pinus Agro

Lotus 300 0,1-0,2 Pinus Agro

Beet Up Trio 1,5 Pinus Agro

Formula 1,0-2,02,0-4,0

1 god.2- 5 listaviše god. 10-15 cm Pinus Agro

Etofumesat: OtoFenmedifam + desmedifam + etofumesat: Beet Up TrioFluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte Klopiralid: Lotus 300Metamitron: Goltix WG 70

3. Grah U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja

kulture i korova

Stadij razvojagraha

Protivširokolisnih

korova…



prva troliska Bazano 1,0-1,5 Herbos d.d.

prva troliska ili8-10 cm Basagran 600 1,5 Chromos Agro

od 1 – 3 troliske Pulsar 40 Pulsar 40 1,0 Chromos Agro

Formula 1,0-2,02,0-4,0

1 god.2-5 listaviše god.10-15cm Pinus Agro

Bentazon: Bazano, Basagran 600Fluazifop-p-butil: FormulaImazamoks. Pulsar 40

4. Grašak U prilogu su prikazani modeli zaštite koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja

kulture i korova 1 mr. Teo Sanseović- Zavod za sjemenarstvo i rasadništvo,Osijek

62 63


Stadij razvojagraška

Protivširokolisnih

korova…



2-3 lista Bazano 2,4 Herbos d.d.

prva troliska ili8-10 cm Basagran 600 2,4 Chromos Agro

prva troliska ili8-10 cm

Basagran Super 1,5-2,0 Chromos Agro

od 1 – 3 troliske Pulsar 40 Pulsar 40 1,0 Chromos Agro

Formula 1,0-2,02,0-4,0


Bentazon: Bazano, Basagran 600, Basagran SuperFluazifop-p-butil: FormulaImazamoks. Pulsar 40

5. KrastavciZa suzbijanje korova u krastavcima u postu nemamo učinkovitih herbicida

6. Kupusnjače - uzgoj iz prijesadnicaU prilogu su prikazani modeli koji se rabe u nas u postu to jest nakon rasađivanja.

Stadij razvojakupusnjača

Protivširokolisnih

korova…



razvoj rozete Lira * 0,2-0,3 Herbos d.d.

8-10 dana nakon rasađivanja Lontrel 300 0,3 Chromos Agro

8-10 dana nakon rasađivanja

Lotus 300SL 0,3-0,4 Pinus Agro

8-10 dana nakon rasađivanja Butisan S 2,0-2,5 Chromos Agro

Formula 1,0-2,02,0-4,0


Pantera 40 EC

0,6-1,51,75-3,0

1 god 2 – 4 listaviše god 15-30 cm

AgroChem Maks

Fluazifop-p-butil: FormulaKlopiralid : Lira, Lontrel 300, Lotus 300 SL

Kvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 ECMetazaklor: Butisan S

* u programu Herbosa

7. Lubenice i dinjeZa suzbijanje korova u ovim kulturama u postu nemamo učinkovitih herbicida

8. Luk – uzgoj iz sjemenaU prilogu su prikazani modeli zaštite luka koji se rabe u nas u postu to jest nakon

nicanja kulture i korova

Stadij razvojaluka

Protivširokolisnih

korova…



2 lista Verton 0,5 Herbos d.d.

2 lista Galigan 1,0 Chromos Agro

3-4 lista Verton 0,75 Herbos d.d.

3-4 lista Galigan 1,5 Chromos Agro

2-4 lista Goal 0,75 višekratno AgroChem Maks

2-4 lista Lira 0,2-0,4 Herbos d.d.

2-4 lista Lontrel 300 0,3 Chromos Agro

1-3 lista Lotus 300 0,3 Pinus Agro

Loret 0,2-0,4 AgroChem Maks

Formula 1,0-2,02,0-4,0

1 god.2- 5 lista,više god. 10-15

cmPinus Agro

3 lista FocusUltra 1,5 1 god.3-5 lista Chromos Agro

3 lista Bastional 0,6 više god. 10-15 cm

Chromos Agro

Fusiladeforte

0,8-2,0

1 god.više god. Syngenta

Pantera 40 EC 1,5-2,5 1 god 2 – 4 lista,

više god 15-30 cm AgroChem Maks

Klopiralid: Lira, Lontrel 300, Lotus 300, Loret Oksifluorfen: Galigan, Verton, GoalCikloksidim: Focus UltraFluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte

64 65


Haloksifop ester: BastionalKvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC

uzgoj iz lučice

U prilogu su prikazani modeli zaštite luka koji se rabe u nas u postu to jest nakon nicanja/rasađivanja kulture i korova

Stadij razvojaluka

Protivširokolisnih

korova…



2 lista Verton 0,5 Herbos d.d.

2 lista Galigan 1,0 Chromos Agro

3-4 lista Verton 0,75 Herbos d.d.

3-4 lista Galigan 1,5 Chromos Agro

2-4 lista Goal 0,75 višekratno AgroChem Maks

2-4 lista Lira 0,2-0,4 Herbos d.d.

2-4 lista Lontrel 300 0,3 Chromos Agro

1-3 lista Lotus 300 0,3 Pinus Agro

Loret 0,2-0,4 AgroChem Maks

2-6 lista Starane 250 0,5-0,8 Chromos Agro

Formula 1,0-2,02,0-4,0

1 god.2- 5 lista, više god. 10-15

cmPinus Agro

3 lista FocusUltra 1,5 1 god.3-5 lista Chromos Agro

3 lista Bastional 0,6 više god. 10-15 cm

Chromos Agro

Fusiladeforte

0,8-2,0

1 god.više god. Syngenta

Pantera 40 EC 1,5-2,5

1 god 2 – 4 lista, više god 15-30

cmAgroChem Maks

Fluroksipir: Starane 250Klopiralid: Lira, Lontrel 300, Lotus 300, Loret Oksifluorfen: Galigan, Verton, GoalCikloksidim: Focus UltraFluazifop-p-butil: Formula, Fusilade forte Haloksifop ester: BastionalKvizalofop – R – tefuril : Pantera 40 EC

9. Mahune U prilogu su prikazani modeli zaštite mahuna koji se rabe u nas u postu to jest nakon

nicanja kulture i korova

Stadij razvojamahuna

Protivširokolisnih

korova…



Prva trolisvka Bazano 1.0-1.5 Herbos

Bentazon: Bazano

10. MrkvaIz tablice je vidljivo da za suzbijanje korova u mrkvi u postu imamo više učinkovitih

herbicida

Stadij razvojamrkve

Protivširokolisnih

korova…



2-4 lista Prohelan - T 1,5 Isto primjenjeno

poslije sjetve a prije nicanja

Herbos d.d.

3-4 lista Afalon disperzija 1,5-2,0 Chromos Agro

FocusUltra 1,5-4,0 1 god.3-5 listaviše god. 15-30 cm Chromos Agro

Bastional 0,4-1,0 1 god.1-3 listaviše god. 10-15 cm Chromos Agro

Formula 1,0-2,02,0-4,0


Cikloksidim: Focus UltraFluazifop-p-butil: FormulaHaloksifop ester: BastionalLinuron: Afalon disperzijaPrometrin: Prohelan - T

66 67


11. Paprika - uzgoj iz prijesadnicaIz tablice je vidljivo da za primjenu u paprici nema učinkovitih pripravaka za

suzbijanje širokolisnih korova u postu

Stadij razvojapaprike

Protivširokolisnih

korova…



Ne ovisi o razvojnom stadiju Agil 100 EC 0,5-1,2

0,7-2,01 god.3-5 lista

više god.15-30 cmMakhteshim

Agan

12. Peršin

Stadij razvojaprešina

Protivširokolisnih

korova…



2-4 lista Prohelan - T 1,5 Isto primjenjeno

poslije sjetve a prije nicanja

Herbos d.d.

Formula 1,0-2,02,0-4,0


Fluazifop-p-butil: FormulaPrometrin: Prohelan - T

13. Rajčica U prilogu su prikazani modeli zaštite rajčice koji se rabe u nas nakon rasađivanja

(nicanja) ove kulture i korova.

Stadij razvojarakčice

Protivširokolisnih

korova…



Sencor WG 70 0,5-0,75 8-10 dana nakon

rasađivanja Bayer CropSci.

Senkor WP 70

0,35-0,75

0,4-0,7

7-10 dana nakon rasađivanja ili

4-6 lista kod uzgoja iz sjemena

Pinus Agro

Senior WP0,5-0,75

0,4

8-10 dana nakon rasađivanja ili

3-5 lista kod uzgoja iz sjemena

Herbos d.d.

Senat WG 0,5-0,75 8-10 dana nakon rasađivanja AgroChem Maks

Metro WP 0,5-0,75 8-10 dana nakon rasađivanja

Stockton Chem. Corp.

Tor 70 WP 0,5-0,75 8-10 dana nakon rasađivanja Chromos Agro

8-10 dana nakon

rasađivanja ili 3-5 lista

kod uzgoja iz sjemena

Sorgum* 50 g. +okvašivač

1 god.1-3 listaviše god. 10-15 cm Herbos d.d.

Formula 1,0-2,02,0-4,0

1 god.1-3 listaviše god.10-15 cm Pinus Agro

Agil 100 EC 0,5-1,20,7-2,0

1 god.3-5 listaviše god.15-30 cm

MakhteshimAgan

Fluazifop-p-butil: FormulaMetribuzin: Sencor WG 70, Senkor WP 70, Senior, Senat WG, Metro WP, Tor 70

WPPropakvizafop: Agil 100 ECRimsulfuron: Sorgum* u programu Herbosa

14. Salata Za suzbijanje korova u salati u postu nemamo učinkovitih herbicida

15. Špinat Za suzbijanje korova u špinatu u postu nemamo učinkovitih herbicida

68 69


Kantoci, D.1

Pregledni rad

PROTUGRADNE MREŽE

SAŽETAKOdavno se o protugradnoj

zaštiti nije pričalo kao zadnjih godina. Nažalost, sve su to bili razgovori s povodom. Meteorološka statistika pokazuje da tuča pada sve češće i sve više, a globalne klimatske promjene idu u prilog prognozama da će se ovaj trend nastaviti još dugi niz godina. Izbor najučinkovitijeg sistema protugradne zaštite postaje aktualniji nego ikad.

Vrlo mali broj poljoprivrednika osigurava svoje nasade od elementarnih nepogoda kod osiguravajućih društava, a i oni malobrojni koji osiguraju nasad, dobivaju tek manju naknadu za učinjenu štetu. Nadalje, ako vam nasad strada od tuče, proizvođač gubi kupca u toj godini ili čak trajno, a ako se radi o ozbiljnim oštećenjima, rodnost u idućoj godini također je smanjena.

Učinkovitost zaštite protugradnim raketama je odavno pod znakom pitanja. U novije vrijeme se spominje i sistem neutraliziranja gradonosnih oblaka iz aviona, ali u svakom slučaju ostaje vječito pitanje - hoće li baš moj nasad biti zaštićen?

Sve su to “teme i dileme” koje su u razvijenim poljoprivrednim regijama odavno riješene na najsigurniji i najjednostavniji način. Tamošnji poljoprivrednici su svoje nasade prekrili protugradnim mrežama i u tome pronašli sigurnu i trajnu zaštitu i računicu.

Zato ćemo se malo detaljnije pozabaviti upravo tim načinom protugradne zaštite.

Sistem protugradnih mrežaKonstrukcija je sastavljena od stupova, rešetkasto raspoređenih po cijeloj plantaži,

međusobno povezanih sistemom sajli, ankera, držača, zatezača itd., koji se na kraju

Sl.1. Zaštitna mreža-voćnjak

prekriva mrežama čija je osnovna funkcija mehanički zaštititi nasad od grada. U zimskom periodu mreže su skupljene i pričvršćene za sajle koje se nalaze iznad svakog reda.

U proljeće, mreže se šire i međusobno spajaju posebnim kopčama. Spajanje se vrši točkasto, na svakih nekoliko metara, tako da između spojnih mjesta ostaju prorezi kroz koje se grad slijeva u sredinu međurednog prostora.

U pitanju je relativno glomazan, ali apsolutno siguran sistem zaštite kojim se jednostavno rukuje i koji ne zahtijeva održavanje.

Protugradnim mrežama moguće je uspješno zaštititi različite nasade - voćnjake, vinograde i povrtlarske nasade.

Same mreže napravljene su od materijla na bazi polietilena. U praksi su najzastupljenije crne, ali se povremeno mogu naći sive i bijele mreže. One se, osim po boji, međusobno razlikuju i po kemijskom sastavu, odnosno, po trajnosti. U našim krajevima je najuputnije koristiti crne mreže koje su ujedno i najotpornije i čija trajnost prelazi vijek trajanja jednog voćnjaka.

StupoviBetonski stupovi mogu se primjenjivati na čvrstom i stjenovitom tlu. U srednjoj Europi

i na tlima kakva su kod nas, betonski bi stupovi s vremenom mogli polako tonuti. Osim toga, eventualni kasni snijeg na već raširenoj mreži doveo bi do ekstremnog opterećenja sistema pa bi se moglo dogoditi da se pojedini betonski stupovi polome (osobito oni koji se opterete na pomicanje i savijanje). Sl. 4. Mreža-stupovi

Sl.2. Zaštitna mreža-vinograd

Sl.3. Mreža

1 Darko Kantoci, dipl.ing. agr.

70 71


Kod drvenih stupova takve opasnosti nema i oni su za naše prilike optimalno rješenje. Najbolji drveni stupovi izrađuju se od impregniranog drveta ariša ili bora, pri čemu je važno da se njihova impregnacija obavi tehnološki točno i dosljedno. Najprije pod visokim tlakom, a zatim u vakuumu, nakon čega se obavlja proces fiksiranja.

Dobro pripremljeni drveni stupovi traju najmanje 25 godina.

Prostor ispod mrežeNatkrivenost plantaža protugradnim mrežama dovodi do neznatne zasjenjenosti

nasada. Ispod mreža dolazi do blagog ublažavanja temperaturnih ekstrema. Kada vanjske temperature pređu 30° C, temperatura ispod mreže bit će za 2 do 3 stupnja niža. Isto tako, kada su temperature okoline ekstremno niske, one će ispod mreže biti za 2 do 3 stupnja više, što može zaštititi nasad od kasnih proljetnih mrazeva. Pri srednjim vrijednostima, temperatura ispod mreža se ne razlikuje od “vanjske” temperature.

Blaga zasjenjenost, već sama po sebi ublažava i pojavu opekotina. Ovaj učinak se pojačava činjenicom da mreže, osim izvjesne zaštite od prejake osunčanosti, u određenom stupnju smanjuju razliku između najniže i najviše dnevne temperature.

Izgradnja sistemaSistem se projektira za svaki voćnjak ili drugi nasad posebno, uvažavajući specifičnost

terena i samih nasada. Uputno je cijeli posao prepustiti stručnjacima koji će te posebnosti znati procijeniti i poštivati ih. Idealno bi bilo postaviti mreže prije podizanja novih nasada jer se tada sistem može koristiti i kao potpora biljkama. Međutim, za podizanje protugradnih mreža nikad nije kasno i naš je savjet da, poučeni iskustvom europskih poljoprivrednika, obavezno razmislite o postavljanju mreža na svojim plantažama. Bolje je jedne godine odreći se zarade ili odložiti kupovinu nekog stroja pa izgraditi vlastiti sistem zaštite od tuče.

To će vam omogućiti da sa sigurnošću računate na svoj prinos i prihod, da imate svoje stalne kupce i da slobodno ugovarate prodaju unaprijed. Riješite dilemu, podignite mrežu i spavajte mirno.

Sl.4. Zaštitna mreža-stupovi Surveying study

HAIL-DEFENSE NETSSummaryRecently, a lot is being said about the hail protection. Unfortunately, all of this talk

has been for a reason. Metheorological statistics show that hail is increasingly more common and more in quantity, and global climatic changes say that this trend is going to continue for many years. Choosing the most efficient system of hail defense system has become more accute than ever.

A very small number of agriculturers ensure their plants from elementar disasters at the ensurance companies, and those who do that receive only a small compensation for the damage done. furthermore, if your plants are destroyed by hail, the producer loses the customer in that year or even permanently, and if it is a serious damage the fertility for the next year can also be reduced.

Efficiency of anti-hail rackets is questionable. Lately the system of neutralizing hail clouds from planes has been mentioned, but in any case the eternal qestion remains - will my plantation be protected?

These are all themes and dilemmas that were solved a long time ago in developed agricultural regions. the agriculturers there cover their plantations with anti-hail nets and find in this permanent and safe protection and calculation.

This is why we will deal with this method of hail defense system in more detail.

72 73


Trajčevski,T. 1

znanstveni rad

UZROČNIK PEPELNICE MRKVE I DJELOTVORNOST MJERA KEMIJSKE ZAŠTITE Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz

Sažetak U tijeku 2005. i 2006.godine vršili smo ispitivanje djelotvornosti kemijske zaštite

mrkve od napada patogena Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz.-uzročnika pepelnice,u selu Jurumleri u okolici Skoplja.

Izvedenim smo pokusima utvrdili da je u 2005. godini najbolja djelotvornost postignuta primjenom fungicida Bumper 25 EC s indeksom djelotvornosti od 90,68%. Pri ispitivanjima u 2006. godini najbolji indeks djelotvornosti pokazao je fungicid Bayleton 5 special s indeksom djelotvornosti od 89,30%. Dobru su djelotvornost pokazali i fungicidi: Systhane 12 EC,Anvil 5 SC kao i Kumulus DF. Malo slabiju djelotvornost pokazao je fungicide Fundazol 50 WP.

Ključne riječi: Erysiphe umbelliferarum f. dauci, mrkva, fungicidi, zaštita.

UvodMrkva je povrtlarska kultura koja je slabo zastupljena na većim površinama u

Republici Makedoniji. Uglavnom se uzgaja na manjim parcelama po vrtovima, za osobne potrebe povrtlara ili eventualno za prodaju. U pojedinim područjima mrkva se više uzgaja, npr. u selu Jurumleri u okolici Skoplja. U tom selu mrkva se uzgaja za ranu proizvodnju u plastenicima, te za kasnu proizvodnju na otvorenom.

Pri proizvodnji mrkve treba voditi računa o zaštiti od korova, od napada uzročnika bolesti kao i od napada štetnih insekata. Osobito je važno vršiti zaštitu mrkve od napada mrkvine muhe Psila rosae, kao i tretirati tlo za eliminaciju korova. Parazit koji se najčešće javlja na mrkvi te uzrokuje velike štete je parazit Erysiphe umbeliferarum f. dauci – uzročnik pepelnice. On osobito često napada mrkvu koja se uzgaja na otvorenom i pri gustom sklopu.

Materijal i metode istraživanja Ispitujući djelotvornost različitih fungicida za zaštitu mrkve od napada Erysiphe

umbeliferarum De Bary f. Dauci, obavili smo pokuse u 2005. i 2006. godini na mrkvi u

selu Jurumleri u okolici Skoplja. Praćena je pojava patogena Erysiphe umbeliferarum De Bary f. dauci na mrkvi uzgajanoj u plastenicima i u polju.

Ispitivani fungicidi predstavljeni su u tablici br.1. Ispitivanja su izvedena u pet ponavljanja po 50 biljaka. Vršena su dva tretiranja. Prvo je tretiranje izvedeno 19.05.2005. godine, a drugo 24.06.2005. godine. U 2006. godini prvo je tretiranje izvedeno 22.05.2006, a drugo tretiranje 21.06.2006. Tretiranja su vršena leđnom prskalicom od 10 litara. Ocjena djelotvornosti ispitivanih fungicida u zaštiti lišća vršena je u dva navrata: 21.07.2005. godine i 25.07.2006. godine. Dobiveni rezultati o zarazi lišća obrađeni su po formuli Townsen–Heubergera a djelotvornost po Abbottu.

Tab. 1.Primijenjeni fungicidi Tab.1.Rewiew of the examined fungicides in investigation

PripravakFungicide

Djelatna tvarActive ingradient

a.t. a.i.

%.kg.

ProizvođaćProducer

%

Konc i dozaConc. Doses %,

kg.l/haAnvil 5 SC heksakonazol 5 % Syngenta 0,25%

Bayleton 5 special Triadimefon 5% Bayleten AG 0,03%

Bumper 25 EC propikonazol 250 gr/l Makteshim agan 0,01%

Kumulus DF Elementarni sumpor 80% BASF AG 0,3%

Systhane 12 EC mikobutanil 125 g/l Rhom et Haas 0,03%

Fundazol 50 WP Benomyl 50% Chipoin 0,1 %

KontrolaCheck - - - -

Rezultati i raspravaU selu Jurumleri u okolici Skoplja utvrdili smo na mrkvi napad patogena E.

umbeliferarum.f. dauci. Mikroskopski simptom napada, pojava bjeličaste prevlake na lišću (sl.1 i sl.2).

Simptomi napada patogena manifestiraju se na svim nadzemnim dijelovima biljke: lišću, lisnim drškama, stablu i drugim dijelovima, pri čemu se stvara i bjeličasti do sivi micelij i spora gljivice koja obuhvaća sve veći biljni dio (sl.1).

Korijen oboljelih biljaka prekida razvoj i ostaje malen i žilav.

Osim Erysiphe umbelliferaum de Bary f. Dauci, pepelnicu na mrkvi uzrokuju i gljivice Erysiphe heraclei D.C i Erysiphe polygoni D.C, prema navodima Strandberga

1 dr. Tanas Trajčevski - JNU Zemjodelski institut Skopje

74 75


(2000). Prema navodima mnogih autora, gljivica Erysiphe heraclei Schleich ex DC (1815) ima više sinonima, a jedan od njih je i Erysiphe umbeliferarum (Merce,1975). Osim tog sinonima, gljivica E.heraclei ima 42 sinonima. Navest ćemo neke od njih: Erysiphe communis f.umbeliferarum, Erysiphe umbelliferarum f.dauci, Erysiphe martii, Alphitomorpha heraclei (D.C.) Erysiphe umbelliferarum forma aegopodii Jacz., Erysiphe umbelliferarum forma cicutae Jacz; Erysiphe umbelliferarum forma petroselini; Erysiphe umbelliferarum forma sileris Jacz; Erysiphe umbelliferarum forma pimpinellae Diet; Erysiphe umbelliferaum de Bary; Erysiphe umbelliferarum de Bary (1870) i dr. Golovin (1956) navodi da mrkvu napada gljivica Leveillula umbeliferarum Golov f.nov f.dauci Golov. Dakova(1969) i Stančeva (2000) navode da mrkvu parazitira gljivica Erysiphe umbeliferarum D.B. f.dauci Jacz. Prema navodima Golowea i sur. (2005) patogen Erysiphe heraclei stvara na mrkvi pojedinačne cilindrične konidije. Napad E. heraclei na mrkvi navode i Abercrombie, Finch (1976) i Aegeter (2002). Takamatsu i sur. (2005) determinirali su 19 specijesa i 10 rodova gljivice uzročnika pepelnice, među kojima su i Erysiphe heraclei. Identifikaciju su vršili ribozomalnom DNA i 5,8 S r DNA gena i 5 i 28S r RNA gena.

Osim navedene gljivice, mrkvu napada i gljivica Erysiphe polygoni D.C. Ta gljivica parazitira, prema Ainsworthu (1971), oko 500 domaćina. Josifović (1964) navodi da Erysiphe polygoni D.C. [Erysiphe comynis (Wallr) Fries] parazitira biljke iz 375 vrsta i iz 175 rodova uzrokujući oboljenja bitna za praksu na različitim vidovima iz familija Leguminosae i Cucurbitaceae. Prema navodima Stojanovića (2004) Erysiphe polygoni De Candolle je sinonim gljivice Erysiphe betae (Vanha) Weltzien. Maček (1989) navodi gljivicu E.polygoni kao uzročnika pepelnice graška.

Sl.1.i sl.2 Erysiphe umbelliferarum f. dauci: bjeličasta prevlaka na lišću (original, foto Trajčevski). Fig.1 and 2.Erysiphe umbelliferarum f. dauci symptoms of the leaves of carrot.

Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti mrkve od napada E. umbeliferarum f. dauci predstavljena je u tablici br. 2

Tab. 2 Djelotvornost primijenjenih fungicida u zaštiti mrkve od napada E. umbeliferarum f. dauci Tab.2. Efficity of tested fungicides in controlling E.umbeliferarum f. dauci.

FungicidFungicide

Koncentracija%Concentration

%

Indeks zaraze lišća Index of diseases%

Djelotvornost Eficacy %

2005. god. 2006. god. 2005. god. 2006. god.Anvil 5 SC 0,25% 4,98 7,31 89,28 86,63Bayleton 5

special 0,03% 6,25 5,85 86,55 89,30

Bumper 25 EC 0,01% 4,33 7,63 90,68 86,05Kumulus DF 0,3% 6,12 6,13 86,83 88,79

Systhane 12 EC 0,03% 5,23 6,92 88,74 87,35Fundazol

50 WP 0,1% 8,75 10,37 81,17 81,04

KontrolaCheck - 46,48 54,71 - -

Prema rezultatima prikazanim u tablici br.2 može se vidjeti da je u zaštiti mrkve od napada patogena E. umbeliferarum f. dauci, najveći indeks djelotvornosti u 2005. godini pokazao fungicid Bumper 25 EC (propikonazol) pri čemu je indeks iznosio 90,68%. Pri ispitivanjima u 2006. godini najveći indeks djelotvornosti pokazao je fungicid Bayleton 5 special (Triadimefon) s indeksom djelotvornosti 89,30%. Visok indeks djelotvornosti pokazao je i fungicid Kumulus DF s indeksom djelotvornosti od 88,79%.

Setty i sur. (1996) navode da je kontrola patogena E.polygoni najdjelotvornija s fungicidima na bazi carbendazima. Korhon (1996) navodi da su za kontrolu Erysiphe betae najboolji rezultati postignuti fungicidima na bazi cyproconazole + carbendazima.

ZaključakIzvedenim pokusima ispitivanja djelotvornosti novijih fungicida za zaštitu mrkve

od napada patogena Erysiphe umbeliferarum f.dauci - uzročnika pepelnice u 2005. i 2006. godini u selu Jurumleri u okolici Skoplja u Republici Makedoniji, utvrdili smo da je najviši indeks djelotvornosti u 2005. godini pokazao fungicid Bumper 25 EC (propikonazol), 90,68%. Izvedenim pokusima u 2006. godini utvrdili smo da je najbolji indeks djelotvornosti pokazao fungicid Bayleton 5 special (triadimefon) s indeksom djelotvornosti od 89,30%, kao i fungicid Kumulus. Dobru djelotvornost pokazali su i fungicidi: Anvil 5 SC kao i fungicid Systhane 12 SC. Nešto slabiji indeks djelotvornosti pokazao je fungicid Fundazol 50 WP.

76 77


Scientific study

Erysiphe umbelliferarum de Bary f.dauci Jacz –Powdery mildew of the carrot and suces of

chemical protection

Summary The control of the carrot powdery mildew diseases caused by Erysiphe

umbelliferarum f. dauci is continually actual problem.

This work shows results of the chemical control of powdery mildew on the carrot, are presented results of application with some fungicides.

The examination is done in 2005 and 2006 year in village Jurumleri near Skopje, Repubic of Macedonia.

The most eficacions fungicide applied in this research were Bumper 25 EC (propikonazol) efficacy protection with Erysiphe umbelliferarum f. dauci is 90,68% in 2005 and fungicide Bayleton 5 special (triadimefon) efficacy 89,30% in 2006 year.

Key words: Erysiphe umbelliferarum f. dauci, carrot, fungicides, protect.

Literatura

1. Abercrombie, K ;Finch,H.C (1976): Powdery mildew of carrot in California Plant.Dis.Rep. 60:781-782.

2. Aegeter, B.J (2002): Powdery mildew. page 22-23. in: Compendium of Umbelliferous Crop Diseases. R.M.Davis and R.N.Raid eds.American Phytopathological Society.St Paul. MN.

3. Ainsworth. C.G(1971): Dictionary of the fungi. Comonwelth mycological institute. Kew surrey.

4. Glawe, D.A; Pelter,G.Q; Toelt,L.J (2005): First report of powdery mildew of carrot and parsley caused by Erysiphe heraclei in Washington State on li.Plant Health Progress doi: 10.1094/PHP-2005-0114-01-HN.

5. Golovin. N.P (1956): Monografičeskii obzor roda Leveillula arnaud (Mučnisto- rosanie gribi-sem Erysiphaceace) Botaničeski institute. Um. M. V. L. Komarov, 1956. Moskva

6. Dakova. A.T.(1969): Fitopatologičeski slavor spravočnik, Nauka, 1969, Moskva.

7. Josifović,M (1964): Poljoprivredna fitopatologija,Naučna knjiga,1964,Beograd.

8. Korhon.S.(1996): Fungicidy v curkrovce ano či ne? Listy Cukrovarnicke a Reparske, 112 (11) 328-329.

9. Maček,J, Kolektiv autora (1983): Erysiphe polygoni pepelnica graška. Priračnik izveštajne i prognozne službe zaštite poljoprivrednih kultura,1983.Beograd.

10. Merce, J (1975): Erisipfaceas de la cordillera betica (Taxonomia y corologia, Primera parte) . Anal.Inst.Bot.Cavanilles 32 (2) :705-729.

11. Setty, T.A.S; Porameswor N.S; Herle P.S; Krishappa, M.R (1996): Control of powdery mildew of blackgram with fungicides. Curent Research – University of Agriculturae Sciences/Bangalore,25(1) 14-15.

12. Stančeva Jordanka (2000): Atlas na bolestite po zelenčukovite kulturi, i bolesti po zelenčukovite kulturi. Pensoft, 2000/Sofia-Moskva.

13. Strandberg.O.J(2000): Carrot (Daucus carota L.subsp-sativus).Pr.colstar (l.u.,25.05.00.The Amaerican Phytopathology Society.

14. Stojanović, S. (2004): Poljoprivredna fitopatologija, Kragujevac 2004.

15. Takamatsu. S; Hirta, T.; Sato.Y (2005) Phylogenetic Analysis and Predicted Secondary Structures of the r DNA Internal Transcribed Spacers of the Powdery Mildew Fungi (Erysiphaceae). Mia University,Tsu 514-8507, Japan Kosugi-Cho,Toyama 939-0396, Japan. Contribution No 142, from the Laboratory of Plant Pathology, Mie University.

Višegodišnje iskustvo u projektiranju i proizvodnji:

svih vrsta plastenika,- sustava za grijanje i prozračivanje,- opreme za hidroponski uzgoj povrća,- sustava za navodnjavanje-

Iz ponude izdvajamo široku paletu supstrata za uzgoj povrća proizvodnje

Klasmann-Deilmann

78 79


Jozić, B. 1

pregledni rad

TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVA

Vrijeme je poljoprivrede bazirane na znanju. Tekst koji je pred Vama polazi od potrebe ispravnog gospodarenja i korištenja tla unošenjem organske tvari korištenjem tvorničkih organskih gnojiva. Organska tvar ima nezamjenjivu ulogu u procesima stvaranja i održavanja plodnosti tla, radom mikroorganizama, i njihovom značenju u ciklusima makro i mikroelemenata kao i u sintezi i mineralizaciji humusa.

Tvornička organska gnojiva su zasigurno značajna tehnološka inovacija u području repromaterijala u poljoprivredi koja je došla zadnjih godina. Vremenom i širenjem primjene potvrdit će se njihova velika uloga u proizvodnji hrane, a posebno intenzivnih kultura povrća, voća i grožđa. Proizvodnja ovih kultura nije dobra i skoro nije moguća bez prisustva organske tvari u tlu. Jednostrana gnojidba samo mineralnim gnojivima osiromašuje tlo, troši se zatečena organska tvar, proizvodi su lošije kvalitete posebno s aspekta njihovog čuvanja i trajnosti. Načelo dobrog gospodarenja s tlom trebalo bi biti ne smanjivati organsku tvar nego održati određenu razinu ili još bolje postupno povećati.

Proizvođači dobro zapažaju da iz godine u godinu sve više «prskaju» svoje kulture. Zaštita od štetnika, a naročito bolesti konstantno raste, a time rastu i troškovi proizvodnje. To je dovoljan razlog da se zapitamo zašto sve više prskamo. Voćari teško čuvaju svoje voćke od bolesti unatoč 20-tak prskanja, proizvođači jagoda ih teško brane od bothrytisa, proizvođači rajčice od peronospore i tako redom.

U prirodi i proizvodnji gdje se odvijaju vrlo složeni biokemijski procesi, nikad ne djeluje jedan faktor, već više njih, ponekad međusobno povezani u jednom procesu. Brojna ispitivanja i pokusi s različitim varijantama gnojidbe kombinirano s organskim i mineralnim i samo mineralnim nedvojbeno su potvrdila veću otpornost biljaka u kombiniranoj gnojidbi i bolje zdravstveno stanje i biljke i ploda. Umjesto navođenja daljnjih primjera i rezultata ispitivanja kombinirane ishrane uz primjenu tvorničkih organskih gnojiva, sugestija i savjet je primjena tvorničkih organskih gnojiva s potrebnim asortimanom i vrstama mineralnih gnojiva.

Sigurno je da su vremenski uvjeti za proizvodnju sve nepovoljniji, biljke su sve izloženije stresnim situacijama. Velike promjene i oscilacije koje su sve učestalije slabe otpornost pa je pravilna ishrana sve važnija.

SVJEŽA I TVORNIČKA ORGANSKA GNOJIVARazlike i komparativne prednosti

Sva organska gnojiva treba ocjenjivati prije svega po sadržaju organske tvari u njima. Njihova uloga u rastu i razvoju biljaka je višestruka. Popravljaju strukturu tla, toplinska svojstva i vodo-zračni režim kao i ukupnu mikrobiološku aktivnost tla. Znatno utiču na fizikalno-kemijska svojstva tla. Organska tvar iz koje se oslobađa ugljični dioksid (CO2) potreban fotosintezi što je posebno važno kod proizvodnje u zatvorenim prostorima (staklenicima i plastenicima).

Glavna razlika između svježih organskih gnojiva i tvorničkih je u različitosti sastava, od sadržaja organske tvari, hranjiva te drugih korisnih ali i štetnih tvari koje sa sobom donose svježa organska gnojiva (sjeme korova, gljivice i drugi patogeni). Nasuprot tome tvornička organska gnojiva se odlikuju stabilnim sadržajem organske, suhe tvari, hranjivih elemenata bez sjemena korova, gljivica i patogena.

Sadržaj organske tvari kod svježih organskih gnojiva je 20-30% ovisno o vrsti, a kod tvorničkih organskih gnojiva od 42-65%

Prosječni sastav svježih organskih gnojiva

Vrsta Organska tvar %

Suha tvar %

Dušik (N) %

Fosfor (P2O5) %

Kalij (K2O) %

Kalcij (CaO) %

Magnezij (MgO) %

Goveđi 20-25 10-15 0,5-1 0,7-1,2 2,5-3,5 0,5 0,2Konjski 25-38 15-25 2-2,5 0,7-1,2 1,2-2,2 0,3 0,15Ovčji 30-32 25-35 3-4 1,2-1,5 3-4 0,35 0,25

Svinjski 25-28 20-30 3-4 0,5-0,8 0,5-1 0,08 0,09Perad 28-30 20-30 3-4,5 4,5-6 1,5-2,5 4 05,-1,2

FERTOR 65 92 4 2 2 9,3 1,1SIFORGA 65 92 5 3 8 9,1 0,8

Pored navedenog još su dva glavna problema sa svježim stajnjakom, prvo je što ga sve manje ima jer je smanjen stočni fond i drugo je problem rasturanja na njivi.

Tvornička organska gnojiva su vrlo slična mineralnim prema obliku u kojima se na tržištu nalaze, granulirana ili peletirana, pa je i rasturanje po površini može biti isto kao kod mineralnih.

Na našem tržištu se nalaze dvije vrste ovih gnojiva prema baznom materijalu od kojih se dobiva kokošje i konjsko.Robne marke su FERTOR, BIOMND I SIFORGA kao kokošje i STALLATICO mješavina goveđeg, konjskog i ovčjeg.

1 Bojan Jozić, dipl.ing. Zaposlen u tvrtki C.P.M.-Internacional d.o.o.

80 81


Sastav tvorničkih organskih gnojivaFERTOR BIOMOND SIFORGA OSTALI

Suha tvar % 92 92 93 60-84Organska tvar % 65 65 65 43

Dušik (N) % 4,5 4,5 5 2Fosfor (P2O5) % 2,7 2,7 3 u tragovimaKalij (K2O) % 2,3 2,3 8 u tragovimaKalcij (CaO) % 9,3 9,3 9,1 u tragovima

Magnezij (MgO) % 1,1 1,1 0,8 u tragovima

C/N 9 9 8 12,5pH 7 7 7 6,5-7

Vidljivo je kako postoji razlika u korist Fertora, Biomonda i Siforge, zbog većeg sadržaja suhe i organske tvari, NPK sastava, kalcija (Ca) i magnezija (Mg). Pored osnovnih makroelemenata NPK vrlo je značajan visoki postotak kalcija CaO i magnezija MgO, što je kod povrtnih i voćarskih kultura vrlo važno, jer uslijed nedostatka i jednog i drugog elementa nastaju ozbiljni problemi, negativne fiziološke pojave na plodovima ili pojava bolesti.

PREPORUČENE KOLIČINE I NAČINI PRIMJENE

Ako se prethodno izvrši analiza tla onda se točno preračunava koliko hranjiva treba za pojedinu kulturu unijeti u tlo s mineralnim gnojivima.

ORGANSKO PORIJEKLO HRANJIVA. Sva hranjiva, makro i mikro elementi, su 100% organskog porijekla, i ne sadrže elemente mineralnog porijekla. Ova se gnojiva brzo mineraliziraju i na taj su način lako dostupna biljkama.

DUŠIK (N). Zbog lake topljivosti u vodi i brzog mineraliziranja, polovina ukupne količine dušika (N) je raspoloživa biljci u prvih 5 mjeseci. Ostatak dušika (N), ostaje u tlu i dostupan je tijekom naredne godine. Ocjeđivanjem dušika (N) u podzemne vode je reducirano i znatno manje nego kod mineralnih gnojiva.

FOSFOR (P). Najveći dio fosfora oslobodi se tijekom jedne vegetacije. Koliki je taj dio, ovisi i o prethodnoj gnojidbi i obliku gnojiva. Peletirana gnojiva otpuste u prvoj godini 40-60 %, a u formi granula, 80-100 %, u usporedni s mineralnim gnojivima.

KALIJ (K). Ovaj element je 100% vodotopivi, pa je u prvoj godini ukupna količina dostupna biljkama.

Treba naglasiti kako se mineralizacija ovih organskih gnojiva odvija nešto brže u mediteranskim uvjetima, nego u kontinentalnim. Temperatura viša za 10ºC°, i dovoljnom vlažnosti tla, dovodi do duplo brže mineralizacije.

ORGANSKA TVAR. FERTOR, SIFORGA, TERRA VIT i BIOMND, sadrže cca. 65% organske tvari. To je izrazito važno za plodnost tla, jer biljka prima hranjiva od koloida organske tvari, humusa. Zato su organska gnojiva nezamjenjiva, poglavito na iscrpljenim tlima s niskom razinom organske tvari. Povećanje prinosa i kvalitete proizvoda može biti samo kod kombinirane primjene organskih gnojiva s mineralnim.

Zbog tehnološkog procesa proizvodnje ova gnojiva imaju viši postotak stabilne organske tvari od drugih. U 90 dana mineralizira se 20%, a ostatak ostaje u tlu, u formi stabilne organske tvari.

PRIMJENA. Preporuka je da se od ukupne količine (800-2500 kg/ha), 40-50 % unese u tlo s jesensko-zimskim oranjem, a 40-50 % s površinskom pripremom u proljeće, 10-20 dana prije sjetve ili sadnje. Može se do 20% ostaviti za dodavanje tijekom vegetacije, jer se dušik (N) brzo oslobađa, ali tom prilikom treba pažljivo raditi, bez direktnog kontakta s biljkom (mogućnost paleži) i uz obvezno zalijevanje nakon gnojidbe. Kod ovakvog primjenjivanja dobro je napraviti jarak uz red, i u njega staviti gnojivo.

Ako se ne radi analiza tla, onda je generalna preporuka da se ukupne količine mineralnih gnojiva smanje za 1/3. To su pokazala sva višegodišnja mjerenja i testiranja na glavnim kulturama u povrtlartvu i voćarstvu.

Ova gnojiva su relativno lako topiva i u optimalnoj vlažnosti tla, brzo počinju otpuštati makro i mikro elemente, a potpuna razgradnja (mineralizacija) izvrši se u dvije godine, u svakoj sa po 50%. Zato su najveći efekti pri unošenju u tlo tanjuranjem ili frezanjem u sloj 15-20 cm. Isto vrijedi i za povrće, voće i grožđe. Veliki efekti su u brzini porasta i razvoja voćnih i sadnica grožđa ako se u sadnu jamu ili jarak uz svaku sadnicu stavi 0,6-0,7 kg.

PREPORUČENE KOLIČINE PRIMJENE kg/haFERTOR SIFORGA

Povrće na otvorenom 1500-2000 12000-1500Povrće u zatvorenom 2000-2500 1500-2000

Voćnjaci 1500-1800 1000-1500Vinogradi 1200-1500 700-1000

Jagode 1000-1250 800-1000Travnjaci i sportski tereni 800-1200 700-1000

82

Rasipanje Fertora i Siforge može se vršiti ručno ili rasipačem mineralnih gnojiva, ovisno o površini i raspoloživosti rasipača. Mogući način je i stavljanjem u jarak udaljen 10-15 cm od reda biljaka. Vrijeme rasturanja ili deponiranja je 15-20 dana prije sjetve ili sadnje kod povrća, a kod voća i grožđa u sadne jame kod sadnje ili svake 3-4 godine zatanjurati- zafrezati između redova ili deponirati.

Za proizvodnju povrća na otvorenom preporučuje se Fertor, a kod proizvodnje u zatvorenom (staklenici-plastenici) Siforga. To svakako ne znači da ne može biti i obrnuto. Treba napomenuti da se ova gnojiva praktično nezamjenjiva za proizvodnju u plastenicima zbog njihove hranidbene vrijednosti po sadržaju makro i mikroelemenata, te kalcija (CaO) i magnezija (MgO) i na kraju otpuštanju ugljičnog dioksida (CO2) bez kojeg nema fotosinteze.

Fotosinteza je oksidacijsko-redukcijski proces koji se iz jednostavnih anorganskih spojeva (ugljik-dioksida, CO2, i vode, H2O) stvaraju u lisnom zelenilu (klorofilu) složeni organski spojevi, ugljikohidrati. Intenzivnijom mikrobiološkom aktivnošću u tlu koju potiču organska gnojiva, oslobađa se ugljik-dioksid, CO2, kojeg se u zraku nalazi 0,02-0,04%, a u zatvorenom prostoru manje jer ga biljke kontinuirano troše.

VAPNENA GNOJIVAU svakodnevnom životu ćesto se susrećemo sa pojmom pH vrijednosti . I naš organizam je vodena

sredina u kojoj su enzimatski sustavi djelotvorni samo kod optimalne koncentracije vodikovih iona . Već samo mala odstupanja , za 0,4 pH jedinice, u bilo kojem smjeru može imati fatalne posljedice.

Većina kulturnih biljaka za dobar rast i razvoj traži neutralna do slabo kisela tla (pH 5,5 – 7,5). Da li je tlo kiselo najbolje ćemo saznati na temelju analize tla, no to možemo relativno lako utvrditi na temelju korovskih biljaka, indikatora kiselosti (običan koštan, kiselica, bujad, poljski jarmen).

U kiseloj sredini biljka ne može usvajati brojna hraniva, osobito fosfor.

Jedina mjera smanjenja kiselosti tla je kalcizacija, tj, primjena vapnenih gnojiva.

Pri određivanju potrebne količine vapnenih materijala treba uzeti u obzir mehanički sastav zemljišta, prisustvo organske tvari i tolerantnost kulturnih biljaka prema vapnu. Uzima se da zemljište ispod 5,5 pH i ispod 70% zasičenosti bazama zahtijeva kalcifikaciju (ispod 50% zasićenosti bazama je velika potreba za kalcifikacijom).

Kalcifikacija se obično obavlja nakon žetve žitarica, pred oranje zimske brazde. Međutim, kalcizacija se može obavljati i u predsjetvenoj pripremi tla i u samoj sjetvi.

Prinos se na kiselim ratarskim površinama poslije neutralizacije vapnom povećava za 15% do 35% pod uvjetom da je ono uređeno na odgovarujći način

Koji glavni razlozi slabe potrošnje vapnenih gnojiva u Hrvatskoj?• Restrukturiranjem poljoprivredne proizvodnje, propadanjem velikih kombinata nije se sustavno obavljala analiza tla, pa se gnojidba vrši napamet• Neprihvatljive preporuke gnojidbe ovlaštenih laboratorija za analizu tla• Needuciranost proizvođača hrane•Nedostupnost vapnenih gnojiva (distribucija do krajnjih korisnika)• Nerješeno vlasništvo nad nad zemljištem

USPOREDBA VAPNENIH GNOJIVA TVORNICE VAPNA „KAMEN SIRAČ“

PROIVOD AGRODOL AGROVAPNO CaO

AGROVAPNO MgO

KALCITNI HIDRAT

DOLOMITNI HIDRAT

KEM.OBLIK karbonat oksid oksid hidroksid hidroksidSADRŽAJ Ca % 21 68 40 52 34SADRŽAJ Mg% 13 27 21

NV % 109 179 179 136 136VELIČINA

GRANULA mm 0-0.1 0-5 0-5 0-0.1 0-0.1

DOZE T/ha 5-25 1-7 1-7 2-10 2-10

Tip tla lako srednje teško do teško

srednje teško do teško srednje teško srednje teško

KISELOST TLA slaba srednja do jaka srednja do jaka srednja srednja

S. Radića 122, 43541 SiračTel: 043/675-750, 675-749Fax: 043/322-582, 322-133e-mail: [email protected]

www.kamen-sirac.hr

IN MEMORIAM

Akademik Milan Maceljski(1925-2007)

MILAN MACELJSKI, rođen 27. prosinca 1925. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu, srednju školu i Poljoprivredni fakultet.

Od 1961. godine bio je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu (sada Agronomski fakultet), prvo kao honorarni, a potom kao redoviti asistent iz poljoprivredne entomologije.

Doktorirao je 1963. godine, biran je 1964. godine za docenta,1969. g. za izvanrednog, a 1974. g. za redovitog profesora na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu. Na dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi predavao je više predmeta iz područja entomologije i zaštite bilja. Bavio se entomologijom, fitofarmacijom, aplikacijom pesticida, integriranom zaštitom bilja od štetnika i ekološkom zaštitom bilja.

Od 1973. do 1976. bio je predsjednik Biotehničkog odjela Agronomskog fakulteta, od 1978. do 1985. direktor Instituta za zaštitu bilja, od 1985. do 1987. g. bio je dekan Agronomskog fakulteta, a od 1988. do umirovljenja 1993. predstojnik Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

M. Maceljski objavio je 65 znanstvenih radova od čega 15 u inozemstvu, 104 znanstvena priopćenja i visoko stručnih radova, 9 pozvanih referata, 6 preglednih radova, oko 680 stručnih i stručno popularnih radova u raznim časopisima, sam i u koautorstvu napisao je 25 knjiga i sveučilišnih skripata te 23 popularna rada.

Akademik Milan Maceljski, bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti, te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti i dopisni član Academie dei Georgofili u Firenci.

Bio je glavni istraživač više znanstvenih projekata odobrenih od Vlade SAD za koje je primio posebno priznanje Ministarstva poljoprivrede SAD.

Dobitnik je godišnje državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanost za područje biotehničkih znanosti u 1997. godini. Bio je glavni urednik i član uređivačkih odbora brojnih znanstvenih i stručnih časopisa: Entomologia Croatica, Acta forestales, Savjeti poljodjelcima Matice Hrvatske, Acta entomologica Jugoslavica, Poljoprivredni

savjetnik, monografija Hrana i razvoj i Bibliography of Plant Protection in Yugoslavia te više priručnika i zbornika znanstvenih skupova.

Od 1957. g. prof. Maceljski bio je glavni urednik našeg časopisa Biljna zaštita, a od 1978. g. Zadružna štampa nastavlja izdavanje istog pod nazivom GLASNIK ZAŠTITE BILJA, u kojem M. Maceljski ostaje glavni urednik do 2001. godine. Tako je više od četiri desetljeća bio cijenjeni suradnik naše izdavačke kuće.

Prof. Maceljski održao je na međunarodnim skupovima u inozemstvu brojna predavanja i priopćenja na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku. Uvršten je u European Directory of Pesticide Experts. U inozemstvu je bio priznat i cijenjen istaknuti znanstvenik, čime je pridonio priznavanju i ugledu naše znanosti u svijetu. U svom istraživačkom radu u trajanju od preko 40 godina M. Maceljski dao je veliki znanstveni doprinos entomologiji i fitofarmaciji, te utjecao na znanstveni razvoj tih dviju disciplina.

Njegova smrt je gubitak za agronomsku struku i znanost, kojoj je bio predan do kraja. Agronomi hrvatske zadržat će ga s dužim poštovanjem u trajnom sjećanju.

Ostaje samo da mu kažemo hvala ti za sve što si učinio.

Neka ti je laka hrvatska gruda!

glavna urednicaKatarina Lučić

86 87


UPUTE AUTORIMA

U časopisu GLASNIK ZAŠTITE BILJA objavljuju se sve kategorije znanstvenih radova, stručni radovi, autorski pregledi, te izlaganja sa stručnih i znanstvenih skupova, kao i drugi tematski prihvatljivi članci..

Radovi podliježu recenziji.

SADRŽAJ I OPSEG RUKOPISA

Naslov rada treba biti što kraći. Ispod naslova navode se imena i prezimena autora. Titule i adrese navode se na posebnom listu papira. Svaka rasprava mora imati kratak sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku. Neposredno ispod sažetka treba navesti tri do pet ključnih riječi. Autorima citiranim u tekstu navodi se prezime i godina objavljivanja (u zagradama). Ako je citirani rad napisalo više od tri autora, navodi se prezime prvog autora uz oznaku i sur. te godina objavljivanja (u zagradama).

Literaturu treba poredati prema abecednom redu autora i to prezime i početno slovo imena, godina izdanja, naslov knjige ili članka i časopis te broj ili godište, kao i mjesto izdavanja i onda stranica od-do.

Prilozi (tablice, dijagrami i slike) se prilažu zasebno, na kraju rada. Original rada (do 15 strojem pisanih stranica) treba imati sve slike, crteže i dijagrame. Rad se predaje uredništvu u dva primjerka, a šalje na adresu:

Uredništvo časopisa GLASNIK ZAŠTITE BILJA“Zadružna štampa”, d. d. Jakićeva 1HR-10000 ZAGREB

SEPARATI

Prvom autoru rada dostavit će se 3 primjerka časopisa GLASNIK ZAŠTITE BILJA. Predaja rukopisa na disketama:

Rukopisi s prilozima mogu se Uredništvu dostaviti i na disketi. Preporuča se pisanje rada u Word (Microsoft) programu, za tablice koristiti Word (Microsoft) ili Exel (Microsoft). Disketi treba priložiti i jedan otisnuti primjerak rada.

Radovi se mogu poslati i elektroničkom poštom na e-mail:[email protected]

INSTRUCTIONS TO THE AUTHORS

In the GLASNIK ZAŠTITE BILJA /The herald of plant protection/ journal all categories of scientific papers, authors’ reviews and expert papers are published, as well as other thematically acceptable articles.

The papers are subject to review.

CONTENT AND VOLUME OF ARTICLES

The headline of the article should be as short as possible. Under the headline the name and surname of the author should be pointed out. Titles and addresses should be indicated on a separate sheet of paper.

Every discussion must have a short summary in Croatian and English. Right under the summary three to five key words must be stated.

The names of those authors that are quoted in the text and the year of publishing must be stated (in brackets). If the quoted article was written by more than three authors, the surname of only the first one is mentioned, and “et all. ” is added, followed by the year of publishing. A list of References should be arranged alphabetically.

Supplements (charts, diagrams and pictures) are enclosed separately, at the end of the work. The original (up to 15 typed pages) should have all the pictures, drawings, and diagrams. The article should be delivered to the editorship in two copies and sent to the address:

The editorship of the Glasnik Zaštite Bilja journal, “Zadružna štampa”, d. d.Jakićeva 1HR-10 000 Zagreb

OFFPRINTSTo the first author of the article three copies of the GZB journal will be delivered. Articles delivered on floppies:

Articles with supplements can be handed to the Editorship on floppies as well. It is recommended to write in Word (Microsoft) programme, to use Word (Microsoft) or Excel (Microsoft) for charts. A printed copy of work should also be enclosed together with the floppy.

Article can also be sent by electronic mail on e-mail:[email protected]

88 89


Vodo-zamagljivač - AQUA FOG

Višenamjenski, izvanredni atomizer moćnom turbinom kontrolira vlagu zraka i spušta temperaturu; osim u poljoprivredi, ima upotrebu u podrumarstvu, skladištima svježih poljoprivrednih proizvoda, stočarstvu, graditeljstvu, ugostiteljstvu…Najnovija izvedba osigurava i distribuciju pesticida. Primjena posebno u zatvorenim prostorima, a u posebnim uvjetima može i na otvorenom.

Kada smo prije 5 godina u jednom francuskom plasteniku pitali vlasnika, kako mu funkcionira AQUAFOG i zašto se baš za njega odlučio, samouvjereno je odgovorio, zato što je najbolji?! U prilog tome iznosi činjenicu kolike su komplikacije, odštete, kazne, i blamaža za bilo kojeg američkog proizvođača, bilo kojeg stroja, koji nije savršeno izveden. Starije verzije upravo ovog proizvođača zatekli smo kod više splitskih cvjećara, koji su bez ikakvih problema više godina u funkciji, pa je i to bio razlog da već tada krenemo u uvoz upravo ovog vodozamagljivača.

Snažnu elektroturbinu pokreće struja 220

volti, čemu je potrebna cijev sa dovodom vode. Osim toga i opreme za fiksiranje na čvrsti naslon, vitalni dio naprave je i senzor s programiranjem. Automatika senzora reagira prema zadanim parametrima, i vlagu može održavati, dodavati, u rasponu od 10 do 100 % . Ima 96 postavki za rad, od povremenog do neprekidnog, poput programatora za vodosustave. Opcija okretanja do 335 stup. odvija se kroz 2 minute. Moguća je i regulacija protoka vode do max. 90 lit na sat. Razbijanjem vode u nevidljive čestice vodene magle veličine oko 5 microna, dolazi do potrošnje energije, a time i hlađenja okoline u zoni magle. Zbog lebdećeg položaja čestica vode kod poljoprivrednih kultura list se ne ovlaži i time se ne stvara podloga za razvoj biljnih bolesti. Aparat je lagan, lako ga je prenositi i montirati. Najjeftinija verzija montira se najobičnijim fiksiranjem na plasteničku konstrukciju, druga se postavlja na originalni, plastični, višeetažni stalak, a najsavršenija, za emitiranje pesticida, ima i vlastiti rezervoar i po tlu se gura na vlastitim kotačima.

U p l a s t e n i k u i s t a k l e n i k uMnogi niti ne slute reakcije uzgajanih kultura u plastenicima i staklenicima, pri

visokim temperaturama, i niskom vlagom zraka. Anomalije na plodovima i cjelokupnim

biljkama, uglavnom su fiziološke naravi. Otežani biljni metabolizam, usporena fotosinteza, teškoće ili blokade usvajanja pojedinih hranjivih elemenata, ili njihov prijelaz i spajanje u druge nepoželjne spojeve, u ovim uvjetima manifestiraju se različito kod različitih kultura i njihovih uzgojnih stadija. Ovoj problematici dodatno pogoduju niske plasteničke konstrukcije starog tipa, uglavnom iz domaće radinosti, koje loše ublažavaju sve vanjske utjecaje na proizvodnju. Osim cvijeća, na udaru su i najuzgajanije kulture, rajčica, i paprika, a i sve druge. Rajčica sporije napreduje, dio cvjetova se ne oplodi, plodovi usporeno napreduju, budu nepravilnog oblika, krastavi i naborani, lako pucaju, nekada ostaju djelomično zeleni. Ispod nezrele kore meso nema crvenu, nego smeđu boju, koja kasnije potamni i tržišno je nepoželjna. Paprika podbacuje u prinosu i veličini, pokazuje sve manifestacije nedostatka kalcija, kada se na vrhu ploda stvara tamna mrlja, koja polu-odrveni (slično je i kod rajčice). Ako se k tome povrće još i neredovito zalijeva, u određenim trenucima biljka počinje vući vlagu iz ploda, pa su spomenute anomalije još veće. Ako se vodozamagljivač podesi na optimalnu vlagu, i u uvjetima neredovnog navodnjavanja, biljka će minimalne potrebe vlage crpiti iz zraka.

Poznato je da biljci najbolje odgovara temperatura 20-22 stupnja, a zna se da u plasteniku temperatura zna biti i preko 40°C. To u pravilu prati i niska vlažnost zraka, pa je u tim uvjetima svaka biljka u određenom stresnom i neproduktivnom stanju. Prisutne maglene čestice vode, čija je temperatura pri oslobađanju ispod 15°C, osim vlage, imaju izvanredan učinak u kontroli temperature okoliša, doista imaju izvanredni učinak. Smanjuje se period vegetacije, berba dospijeva ranije, postiže bolju cijenu, smanjuju se svi troškovi vezani za proizvodnju. Pomoć ovog atomizera treba svaki proizvođač, jer ima puno veći učinak, nego klima-uređaj u kući ili automobilu. Na prezentacijama rada na više lokacija oko Splita, temperatura je u plastenicima spuštena od 8 – 10°C, a vlaga zraka podignuta sa 30 na 40 do 50% za samo jedan sat rada. Jedna jedinica pokriva 400-700 m2.

Posebno važna uloga AQUAFOG-a je u specijaliziranoj proizvodnji raznog rasadnog materijala, kada je pri ožiljavanju ili uzgoju različitih kultura, strogo propisana razina vlage zraka, koja posredno utječe i na vlagu supstrata.

S k l a d i š t a v o ć n o g s a d n o g m a t e r i j a l aKod suvremene voćarske i slične rasadničke proizvodnje, nisu više neophodni

vanjski trapovi, čija je prvenstvena uloga sačuvati vlažnost u zoni korijena, kako biljka do trenutka sadnje ne bi dehidrirala. Iščupane biljke se odlažu u zatvorene prostore, uključi se AQUAFOG, podesi na visoku vlažnost i tako bez straha od suše ili mraza čeka sadnju.

S k l a d i š t a v o ć a i p o v r ć a. Posebno u ljetnim mjesecima, a i stalno, gdje na lagerima voća i povrća distribucija

ulaz-izlaz nije trenutna, zbog niske vlažnosti zraka dolazi do velikog kaliranja, isušivanja,

90 91


kada osim gubitaka na težini, roba gubi i na kvaliteti. AQUAFOG u potpunosti eliminira ove probleme, podešenjem optimalne vlage skladišta na oko 80 %. Američki proizvođač tvrdi da nije siguran da li mu više jedinica ide u plastenike ili u skladišta krumpira. To je kulminiralo, kada je jedan znanstvenik javno napisao studiju, i praktičnim primjerima usporedio stanje isušenja krumpira u prisustvu vodene magle, u odnosu na uobičajeno čuvanje.

V i n s k i p o d r u m i. I kod prerade i čuvanja vina, posebno kada se radi o drvenim bačvama (ne samo

drvenim), znanost je propisala optimalnu vlažnost zraka podruma, čime se zadržava količina i kakvoća proizvoda, a o temperaturi da se i ne govori. Nema podruma koji zbog ovoga ne trpe, a posebno obalni dio vinogorja, koji tradicionalno, uz odlične vinograde, ima neodgovarajuće, tople i suhe podrume, pa ozbiljna vinska proizvodnja s AQUAFOG-om treba računati.

U z g o j g l j i v aKlasična staništa, na kojima čovjek uzgaja gljive, u pravilu zahtijevaju bolje uvjete

od raspoloživih, pa to ozbiljno ograničava rezultate proizvodnje. AQUAFOG zapravo omogućava uspješnu proizvodnju gljiva i u sasvim običnom, zatvorenom prostoru.

P e r a d a r n i c i i š t a l e Stočne farme, a posebno peradarnici, ljeti skapavaju od vrućine, kada ozbiljno slabe

sve životne funkcije, a time i rezultati uzgoja. Mnoge farme u Podravini, Slavoniji i Istri imaju slične naprave starije izvedbe i malih mogućnosti, pa i ovdje treba računati da bez određenog troška nema boljih rezultata.

G r a d i t e l j s t v o.Poglavito u izradi betonskih elemenata u zatvorenom prostoru, gdje proces dorade

i zrenja betona u određenom vremenu mora proći u predviđenim uvjetima vlage, vodozamagljivač je pravo rješenje.

Z o n e z a g a đ e n o g z r a k a.Mnogo je mjesta, u kojima se stalno ili povremeno javlja kontaminacija zraka s

najrazličitijih osnova. Poznato je da sitne vodene čestice lako na sebe vežu raznu prašinu, dim, mirise, plinove, pa ako se te pojave ne mogu u potpunosti eliminirati, mogu se bitno ublažiti.

T e r a s eEmitiranje hladnog i vlažnog zraka na udaljenost preko 20 metara, predstavlja

iznenađujuće osvježenje na tihim i zaklonjenim terasama ugostiteljskih objekata ili privatnih prostora u toplijim mjesecima, pa se ta ugoda ne zaboravlja i tu se ljudi rado vraćaju.

Emitiranja rastvora pesticida u plasteniku, isključuje prisutnost čovjeka.

Osim dvije klasične verzije, SJEME ima i posebno dizajniranu, visoko sofisticiranu jedinicu AQUAFOG – XE CRSM, ima funkciju distribucije pesticida u zatvorenom uzgoju, čime se eliminira boravak čovjeka za vrijeme prskanja, pa je ovo veliki korak u zaštiti zdravlja radnika u plastenicima, koji su radi specifičnog uzgoja posebno izloženi napadima bolesti i štetočina, što zahtijeva daleko učestaliju zaštitu, nego u otvorenom polju. Ne samo da pri radu čovjek nije potreban, nego se strogo zabranjuje boravak ljudi i životinja za vrijeme rada, i nekoliko sati nakon završetka zamagljivanja. Proizvođač je razradio uputstvo korištenja i sigurnosne mjere do u tančine, po najvišim svjetskim standardima, koji jamče učinkovitost i sigurnost, pa se toga treba pridržavati.

AQUAFOG je jedinstven proizvod koji proizvodi ultra – finu maglu, sa pojedinačnim dijelovima prosječne veličine od 5 mikrona. Ova sposobnost da atomizira tekućinu u tako malene dijelove dozvoljava operateru da koristi jednaku količinu kemikalije kao i sa konvencionalnim prskalicama ali sa smanjenom količinom vode. Ovo je poznato kao «metoda niskog volumena» aplikacije kemikalija. Potrošnja vode smanjuje se za 10-15 puta, pa posebnu pažnju treba posvetiti kod primjene rastopine za zaštitu. Puni tank za pesticidni rastvor od 50 lit, 2 kotača i povišene ručke za lako transportiranje, racionalno su ugrađene, kako bi zauzimale minimalni volumen, pa stroj podsjeća na mali oklopnjak. Jedna turbina može pokriti više od 2000 m2 plastenika. O ovome detaljniji podaci kod zastupnika Sjeme.

Najbolje vrijeme za aplikaciju pesticida je u suton kada se zrak hladi. Drugo prihvatljivo vrijeme je u zoru. Svi ventilacijski i komunikacijski otvori trebaju biti zatvoreni. Nakon zamagljivanja dobro je da prostor ostane zatvoren još sat vremena, a prije ulaska u plastenik, prostor treba dobro prozračiti.

Sjeme Split

92 93


94 95


Telefon/Telefaks: • (01) 20 11 240-centrala (01) 20 00 220, (01) 20 11 238-prodaja

E-mail:[email protected]

poduzeće za preradu plastičnih masa, vanjsku i unutarnju trgovinu i zastupanje stranih tvrtki

Šašinovec, I.Granđe 25 • HR-10360 Sesvete

PLASTOPOR KONTEJNERI ZA PRESADNICEKontejneri od stiropora

s različitim brojem sjetvenih mjesta

Plastopor kontejneri za presadnice s 209, 170 i 160 rupa najčešće se koriste za: salate, kupusnjače i blitvu

Plastopor kontejneri za presadnice sa 104 rupe koriste se za kupusnjače, papriku, patliđan i cvijeće

Plastopor kontejneri za presadnice s 24, 40, 60 i 84 rupa koriste se za rajčicu, paprika, lubenice, dinje, patliđan i cvijeće

www.plastform.hr

Sustav upravljanja kvalitetom ISO-9001

Kemira Growhow - kompletan izbor gnojiva za povrÊe, voÊe i cvijeÊe

AGROMAIS d.o.o. za proizvodnju i trgovinu

ZAGREB, Sesvete, Savska c. 72a

[email protected]

UVOZNIK, ZASTUPNIK I DISTRIBUTER “AGROMAIS” d.o.o.

Savska c. 72a, SESVETE - ZAGREB Tel: 01/20 59 496, 20 58 174

Fax: 01/ 20 59 497

VODITELJ NUNHEMSOVOG PROGRAMA Mirjana Blažun, dipl.ing.agr.

GSM: 091/53 38 226VODITELJ KEMIRA GROWHOW

PROGRAMA Alen LipiÊ, dipl.ing.agr. GSM: 098/903 46 94

IZ NAŠE PONUDE IZDVAJAMO:

• SJEME POVRTNIH I RATARSKIH KULTURA

•SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA

• MINERALNA GNOJIVAPETROKEMIJA

(VELIKA I MALA PAKIRANJA)• FLORINI• FERTINE

• OSNOVNA I FOLIJARNA GNOJIVA KEMIRA

ORGANSKA GNOJIVA;

• ORGANIK• STALLATICO

• FOLIJE ZA PLASTENIKE• STO»NA HRANA

• PREMIKSI• SANO PROGRAM

SVA ROBA U VELOPRODAJI

I MALOPRODAJI

VELEPRODAJAMALOPRODAJA10360 SESVETE

ZAGREBTel: 01/20 59 496, 20 58 174

Fax: 01/ 20 59 497

NOVI HIBRIDI U PONUDI!Mrkva: Campo, Laguna F1Salatni krastavac: Swing F1Matovilac: MedaillonRajčica: Shannon F1. Sprinter F1

Distributeri:

96

AGROSERVIS - PROIZVODNJA d.o.o.HR-33000 Virovitica

Tel: 033 /73 02 44; Fax: 033 /73 02 44 E-mail: [email protected]

www.agroservis-proizvodnja.hr

Iz raznolikog proizvodnog programa izdvajamo: • Sadilice rasada diskosne• Sadilice rasada s čašama• Gredičari za povrće• Polagači folije

Također proizvodimo veoma praktične vrtne plastenike iz pocinčanih cijevi širine 4,65 m, visine sljemena 2,5 m, te dužine po volji u koraku 1,9 m pogodne kako za svako domaćinstvo, tako i za profesionalne proizvođače. Ostali proizvodi:

• Kompletna linija za uzgoj i sušenje duhana • Samohodna prskalica visoke prohodnosti za kulture

duhana i suncokreta (klirens 1,6 m)• Elevatori, runilice, sjetvospremači, sadilice

krumpira i dr.Navedeni proizvodi dokazali su se u radu kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu.

Dugogodišnje proizvodno iskustvo i standardna kvaliteta izrade uz povoljne cijene razlog su konstantnog povjerenja naših kupaca.

48260 Križevci, ObrtniËka 12Tel: 048/711 400, 712 008,

Fax 048/712 [email protected]

proizvodimo i prodajemo žitarice•

Sjemenska pšenica • Sorte: Gabi, Antea, Barbara, Super žitarka, Golubica,

Fiesta, RenanSjemenski ječam: • Sorte: Rex, PrincSjemenski triticale: • Sorte: ClercalSjemenska soja: • Sorte: Alisa, Anica, Oac erinMerkantilni ječam: • Sorte: FavoritMerkantilna zob: • Sorte: JokerKukuruz merkantilni •Uljana repica•Soja merkantilna•

proizvodimo i prodajemo sadnice•

JABUKA • Podloga M9 Sorte: Gala, Breaburn, Jonagold, Golden Delicious, Granny Smith,

Jerseymac, Summer red Podloga M27 Sorta: Jonagold

KRUŠKA • PodlogaP.Communis Sorta: Viljamovka

ŠLJIVA • Podloga: Myrabolana Sorta: Stanley•

TREŠNJA • P. Avium Sorta: Germersdorf

43000 Bjelovar, Matice Hrvatske 4/1Uprava: 043 242 470 ● Faks: 043 242 476

E-mail: [email protected]

VoÊarstvo ratarstvo trgovina d.o.o. Bjelovar

I dalje u ponudi:- UMOSTART SUPER Zn

- STOCKOSORB- Darina 4 – stimulator rasta s huminskom kiselinom

- Vrhunski supstrati za povrće i cvijeće- Folije – podne transpiracijske i EVA plasteničke

- ZBOG VELIKOG INTERESA SULFIKA SNP ZA PRIHRANU ŽITARICA PONOVNO U PRODAJI !!!!

PROIZVODNJA, TRGOVINA I USLUGE U POLJOPRIVREDI

Rudeška cesta 156 10 000 ZAGREB

Telefon: 01/3874-408Fax: 01/3874-409

E-mail: [email protected] www.ba-mi.agro.hr

IZ PONUDE IZDVAJAMO: tekuća gnojiva za primjenu putem listaLAFOLAN- 16% magnezija kao MgO,- 12% dušika,- 1,5% kalcija,- 0,2% bora.- Primjena u dozi od 4 kg/ha,- Potiče stvaranje lisne masekod plodovitog povrća, voćaka i vinove loze.

LAMAG Ca- 16% magnezija kao MgO,- 5% kalcija.- Primjena u dozi od 4 kg/ha, - Nezamjenjiv kod jabuka, krušaka, vinove loze, rajčice i paprike kao i ostalih kultura sa povećanim zahtjevima za kalcijem.

KLOMAG K- 20% magnezija kao MgO- 2,5% kalija- Primjena u dozi od 4 kg/ha,- Naročito pogodan za krumpir, ječam, šećernu repu i kukuruz.

FOLIAREL 21%B- sadrži 21% lako topivog bora- Primjena u dozi od 2,5-10 kg/ha,- Pospješuje stvaranje boje kod jabuka, krušaka i vinove loze, povećava sadržaj šećera korijena šećerne repe, nužan kod kupusnjača i celera.

Nahranite usjeve prema njihovim potrebama - neovisno o oborinama!Vrlo niske cijene uz visoku efikasnost i

malu dozu gnojiva.Mogućnost miješanja sa većinom

sredstava za zaštitu bilja.

vlč. IVANA BURIKA 3432249 TOVARNIK

Djelatnost: UZGOJ ŽITARICA, ULJARICA I DRUGIH USJEVA I NASADA

Centrala: Tel./fax: 032 52 45 21032 52 45 20

Komercijala: Tel./fax: 032 52 49 85032 52 49 86

101


UPORABA PLASTIČNIH FOLIJA OMOGUĆAVA NAJBOLJU,NAJBRŽU I

NAJJEFTINIJU PROIZVODNJU HRANE I NJEN PLASMAN UZ IZUZETNU DOBIT

Zahvaljujući dvadesetogodišnjem iskustvu i profesionalnoj orijentiranosti prema tehnološkim novitetima, tvrtka Trgo Drvoplast d.o.o. danas uspješno proizvodi visokokvalitetne polietilenske folije i polipropilenska veziva. PE folije prvenstveno su namjenjene za primjenu u poljoprivredi i građevinarstvu. U proizvodnom asortimanu zastupljene su:· POLIETILENSKE FOLIJE· NATUR folije, debljine 150-200 my, širine 2-12 m, trajnosti godinu dana na otvorenom prostoru (za plastenike, prekrivanje uroda na otvorenom i zatvorenom prostoru)

· UVS folije, sa dodatkom UV stabililzatora, debljine 150-200 my, širine 4-12m, trajnosti od dvije do četiri godine zavisno o postotku ugrađenog UV stabilizatora (za plastenike)

· SILAŽNE folije, sa dodatkom crne boje, debljine 150 my, širine 4-6 m, trajnosti godinu dana na otvorenom prostoru (za prekrivanje silažne mase)

· MULCH folije, debljine 30-90 my, širine 1000-1400 mm (polaganjem na tlo služe za zaštitu bilja od insekata i eliminiranje korova)

· GRAĐEVINSKE folije, debljine 150 my, širine 4 m

· POLIPROPILENSKA VEZIVA

Proizvode se svi standardni tipovi veziva za baliranje u poljoprivredi, sve vrste rafija za vezanje u voćarstvu, vino-gradarstvu i povrtlarstvu, kao i veziva za marikulturu. Također se proizvode pp konopi za razne namjene.- PP veziva TIP 100-2400- PP konopi od ø 6mm na višeOtkupljujemo svu upotrebljenu agri foliju,koju recikliramo kao ovlašteni oporabitelj za Republiku Hrvatsku

Petrinja, Milana Nemičića II desni odvojak 3Tel: 044/525 460, 525 461• Fax:044/525 463

E-mail:[email protected] • www.trgo-drvoplast.com

Nova Gradiška,Baruna Trenka 28, 035/351-524Prvča,Preradovićeva 69, 035/363-832Dervišaga,S.Radića 145, 034/248-933Antunovac,Hrvatskih Branitelja 4, 034/431-100Gradac,S.Radića 148, 034/263-081Sibinj,Vinogradska 25, 035/425-056Vetovo,Požeška 7, 034/267-342Kaptol, Velička 1, 034/231-696Požega,Pavla Radića 44, 034/211-009Ferovac, Glavna 33, 034/266-190Trenkovo, A.Starčevića 1, 034/236-009Budimci, B.J. Jelačića 178, 031/693-303Gornja Bebrina, Gornja Bebrina 69, 035/226-295Sikirevci, A.Stepinca 129, 035/482-606Stari Perkovci, Kolodvorska 37, 035/483-194Dežanovac, Dežanovac 277, 043/381-057Pakrac, Augusta Cesarca 1, 034/411-471Slavonski Brod, Požeška 80, 035/466-198Našički Markovac, Franje Strapača 97, 031/699-039Đakovački Selci, V.Nazora 12, 031/832-024Čaglin, Kralja Tomislava 67, 034/221-233Vladislavci, Kralja Tomislava 133, 031/391-011

Čepin, Kralja Zvonimira 58, 031/381-744Crnac,Radićeva 3, 033/683-062Staro Petrovo Selo, Matije Gupca 22, 035/387-207Lužani ,Vladimira Nazora 48, 035/436-736Trnjani, Sv. Marka 50, 035/422-667Okučani, B. Alojza Stepinca 32, 035/371-231Šemovci, S.Radića 99, 048/891-474Veliki Zdenci, Matije Lovraka 101, 043/427-340Hercegovac, Moslavačka 55 a, 043/524-490Garešnica, M. Gupca 26, 043/531-757Badljevina, Braće Radića 2, 034/436-346Ivanska, Trg kralja Tomislava, 043/887-209Narta, Narta 260, 043/716-011Bjelovar, Đurđevačka cesta 16, 043/231-329Budrovci, I.L. Ribara 15, 031/833-031Bodovaljci, Bodovaljci 87, 035/345-018N. Gradiška, Bana I.Mažuranića 27a, 035/330-065Dežanovac, Dežanovac 264, 043/381-079Končanica, Končanica bb, 043/325-289Nova Kapela, Kralja Tomislava 33, 035/384-305 Đakovo, A. Starčevića 75, 031 /810-543

MALOPRODAJNE PRODAVAONICE:

PRVČA PZBaruna Trenka 28, N.Gradiška

PODRUŽNICA POŽEGAPavla Radića 44, Požega

Tel: 034/211-580Fax: 034/211-050

102 103


AGROFARMACIJA, d.o.o., Valelunga 28, HR-52100 Pula Tel:++385 (052) 517-532, Fax:++ 385 (052)383-590

- proizvodnja presadnica, povrća, ukrasnog bilja, sezonskog cvijeća, krizantema i božićnih zvijezda,- projektiranje i uređenje okoliša- postavljanje travnog tepiha- instaliranje sustava za zalijevanje- proizvodnja lavande

Posjetite Nas u AGROFARMACIJI nudimo Vam veliki izbor sobnih i vanjskih biljaka, grmova, stabala i vaza

NEKA VA©E CVIJE∆E BUDE ODRAZ VA©E SRE∆E

Profesionalno sjeme povrća tvrtke “Syngenta”

A.Stepinca 8323211 PAKOŠTANE

Tel.: 023/381-376,381-780Fax: 023 / 381- 376Mob.: 098/ 437- 832E-mail: [email protected]

OM

BELLIN

E F

1

MONTOP F1

FARAO F1

CORTES F1

BLONDY F1ŽELITE LI UZ PRIKAZANE I SVE OSTALE

VRHUNSKE HIBRIDE POVRĆA OBRATITE NAM SE S PUNIM POVJERENJEM!

QUISOR F1 JUNIOR F1

104 105


• PROJEKTIRANJE• PROIZVODNJA• MONTAŽA• SADNICE CVIJE∆A

106

Documents

GZB04-2007 povrće