HŽ Holding Antikorupcijski program HŽ …sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća, koji svoju duž-nost obavlja koristeći pripadajuće sate na plaću s koeficijentom

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 792/ studeni 2011. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /5 /10 /13

HŽ HoldingPotpisan Kolektivni ugovor

HŽ Putnički prijevozKondukteri u ulozi putnika

HŽ InfrastrukturaRemont Koprivnica – Križevci

Antikorupcijski programHŽ Holding na prvome mjestu

ZELJEZNICAR 792.indd 3 11/29/11 1:57:48 PM

/ Foto: Dragutin Staničić

/Radovi u kolodvoru Mučna Reka

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 3/

Tko će, kada će i zašto će? Što će biti s ovim šefom, što s onim direktorom, a što s ovim članom Uprave? To su glavna pitanja koja zadnjih tjedana kolaju uredima i hod-nicima. Ali nije važno tko će doći ili ostati. Važno je što će biti sa željeznicom. Od nje živimo, a istodobno se na njoj sustavno smanjuje vozna brzina, sve manje putnika služi se željeznicom, a zbog nekonkurentnih uvjeta teret preuzimaju cestovni prijevoznici. Europska unija odlučila je što ona želi – ona želi konkurentnu željeznicu, zalaže se za nju jer je ekološki i energetski učinkovitija. Sada se mi trebamo odlučiti za konkurentnu željeznicu. Ova uprava za to se odlučila još prije godinu dana, kada je i postavljena na upravljačku poziciju. No nitko ne može sam. Inicijative su pokrenute, odluke su donesene, potezi povučeni. Sada nam preostaje samo jedno – da zajedno kročimo i radimo uporno na tome da postignemo taj cilj, da željeznica postane jednako kon-kurentna kao što je bila prije 20-ak godina. Da bude lider, a ne zamjena. Da bismo to postigli, ogovaranja, razmirice i podmetanja treba staviti na stranu. Trebamo djelovati zajednički, sinergijski na svim poljima. Raditi na boljoj infrastrukturi, uspostavljati bolji odnos s putnicima i poslovnim partnerima i dići povjerenje u željeznicu na razinu kakva je bila prije. I zato nemojmo se zamarati tko će doći, a tko otići, jer što god bilo naš zajednički cilj, korisnicima moramo ponuditi bolje usluge. Svoju pamet i znanje mora-mo usmjeriti na nove ideje, primjerice kako razviti još širu lepezu kanala kojima ćemo prodavati karte, treba osmisliti usluge i kompletne aranžmane koje nudimo, primjerice za predstojeće Europsko nogometno prvenstvo u Ukrajini i Poljskoj. Trebamo informi-rati svoje putnike o tome što im nudimo, pokazati da smo zainteresirani, a ne pasivni. I proizvođačima, kupcima ili prijevoznicima roba trebamo pokazati da znamo i možemo, da smo pouzdan partner. Sve to nitko ne može sam. Za sve to potreban je timski rad, potpora među društvima, potpora među zaposlenima, potpora socijalnih partnera. Svi mi trebamo željeznicu, i cijela nacija ju treba. I zato je nabava novih vlakova prioritet, i zato je ulaganje u infrastrukturu prioritet, i zato je restrukturiranje prioritet. To famozno restrukturiranje većina shvaća kao dijeljenje otkaza, kao nešto loše i negativno. A to je upravo suprotno. Kada izradimo točan plan onoga što želimo i na koji način to želimo postići, to će donijeti veću sigurnost svim zaposlenima, jer bolja i konkurentnija tržišna pozicija svih društava jamči razvoj željeznice, jamči ulaganja, a time i nove putnike, nove terete i nova radna mjesta. Ona će možda biti tehnološki i stručno zahtjevnija, no cjeloživotno učenje, unapređivanje znanja i razvoj danas se ionako podrazumijevaju u svim tvrtkama. Takav pristup bit će potreban i na željeznici. Već sada je potreban. Trebamo postati stručan tim koji upravlja, vodi i razvija željezničku djelatnost, koji joj daje novu, svježu i aktivnu dimenziju. Dimenziju u kojoj Hrvatske željeznice više neće biti trom i neaktivan sudionik, već aktivan i konkurentan, kojemu je cilj napredak. Sve to može se postići isključivo timskim radom i podrškom među društvima. I zato, zaista je manje važno tko će doći, a tko otići, važno je zajednički raditi na uspješnijem po-slovanju Hrvatskih željeznica, nastaviti investicijski ciklus u teretne vagone i putničke vlakove i lokomotive, ubrzati ulaganje u željezničku infrastrukturu te stvarati nove do-datne vrijednosti.

/ UVODNIK

/ 4 HŽ Holding: Potpisan Kolektivni ugovor

/ 5 Antikorupcijski program:

Poslovanje bez etike je kriminal

/ 6 Vlak je uvijek brži: Akcija se nastavlja

/ 10 Remont Koprivnica -

Križevci: Radovi bi mogli završiti puno

prije roka

/ 13 Izobrazba: Kondukteri u ulozi zahtjevnih

putnika

/ 27 PRO-REG d.o.o: Nove djelatnosti otvorile

perspektivu

/ 28 RŽV Čakovec d.o.o: Uskoro predstavljanje novog

vagona

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

Timskim radom, inicijativama i zalaganjem do bolje željeznice

predsjednik Uprave HŽ HoldingaZlatko Rogožar, dipl. ing.

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: Zlatko Rogožar

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Ovaj broj uredile: Ivana Čubelić Mihaela Tomurad Sušac

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Biserka Kelković

Fotografija na naslovnici: Ante Klečina

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara, d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87



broj 792 / studeni 2011.4/

/ POSLOVANJE / Piše: Ida Erceg i Katarina Mindum/ Foto: Branimir Butković

HŽ Holding d.o.o.

Potpisan Kolektivni ugovorNakon višemjesečnih pregovora 7. studenoga pot-pisan je Kolektivni ugovor za HŽ Holding. Ugovor su potpisali Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, Branko Kreš, pred-sjednik Sindikata željezničara Hrvatske, Ivan For-gač, predsjednik Sindikata hrvatskih željezničara, i Nikola Rubčić, predsjednik Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica.

zdravstvenom osiguranju te da s posebnom zdravstvenom ustano-vom ugovori besplatne dopunske liječničke preglede za sve radnike, ugrađen je članak koji regulira obvezu poslodavca da jedanput go-dišnje iz svojih sredstava u skladu s mogućnostima izdvoji sredstva za poboljšanje sindikalnog djelovanja, pravo na kunski dar za božić-ne blagdane ima i dijete koje u tekućoj godini isplate navršava 15 godina, regulirano je pravo predsjednika radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća, koji svoju duž-nost obavlja koristeći pripadajuće sate na plaću s koeficijentom 1,70 za te sate, dodano je da za pravosudni i državni stručni ispit poslo-davac osigurava radniku odsutnost s posla četiri radna dana, dodan je jedan dan godišnjeg odmora na radne uvjete (rad na računalu dulji od četiri sata dnevno), izbrisan je članak kojim se predviđa mo-gućnost otkazivanja Kolektivnog ugovora, a od 1. siječnja do kraja ožujka za svaku kalendarsku godinu važenja ugovora pregovarat će se o cijenama sata rada za tu kalendarsku godinu.Pregovori su završeni reguliranjem većine mogućih situacija osi-guravanjem prava na naknadu troškova po različitim osnovama, ali koja ne može biti veća od dvostrukog iznosa cijene mjesečne radničke pokazne karte za gradski prijevoz u sjedištu poslodavca. Božićnica, uskrsnica i regres regulirani su u maksimalnom neopore-zivom primanju za te svrhe. Na kraju Zlatko Rogožar je istaknuo i to da se Uprava i sindikati slažu oko toga da treba ulagati u željeznicu, u mobilne kapacitete, ali pri-oritet su ulaganja u infrastrukturu. Najavio je da će sljedeće godine najviše sredstava biti uloženo u održavanje i izgradnju infrastruktu-re, a sredstva se moraju naći kroz rebalans, komercijalne kredite i EU-ove fondove. Izrazio je nadu da će uz Upravu i sindikati svojim djelovanjem doprinijeti tomu da novoj Vladi ulaganja u željeznicu budu prioritetna.

Zlatko Rogožar zahvalio je svim pregovaračkim timovima na ulože-nome trudu i te je dodao da su obje strane zadovoljne te da takav kolektivni ugovor odgovara situaciji u društvima te pruža sigurnost po pitanju radničkih prava. Radi se o najvažnijem aktu potpisanome između poslodavca i radnika odnosno sindikata i trebao bi jamčiti socijalni mir u sljedeće tri godine koliko vrijedi Kolektivni ugovor, koji se primjenjuje od 1. studenoga 2011. godine. Uprava će potpisano poštivati u najvećoj mogućoj mjeri, a socijalni dijalog tim potpisom ne prestaje nego se nastavlja. Zlatko Rogožar uvjeren je u to da će se kroz socijalni dijalog sve uočene pogreške i propusti koje ranije nije bilo moguće predvidjeti moći ispraviti. Predstavnici sindikata također su zahvalili objema stranama na an-gažmanu u procesu kolektivnog pregovaranja. Nikola Rubčić ista-knuo je da su sačuvali neke od prednosti dosadašnjega kolektivnog ugovora te da su neke odredbe uspjeli i popraviti. Ivan Forgač po-hvalio je ozbiljan pristup pregovorima te izrazio nadu da će uskoro biti potpisan i Kolektivni ugovor za HŽ Putnički prijevoz o kojemu se još pregovara te da će biti usvojene izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za HŽ Cargo kako bi se uskladio s drugima. Također se nada da će se potpisano primjenjivati u punome opsegu i u dobroj vjeri. Branko Kreš rekao je da što prije treba početi pregovarati o cijeni sata rada za sljedeću godinu te je istaknuo da je ugovor vrlo jasno napisan i da su svi odgovorni za to da se takav i provede u djelo. U pregovaračkome timu sindikata bili su članovi SŽH-a (Katarina Mindum, Marijan Duić i Tanja Horvat), SIHŽ-a (Mirjana Konjić) i SHŽ-a (Martin Uremović), a u pregovaračkome timu poslodavca Mario Serajlić, Anto Martić, Mirko Mišetić, Donald Neralić i Renata Flinta. U Kolektivni ugovor je osim usklađivanja sa zakonskim izmjenama i preciznijih formulacija prava u postojećim člancima ugrađen niz pogodnosti koje u Holdingu nisu bile regulirane. Među njima je sti-mulacija za uspješnost u radu. Također su precizno uređeni postu-pak i mjere zaštite od svih oblika zlostavljanja na radu, ugovorena je obveza poslodavca da za sve radnike zaključi ugovor o dopunskome


/ POSLOVANJE/ Piπe: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

Treće izvješće o provedbi AKP-a

Poslovanje bez etike je kriminalHŽ Holding našao se na prvome mjestu liste 85 tr-govačkih društava u većinskom državnom vlasniš-tvu prema provedbi mjera iz Antikorupcijskog pro-grama. Na 7. mjestu je HŽ Cargo, na 15. HŽ Putnički prijevoz, na 16. HŽ Infrastruktura a na 20. HŽ Vuča vlakova. Tako stoji u trećem objedinjenom izvje-šću Ministarstva pravosuđa i Ministarstva financija pod nazivom Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdo-blje od studenoga 2009. do listopada 2011. godine.

Pred dvjestotinjak predstavnika državnih tvrtki Izvješće je pred-stavljeno na konferenciji »Odgovornost, integritet i transparen-tnost u poslovanju« održanoj 3. studenoga u hotelu »Westin« u Zagrebu. Konferenciju su organizirali Ministarstvo pravosuđa, Veleposlanstvo Švedske u Zagrebu i Hrvatska udruga posloda-vaca. Osim Izvješća koje je predstavio Davor Dubravica, načel-nik Sektora za suzbijanje korupcije pri Ministarstvu pravosuđa, o važnosti usklađenosti s propisima i pravilima govorila je Brigitta Nygren, antikorupcijska koordinatorica Ministarstva vanjskih po-slova Švedske, dok je poslovni antikorupcijski portal www.busi-ness-anti-coruption.com predstavio Anders Rune. Na kraju kon-ferencije održana je panelna rasprava »Profit i/ili etika?«, na kojoj su svoja iskustva u borbi protiv korupcije i uspostavom društveno odgovornog poslovanja predstavili predstavnici IKEA-e, Ericsson Nikole Tesle, Holcim Grupe i HŽ Holdinga, koji je zastupao član Uprave mr. Predrag Zekić.Na prvome mjestu rang-liste kojom se ocjenjuje odsutnost korup-cije s ocjenom 9,3 (od 10) nalazi se Danska, na drugom Švedska s ocjenom 9,2, dok je Hrvatska na 62. mjestu s ocjenom 4,1. Isto-dobno je na listi najkonkurentnijih država Švedska na 3. mjestu, Danska na 8., a Hrvatska tek na 76. mjestu. Tim podatcima Davor Dubravica htio je pokazati koliko je velik utjecaj nekorumpiranog društva na konkurentnost zemlje. Rezultati iz Izvješća, koji se mogu vidjeti na www.antikorupcija.hr, odnose se na 85 tvrtki s ukupno 88 700 zaposlenika i sa 49 milijardi ukupnog prihoda. Iz izvješća se može zaključiti da je najviše koruptivnih radnji u za-dnjih godinu dana bilo u HEP-u, Hrvatskim šumama, Croatia osi-guranju, Uljaniku i Jadroliniji. Za razliku od dvaju ranijih izvješća to izvješće pored ocjena svih mjerila iz Antikorupcijskog programa donosi i popis svih tvrtki s brojem zaposlenika, prihodom, rasho-dom i aktivom te imenima članova uprava i nadzornih odbora. U prezentaciji švedskih iskustava Nygren je upozorila na potrebu prevencije korupcije jer se u takve projekte obično ulazi kada je šteta već napravljena, pa su u tome smislu najvažniji odgovornost

za poštivanje dogovorenih standarda ponašanja (zakona, propi-sa, pravilnika i sl.) i njihova kontrola, od vlade pojedine zemlje do svake državne i privatne tvrtke te poslovnih partnera. To koliko se informacija o stupnju korumpiranosti za pojedine zemlje može naći na portalu www.business-anti-coruption.com pokazao je Andres Rune, koji portal na kojem se na engleskom, njemačkom, ruskom, kineskom i arapskom jeziku mogu naći in-formacije za 62 zemlje vodi od 2004. godine. Prema njegovu isku-stvu principi najbolje prakse za smanjenje korupcije pokazuju da su za tvrtku važne jasne procedure donošenja poslovnih odluka, odgovornost najvišeg menadžmenta, neprestana analiza rizika, izobrazba i komunikacija te povremeni due diligence (procjena i razumijevanje poslovanja društva).Na panelnoj raspravi »Profit i/ili etika?« mr. Predragu Zekiću bio je upućen najveći broj pitanja. Tako je morao objašnjavati kako se HŽ Holding našao na prvome mjestu rang-liste najboljih držav-nih tvrtki po antikorupciji, koje su aktivnosti bile ključne u tome procesu i koje mjere može preporučiti, može li država biti dobar vlasnik, kako je broj zaposlenih smanjen sa 42 000 tisuće u 1990. na današnjih 17 000 bez većih socijalnih potresa, kako se podiže konkurentnost željeznice radi nadolazeće liberalizacije itd. Predrag Zekić smatra da je za borbu protiv korupcije ključno bilo stvaranje odgovarajuće klime u društvu, a potom proglašenje nulte stope tolerancije prema korupciji u HŽ-u, iako, rekao je, »trebamo još puno raditi jer puno Save teče pored nas…« Nakon konferencije moglo se zaključiti da nema dvojbe oko po-stavljene teze: profit i /ili etika. Poslovanje bez profita nije poslo-vanje, a poslovanje bez etike je kriminal. Borba protiv korupcije nije jednokratni projekt, antikoruptivno ponašanje mora biti stil ponašanja 365 dana u godini, 24 sata na dan. Ono je samo se-gment društveno odgovornog poslovanja koje jedino jamči uspjeh tvrtke ali i okoline u kojoj djeluje.


Izobrazba sudionika u prometu

Akcija se nastavlja

/ Piπe: Tihomir Španić/ Foto: Johnny Bridle

/ POSLOVANJE

Ususret liberalizaciji

Otvaranje tržišta 2013.Liberalizacija tržišta željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj pojam je koji se u zadnje vrijeme spomi-nje sve češće. Pod tim se pojmom podrazumijeva omogućavanje pristupa svim željezničkim prijevo-znicima pod jednakim uvjetima na željezničku in-frastrukturu u RH i obavljanje usluga javnoga želje-zničkog prijevoza.

Pravno gledano, liberalizacija tržišta željezničkih usluga u Republi-ci Hrvatskoj nije nešto što tek treba uslijediti. Ona je djelomice već nastupila od početka primjene Zakona o željeznici, odnosno od 1. siječnja 2006. godine. Prema odredbama Zakona o željeznici, željezničkim prijevoznikom smatra se svaka domaća i inozemna pravna osoba, kao i međunarodna grupacija, koja ima dozvolu za obavljanje usluga javnog prijevoza te rješenje o sigurnosti. Pritom je jedan od zakonom propisanih uvjeta za dobivanje dozvole uvjet da pravna osoba (potencijalni željeznički prijevoznik) ima sjedište na području RH, što znači da je omogućena liberalizacija tržišta željezničkih usluga na državnoj razini. Sada na tržištu, uz tri že-ljeznička prijevoznika iz sustava HŽ-ova holdinga, nema drugih prijevoznika. Što se tiče omogućavanja pristupa željezničkoj infrastrukturi Re-publike Hrvatske inozemnim željezničkim prijevoznicima, u skladu sa Zakonom o željeznici na teritoriju RH priznaju im se dozvole koje su izdala mjerodavna tijela drugih zemalja u skladu s me-đunarodnim ugovorom o međusobnom priznavanju dozvola. Za sada Republika Hrvatska takav ugovor nije sklopila ni s jednom zemljom. Neovisno o postojanju ugovora o međusobnome priznavanju dozvola, od dana pristupanja RH u punopravno članstvo Europ-ske unije, tj. od 1. srpnja 2013. godine, bit će priznate dozvole koje su željezničkim prijevoznicima izdala mjerodavna tijela drugih zemalja EU-ovih članica. Od dana pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU-a tržište željezničkih usluga bit će u cijelosti liberalizirano i za željezničke prijevoznike s područja EU-a, odnosno tim prijevoznicima bit će omogućen pristup željezničkoj infrastrukturi RH i obavljanje usluga javnoga željezničkog prijevo-za, i to bez ograničenja.

/ Piπe: Ivana Čubelić i Ida Erceg/ Foto: Ivana Čubelić i Ida Erceg

Dana 10. studenoga u OŠ Nikole Hribara u Velikoj Gorici održana su dva predavanja o akciji »Vlak je uvijek brži« i sigurnosti že-ljezničkog prometa. Predavanja koja su održale predstavnice HŽ Holdinga bila su namijenjena učenicima 3. i 4. razreda kojima su ukratko predstavljeni povijest željeznice, željeznička zanimanja, vrste vlakova i vagona te ih se upozorilo na to kako se treba po-našati uz prugu te koje opasnosti nose igra uz prugu i prelazak preko pruge. Učenici 3.B razreda pod vodstvom razrednice Vesne Zagorec te učenici 4.A razreda pod vodstvom razrednice Nevenke Bartulović sudjelovali su u predavanju i prepričavali svoja iskustva s vožnjom vlakom, spremno odgovarali na postavljena pitanja te crtali i pisali na temu predavanja. Na kraju sata učenicima su podijeljeni pro-midžbeni materijali vezani uz akciju. Uz to u Vinkovcima su 17. studenoga na željezničko-cestovnome prijelazu Slavija sudionike u prometu zaustavljali, dijelili eduka-tivne i promotivne materijale predstavnici HŽ Holdinga, HŽ Infra-strukture i MUP-a. Unatoč ulaganjima u podizanje razine osigura-nja jedini stvarni pomak u smanjivanju broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ovima može se postići promjenom ponašanja vozača cestov-nih vozila, biciklista i pješaka. Brojke potkrepljuju tu tezu: upravo se na prijelazu Slavija tijekom prošle godine dogodilo pet lomova polubranika, a ove godine vozači su dva puta lomili spuštene po-lubranike. Isto tako upozoravajuća je činjenica da je oko 70 posto prijelaza obilježeno znakovima cestovnog prometa, a na njima se događa 30 posto izvanrednih događaja, dok je na preostalih, oko

U sklopu akcije »Vlak je uvijek brži« u studenome bila su održana dva predavanja u OŠ Nikole Hriba-ra u Velikoj Gorici, a u Vinkovcima i Križevcima na ŽCP-ima sudionicima u prometu dijeljeni su eduka-tivni i promidžbeni materijali.

Učenici 4.A s promidžbenim materijalima


/ POSLOVANJE

30 posto prijelaza koji su osigurani svjetlosno-zvučnom signaliza-cijom i polubranicima gotovo dvostruko više stradalih. Instruktor vožnje iz autoškole, koji je bio zaustavljen tijekom akcije, rekao je da on opreznom prelasku preko željezničko-cestovnih prijela-za poklanja posebnu pozornost pri edukaciji budućih vozača i da većinu vožnji kroz grad koncipira tako da u sklopu obuke prelaze i preko pruge, a jedan od zaustavljenih vozača ispričao je da sta-nuje u blizini prijelaza te da njime svakodnevno prolazi i više puta te je u mnogo slučajeva svjedočio nedisciplini vozača. Provođenje akcije nastavljeno je na ŽCP-u u kolodvoru Križevci 23. studenoga. HŽ-ovim zaposlenicima i pripadnicima MUP-a pri-družili su se i Branko Hrg, gradonačelnik Križevaca, Ivan Skec, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Koprivnica, Abel Car, načelnik Policijske postaje Križevci te učenici petog ra-zreda Osnovne škole Vladimir Nazor iz Križevaca sa svojim profe-sorima. Učenicima su podijeljeni prigodni promotivni materijali i letci i naglašeno je da je neophodno poštivati prometne znakove i signalizaciju prilikom prelaska pruge i biti oprezan. Djelatnici Poli-cijske postaje Križevci zaustavili su nekoliko vozila kako bi vozače upoznali s preventivnom akcijom Vlak je uvijek brži, a tom prigo-dom predstavnici Hrvatskih željeznica i gradonačelnik Križevaca podijelili su promotivne materijali akcije.

Akcija u Vinkovcima

Učenici OŠ Vladimira Nazora

Akcija u KriževcimaSudionici akcije u Križevcima


/ Piše: Mira Klarić-Sobota/ Tablica: Mira Klarić-Sobota/ Foto: Ratko Mavar

/ POSLOVANJE

Opseg teretnog prijevoza željeznicom u tonama za prvih devet mjeseci 2011. u padu je za 2,8% ili 255 000 tona u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na to smanjenje utjecalo je smanjenje opsega u međunarodnome prijevozu, i to u uvozu za 5,4% ili 48 000 tona, suhozemnome provozu za 14,9% ili 383 000 tona te u kombiniranome provozu granica-luka za 39,5% ili 323 000 tona. U unutarnjem prijevozu zabilježeno je povećanje za 7,1% ili 115 000 tona, u izvozu za 5,0% ili 72 000 tona, a u kombiniranome provozu luka-granica za 19,1% ili 312 000 tona u odnosu na isto razdoblje prošle godine.U tonskim kilometrima zabilježeno je smanjenje prijevoza za 6,8% ili 137 milijuna tonskih kilometara zbog smanjenja opsega svih

HŽ Cargo u prvih devet mjeseci 2011.

Povećani prihodi

vrsta prijevoza, osim izvoza, u kojemu je zabilježen porast za 2,5% ili 10 milijuna TKM-ova, te kombiniranog provoza luka-granica, koji je u porastu za 13,1% ili 23 milijuna TKM-ova, dok je opseg unutarnjeg prijevoza na razini prošle godine. Opseg utovara povećan je za 10% ili 500 000 tona, dok je opseg istovara manji za 4% ili 163 000 tona u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prosječan put jedne tone robe iznosi 207,4 kilo-metra i nešto je kraći u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 216,5 km. Prihodi od prijevoza povećani su za 3,7% ili 16,6 milijuna kuna, i to u unutarnjem prijevozu za 4,4% ili 6,9 milijuna kuna, a u među-narodnom prijevozu za 2,8% ili 9,7 milijuna kuna.

OSTVARENI PRIJEVOZNI UČINAK HŽ CARGA ZA I-IX 2011.

PRIJEVOZ ROBEJed.

mjere

OstvarenjeIndeks:

2010.g. 2011.g.I-IX I-IX 5/4

PREVEZENE TONE ROBE u 000 t 9.243 8.988 97,2

Unutarnji prijevoz “ 1.625 1.740 107,1

Međunarodni prijevoz “ 7.618 7.248 95,1

UVOZ “ 887 839 94,6

IZVOZ “ 1.438 1.510 105,0

PROVOZ “ 5.293 4.899 92,6

TONSKI KILOMETRI u mil.tkm 2.001 1.864 93,2

Unutarnji prijevoz “ 487 479 98,4

Međunarodni prijevoz “ 1.514 1.385 91,5

UVOZ “ 250 229 91,6

IZVOZ “ 394 404 102,5

PROVOZ “ 870 752 86,4

PROSJEČNI PUT JEDNE TONE ROBE 1t/km 216,5 207,4 95,8

Unutarnji prijevoz “ 299,7 275,3 91,9

Međunarodni prijevoz “ 198,7 191,1 96,1

UVOZ “ 281,8 272,9 96,8

IZVOZ “ 274,0 267,5 97,6

PROVOZ “ 164,4 153,5 93,4

UTOVAR u 000 t 5.075 5.576 109,9

ISTOVAR u 000 t 4.084 3.921 96,0


/ NOVOSTI

Prije potpisivanja Zlatko Rogožar istaknuo je važnost Sporazu-ma:/ Zahvaljujem strateškome partneru na godinama vjernosti i nadam se da smo ispunili vaša očekivanja. Ovaj sporazum još je jedna potvrda bolje suradnje s jednim od strateških partne-ra Hrvatskih željeznica, posebice HŽ Carga, a takva dugoročna suradnja podrazumijeva planiranje troškova logistike godinama unaprijed.Uz našu tvrtku kćer AGIT nadam se da ćemo ispuniti očekivanja iodržati kvalitetu usluge. Ovaj sporazum bit će podloga za poslo-vanje i u sljedećoj godini.Cemex Hrvatska najveći je hrvatski proizvođač prvoklasnog ce-menta i važan sudionik na tržištu s jakim pozitivnim utjecajem na domaće gospodarstvo. Veliku pozornost tvrtka polaže na pravo-vremenu dostavu proizvoda i tako svojim partnerima omogućuje da im proizvodi bude na željenom odredištu u traženo vrijeme. Uz ostale prometne vidove, robu dostavljaju i željezničkim pu-tem.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

HŽ Cargo i Cemex

Potpisan Sporazum o suradnjiHŽ Cargo, AGIT i Cemex potpisali su Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji i partnerskim odnosi-ma. Dana 17. studenog 2011. Zlatko Rogožar, di-rektor HŽ Carga, Mirela Sente, pomoćnica direktora za prodaju u marketingu AGIT-a, i Trpimir Renić, direktor Cemexa, sklopili su Sporazum kojim će po-taknuti i ojačati poduzetničku inicijativu.

Trpimir Renić zahvalio je na suradnji te dodao:/ Cemex uvijek traži dugoročne stabilne partnere jer je logistika jedna od naših strateških prednosti uz čiju pomoću kupac uvijek zna da će naš proizvod dobiti na vrijeme. Vrlo sam zadovoljan dosadašnjom suradnjom i nadam se da ćemo nastaviti surađi-vati s hrvatskim tvrtkama.Sporazumne strane obvezale su se na suradnju i razvoj poslov-nih odnosa, a surađivat će na projektu razvoja logističkih centa-ra te u prijevozu roba.

Logistički centar Ploče raspolaže s dva velika skladišna prostora površine 5000 m² i sa 30 000 m² otvorenog prostora. Do sada je definirano da u Logističkome centru nastavlja raditi Tvornica za proizvodnju kočionih sustava, i to na manjoj površini od do-sadašnje.Djelatnosti Logističkog centra odredit će se u suradnji sa strateš-kim partnerima, koji će vrste robe definirati u skladu s gospodar-skim i proizvodnim potrebama.Investicijsko održavanje, tj. ulaganje u upravnu zgradu Logističko-ga centra Ploče je u tijeku. Većina radova je završena, a cjelokupni radovi, čija je ukupna vrijednost oko 900.000 kuna trebali bi biti završeni krajem ove godine. Također je u tijeku sklapanje ugovora vezano uz renoviranje zgrade za osoblje Logističkog centra, čija je predviđena vrijednost 800.000 kuna.Logistički centar smješten je uz Luku Ploče koja je otvorena za međunarodni javni promet, a prema veličini i važnosti proglašena je lukom od osobitoga međunarodnog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Lučka uprava stvara sve potrebne uvjete za razvoj luke Ploče u konkurentnu lokaciju koja će udovoljiti korisni-cima luke, a glavni cilj joj je transformacija luke iz pretovarne luke u regionalni logistički centar u kojem će se osim primjene suvre-menih tehnologija pretovara pružati razne distribucijske i dodatne usluge na robama koje prometuju kroz luku.Na tom položaju Logistički centar, za čiji razvoj postoji velika za-interesiranost stranih ulagača, imao bi izvrsnu stratešku lokaciju u odnosu na srednji i jugoistočni dio europskog tržišta. A daljnji razvoj koridora V.c nije upitan.

Logistički centar Ploče

Uskoro završetak radovaLogistički centar Ploče trebao bi s radom početi u prvoj polovini 2012. godine. Najjužnija hrvatska luka ima izvrsnu perspektivu. Geoprometni polažaj je izvanredan, a izgradnja Logističkog centra dopri-nijet će cjelokupnom razvoju toga kraja.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Lučka uprava Ploče


/ NOVOSTI / Piše: Željka Mirčić/ Foto: Dragutin Staničić

Kada bude obnovljena ta dionica B-ogranka V. paneuropskoga prometnog koridora, koji od mađarske granice preko Koprivni-ce, Zagreba i Karlovca vodi do Rijeke, putnici će se njome moći voziti brzinom od 140 km/h odnosno od 100 km/h na brdskome dijelu pruge. Vrijednost remonta iznosi 188 milijuna kuna (odno-sno 230 milijuna kuna s PDV-om), a HŽ Infrastruktura financira ga sredstvima iz kredita za koji je jamstvo dala Vlada RH. / Pred završetak ovogodišnjega radnog ciklusa izvode se rado-vi na manje zahtjevnoj poddionici od kolodvora Koprivnica do kolodvora Lepavina. Sada se izvode radovi na ugradnji pružne opreme i zamjeni popođa na dvama željezničko-cestovnim pri-jelazima Sokolovac i Paunovac novim gumenim popođem vrste Strail s asfaltiranjem prilaza i uređenjem odvodnje. U kolodvo-ru Mučna Reka i stajalištu Sokolovac završava se izrada novih perona. Na otvorenoj pruzi privode se kraju radovi na sustavu uzdužne odvodnje – iskopu kanala i polaganju kanalica te beton-skih oplata i dobetoniranju postojećih temelja stupova kontaktne mreže, kao i ugradnji novih signalno-sigurnosnih uređaja. Na otvorenoj pruzi između Lepavine i Carevdara upravo je završena zamjena kolosiječne rešetke novom u duljini od 3,24 kilometra, a na dionici Lepavina – Koprivnica završeno je strojno regulira-nje pruge – objašnjava Davor Sabolović, struč. spec. ing. građ., koji u sklopu HŽ Infrastrukture projekt kapitalnog remonta vodi uspješno i koordinira sve poslove između zajednice izvođača radova te sekcija u sklopu HŽ Infrastrukture (prometa, ZOP-a, SiT-a i ETP-a).Bilo je planirano da se za ovogodišnji dio kapitalnog remonta pružne dionice Križevci – Koprivnica utroši 65 milijuna kuna. No, budući da se ubrzao tempo izvedbe radova, Uprava HŽ Infra-strukture smogla je dodatnih 45 milijuna kuna kako bi se pokrili svi troškovi. Kapitalni remont pružne dionice Križevci – Koprivnica u ovogo-dišnjem ciklusu izvodi zajednica izvođača koju čine poduzeće

Remont dionice Križevci – Koprivnica

Radovi bi mogli završiti puno prije rokaRadovi na kapitalnome remontu pružne dionice od Križevaca do Koprivnice počeli su 24. svibnja 2011. i napreduju brže nego što je predviđeno vremenom za remont. U prvoj polovini prosinca ove godine za-vršava ovogodišnji radni ciklus. Predviđeno je da se remontni radovi nastave u rano proljeće iduće godine i da završe najkasnije do zime 2012., što će biti šest ili čak više od šest mjeseci prije predviđe-nog roka.

Swietelsky BmbH te Pružne građevine d.o.o. i POSIT d.o.o., kćerinske tvrtke HŽ Infrastrukture d.o.o. Kao kooperant podu-zeća Swietelsky BmbH angažiran je Remont i održavanje pruga d.o.o., također kćerinska tvrtka HŽ Infrastrukture, koji pred kraj ovogodišnjeg ciklusa izvodi završne radove. Postrojenjem PM-200-2R u vlasništvu poduzeća Swietelsky BmbH izveden je posao na cijeloj dionici. Prema planu postroje-nje je trebalo bili upotrijebljeno u dva navrata, no tijekom ljetnih mjeseci posao na cijeloj trasi izveden je odjednom.Poslove oko regulacije putničkoga i teretnog prijevoza dok pruga Dugo Selo – Botovo – državna granica na dionici od Križevaca do Koprivnice biva zatvorena za promet vlakova obavlja Pro-metna operativa u Koprivnici. Izvedbu radova na kapitalnome remontu nadzire Ivan Jakić, glavni nadzorni inženjer iz Razvoja i građenja, što podrazumijeva odgovornost za cjelovitost poslova te međusobnu usklađenost stručnog nadzora građevinskih, SS-, TK- i KM-radova s izvođačima. Glavni nadzorni inženjer nadzire sve građevinske radove remonta na gornjem i donjem pružnom ustroju te prati izvedbu radova kako bi se izveli po izvedbenoj projektnoj dokumentaciji. Inženjer Jakić rekao je da je poseb-nost rada na tome kapitalnom remontu, u usporedbi s dosadaš-njima na kojima je radio, izvrsna organiziranost i koordinacija svih sudionika remonta pruge te izvrsno odrađivanje poslova Prometne operative i prometnih koordinatora./ Tijekom rada na ovome kapitalnom remontu pojavljuju se, kao i na svim dosadašnjim poslovima, nepredviđeni problemi koje valja riješiti što hitnije i što bolje. Tijekom remonta nailazili smo na određene nedostatke i neusklađenosti, no uz veliku susret-ljivost projektanata iz tvrtke ŽPD d.d. te njihov izlazak na teren problemi su se rješavali brzo i uspješno – rekao je Ivan Jakić./ U prvoj fazi projekta bilo je potrebno izvođače radova uvesti u rad vezano uz program tekućih ispitivanja i njihovu pravodobnu provedbu. Prije ugradnje gradiva u prugu valjalo je imati sve propisane ateste i izvješća o provjeri gradiva kako bismo bili posve sigurni u kvalitetu proizvoda koji ugrađujemo – rekao je Davor Sabolović.Odgovornost voditelja projekta kapitalnog remonta jest u sveo-buhvatnosti planiranja, organiziranja te praćenja svih aspekata projekta. Voditelj kontrolira i provodi organizaciju tako da se do cilja dođe na optimalan način, unutar planiranih troškova te ogra-ničenih raspoloživih resursa (lokomotiva, vagona, vlakopratnog osoblja, prekovremenog rada i sl.) potrebnih za ostvarenje takva projekta u uvjetima vremenskih ograničenja (zatvorenost pruge, opravdanost polaganih vožnji i slična ograničenja). / U početku izvedbe projekta imali smo poteškoća s nedostu-pnošću svih potrebnih materijalnih resursa u zadanome vreme-nu. Najviše problema zadavala nam je doprema novih tračnica iz Italije i njihovo ET-zavarivanje. U nastavku radova imali smo još nekih problema, na primjer kašnjenje isporuke skretnice R 500 iz Rumunjske – rekao je voditelj projekta Sabolović. / Moramo priznati da je i zajednica izvođača imala malo vreme-na za kupnju i osiguranje gradiva na tržištu od trenutka njihova odabira, tj. sklapanja ugovora s HŽ Infrastrukturom pa do počet-ka izvedbe radova. Problemi nas očekuju i sada pri završetku pr-vog ciklusa i podizanju brzine na pruzi. Naime, zbog kvara mjer-nog vlaka EM-120 podatke o kolosiječnoj geometriji kolosijeka prisiljeni smo prikupljati ručno. No, unatoč problemima koji se neminovno pojavljuju u ovakvim velikim projektima, na ovome kapitalnom remontu vidljivo je koliko je potrebno da sve organi-zacijske jedinice HŽ-ova holdinga uključene u remont, svi izvo-đači radova, projektni tim i Uprava HŽ Infrastrukture surađuju doslovce svakog dana – zaključio je voditelj projekta Sabolović.


Regionalni lider u sigurnosti

/ Piše: Andreja Barta/ Foto: Andreja Barta

/ NOVOSTI

Sjednicu je vodio J. M. Richard, voditelj UIC-ova odjela za sigurnost. U projekt pod nazivom »UIC-ova sigurnosna baza podatka« HŽ Infrastruktura uključena je od početka 2010. pa je J. M. Ric-hard čestitao HŽ Infrastrukturi na uspješnom sudjelovanju u projektu. Na sjednici je bio predstavljen radni materijal izvješća »UIC-ova sigurnosna baza podatka za 2010« u kojemu se prvi put nalaze i sigurnosni pokazatelji HŽ Infrastrukture. Nakon toga na sjednici su predstavljene radne skupine što ih je formirao UIC, njiho-vi projekti te planovi za 2012. godinu. UIC-ove radne skupine otvorene su za sve željezničke uprave učlanjene u UIC, a njihova je zadaća potpomagati razmjenu iskustava između željeznica i povećavati sigurnosne mjere u željezničkome prometu.Sljedećega dana bila je održana radionica pod nazivom »Sigu-ran utovar« na koju su bili pozvani svi željeznički partneri. Radi-onicu su vodili Jean-Pierre Loubinoux, glavni UIC-ov direktor, i Ferdinand Schmidt, predsjednik UIC-ova foruma za teretni pri-jevoz. Na radionici su bile prikazane prezentacije nekoliko želje-zničkih uprava o sigurnom utovaru pošiljaka, i to na primjerima kombiniranoga, kontejnerskoga, intermodalnoga i multimodal-nog prijevoza pošiljaka te prijevoza automobila vlakom.U ime HŽ Infrastrukture na plenarnoj sjednici i radionici za provedbu sigurnosti bila je nazočna Andreja Barta iz Sustava upravljanja sigurnošću i kontrole nad sigurnim tijekom prometa.

U prvome dijelu seminara pod nazivom »Status neovisnoga istraž-nog tijela« težište je bilo na istraživanju nesreća te na organizaciji i neovisnosti istražnih tijela. Drugi dio pod nazivom »Istraga ne-sreća« odnosio se na praktična iskustva vezana uz rekonstrukciju nesreća, ali i na iskustva iz Austrije i Mađarske gdje su formirana istražna tijela koja imaju veliku ulogu u istraživanju nesreća. Ti primjeri bili su dovoljni da bi ERA-ini predstavnici smatrali da je istraga koju provode željeznička poduzeća neobjektivna i nepo-trebna. Treći dio pod nazivom »Ustrojavanje neovisnoga istražnog tijela« bio je najvažniji za zemlje na području zapadnoga Balkana jer se govorilo o dosadašnjim iskustvima tih zemalja.Hrvatska je predstavljena kao zemlja koja je u reformama otiš-la najdalje te je bila primjer ostalim zemljama. Ljiljana Bosak iz Uprave za željeznički promet pri Ministarstvu mora, prometa i in-

/ Piše: Dražen Kaužljar

HŽ Infrastruktura

Pohvala za rad UIC-ovoj baziU listopadu je u organizaciji Međunarodne želje-zničke unije (UIC) u njezinu sjedištu u Parizu bila održana plenarna sjednica UIC-ove sigurnosne platforme.

U organizaciji Europske željezničke agencije u Be-ogradu je u listopadu bio održan seminar o neovi-snome istražnom tijelu koji se nalazi u sklopu pro-jekta ERA IPA 2010-2011.

frastrukture predstavila je način na koji je ustrojeno istražno tijelo u Hrvatskoj te kako se problem neovisne istrage željezničkih ne-sreća trajno želi riješiti osnivanjem zajedničkoga istražnog tijela. Tome dijelu seminara prisustvovali su upravitelji infrastruktura iz drugih zemalja koji su se složili da je važno zadržati istragu i unu-tar željezničkih poduzeća, bez obzira na stajališta ERA-inih pred-stavnika. Austrija i Mađarska samo su iznimka u radu istražnog tijela, pa tako, na primjer, istražno tijelo u Mađarskoj ima više od 50 zaposlenih te koristi SUV-vozila i bogatu opremu za istragu nesreća.HŽ Infrastruktura mnogo toga ustrojava i radi po pitanju istraga željezničkih nesreća, kao što je to slučaj s preporukama Europ-ske željezničke agencije, ali i nudi nova rješenja. Web-aplikacija za praćenje željezničkih nesreća jedna je od dobrih ideja koju bi mogao razvijati i sustav upravljanja sigurnošću HŽ Infrastruktu-re. Na kraju su se kolege iz susjednih željezničkih poduzeća pozi-tivno očitovale o uspostavi sustava upravljanja sigurnošću u HŽ Infrastrukturi, ali i ukupnome radu HŽ Infrastrukture, što je bilo potkrijepljeno nizom pitanja i traženjem rješenja kroz iskustva HŽ Infrastrukture.


Održavanje pruga tijekom zime

Radnici i mehanizacija spremni

/ NOVOSTI / Piše: Martina Lovrić/ Foto: Dean Matović

Da bi mjere za osiguravanje neometana tijeka željezničkog pro-meta zimi bile učinkovite, predviđeno je da se u nekoliko or-ganizacijskih jedinica HŽ Infrastrukture koordiniraju aktivnosti i uvježbava njihova izvedba. Riječ je o prometnim sekcijama, sekcijama za elektrotehnička postrojenja, signalne i telekomu-nikacijske uređaje i održavanje pruga. Njihovi radnici i svi ras-položivi kapaciteti stavljaju se isključivo u službu održavanja prohodnosti pruga zimi. U zimskim uvjetima kolodvorske skretnice i peroni, pristupni pu-tovi, stajališta, manevarske staze, požarni putovi i željezničko-cestovni prijelazi od snijega se u većini slučajeva mogu čistiti samo ručno. No u kolodvorima Ogulin i Moravice stacionirani su strojevi za čišćenje snijega na otvorenoj pruzi (rolbe) kojima se održava prohodnost pružnih dionica i kojima se uklanja snijeg viši od 40 cm. U ekstremnim uvjetima kada se ni ti strojevi ne mogu probiti kroz snježne nanose, a po tome najkritičnija je dio-nica Gračac – Malovan – Zrmanja (za koju su mjerodavne sekcije za održavanje pruga Ogulin i Split), prohodnost pruge održava se prometnim krstaricama smještenima u Kninu. Osnovna po-magala u snjegoborbi su i velike količine soli za posipanje te plin za grijanje skretnica. Budući da je potreba za radnom snagom u zimskim uvjetima povećana, HŽ Infrastruktura za čišćenje snijega u kolodvorima i stajalištima angažira i zaposlenike iz svojih kćerinskih tvrtka, npr. Remonta i održavanja pruga d.o.o. Zbog vrlo velike gustoće putničkog prijevoza, osobita pozornost posvećena je čišćenju snijega i leda u zagrebačkome željeznič-kom čvorištu, za koje je mjerodavna Sekcija za održavanje pruga Zagreb. Zadnjih je godina intenzitet snježnih padalina relativno slab i kratkotrajan, pa se predviđenim postupcima uspijeva održati prohodnost pruga. No u slučaju da padnu velike količine snijega koje se ne bi uspjele očistiti na predviđen način, HŽ Infrastruktu-ra uvest će posebne mjere snjegoborbe i regulacije prometa.

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Branimir Butković

Rezultati toga pokusa nisu još poznati službeno, ali od voditelja projekta sanacije Deana Matovića doznajemo da su u granicama dopuštenih veličina: / Pokusno opterećivanje izvedeno je u skladu s normom HRN U.M1.046, a svrha mu je bila da se provjeri ponašanje mosta pri statičkom i dinamičkom prometnom opterećenju. Statička pro-vjera obavljena je pomoću šest električnih lokomotiva s četirima osovinama serije HŽ 1141 od kojih svaka teži 80 tona. Statička provjera provedena je u 11 faza opterećivanja mosne konstrukcije i u osam faza njezina rasterećivanja. U svakoj od tih faza obavilo se geodetsko mjerenje okomitih pomaka u sredini raspona, četvrtini raspona i nad osloncima. Da bi se napravila usporedba s računskim vrijednostima, na karakterističnim raspo-nima izmjerene su relativne deformacije, i to u sredini drugoga i trećeg raspona i nad stupištima S5 i S6. Osim geodetskim mje-

Most preko Save kod Jakuševca

Izvedeno pokusno opterećivanje

Zbog velike količine snježnih padalina i zapuha te bure, osobito na stotinjak kilometara riječke pruge između Moravica i Jastrebarskoga te na ličkoj pruzi između Ogulina i Pađana, svake zime primjenjuje se poseban plan i program osiguravanja neome-tana tijeka željezničkog prometa. Plan i program osmišljava i provodi HŽ Infrastruktura na temelju postojećih odredba o tzv. snjegoborbi i iskustava stečenih prijašnjih godina.

renjima podatci su se tijekom ispitivanja prikupljali i s osjetljivih senzora. Tijekom prolaska lokomotiva na karakterističnim mjesti-ma mjerilo se to kako rasponski sklop dinamički odgovora na pri-mjereno opterećenje. Na temelju mjerenja određeni su dinamički progib i koeficijent te vlastita frekvencija konstrukcije.Svi rezultati mjerenja dobiveni statičkom i dinamičkom provjerom mosne građevine bit će obrađeni u obliku tablica i grafova te us-poređeni s odgovarajućim teorijskim veličinama.

Nakon što su 27. listopada završeni građevinski radovi na sanaciji mosta, 15. studenoga stručnjaci Zavoda za tehničku mehaniku Građevinskog fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu izveli su njegovo poku-sno opterećivanje.


situacijama. Polaznici seminara kao najčešće izvore stresa u svojemu poslu navodili su putnike koji izbjegavaju plaćanje prijevozne karte, loše radne uvjete u vlaku, propuste u načinu organizacije posla, loš status u odnosu na radnike iz drugih dru-štava, nekvalitetnu službenu odjeću i obuću, probleme u odno-su s kontrolorima, nedovoljnu suradnju s drugim društvima u sklopu HŽ-ova holdinga i slično. Drugo predavanje mr. spec. Ljiljana Mikuš bilo je pod nazivom »Rad sa zahtjevnim korisnicima usluga«. Sudionici seminara posebice su dobro prihvatili radionicu u kojoj su igrali uloge za-htjevnih putnika i konduktera koji s njima komunicira da bi se otkrio psihološki profil zahtjevnih korisnika. Zadnja tema, koju je predstavila mr. spec. Ljiljana Mikuš, bila je krizno komuniciranje u željezničkome prometu, da bi se po-laznici upoznali, osvijestili i razumjeli traumatične događaje u željezničkome prometu, kao i načine reagiranja i postupanja u kriznim situacijama. Na ljestvici od 1 do 5 sudionici seminara procjenjivali su zani-mljivost i privlačnost tema (prosječna ocjena 4,23), primjenji-vost sadržaja tema u praksi (prosječna ocjena 3,79), organiza-ciju osposobljavanja (prosječna ocjena 4,12), ispunjenost svojih očekivanja (prosječna ocjena 3,92) i osposobljavanje u cjelini (prosječna ocjena 4,19). Ukupna ocjena kojom je seminar ocije-njen u Splitu, Zaboku i Koprivnici je 4,2, slijede Varaždin (4,1) i Rijeka (4,0) te Vinkovci, Zagreb i Novska (3,9).Održavanje seminara planira se nastaviti i tijekom 2012, i to za radnike koji seminar nisu polazili ove godine, odnosno za pra-titelje vagona serija Wl i Bc, pratitelje vlaka-stjuarde i pratite-lje vlaka te konduktere domovnoga kolodvora Karlovac, Regi-onalne jedinice Rijeka – domovni kolodvor Ogulin, Regionalne jedinice Vinkovci – domovni kolodvori Slavonski Brod i Osijek te Regionalne jedinice Split - domovni kolodvori Knin i Šibenik. Sljedeće godine seminare bi trebalo pohađati još 258 radnika, uključujući i 45 radnika koji nisu bili nazočni na seminarima u ovoj godini.

/ NOVOSTI/ Piše: Vlatka Škorić/ Grafikon: Dubravka Stojić

Izobrazba vlakopratnog osoblja

Kondukteri u ulozi zahtjevnih putnika

Još 2006. počeli su seminari za konduktere pod nazivom »Ko-munikacija i konflikt na radnom mjestu«, koji su nastavljeni i ove godine. Od lipnja do studenoga seminari, koje je organizirala Dubravka Stojić, glavna referentica za izobrazbu u HŽ Putnič-kom prijevozu, bili su održavani u Zagrebu, Splitu, Vinkovcima, Rijeci, Koprivnici, Novskoj, Varaždinu i Zaboku, a pohađala su ih 352 radnika, odnosno 89% od broja radnika zaposlenih u tim kolodvorima. Također bio je održan poseban seminar koji je bio prilagođen dvanestorici kontrolora putničkog prijevoza. Prva tema najčešće je bila izbjegavanje sukoba s korisnicima usluga uz pravilnu primjenu propisa vezanih uz rad na radnome mjestu vlakopratnog osoblja, koju su predavali Tomislav Borić, voditelj Grupe za tehnologiju rada, ili Antun Čelebija, glavni re-ferent za vlakopratno osoblje, u suradnji s referentima za redo-vito poučavanje po regionalnim jedinicama. Tijekom izlaganja vlakopratno osoblje postavljalo je brojna pitanja, pa bi se često razvila gorljiva rasprava. Sljedeća tema bila je uloga zaposlenika u procesu pružanja uslu-ga, a predavačice su bile mr. Anita Matačić, voditeljica Grupe za razvoj prodajnih kanala i reklamacije, i Dubravka Stojić. Pritom su bile naglašene važnost i uloga zaposlenika koji su uključeni u proces stvaranja i pružanja usluge prijevoza, jer zbog neposred-nog kontakta s putnicima, njihovo ponašanje utječe na stvara-nje percepcije korisnika prijevozne usluge. U drugom dijelu seminara mr. spec. Ljiljana Mikuš, vanjska su-radnica HŽ Putničkog prijevoza iz HŽ Holdinga, održala je pre-davanje pod nazivom »Stres na radnom mjestu«, da bi, između ostaloga, radnicima osvijestila izvore stresa te ih upoznala s načinima suočavanja i posljedicama dulje izloženosti stresnim

Tijekom 2011. seminare o razvoju komunikacijskih vještina za šefove vlakova-konduktere, kondukte-re, pratitelje vlaka i kontrolore putničkog prijevoza pohađala su 352 radnika HŽ Putničkog prijevoza.


/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

/ KOLODVORI

Virovitica

Sigurnost ovisi o ljudskome čimbenikuKolodvor Virovitica rasporedni je kolodvor za pruge Virovitica – Osijek, Virovitica – Koprivnica i Virovi-tica – Banova Jaruga, na čijem se području nalazi petnaest kolodvorskih i šest industrijskih kolosije-ka. O radu i poteškoćama u kolodvoru razgovarali smo s Antunom Smojverom, šefom kolodvora Viro-vitica.

/ Za koje je područje mjerodavan šef kolodvora Virovitica? / Šef kolodvora Virovitica mjerodavan je za kolodvore Virovitica i Špišić Bukovica te za stajališta Virovitica grad i Vukosavljevica, u kojemu trenutačno nema prodavača karata.

/ U kojim smjerovima teče putnički prijevoz na lokalnim i međuna-rodnim pravcima? / Kolodvor Virovitica rasporedni je kolodvor za pruge Virovitica – Osijek i Virovitica – Banova Jaruga, koja trenutačno nije u funkciji na dionicama Pčelić – Sirač i Virovitica – Koprivnica.

/ Na koliko kolosijeka teče promet u kolodvoru? / Kolodvor Virovitica raspolaže sa 15 kolosijeka, njihova duljina dovoljna je za tok prometa, no kapaciteti kojima raspolaže kolod-vor nisu dostatni u doba kampanje prerade šećerne repe. U su-radnji sa šećeranom, koja ima svoje kolosiječne kapacitete, posao se ipak uspije obaviti na vrijeme. Drugi i treći kolosijek namijenjeni su putničkome prijevozu, a četvrti i peti služe za preuzimanje i otpremu teretnih vlakova.

/ Kakvo je stanje kolosijeka i perona u kolodvoru? / Stanje perona zadovoljava mada su oni preuski, ali su dovoljno dugi da mogu primiti sve vrste putničkih vlakova.

/ Koliko se industrijskih kolosijeka nalazi u kolodvoru i u kakvu su stanju? / U kolodvoru se nalazi šest industrijskih kolosijeka od kojih je polovina zatvorena (Tvin d.o.o., Trgocentar d.d. i Hrvatske šume d.o.o.). Otvoreni su industrijski kolosijeci tvrtki Viro d.d., Hrvatski duhani d.d. i Silosi VTC d.o.o. S vlasnicima industrijskih kolosijeka dobro se surađuje, a posebice uspješno i u velikome opsegu radi se s tvornicom šećera Viro Virovitica.

/ Na koji je način osiguran kolodvor? / Kolodvor je osiguran starim signalno-sigurnosnim uređajima, koji nemaju dodatno osiguranje. Naime sigurnost kolodvora uglavnom ovisi o ljudskome čimbeniku jer vozni put postavljaju skretničari koji čuvaju ključeve zaključanih skretnica za određeni vozni put. Volio bih da se kolodvor što skorije modernizira i opremi suvremenim SS-uređajem.

/ Kakvo je stanje željezničko-cestovnih prijelaza na području ko-lodvora? / Godine 2008. dva su ŽCP-a osigurana cestovnim svjetlosnim signalima s jakozvučnim zvonima i polubranicima. Jedan se nalazi na Vinkovačkoj cesti i bio je jedna od većih crnih prometnih točaka na širem području, a drugi je ŽCP u Podgorju. Na isti je način ove godine osiguran ŽCP Virovitica grad koji je sada uključen u probni rad.

/ Koliko ste zadovoljni brojem putničkih vagona određenih voznim redom? / Postojeći broj putničkih garnitura trenutačno zadovoljava opseg putničkog prijevoza. Od prošle godine malo smo bolje povezani sa Zagrebom preko Bjelovara, što je pogodovalo učenicima i studen-tima iz tih krajeva. Jedina manjkavost jest presjedanje putnika u autobuse zbog zatvaranja pruge Virovitica – Sirač.

/ Jeste li potpisali ugovore o subvencioniranju prijevoza đaka i studenata? / Virovitica je prije nekoliko godina postala sveučilišni centar, a također je jak srednjoškolski centar, tako da učenici i studenti pu-tuju na školovanje iz raznih mjesta i vozni red prilagođen je njima. Općine, odnosno Županija, sufinancira učeničke mjesečne karte što je riješeno ugovorom s HŽ Putničkim prijevozom.

/ Kakvo je stanje kolodvorske zgrade? / Kolodvorska zgrada rekonstruirana je prije četiri godine, i to ure-đenjem krovišta i pročelja. Danas se vidi da uređenje pročelja nije kvalitetno izvedeno jer se na nekim mjestima primjećuje popuca-lost. Na stanje kolodvorske zgrade više od toga utječe ponašanje put-nika zbog čega svake godine treba bojiti zgradu, popraviti sani-tarije i slično. U tijeku je uvođenje centralnoga grijanja jer se zgrada grije putem plinskih peći. Pripremne radnje su gotove pa se čeka financijska odluka da se urede vestibul, čekaonica i putnička blagajna.

/ Koliko je zaposlenih u kolodvoru? / U Prometnim poslovima zaposleno je 27 radnika, a od 29 siste-matiziranih nedostaju dva čuvara ŽCP-ova.

/ Kakav je status šefa kolodvora, s obzirom na to da ste formalno šef samo radnicima Prometnih poslova, a odgovornost za stanje u kolodvoru je malo veća? / Za sada mjesto šefa kolodvora još nije definirano. Određeni poslovi podijeljeni su među društvima, a neke mjerodavnosti su ostale. Na primjer, u slučaju izvanrednih događaja šef kolodvora mjerodavan je za cijelo područje kolodvora, ali i za održavanje či-stoće i zelenih površina te sve vrste popravaka u kolodvoru. U suradnji s Prometnom sekcijom pomoćnik šefa kolodvora i ja napisali smo poslovni red kolodvora čije izvršenje kontroliram, ali ne mogu sankcionirati nepropisan rad radnika koji nisu u Promet-noj sekciji. Njihovim nadređenima mogu samo prenijeti obavijest, a potom oni donose odluku o eventualnome sankcioniranju.


/ DOGAĐAJI/ Piše: Branimir Butković / Foto: Ratko Mavar

Na općoj skupštini udruge Korridor X Plus raspravljalo se o stanju na X. koridoru i budućnosti toga prometnog pravca i to prema EU-ovoj smjernici 913/2010 kojom se definiraju paneuropski koridori. U ime domaćina članove skupštine te goste, među kojima je bio i Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infra-strukture, pozdravio je Marijan Klarić, predsjednik Udruge. Uvod-nim izlaganjem Klarić je pokazao da je X. koridor osnova promet-nog sustava jugoistočne Europe, ali da prema smjernici 913/2010 nije uvršten među devet paneuropskih koridora teretnog prijevoza. Za obnovu tih koridora Europska komisija u svojemu je proračunu predvidjela znatna sredstva u razdoblju od 2012. do 2020. godine. Trenutačnu situaciju na X. koridoru predstavio je tajnik Udruge Thomas Wimroither. Jedan od aktualnih devet koridora jest sadaš-nji IV. koridor koji prolazi kroz Češku, Slovačku Mađarsku i Bugar-sku te povezuje njemačko i tursko tržište. Na taj je način sadašnji IV. koridor, kao izravni konkurent X. koridoru, uvršten u bazičnu mrežu paneuropskih koridora. Članovi Udruge smatraju da X. kori-dor može konkurirati IV. koridoru, ali priznaju da treba unaprijediti infrastrukturu i način rada te da im okolnosti i trenutačni radni po-kazatelji ne idu u prilog. Naime, treba spomenuti da sada između Njemačke i Turske po X. koridoru ne vozi ni jedan blok-vlak. Harmonizacija željezničkih sustava i neometan prijevoz tereta i putnika kroz različite države idu u prilog IV. koridoru jer su sve države na tome prijevoznom putu (osim Turske) članice EU-a, a što nije slučaj s državama kroz koje prolazi X. koridor. U takvoj situaciji prijedlog Zajednice europ-skih željeznica i infrastrukturnih upravitelja (CER) jest da X. koridor bude dio V. koridora koji povezuje Baltik s Jadranom, odnosno Gdanjsk s Trstom i Koprom.Harald Hotz iz Infrastrukture Austrijskih saveznih željeznica (ŐBB) u svojem je izlaganju istaknuo da su u zadnjih deset godina ŐBB puno uložile u Udrugu te da X. koridor smatraju jednim od najvaž-nijih koridora koji povezuje velika tržišta Njemačke i Turske te se nastavlja prema Aziji:

Skupština Korridora X Plus

Bolji tretman X. koridoraNa općoj skupštini udruge Korridor X Plus održanoj u Zagrebu 3. studenoga istaknuto je da bi se uz ula-ganje u poboljšanje usluge na X. koridoru svakako trebalo izboriti i za to da on bude uvršten u europ-sku mrežu RFC (Rail Freight Corridor).

/ Mi smo za najbolju moguću poziciju X. koridora, ali ovo nije naj-bolje vrijeme za tu trasu, a to pokazuje podatak da tim pravcem danas ne vozi ni jedan blok-vlak. Dobro rješenje jest to što mi već imamo organiziran menadžment koji brine o X. koridoru. Ja-sno je da je s gledišta željezničkih prijevoznika IV. koridor u ovo-me trenutku pobjednik. Isto tako nisam siguran da formiranje koridora može riješiti naše probleme na X. koridoru. Nastojanja Europske komisije izražena u smjernici 913/2010 idu u smjeru da se granice učine nevidljivima. Države i pruge trebale bi biti cjelina, a ako to želimo ostvariti, još mnogo toga valja učiniti. Kao kronični problem navedena su zaustavljanja na državnim granicama. Tihomir Španić, direktor Poslova pristupa infrastruk-turi, istaknuo je da HŽ Infrastruktura ulaže velika sredstva u X. koridor. Pred preuzimanjem je pruga od Vinkovaca do Tovarnika koja je financirana iz EU-ova fonda, a sljedeće godine počinje remont pruge od Novske do Nove Gradiške. Ulaganjem velikih sredstava u infrastrukturu vrijeme putovanja se skraćuje, no sve to izgubi se zbog produljenog zaustavljanja na granici kao što je to sada slučaj u Bugarskoj zbog novih propisa. Pri predstavlja-nju relativno malih infrastrukturnih zahvata koji bi mogli ubrzati vožnje vlakova Marijan Klarić istaknuo je problem tzv. lomova brzina. Naime zbog tzv. laganih vožnji na kraćim dionicama ili smanjivanja brzina na mostovima vlakovi naglo koče i brzina sa 140 km/h pada na npr. 80 km/h što uzrokuje troškove i usporava vožnju vlakova. Neuvrštavanje X. koridora u prijedlog RFC-a, Predrag Janković iz Željeznica Srbije vidi kao opomenu i poruku da treba inten-zivirati napore kako bi se prijevoznicima ponudila kvalitetnija usluga. Stanje infrastrukture na X. koridoru u cjelini nije dobro i konkurencija će natjerati prijevoznike da uz potporu država ulože u pruge. Loše stanje i zastarjelost mobilnih kapaciteta dovodi do većih troškova poslovanja i manje konkurentnosti. Usklađi-vanjem kapaciteta na X. koridoru kroz dvije do tri godine mogla bi se ponuditi puno bolja usluga.Danijel Mileta rekao je da će Ministarstvo mora, prometa i in-frastrukture podržati napore usmjerene na podizanje konkuren-tnosti koridora i nastojanja da se X. koridor uvrsti u mrežu RFC. Udruga Korridor X Plus uputit će dopis Upravi za mobilnost pri CER-u s prijedlogom da se X. koridor uvrsti u RFC i da se orga-nizira sastanak na kojem bi se tražio ravnopravan tretman tog koridora i ostalih pruga.


/ Piše: Ida Erceg/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

/ DOGAĐAJI

Svi sudionici složili su se da Hrvatske željeznice ovakve kakve jesu danas ne mogu opstati. Pred nama se nalazi niz izazova, a nužne su promjene i prilagodbe tržišnome poslovanju. To su ponajprije organizacijske promjene te ulaganja u infrastrukturu kao prioritet. Predsjednik Uprave HŽ Holdinga sažeo je probleme u jednoj re-čenici: ne može se tržišno zarađivati, a dogovorno trošiti. Sada je prioritet održivo poslovanje, pa se pomalo zanemaruje strateško promišljanje, ali određivanje i primjena dugoročne strategije za željeznički sektor neizbježno je i jedini pravi način postizanja do-brih rezultata. Strategija razvoja tako važnog sektora kao što su željeznice ne može se mijenjati promjenom na svakim izborima ili rekonstrukcijama u istoj vladi. Kao gorući problemi istaknuti su i nezadovoljavajuće stanje željezničke infrastrukture te nedostatak ulaganja u njezino održavanje, obnovu i modernizaciju. Svi sudi-onici skupa složili su se da je dobra infrastruktura preduvjet za uredno funkcioniranje željezničkog sustava.Slavko Linić i Zvonimir Mršić, predstavnici Kukuriku koalicije, najjasnije su predstavili svoj program vezan uz željeznički sektor. Ukratko, dođu li na vlast, planiraju implementaciju projekata koji u kratkome vremenu mogu dati rezultate, tzv. quick winners. SDP-ovci su najavili i niz drugih promjena. Infrastruktura bi trebala biti izdvojena i čvrsto povezana s mjerodavnim ministarstvom ili dr-žavnom agencijom, čvrsto u državnome vlasništvu s definiranim financiranjem iz državnog proračuna i sredstava EU-ovih fondova za financiranje velikih infrastrukturnih projekata. Ulaganja u odr-žavanje pruga moraju se povećati, kao i modernizacija kako bi se zaposlile domaće tvrtke. Ostala društva bit će izložena tržištu. Planirano je da se vuča vlakova najvećim dijelom priključi teret-nom prijevozu te da se okrene modernizaciji HŽ Carga, jer je za

Budućnost željeznice

Promjene su nužne i neizbježneU organizaciji Sindikata hrvatskih željezničara i Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu je 22. studenoga 2011. održan okrugli stol pod nazivom »Kakve Hrvatske željeznice trebamo«. O budućno-sti željeznice raspravljali su predstavnici političkih stranaka, industrije vezane uz željeznicu, sindikata i uprava HŽ-ovih društava predvođeni Zlatkom Ro-gožarom.

njegovo financiranje nemoguće očekivati novac iz proračuna ni državna jamstva te je nužno tražiti strateške ulagače. Za moder-nizaciju voznog parka potrebno je brzo zaposliti kapacitete hrvat-ske industrije kao što su »Končar«, »Gredelj« i »Đuro Đaković«. Za financiranje putničkog prijevoza treba ojačati jedinice lokalne samouprave da bi mogli definirati potrebne potpore na lokalnoj razini, dakle decentralizirati državna sredstva kako bi se mogla rasporediti sredstva za financiranje javnog interesa. U takvoj or-ganizaciji holding vjerojatno neće biti potreban. Da bi željeznički sustav mogao poslovati učinkovitije, treba pre-ispitati koje mu nekretnine trebaju, a sve ono što nije u funkciji osnovne djelatnosti treba dati na upravljanje Agenciji za upravlja-nje državnom imovinom. Također je nužno konačno restrukturirati i privatizirati ovisna društva. Dio djelatnosti mogao bi se vratiti u osnovne djelatnosti, a dio privatizirati uz određene preduvjete. Sve planirano trebalo bi se provesti bez velikih otpuštanja, uz pri-rodan odljev i dobru reorganizaciju. Naglašeno je i to da je nužno nuditi cjelovitu uslugu, povećati učinkovitost i početi koristiti nei-skorištene potencijale. Sudionici okruglog stola složili su se i oko toga da treba anga-žirati domaće stručnjake i industriju te nastojati ujediniti struku i politiku da bi se poboljšao sadašnji željeznički sustav. Pritom treba omogućiti da HŽ može pružiti referenciju domaćoj željeznič-koj industriji, a istaknuta je i uobičajena europska praksa zaštite domaće industrije.


/ DOGAĐAJI/ Piše: Milan Brkić/ Foto: Antonija Markulin

Radni dio skupa počeo je svečanim otvorenjem u hotelu »Pula«. Skup je otvorio predsjednik Organizacijskog odbora Željko Šakić, a pozdravne riječi sudionicima su uputili predstavnici Istarske žu-panije i Grada Pule, Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu, mora prometa i infrastrukture, te Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti iz Zagreba. Na skupu su prezentirani radovi po sekcijama cestovnog, zračnog i željezničkog prometa te sekciji za osobe s invaliditetom. Održan je i vrlo zanimljiv okrugli stol »Prometna povezanost Istre« na kojemu su izlagali Josip Zidarić iz Istarske županije te Marijan Klarić, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga. Pročelnik Upravnog odjela za održivi razvoj Istarske županije Zidarić u svo-jem se izlaganju osvrnuo na sve vrste prometa u Istri te zaključio da je postignuta solidna razina cestovne povezanosti na području Županije i da će uskoro biti završena izgradnja punog profila auto-ceste na Istarskome ipsilonu. Pritom je istaknuo da kvaliteta želje-zničkog prometa u Istri ne zadovoljava, a zabrinjava i zapuštanje pruge prema Raši na kojoj je promet već dulje obustavljen zbog odrona. Klarić se također osvrnuo na postojeće stanje željezničkih pruga u Istri te obrazložio mogućnosti većeg učešća željeznice u ukupnom opsegu prijevoza putnika na području Istarske županije.

Stručni skup

Automatizacija u prometu 2011.Društvo KoREMA (Hrvatsko društvo za komunikaci-je, računarstvo, elektroniku, mjerenja i automatiku) od 1994. jednom godišnje organizira stručni skup na temu »Automatizacija u prometu«. Ove godine skup je bio održan u Puli i Milanu od 15. do 20. stu-denoga.

Naglasio je potrebu izgradnje željezničkog tunela za izravno po-vezivanje pružne mreže u Istri. Prema njegovu mišljenju, taj tunel trebao bi se graditi u sklopu projekta izgradnje nizinske pruge za Rijeku. Nakon spomenutih izlaganja vodila se zanimljiva rasprava iz koje se moglo zaključiti da željeznica na području Istarske žu-panije treba dobiti na većoj važnosti, čemu bi sigurno doprinijela izgradnja tunela, a u međuvremenu treba učiniti pomake koji ne zahtijevaju velika ulaganja kao što je usklađivanje voznog reda vlakova sa stvarnim potrebama građana Istarske županije. Na skupu su bila prezentirana 33 rada po sekcijama željezničkog i pomorskog prometa. Radovi su uvršteni u zbornik radova »Au-tomatizacija u prometu 2011«. Od prezentiranih radova u sklopu sekcije željezničkog prometa valja istaknuti radove »Niskopodni elektromotorni vlaka za gradsko-prigradski promet za Hrvatske željeznice« grupe autora iz Končara, TŽV-a »Gredelj« i HŽ Putnič-kog prijevoza te rad »Višestruko upravljanje EMV-a« grupe autora iz Končara. U njima su predstavljeni novi vlakovi, kvalitetan proiz-dvod domaće industrije.U sklopu skupa bila je organizirana i stručna ekskurzija u Milano, prigodom koje su sudionici posjetili tvrku Ferrovie Nord Milano. Posjet je obuhvatio obilazak kapaciteta za održavanje motornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz u Milanu i vozila za regi-onalni prijevoz u Lombardiji te kontrolnog centra za upravljanje željezničkim prometom na infrastrukturi Ferrovienord u Sarronu, nedaleko od Milana. Sudionici skupa obišli su južno gradilišta tunela ispod Alpa, u mjestu Bodio u Švicarskoj, koji se gradi u sklopu projekta Gotthard Rail Link. Riječ je o najvećem željeznič-kom tunelu u svijetu, ukupne duljine 57 km koji je već u cijelosti probijen, a njegovo puštanje u promet planirano je za prosinac 2016. godine.


/ Razgovarala: Martina Lovrić/ Foto: Dragutin Staničić

/ INTERVJU

/ Sanacija mosta pre-ko Save kod Jakuševca privedena je kraju. Kako ocjenjujete taj projekt? / Ovim putem zahvalio bih svima koju su su-djelovali u zahtjevnome pothvatu sanacije mo-sta Sava Jakuševac, počevši od izvođača radova, nadzornih inže-njera i voditelja projekta do drugih pojedinaca i poslova u HŽ Infrastruk-turi koji su bili uključeni u sanacijske aktivnosti. Osobito zahvaljujem za-poslenicima Službe za pružne građevine koja je uspješno vodila taj pro-jekt, kao i zaposlenicima Sekcije za održavanje

pruga Zagreb koja je kvalitetno izvela radove na obnovi kolo-sijeka. Most bi trebao biti predan u promet sredinom prosinca 2012. kada na snagu stupa vozni red 2011/2012. Nakon toga će središte Zagreba biti posve rasterećeno od željezničkoga te-retnog prijevoza.

/ Na kojim još pružnim građevinama planirate radove? / Sada se provodi sanacija predusjeka tunela Kupjak, koja bi trebala biti gotova do kraja godine. Završeni su radovi na sana-ciji uređenih površina na području Tehničke ispostave Varaždin u sklopu Sekcije za održavanje pruga Koprivnica u Čehovcu, Dunjkovcu i Macincu. Saniraju se uređene površine u kolod-vorima Varaždin i Bjelovar te na području Sekcije za održava-nje pruga Vinkovci u kolodvorima Nuštar i Vukovar. Polovinom studenoga počeli su i radovi na sanaciji uređene površine u stajalištu Sesvetski Kraljevec. Što se tiče mostova, završeni su radovi na sanaciji i antikorozivnoj zaštiti mosta Suha Dobra na području Sekcije za održavanje pruga Ogulin. Pri kraju su radovi na mostu Dunav kod Erduta. Potom radi se i na mostu Dra-va kod Botova gdje se obnavljaju pješačke staze i zamjenjuje mosna građa. Završetak radova planiramo za proljeće sljedeće godine. Slavni Zeleni most na Savi u Zagrebu trebao bi osvanuti u novome ruhu krajem 2012. godine.

/ Što je s tunelima, usjecima i propustima?/ Početkom prosinca počinju radovi na sanaciji tunela Grabež na ličkoj pruzi, a 2012. planiramo sanirati tunel Hambarište na riječkoj pruzi. Na području Sekcije za održavanje pruga Ogulin čiste se problematični usjeci te ugrađuju kanalice za odvodnju. Izvode se također radovi na zaštiti od obrušavanja nestabilnih stijenskih blokova na riječkoj pruzi. Sanirana su i dva propu-

Građevinski poslovi održavanja

Realizacija iznad očekivanjaZavršetak radova na sanaciji željezničkog mosta pre-ko Save kod Jakuševca i više je nego dovoljan razlog za razgovor s Damirom Ćavarom, izvršnim direktorom Građevinskih poslova održavanja (GPO) u HŽ Infra-strukturi. Donosimo presjek ovogodišnjih aktivno-sti te predstavljamo radne planove za iduću godinu.

sta, jedan na pruzi Hum-Lug – Gornja Stubica i jedan na pruzi Zaprešić – Varaždin. Uz to završena je većina radova na asfalti-ranju ŽCP-ova po sekcijama. Što se tiče drugih konstruktorskih građevina, izvode se radovi na baždarenju i popravcima 27 va-gonskih vaga. Očekujemo da će i taj posao biti završen do kraja godine.

/ U punom je zamahu kapitalni remont na dionicama od Kri-ževaca do Koprivnice i od Lokava do Drivenika. Osim toga za remont je spremno još oko 1500 kilometara pruga, pa se oče-kuje intenziviranje aktivnosti na tome području. Na koji su način GPO, u prvom redu sekcije za održavanje pruga, uključeni u te projekte?/ U oba spomenuta projekta GPO je uključen maksimalno. Uz poslovno područje Razvoj i građenje, sekcije za održavanje pruga u Koprivnici i Rijeci glavne su nositeljice organiziranja radova. One vode brigu o pravodobnom i propisnom zatvaranju i otvaranju pruge za promet, brinu se o koordiniranju aktivnosti među izvođačima radova i sličnom. Voditelj projekta remonta dionice Križevci – Koprivnica, čije je ovogodišnje izvršenje iznad svih očekivanja, jest Davor Sabolović, inače voditelj poslova gornjeg ustroja u Sekciji za održavanje pruga Koprivnica. Glavni nadzorni inženjer na remontu dionice Lokve – Drivenik također je »zopovac«, odnosno Robert Trošelj iz Sekcije za održavanje pruga Rijeka.

/ Budući da je zima pred vratima, kako biste okarakterizirali sa-dašnje aktivnosti na održavanju gornjega pružnog ustroja? / Rekao bih da su vrlo intenzivne. Zahvaljujući maksimalnim naporima zaposlenih u sekcijama za održavanje pruga i izvo-đača te pogodnim vremenskim uvjetima, na području većine sekcija izvode se radovi strojne regulacije kolosijeka, skretnica, strojnog obnavljanja zastorne prizme, izmjene pragova, zamje-na tračnica itd. Ako vremenski uvjeti budu dopuštali, ti će se radovi nastaviti punim intenzitetom do kraja godine. Intenziv-ne su pripreme za osiguranje prometa u zimskome razdoblju. Počeli su radovi na pojedinačnoj zamjeni 29 skretnica koja je planirana na koridorima X. i V.b, ali i na ostatku pružne mreže. U sklopu te investicije, koju vodi GPO, u tijeku su radovi na zamje-ni skretnice u kolodvoru Solin. Uz to do kraja godine na pružnoj mreži kao cjelini planirano je da se pojedinačno zamijeni još sedam skretnica, i to u kolodvorima Čakovec (četiri skretnice), Đurđenovac, Cabuna i Vodnjan. Preostala 21 skretnica iduće bi se godine ugradila na koridorima X. i V.b.

/ Vrijeme je izrade poslovnih planova za sljedeću godinu. Jeste li zadovoljni s ostvarenjem ovogodišnjih planova te nadate li se u 2012. većim sredstvima za održavanje pruga?/ Realizacija GPO-a iznad svih je očekivanja. Imali smo »poro-đajne muke« sa sustavom SAP-a, ali moram zahvaliti svojim ljudima što su se jako angažirali u svim tim poslovnim proce-sima. Nadam se, dakako, da ćemo sljedeće godine imati više novca na raspolaganju. Kao posljedicu toga očekujem još veći rad na održavanju pruga. Jedan od planiranih zahvata jest na-stavak strojne izmjene pragova na pruzi Knin – Zadar. Zatim je u planu sanacija mostova Mrežnica i Dretulja na području Sekcije za održavanje pruga Ogulin, sanacija uređenih površina u stajalištima Mađarevo, Velika Ves, Donji Mihaljevec i Podrute na području Tehničke ispostave Varaždin u sklopu Sekcije za održavanje pruga Koprivnica, kao i sanacija tunela Duliba na ličkoj pruzi, u Slavoniji sanacija mosta Orljava na pruzi Pleterni-ca – Velika itd.


/ U HŽ Infrastrukturu došli ste nakon rada u privatnome sektoru. Koje izazove očeku-jete u osuvremenjiva-nju poslovnih procesa u tvrtci u državnome vlasništvu? / Gotovo cijeli radni vijek provela sam u privatnome sektoru koji je nudio IT uslu-ge i rješenja. Takve tvrtke bile su strogo usmjerene prema op-timalnoj organizaciji i profitu, pa ću sigurno određena iskustva optimizacije poslov-

nih procesa pokušati primijeniti u HŽ-u, gdje ću generiranje profita zamijeniti povećanjem kvalitete rješenja i usluga, poku-šavajući maksimalno iskoristiti postojeće resurse. Iskustvo koje sam stekla u privatnome sektoru najviše će mi pomoći u razgo-vorima i analizi tržišta s potencijalnim ponuđačima IT usluga i rješenja, jer sam radila njihov posao i znam kako parirati lošim partnerima i ponudama.

/ Kojim programima raspolažete u pružanju usluga komitenti-ma u sustavu HŽ-ova holdinga?/ HŽ Informatika pruža informatičke usluge svim društvima u sastavu HŽ-ova holdinga te ovisnome društvu Željeznička tiska-ra. Informatika pruža usluge aplikativnih rješenja, i to onih koja su potpora tehnološkim i poslovnim procesima. Pod aplikativna rješenja koja podupiru tehnološke procese možemo navesti in-formacijski sustav transporta (IST), obračun po RIV-u i RIC-u, obračun prispijeća i otpreme, prodaju i obračun karata u doma-ćem putničkom prijevozu, rezervaciju usluga u međunarodnom putničkom prijevozu (EPA), obračun karata u domaćem teret-nom prijevozu, obračun karata u međunarodnom putničkom prijevozu, izvanredne događaje i knjižice voznog reda (KVR). Ta aplikativna rješenja razvijena su na mapperu ili u .NET tehno-logiji, a baze su im mapper i SQL server. Kao potpora poslovnih procesa u najvećoj mjeri koristi se su-stav SAP. Uz taj sustav koristimo i dio aplikacija iz vlastitog ra-zvoja koji se odnosi na vremenik, plan nabave i portal javne nabave. Tamo gdje je to bilo moguće HŽ Informatika razvijala je web-aplikacije kao što je spomenuta aplikacija Plan nabave.

/ Kako ste zadovoljni implementacijom SAP-a?/ Implementirani sustav ERP SAP pruža velike mogućnosti i vrlo je složen. Stoga je uspješna implementacija takvog sustava vrlo zahtjevna i složena te zahtijeva posvećenost obiju strana, od-nosno vanjskog dobavljača i internih HŽ-ovih resursa. Ponekad nije lako uskladiti sve zahtjeve i potrebe tako da, iako je imple-

/ INTERVJU/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković

HŽ Informatika

Više sredstava za obrazovanjePružanje informatičkih usluga svim društvima HŽ-ova holdinga i Željezničkoj tiskari, razvojni planovi i edukacija radnika dio su poslova poslovnog po-dručja HŽ Infrastrukture. O svemu tome razgovarali smo s mr. sc. Zrinkom Šimunović, direktoricom HŽ Informatike.

mentacija gotova, još uvijek postoje aktivnosti vezane uz imple-mentirane funkcionalnosti sustava kroz otvaranje incidenata i zahtjeva za promjenama. Informatika je vrlo angažirana kroz te aktivnosti i ima više od 25 internih konzultanata SAP-a koji su prva linija interne podrške SAP-ovim funkcionalnim timovima i krajnjim korisnicima. Smatram da je stalna edukacija krajnjih korisnika, kao i internih i funkcionalnih konzultanta, preduvjet za uspješno korištenje sustava te za učinkovitiji rad u njemu. Cilj Informatike jest podići razinu vlastitih kompetencija u tome segmentu.

/ Postoji li mogućnost pružanja usluga subjektima izvan susta-va HŽ-ova holdinga?/ Svakako, to nam je jedan od razvojnih ciljeva. Do sada smo in-formatičke usluge pružali Željeznicama Federacije BiH. Da bi se pripremili za takav način pružanja usluga, trebali bi se još bolje organizirati kako bi takve usluge bile profitabilnije. To znači da se HŽ Infrastruktura mora ponašati kao bilo koja druga tvrtka koja je na tržištu. Mnoge tvrtke pokušale su uz interne pružati i vanjske usluge, ali nisu bile dovoljno pripremljene za takav tip organizacije. Stoga mislim da je prvi korak u tome organizirati tim koji može pružati takve usluge.

/ Kako funkcionira održavanje cijelog sustava?/ HŽ Informatika održava radne stanice i pripadajuće periferije za sve komitente u sustavu HŽ-ova holdinga, i to tako da se incidenti prijavljuju putem tzv. call centra u HŽ Informatici. Da bi informatički sustavi bili sigurni, treba pružiti usluge zaštite koristeći vatrozid i antivirusne softvere tipa MS ISA, TrendMicro i ostale.

/ S obzirom na dinamiku promjena u tehnološkome pogledu, ima li HŽ Informatika dovoljno stručnoga kadra? / Nema, ali postoje razne metode kojima se može poboljšati kvaliteta kadra, i to od kvalitetne selekcije novih kadrova do edukacije, odnosno prekvalifikacije postojećih ili stvaranja vir-tualnih timova u kojima će uz stručnjake iz HŽ Informatike su-djelovati i stručnjaci iz vanjskih tvrtki. Tako će se nadopunjavati znanje, odnosno kroz te će projekte naši radnici podizati razinu osobnog znanja i iskustva. U ovome trenutku imamo premali budžet za edukaciju jer, koliko mi je poznato, svjetske tvrtke izdvajaju između 10 i 20% troškova za usvajanje novih znanja i tehnologija.

/ U tome smislu surađujete i s Fakultetom elektrotehnike i raču-narstva. U kojim poslovima vam pomažu studenti? / Studenti su nam jako važni jer unose pozitivno ozračje u naš redoviti rad pa se kroz to možda i stvori prilika da se zaposle osobe koje već dobro poznaju HŽ-ove procese i mogu biti učin-kovitije u svom radu. Ove godine imali smo tri studenta i vrlo smo zadovoljni njihovim angažmanom. Uglavnom ih koristimo u poslovima koji su vezani uz naš vlastiti razvoj aplikacija jer na tome području nam nedostaje najviše resursa.

/ Kakav bi sustav, odnosno program, bio potreban za doškolo-vanje sadašnjih radnika? / Najviše svakih pet godina mora se obnavljati gotovo komplet-no tehnološko znanje. Certifikati naših najvećih stranih proizvo-đača softvera i hardvera vrijede u prosjeku do dvije godine, što znači da bi se oni trebali ponovno polagati. Potrebno je cjeloži-votno učenje koji zahtijeva poseban pristup planiranju školova-nja za zaposlene svih razina znanja u HŽ Informatici.


/ POSLOVNA PODRUČJA / Razgovarao: Boris Udier / Foto: Ratko Mavar

/ Koje područje rada obuhvaća vaše poslovno područje? / Rad se obavlja putem Vuče Varaždin i Zabok te pokriva sjevero-zapadni dio Hrvatske, uključujući i dio zagrebačkog čvorišta. To su relacije Varaždin – Zagreb, čvorište Zagreb, Zagreb – Koprivnica – Varaždin, Varaždin – Kotoriba – Murakesztur, Varaždin – Macinec, Varaždin – Mursko Središče – Lendava, Varaždin – Koprivnica – Vi-rovitica, Varaždin – Golubovec, a Vuča Zabok pokriva pruge Zabok – Krapina – Đurmanec i Zabok – Donja Stubica. Na tim relacijama voze putnički i teretni vlakovi, a manevarski posao obavlja se u ko-lodvorima Varaždin, Čakovec i Zabok. Posao se obavlja uz pomoć vučnih vozila različitih serija kojih u aktivnome inventarskom parku ima 49, i to manevarskih lokomotiva serije 2132, dizel-električnih lokomotiva serija 2043, 2044 i 2062, a posjedujemo i dizel-motor-ne vlakove serija 7121 i 7122.

/ U kakvu su stanju ta vozila?/ Vučna vozila su s obzirom na godinu proizvodnje u dobrom sta-nju te se redovito održavaju prema utvrđenim rokovima i pred-viđenim ciklusima. Održavanje se obavlja u radionici Održavanja vučnih vozila u Varaždinu, a redoviti popravci (SP i VP) obavljaju se u TŽV-u »Gredelj« i RŽV-u Bjelovar.

/ Koji su najčešći kvarovi na vozilima?/ Na dizel-motornim vlakovima najčešći kvarovi u zimskome raz-doblju su oni na postrojenjima za zagrijavanje putničkog prostora i upravljačnica te na hidrauličnim prijenosnicima. Na lokomotivama najčešće se kvare električni uređaji.

/ Koliki je broj zaposlenih te kakva je njihova kvalifikacijska struk-tura? / Trenutačno su u Varaždinu zaposlena 232 radnika, a 26 ih je u Zaboku. Kvalifikacijska struktura radnika kreće se od PKV-radnika do visoke stručne spreme, a većinu čine radnici srednje stručne

HŽ Vuča vlakova Varaždin

Posao se obavlja uspješnoZa prijevoz putnika i tereta na području Poslovnog područja HŽ Vuče vlakova Varaždin zaslužno je 258 radnika. Uz dobru suradnju s prijevoznicima i redo-vito održavanje vozila, svakodnevni posao obavlja se uspješno. Više o tome rekao nam je šef toga po-slovnog područja Josip Dreven.

spreme (strojovođe, pomoćnici strojovođe). Od navedenog broja zaposlenih 142 čine strojovođe u Varaždinu i 23 u Zaboku te 45 pomoćnika strojovođe. Ostali zaposleni su skretničari-manevristi, skladištari, alatničari, vozači, pomoćni radnici, izdavači goriva i maziva te radnici u administraciji (režijski radnici).

/ Kakvi su radni uvjeti tih radnika? / Uvjeti zadovoljavaju, no trudimo se da ih podignemo na što višu razinu, posebice u upravljačnici. U tome pogledu maksimalno se surađuje sa socijalnim partnerom te se svakodnevno radi na po-boljšanju uvjeta ili na održavanju na kvalitetnoj razini. To se od-nosi i na druge radne prostorije u zgradama, gdje su radni uvjeti na zavidnoj razini. Tijekom zadnjih godina obnovljeni su te radne prostorije, promijenjena su krovišta na svim zgradama, obojeni su zidovi, uređena je unutrašnjost te je nabavljen namještaj.

/ Kakvo je stanje zaštite na radu te što je s nabavom zaštitne odje-će i obuće? / Zaštita na radu provodi se prema Pravilniku o zaštiti radu, o čemu se brine Odbor za zaštitu na radu. Odbor je obvezan održavati sjednice svaka tri mjeseca na kojima se raspravlja o stanju zaštite na radu. Napominjem da se u našem poslovnom području u zadnje vrijeme nije dogodila ni jedna teža povreda na radu. Što se tiče na-bave zaštitne odjeće i obuće, surađuje se s koordinatorom zaštite na radu tako da svi radnici odjeću i obuću dobivaju na vrijeme.

/ Jeste li zadovoljni opremljenošću računalnom opremom? / Jako smo zadovoljni jer su sva radna mjesta pokrivena računa-lom i sva su računala umrežena. Uz to svi radnici koji rade na ra-čunalima, prošli su potrebnu izobrazbu i stekli potrebno iskustvo u njihovu korištenju.

/ Kakva je suradnja s korisnicima vučnih vozila, HŽ Putničkim pri-jevozom i HŽ Cargom? / Svake se godine na temelju voznog reda izrađuju turnusi vučnih vozila te definiraju ustrojba i potrebe za vučnim vozilima i osobljem za provedbu donesenoga voznog reda. Na temelju toga planira se raspored vučnih vozila i osoblja. Izvanredne situacije rješava centralna operativa HŽ Vuče vlakova u Zagrebu, u suradnji s nad-zornicima vuče. Uz takvu organizaciju suradnja s oba ta društva i drugim ovisnim društvima na zadovoljavajućoj je razini.


/ POSLOVNA PODRUČJA/ Piše: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

Preuzimanjem, skladištenjem, izdavanjem i otpremom robe kraj-njim korisnicima te evidentiranjem robe u informatičkome susta-vu bave se dvije službe u HŽ Infrastrukturi – Služba za skladište-nje i Služba za logistiku i upravljanje zalihama. Skladištenje robe je vrlo odgovorna zadaća jer nepravilnim skladištenjem roba se upropaštava, a povećavaju se troškovi poslovanja i rizici od kra-đa. Dio robe odmah nakon nabave odlazi na teren, a dio se spre-ma u centralno skladište te u devet područnih odjela i nekoliko ispostava područnih odjela. Od ove godine u skladišnome poslovanju koristi se novi informa-tički sustav za planiranje. Predstavnici Poslova planiraju potrebe za robama po količini i vrsti. Potom se planirane potrebe iz infor-matičkog sustava generiraju u plan nabave. Prilikom planiranja vrlo je važno da su sređeni matični podatci. Do uvođenja novoga informatičkog sustava poslovi su imali svaki svoj dio šifrarskog sustava optimiziran za njihove specifične potrebe. To je rezul-tiralo velikim brojem šifra, duplim šiframa i zalihama iste robe na nekoliko različitih šifra. Sada se za planiranje nabave roba koriste jedinstvene baze podataka koje su pročišćene i strogo kontrolirane od strane Službe za logistiku i upravljanje zalihama, što u konačnici dovodi do boljeg planiranja te do brže i transpa-rentnije nabave sa znatnom uštedom u vremenu i novcu. Da bi se na što učinkovitiji način pratilo stanje zaliha u skladi-štima, koristi se i informatički sustav ERP. Podatci se unose u sustav na mjestu odvijanja poslovnog događaja i trenutačno su dostupni za daljnju obradu. U skladu s time znatno je smanjena mogućnost pogrešaka jer se svaki podatak u sustav unosi samo jednom. Zasad je problem praćenje zaliha u priručnim skladišti-ma jer ona još nisu informatizirana. S druge strane ERP omogu-

Poslovi nabave HŽ Infrastrukture

Skladišno poslovanjećava optimalno upravljanje zalihama. Potrebno je stalno pratiti i kontrolirati zalihe, uspoređivati ih sa zacrtanom strategijom i politikom zaliha. Služeći se ERP-om, zaposlenici odgovorni za nabavu, logistiku i zalihe mogu na jednostavan i transparentan način provoditi politiku zaliha. Prevelike zalihe odgovornost su onog tko ih je tražio, a nije potrošio. Zalihe su posljedica mnogo različitih strateških i taktičkih odluka u cijeloj tvrtki. Da bi se to smanjilo, zaposlenici skladišnog poslovanja ulažu dodatan na-por. Pozitivni rezultati na području smanjenja zaliha već postoje, a kroz dogledno vrijeme očekuje se da će biti još bolji. Distribucija iz skladišta obavlja se vozilima služba skladišnog poslovanja, a ponekad vozila poslova naručitelja stižu u skladi-šte po robu. Troškovi prijevoza nastoje se sniziti, pa se isporuka robe ugovara na mjesto troška ili ugradnje. Važno je da roba stigne na vrijeme onome koji ju je naručio. Danas su očekiva-nja korisnika sve zahtjevnija i većina očekuje robu u roku od 24 sata. Da bi se moglo poštivati te rokove, potrebni su vještina i učinkovitost. Cilj skladišnog poslovanja jest postizanje pozitivnih rezultata na području smanjenja zaliha, skladišnih lokacija i poboljšanja skla-dišnih procedura i načina rada. To se želi postići razgovorom s korisnicima te prilagođavanjem poslovanja njihovim zahtjevima i potrebama. Postojeća skladišta koja su Službi na raspolaganju su mala, pretrpana i u njima vlada stalna zbrka. HŽ Infrastruk-tura ima dovoljno prostora i dobrim odabirom cilj je pretvoriti te prostore u moderna skladišta umjesto da se grade novi. Radi se i na definiranju prijedloga informatičkog rješenja za priručna skladišta. Uz to zaposlenici veliku pozornost pridaju provjeri kva-litete, odnosno kvalitativnome preuzimanju robe u skladište, što do sada nije bio slučaj. Skladištar nije dovoljno stručna osoba da može kvalitativno preuzeti robu i u tome mu treba pomoć struke. Samo na taj način može se kontrolirati jesu li dobavljači stvarno dostavili ugovorenu i traženu robu.Unutar skladišnog poslovanja organizirana je i predaja otpada sakupljačima i obrađivačima u skladu sa zakonskim propisima i internim aktima. S njima su sklopljeni ugovori i otpad se sakuplja i odvozi u skladu s dinamikom proizvodnje otpada u radnome procesu organizacijske jedinice. Da bi smanjili broj krađa želje-znog otpada i bakra i sasvim ih otklonili, sve organizacijske jedi-nice svoj otpad nastoje zbrinuti što prije. Procedura organizacije predaje otpada je uhodana i poslovi su dosta sinkronizirani.

Skladišno poslovanje važan je segment HŽ Infra-strukture. Da bi tražena roba bila nabavljena na vrijeme, pravilno skladištena i pravodobno distri-buirana, koriste se suvremeni informatički susta-vi. Moto skladišnog poslovanja glasi: »Prava roba visoke kvalitete na pravome mjestu u dogovoreno vrijeme« – istaknula je rukovoditeljica skladišnog poslovanja Nevenka Župan. Uz to jedan od priori-tetnih ciljeva jest smanjiti nepotrebne zalihe.


/ POSLOVNA PODRUČJA / Razgovarao: Boris Udier / Foto: Branimir Butković

Jedinica TPV-a Zagreb

Veliki doprinos sigurnosti

/ Koje područje obu-hvaća Jedinica TPV-a Zagreb te gdje se na-laze njezina nadzor-ništva, tj. pregledna mjesta tehničkog pre-gleda? / TPV Zagreb organi-ziran je u preglednim kolodvorima Zagreb GK, Zagreb RK, Za-greb Zapadni-teretni, Žitnjak, Kutina, Nov-ska, Sisak Caprag te pograničnim kolodvo-rima Dobova i Volinja. Jedinica djeluje na po-dručju X. koridora, i to od Savskog Marofa do Okučana, te na kori-doru V.b od kolodvora Vrbovec do kolodvora

Horvati, na spojnim prugama od kolodvora ZGK do Novske preko Siska, kao i na prugama Savski Marof – Kumrovec i Sunja – Volinja te u čvorištu Zagreb.

/ Koliko je tehničkih pregleda obavljeno u prvih devet mjeseci ove godine? / U tome razdoblju pregledano je 6 535 720 osovina, od čega 1 544 547 putničkih i 4 991 173 teretnih. Možda vam se brojke čine velikima, no tehnički pregled obavlja se u dolasku, odlasku i prola-zu, pri pregledima na industrijskim kolosijecima i onima po pozivu, kao i pri potpunim i skraćenim probama kočenja. U odnosu na isto razdoblje 2010. došlo je do pada opsega teretnog prijevoza od oko 5 posto. Najveći pad zabilježen je u međunarodnome prijevozu, i to zbog globalne ekonomske krize, dok je u unutarnjem prijevozu povećan opseg prijevoza. Podatke za putnički prijevoz ne mogu vam dati jer od početka godine više ne obavljamo tehnički pregled i potpunu probu kočenja na elektromotornim i dizel-motornim gar-niturama.

/ Koliko su štete počinile stranke, na što se one odnose i kako teče postupak naplate šteta? / Za putničke vagone vodimo evidenciju, ali nemamo povratnu in-formaciju vlasnika vagona o tome koliko je toga naplaćeno. U prvih devet mjeseci 2011. evidentirano je 965 slučajeva šteta na teretnim vagonima. U 314 slučajeva vagoni su upućeni na popra-vak u radionicu, u 187 slučajeva vagone su popravili i osposobili radnici TPV-a, a u 464 slučaja vagoni su ostali u prometu jer se radilo o manjim oštećenjima. U 190 slučajeva stranka je prizna-la krivnju te smo putem glavne poslovnice ili radionice u kojima su popravljani te procjene i naplatili. Riječ je uglavnom o većim komitentima kao što su HEP, INA, Petrokemija Kutina, CMC iz Si-ska i Dalmacija cement. U deset slučajeva riječ je bila o štetama

U prvih devet mjeseci 2011. Jedinica TPV-a Zagreb pregledala je više od 6,5 milijuna osovina, obavi-la više od 11,5 tisuća izvanrednih popravaka bez otkvačivanja i time osigurala siguran tok prometa. Više o radu jedinice rekao nam je njezin šef Zlatko Čurdija.

prouzročenima izvanrednim događajima kod kojih se sukladno istražnim izvješćima i njihovim okončanjima pokretao postupak za naknadu štete koji provode Poslovi tehničke vagonske djelatnosti (TVD). Najčešća oštećenja koja su počinile stranke uključuju pro-bijene podnice, savinute bočne stupce i vrata, oštećene brodske kuke, stube, rukohvate, ručice mjenjača sile kočenja, ručice meha-nizma za istovar i slično.

/ Koliko ste popravka otklonili na tekućem održavanju bez otkvači-vanja? / U sastavni dio tehničkog pregleda spada interventno osposoblja-vanje vagona i vlakova bez otkvačivanja, čime se otklanjaju sitne neispravnosti koje utječu na sigurnost i urednost prometa. U prvih devet mjeseci ove godine KV-bravari i pregledači vagona obavili su 11 578 izvanrednih popravaka bez otkvačivanja. Pritom su izve-deni sljedeći radovi: izmjena kočnih umetaka, ugradnja vezica uze-mljenja, osiguranje tereta, namještanje i zatvaranje vrata, izmjene zračnih poluspojki i slavina te ostali radovi. Od toga broja najveći dio odnosi se na izmjenu kočnih umetaka. Broj izvedenih poprava-ka na izvanrednome održavanju bez otkvačivanja bio bi i veći da smo raspolagali s dovoljnom količinom zamjenskih dijelova.

/ U mjerodavnosti TPV-a su i granični prijelazi Volinja i Dobova. Koliko je pregleda obavljeno na tim prijelazima te jesu li iz prometa isključivani vagoni zbog tehničke nepravilnosti? / U kolodvoru Volinja u prvih devet mjeseci 2011. preuzeto je 14 252 teretna i 1616 putničkih vagona, a predano je 13 479 teretnih i 1613 putničkih vagona. HŽ Cargo je Željeznicama Republike Srp-ske (ŽRS) u prvih devet mjeseci u preuzimanju odbio 12 teretnih vagona, a ŽRS je HŽ Cargu u istome razdoblju u preuzimanju odbio 16 teretnih vagona zbog tehničke neispravnosti. U Dobovi je u isto-me razdoblju preuzeto 38 614 teretnih i 9075 putničkih vagona, dok je predano 38 687 teretnih i 9081 putnički vagon. HŽ Cargo je Slovenskim željeznicama (SŽ) u preuzimanju odbio 30 vagona, a SŽ je HŽ Cargu u preuzimanju odbio 20 vagona. Najčešći razlozi odbijanja bili su sumnja u toplinsko preopterećenje kotača, opruge bočnih klizača, razmak između opasača gibnja i podužnog nosača, neispravna vrata, nepropisno posložen i povezan teret, neispravnu zračnu kočnicu i klima-uređaj i slično.

/ Koliko je zaposlenih u TPV-u Zagreb te postoji li višak radnika, odnosno na koji će način oni biti zbrinuti? / Trenutačno je zaposleno 166 radnika. Prema sistematizaciji rad-nih mjesta, koja je na snazi od 1. kolovoza 2011., 13 radnika je u višku. Prema najavi Uprave HŽ Carga nitko neće dobiti otkaz jer će radnici u višku biti zbrinuti putem poticajnih mjera i unutarnjom preraspodjelom, a ostali radnici završit će u Fondu, iako to još nije definirano. U TPV-u Zagreb 79% radnika čine pregledači vagona koji obavljaju redovite liječničke preglede i imaju beneficirani radni staž. Pregledači često gube potrebnu zdravstvenu grupu. Uz to veliki je problem starosna struktura radnika, što se odražava kroz učestala korištenja bolovanja. Zbog toga ćemo vjerojatno u vrlo kratkome roku biti primorani vraćati određeni broj radnika s liste potencijalnog viška.

/ Kakvo je stanje zaštite na radu i što je s nabavom zaštitne odjeće i obuće?/ U zaštiti na radu dogodili su se pozitivni pomaci. Osnovan je Odjel za zaštitu u HŽ Cargu, doneseni su novi Pravilnik zaštite na radu i novi propisnici, a postupno se uvodi red u nabavu zaštitne odjeće i obuće. Zbog postupka javne nabave u određenim se segmentima još uvijek kasni s nabavom, a trebalo bi dodatno poraditi i na utvr-đivanju kvalitete isporučene odjeće i obuće.


/ Od kada ste prometnik i od kada radite u našem najvećem kolodvoru?/ Od 1995. kada sam u Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu stekao zvanje prometno-tran-sportnog tehničara. Prvi posao prometnika iste godine dobio sam u kolodvoru Klanjec. Nakon toga radio sam na mjestu prometnika u kolodvorima Kumrovec i Hrvatski Leskovac, a od 2005. prometničku dužnost obnašam u Za-greb GK.

/ Kakva je razlika u radu prometnika s obzirom

na veličinu kolodvora te na opseg prometa vlakova? / Razlika između rada prometnika prije svega je u opsegu poslo-va vezanih uz regulaciju prometa te u njihovoj podjeli. U kolodvo-ru Hrvatski Leskovac prometnik sâm regulira cjelokupan promet vlakova, a u Zagreb GK promet regulira centralni prometnik na postavnici uz pomoć drugih prometničkih radnih mjesta. Narav-no, time se ne umanjuje odgovornost rada prometnika u manjim kolodvorima.

/ Kako su podijeljeni prometnički poslovi u Zagreb GK i koja je zadaća svakoga od prometničkih radnih mjesta?/ U Zagreb GK željeznički se promet regulira preko postavni-ca. Na Postavnici 1 u zapadnom dijelu u smjeni rade centralni prometnik te lijevi i desni prometnik-postavničar. Centralni pro-metnik odobrava ulazak vlakova u kolodvor i izlazak iz njega te dopušta postavljanje vlakovnih garnitura u otpremi i prihvatu. Desni i lijevi prometnik-postavničar rukuju skretnicama i signali-ma te formiraju vozne putove do polovine kolodvorskog područ-ja. Skretnicama i signalima na istočnoj strani kolodvora rukuje prometnik s Postavnice 2. Posao prometnika na postavnicama jako je naporan i stresan, jer zbog toga smjena na postavnica-ma traje šest sati, a dodatak na plaću iznosi 10 posto. Vanjski i unutarnji prometnici u Zagreb GK rade u turnusnim smjenama 12/24-12/48 sati. Kao što sam rekao, na Postavnici 1 rade tri prometnika u smjeni, a na Postavnici 2 jedan prometnik. Osim njih u prometnome uredu u turnusnim smjenama rade jedan unutarnji te dva vanjska prometnika. Potrebno je reći to da se svi prometnici rotiraju s jednoga prometničkoga radnog mjesta na drugo. Svima prometničkim radnim mjestima priprema traje 30 minuta. To je vrijeme prije samog preuzimanja smjene kada se svaki od prometnika, uz prisutnost pomoćnika ili zamjenika

/ Razgovarala: Željka Mirčić/ Foto: Dragutin Staničić

Prometnik

Jedno od ključnih radnih mjestaŽeljeznički prometnik jedno je od ključnih radnih mjesta na željeznici. U današnje vrijeme radno mje-sto istog naziva postoji i u autobusnim kolodvorima gdje je uvedeno upravo po uzoru na željezničkog prometnika. Da bismo se bolje upoznali sa zadaća-ma i dužnostima prometnika, razgovarali smo s Mi-lanom Živkovićem, prometnikom u Zagreb Glavnom kolodvoru.

šefa kolodvora, upoznaje s trenutačnom situacijom u prometu i zadaćama koje će se obavljati tijekom smjene.

/ Što sve obuhvaća posao unutarnjeg prometnika te vanjskih prometnika u jednoj smjeni?/ Prometnici na tim radnim mjestima rade po tehnološkome pro-cesu rada kolodvora. Vanjski prometnici odgovorni su za redovi-tost sastav vlakova te njihovu otpremu. Oni otpremaju vlakovne garniture, odnosno vode brigu o točnosti polaska vlakova. Osim toga prate i usklađuju rad manevarskih odreda, odnosno rad pri promjeni sastava vlakova. U vezi s potrebama manevrira-nja vanjski prometnik dobiva nalog izravno od središnjeg pro-metnika s Postavnice 1. Inače s desne strane Zagreb GK rade dva manevarska odreda, tzv. manevra »Graba« i »leskovačka manevra«. S lijeve strane kolodvora također rade dva manevar-ska odreda, odnosno tzv. »tvornička manevra« i »sesvetačka manevra«. Nadalje, vanjski prometnik pazi na redovitu postavu vlakovnih garnitura na peron ili kolosijeke predviđene za grijanje odnosno prethlađivanje. Pri otpremi vlakova prometnik se uvi-dom u putni list uvjerava jesu li svi propisani poslovi obavljeni. To se odnosi na putni list vlakovođe u kojemu vlakovođa, pre-gledač vagona i strojovođa svojim potpisom moraju potvrditi da su manipulacija vlakovnom garniturom, proba kočnica i drugi poslovi obavljeni na propisan način. Tek nakon takva uvida pro-metnik predaje strojovođi pismeni nalog, koji prije toga potvrdi svojim potpisom. Ako i kada ima kakvih promjena u željeznič-kome prometu, tada unutarnji prometnik izdaje nalog s time u vezi i predaje ga vanjskomu prometniku koji ga uručuje strojo-vođi. Unutarnji prometnik objedinjuje rad vanjskoga prometnika s prometnikom na Postavnici. Osim toga unutarnji prometnik obavješćuje druga prometnička mjesta o izmjenama u prometu i izdaje propisane naloge, vodi evidencije o polaganim vožnjama, privremenom zatvaranju pojedine pruge za promet i o drugim izvanrednim situacijama.

/ Imate li organiziranu dopunsku izobrazbu s obzirom na težinu i odgovornost prometničkog posla?/ Da, svaka dva mjeseca prometnici su obvezni ići na školovanje u trajanju od osam sati. Prometni instruktori tada nas upoznaju s eventualnim izmjenama i dopunama prometnih propisa te dru-gim stvarima vezanima uz prometnički posao.

/ Kako rješavate neugodnu situaciju kao što je kašnjenje vlaka zbog kojega putnik izgubi vezu za nastavak putovanja? / Veze vlakova predviđene su knjižicom voznog reda za svaki kolodvor. Ako dođe do kašnjenja zbog kojega putnici izgube vezu za nastavak putovanja, tada putnički dispečer prometniku može izdati tzv. dispečersku zapovijed o eventualnome čekanju u polasku iz kolodvora. Inače obvezna čekanja propisana su Prometno-transportnom uputom. Ipak, valja reći to da vanjski prometnici u svome radu doživljavaju više ugodnih trenutaka. Svakodnevna komunikacija s putnicima posao vanjskog promet-nika čini dodatno zanimljivim. Dok radim kao vanjski prometnik, najdraže mi je kada putnicima, osobito starijima, mogu pomoći unijeti prtljagu ili pri ulasku u vlak.

/ Koliko vam vremena ostane za obitelj? / Zahvaljujući poslu upoznao sam suprugu, putnicu vlaka koji sam otpremao. S obitelji provodim slobodno vrijeme što je više moguće. Na žalost, nemam kao nekada dovoljno vremena za ribičiju. No, kada god se pokaže prigoda, s obitelji odlazim na izlet, po mogućnosti uz rijeku.

/ Z ANIMANJA


/ Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butkković Boris Udier

/ ŽTŠ

Radi se o simulatoru za elektronički signalno-sigurnosnom uređa-ju koji se ugrađuje od kolodvora Josipdol do kolodvora Split, uz pomoć kojeg će učenici steći stvarni osjećaj regulacije i kretanja vlakova po pruzi te naučiti kako reagirati u izvanrednim situacija-ma koje se mogu dogoditi na pruzi. Uređaj je proizvod njemačke tvrtke Thales, koristit će se za obuku učenika koji će kasnije po-stati prometnici, a njime se može simulirati istovremeno rad tri kolodvora i Središta upravljanja prometom.Obuku profesora provest će Tomislav Perišić, odnosno radnici HŽ Infrastrukture koji imaju certifikat za rukovanje uređajem ( simula-torom ). Nakon završene obuke profesori škole će biti osposoblje-ni da mogu samostalno rukovati simulatorom te to znanje prenijeti na učenike. Trenutačno se simulator ne koristi u nastavi budući da je u tijeku obuka za profesore. O tome što takav simulator znači u nastavi, doznali smo od Darka Jurkovića, voditelja obrazovanja odraslih i profesora predmeta prometne struke. / Taj uređaj omogućit će da se teorijski sadržaj struke, tj. reguli-ranje kretanja vlakova, primjeni i u praksi. Radi se o uređaju koji je identičan onome ugrađenom na pruzi, čime će se omogućiti da se učenici izvježbaju za takve situacije. Uređaj je vlasništvo Hrvat-

Željeznička tehnička škola u Zagrebu

Nabavljen novi simulatorU Željezničkoj tehničkoj školi u Zagrebu nalazi se simulator za reguliranje kretanja vlakova u među-kolodvorskim razmacima i osiguranje prometa vla-kova. Simulator će služiti za potrebe izvođenja prak-tične nastave učenika završnih razreda zanimanja tehničar za željeznički promet i obuku prometnika koji će raditi u službenim mjestima na ličkoj pruzi. Više o načinu rada i svrsi tog uređaja rekao nam je Tomislav Perišić, voditelj projekta osiguranja na ličkoj pruzi iz HŽ Infrastrukture.

skih željeznica, a ugovorom o suradnji utvrđen je način korištenja uređaja u školi. Nastavnim planom predviđeno je da će se učenici koristiti uređa-jem tijekom drugoga polugodišta završne godine školovanja za zanimanje tehničar za željeznički promet. Škola posjeduje i druge simulatore jer budući da se željeznički promet može odvijati u blokovnom, odjavnom i kolodvorskom razmaku, za to su potrebne različite vrste uređaja i sustavi sigur-nosti. Ti simulatori odgovaraju uređajima na mreži Hrvatskih že-ljeznica i služe reguliranju kretanja vlakova u međukolodvorskim razmacima i osiguranju prometa vlakova u kolodvoru.U kabinetu gdje se tri sata tjedno učenici na simulatoru obučavaju za buduće tehničare za željeznički promet razgovarali smo s pro-fesorom Božom Antunovićem. / Učenici trenutačno rade simulaciju s pet kolodvora, u kojima se nalaze jednokolosiječne i dvokolosiječne pruge, automatski pruž-ni blokovi, a njom se simulira i rad u međukolodvorskom razmaku. Simulator prati rad od kolodvora koji je osiguran relejnim signal-no-sigurnosnim uređajima do kolodvora koji je osiguran mehanič-kim uređajem. Učenici će kroz rad na simulatoru biti pripremljeni za samostalan rad, uz uobičajeno vrijeme koje će provesti pod nadzorom HŽ-ovih stručnjaka.


/ UDRUGE/ Piše: Dean Lalić/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

HDŽI

Održan okrugli stol o ŽCP-ovimaU organizaciji Hrvatskog društva željezničkih inže-njera u Splitu je 11. studenoga održan okrugli stol pod nazivom »Željezničko-cestovni prijelazi – pro-blematika i razvoj«. Na skupu je istaknuta važnost rješavanja problema prijelaza kao mjesta interakci-je željezničkog i cestovnog prometa, koji u velikoj mjeri utječu na sigurnost prometa.

rani policijski nadzor s težištem na uočljivosti ophodnja i učinkovito sankcioniranje teških prekršaja te stalna suradnja svih mjerodav-nih subjekata kroz zajedničko djelovanje na području prometne sigurnosti. U nastavku okruglog stola govorio je željeznički stručnjak Branko Korbar, zaposlenik HŽ Infrastrukture. Ukratko je predstavio povi-jest, sadašnje stanje, statistički pregled, zakonski okvir te izobraz-bu i kampanje koje se provode da bi se povećala razina sigurnosti svih sudionika u prometu na ŽCP-ovima. Od 2000. Hrvatske že-ljeznice provode akciju »Vlak je uvijek brži«, koja je u široj javnosti vrlo dobro prihvaćena, a namijenjena je vozačima cestovnih vozila i pješacima te djeci osnovnoškolskog uzrasta. U nastavku je izlo-žen pregled sadašnjeg stanja funkcioniranja i održavanja sustava za osiguranje prijelaza, s osvrtom na oštećenja i kvarove koji se javljaju. Predstavljani su obilježavanje Međunarodnog dana svje-snosti o opasnostima na ŽCP-ovim, a koji je bio obilježen 9. lipnja pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva unutarnjih poslova, te međunarodni projekt SEL-CAT (Safer European Level Crossing Appraisal and Technology). O problemima funkcioniranja uređaja za osiguranje prijelaza, teh-ničkim rješenjima te prijedlozima za sigurniji i učinkovitiji promet govorio je Vedran Ljubić iz Sekcije ETP Split HŽ Infrastrukture. Na-glasio je da uređaji za osiguranje trebaju biti sigurni, pouzdani i raspoloživi. Predstavljeni su sadašnje stanje funkcioniranja susta-va u praksi te problemi s kojima se susreću u radu. U zaključcima izlaganja naglašeno je da treba postići to da se smanji broj kvaro-va, i to ostvarenjem tražene pouzdanosti i raspoloživosti uređaja, čime će se osigurati i omogućiti sigurnost, redovitost i smanjenje troškova prometa, ograničiti rad uređaja na propisanu vrijednost vremena te promijeniti percepcija opasnosti kroz poštivanje zna-kova zabrane. U nastavku okruglog stola govorio je željeznički inovator Branko Ivančević, koji je predstavio projekt informacijskog GPS-sustava sa zvučnom signalizacijom. Cijeli sustav funkcionira kao digitalni putni vodič sa zvučnim signalom koji se učitava izravno u GPS-uređaj. U praktičnoj primjeni taj informacijski sustav omogućit će dojavljivanje približavanja ŽCP-ovima s više predefiniranih zvučnih poruka, promjenu radijusa aktivacije zvučnog signala te ovisnost aktivacije zvučnog signala o brzini i udaljenosti. Pregled međunarodnih aktivnosti iz područja željezničko-cestov-nih prijelaza, u koje su uključeni stručnjaci HŽ-ova holdinga, pred-stavio je Tomislav Petanović iz Sustava upravljanja sigurnošću i kontrole nad sigurnim tijekom prometa HŽ Infrastrukture. Među-narodna evidencija i analiza izvanrednih događaja na ŽCP-ovima provode se putem UIC-ove sigurnosne baze podataka i Europskog foruma za prijelaze (ELCF). HŽ Infrastruktura uključena je u projekt UIC-ove baze podataka od 2010. te dostavlja podatke o nesreća-ma na prijelazima, izrađuje analize trenda, procjene rizika, sustave vrednovanje (tzv. benchmarking) i slično.

Okrugli stol okupio je zainteresirane stručnjake iz raznih područja inženjerskog djelovanja, i to od predstavnika HŽ-ova holdinga i Mi-nistarstva unutarnjih poslova do predstavnika željezničke industri-je te proizvođača opreme i uređaja za osiguranje željezničko-ce-stovnih prijelaza. U uvodnome izlaganju mr. Tomislav Prpić, pred-sjednik HDŽI-a, istaknuo je važnost skupa jer rješavanje problema željezničko-cestovnih prijelaza zahtijeva zajedničko djelovanje i koordinaciju svih zainteresiranih subjekata. Posebnu pozornost treba posvetiti boljoj edukaciji novih vozača i drugih sudionika u cestovnome prometu, kao i senzibilizirati širu javnost za proble-matiku prijelaza. Uz to neophodna je bolja suradnja tijela lokalne uprave da bi se postigli željeni rezultati u podizanju razine sigurno-sti na prijelazima. Jozo Šitum, predstavnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske, u svojem je izlaganju iznio pregled prometne sigurnosti na ŽCP-ovi-ma na splitsko-dalmatinskome području te pregled svih ŽCP-ova na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske, s osvrtom na uređenost i stupanj njihova osiguranja. U smjernicama za podiza-nje razine sigurnosti naglašeni su poseban nadzor i osposoblja-vanje mladih vozača, uređenje i opremanje ŽCP-ova, kontinuitet preventivnih aktivnosti, sanacija opasnih mjesta na prometnica-ma, korištenje elemenata pasivne sigurnosti u vozilima, kontinui-


/ Piše: Helena Bunijevac/ Foto: Dragutin Staničić

/ HŽM

Ta lokomotiva sagrađena je 1916. u Tvornici strojeva Mađarskih državnih željeznica u Budimpešti. U razdoblju od 1909. do 1923. sagrađeno je 905 lokomotiva te serije za vuču putničkih i teretnih vlakova. U Hrvatskoj te su lokomotive u promet bile uključene od 1910. do 1981., a u voznome parku bilo ih je više od osamdeset. Spadale su među poznatije višenamjenske lokomotive. Snaga im je bila 662 kW, masa 67 tona, duljina 175 metara, a najveća do-puštena brzina 75 km/h. Danas su u Hrvatskoj sačuvane četiri lokomotive te serije i sve su u fundusu HŽM-a. Lokomotiva HŽ 22-077 do 1981. vozila je uglavnom po zagorskim prugama. Muzejska lokomotiva postala

Završena obnova parnjačeTijekom ove godine Hrvatski željeznički muzej obno vio je 26. vozilo. Ovoga puta bila je to parna lokomotiva oznake MÁV 324.931/HŽ 22-077 koja je obnavljana u tvrtki Remont i proizvodnja željeznič-kih vozila d.o.o. Slavonski Brod, a 21. studenoga prebačena je na kolosijek HŽM-a.

je 1991., no već sljedeće godine ponovno je bila uključena u ak-tivnu službu kao dio kompozicije muzejsko-turističkog vlaka koji je vozio na relaciji Zagreb – Stubičke Toplice – Zagreb. Za tu na-mjenu prošla je glavni popravak u TŽV-u »Gredelj«. Ove godine lokomotiva je ponovno obnovljena u RŽV-u Slavonski Brod, koja je još jednom potvrdila svoju stručnost i u restauratorskoj djelatno-sti tračničkih vozila, za što jedina u Hrvatskoj posjeduje certifikat Ministarstva kulture RH. Lokomotiva je obnovljena kao muzejski izložak tako da nije dovedena u vozno stanje.

Postupak obnove lokomotive počeo je čišćenjem, odmašćiva-njem i pjeskarenjem, a nakon toga zaštićena je temeljnom bojom. U postupku obnove oštećeni dijelovi temeljito su popravljeni, a dijelovi koji nedostaju zamijenjeni su novima. Najveća oštećenja bila su na oplati parnoga kotla i dimnici, a posebna pozornost posvećena je sustavu podmazivanja te dovođenju mazalica kliznih ležaja i mehanizma pričvrsne kočnice u ispravno stanje. Završno bojenje lokomotive te postavljanje lokomotivskih pločica pridoni-jeli su punome sjaju obnovljene lokomotive.

/ Piše: Helena Bunijevac/ Foto: Tamara ŠtefanacU Muzeju još jedna drezina

U spremište HŽM-a pohranjeno je posebno tračnič-ko vozilo, motorna drezina Fiat, sagrađena 1973. u tvrtki Blok signal Niš d.o.o. za proizvodnju željeznič-ke i komunalne opreme.U vozilo je ugrađen motor Zastava, tip 750, teško je 500 kg, a maksimalna vozna brzina mu je 30 km/h. Kao tehničku karakteri-stiku valja spomenuti kočenje na specifičan način preko poluga te lančani prijenos snage na prednje kotače. Vozilo se iskorištavalo u Sekciji za pruge Ogulin, a pronađeno je 2006. pokraj pruge u Majuru. Obnova vozila pokrenuta je prošle godine u tvrtki RŽV d.o.o. Slavonski Brod. Dovršena je ove godi-ne, a vozilo je dopremljeno te iskrcano i smješteno u muzejsko spremište uz pomoć radnika Održavanja vučnih vozila d.o.o. Za-greb i Centralnog skladišta iz Zagreba. Doprema drezine u muzejsko spremište


Kada je u srpnju 2005. u no-voj hali u Zaprešiću u pogon svečano puštena nova linija za zavarivanje tračnica činilo se da je pred PRO-REG-om blistava budućnost. Kvaliteta zavarenih tračnica omogu-ćavala je vozne brzine vlako-va do 260 km/h te je novom tehnologijom bilo moguće zavariti 360 kilometara trač-nica na godinu. Slijedom ra-znih događaja i gospodarske krize situacija se nije razvijala u planiranome smjeru, pa je poslovanje PRO-REG-a došlo u poteškoće. Ipak naš po-

sljednji razgovor s direktorom tvrtke Krunoslavom Lovrenčićem, usprkos još uvijek složenoj situaciji, budi nadu i pokazuje da se i u nepovoljnim okolnostima ipak može izboriti za opstanak i buduć-nost nekada najvećeg pogona za proizvodnju skretnica u regiji. PRO-REG je 2010. ostvario promet od 17 milijuna kuna. Do sre-dine studenoga ove godine ugovoreno je 22 milijuna kuna, a pla-niran je iznos od 41 milijun kuna. Kada ne bi bilo naslijeđenih du-gova, prihod od 30 do 40 milijuna kuna bio bi dovoljan za uredno poslovanje.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

/ OVISNA DRUŠT VA

PRO-REG

Nove djelatnosti otvorile perspektivuPrije nekoliko godina malo tko je davao mnogo šansi za opstanak PRO-REG-a. Danas je situacija puno bolja. Proširenjem djelatnosti osjetno je po-većan prihod.

Uz proizvodnju skretnica i zavarivanje tračnica, PRO-REG se bavi gradnjom i održavanjem industrijskih kolosijeka i zgrada. To se pokazalo izvrsnim poslovnim potezom. S obzirom na činjenicu da su se pred radnicima pojavile nove vrste poslova, bila je neophod-na prekvalifikacija radnika uglavnom metalske struke u tesare, krovopokrivače i keramičare. Iako su radnici, svjesni situacije, vrlo dobro prihvatili neophodnost obavljanja poslova s kakvima se do tada nisu susretali, jasno je da cijeli proces nije tekao bez poteškoća. Znatne prihode PRO-REG je ostvario radeći za HŽ Vuču vlakova i HŽ Cargo. Tako ugovorena ukupna vrijednost radova od sredine listopada do sredine studenoga iznosi sedam milijuna kuna (od čega šest milijuna za HŽ Vuču vlakova i milijun kuna za HŽ Cargo). U građevinskoj djelatnosti PRO–REG se danas može samostal-no upustiti i u veće poslove kao što su radovi na objektima HŽ Vuče vlakova u Varaždinu. Nakon provedenoga javnog natječaja, 3. studenoga dobiven je i posao za HŽ Infrastrukturu. Što se tiče gradnje industrijskih kolosijeka, pred dovršetkom su kolosijeci u Vukovaru te 1200 metara dug produžetak matičnog kolosijeka u Luci Slavonski Brod. U tijeku su i pregovori za gradnju industrijskih kolosijeka u Luci Ploče. Posao vrijedan 20 milijuna kuna uključuje gradnju šest kolosijeka. U osnovnoj djelatnosti situacija nije tako dobra. Tako je PRO-REG dobio poslove na remontu pruga Križevci – Koprivnica i Lokve – Drivenik. Polovina sredstava od 2,8 miliju-na kuna vrijednog posla na remontu pruge Križevci – Koprivnica za naručitelja tvrtku Swietelsky odnosi se na osnovnu djelatnost, a naručene skretnice za riječku prugu rade za austrijsku tvrtku Voestalpine. Relativno manji poslovi alumino-termičkog zavariva-nja tračnica (AT-zavarivanje) obavljaju se za ZET. Iako u Hrvatskoj ne postoji interes za elektrotupo (ET) zavarivanje, ohrabruju upiti i interes koji se javlja u Srbiji te Bosni i Hercegovini.

Stroj za izradu skretničkih jezičaka


/ Razgovarao: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ OVISNA DRUŠT VA

Čakovečka radionica željezničkih vozila, prema nepodijeljenome mi-šljenju, spada među najuspješnija poduzeća u željezničkome sustavu. Niskopodni vagoni RoLa prva su novogradnja, odnosno proizvod koji je tu radionicu stavio u središte in-teresa javnosti. Uslijedile su čelične konstrukcije za Končareve elektro-motorne vlakove, prototip vagonske mješalice za cement te samohodno-ga kiper-vagona s dva sanduka, čiji je prototip pred dovršetkom. Sve to bilo je povod za razgovor s Draže-nom Vidovićem, direktorom RŽV-a.

/ Možete li nam reći nešto o aktivnostima i poslovanju poduzeća? / Naši su kapaciteti zaposleni i siguran sam da će i ove godine naše poslovanje biti pozitivno. U ovome trenutku imamo 200 zapo-slenih i jasno je, kada se pogledaju naši projekti koji su provedeni ili su pred provedbom, da su naše ambicije veće./ Čini mi se da javnost ipak najviše zanima kako se iskorištavaju vagonske cisterne za cement te kako teče gradnja prototipa samo-hodnog vagona za prijevoz rasutih tereta. / Vagonska betonara radi od početka remonta pruge između Lokvi i Drivenika. Taj vagon pokazao je mnogo pozitivnih karakteristika, ubrzao posao i time možemo biti vrlo zadovoljni. Istodobno smo tijekom eksploatacije vagona dobili mnogo prijedloga za pobolj-šanje njegova rada. Tada smo pokrenuli razvoj prototipa novog vagona, ali s tim ćemo projektom krenuti kada u našoj hali dovrši-mo samohodni kiper-vagon. Procjenjujem da će to biti početkom 2012. godine. / Poznato je da je razvoj samohodnog vagona većim dijelom finan-ciran sredstvima dobivenima izvan željezničkog sustava. Proizvod je ocijenjen kvalitetnim, no hoće li ga tržište prepoznati? / Iz fonda BICRO dobili smo 840 000 kuna za razvoj prototipa, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta tu novogradnju tretira kao znanstveni rad, pa smo oslobođeni plaćanja poreza na dobit. Ove smo godine projekt samohodnog vagona prijavili na natječaj Europske komisije pod nazivom CIP – EIP Eco Innovation 2011. Ako prođemo, dobit ćemo 50% sredstava potrebnih za izvođenje radova, što je procijenjeno na 354 928 eura. Izgradnja vagona u završnoj je fazi i početkom 2012. javnosti ćemo predstaviti novi proizvod, a elaborat koji su izradili stručnjaci s Fa-kulteta prometnih znanosti (FPZ) potvrđuje da će vagon imati svoje mjesto na tržištu. Brojne su novosti kod ovog vagona koje nisu viđene na sličnim željezničkim vozilima. Samohodnost, hidraulika, pomični krov te nosivost od 60 tona neke su od prednosti tog vagona. Stručnjaci s Brodarskog instituta proveli su sva potrebna ispitivanja nosivosti konstrukcije. Programskim su modelom simulirali nosivost, a fizič-kim opterećenjem postignuto je potpuno podudaranje rezultata sa stvarnim stanjem.

/ Poznato je da je RŽV sagradio seriju od 50 vagona RoLa, pa se postavlja pitanje kakvi su izgledi za daljnju proizvodnju?/ Ta serija vagona RoLa danas je u vlasništvu HŽ Carga. Ti su va-goni u najmu austrijskog prijevoznika i u vožnji se pokazuju kao vrlo kvalitetan proizvod. Splet različitih okolnosti nije omogućio pokretanje veće serijske proizvodnje. U gradnju prototipa kipera nismo išli naslijepo, a elaboratom FPZ-a koji su izradili stručnjaci Tomislav Josip Mlinarić, Mladen Nikšić i Ernest Bazijanec utvrđe-na je realna potreba za takvim vagonima. Tako se u zaključku HŽ Cargu preporuča nabava 100 takvih vagona s pomičnim krovom umjesto novih vagona serije Tads. Isto tako realno je očekivati da samohodni kiper nađe svoje mjesto kod prijevoznika, velikih gra-đevinskih tvrtki, kao i tvrtka koje se bave remontom ili održava-njem pruga. Poznato je da se, i to ne samo u Hrvatskoj, planira pokrenuti gradnja ili obnova željezničke infrastrukture i tu bi takav vagon trebao naći svoje mjesto. / Kako napreduje usvajanje trećega međunarodnog standarda kvalitete?/ Trendove i standarde usvajamo od 2002. kada smo uveli stan-dard ISO 9001. Pošto smo usvojili standard ISO 9001-2008, cer-tificirali smo i standard ISO 14001 – 2004. Uvođenje trećeg stan-darda OHSAS 18001 koji se odnosi na sustav upravljanja zdrav-ljem i sigurnošću na radu napreduje onako kako smo planirali i do sredine 2012. ćemo ga usvojiti. Za nas je od posebne važnosti i usvajanje europskih norma EN 38-34-2 i EN 15085 koje se odnose na izvođenje zavarivačkih radova na čeličnim konstrukcijama svih vrsta i posudama pod tlakom. U suradnji s certifikacijskom kućom Tüv ishodili smo ovlaštenje za reviziju tlačne probe. Mi smo prva željeznička radionica u Hrvat-skoj koja za to ima ovlaštenje i možemo pružiti kompletnu uslu-gu na vagonskim cisternama za prijevoz plina. Sada nam jedino nedostaje mogućnost pranja i odplinjavanja vagon-cisterna. Ako želimo ponuditi takvu uslugu, neophodna su nam sredstva iz EU-ova fonda./ Spomenuli ste veće mogućnosti i potencijal radionice. Što po-drazumijevate pod time?/ Imamo izvrsne majstore, naši kapaciteti održavanja puno su veći, a možemo graditi i nove vagone. To je naš potencijal. Ulaga-njem u novogradnju i nove tehnologije povećat ćemo i kvalitetu re-konstrukcija koje ovdje izvodimo. U Sloveniji smo ishodili certifikat Javne agencije za željeznički promet za održavanje teretnih vago-na. To su EU-ovi standardi koji su viši od onih koji vrijede izvan te zajednice, a to pokazuje da smo spremni za to tržište. Primjereno ulaganje u razvoj tehnoloških i strojnih kapaciteta nedvojbeno bi povećalo našu konkurentnost. Uz to, da bi zaokružili proizvodni proces, nama se kao nužnost nameće gradnja lakirnice.

RŽV Čakovec d.o.o.

Uskoro predstavljanje novog vagonaU proizvodnoj hali čakovečke radionice pred dovr-šetkom je gradnja prototipa samohodnoga teretnog vagona za prijevoz rasutih tereta. Prema mišljenju struke, taj bi vagon po svojim karakteristikama tre-bao naći mjesto na tržištu, a vrijednost domaćeg znanja prepoznale su i hrvatske institucije koje su financijski potpomogle razvoj.

Gradnja prototipa samohodnog vagona za prijevoz rasutih tereta


/ PARTNERI

Poduzeće Metis posluje 63 godine, a bavi se prikuplja-njem, reciklažom i trgovi-nom. Na nekoliko lokacija (Pula, Rijeka, Ogulin) radi 200 radnika. To je poduze-će ovlašteni koncesionar za prikupljanje otpadnih električnih i elektroničkih uređaja, prikupljanje ras-hodovanih vozila, otpad-nih baterija i akumulatora te guma i mazivih ulja. Po-

duzeće prikuplja i preuzima različiti ambalažni otpad, a ovlašteni je sakupljač građevinskog otpada. Standardi zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj vrlo su visoki i među najboljima u Europi. Uz pravnu regulativu, česte kontrole onemogućavaju izbjegavanje propisa-nih standarda. Stanko Marohnić, direktor ogulinske podružnice Metisa, smje-štene u industrijskoj zoni uz magistralnu prugu, nekada je radio na željeznici. U dvadeset godina željezničarskoga radnog staža

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Metis d.d. Ogulin

Prijevoz ima potencijal rastaOgulinski pogon Metisa svojom je osnovnom dje-latnošću vezan uz prijevoz tereta željeznicom. Po-tencijala za prijevoz većih količina tereta prema Osijeku i Belišću ima utoliko više što se u Hrvatskoj trenutačno sva prikupljena PET i kartonska amba-laža prevozi kamionima.

uglavnom je obavljao poslove nabave, i to u Rijeci, Zagrebu i Ogu-linu. Uz željeznicu ga vežu lijepe uspomene: / Na željeznici je bilo dobro. Čini mi se da je nekada bilo jedno-stavnije raditi. Nekada sam u nabavi mogao izdvojiti određena sredstva, bez puno formalnosti, i riješiti kakvu kritičnu situaci-ju. Danas primjećujem, jer ipak su mi željezničari prvi susjedi, da više nije tako. Radni vijek proveden na željeznici i iskustvo koje sam tamo stekao i danas mi koriste u poslu. Puno pomaže ako poznaješ ljude i način na koji sustav funkcionira – rekao je Stanko Marohnić. Uz prikupljanje i zbrinjavanje otpada, Metis ima opremu i radnike osposobljene za intervencije u slučaju havarija. Tako je bilo u više navrata pri istjecanju opasnog otpada iz vagonskih cisterni. U slu-čaju da iscuri ili izgori mazivo ulje, kolosijeke i okolni teren u što kraćem roku treba sanirati da bi promet ponovno mogao teći. Pogon u Ogulinu prostire se na 17 500 m² i zapošljava trideset radnika. U ogromnim halama prikuplja se i obrađuje otpadni ma-terijal različitih vrsta. Industrijski kolosijek povezuje pogon sa že-ljezničkom mrežom, tako da je manipulacija teretom jednostavna. Od tamo se mjesečno otprema oko 400 tona tereta. Da bi se i PET-ambalaža do Osijeka prevozila željeznicom, opseg rada mo-gao bi biti puno veći. Slična situacija je i s kartonskom ambalažom koja se uglavnom otprema u Belišće. Premda tvornica u Belišću ima industrijski kolosijek, kartonska se ambalaža prevozi kami-onima. Iako je željeznički prijevoz ekološki prihvatljiviji, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prijevoz PET-ambalaže i papira koristi cestovni promet. Ne tako davno ti tereti prevozili su se željeznicom, a danas je situacija drugačija, što se ne čini logičnim s obzirom na mrežu hrvatskih pruga i postojanje brojnih industrijskih kolosijeka uz pogone za prikupljanje otpada.


/ Razgovarala: Vlatka Škorić/ Foto: Dragutin Staničić Vlatka Škorić

/ OBLJETNICE

Na 30. obljetnicu tiristorske lokomotive podsjetila je izložba »Skri-veni dizajn – Odjel dizajna Končara 1971. - 1990.« koju je posta-vila Koraljka Vlajo, kustosica Muzeja za umjetnost i obrt. Kroz tu izložbu željela je prikazati povijest domaćega industrijskog dizaj-na, podsjetiti na one koji su dizajnirali predmete kojima smo sva-kodnevno okruženi te propitati današnji odnos dizajna i industrije. Uz električnu grijalicu, mlinac za kavu, štednjak, hladnjak, tran-sformator i ostalo u središtu njezina interesa bila je i tiristorska lokomotiva.

/ Kako je tekao dizajn tiristorske lokomotive?/ U projektnome zadatku za izgradnju tiristorske lokomotive diza-jneri su se mogli »uhvatiti« tek za jednu stavku koja je glasila da »lokomotiva mora biti obojena tako da se vidi na 200 metara u magli«. Smatrajući da je dizajn integralni dio razvoja koji uključuje brigu o korisniku, odnosno humanizira odnos čovjeka te tehničkih i tehnoloških sustava, takav stav nije nam bio prihvatljiv. Od po-četne postavke do završetka dizajna bio je dug proces. Prvo sam nekoliko dana proveo u uredu tadašnjeg direktora Vuče vlakova, mr. Dragutina Šubata da bih dobio dozvole za vožnju u lokomotivi. Potom sam dva tjedna, i danju i noću, proveo u vožnji sa strojovo-đama u lokomotivi na raznim relacijama, najviše na relaciji Zagreb – Vinkovci, fotografirao njihove pokrete i radnje, pratio dohvate ruku i nogu, zapisivao njihova zapažanja i tako stvorio opsežnu do-kumentaciju o predradnjama i radnjama strojovođe. Razgovarao sam i s radnicima na održavanju, na temelju čega je nastala ploča s mjernim uređajima koja se jednostavno diže, što omogućava laku zamjenu nekog njezinog dijela. Na temelju te dokumentacije napravio sam dizajn, koji sam predstavio na konferenciji o razvoju tiristorske lokomotive koja je bila održana u Končarevu odmarali-štu u Zvečevu. O problematici upravljačnica lokomotiva provede-na je anketa među dvjestotinjak strojovođa i na temelju njihovih primjedaba i spoznaja prikupljenih tijekom vožnja razrađena su idejna rješenja. Na temelju njih bilo je odabrano optimalnije izved-beno rješenje. U tadašnjem pogonu stolarije tvornice »Gredelj« i u suradnji s maketarom Miroslavom Manceom iz Končareva Odjela za dizajn, izrađena je maketa upravljačnice iz lesonita, stiropora

Mr. sc. Zlatko Kapetanović

Kako sam dizajnirao tiristorkuUskoro, 26. prosinca, navršit će se trideset godina otkako je u probni rad pušten prototip tiristorske lo-komotive serije 442 koja je bila prva lokomotiva sa-građena u Hrvatskoj. Od 1988. do 1990. u Končaru je bilo sagrađeno još 15 lokomotiva za potrebe tadaš-njeg ŽTP-a Zagreb. O dizajniranju tiristorke razgova-rali smo s mr. sc. Zlatkom Kapetanovićem, dizajne-rom upravljačnice i oplate protipa, koji je u Konča-revu odjelu dizajna radio od 1971. do 1990. godine.

i pleksiglasa u stvarnoj veličini. Maketa je poslužila za provjeru naših ergonomskih, ali i konstrukcijskih rješenja.

/ Po čemu se vaš dizajn upravljačnice razlikovao od upravljačnice 400 diodnih lokomotiva koje je do tada Končar sagradio po šved-skoj licenciji?/ I tada su postojali različiti UIC-ovi pravilnici koje smo morali poštivati, ali s ponosom mogu reći da je na upravljačnici Kon-čareve tiristorke uveden niz inovacija koje su nakon toga ušle u sigurnosne, tehničke i tehnološke standarde UIC-a. Ideja vodilja bila je ona koju sam naučio od Viktora Papaneka, svojega prvog mentora na studiju dizajna u Kaliforniji, a ta je da dizajn proizvoda mora biti društveno odgovoran, što je u tome slučaju značilo da mora biti u cijelosti ergonomičan. Uz ostale, uvedene su inovacije u sustavu obaranja vozačeva sjedala na stražnju stjenku uprav-ljačnice da bi se u slučaju sudara strojovođa mogao brže izvući i klimatizaciji prostora, postavljeni su umivaonik sa spremnikom za vodu i kuhalo, ostavljen je prostor za mali hladnjak, čeona stakla bila su veća od onih na diodnim lokomotivama sa središnjim me-talnim stupom ojačanim čelikom radi boljeg podnošenja sudara, karoserija je lagano iskošena i ostalo. Na primjer, izračun veličine čeonih stakala bio je rezultat ozbiljnog istraživanja i proračuna. Zbog zahtjeva da se jasno vidi niska i visoka signalizacija uz prugu zapisivali smo koordinate očišta strojovođa visine od 170 do 190 cm u sjedaćem i stajaćem položaju te računali optimalnu veličinu stakla.

/ Industrijski dizajneri nakon devedesetih raštrkali su se po privat-nim agencijama, a vi ste završili na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta. Kako među studentima premošćujete raskorak između percepcije dizajna u kontekstu površnoga konzumerizma i ozbilj-nog posla?/ Industrijski dizajn ozbiljan je posao, bez obzira na trenutačnu površnu percepciju. Imao sam i »izlet« u modni dizajn, i to baš vezan uz tiristorku. Naime kada je lokomotiva slana na probe na poligon u Austriju, dizajnirao sam radne kombinezone za osoblje, ali uzimajući u obzir specifičnosti i uvjete u kojima su naši tehni-čari radili, odnosno nastojeći ostvariti maksimalnu funkcionalnost u odnosu na njihove radne zadatke. Dizajneri moraju biti svjesni ozbiljnosti struke kojom se bave, jer njihovi proizvodi mogu uljep-šati život korisnicima, ali i rezultirati nesagledivim štetnim poslje-dicama. Također treba voditi računa o postizanju prepoznatljivog identiteta proizvodnih linija i proizvođača, kao i sredine u kojoj ti proizvodi nastaju. Dizajn proizvoda treba prilagoditi ljudima, a ne obratno. Studenti izvrsno reagiraju i sa zanimanjem slušaju naša iskustva. Učimo ih da kvalitetan dizajn mora ostaviti utjecaj na čovjeka, odnosno da je industrijski dizajn proces humanizacije tehnike i tehnologije.


/ OSOBNO/ Razgovarala: Ivana Čubelić/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

/ Od kuda ideja o osnivanju »Plavog svjetla«? Koliko danas okuplja članova? / »Plavo svjetlo« osnovano je 20. ožujka 1997. godine. Cilj je bio okupiti slikare željezničare koji su skupno i samostalno izlagali. Od osnutka do danas broj članova Udruge varira, ali se kreće oko 35. Dvadesetak članova vrlo aktivno sudjeluje u radu Udruge. U zadnje dvije godine učlanili smo nove članove. Članstvo u Udruzi omogu-ćuje im da uz posvećenost hobiju – slikarstvu ili kiparstvu – druže s nekadašnjim kolegama željezničarima. Član Udruge može biti zaposlenik ili umirovljenik Hrvatskih željeznica, ali i članovi njihovih obitelji. To smo preuzeli od Međunarodne federacije željezničarskih kulturnih i intelektualnih društava (FISAIC), čiji smo član.

/ Osim što su izlagali na brojnim izložbama u Hrvatskoj, članovi Udruge ostvarili su uspjehe i na međunarodnim izložbama. / Od osnutka do danas Udruga je organizirala 70 skupnih i sa-mostalnih izložba svojih članova. Na međunarodnim izložbama sudjelujemo u organizaciji FISAIC-a te smo izlagali u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Belgiji i Češkoj, a dogodine planiramo izlagati u Švicarskoj. U Češkoj smo 2006. osvojili diplomu i posebnu na-gradu žirija. Na izložbi u Hrvatskoj 2010. osvojili smo tri medalje i četiri diplome. Važna su i priznanja Hrvatskoga sabora kulture iz 2010. i 2011. godine. To su dokazi kvalitete članova i njihove likov-ne izobrazbe kao i Udruge koja ih promovira. Kao velike uspjehe istaknula bih organizaciju 28. međunarodnog FISAIC-ova salona vizualnih umjetnosti u Rijeci 2010. godine. Na toj izložbi izlagali su slikari i kipari iz osam željezničkih tvrtka. Ukupno 140 autora izložilo je 209 radova. Izložba je bila postavljena u sklopu proslave 150. obljetnice prve pruge u Hrvatskoj.

/ Koliko godina vodite galeriju »U predvorju«? / U radu galerije »U predvorju« sudjelujem od njezina osnutka 1998. godine. Do danas je u njoj bilo postavljeno 150 izložba slika, skulptura, fotografija i crteža. Na otvorenja tih izložba dolaze ljudi iz poslovnog i umjetničkog svijeta te na taj način Galerija pridonosi pozitivnome imidžu HŽ-a. Galerija je jedan od oblika suradnje naše Udruge s drugim umjetničkim i amaterskim udrugama i akadem-skim slikarima.

/ Kada je osnovano prvo kulturno-umjetničko društvo željezničara? / Prva javna priredba željezničara održana je u Gradskoj streljani na zagrebačkkom Tuškancu, a 1914. osnovano je prvo Željezničko športsko društvo »Viktorija« sa sportskom i kulturno-prosvjetnom sekcijom. To društvo djelovalo je u Trnjanskoj cesti u Zagrebu. Broj KUD-ova počeo se povećavati nakon Drugoga svjetskog rata, pa danas Savez okuplja 11 društava i jednu udrugu. Njihova među-sobna suradnja na zavidnoj je razini.

/ Možete li izdvojiti važnije međunarodne nastupe? / U tako bogatoj tradiciji društava koja postoje i djeluju od 50 do 100 godina svaki nastup i odlazak na međunarodni festival je

Tanja Horvat

Promicateljica kulturnog amaterizmaTanja Horvat na željeznici se zaposlila 1979. godine. Prvih 15 godina radila je u tadašnjem ŽTP Investu, a proteklih 15 godina u Korporativnim komunika-cijama kao suradnik za odnose s javnošću i proto-kol. Uz to predsjednica je Udruge slikara željezni-čara »Plavo svjetlo« Zagreb, predsjednica HKUD-a »Željezničar« Zagreb i Saveza HŽ-ovih KUD-ova te dopredsjednica Zajednice folklornog amaterizma Grada Zagreba.

uspjeh, a i broj njihovih nagrada je velik. Teško je reći da je jedna nagrada važnija od druge jer kvaliteta nastupa tih društava prelazi okvire amaterizma. Od zadnjih važnijih nagrada izdvojila bih prvo mjesto Puhačkog orkestra KUD-a HŽ-a Varaždin na 25. susreti-ma Hrvatskih puhačkih orkestara u Novom Vinodolskom te zlatnu medalju i šampionski naslov koji je HKUD »Željezničar« iz Zagreba osvojio u Kini, na IV. olimpijadi zbornog pjevanja.

/ Koliko članova okuplja HKUD »Željezničar« Zagreb i u kojem pro-storu se članovi pripremaju za nastupe? / Društvo okuplja 200 članova u pet sekcija, a djeluje od 1914. na istoj adresi, u Trnjanskoj cesti 1 Zagreb.

/ Folklorom ste se počeli baviti u ranoj mladosti. Ljubav prema narodnim plesovima i etnologiji dovela Vas je i do mjesta dopred-sjednice Zajednice folklornog amaterizma Grada Zagreba? / Nakon aktivnoga, dvanaestogodišnjeg bavljenja folklorom isku-stvo i poznavanje ljudi u folklornome amaterizmu bili su od presud-ne važnosti da se počnem baviti tim poslom. Osim što to za sobom povlači odgovornost i obveze, veliko zadovoljstvo pronalazim u druženju s članovima folklornih društava na raznim smotrama i edukacijama. Aktivnosti se provode u dogovoru s predsjednikom Zajednice. To se ponajprije odnosi na angažman pojedinih članica i Ureda za kulturu Grada Zagreba.

/ Što Vas motivira da vodite Savez HŽ-ovih KUD-ova? / Osim što mi je iznimna čast biti na čelu Saveza, pripala mi je i velika odgovornost prema tradiciji Saveza. U radu u Savezu fi-nancijska pomoć HŽ Holdinga važna je za funkcioniranje njegovih članica. Izuzetan motiv su i nagrade te priznanja, a posebno priznanje mome radu jest Medalja grada Otočca za osobite zasluge za pro-micanje grada Otočca u zemlji i inozemstvu, koja mi je dodijeljena 2008. godine.



/ DOGAĐAJI

Dan sjećanja na Vukovar

Dvadeseta obljetnica vukovarske tragedijeVukovar 20 godina poslije. Oko 30 tisuća ljudi po-klonilo se gradu heroju. Stigli su iz svih krajeva Hr-vatske, ali i iz inozemstva. Oko 500 putnika u Vuko-var je doputovalo posebnim vlakom.

Tomislav Grabar rođen je 1951. godine, 1972. zaposlio se u Radi-onici za održavanje vagona u Koprivnici, a od rujna 2011. je umi-rovljenik. Slikanjem se bavi 42 godine i naslikao je više od 300 ulja na staklu. Do sada je sudjelovao na 200 skupnih izložba, a 13 puta izlagao je samostalno, od toga pet puta u željezničkim pro-storima. Član je Udruge slikara željezničara »Plavo svjetlo«, Hle-binske udruge slikara, Likovne udruge »Podravka 72«, Hrvatskog društva naivnih umjetnika i ostalih udruga. Uvršten je u vodič »Podravska naiva«, u monografiju »Dvadeset hrvatskih umjetni-ka naive«, a predstavljen je u knjizi »Čudo hrvatske naive«. Jedan je od pokretača oslikavanja golemih uskrsnih jaja, od koji su neka završila u Rimu i New Yorku te postala prepoznatljivim brendom Koprivničke-križevačke županije.Na izložbi, koja je trajala do 2. prosinca, bila su izložena tri crteža olovkom i 30 ulja na staklu. Crteži su nastali između 1990. i 1991. godine, a ulja na staklu nastajala su od 1995. pa se kroz tehnike, formate i motive može pratiti slijed Grabarova razvoja od malih formata u olovci preko ulja na staklu srednjih veličina (»Podrav-ski stol« iz 1995.) do slika najvećih formata (60x70, »Labudi«, »Zima« i »Rode«). Najnovija ulja na staklu navješćuju zaokret od ranijih plavičastih zimskih pejzaža prema jarkim tirkiznim i naran-

Tomislav Grabar u galeriji »Mirko Virius«

Najveće priznanje umjetnikovu raduU zagrebačkoj galeriji »Mirko Virius« otvorena je 13. samostalna izložba Tomislava Grabara.

častim bojama u srazu sa starim motivima voća i pejzaža (»Treš-nje« i »Selo«).Među stotinjak poklonika Grabarova rada, na otvorenju su, uz Vla-du Baškaja, načelnika općine Sokolovac, koji je otvorio izložbu, bili Hrvoje Gaži, načelnik Općine Hlebine, Milan Nađ, predsjednik Hrvatskog društva naivnih umjetnika, Kruno Jakobović, francuski galerist zagrebačkog podrijetla, i likovni kritičar Stanko Špoljarić. Trinaesta samostalna izložba najveće je priznanje Grabarovu četr-desetdvogodišnjem bavljenju naivnim slikarstvom.

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

Hrvatske željeznice, u suradnji s Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, kao i svake godine pokrenule su posebni vlak za Vukovar. U vlaku su bili i Zlatko Rogožar, predsjed-nik Uprave HŽ-ova holdinga, te vodstvo HŽ Putničkog prijevoza, Renato Humić i Mario Musa. Na putu prema Vukovaru vlak se zau-stavio u Slavonskome Brodu i Vinkovcima te je u kolodvor Vukovar stiglo oko 500 putnika. U dvorištu Opće bolnice bio je izveden prigodni program, nakon kojega je formirana kolona na čijemu su čelu bile sve ratne za-stave Hrvatske vojske, a prva među njima bila je zastava 204. vukovarske brigade. Kolona duga gotovo pet kilometara u kojoj su bili najviši državni dužnosnici i predstavnici diplomatskog kora krenula je prema Memorijalnome groblju žrtava Domovinskog rata, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće.

Na Dan sjećanja obilježena je dvadeseta obljetnica pada Vuko-vara. Dosad najviše ljudi u koloni sjećanja prisjetilo se herojskih napora u obrani Vukovara koja je nakon 87 dana nadjačana ne-prijateljskim snagama. Vukovar i Vukovarci platili su strahovito visoku cijenu svojega otpora. Treba istaknuti da su i mnogobrojni željezničari obilježili obranu grada. Ove se godine po maglovitu i hladnu vremenu pred vukovarskom Općom bolnicom okupilo se impozantnih oko 30 tisuća ljudi.


/ KULTURA/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Tanja Horvat

Kroz 30 dana svaki su se dan od 15. listopada do 15. studeno-ga u 12.00 sati na raznim lokacijama u NSK-u čitale pjesme 30 hrvatskih pjesnika koji u 2011. obilježavaju razne obljetnice. Tim projektom željelo se potaknuti pojedince iz raznih skupina građa-na/profesionalaca koji vole čitati poeziju da to učine javno. Kroz projekt provlači se ideja o predstavljanju prostora NSK-a i njezine građe, čiji su dio i zbirke pjesama iz kojih su odabrane pjesme za čitanje. Nakon što su pjesme pročitali zaposlenici NSK-a, ravna-telji knjižnica, profesori, glumci, umirovljenici, studenti, novinari, liječnici i ostali, u subotu 12. studenoga pjesme Tina Ujevića u po-

Projekt NSK-a

Željezničari čitali TinaNacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu ove je godine u sklopu programa Mjesec hrvatske knjige predstavila zanimljiv projekt pod nazivom »30 dana 30 pjesnika«. U sklopu projekta i željezničari su či-tali pjesme barda hrvatske poezije Tina Ujevića.

vodu 56. obljetnice njegove smrti čitali su sadašnji i bivši zaposle-nici Hrvatskih željeznica, i to Željka Mirčić iz Odjela za komunikaci-je HŽ Infrastrukture, Ivana Čubelić iz Korporativnih komunikacija HŽ Holdinga i Nikica Mihaljević, pjesnik i umirovljeni strojovođa. Uz njih pjesme je čitala i šoltanska pjesnikinja Gordana Burica. Time su Hrvatske željeznice ponovno pokazale skrb za nacionalnu baštinu i otvorenost za kulturne projekte.

Izložba slika likovne sekcije AMACIZ pod nazivom »Potvrda vitalnosti« izložba je prijateljske udruge koja je u Galeriji izlagala i 2003. godine. Ona po-tvrđuje vitalnost i predanost AMACIZ-ovih članova slikarskome izričaju.

U galeriji »U predvorju«

Potvrda vitalnosti / Piše: Tanja Horvat/ Foto: Dragutin Staničić

USŽ »Plavo svjetlo« Zagreb

Svijet izvan okvira slikaČlanovi Udruge željezničara slikara »Plavo svjetlo« Zagreb 19. studenoga otvorili su izložbu u galeriji Molvarskoga likovnog kruga u Molvama.

Zvonimir Ištvan, Stjepan Fosić, Tanja Horvat, Pero Markić na otvaranju izložbe

Likovna sekcija AMACIZ djeluje u sklopu Društva diplomiranih in-ženjera i prijatelja kemijsko-tehnološkog studija – Almae Matris Alumni Chemicae Ingeniariae Zagrebiensis (AMACIZ). Društvo njeguje tradiciju Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije kroz znanost i kulturu te potiče razvoj izobrazbe članova raznovr-snim stručnim, kulturnim i društveno-zabavnim aktivnostima.

Bio je to uzvratni susret članova UŽS-a i Molvaraca čija je surad-nja počela prošle godine. Nakon poziva Stjepana Fosića, načel-nika Općine Molve, postavljena je izložba na kojoj je 16 članova UŽS-a izložilo 34 rada u različitim tehnikama. Na otvorenju o izloženim radovima govorio je prof. Pero Markić, koji je istaknuo kvalitetu radova većine članova Udruge te dodao:/ Svijet koji prikazuju slikari željezničari na svojim slikama omeđen je samo okvirom slike, a on nas u stvari okružuje, ali primjećuju ga samo umjetnici. Program otvorenja uveličao je trio MIK podravskim pjesmama, Zvonimir Ištvan, predsjednik Molvarskoga likovnog kruga, pred-stavio je Udrugu, dok je Stjepan Fosić svečano otvorio izložbu. Nakon izložbe domaćini su UŽS-ovim članovima predstavili novi suvremeni društveni dom u kojemu su mogli razgledati sliku u maniri naive desetorice slikara molvarske udruge čije su dimen-zije 2x9 metra. Izložba će biti otvorena do 16. prosinca.

Članovi Likovne sekcije jesu slikari amateri, kemičari zaposleni na zagrebačkome Sveučilištu i u kemijskome gospodarstvu Za-greba, studenti zagrebačkoga Sveučilišta i slikari amateri dru-gih struka bez obzira na dob i stupanj profesionalne naobrazbe. Stručni i umjetnički voditelj Sekcije je akademski slikar i likovni pedagog Aleksander Forenbacher. Pročelnica Sekcije Vesna Hrust na otvorenju je zahvalila HŽ-u na dodjeli prostora za prezentaciju njihovih radova. Dvadeset i četiri člana AMACIZ-a predstavila su se svojim radovima u teh-nikama akvarela, ulja, gvaša i tempere. Među radovima pose-bice se ističu »Dvije dunje« Ivanke Pavušek i »Herceg Novi« Vere Glavić u tehnici akvarela te »Zdenac života« Božice Bilić u tehnici ulja.



/ SPORT

Klub je nastao spajanjem tadašnjih triju osječkih odbojkaških klubova iz kojih je Franjo Vidaković – Puba doveo najbolje igrače. Uvidio je da ti klubovi pojedinačno ne mogu na-praviti puno i tako je nastao klub »Slavonija«. Nakon tri godine Klub je došao pod okrilje željeznice i od 1966. nastupa pod nazivom »Želje-zničar«. »Željezničar« je uglavnom nastupao u Prvoj saveznoj ligi, a najveći je uspjeh ostvario u sezoni 1971/72. kada je zauzeo drugo mjesto. S predsjednikom kluba Rudolfom Arbanasom i tajnikom Alojzom Mu-hom razgovarali smo u sportskoj

dvorani »Zrinjevac«, uz koju je klub vezan od njezina otvorenja u prosincu 1973. godine. Alojz Muha u odbojci je gotovo oduvijek – igrao je sa »Željom« u prvoj ligi prije 40 godina, jedno vrijeme bio je trener i igrač, a kasnije je radio na radnome mjestu taj-nika u Savezu organizacija za fizičku kulturu (SOFK). Od 1988. predsjednik Kluba je Rudolf Arbanas, koji je radni vijek proveo na željeznici. Odradio ga je u Željezničkom auto-saobraćaju, a kasnije u AGIT-u. Ekipa „Željezničara“

Odbojkaški klub »Željezničar« Osijek

Najbolji u ratnome razdobljuOdbojkaški klub »Željezničar« iz Osijeka nastupa u Drugoj hrvatskoj ligi. Za klub koji je nastao 1963. rezultatski najbolje bile su ratne godine. U to je vri-jeme »Željezničar« četiri godine zaredom bio vice-prvak Hrvatske te je dvije godine nastupao u Eu-ropskome kupu.

Nakon osamostaljenja Hrvatske 1991. Osijek su svom žestinom zahvatila ratna zbivanja. U to vrijeme Odbojkaški klub »Željezni-čar« postizao je najbolje rezultate. Od 1992. do 1996. »Želje-zničar« je osvajao drugo mjesto, odmah iza zagrebačke »Mla-dosti«, koja je u to vrijeme bila nepobjediva. Dvije godine kao finalist Kupa Hrvatske igrao je u Europi. Rezultate je pratila iz-dašna financijska potpora. Rezultati su bili izvrsni, no nakon rata Klub je zadesio financijski i rezultatski pad te se našao u Drugoj odbojkaškoj ligi u kojoj nastupa i danas. Iako je u svojoj skupini bio najbolji, »Željezničar« nije igrao kva-lifikacije za prvu ligu. Vodstvo Kluba procijenilo je da je to bolje nego bez financijskih mogućnosti igrati protiv najboljih hrvatskih ekipa. Budućnost Kluba je u obnovi rada s mlađim kategorijama. Straha za budućnost Kluba nema jer vodi ga provjerena ekipa i jer njegova tradicija i potencijal nisu sporni.

Klub je osnovan pet godina prije Međunarodnoga kuglačkog sa-veza u Stockholmu. Kako je napomenuo Josip Medunić, predsjed-nik Kluba, Klub je bio među prvim inicijatorima i organizatorima kuglačkog sporta u Zagrebu, a već 1921. dao je i prvog šam-piona – Miroslava Jurkovića. Prvi predsjednik Kluba bio je Ivan Megla, a prvi skupni uspjeh Klub je postigao 1937. kada je postao prvakom Zagrebačkoga kuglačkog podsaveza. Nakon Drugo-ga svjetskog rata najveći uspjeh Klub je postigao 1957. kada je postao prvakom Jugoslavije. Godine 1961. na stazi Kuglačkoga kluba »Grmoščica« u Zagrebu u konkurenciji 77 klubova osvojili su prvo mjesto, a iste godine Kuglački savez Jugoslavije proglasio ga je klubom godine. Tih je godina jedan od najvećih uspjeha po-stigao Dragutin Popović, koji je 1962. na kuglani »Proleter« prvi

Kuglački sport među željezničarima ima dugu tra-diciju, i to od 1921. kada su željezničari osnovali Kuglački klub »Lokomotivu«, čiji su članovi, pose-bice nakon Drugoga svjetskoga rata, ostvarili znat-ne uspjehe.

KK »Lokomotiva« iz Zagreba

Inicijator kuglačkog sporta / Piše: Boris Udier

u svijetu oborio više od tisuću čunjeva. Najuspješniji pojedinac sedamdesetih godina prošloga stoljeća bio je Nikola Dragaš, tro-struki svjetski prvak 1976., a te je godine pojedinačno prvenstvo Hrvatske osvojio Josip Medunić.Za ostvarene rezultate Klub je 1987. dobio nagradu »Franjo Bučar«. Danas se Klub uspješno natječe u Drugoj hrvatskoj ligi – centar, a budući da je pomladak u središtu pozornosti, osnovana je i škola kuglanja »Lokomotiva«.


/Obnovljena parna lokomotiva



/Obnovljena parna lokomotiva


Documents

HŽ Holding Antikorupcijski program HŽ …sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća, koji svoju duž-nost obavlja koristeći pripadajuće sate na plaću s koeficijentom