1. Sadržaj prava na lokalnu samoupravuPrema članku 132. Ustava RH:Građanima se jamči pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno područnih (regionalnih) predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava.Građani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odlučivanja u skladu sa zakonom i statutom.Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaća pravo odlučivanja o potrebama i interesima građana lokalnog značenja, a osobito o uređivanju prostora i urbanističkom planiranju, o uređivanju naselja i stanovanja, o komunalnim djelatnostima o brizi za djecu, socijalnoj skrbi, kulturi, tj. kulturi, športu i tehničkoj kulturi te zaštiti i unapređenju prirodnog okoliša.

2. Lokalna jedinica, lokalna zajednica, lokalna upravaLokalna jedinica označuje pojedino područje na kojem djeluje neki lokalni sustav upravljanja.Lokalna zajednica predmnijeva oblik neposredne međusobne povezanosti ljudi na temelju prostorne bliskostiLokalna uprava predstavlja ukupnost lokalnih sustava upravljanja unutar države, gledajući prvenstveno sa stajališta cjeline državnog sustava.

3. Sustav lokalne samouprave i uprave od 1999. do 2000.Dok je Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi bio na snazi, hrvatski sustav samouprave označavalo je načelo dualizma. To znači da su županije istodobno imale nadležnost u lokalnim poslovima, ali su obavljale i poslove koje obično obavljaju tijela državne uprave. Time je nastala situacija u kojoj su se središnje vlasti miješale u ovlasti lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica u obavljanju njihovih lokalnih poslova. Samostalnost lokalnih jedinica ozbiljno je smanjena – njihovo djelovanje određivala su tijela viših razina vlasti dok se njima uskraćivala ovlast da djeluju, prema svom pravu, na promicanju opće dobrobiti svojih stanovnika. Načelo dualizma posebno se isticalo u ulozi županija. Njihova uloga kao tijela nadzora nad općinama i gradovima zahtijevala je od njih da djeluju kao predstavnici središnje vlasti. Regionalna razina vlasti nadzirala je lokalnu razinu, a bila je ovlaštena ukinuti bilo koji akt koji donesu lokalne jedinice u obnašanju svojih lokalnih poslova. Nadalje, imenovanje župana morao je potvrditi predsjednik Republike, a prijedlog za imenovanje morala je dati Vlada, što je kršilo jedno od temeljnih načela lokalne samouprave – pravo građana da slobodno biraju svoje lokalne predstavnike. Hrvatski sustav lokalne samouprave ustrojen tijekom devedesetih godina bio je strogo centraliziran. Lokalnoj samoupravi bili su uskraćeni nadležnost, samostalnost i financijska sredstva za samostalno djelovanje.Stanje se bitno promijenilo donošenjem novoga pravnog okvira za samouprave.

1

Županijama je ukinut nadzor općina i gradova, a županu je uskraćena ovlast ukidanja akata koje donosi gradsko ili općinsko vijeće.

4. Sustav nakon donošenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 2001.Sadašnji sustav lokalne samouprave uspostavljen je 2001. godine kada je Sabor donio izmjene i dopune Ustava i usvojio novi Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Promjene uvedene 2001. godine jesu: • napuštanje načela “dualizma”• decentralizacija u obavljanju lokalnih poslova• novi sustav dodjele dužnosti• uvođenje tradicionalnih razina lokalne samouprave.Promjene u zakonodavstvu koje su uvedene tijekom 2001. godine izmjenama i dopunama Ustava i donošenjem novog ZLPS-a unaprijedile su hrvatski pravni okvir u nekoliko smjerova. Lokalna samouprava ustrojena je tako da priznaje legitimne lokalne interese i omogućuje građanima snažnije sudjelovanje u procesima odlučivanja koji neposredno utječu na njihov svakodnevni život. Reforma hrvatskoga pravnog okvira za lokalnu je samoupravu imala kao posljedicu smanjenje koncentracije političke moći središnje vlasti.

5. Odnos između viših-nižih i širih-užih teritorijalnih jedinicaTri su tipa takvih odnosa:

1. Dekoncentracija je odnos u kojem je na lokalna (mjesna) tijela prenesen određen skup ovlasti, koje se obavljaju sukladno uputama i pod punim nadzorom središnje vlasti, odnosno nesamostalnosti i ovisnosti lokalne vlasti.

2. Decentralizacija je odnos u kojem na lokalna (mjesna) tijela je prenesen određeni opseg poslova, sukladno ustavu i zakonu, u kojima su oni vezani obvezom pridržavanja propisa i pravom nadzora nad tim pridržavanjem koje pripada središnjoj vlasti. Nadzor je ograničen samo na zakonitost postupanja lokalnih (mjesnih) tijela, a ne i na pravilnost odluka u okviru povjerenih im poslova.

3. Pod lokalnom samoupravom podrazumijeva se pravo i mogućnost lokalnih jedinica da, u okvirima određenim zakonom, uređuju i upravljaju, uz vlastitu odgovornost i u interesu lokalnog pučanstva, bitnim dijelom javnih poslova.Ovo se pravo provodi preko vijeća ili skupština sastavljenih od članova izabranih na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem na temelju općeg i jednakog biračkog prava.

6. Načelo dobrog upravljanjaMožemo ga objasniti kao kompromis ili bolje povezivanje ekonomskih načela (ekonomičnost, efikasnost, efektivnost) s demokratskim načelima odgovornosti, pravednosti, jednakosti i solidarnosti.«Dobro upravljanje» znači način odlučivanja o unapređenju politika (npr. razvoj, zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo) u komu sudjeluju svi čiji su interesi u pitanju i

2

pri tome određuju koje će se vrijednosti poštovati, kako će se pratiti provedbe i ocjenjivati politika.

7. Načelo decentralizacije i demokratizacijeDecentralizacija je odnos u kojem na lokalna (mjesna) tijela je prenesen određeni opseg poslova, sukladno ustavu i zakonu, u kojima su oni vezani obvezom pridržavanja propisa i pravom nadzora nad tim pridržavanjem koje pripada središnjoj vlasti. Nadzor je ograničen samo na zakonitost postupanja lokalnih (mjesnih) tijela, a ne i na pravilnost odluka u okviru povjerenih im poslova.

Temeljna načela decentralizacije su: Odgovornost za razvoj lokalnih zajednica, Neovisnost o središnjim vlastima, Značajna javna potpora, Otvorenost i transparentnost, Kooperacija s građanskim organizacijama.

Načelo decentralizacije ima osobitu važnost za postkomunističke zemlje, gdje su prevladavala upravo suprotna načela, kao što je načelo centralizacije i načelo demokratskog centralizma.Moderna decentralizacija je strogo povezana s razvojem državnih funkcija, kao i ekonomskim i tehničkim uvjetima okruženja. Te mjene su svojstvene napuštanju «države čuvara» prema funkcionalnom konceptu države, te od zatvorenog prema globalnom društvu.Načelo decentralizacije znači prenošenje ovlasti, nadležnosti i sredstava (pa i javnoga novca) s viših na niže razine društvenih zajednica. Načelo decentralizacije proizlazi iz načela supsidijarnosti, jednoga od «stupova» Europske unije, koji nas upućuje da probleme valja rješavati na onim razinama na kojima oni nastaju, odnosno na kojima ih je moguće najefikasnije i najjeftinije riješiti.  

8. Načelo supsidijarnosti Predmnijeva da se najveći broj najznačajnijih odluka treba donositi na lokalnoj razini, zatim na regionalnoj, pa onda na nacionalnoj i na nadnacionalnoj razini.Reafirmira se proces «odozdo» koji uz nužnost i procesa odozgo osigurava kvalitetnije odlučivanje jer odgovara potrebama i interesima građana.Ovo je način preuzimanja odgovornosti i samostalnosti u odlučivanju, gdje je jedina granica zakon, a ne i zaštita pod hijerarhijskom strukturom. Akcent je na samoodgoju, samoobrazovanju i samoorganizaciji.Supsidijarnost je prava mjera ograničenja državne moći.U modernim demokracijama, građani nisu pasivni i bezvoljni subjekti kojima se upravlja, nego aktivni i odgovorni sudionici koji upravljaju.Ističe se nužnost ostvarivanja što veće slobode lokalnih zajednica da upravljaju same sobom na temelju vlastitih zakona i propisa, to je suština autonomije.

3

Načelo supsidijarnosti u procesu europske integracije osobito širi:a) demokratsku legitimaciju – jer izbjegava kreaciju pretjerane centralizirane

europske moći koja nije odgovarajuće dodirna s običnim i svakodnevnim problemima građana.

b) Transparentnost i c) Efikasnost

Posljedice koje se mogu očekivati nakon prihvaćanja i primjene načela supsidijarnosti: Izravnavanje hijerarhije između lokalnih i središnjih razina vlasti, Komunikacija između dviju razina vlasti neće ići samo od središta prema

periferiji nego sve više od periferije prema središtu, uz zahtjev koordiniranog odlučivanja.

Lokalne vlasti razvijat će horizontalne mreže, čime se mogu premostiti koordinirajući mehanizmi središnje vlasti, gdje se lokalne vlasti, sukladno Povelji, mogu izravno sve više povezivati sa sebi sličnima izravnog izvan državnih granica.

8.1. Načelo supsidijarnosti i solidarnosti (pitanje u ispitu)Sustav lokalne samouprave temelji na načelima supsidijarnost i solidarnosti. Načelo supsidijarnosti znači da se pri određivanju djelokruga prednost daje onoj razini vlasti koja je najbliža građanima i koja može učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene poslove. Načelo solidarnosti obvezuje državu da financijski pomaže slabijim jedinicama lokalne samouprave.

9. Načelo proporcionalnostiAko upravni nadzor obavlja viša vlast, on treba biti proporcionalan interesu kojeg treba zaštititi. Ovo je povezano s upravnim nadzorom koji treba biti ograničen samo na zakonitost akta.

10. Načelo razmjernostiPovelja prihvaća načelo razmjernosti kojim se nadzorna vlast u ostvarivanju svojih posebnih ovlasti obvezuje primjenjivati metodu koja najmanje utječe na lokalnu samostalnost, a istodobno postiže željeni rezultat. U slučaju nepropisne primjene nadzora, Povelja jedinici lokalne samouprave predviđa pravo pristupa pravnom sredstvu kojim se uvjeti i način nadzora mogu staviti pod nadzor (tj. nadzor nad obavljanjem nadzora).

11. Nadzor zakonitosti i nadzor svrsishodnostiNačelo nadzora zakonitosti znači da su tijela lokalne i regionalne samouprave u pravilu samostalna, a da podliježu nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela. Znači, nema nadzora svrsishodnosti od više razine.Nema općenite samostalnosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Stoga im Ustav jamči pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolažu u obavljanju poslova iz svog djelokruga.

4

Također, za ravnomjerniji razvoj pojedinih jedinica lokalne samouprave, nužna je solidarnost, koja se ostvaruje tako da je država dužna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave

12. Obvezni (obligatorni) i izborni (fakultativni) djelokrugAko postoji potreba i interes stanovništva, jedinice lokalne samouprave dužne su na svom području osigurati obavljanje poslova koji su zakonom određeni kao poslovi iz samoupravnog djelokruga. U slučaju da ne izvršavaju tu obvezu mjerodavna tijela državne uprave ovlaštena su poduzimati određene mjere uz krajnju mogućnost raspuštanja njihova predstavničkog tijela. Stoga ovi poslovi čine obvezni ili obligatorni djelokrug.

U nekim državama jedinice lokalne samouprave pod određenim uvjetima mogu obavljati i širi krug poslova od onog iz svog obveznog djelokruga, odnosno poslove iz djelokruga tijela više razine vlasti. Obavljanje tih poslova vezano je uz prethodnu suglasnost ili odobrenje više razine. Dakle, iako određeni posao nije u njezinom djelokrugu, jedinica lokalne samouprave koja ispunjava uvjete može tražiti od više razine vlasti u čijem je on djelokrugu da joj prenese ovlast za njegovo obavljanje. Time taj posao postaje jedan od poslova u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne samouprave. Radi toga ti poslovi čine izborni ili fakultativni djelokrug.

13. Županija12.1. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. Županija obuhvaća više prostorno povezanih općina i gradova na svom području.

13.2. Područje županijaŽupanije su osnovane Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (županije se mogu osnivati, ukidati i mijenjati jedino zakonom, nikako ne pozakonskim ili drugim aktom). Županije su pravne osobe. Područje županija određeno je popisom općina i gradova koji čine područje županije, odnosno županije se sastoje od više općina i gradova. 13.3. Samoupravni djelokrug županijeŽupanije obavljaju poslove od područnog (regionalog) značaja, a koji nisu Ustavom i zakonima dodijeljenim državnim tijelima. Djelokrug županija može biti izvorni (samoupravni) te povjereni (poslove državne uprave).Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove koji se odnose na:

obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj,

5

promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih

ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te

provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada,

te ostale poslove sukladno posebnim zakonima. Odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave (odnosno općine ili grada) u skladu s njezinim statutom i statutom županije, mogu se pojedini poslovi iz samoupravnog djelokruga općine ili grada prenijeti na županiju.

Povjereni poslovi su poslovi državne uprave koji obavljaju županije, a određuju se zakonom. Troškovi obavljanja poslova državne uprave koji su preneseni na tijela županije podmiruju se iz državnog proračuna.

13.4. Tijela županije13.4.1. Predstavničko tijelo13.4.1.1. Županijska skupštinaŽupanijska skupština je predstavničko tijelo građana i tijelo područne (regionalne) samouprave koje donose akte u okviru djelokruga županije te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom županije.Broj članova županijske skupštine mora biti neparan, određuje se županijskim statutom, a mora biti između 31 i 51. Skupština Grada Zagreba ima 51 člana. Mandat člana županijske skupštine traje 4 godine. Županijska skupština ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova županijske skupštine.Županijska skupština kao predstavničko tijelo:

donosi statut donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog

djelokruga županije bira i razrješuje župana i njegove zamjenike te članove poglavarstva, osniva i bira članove radnih tijela vijeća, odnosno skupštine te imenuje i

razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela županije osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih,

društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za županiju obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u

djelokrug skupštine 13.4.2. Izvršna tijelaŽupan i županijsko poglavarstvo su izvršna tijela županije.

13.4.2.1. Župan Župana bira županijska skupština iz reda svojih članova, na način i po postupku utvrđenim poslovnikom u skladu sa statutom i zakonom. Župan može imati do dva zamjenika. Župan zastupa županiju, a ujedno je i predsjednik županijskog

6

poglavarstva. Župan je odgovoran središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave prenijetih u djelokrug tijela županije.

13.4.2.2. Županijsko poglavarstvoČlanove poglavarstva bira županijska skupština u pravilu iz reda svojih članova, na prijedlog predsjednika poglavarstva, većinom glasova svih članova, na vrijeme od četiri godine. Članovi poglavarstva mogu biti zaduženi za jedno ili više određenih područja iz djelokruga županije. Poglavarstvo ima od 7 do 13 člaova, dok Poglavarstvo Grada Zagreba ima 9 do 15 članova. Županijsko poglavarstvo odgovorno je za svoj rad županijskoj skupštini. Poglavarstvo:

priprema prijedloge općih akata, izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela, usmjerava djelovanje upravnih tijela županije u obavljanju poslova iz njihovoga

samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad, upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu županije kao i

njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom, obavlja i druge poslove utvrđene statutom.

13.5. Upravni odjeli i službeZa obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga županije kao i poslova državne uprave prenijetih na županiju ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela). Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.

13.6. Pravni aktiŽupanijska skupština donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova skupštine. Poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova.

13.6.1. StatutStatutom se podrobnije uređuje samoupravni djelokrug županije, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

13.6.2. PoslovnikNačin rada predstavničkog tijela uređuje se poslovnikom predstavničkog tijela, u skladu s ovim Zakonom i statutom.Poslovnik se donosi većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

7

13.6.3. Opći i pojedinačni aktiŽupanijska skupština donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Prije nego što stupi na snagu opći akt obavezno se objavljuje u službenom glasilu županije.Upravna tijela županije u izvršavanju općih akata skupštine donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu.

13.7. Financiranje (i županije i gradovi i općine)Županija ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.Prihodi županije su:

županijski (odnosno gradski) porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, prihodi od stvari u njezinom vlasništvu i imovinskih prava, prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u njezinom vlasništvu,

odnosno u kojima ima udio ili dionice, prihodi od naknada za koncesiju koje daje njezino predstavničko tijelo, novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sama propiše u

skladu sa zakonom, udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom, sredstva pomoći i dotacija Republike Hrvatske predviđena u državnom

proračunu, drugi prihodi određeni zakonom.

Županijska skupština donosi godišnji proračun koji se dostavlja Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njegova donošenja.

14. Općine i gradoviOpćine i gradovi su, prema Ustavu Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave. Teritorij Republike Hrvatske administrativno je podijeljena na 127 gradova i 429 općina. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave (to su osnovne ustrojstvene jedinice). Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.

14.1. Grad kao jedinica lokalne samoupraveZakonom o lokalnoj i područnom (regionalnoj) samoupravi propisano je da je grad i kao jedinica lokalne samouprava:

sjedište županije svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu,

povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s

8

gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Godine 2005., izmjenom Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, uvedena je posebna vrsta jedinica lokalne samouprave - veliki grad. Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.da veliki gradovi, kao i gradovi sjedišta županija, imaju širi samoupravni djelokrug nego općine i gradovi. Uz sve to, veliki gradovi mogu obavljati i neke poslove iz djelokruga županije.

14.2. Općina kao jedinca lokalne samoupraveOpćina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajedničkim interesima stanovništva.

14.3. Samoupravni djelokrug općina i gradovaOpćine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području te ostale poslove koji su im zakonom stavljeni u nadležnost.

Veliki gradovi, kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

9

zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području održavanje javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju,

te provedbu dokumenata prostornog uređenja, te ostale poslove koji su im zakonom stavljeni u nadležnost.

Osim tzv. izvornih odnosno samoupravnih poslova, gradovi i općine mogu obavljati i određene poslove državne uprave (dakle poslove koje su inače dodijeljeni tijelima na državnoj razini). Poslovi državne uprave (tzv. povjereni poslovi) koje mogu obavljati općine i gradovi kao jedinice lokalne samouprave, određuju se zakonom.14.4. Tijela jedinica lokalne samouprave14.4.1. Predstavničko tijelo14.4.1.1. Općinsko i gradsko vijeće Općinsko vijeće u općinama, odnosno gradsko vijeće u gradovima predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga jedinice lokalne samouprave te obavljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.

14.4.1.2. Konstituiranje predstavničkog tijela nakon izboraBroj članova predstavničkog tijela mora biti neparan, a određuje se statutom općine, odnosno grada i to tako da predstavničko tijelo:

općine koja ima do 3.000 stanovnika, ima od sedam do trinaest članova, općine koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika, ima od devet do petnaest

članova, općine i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika, ima od trinaest do

devetnaest članova, grada koji ima više od 30.000 stanovnika, ima od devetnaest do tridesetpet

članova. Mandat članovima predstavničkih tijela traje 4 godine. Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću, ali ima pravo na naknadu troškova u skladu s odlukom predstavničkog tijela.Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo (općinsko, odnosno gradsko vijeće):1. donosi statut jedinice lokalne samouprave, 2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog

djelokruga jedinice lokalne samouprave, 3. bira i razrješuje općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i njihove

zamjenike te članove poglavarstva (ukoliko ga ima) 4. osniva i bira članove radnih tijela vijeća, 5. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela općine, odnosno grada,

10

6. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za jopćinu ili grad,

7. obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

14.4.2. Izvršna tijela14.4.2.1. Općinski načelnik, i općinsko poglavarstvoIzvršna tijela u općini su općinski načelnik i općinsko poglavarstvo. U općini koja ima do 3.000 stanovnika za obavljanje izvršnih poslova ne bira se poglavarstvo, već njegove dužnosti obavlja općinsko vijeće, dok općina koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika statutom može odrediti da se za obavljanje izvršnih poslova ne bira poglavarstvo, već da njegove dužnosti obavlja predstavničko tijelo. U tim slučajevima dužnost općinskog načelnika obavlja predsjednik općinskog vijeća.

14.4.2.2. Gradonačelnik i gradsko vijećeIzvršna tijela u gradu su gradonačelnik i gradsko vijeće.U općini i gradu koji ima poglavarstvo općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika bira općinsko vijeće, odnosno gradsko vijeće iz reda svojih članova, većinom glasova članova predstavničkog tijela. Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ima do dva zamjenika. Općinski načelnik je predsjednik općinskog poglavarstva (naravno ukoliko ga općina ima), a gradonačelnik je predsjednik gradskog poglavarstva. Članove poglavarstva biraju članovi predstavničkog tijela na vrijeme od četiri godine, a na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika.Broj članova poglavarstva mora biti neparan, a utvrđuje se statutom i to tako da poglavarstvo:

općine koja ima do 10.000 stanovnika ima od tri do pet članova, općine i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika ima od pet do sedam

članova, grada koji ima više od 30.000 stanovnika ima od sedam do devet članova.

14.4.2.2.1. Poglavarstvo: priprema prijedloge općih akata, izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata predstavničkog tijela, usmjerava djelovanje upravnih tijela jedinice lokalne u obavljanju poslova iz

njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad, upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice lokalne

samouprave kao i njezinim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom i statutom,

obavlja i druge poslove utvrđene statutom. Poglavarstvo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova. Poglavarstvo je odgovorno predstavničkom tijelu.

11

14.5. Upravni odjeli i službeZa obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).Razlog različitog naziva su različiti poslovi koje trebaju obavljati upravna tijela prema njihovom karakteru i pravnom značenju. To su upravni i stručni poslovi. Potrebno je definirati tko su upravni službenici.Definicije mogu biti funkcionalne i organizacije. Funkcionalne definicije određuju pojam službenika prema funkciji koju vrše, tj. prema poslu, njegovu sadržaju, metodama i drugim karakteristikama: položaju, statusu, pravima i dužnostima koja iz posla proizlaze.Organizacijske definicije ubrajaju u upravne službenike jednostavno one ljude koji rade u određenim, nabrojenim ili limitativno definiranim organizacijama.U općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Jedinstveni upravni odjel može se ustrojiti i u općinama i gradovima koji imaju poglavarstvo.Upravnim tijelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje poglavarstvo.

15. Mjesna samouprava – mjesni odborMjesni odbor osniva se statutom jedinice lokalne samouprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja).Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo.

16. Grad ZagrebGrad Zagreb ima položaj županije.Grad Zagreb ima Statut.Statutom Grada Zagreba u skladu sa zakonom, se uređuje njegov samoupravni djelokrug, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada njegovih tijela, oblici neposrednog odlučivanja građana, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza Grada Zagreba.Grad Zagreb u okviru svoga samoupravnog djelokruga obavlja poslove iz djelokruga grada i djelokruga županije te druge poslove u skladu sa zakonom.Obavljanje poslova državne uprave iz djelokruga ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i drugih poslova državne uprave utvrđenih posebnim zakonima u Gradu Zagrebu povjerava se upravnim tijelima Grada Zagreba.Gradska skupština Grada Zagreba je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.

12

Izvršna tijela Grada Zagreba su gradonačelnik Grada Zagreba i Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba.

17. Izbor članova predstavničkog tijela jedinica lokalne I područne samoupraveIzbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave (ili skraćeno lokalni izbori) su izbori za članove općinskih vijeća odnosno gradskih vijeća, županijskih skupština te Skupštine Grada Zagreba. Članovi predstavničkih tijela biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem.Redovni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju mjesecu svake četvrte godine. Izbore raspisuje Vlada Republike Hrvatske.Članove lokalnih i područnih predstavničkih tijela biraju svi punoljetni hrvatski državljani (18 godina života) koji imaju koji imaju prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode (aktivno biračko pravo).Za člana predstavničkog tijela jedinice može se kandidirati i biti izabran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života koji ima prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode (pasivno biračko pravo).Liste za izbor članova predstavničkih tijela predlažu registrirane političke stranke. Dvije ili više političkih stranaka mogu predložiti koalicijsku listu.Ustavni sud Republike Hrvatske obavlja opći nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora članova predstavničkih tijela jedinica i rješava izborne sporove.

18. Raspuštanje predstavničkog tijelaNa prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu Vlada Republike Hrvatske raspustit će predstavničko tijelo:

1. ako donese odluku ili drugi akt kojim ugrožava suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske,

2. ako predstavničko tijelo novoustrojene jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ne donese statut u roku od 60 dana od dana konstituiranja,

3. ako učestalo donosi opće akte suprotne Ustavu, zakonu ili drugom propisu ili zbog učestalih, težih povreda zakona i drugih propisa,

4. ako ne izabere općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u roku od 30 dana od dana konstituiranja predstavničkog tijela ili od iskazanog nepovjerenja općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu, odnosno od podnošenja ostavke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana,

5. ako iz bilo kojih razloga trajno ostane bez minimalnog broja članova potrebnih za rad i donošenje odluka,

6. ako ne može donositi odluke iz svog djelokruga dulje od 3 mjeseca,7. ako u zakonom određenom roku ne donese proračun, odnosno ako ne donese

odluku o privremenom financiranju,8. ako u zakonom određenom roku ne donese prostorni plan.

19. Udruživanje općina i gradovaOpćine, gradovi i županije mogu osnivati svoje udruge radi promicanja i ostvarivanja zajedničkih interesa.

13

Radi promicanja zajedničkih interesa i unapređivanja suradnje općine, gradovi i županije mogu osnovati nacionalnu udrugu općina, nacionalnu udrugu gradova i nacionalnu udrugu županija. Nacionalna udruga može se osnovati ako je odluku o osnivanju donijelo više od polovice općina, gradova, odnosno županija.Nacionalna udruga općina, nacionalna udruga gradova i nacionalna udruga županija mogu se udružiti u nacionalni savez jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

20. Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanjuGrađani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga predstavničkog tijela kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i statutom.Referendum, na temelju odredaba zakona i statuta, raspisuje predstavničko tijelo na prijedlog jedne trećine njegovih članova, na prijedlog poglavarstva, a u općini i gradu i na prijedlog polovine mjesnih odbora na području općine, odnosno grada i na prijedlog 20% birača upisanih u birački popis općine ili grada.Pravo glasovanja na referendumu imaju građani koji imaju prebivalište na području općine, grada, odnosno županije i upisani su u popis birača.Odluka donesena na referendumu obvezatna je za predstavničko tijelo.

21. Međuopćinska suradnjaMeđusobna suradnja i zajedničko djelovanje općina i gradova u zemljama Zapadne Europe imaju bogatu tradiciju i institucije i predstavljaju važan činilac snažne i uspješne lokalne samouprave. U Hrvatskoj je ta praksa tek u začetku. Hrvatski institut za lokalnu samoupravu (HILS) iz Osijeka uz suradnju i potporu nizozemske organizacije VNG International počeo je s realizacijom jednog takvog projekta u županijama istočne Slavonije s ciljem da ojača kapacitete lokalne samouprave. Suradnja pruža općinama i gradovima mnoštvo prednosti među kojima možemo razabrati tri najvažnije: 1. razmjenu informacija i iskustava, 2. suradnju na posebnim područjima, 3. zajednički lobi prema trećoj strani.Cilj iza ove suradnje poboljšava učinkovitost i utjecaj općina te, stoga, i nivo usluge koji pružaju svojim građanima. Osim toga, općine mogu participirati u procesu građanskog sudjelovanja.

22. Prostorno planiranjeProstorni plan uređenja općine ili grada utvrđuje uvjete za uređenje općinskog i gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini, odnosno gradu. Prostorni plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje općine, odnosno grada. Prostorni plan

14

uređenja općine ili grada donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće, po pribavljenoj suglasnosti županijskog zavoda o njegovoj usklađenosti sa prostornim planom županije.

Prostorni plan županije, odnosno Grada Zagreba uvažavanjem prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načela prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja te organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora. Prostorni plan sadrži prostornu i gospodarsku strukturu županije, odnosno Grada Zagreba, sustav središnjih naselja regionalnog značenja, sustav razvojne regionalne infrastrukture, osnove za uređenje i zaštitu prostora, mjerila i smjernice za gospodarski razvoj, za očuvanje i unapređenje prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša te druge elemente od važnosti za županiju, odnosno Grad Zagreb. Prostorni plan donosi županijska, odnosno Gradska skupština, po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva o njegovoj usklađenosti sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Države te s odredbama Zakona o prostornom uređenju.

23. Načela komunalnog gospodarenjaKomunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba.Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa:– osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti,– osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti,– osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja,– osigurati javnost rada.

24. Komunalne djelatnostiKomunalne djelatnosti u smislu ovoga Zakona su: 1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, 3. opskrba plinom, 4. opskrba toplinskom energijom, 5. prijevoz putnika u javnom prometu, 6. održavanje čistoće, 7. odlaganje komunalnog otpada, 8. održavanje javnih površina, 9. održavanje nerazvrstanih cesta,10. tržnice na malo,11. održavanje groblja i krematorija te obavljanje pogrebnih poslova, 12. obavljanje dimnjačarskih poslova,13. javna rasvjeta.

15

25. Način obavljanja komunalnih djelatnostiKomunalne djelatnosti mogu obavljati u skladu s odredbama ovoga Zakona:1. trgovačko društvo koje osniva jedinica lokalne samouprave,2. javna ustanova koju osniva jedinica lokalne samouprave,3. služba – vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon), koju osniva jedinica lokalne samouprave,4. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o koncesiji,5. pravna i fizička osoba na temelju ugovora o povjeravanju komunalnih poslova.

26. Koncesije u komunalnim djelatnostimaKoncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti:– opskrba pitkom vodom,– odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,– crpenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama,– opskrba plinom,– opskrba toplinskom energijom,– prijevoz putnika u javnom prometu, – skupljanje i odvoz komunalnog otpada,– odlaganje komunalnog otpada,– tržnice na malo,– obavljanje pogrebnih poslova i– obavljanje dimnjačarskih poslova.Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odlukom određuje komunalne djelatnosti te utvrđuje uvjete i mjerila za provedbu prikupljanja ponuda ili javnog natječaja za davanje koncesije.Odluku o objavi prikupljanja ponuda ili javnog natječaja donosi poglavarstvo jedinice lokalne samouprave.Koncesiju dodjeljuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti.Naknada za koncesiju uplaćuje se u korist proračuna jedinice lokalne samouprave – davatelja koncesije, a koristi se za građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

27. Odluka o koncesijiOdluku o davanju koncesije donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, naročito na temelju sljedećih elemenata:– poslovnog ugleda podnositelja ponude,– sposobnosti za ostvarivanje koncesije,– povoljnosti ponude (tehnička i financijska) i– povoljnosti ponude za provedbu mjera očuvanja i zaštite okoliša.

Odluka o davanju koncesije obvezno sadrži:1. djelatnost za koju se koncesija daje,2. vrijeme na koje se koncesija daje,

16

3. visinu i način plaćanja naknade za koncesiju,4. cijenu i način naplate za pruženu uslugu i5. obvezu koncesionara.Protiv odluke o davanju koncesije žalba nije dopuštena, već se može pokrenuti upravni spor.

28. Ugovor o koncesijiUgovor o koncesiji s odabranim podnositeljem ponude sklapa poglavarstvo jedinice lokalne samouprave na temelju odluke o koncesiji.

Ugovor o koncesiji sadrži:1. djelatnosti za koje se koncesija dodjeljuje,2. vrijeme na koje se koncesija dodjeljuje, 3. visinu i način plaćanja naknade za koncesiju,4. cijenu i način naplate za pruženu uslugu, 5. prava i obveze davatelja koncesije,6. prava i obveze korisnika koncesije,7. jamstva korisnika koncesije,8. uvjete otkaza ugovora,9. ugovorne kazne.

29. EuropeizacijaPrvenstveno se ovaj pojam odnosi na Europu oblikovanu kao EU, koja ima za cilj biti što je moguće bliža Zajednica među ljudima Europe, u kojoj se odluke donose što je moguće bliže građanima.Namjera je promicati gospodarski i socijalni progres s uravnoteženim dostatnim razvojem

Kriteriji su: Gospodarska efikasnost, što podrazumijeva gospodarski razvoj u kojem dolazi

do izražaja makroekonomsko i institucionalno tržišno okruženje, Politička demokratičnost, gdje se provodi ideja diobe (horizontalna i

vertikalna) vlasti i pravne države, gdje je vlast ograničena, a najvažnija su ljudska prava,

Strateška sigurnost, to je osiguranje mira i pružanje sigurnosti svim stanovnicima

Kriteriji i uvjeti za zemlje koje pretendiraju postati članicom EU su prilagodba političkog, gospodarskog i socijalnog života:

Politički kriteriji su uspostava stabilnih institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, a to su ujedno i statutarna načela Vijeća Europe.

Pluralistička demokracija podrazumijeva višestranačke izbore koji se moraju održavati u vremenskom razdoblju, tajnim glasovanjem i općim pravom glasa za parlamente koji uživaju visok stupanja suvereniteta i uključivanje predstavnika političkih partija koje su slobodne da se organiziraju i iskažu.

17

Poštivanje ljudskih prava znači sadržaj liste prava koje moraju biti zajamčene svakom unutar jurisdikcije države članice. Ona su popraćena i konkretnim nadzorom i procesualnim jamstvima na europskoj razini.

Vladavina prava je načelo zakonitosti, pravo ispitivanja uprave od sudova, pristup sudu, jamstvo poštenog i javnog saslušanja, neovisnost sudaca, srazmjerno kažnjavanje.

30. Nacrt Europske povelje o lokalnoj samoupraviPreambula želi objasniti vrijednosti na kojima se zaniva Povelja, ciljeve koje su istraživali njezini autori, te duh u kojem je nacrt načinjen.Ponavlja glavne ciljeve kojima se rukovodi Vijeće Europe.Tvrdi kako regionalizacija ne dovodi u pitanje teritorijalnu cjelovitost ili suverenost europskih država. Naglasak je stavljen na potrebu osiguravanja da priznavanje regija prate mjere za provedbu solidarnosti između regija vodeći računa o njihovom bogatstvu i stupnju razvoja.

31. Europska povelja o lokalnoj samoupraviEuropska povelja o lokalnoj samoupravi je prvi multilateralni pravni instrument koji određuje minimum osnovnih načela upravljanja, te koji štiti i definira načela lokalne samostalnosti. Povelja kao međunarodni ugovor sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom čini dio unutarnjeg pravnog poretka RH, a po pravnoj snazi je iznad zakona.Povelja osigurava osnovne standarde za učinkovit rad lokalne samouprave i standarde što jamče političku, administrativnu i financijsku ovisnost lokalnih vlasti. Povelja je usvojena sa statusom konvencije, što znači da su strane Povelje sklopile zakonske obaveze.Namjera Povelje je omogućiti lokalnim jedinicama široke ovlasti koje mogu provoditi na lokalnoj razini.Povelja zahtijeva da se poslovi povjere onim razinama vlasti koje najbliže lokalnoj i koje su sposobne zadatak izvršiti na najučinkovitiji način (načelo supsidijarnosti).Sastavljena je u sklopu Vijeća Europe na poticaj stalne konferencije o lokalnim i regionalnim jedinicama, a otvorena je za potpisivanje 15.10.1985.Povelja se sastoji od 18 članaka, raspoređenih u 3 dijela.

32. Pravo na udruživanje prema Europskoj povelji o lokalnoj samoupraviLokalne jedinice imaju, u skladu sa zakonom, pravo da, u obavljanju svojih ovlasti, surađuju i udružuju se s drugim lokalnim jedinicama radi obavljanja poslova u zajedničkom interesu. Svaka država mora priznati pravo lokalnim jedinicama da se udružuju radi zaštite i promicanja njihovih zajedničkih interesa i da pristupaju međunarodnom udruženju lokalnih jedinica.Lokalne jedinice mogu, pod uvjetima koji se mogu predvidjeti zakonom, surađivati s lokalnim jedinicama drugih država.

18

33. Načela financiranja prema EPLS1. Lokalne će jedinice imati, u okviru državne gospodarske politike, pravo na

odgovarajuće svoje prihode kojima će slobodno raspolagati u obavljanju svojih ovlasti.

2. Prihodi lokalnih jedinica moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predviđenim ustavom i zakonom.

3. Najmanje dio prihoda lokalnih jedinica mora proizlaziti iz lokalnih poreza i naknada, čije stope, u granicama utvrđenim zakonom, same određuju.

4. Sustavi financiranja prihoda lokalnih jedinica moraju biti dovoljno raznoliki i evolutivni kako bi mogli slijediti, koliko je to praktički moguće, promjene stvarnih troškova obavljanja lokalnih ovlasti.

5. Zaštita financijski slabijih lokalnih jedinica traži prihvaćanje odgovarajućih postupaka ili mjera financijskog ujednačavanja u cilju ispravljanja učinaka nejednake diobe mogućih izvora financiranja, odnosno financijskog opterećenja što ga moraju podnositi. Takvim postupcima ili mjerama ne smije se sužavati slobodno odlučivanje lokalnih jedinica o pitanjima koja su u njihovom djelokrugu.

6. Od lokalnih će se jedinica, na odgovarajući način, tražiti mišljenja o tome kako će im se dodjeljivati preraspoređeni izvori financiranja.

7. Koliko je to moguće, subvencije lokalnim jedinicama neće biti namijenjene financiranju specifičnih projekata. Dodjelom tih sredstava neće se ugrožavati temeljna sloboda politike odlučivanja lokalnih jedinica u području njihovih vlastitih nadležnosti.

8. Kako bi se financirali njihovi troškovi investiranja, lokalne jedinice moraju imati, u skladu sa zakonom, pristup nacionalnom tržištu kapitala.

34. Europska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnjiEuropska okvirna konvencija o prekograničnoj suradnji ima za cilj olakšati prekograničnu suradnju između pograničnih teritorijalnih zajednica ili vlasti te učinkovitije obavljanje njihovih zadaća.Ona sadrži modele sporazuma o prekograničnom regionalnom planiranju, gospodarskom razvoju, zaštiti okoliša i kulturnoj suradnji okoliša, poboljšanju infrastrukture i javnih službi te uzajamne pomoći u slučaju nesreća.Područje nastalo sukladno Okvirnoj konvenciji najčešće se naziva Euroregija. Prva je prekogranična suradnja započela suradnjom tijela lokalne samouprave iz Švicarske i Francuske. Otada je Europa prepuna novih Euroregija.Osječko-baranjska županija, grad Osijek i HGK Županijske komore Osijek sudjelovali su u utemeljenju Euroregionalne suradnje Dunav – Sava – DravaEuroregionalna suradnja međunarodna je organizacija županija i kantona, gradova njihovih središta te gospodarskih komora s područja Republike Mađarske, RH i BIHBezbrojni su primjeri suradnje koje nudi euroregionalna suradnja. Najviše aktivnosti do sada se odvijalo na ostvarenju koridora C/V koji bi povezivao Budimpeštu, Gdanjsk, Osijek, Doboj i Ploče te bi se tako ostvarila prometna osovina između Sjevernog i Jadranskog mora.Bolje povezivanje Mađara, Bošnjaka i Hrvata u ova 3 područja omogućit će i njegovanje njihovog nacionalnog identiteta kroz jezik, kulturu i šport.

19

35. Statističke regijeSukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, Hrvatska je bila obavezna pripremiti i definirati, te uspostaviti nazivlje teritorijalnih jedinica RH sukladno europskom statističkom standardu NUTS (The Nomenclature of Territorial Units for Statistics) u roku od tri godine od stupanja na snagu SSP-a (1.2.2005.) Usuglašavanje sa statističkom nomenklaturom Europske unije važno je iz razloga  dodjele pomoći iz strukturnih fondova u trenutku kada RH postane punopravna članica EU.

NUTS nomenklatura dijeli svaku državu članicu u određeni broj NUTS I regija, od kojih se svaka opet dijeli na određeni broj NUTS II regija, od kojih svaku opet čini određeni broj NUTS III regija. Uzimajući u obzir ove prosječne veličine, NUTS III razina odgovarala bi razini županije u Hrvatskoj, dok je NUTS II nivo usporediv s većim regionalnim cjelinama. Za usporedbu, Danska je u cijelosti definirana kao jedna NUTS I regija, koja se opet sastoji od samo jedne NUTS II regije, koju čini 15 NUTS III regija. S druge strane, Njemačka je podijeljena na 16 NUTS I regija, koje se dijele na 40 NUTS II regija, koje sa dalje dijele na 543 NUTS III regije.  Hrvatska će u cjelini u europskoj statističkoj nomenklaturi, kao i ostale manje zemlje, imati status regije prve razine (NUTS l). Tijekom 70-ih NUTS je postepeno zamijenio specifične statističke podjele (ruralne regije, rudarske regije...) te su na bazi NUTS nomenklature razvijeni regionalni ekonomski računi, što je znatno pomoglo u sagledavanju ekonomske razvijenosti svake regije.

Podjela NUTS nomenklatura vrši se na temelju 3 kriterija: a) institucionalni kriterij - različiti kriteriji se mogu primijeniti prilikom podjele

nacionalnog teritorija naregije. Uobičajeno se dijele na normativne i analitičke kriterije:- normativni kriteriji su odraz granica regija unutar pojedinih država;- analitički ili funkcionalni kriteriji definiraju regije upotrebom geografskih kriterija (npr. nadmorska visina ili tip tla) ili korištenjem socio-ekonomskih kriterija (npr. homogenost, komplementarnost ili različitost gospodarstava regija).Zbog praktičnih razloga, NUTS nomenklatura se zasniva primarno na institucionalnoj (normativnoj) teritorijalnoj podjeli preuzetoj od država članica.

b) regionalni kriterij - kroz teritorijalne jedinice kao gospodarske cjeline. Kod nekih država teritorijalne jedinice se ponekad formiraju na osnovi određenih gospodarskih aktivnosti (rudarske regije, ruralne regije ...). NUTS izbjegava takve specifične jedinice kad god je to moguće.

c) načelo trorazredne klasifikacije - NUTS nomenklatura dijeli svaku državu članicu u određeni broj NUTS I regija, od kojih se svaka opet dijeli na određeni broj NUTS II regija, od kojih svakuopet čini određeni broj NUTS III regija.

36. Kongres lokalnih i regionalnih vlastiKongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe savjetodavno je tijelo Vijeća Europe koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti.

20

Kongres čine 291 zastupnik i 291 zamjenik, birani izravno za lokalne ili regionalne vlasti te dužnosnici njima izravno odgovorni. Nacionalna izaslanstva moraju predstavljati različite lokalne i regionalne vlasti te političke snage u statutarnim tijelima svake zemlje članice.Kongres se sastoji od Doma lokalnih vlasti i Doma regija. Domovi biraju predsjednika i Biro svake dvije godine. Predsjednik Kongresa se također bira svake dvije godine, naizmjenično iz oba doma. Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe održava svoje plenarno zasjedanje jednom godišnje, u Europskoj palači u Strasbourgu.Glavni je cilj Kongresa osigurati sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u procesu europskoga ujedinjenja i u radu Vijeća Europe. Jedna od njegovih najvažnijih zadaća jest promicanje lokalne i regionalne demokracije i jačanje prekogranične i međuregionalne suradnje u proširenoj Europi. Kongres se bavi svim političkim pitanjima koja se tiču lokalnih i regionalnih vlasti, naročito pitanjima lokalne i regionalne autonomije, urbanizma i prostornoga uređenja, zaštite okoliša, kulture, prosvjete, socijalnih služba i zdravstva.

37. Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravuU djelokrugu su Odbora za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u području koje se odnosi na:

- pitanja ustrojstva, djelokruga i načina rada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- osnivanje, ukidanje, spajanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te funkcioniranje predstavničkih i drugih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

- financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,- pravni položaj zaposlenih u upravnim tijelima lokalne i područne (regionalne)

samouprave.Odbor za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još 9 članova Odbora može se imenovati na prijedlog predstavničkog tijela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i to: po jedan iz Zagreba, Osijeka, Splita i Rijeke, dva iz jedinica područne (regionalne) samouprave, dva iz jedinica lokalne samouprave-općine (jedan iz kontinentalnog a jedan iz priobalnog dijela Republike Hrvatske) te jedan iz reda uglednih pravnika.

21

22