Halilović, Senahid - Jezička kultura

8/19/2019 Halilović, Senahid - Jezička kultura

http://slidepdf.com/reader/full/halilovic-senahid-jezicka-kultura 1/41

Senahid HalilovićSenahid Halilović

JEZIČKA KULTURAJEZIČKA KULTURA

S a r a j e v o, 2007.



S A R ! A J

Jezička kultura 3

Uvjeti za dobru pismenost 5

Govorni događaj. Govorna situacija. Govorneuloge 6

Govorni čin. Struktura i tipovi govornih činova 7

Kompozicija različitih pisanih sastava 8

Pisanje teksta 12

sej! seminarski i diplomski rad 13

Poslovno komuniciranje 16

Poslovno pismo 19

"etorika. #sobine dobroga govora 27

Priprema govora 29

Govornički stilovi 31

$ikcija 32

%everbalna komunikacija 33

Sposobnost slu&anja 36

%egativne osobine stila 38

'iteratura 41

I. JEZIČKA KULTURA

Pojam jezičke kulture! u jednom &irem sociolingvističkom smislu! ne obuhva(a samo kulturu govora utradicionalnom! usko normativističkom shva(anju! čiji je ideal po&tovanje normi jednog standardnog jezika i u

)



govoru i u pisanju! tj. pravilnost i čistota u upotrebi presti*nog varijeteta maternjeg jezika+ njeno se te*i&te prebacuje na stvaralačku upotrebu jezika! na prikladno! svrsishodno op(enje! na njegovanje koherentnog!logičnog i ekonomičnog a iznijansiranog izra*avanja u raznim registrima i ,unkcionalnim stilovima govornog i

pisanog jezika! dakle! na aktivno razvijanje jezičke i komunikativne sposobnosti.

#grje&enja o normativna načela često su najprimjetnija! te je razumljivo da se briga o kulturi govora usmjeravanajprije na ono &to se u jeziku ne smije! dok obuhvatniji i nadređeni koncept jezičke kulture upu(uje ka onome&to se u jeziku i jezikom može. Savladavanje standardnojezičke norme samo je prvi korak -tablica mno*enja/0

jezičke kulture! a pravi je sadr*aj njezin 1 ispunjavanje slobode koju norma pru*a.

2 jezik i nije ne&to &to jest! nego je uvijek ne&to &to mo*e da bude./ ". Katiči(

#vakva cjelovitija! razuđenija vizija jezičke kulture obuhva(a i kulturu verbalnog komuniciranja, koja uva*ava principe pragmatike i retorike. #vdje se najprije misli na sveobuhvatne konverzacione principe kooperativnostii učtivosti u ophođenju sa sagovornikom.

Kooperativnost se ogleda u sljede(im zahtjevima31. u kvalitetu -govoriti istinu+ izbjegavati obmane i la*i0+2. u kvantitetu -govoriti koliko treba da bismo bilo in,ormativni 1 ni manje ni vi&e od toga0+

3. u relevantnosti -dr*ati se teme0+4. u načinu -biti jasan i sređen u izlaganju0.

$rugi princip nala*e da pritom budemo učtivi, kako bismo sagovorniku iskazali po&tovanje.

Pod retorikom se ovdje uglavnom podrazumijeva vje&tina organiziranja govornih događaja i smjenjivanjagovornih činova u različitim govornim situacijama -npr. &kolski čas! kupovina! politička debata ...0.

4zbor jezičkih sredstava situaciono je uvjetovan3 iz toga kako neko govori ili pi&e lahko se naslu(uje i kako misli 1 stoga su u vezi kultura izražavanja i kultura mišljenja. %apokon! budu(i je prikladno jezičko pona&anje va*ansastavni dio odgovaraju(eg dru&tvenog pona&anja! to se jezička kultura smje&ta u &iri okvir kulture društvenog

ponašanja. Slijedi da jezička kultura obuhva(a i odnos, stav prema drugom jeziku 5 varijetetu. %egativan odnos-potcjenjivanje! ruganje! omalova*avanje! podsmjehivanje0 prema drugom! drugačijem jeziku 5 govoru 5varijetetu i sl. istodobno je i negativan! dakle dru&tveno i ljudski neprihvatljiv odnos prema predstavnicimadrugog! drugačijeg jezika 5 govora 5 varijeteta. Po&tovanje dugog i drugačijeg uvjet je prave komunikacije imogu(nosti koje ona otvara+ nasuprot tome stoji jezička! kulturna! pa i nacionalna isključivost -lingvocentrizam!etnocentrizam0. #dnos prema drugom varijetetu! tuđem govoru ili saop(enom drugačijem mi&ljenju! u vezi je isa kulturom slušanja 1 i to ne samo slu&anja tuđega govora nego i drugog mi&ljenja. %e moramo poznavati nekevarijetete 5 jezike -razumljivo je da su jezički kulturniji oni koji poznaju druge varijetete! tj. obilje*ene oblike injihovu stilističku hijerarhiju! te druge jezike0! ali se barem mo*emo potruditi da ih valjano primamo. Ukratko!riječ je o prihvaanju drugog 1 a to je temelj jezičke i op(e kulture+ o spremnosti da se čuju i drugi glasovi 1 dase tolerantno i civilizirano op(i putem jezika.

%aposljetku! ovako shva(ena jezička kultura uključuje i lingvističku kulturu, koja zahva(a praktično -aktivno ili pasivno0 poznavanje stranih jezika te osnovna teorijska znanja o jeziku i jezicima. $akle! da bi se za nekogamoglo re(i da je jezički kulturan čovjek! on treba da se slu*i i nekim stranim jezikom -najprije nekim od tzv.

svjetskih jezika0! jer nije dovoljno da dobro vlada maternjim jezikom. Spomenuta praktična i teorijska znanjačine jezičko obrazovanje, koje doprinosi oboga(ivanju duhovnog svijeta i op(em razvoju ličnosti! a ujedno je inajsigurnija brana od ra&irenih stereotipa i raznovrsnih predrasuda o pojedinim jezicima 5 varijetetima injihovim govornicima.

6načaj jezičke kulture proizlazi iz samog značaja govorne i pisane riječi! iz op(eljudske potrebe za &touspje&nijom komunikacijom. Jezička kultura ne treba da je sama sebi svrha i nije samo bitan dio op(e kulture

pojedinca3 doprinose(i razvoju ličnosti i podi*u(i op(u kulturnu razinu pojedinaca i cijele zajednice! ona

7



unapređuje kakvo(u *ivota u pojedinim dru&tvima i svijetu uop(e+ ona ne treba da pothranjuje nesigurnost i dasputava izra*avanje 1 naprotiv! ona treba da spotiče želju za komuniciranjem sa različitim pojedincima!grupama i kulturama! želju za sporazumijevanjem i razumijevanjem. 8akva jezička kultura doima se kao bitancilj obrazovne i jezičke politike! ali i op(e kulturne i dru&tvene politike+ takvom bi pregnu(u trebalo da te*e nesamo jezički stručnjaci nego i pedagozi! pisci ud*benika! lektori! novinari! prevodioci i svi sudionici javneriječi.9

Svoje sagovornike stalno procjenjujemo na osnovu onoga &ta su rekli i kako su rekli+ tako i oni nas. %e ka*e se

uzalud3 !rogovori, da vidim ko si" 8a uzgredna saznanja o govorniku bitno utječu na to kako (emo primitisadr*aj njegova iskaza3 ho(emo li taj sadr*aj valjano saslu&ati! shvatiti! usvojiti ili odbaciti. # govorniku!ukoliko umijemo slu&ati! mo*emo mnogo saznati prvenstveno na osnovu njegovih govornih osobina3artikulacije! akcenta! tempa govora! boje glasa! izra*ajnosti! osmi&ljenosti svrsishodnosti.

Jezik nije samo element kulture jednog dru&tva+ on je osnova svake djelatnosti koja je u vezi s kulturom.)

:ovjek u sebi nosi duboko ukorijenjenu potrebu za op(enjem. Jezikom se najbolje op(i kad se to zaista *eli.Potreba za simboličnom aktivno&(u! tj. za govorom! mo*e se pratiti od samozadovoljnog brbljanja bebe ukolijevci.7 Ukoliko neka osoba malo op(i! za to postoje duboki razlozi -način *ivota+ neuspjelo dru&tveno

prilagođavanje0+ kad neko prekida sa op(enjem! za njegovo se du&evno zdravlje treba ozbiljno zabrinuti.

Govor i pisani jezik s razvitkom civilizacije dobijaju sve ve(i značaj. Stoga je na&a civilizacija i označena kao govorna civilizacija. ;eđutim! bitno obilje*je na&eg doba jeste tzv. suvišno komuniciranje. Svakodnevno nas preplavljuje more riječi -pisana riječ < novine i dr.+ preko zvučnih talasa 1 radio! televizija0! pa se nadaje potrebaodvajanja bitnog od nebitnog! istine od la*i! pravog obavje&tenja od propagande+ to (emo uspjeti samo ukolikonjegujemo pravilan odnos prema jeziku i kulturi riječi. 8akav odnos osigurat (e nas od dviju glavnih opasnosti

pri op(enju3 da kao po&iljalac pogre&no sastavimo poruku! ili da kao primalac pogre&no protumačimo! primimo poruku. Proučavanje op(enja ima za cilj usavr&avanje op(enja.=

#ba#ba vidavida izraizra**avanjaavanja!! ii usmenousmeno ii pisano pisano!! imajuimaju zajednizajedniččkuku osnovuosnovu33 po poččivajuivaju nana pravilnoj pravilnoj upotrebiupotrebi jedinica jedinica jezi jeziččkogkog sistemasistema.. 8a8a dvadva memeđđusobnousobno ravnopravnaravnopravna vidavida izraizra**avanjaavanja!! memeđđutimutim!! posjeduju posjeduju ii naronaroččiteite zahtjevezahtjeve..8ako8ako susu zaza usmenousmeno izraizra**avanjeavanje --kazivanjekazivanje!! interpretiranjeinterpretiranje00 bitni bitni ii pravilna pravilna artikulacijaartikulacija glasovaglasova tete pravilno pravilno

naglanagla&&avanjeavanje rijeriječčii ii rereččenicaenica!! kaokao ii odgovarajuodgovaraju((aa misaonomisaono<<emocionalnaemocionalna angaanga**iranostiranost govornikagovornika --interpretatorainterpretatora0+0+ pisano pisano izraizra**avanjeavanje --uzuz primjenu primjenu pravopisnih pravopisnih pravila pravila00 po poččivaiva ii nana vjevje&&tinitini oblikovanjaoblikovanja dijelovadijelova odgovarajuodgovaraju((egegsastavasastava..

Jezička kultura izgrađuje se3a0 upoznavanjem jezičkog sistema i norme op(enito+ zato su za jezičku kulturu prijeko potrebni dobri

priručnici -gramatike! op(i i specijalni rječnici! pravopisi! jezički savjetnici i dr.0 1 s tim &to -jo& u osnovnoj&koli0 valja stvoriti potrebu i naviku svih da se njima i slu*e+

b0 izučavanjem jezika i stila dobrih pisaca+c0 vje*banjem! kojim se stečena znanja pretvaraju u sposobnosti i vje&tine -npr. vje*be sa*imanja! pro&irivanja

i para,raziranja tekstova+ različite stilske vje*be>0.

9 ". ?ugarski! #d kulture govora do jezičke kulture, @)<@>.) ". Simeon! o. c., 45 A)@.7 #tprilike u četvrtome mjesecu dijete počinje očima pratiti izvor zvuka i reagirati na glas. Ujedno počinje slu&ati samo sebe i

postepeno počinje razaznavati majčin glas i razne druge zvukove. #d sedmog mjeseca nadalje dijete povezuje dva glasa u cjelinu i počinje ih svjesno primjenjivati u komunikaciji. S dvanaest mjeseci po pravilu se javlja i prva smislena riječ. $o br*eg razvoja govoraosobito dolazi u drugoj polovici druge godine. %akon druge godine javljaju se rečenice od dviju<triju riječi. $o &este godine izgovor glasova postaje jasan i razumljiv+ oboga(uje se rječnik.= ". ?ugarski! $vod u opštu lingvistiku+ S. Basi(! %eština govorenja.> ". Keno -"aCmond Dueneau0 u djelu &tilske vežbe -prijevod i pogovor3 $anilo Ki&0 nudi poticajan primjer vje*banja stila. Jedan

banalan događaj -negodovanje ekscentričnog putnika na plat,ormi gradskog autobusa+ sat kasnije taj putnik viđen u dru&tvu s nekim

čovjekom0 autor donosi u EE varijacija -npr.3 meta'orično, iznena(enja, kolebanje, precizno, priča, zvanični izvještaj, recenzijaizdavača, onomatopeje, negacije, neznanje, sadašnje vrijeme, preterit, imper'ekt, ja pa ja, otmjeno, priprosto, sebi u bradu, 'ilozo'ski,nespretno, neusiljeno, pristrasno, sonet, oda, haiku, slobodan stih, ženski, anglicizmi, šatrovački, kuhinjski latinski, pogrdno,

gurmanski, zoološki, nemono, matematički, seljački, neočekivano...0. U posebnom dodatku autor navodi jo& stotinjak mogu(ihvarijacija -99E<9)F0.

=



Sve to doprinosi boga(enju rječničkog ,onda! izgradnji sposobnosti pro&irivanja značenja riječi te vje&tinioblikovanja misli.@

II. U"JETI ZA #$RU %IS&E'#ST

Pismenost se mo*e naučiti strpljivim radom. 6a bolju pismenost potrebno je zadovoljiti vi&e zahtjeva. -#vdjePismenost se mo*e naučiti strpljivim radom. 6a bolju pismenost potrebno je zadovoljiti vi&e zahtjeva. -#vdjene(emo razmatrati pitanje prirode obdarenosti+ navest (emo osnovne uvjete za konkretnu pismenost.0 ;nogo jene(emo razmatrati pitanje prirode obdarenosti+ navest (emo osnovne uvjete za konkretnu pismenost.0 ;nogo je

puteva koji vode stjecanju dobrog stila i jezika! vje&tine *ivog izra*avanja i originalnosti ličnog stila. Prvi! puteva koji vode stjecanju dobrog stila i jezika! vje&tine *ivog izra*avanja i originalnosti ličnog stila. Prvi!osnovni 1 &to je iskustvo potvrdilo 1 jesteosnovni 1 &to je iskustvo potvrdilo 1 jeste čitanječitanje. :itanjem ne samo da se stječe znanje i oboga(uje op(a. :itanjem ne samo da se stječe znanje i oboga(uje op(akultura! ve( se razvija i lični osje(aj za stilsku i jezičku istančanost. Svoj rječnik i uop(e stil najbolje (emokultura! ve( se razvija i lični osje(aj za stilsku i jezičku istančanost. Svoj rječnik i uop(e stil najbolje (emoizgraditiizgraditi čitanjem dobrih pisaca.čitanjem dobrih pisaca. -%e da bismo ih slijepo slijedili! ve( da usvajamo od njihova umije(a ono &to-%e da bismo ih slijepo slijedili! ve( da usvajamo od njihova umije(a ono &to(e oplemeniti na& iskaz.0(e oplemeniti na& iskaz.0

9. Potrebno je dobro posmatrati predmet o kojem se pi&e. 2ko znamo &ta treba re(i 5 napisati! ako je jasno u glavi ) bit e jasno i u izrazu.

). Pisati jednostavno! jasno! prirodno! primjereno svojoj misli! svojim mogu(nostima 1 ne podra*avati tuđi stil3 samostalnost u pisanju ) sukladno svojim sposobnostima.

7. %ježbanje* što češe zapisivati -vođenje dnevnika! bilje&ke o susretima! putovanjima! o pročitanoj knjizi!

posjeti pozori&tu! bioskopu+ prepričavanje! rezimiranje! pisanje raznih sastava i sl.0 i porediti svoje sasličnim tuđim zapisima.

=. +apraviti plan pisanog rada prije negoli smo počeli pisati -ukratko zabilje*iti red u izlaganju+ bez planave(i su izgledi da (e izlaganje biti zbrda<zdola! da (emo se ponavljati...0.

>. !regledati, triput pročitati i pažljivo ispraviti ono što je napisano. ?iti strog prema sebi3 odlučno odbacitisve &to je suvi&no+ poku&ati prona(i pravu riječ! &to sretniji izraz. 8okom prvog čitanja usredotočiti se na

pravopisnu i gramatičku normu+ tokom drugog 1 na stil -red riječi! jasnost i stilizacija rečenica! slijed paragra,a0+ tokom tre(eg 1 pratiti razvijanje misli i ocijeniti rad u cjelini. Ukoliko se pisani rad pi&e rukim! potrebno ga je pa*ljivo! čitko! čitljivo prepisati -učenički i studentski pisani radovi obično se pi&u na lijevoj polovici presavijenog lista hartije 1 desna se ostavlja onome ko (e rad čitati3 za bilje&ke! ispravke+ inače se urukom pisanim radovima! kao i u prekucanim na ma&ini! ostavlja bjelina &irine =<> cm i slijeva i zdesna! tzv.margina. Ukoliko se ne&to *eli tiskati 1 valja bdjeti nad rukopisom sve do objavljivanja -tzv. autorskakorektura0. Korisno je iznova se vra(ati ranije napisanom+ povjeriti drugima da i&čitaju rukopis prijeobjavljivanja.A

#(o)ine do)ro* +i(ano* (a(ava

Pisani sastav op(enito! osobito naučno djelo! pored pravopisne i gramatičke korektnosti! na stilskom planu trebada odlikuju jasnoa, preglednost, preciznost, jednostavnost, prirodnost i konciznost.

Stil je čovjek sam. ?u,,on -?i,on0

orektnost se u pisanom djelu podrazumijeva! stoga ona ne doprinosi kakvo(i djela i ugledu pisca3 zato njenoodsustvo umanjuje taj kvalitet i ugled. Ko nekorektno! aljkavo pi&e najprije priznaje da ne pridaje va*nostsamome sebi! a ujedno omalova*ava čitaoca. -ramatička i pravopisna korektnost preduvjet su za svaki pisanisastav.

asnoa. %e pi&emo za sebe! ve( za druge. Potrebno je ulo*iti sav svoj trud da se izo&tri misao i dotjera izraz!kako bi nas čitalac bez pote&ko(a shvatio. Upravo od jasno(e zavisi koliko (e djelo biti razumljivo! prihva(eno.

@ #p&irnije3 ". Katiči(! ezična kultura, Jezik3 :asopis za kulturu hrvatskoga knji*evnog jezika! 6agreb! 9EA><9EA@! god. 444! 7<=!

AE<E9+ ". ?ugarski! #d kulture govora do jezičke kulture, @)<@>.

A $. Hivkovi(! !ravi put i stranputice u pisanju! E<9=+ I7<I>.

>



ednostavnost. Jednostavan se stil ne posti*e jednostavno. Postizanje jednostavnog stila nije li&eno truda inapora. Jednostavnost ide podruku s precizno&(u i prirodno&(u.

$o jednostavnosti treba narasti./ Gogolj

onciznost. 8reba imati na umu načelo3 ono što ničemu ne služi ) smeta+ ono što nije dobro ) loše je. Stoga jeepska op&irnost zapravo stilska slabost! osobito u znanstvenom stilu. Konciznost! ekonomičnost izraza posti*e

se pravilnim izborom riječi! bez nepotrebnih ,raza! bez ponavljanja! gomilanja 1 tzv. in,lacije riječi 1 kad seizobilje pretvara u siroma&tvo.

$a bi se postigla konciznost! sa*etost! kratko(a! potrebno je pridr*avati se sljede(ih naputaka39. ne počinjati pisanje odve( izdaleka+). ne udaljavati se od teme -izbjegavati neopravdane digresije0! tj.! ne unositi u rad ono &to nije u izravnoj vezi

s temom+7. ne optere(ivati rad beznačajnim pojedinostima 1 znati odvojiti bitno od sporednog -?olje je izostaviti u

radu ne&to dobro nego unijeti u njega ne&to beznačajno/ 1 Schopenhauer 5openhauer50+=. ne ponavljati ono &to je ve( rečeno -kratki rezimei donekle su neizbje*ni u obimnijim radovima0+>. ne obrazlagati ono &to je op(epoznato. 8ajna da čovjek bude dosadan le*i u tome da se sve ka*e -,rancuska

poslovica0+ Sva tajna dobrog pisanja sastoji se u tome da se ideje koje se same po sebi razumiju preskoče/-;ontesuieu 5;onteskije50.

$obar pisani rad -npr. znanstveno djelo0 odlikuje se 1 pored sažetosti 1 jo& i skladom -tzv. koherentnost!međusobna usklađenost između svih dijelova i cjeline0+ odgovarajuim isticanjem -sve treba istaknuti premasvojoj va*nosti3 i s obzirom na prostor koji (e se nečemu posvetiti! i samo mjesto koje (e čemu pripasti 1 najva*nije se stavlja na prvo ili posljednje mjesto0+ originalnošu, pravilnim rasu(ivanjem, dobrim primjerima.I

#dmjerenost -ovo je osobito bitno u naučnom stilu0 podrazumijeva da način na koji pi&emo ne smije biti pretenciozan! patetičan! ironičan! polemičan! ,amilijaran! le*eran! svečarski itd. %ajpodesniji stil za naučnodjelo jeste jednostavan i odmjeren stil.

III. -#"#R'I #-AAJ. -#"#R'A SITUA/IJA. -#"#R'E UL#-EIII. -#"#R'I #-AAJ. -#"#R'A SITUA/IJA. -#"#R'E UL#-E

-ovorni je doga(aj osnovna jedinica za analizu govorne interakcije! &to znači da je te*i&te na ulozi učesnikakoji svojom verbalnom razmjenom grade diskurs -skup iskaza koji čine prepoznatljiv govorni događaj0.E Govorni događaj obuhva(a ukupnost kominikacijskih aktivnosti i odnosa među osnovnim komponentama u

jednom ostvarenom procesu sporazumijevanja u interakcijskoj matrici jedne govorne zajednice. 8u se misli nesamo na upotrebu jezika nego i na nejezičke postupke kao prate(a sredstva -gestovi! mimika! kretnje u prostoru!op(e pona&anje0.6a ostvarenje govornog događaja va*no je da učesnici u njemu poznaju i norme interakcije -one regulirajuustroj govornog događaja0.Govorni događaj mo*e se sastojati od jedne ili vi&e riječi -npr. pozdravljanje3 /dravo" ) /dravo"0! a mo*e to bitii vi&esatni razgovor -npr. stručna polemika na skupu! dijalog na sastanku i sl.0.Govorni je događaj najče&(e interakcija licem u lice, ali mo*e biti i bez neposrednog vremenskog i prostornogkontakta -pismo! tele,onski razgovor0.

-ovorna situacija jest nejezički kontekst u kojem se ostvaruje sporazumijevanje! odnosno govorni događaj.Govornu situaciju čine3 okvir -,izički ambijent3 mjesto! vrijeme! okolnosti0! institucionalizirani ambijent -domen! dru&tvene uloge0! re'erent -ono &to je u ,unkciji teme/ saop(avanja0 i scena -kao pragmatičko!

psihičko! sociokulturno okru*enje komunikacije0. #na je matrica u koju se smje&ta proces sporazumijevanja.I ;. ami(! o.c., 9><)F! 9F9<9FA.E $. Kristal! s.v.

@



Govorna situacija! kao skup okolnosti u kojima se odvija govorni događaj! imenuje se i kontekstom. -Primjer zasituaciono obilje*je3 vani je nevrijeme! a ka*emo da je vrijeme lijepo 1 dakle! posrijedi je ironičan iskaz.0

-ovorne uloge. Govorni predstavnik nekoga jezika kao učesnik govornog događaja biva u različitim dru&tvenimulogama -rukovodilac ustanove! otac! sin! kupac! vozač! prijatelj ...0. #d tih uloga i dru&tvenog statusa učesnikazavisi upotreba jezičkih sredstava -npr. solidarnost 3 1 /dravo" ) /dravo", ti ) ti+ distanciranost i statusnarazlika3 vi ) vi! etiketa kolega0.

I". -#"#R'I ČI'. STRUKTURA I TI%#"I -#"#R'IH ČI'#"AI". -#"#R'I ČI'. STRUKTURA I TI%#"I -#"#R'IH ČI'#"A

-ovorni čin -ili govorni akt 0 jest jedan iskaz! odnosno jedno saop(enje u okviru govornog događaja -odnosnoteksta0! jedna akcija/ u okviru cjelokupne interakcije/. Barira od pojedinačne riječi pa do rečeničnogkompleksa - /dravo", +e", 0h", %atra"0.9F

Govorni je čin osnovna sociolingvistička jedinica! tj. najmanja sociolingvistički relevantna komunikacijska jedinica. Kad ljudi međusobno komuniciraju! oni vr&e određene socijalne radnje+ te radnje nazivamo govornim

činovima -u pisanom su jeziku takvi govorni činovi uglavnom saopenja0.

Govorni događaj sadr*i najmanje jedan govorni čin. Govorni čin odlikuje se relativnom smisaonom! pozicionom i ,unkcionalnom autonomno&(u. Svaki govorni čin sadr*i dvije komponente39. sadržaj in'ormacije - propoziciju0+). namjeru govornika -ilokuciju0 da svojim iskazom ne&to saop(i! postigne! izmijeni...

%amjera govornika najlak&e se identi,icira ako je govorni čin realiziran pomo(u per'ormativnoga glagola -to suglagoli koji svojim sadr*ajem ilustriraju određeni govorni čin0. ?ez takvoga glagola govorni čin nekada je te&koodrediti. 8ako je! npr.! govorni čin o(ite sutra ) mnogoznačan -ovdje mogu pomo(i situacija! kontekst!intonacija0! dok u sljede(im primjerima per,ormativni glagoli jasno speci,iciraju vrstu ilokucije -namjeru

govornika03

4lokucija Propozicija Govorni čin

olim vas da do(ete sutra. olba

!reporučujem vam da do(ete sutra. !reporuka !ozivam vas da do(ete sutra. !oziv /abranjujem vam da do(ete sutra. /abrana

Kada je riječ o govornom činu! nu*an je uvid i u jezički i u nejezički kontekst, osobito u tzv. pragmatičkikontekst, scenu/! jer izbor govornih činova ovisi o namjeri komunikatorL! svrsi poruke! cilju uspostavljanjakomunikacije i dr. -%pr.! na pitanje a li želite još čaja englesko hank 5ou.6 znači a.6, dok bi ,rancusko erci.6 značilo 1 ne. 8akođer se od jezika do jezika vrlo razlikuju konvencije koje se odnose na pozdravljanje!opra&tanje i dr.0

?udu(i da uz iskaze &alju i sliku o sebi! subjekti govornog čina 1 svjesno ili nesvjesno 1 međusobno se procjenjuju. Stoga je govorni čin redovito dinamičan+ rezultat je interakcije! obostrane igre! procjenjivačkih pogleda. Svaki govorni čin mo*e se smatrati avanturom3 subjekti re*iranja govornog čina proizvode iliinterpretiraju poruke! ali pritom ne postoji simetrija između značenja koje govornom činu pripisujekomunicirajui subjekt i onog koje mu pripisuje interpretirajui subjekt.

eorija govornih činova analizira ulogu iskaz7 u odnosu na pona&anje govornika i slu&aoca u međusobnojkomunikaciji. Uočena je trostruka distinkcija3

9F 8ermin je preuzet od britanskog ,ilozo,a J. '. 2ustena -$*. '. #stina! 9E99<9E@F0 i &iroko je prihva(en u lingvistici.

A



9. mo*emo konstatirati puku činjenicu da se odvija komunikativna aktivnost -tad govorimo o lokucionomčinu0+

). posmatramo čin koji se vr&i kao rezultat govornikova iskaza -tad govorimo o ilokucionim činovima+ oni predstavljaju jezgro svake teorije o govornim činovima+ de,iniraju se! dakle! s obzirom na namjeregovornika! tzv. ilokucionu mo+ to su slučajevi u kojima rei znači izvršiti, gdje je kazivanje M činjenje/!kao3 klađenje! obe(avanje! zapovijedanje! opominjanje! davanje imena itd.0+

7. posmatramo djelovanje koje govornikov iskaz izaziva kod slu&aoca+ izazivanje ovakvih e,ekata imenuje sekao perlokucioni čin.99

Postoje hiljade mogu(ih govornih činova! a bilo je i vi&e poku&aja njihove klasi,ikacije. Jedna od podjela sadr*i pet osnovnih tipova govornih činova3

9. direktivni 1 njima govornik poku&ava navesti slu&aoca da ne&to učini -npr.3 molba! izazivanje! naredba!zahtjev0+

). obavezujui -ili komisivni0 1 njima se govornik u različitom stupnju obavezuje na određene postupke u budu(nosti -npr.3 obe(avanje! garantiranje! zavjetovanje0+

7. ekspresivni 1 njima govornik izra*ava svoja osje(anja ili stav o nečemu -npr.3 izvinjava se! izjavljujesauče&(e! *ali! zahvaljuje se! iskazuje dobrodo&licu0+

=. deklaracije 1 govornikov iskaz dovodi do promjene u spoljnoj situaciji -npr.3 *enidba! podno&enje ostavke!

otpu&tanje s posla! objavljivanje rata i sl.0+>. predstavni 1 njima se govornik u različitom stupnju obavezuje na istinitost rečenog -tvrdi! vjeruje! odriče!zaključuje! pretpostavlja0.9)

$a bi bili uspje&ni! govorni činovi moraju zadovoljiti$a bi bili uspje&ni! govorni činovi moraju zadovoljiti uvjete prikladnostiuvjete prikladnosti339.9. osoba koja izvodi govorni čin mora biti ovla&(ena za to -ovo se ne odnosi na glagole kaoosoba koja izvodi govorni čin mora biti ovla&(ena za to -ovo se ne odnosi na glagole kao izviniti se, obeati,izviniti se, obeati,

žaliti žaliti i sl.! ali se odnosi na iskaze kaoi sl.! ali se odnosi na iskaze kao $hapšeni ste", #tpušteni ste", #vim je rat objavljen"$hapšeni ste", #tpušteni ste", #vim je rat objavljen" i sl.! jer su samoi sl.! jer su samoodređene osobe kvali,icirane da ih upotrijebe0+određene osobe kvali,icirane da ih upotrijebe0+

).). govorni se čin mora obaviti na ispravan način -dobrodo&lica se! npr.! iskazuje samo ljubaznim pona&anjem0+govorni se čin mora obaviti na ispravan način -dobrodo&lica se! npr.! iskazuje samo ljubaznim pona&anjem0+7.7. govorni čin mora se izvr&iti iskreno -npr.! glagoligovorni čin mora se izvr&iti iskreno -npr.! glagoli tvrditi, vjerovatitvrditi, vjerovati validni su samo ako govornici ne la*u+validni su samo ako govornici ne la*u+

glagoliglagoli obavezati se, obeavatiobavezati se, obeavati i sl. imaju e,ekta samo ako govornici uistinu misle ono &to govore0.i sl. imaju e,ekta samo ako govornici uistinu misle ono &to govore0.

". K#&%#ZI/IJA RAZLIČITIH %ISA'IH SASTA"A

Pisati o nečemu znači razvijati svoje misli o postavljenoj temi tako da se predmet o kojem je riječ prika*e!objasni ili doka*e. 2ko *elimo to posti(i! potreban nam je plan misaonog kretanja! tj. plan na&eg pisanogsastava! kojim posti*emo pravilnu kompoziciju na&eg pisanog sastava.

Kompozicija jednog djela ili pisanog sastava jeste način i vje&tina raspoređivanja građe -činjenica! ideja!

argumenata0 u jasnom! prirodnom! logičnom i uvjerljivom redu.$a bismo ostvarili pravilnu kompoziciju nekog pisanog sastava! potrebna je! prije svega! pa*ljiva i detaljnaanaliza teme o kojoj pi&emo.

2naliza teme osigurava nas od kretanja krivim putem! od proma&aja teme i daje nam pravilnu orijentaciju za postavljanje plana kompozicije na&eg pisanog sastava.

2naliza tema sastoji se u tome da iz naslova tačno utvrdimo3 1 predmet o kome treba pisati -materija teme0+ 1 misao ili pravac u kome treba odgovoriti na temu -te*i&te teme0.

99 4lokuciona mo( iskaza i njegovi perlokucioni e,ekti ne moraju se podudarati+ npr.! ako nas neko upozori na neki postupak! mi se nemoramo obazirati na to upozorenje. Up.3 B.3 $. Kristal! embrička enciklopedija jezika, ?eograd! %olit! 9EE>! 9)9.9) B.3 $. Kristal! 8nciklopedijski rječnik, s.v.+ 4sti! embrička enciklopedija jezika, 9)9.

I



%a osnovu ovog razdvajanja tačno znamo o čemu (emo pisati i u kom pravcu (emo pisati o temi. U istovrijeme! na osnovu analize teme mi donosimo odluku o obliku -,ormi0 koji (e imati na& pisani sastav.

$rugi uvjet za dobru kompoziciju nekog pisanog sastava jeste prikupljanje &to više činjenica 9materijala:kojima (emo objasniti i potvrditi postavljenu temu. U ovoj etapi potrebni su nam listi(i na koje bilje*imio sve&to je u vezi s temom. $a bi prikupljanje materijala bilo &to plodnije! potrebno je vidjeti i najsitnije detalje izabilje*iti ih.

"ed kojim (emo ispisivati misli sasvim je proizvoljan. 6ato se slu*imo izdvojenim listi(ima! da bismo ih poslijegrupirali prema nekom planu. Ukoliko se vi&e budemo vje*bali u pravljenu plana za kompoziciju pisanogsastava! utoliko (e i prikupljanje materijala i(i sve vi&e onim redom kojim (emo taj materijal poslije srediti.

2nalizom teme i prikupljanjem materijala urađeno je pola posla oko izrade plana za kompoziciju.

6a svaki pisani sastav postoje tri osnovna načela kojih se treba pridr*avati pri izradi plana. 8o su3 načelo jedinstva, načelo progresije i načelo ravnomjernosti.

+ačelo jedinstva

#vo načelo odnosi se na to da čitav sastav! svim svojim dijelovima! govori o temi! odnosno da odgovara i namateriju i na te*i&te teme. 8o smo postigli ve( samom analizom teme kojom smo utvrdili o čemu tema govori i&ta ona tra*i kao odgovor! kao i samim prikupljanjem materijala. Prilikom sređivanja prikupljenog materijalamoramo stalno voditi računa o tome da (emo njime govoriti samo o temi.

+ačele progresije

%ačelo progresije sastoji se u tome da na&a misao stalno napreduje! da prelazi na nove stepene i da nas svakimstepenom sve vi&e pribli*ava potpunom odgovoru na temu. %ema ničeg pogre&nijeg i dosadnijeg od tapkanja umjestu! tj. ponavljanja nekog podatka ili misli na različite načine. %pr.3 ja volim pjesme...! mene pjesme jako

interesuju...! u pjesmama nalazim u*ivanje...! pjesme su moja najmilija zabava... i sl.

+ačelo ravnomjernosti

#vo načelo podrazumijeva da svakoj misli u sastavu bude posve(eno onoliko mjesta koliko to njena va*nostzahtijeva. Svaka misao nije istog značaja. #nim &irim posvetit (emo vi&e prostora! a onim u*im samo jedan

paragra, i sl.

4maju(i na umu ova načela! mo*emo pristupiti samoj izradi plana.

Plan za kompoziciju pisanih sastava mo*e biti prostiji i slo*eniji. %ajprostiji plan obuhva(a3 uvod! razradu izaključak! pri čemu se za svaki od ovih dijelova u jednoj ili dvjema rečenicama ,ormulira sadr*ina svakog odtih dijelova. Plan za izradu naučnih studija ili monogra,ija obuhva(a3 naslov! predgovor! uvod! razradu!zaključak! bibliogra,iju! rezime! indeks! dodatak i sadr*aj.

6a određeno djelo je najbitnije da se! &to je mogu(e vi&e! iscrpi predmet prilikom prikupljanja građe. Kad jegrađa prikupljena! prelazi se na novu etapu3 sistematiziranje i raspore(ivanje gra(e. #ve dvije etapemeđusobno su povezane! jer kao &to (e se građa u toku rada morati dopunjavati! tako je i tokom njenog

prikupljanja unekoliko vr&eno sistematiziranje.

tapa raspoređivanja građe provodi se u skladu s te*njom za čvrstom i organiziranom kompozicijom! &to podrazumijeva jak! logičan i uvjerljiv raspored! kako unutar samog djela i njegovih ve(ih dijelova -glava! poglavlja! paragra,a0! tako i unutar njegovih manjih dijelova -mjesto rečenice u paragra,u i riječi u rečenici0.2ko je sve urađeno prirodno! svaki dio (e imati ,unkcionalnu vrijednost i doprinosit (e jedinstvu i skladu djela.

E



U ovoj etapi autor mora voditi računa o tome da slične ideje! činjenice i dr. međusobno pove*e! da izmeđuelemenata pronađe određene logične odnose! te da svakom sastavnom dijelu dodijeli prostor srazmjeranva*nosti činjenica i ideja koje on sadr*i.

Sve segmente dobre kompozicije lak&e je posti(i ukoliko istra*ivač u potpunosti ovlada građom i ukoliko uradikvalitetan plan djela. Pa*ljivim i vi&estrukim čitanjem prikupljene građe i razmi&ljanjem! autor vr&i asimilacijugrađe! čime sebi pojednostavljuje izra*avanje i pisanje.

4zrada je plana! ma koliko bila osporavana od pojedinih autora! izuzetno bitna za naučno djelo! jer omogu(ujesklad svih dijelova i njihovu dobru povezanost u cjelinu. Plan zavisi od naučne discipline! oblika i karaktera

prikupljene građe i stvaralačkih mogu(nosti autora! a zavisi prvenstveno od autorovog načina prilaza temi.2utor treba izabrati najpovoljniji vid! svjestan da (e ga vjerovatno dopunjavati ili prerađivati. Plan treba iznadsvega biti ,unkcionalno korektan! treba predstavljati strukturu samog djela.#bilje*avanje dijelova plana mo*e se vr&iti na različite načine! o čemu postoje dobra uputstva.97

Hijerarhija )rojeva i (lova o1naavanj redo(lijeda od(jea3a e3(a

#dsječke teksta mogu(e je organizirati3

9. arapskim brojevima s tačkama+). brojevima i slovima+7. gra,ičkim simbolima i znacima.

9. 2ko se redoslijed odsječaka teksta označava arapskim brojevima s tačkama! prvi se odsječak označava brojkom 9 s tačkom -9.0. Bi&estepena hijerarhija posti*e se nizanjem brojeva! dok se ne iscrpi odsječak! npr.3

9.9.9.9.9.9.9.9.9.9.9.9.).9.9.9.7.

9.9.).9.9.7.9.9.9.7.).9.). -itd.0

Sljede(i odsječak označava se brojem ) s tačkom -).0 i dalje se razvija kao i prethodni odsječak. 4td.Poslije posljednjeg broja ne mora se stavljati tačka39.99.9.99.9.) -itd.0

). 2ko se redoslijed odsječaka teksta označava brojevima i slovima3a. na prvo mjesto dolazi rimski broj -4.0+

b. na drugo 1 veliko slovo abecede -2.0+c. na tre(e 1 arapski broj -9.0+d. na četvrto 1 malo slovo abecede -a.0.

6avisno od karaktera odsječaka! iza brojeva i slova mo*e biti tačka -4.! 2.! 9.! a.0 i okrugla zagrada -luk03 40! 20!90! a0. Unutar broja 4. -44.! 444.0 razvrstavaju se slova 2.! ?.! N. itd.+ unutar slova 2. -?.! N.0 brojevi 9.! ).! 7 itd. iunutar broja 9. -).! 7.0 slova a.! b.! c. itd.:etverostepena hijerarhija -umjesto gore navedene! s brojevima i tačkama0 izgledala bi! npr.! ovako3

4. 2.

97 B. o tome3 S. ?ratono*i( < ?. "anilovi( 1 J. Sili(3 ;rvatski računalni pravopis* -ramatičko<pravopisni računalni vodič, 6agreb!;atica hrvatska! 9EE@! AE+ ;. ami(! o. c., @E<A9.

9F



9. a. b. c. ). 7. a. b.

?. -itd.0

7. Pri kompjuterskoj obradi teksta pored brojeva i slova mogu se koristiti i razni gra,ički simboli i znakovi -O!

! o itd.0.

#djeljci

#djeljeci su najvi&e grupe u dijeljenju na&e teme i obilje*avamo ih rimskim brojevima3 4! 44! 444... Prema tačnoodređenom te*i&tu teme zaključili smo da se na& pisani sastav mo*e podijeliti u vi&e grupa srodnih činjenica imisli! pa ih dijelimo u odjeljke. U svakom od odjeljaka ,ormuliramo uop(avaju(u misao -tezu0! koja u okviru

svakog od tih odjeljaka obuhva(a niz srodnih misli. %a taj način temu smo razbili na nekoliko grupa! misli ičinjenica! i u svakoj od tih grupa ,ormulirali osnovnu misao.

!ododjeljci

Pristupaju(i daljoj analizi ,ormiramo pododjeljke. Svaku od osnovnih misli odjeljaka posmatramo kao novutemu. $ijelimo i tu misao na njene u*e dijelove! tj. na pododjeljke. 6a svaki pododjeljak ,ormuliramouop(avaju(u misao bilo čitavom rečenicom bilo nekim sa*etim izrazom.

!aragra'i

2naliziraju(i svaku od osnovnih misli pododjeljaka! utvrđujemo da se ona razvija i dokazuje određenim!naju*im mislima naju*ih cjelina koje nazivamo paragra,ima.

!aragra' je misaona cjelina koja se sastoji od niza rečenica povezanih međusobno tako da čine &iru koherentnucjelinu.

Unutar paragra,a treba da postoji čvrsta povezanost rečenica i ne smije se iz jednog paragra,a skakati na drugi.;isao svakog paragra,a ,ormulira se nekom rečenicom ili nekim sa*etim izrazom.

?roj odjeljaka! pododjeljaka i paragra,a zavisi od slo*enosti teme! od ličnosti koja pi&e o temi! od bogatstva

materijala i dr."azvijaju(i misli pojedinih paragra,a u okviru jednog pododjeljka! ujedno razvijamo i misao tog pododjeljka! arazvijanjem misli pododjeljka razvijamo misao odjeljka koji sa onim drugim razvija misao teme.

"asprava ne treba da bude komplicirana i sa puno razdjela. 8reba da bude &to prirodnija i da odgovara prirodnom toku stvari! događaja i pojava.

"I. %ISA'JE TEKSTA

Prethodne radnje! ukoliko su osmi&ljeno i planski vođene! olak&at (e u znatnoj mjeri proces pismenoguobličavanja i redigiranja rukopisa! čime izrada naučnog djela ulazi u zavr&nu ,azu.

99



"edigiranje rada najbitnija je! ali i najte*a etapa u procesu izrade rukopisa. Uz sve dosad navedeno! ova etapa!iznad svega! podrazumijeva i znatno razvijene sposobnosti pismenog izra*avanja. #d tehnike pisanja zavisit (e ikonačni rezultat istra*ivačkog rada.

ijelovi 3nji*e

Jedno djelo obično ima sljede(e dijelove3

+aslov 1 treba biti precizan i u sa*etom obliku izraziti &to potpunije sadr*inu i predmet djela. $akle! nu*no jeizbjegavati razvučene i neodređene naslove ili! kako de,inira $aC3 Q%aslov mora sa &to manje riječi točnoopisati sadr*aj članka.Q9=

!redgovor 1 dio op(eg karaktera+ u njemu se iznose razlozi zbog kojih je autor napisao djelo.

$vod 1 ve(eg je obima od predgovora! a u njemu se autor dotiče dijelom i same sadr*ine djela. Nilj mu je dakod čitaoca probudi zanimanje za predmet djela. Uvod često zamjenjuje predgovor! i obrnuto. Uvod se često

pi&e posljednji! kada je djelo u cijelosti gotovo! s obzirom na to da se tek tada mogu u cjelini sagledati svielementi i da je tek tad mogu(e ukazati na najinteresantnije od njih.

=azrada 1 predstavlja okosnicu djela i zauzima najvi&e prostora. U njoj se izla*e prikupljena građa u svrhudokazivanja teze postavljene u uvodu. "azrada mo*e imati vi&e dijelova! a svaki od njih glave i poglavlja!odsjeke i pododsjeke.

/aključak 1 predstavlja zavr&ni dio! sintezu svega &to je analizirano u djelu. $obar zaključak treba da proizlaziiz prethodnih izlaganja i da sintetički izlo*i op(e rezultate istra*ivanja.

>ibliogra'ija ) obično se na osnovu radne bibliogra'ije radi konačna. Svako obimnije djelo mora imati poptunu bibliogra,iju.

=ezime ) to je sa*etak koji se obično pi&e na jednom od univerzalno rasprostranjenih jezika. Nilj mu je da se i

strana naučna javnost upozna sa bitnom sadr*inom određenog djela.

?ndeks ) ima ga! po pravilu! svako obimnije djelo. ;o*e sadr*avati popis imena - imenski indeks0 ili predmeta- predmetni indeks0! a uvijek se prila*e rukopisu.

odatak ) sadr*i ono &to nije neophodno u tekstu. #bično se sastoji od raznih tabela! ,ormulara! ilustracija i sl.

&adržaj ) čine ga naslovi pojedinih dijelova knjige sa odgovaraju(im brojem stranice. Sadr*aj mora biti pregledan! a mora sadr*avati i spiskove ilustracija! tabela i sl.

%i(anje e3(a

Pisanje teksta obuhva(a dvije ,aze3 pisanje koncepta i pisanje konačnog teksta.

%ačin pisanja koncepta različit je od autora do autora! no u svakom slučaju ga je potrebno pisati s bilje&kama i planom. #p(e crte pisanja koncepta označavaju potrebu svakodnevnog pisanja! potrebu predaha! bez suvi&nihotezanja i bez razmi&ljanja o tačnosti svih pojedinosti i dotjeranosti teksta. Po*eljno je da se ve( u ovoj ,azi pi&u,usnote! ispod teksta ili u samom tekstu! odvojene zagradom.

Savjesnim dotjerivanjem i strpljivim tra*enjem najboljeg izraza autor (e učiniti najvi&e za konačnu verzijusvoga teksta+ stoga se često de&ava da prva verzija koncepta pretrpi značajne promjene. Po*eljno je da autor

prije revizije koncepta rukopis ostavi nekoliko dana da Qodle*iQ! kako bi autor mogao od zavr&etka koncepta dorevizije rukopis pročitati nekoliko puta. #vakvo čitanje omogu(ilo bi obra(anje pa*nje na sve segmente djela 1 od cjeline do pojedinosti! od sadr*ine do pravopisa! od jedinstva do logične strukture itd. Pritom je vrlo bitno

9= Up.3 B. Silobrči(! o.c., )E.9)



znati i mo(i odstraniti iz rukopisa sve &to je suvi&no! osobito banalne pojedinosti. "ukopis bi valjalo pročitati barem tri puta i svaki put obratiti pa*nju na pojedini segment -sadr*inu! strukturu! tehniku0.

4stinska revizija zahtijeva mnogo vremena. Potrebno je! osim toga! provjeriti niz drugih bitnih! sastavnihelemenata dobrog naučnog djela 1 urediti naučnu podlogu rukopisa -citati! ,usnote! bibliogra,ija0. Prije tehničkeobrade i &tampe rukopisa! koji također zahtijevaju maksimalnu pa*nju! potrebno je provjeriti stilskekarakteristike rada i gramatičku korektnost! uvjeriti se da je izvr&en najpravilniji i najpodesniji izbor riječi!najsretnije i najkorektnije ,ormulirane rečenice i paragra,i.

Sil(3e odli3e

Uz potrebu ovladavanja svim tajnama metodologije i tehnike naučnoistra*ivačkog rada u određenoj disciplini!autor naučnog djela mora iznad svega ovladati primjerenim izrazom. Karakteristike izraza! bez obzira o kojoj jenaučnoj disciplini riječ! trebaju se ogledati prvenstveno u jasnom i preciznom! jednostavnom i konciznomiskazivanju misli! uz visok nivo gramatičke i pravopisne korektnosti.

#vdje su predočene karakteristike naučnoistra*ivačkog rada i naučnog djela u svjetlu metodologije i tehnikenaučnoistra*ivačkog rada! bitnih obilje*ja svake naučne discipline. Posebna pa*nja posve(ena je procesu izrade

jednog naučnog djela 1 od mogu(eg načina izbora teme do po*eljnih stilskih odlika djela.

"II. ESEJ, SE&I'ARSKI I I%L#&SKI RA

Seminarski rad je esej koji se temelji na kritičkom razmi&ljanju o temi koju student sam predla*e -ili odabire s popisa tema i u dogovoru s pro,esorom0. sej mora biti temeljen na proučavanju teme iz više izvora -najmanje pet0. Preporučuje se i kori&(enje stručnih i znanstvenih tekstova putem 4nterneta. Beoma često esej se zasniva nakritici ili analizi nekoga djela -tzv. sekundarni podaci0+ pritom je va*no izgrađivati osobni stav o temi.9> 4ako jesvrha eseja pokazati3 9. sposobnost samostalnog služenja stručnom literaturom+ ). zrelost u obradi teme, tj.

sposobnost rješavanja problema iz naučno<nastavnih područja koja su predmet studija+ 7. izgra(enu pismenost

1 ne treba zapostaviti ni 'ormu rada.

4. #pe napomene. 'iteraturu najprije treba i&čitavanjem usvojiti. 6atim se pi&e svoj tekst. Prije nego počnete pisati! napravite plan rada! koji (e vam poslu*iti kao vodič! a koji u hodu mo*e biti preinačavan -najprijede'inirajte podnaslove+ oni (e vam poslu*iti za organizaciju sadr*aja članka0. ?itno je udovoljiti sadržajnimkvalitetima -dosljedno poštovati temu! korektno primjenjivati odgovarajue metode! argumentirati stavove!

pravilno izvoditi zaključke i prijedloge i sl.0 i op(im intelektualnim standardima - jasnoa mišljenja i preciznost izražavanja 1 nastojte se izra*avati koncizno i jasno+ te logičnost 1 slijedi li to iz onoga &to je tu rečenoR0. 2koneku rečenicu ili riječ mo*ete izbaciti 1 izbacite je. 8vrdnja ne samo da treba biti jasna! tačna i precizna! onamora biti i relevantna za pitanje koje se razmatra. "azmatranju stvari ne smije nedostajati dubina -Koliko jemoj odgovor u skladu s kompleksno&(u ove pojaveR U kojoj mjeri uzimam u obzir sve probleme ovoga pitanjaR#dnosi li se to na najznačajnije ,aktoreR0 i širina -;o*emo li pitanje osmotriti i s drugog stajali&taR Postoje lidrugi načini razmatranja tog problemaR0.

6amolite kolegicu ili kolegu da pročita va& esej prije nego ga predate i da vas upozori na slaba mjesta.9@

15 !rikaz knjige -kao predmet eseja 1 seminarskog rada0 uglavnom sadr*i3 kratku biogra,iju autora knjige+ teorijski okvir njegova rada op(enito i posebno teme obrađene u knjizi koja se prikazuje+ kratak sadr*aj knjige+ po vlastitom izboru navođenjeilustrativnih primjera iz knjige -opis slučaja! vje*bi! tehnika rada i sl.0+ kritički osvrt+ preporuku za čitanje.

16 Studenti mogu biti podijeljeni u grupe po četvero+ svaka (e grupa dobiti po četiri eseja studenata iz drugih grupa. Svaka (e grupa procijeniti sve dobivene eseje i dati pismene komentare slijede(i ove kriterije3 9. Je li va*nost teme dobro argumentirana i koliko su

problemi i ciljevi jasno de,iniraniR ). Jesu li i kako su bitni argumenti potkrijepljeni detaljima i5ili primjerimaR 7. Jesu li prikupljenein,ormacije prikazane detaljno! argumentirano i jasno. =. Koliko su ključni kori(eni pojmovi jasno de,iniraniR >. Postoji li jasna veza ilogički slijed između kori&(enih in,ormacija! zaključaka i implikacijaR @. Jesu li uključena i dobro opisana suprotstavljena gledi&ta istavoviR A. Jesu li otvoreno iskazani potencijalni problemi s kojima se autor suočava i za koje ne nalazi najbolja rje&enjaR I. U kojoj

je mjeri pokazana samostalnost u izboru literatureR 1 sej (e potom biti vra(en studentu s komentarima. Primjedbe valja uva*iti i pri97



44. @orma rada. U ,ormalne kvalitete ulaze3 jezik! stil! pravopis! paginacija rada! klasi,ikacija sadr*aja ioznačavanje odjeljaka teksta! način citiranja9A! pozivanje na izvore! izgled podno*nih napomena! pravilnosastavljen abecedni popis upotrijebljene literature s podacima o ostalim izvorima! pravilan popis izvora!

pregledna dokumentacija i dr. Seminarski rad valja napisati u skladu sa standardima za pisanje preglednihradova! i to na 9F do 9@ stranica teksta -u opseg se računa samo glavni dio rada -uvod! obrada teme! zaključak0!a ne i dodatne stranice 1 vanjska! unutarnja naslovna! sadr*aj! popis literature! prilozi0.9I

Seminarski rad sastoji se od3

9. omotne ili vanjske stranice -Prilog br. 90+9E

). unutarnje naslovne stranice -Prilog br. )0+)F

7. sadr*aja -koji mo*e biti i na kraju rada+ sadr*aj je konačni plan rada0+=. uvodnog dijela, u kome treba jasno naznačiti predmet o kojem (ete pisati -precizno se određuju tema ili

problemi koji (e se obrađivati0! kao i stav koji (ete zauzeti tokom pisanja. 8u se daje kratki pregled područja koje je vezano za temu rada+ de,inira se osnovni cilj+ daje se i opis metodologije prikupljanja podataka -ukoliko je rad utemeljen na va&em istra*ivanju! tj. na primarnim podacima0+

>. glavnog dijela, koji sadr*i analizu prikupljenih in,ormacija i najva*nije argumente vezane uz temu+ ovaj

dio potrebno je razlomiti na vi&e smislenih cjelina -poglavlja! potpoglavlja+ posti(i ravnote*u izmeđucitata i rezimea, opisa i analize ) uop(e3 između dijelova rada0 te ih uredno označiti -v. ni*e0+

@. zaključaka -izvedeni iz navedenih in,ormacija i dobivenih podataka0+A. popisa literature -navedite abecedno svaki izvor koji ste koristili 1 izuzev&i op(e priručnike! npr.

rječnike! enciklopedije0! npr.3

a0 knjige3 4sakovi(! 2lija -9EE)0 =ječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku, Svjetlost! Sarajevo.

b0 časopisi3 4sakovi(! 2lija -9EAF0 Barijante na popravnom ispitu. U3 Hivot! br. 4599<9)! str. >=<A9!Sarajevo.

I. popisa priloga -ako postoje0.

Prilog br. 93 4zgled omotne ili vanjske stranice

doradi posti(i maksimalnu jasno(u i preciznost. %akon toga se konačni nacrt rada dostavlja nastavniku -rad jeste nacrt sve dok gavoditelj ne odobri kao konačan tekst seminarskog rada0! koji pri ocjenjivaju također slijedi navedene kriterije.

9A Podaci o izvoru mogu se navesti u samome tekstu! u zagradama! npr.3 -4sakovi(! 9EE)3@<)@0. Nitirani -i para,razirani0 dijelovi moguse označiti i brojem! a podatke o izvoru potrebno je navesti pod istim brojem na dnu stranice! npr.3 B.3 4sakovi(! 9EE)3@<)@. %a krajuknjige! cijeloga rada -ili poglavlja0 navodi se popis literature.18 $anas je standard da se seminarski radovi sastavljaju na kompjuteru. Stranica rada treba da odgovara standardnoj autorskoj kartici!tj. da na njoj -uključuju(i i razmake i prazne redove0 bude oko 9IFF slovnih znakova -pi&e se na papiru ,ormata 2= 1 )9)E!A cm0. 8ose post*e tako da redak teksta u prosjeku ima @F slovnih mjesta! a da na stranici -uključuju(i i podn*ne napomene0 bude oko 7F redaka-oko 7FF riječi0. urziv -italik0 i potcrtavanje osnovni su načini isticanja+ )oldiranje ili s p a c i o n i r a n j e valja koristiti samoiznimno. ;argine su po )!> cm sa svake strane -gore 5 dolje! lijevo 5 desno0. Prored3 dvostruki u glavnom tekstu rada+ jednostruki u

bilje&kama. Beli(ina slova3 9) tačaka -u bilje&kama3 9F0. Stranice u radu potrebno je obavezno numerirati. %umeracija se ne stavlja na prvu niti na stranicu na kojoj je sadr*aj! a u numeraciju se ne uključuje naslovna stranica. -#stale pojedinosti precizira pravilnik oizradi seminarskog i diplomskog rada.09E %a omotnici ili vanjskoj stranici upisuju se sljede(i podaci3 9. %aziv Univerziteta i Takulteta+ ). 4me i prezime studenta+ 7. %aslov

rada+ =. Brsta rada -seminarski rad 1 odnosno3 diplomski rad 0+ >. ;jesto i godina.)F %a unutarnjoj naslovnoj stranici upisuju se sljede(i podaci3 9. %aziv Univerziteta i Takulteta+ ). 4me i prezime studenta+ 7. ?rojindeksa+ =. Status -redovni ili vanredni student0+ >. #dsjek5 Smjer studija+ @. Stepen studija+ A. %aslov rada+ I. Brsta rada -seminarskirad 1 odnosno3 diplomski rad 0+ E. %aziv predmeta+ 9F. 4me i prezime mentora+ 99. ;jesto! mjesec i godina.

9=

http://www.uwsp.edu/acad/psych/apa4b.htm






Univerzitet u Sarajevu

Tilozo,ski ,akultet

2lma 2li(

%rijedlo1i )o(an(3o4 je1i3

Seminarski rad

Sarajevo! )FFA.

Prilog br. )3 4zgled unutarnje naslovne stranice


Tilozo,ski ,akultet

2lma 2li(

4ndeks br. 9)F75)FF9+ redovna studentica

#dsjek za bosanski! hrvatski i srpski jezik+ dvopredmetni petogodi&nji studij

9>



%rijedlo1i )o(an(3o4 je1i3

Seminarski rad

Predmet3 Savremeni jezik 44

;entor3 pro,. dr. asnija ;uratagi(<8una

Sarajevo! april )FFA.

"III."III. %#SL#"'# K#&U'I/IRA'JE

#snova dobrih poslovnih manira jeste uva*avanje interesa i osje(anja drugih3 moramo pokazati da o osobi skojom kontaktirmo vodimo računa koliko i o sebi.)9

%ajva*niji vid dobrih poslovnih manira jeste izravni kontakt s ljudima.)) 8okom razgovora atmos,era treba biti opu&tena. Pa*ljivo pratite o čemu govori va& doma(in. Ba&i komentaritreba da su zanimljivi! sa*eti! da ne prelaze u raspravu.)7

Posebna pravila pona&anja vrijede za razgovor povodom konkursa za posao.)=

)9 /latno pravilo poslovnog pona&anja obuhva(a3 izgled 1 poku&ajte u svom izgledu istaknuti ono najbolje+ 4anire 1 nemojte se nikada pona&ati sebično+ +o&tenje 1 pona&ajte se iskreno i po&teno+ va*avanje 1 posmatrajte sebe u očima drugih+ ličnost 1 iska*ite svojekvalitete+ (til i takt 1 razmislite prije negoli ne&to ka*ete -sve ovo mo*e se sa*eti u riječ impuls0. "obinson! !oslovni bonton! E! 97.))

Kada idete na sastanak! uvijek treba do(i na vrijeme! jer tačnost mo*e biti od velikog značaja za vas i va&u kompaniju. 2ko sesastajete prvi put! prije nego &to stignete na sastanak treba da se obučete pristojno. Kada stignete na sastanak! treba da se najavite kodsekretarice. Sekretarica vas najavljuje kod va&eg doma(ina+ ne ulazite u kancelariju prije najave. Učtivost nala*e va&em doma(inu daustane da vas pozdravi! bez obzira da li je mlađi ili stariji od vas. "ukovanje je op(eprihva(en način pozdrava -stisak ruke uz osmijeh i

pogled pravo u oči0. %a isti način treba da se pozdravite sa svim prisutnima u uredu. %emojte sjedati dok vam doma(in ne ponudi 1 ako to propusti! vi upitajte da li je uredu da sjednete. Podsjetnicu treba da date na kraju sastanka. Ukoliko va&em doma(inu nije

poznata ku(a za koju radite! prihvatljivo je vizitkartu dati na početku sastanka. Up.3 "obinson! l.c.)7 4majte na umu da razgovor treba zavr&iti u predviđenom vremenu. %e treba da pravite bilje&ke! ako zato niste dobili dozvoludoma(ina. %a kraju sastanka va*no je ponoviti kurtuoazni postupak s početka -pozdrav! osmijeh i pogled u oči poslu*it (e vam daučvrstite poznanstvo koje se razvilo tokom razgovora0. "obinson! o.c., )F<)@.24 #soba koja poziva na razgovor sa svih aspekata procjenjuje da li je kandidat pogodan za mjesto na koje se prijavljuje 1 uključuju(ii njegove poslovne manire! a kandidatu se obično ne pru*a druga &ansa da ispravi eventualne gre&ke. Uobičajena pravila koja seodnose na prepreme za sastanak -lijep izgled! dolazak na vrijeme0 va*na su i za razgovor povodom konkursa za posao. Pritom imate

vrlo malo vremena da ostavite dobar dojam. "je&enje je u tome da se pripremite za sljede(e mogu(nosti3 9. mo*ete biti zamoljeni daopi&ete svoju karijeru+ ). mo*ete biti zamoljeni da objasnite za&to vam se ovaj posao dopada i za&to ste osoba pogodna za njega+ 7.mogu vam biti postavljena pitanja lične prirode. U toku prvih trideset sekundi va& sagovornik procijenit (e povoljno ili nepovoljno va&izgled! pona&anje i nastup. %ajva*nije je da izgledate samouvjereno! inteligentno i raspolo*eno. Kada govorite o sebi! nemojte seustručavati da pričate o svojim uspjesima! ali nemojte pretjerivati u komplimentima na svoj račun. 4skusan sagovornik u stanju je

9@



Prije nego &to budete pozvani na razgovor! vjerovatno (ete uz molbu podnijeti i biogra,iju.

>iogra'ija

olbu, tj. prijavu na konkurs treba otkucati na kompjuteru. U samoj molbi mo*ete dati kratak pregled poslovakoji su prethodili sada&njem -hronolo&kim redom0! uz podatke o razlozima zbog kojih ste ih napustili teistaknuti za&to je ovo va*na prilika za vas -uz prijavu mo*e biti prilo*eno i kratko popratno pismo, u kome tomo*ete navesti0.

Ba&a biogra'ija mora biti pravilno napisana. %ajprije! potrebno ju je ograničiti na najvi&e dvije strane. ?iogra,ija počinje ličnim podacima -ime i prezime! datum rođenja! mjesto rođenja! adresa0! zatim su tu podaci o &kolskojspremi -naznačiti kada ste i s kakvim uspjehom zavr&ili &kolovanje3 srednje! ,akultetsko+ postdiplomski studij!doktorski studij0+ mogu slijediti podaci o stručnom usavr&avanju -studijski boravci0! o priznanjima! o naučnimskupovima! o gostovanjima -odr*anim predavanjima0! o saradnji s relevantnim institucijama! o projektima ukojima ste sudjelovali te podaci o znanju stranih jezika -aktivno 5 dobro 5 slu*i se 5 pasivno0. ;o*ete jo& ukratkoopisati slobodno vrijeme i druga interesiranja izvan posla.)>

!oslovni sastanci

Sastanci troje ili vi&e ljudi koji razgovaraju o poslu mogu biti ne'ormalni -odr*avaju se da bi se razmotrio neki

konkretan problem0 i 'ormalni -odr*avaju se redovno s nekim određenim razlogom i dnevnim redom0.?ilo da su ,ormalni ili ne,ormalni! svi sastanci su produktivniji ako ljudi u njima učestvuju uva*avaju nekolikoosnovnih pravila pona&anja. ;nogi sastanci predugo traju! nisu dovoljno konkretni i! konačno! bezuspje&ni su!zato &to jedan ili vi&e učesnika ne po&tuju pravila.

+e'ormalni sastanci mogu biti unaprijed dogovoreni ili improvizirani. 4mprovizirane sastanke saziva najče&(e&e, za nekoliko svojih slu*benika ili jedan od direktora za svoje kolege iz drugih odjela. Uglavnom su manje,ormalni od svih sastanaka. ;ogu poslu*iti kao relaksacija na kraju radnog dana.)@

@ormalni sastanci redovno se odr*avaju -jednom sedmično! mjesečno itd.0+ vode ih osobe koje su imenovanekao presjedavajui.U vezi s ,ormalnim sastancima treba se pridr*avati sljede(ih uputstava3

9. pripremiti se za sastanak tako &to (ete pročitati posljednji zapisnik! dnevni red i sve izvje&taje koji su

prethodno podijeljeni. Pogre&no je predstaviti materijal na samom sastanku i očekivati da se odlukaodmah donese+

). obu(i se ,ormalno i do(i na vrijeme+7. zahvaliti se riječima dobrodo&lice predsjedavaju(eg+=. dopustiti predsjedavaju(em da vodi sastanak! tako &to (ete sačekati njegov znak kojim neko pitanje

stavlja na diskusiju+>. po&tovati svoje kolege i njihove stavove+@. postarati se da zaključci budu doneseni o svakom pitanju+A. treba imati na umu da je sve o čemu se razgovara na ,ormalnim sastancima povjerljive prirode+I. &to se tiče zapisnika! običaj je da na njegov sadr*aj i ,ormulacije saglasnost daje predsjedavaju(i+E. u slučaju da ne odobravate odluke i postupke tijela čiji ste član! mo*ete se povu(i sa sastanka ili dati

ostavku.)A

ele'onski razgovori

'judi dnevno obave stotine tele,onskih razgovora. ;nogi razgovori ne zavr&avaju onako kako bi trebalo! jer se jedan od sugovornika iznervira. "azlog za to često nije u sadr*aju razgovora! ve( u načinu na koji se razgovara.

odmah primijetiti izmi&ljanja+ uostalom! ve(ina in,ormacija mo*e se brzo provjeriti. Ba& sagovornik (e postavljati pitanja! a od vasočekuje pitanja u vezi s mjestom na koje konkuri&ete. :esto vrijede sljede(a pravila pri odgovaranju na pitanja va&eg sagovornika3nemojte biti servilni -4zuzetno dobro pitanje! gospodine/0 ni neozbiljni -2u! super pitanjeV/0+ odgovorite na pitanje kako vam je

postavljeno+ neka va& odgovor bude sa*et i relevantan u odnosu na pitanje+ ako ne znate odgovor! recite odmah 1 nemojte se

poku&avati izvu(i ble,iranjem. %emojte sugovornika pitati &ta slijedi u daljnjoj proceduri. Kada polazite! nemojte pokazati da ste zabrinuti. "obinson! o.c., )A<)E.)> "obinson! o.c., )@<)A.)@ "obinson! o.c., =9<=>.)A "obinson! o.c., =@<=I.

9A



Kada vi upu(ujete poziv! potrebno je da se za njeg pripremite 1 prije negoli dignete slu&alicu. Svrha dobre pripreme u tome je da poziv bude e,ikasniji+ ujedno (ete po&tovati vrijeme onoga koga zovete.)I

2ko se javljate tele,onom nekom koga ne poznajete! vrlo je va*no da se na početku predstavite i ka*ete razlog poziva. 8ele,onski razgovori treba da budu dijalozi+ zato osobi koju zovete uvijek pru*ite mogu(nost dakomentira ono o čemu govorite i reagira to. 2ko se desi da veza tokom razgovora bude prekinuta! učtivostnala*e ponovo pozove ista osoba. 2ko razgovor prekine osoba kojoj je bio upu(en poziv -npr.! da bi preuzeladrugu vezu0! na njoj je da se vama ponovo javi. Kada zovete osobu koju lično ne poznajete! trebalo bi da seobratite prezimenom! a ne imenom. Kad god treba u toku tele,onskog razgovora! ne zaboravite re(i ;olim

vas/ i vala/.)E

&trani jezik u poslovnom komuniciranju

;o*e se desiti da ne govorite jezik svog poslovnog gosta. ta da raditeR %emojte računati s tim da va& gost govori jezik kojim vi govorite. 2ko vam je potreban prevodilac! potra*ite ga-najprije u svojoj ,irmi0. %eka vam gost potvrdi da li mu smeta prevodilac i provjerite da li mu odgovara osobakoju ste izabrali -u razgovoru na visokom nivou obje strane imaju svoje prevodioce0. Pripremite potrebnudokumentaciju na oba jezika. %aučite da na jeziku gosta ka*ete nekoliko ,raza za pozdravljanje i zahvaljivanje.4zvinite se svome gostu ako ne govorite njegov jezik! ma koliko to vama preskromno zvučalo.7F

Korisno je na vrijeme se upoznati sa speci,ičnostima poslovnog komuniciranja koje su u vezi s porijeklom va&ega gosta i kulturom

kojoj pripada..

79

I5. %#SL#"'# %IS&#

)I Kada zovete nekoga preko centrale! slu*benika na centrali pozdravljate! ka*ete svoje ime i to s kim biste htjeli razgovarati. Učitivoobra(anje va*no je na centrali isto kao i kad razgovarate sa sekretaricom. Kada va& poziv stigne do sekretarice! ponovo se predstavite idodajte riječ<dvije o razlogu poziva. 8o (e pomo(i sekretarici da odluči ho(e li svoga &e,a prekinuti ako je na sastanku ili ima drugitele,onski razgovor. "obinson! o.c., A9<A=.)E "obinson! o.c., A=<A>.7F "obinson! o.c., I=<I>.79 8ako! npr.! 2merikanci se po pravilu rukuju prilikom upoznavanja 1 *ene to rjeđe čine. 4zuzetno je va*no da budete tačni.

Podsjetnica se na sastancima ne razmjenjuje automatski. Kod 2merikanaca vrlo su popularni sastanci uz doručak. %a sastanku2merikanci (e često ponavljati naglas va&e ime i početi vas oslovljavati imenom! bez obzira na to da li ste im to dozvolili. "azgovor obično počinje pitanjem3 :ime se baviteR/! a mogu vas upitati i to koliko zarađujete. 2merikanci su osjetljivi kada su u pitanju

poslovni pokloni. #ni uglavnom dr*e do lijepih manira u poslu.U Japanu je uobičajen način pozdravljanja dubok naklon! a ne rukovanje. Kada dolaze u vropu! Japanci očekuju samo rukovanje svama i ne treba da kre(ete s naklonom. Bizitkarte se razmjenjuju na prvom sastanku. Poslovnom gostu nikad se nemojte obra(atiimenom! koristite ;r./ ili japansku ,ormu san/. Japanci osje(aju averziju prema ,izičkom kontaktu! pa treba izbjegavati tap&anje poramenima. 6a Japance je nepristojno re(i %e/. U poslovnom *ivotu Japanaca supruga nema značajno mjesto. 2ko je gost u va&ojku(i! izbjegavajte pitanja o njegovom porodičnom *ivotu. Japanci pridaju velik značaj poklonima. %emojte im slati novogodi&nječestitke na kojima prevladava crvena boja 1 u Japanu crvena boja slu*i za obavje&tenje o sahranama.Standardan pozdrav u ve(ini arapskih zemalja jeste Selam alejkumV/ -;ir vamaV0! s rukovanjem istovremeno ili poslije+ pritom (eva& gost mo*da desnu ruku polo*iti na srce! ili vam spustiti ruku na desno rame! ili vas poljubiti u oba obraza. U mnogim arapskimzemljama ka&njenje na sastanak ne smatra se nepristojnim. "azgovori s 2rapima traju mnogo du*e nego sa sagovornicima sa 6apada.

U mnogim arapskim zemljama dominiraju mu&karci. %e treba očekivati susret sa suprugom svoga gosta. 'ijepi maniri nala*u daarapskom gostu! čim dođe! ponudite ne&to za osvje*enje -čaj! kahvu! kolač ili čokoladu0. Pokloni nisu od primarnog značaja+ skuplji pokloni daju se kao znak posebne naklonosti.Kad imate sastanke sa Skandinavcima! od vas se očekuju konvencionalna odje(a! ,ormalno pona&anje i tačnost. umor je na

prihvatljiv na sastanku sa Skandinavcima -ali da ne bude uvredljiv0. Govor i zdravica upu(ene va&im kolegama i gostima omiljeni sumaniri+ doma(in je taj koji nazdravlja! a gost mu se pridru*uje klimanjem glave. Brlo je va*an direktan pogled. Prihvatljivo jerazmijeniti poslovne darove skromne vrijednosti.Trancuski poslovni ljudi nerado koriste engleski kao poslovni jezik. "ukovanje je uobičajeno pri susretu i na rastanku. 6agrljaj! uz

poljubac u oba obraza! čest je način pozdravljanja između poslovnih partnera suprotnog spola.Kada je posao u pitanju! %ijemci očekuju ,ormalno pona&anje. #bra(anje imenom dolazi u obzir samo ako je inicirano! a *ena seoslovljava s Trau/! bez obzira na to da li je udata ili ne. U prvom planu je tačnost. Poslovni izlasci ne prakticiraju se dok traju

pregovori! jer bi mo*da mogli utjecati na njihov ishod+ kasnije su prihvatljivi.olandski poslovni ljudi navikli su da u poslu koriste nekoliko jezika i obično govore tečno engleski. %jihov je pristup poslu

opu&teniji.4talijani i panci u poslu ne insistiraju na tačnosti. 6a njih je vrlo va*an porodični *ivot. 8reba ih pitati za porodicu prije nego počnerazgovor o poslu. Prihvatljiva je razmjena prigodnih darova.6emlje 4stočne vrope i "usije jo& uvijek se prilagođavaju uobičajenim poslovnim manirima 6apada. %avikli su na vrlo krute i

birokratske strukture. Up.3 "obinson! o.c., I@<E9.9I



Pismo kojim se jedni drugima slu*beno obra(aju pojedinci! ustanove! preduze(a itd. naziva se poslovnim pismom. !oslovno pismo sadr*i39. adresu po&iljaoca -tj. adresu pojedinca! ustanove! preduze(a itd. koji &alju poslovno pismo0+). adresu primaoca -tj. adresu pojedinca! ustanove! preduze(a itd. kojima se &alje poslovno pismo0+7. datum slanja poslovnog pisma+=. pozivnu oznaku+>. oslovljavanje osobe ili osoba kojima se &alje poslovno pismo+

@. sadr*aj poslovnog pisma+A. zahvalu i pozdrav+I. potpis osobe koja &alje poslovno pismo -sama ili u ime ustanove! preduze(a itd.0+E. mjesto navođenja priloga -dokumenata koji se prila*u poslovnom pismu0+9F. mjesto dostave poslovnog pisma.

9. 2$"S2 P#4'J2#N2 P#S'#B%#G P4S;2 0dresa pošiljaoca poslovnog pisma navodi se s lijeve strane -u gornjem lijevom uglu0.Po&iljalac mo*e biti3 a0 pojedinac i b0 ustanova! preduze(e itd.

a0 2ko je po&iljalac pojedinac! adresa po&iljaoca sadr*i3 ime i prezime+ po&tanski broj i mjesto boravka+ ulicu i

ku(ni broj+ tele,onski broj+ tele,aks+ e<mail -ukoliko ga ima0. #ve se dionice ni*u jedna ispod druge i neodjeljuju se nikakvim pravopisnim znakom3

;umin ;uminovi(A9FFF SarajevoTerhadija 9F8ele,on3 -F770 ===<>@A

Ulica i ku(ni broj mogu se navesti jo& na dva načina3

1 ispred mjesta boravka3

;umin ;uminovi(Terhadija 9FA9FFF Sarajevo8ele,on3 -F770 ===<>@A

1 u istom redu s mjestom boravka+ tad se od mjesta boravka odjeljuje zarezom3

;umin ;uminovi(

A9FFF Sarajevo! Terhadija 9F8ele,on3 -F770 ===<>@A

2ko po&iljalac ima akademsku titulu -akademik, dr. ili mr.0! ona se pi&e ispred imena+ zanimanje se navodi poslije prezimena i odvaja se zarezom3

$r. ;umin ;uminovi(! pro,.A9FFF SarajevoTerhadija 9F8ele,on3 -F770 ===<>@A

%apomena. U adresi po&iljaoca -a tako i u adresi primaoca0! tj. u naslovljavanju -a tako i u oslovljavanju0suvi&no je nizati titule različitih nivoa i značenja. 8ako nije potrebno pisati3 akademik pro'. dr. idhat >egi jer je akademik najvi&a titula! pa je dostatno navesti samo nju3 akademik idhat >egi+ suvi&no je! npr.3 pro'. dr. umin uminovi, dipl. inž. arh. ili pro'. doc. dr. prim. umin uminovi, spec. otorinolaringolog. 8akođer

9E



nije potrebno dvostruko tituliranje -npr. ako je doktor nauka ujedno i general ili ministar! titula dr. pisat (e seunutar akademske ili strukovne sredine! a general u vojnom krugu! ministar 1 u saobra(anju s dr*avnomadministracijom0. Potrebno je! dakle! staviti samo onu titulu koja se odnosi na nivo kojem se obra(amo.

b0 2ko je po&iljalac ustanova! preduze(e itd.3 puni naziv ustanove! preduze(a itd.+ po&tanski broj i mjesto poslovanja+ ulica i ku(ni broj+ tele,on+ tele,aks+ e<mail -ukoliko ga ima03


Tilozo,ski ,akultetA9FFF SarajevoTranje "ačkog 98ele,on3 -F770 @@A<I==8ele,aks3 -F770 @@A<IA7

ili3

Univerzitet u SarajevuTilozo,ski ,akultetA9FFF Sarajevo! Tranje "ačkog 9

8ele,on3 -F770 @@A<I==8ele,aks3 -F770 @@A<IA7

2ko poslovno pismo u ime ustanove! preduze(a itd. &alje koji od njihovih odjela! njihov se naziv navodi ispodnaziva ustanove3

Univerzitet u SarajevuTilozo,ski ,akultet#dsjek za bosanski! hrvatski i srpski jezik A9FFF SarajevoTranje "ačkog 98ele,on3 -F770 @@A<I==8ele,aks3 -F770 @@A<IA7

2ko se uz ime ustanove! preduze(a itd. navodi i znak njihova ustrojstva dat u skra(enicama! taj se znak pi&e uredu s nazivom ustanove i ne odvaja se nikakvim pravopisnim znakom3

nergoinvest d.d.ili3 nergoinvest $$A9FFF Sarajevoamdije :emerli(a )

8el.5 Taks3 -F770 @9F<99=

). 2$"S2 P"4;2#N2 P#S'#B%#G P4S;2

2dresa primaoca obično se navodi na dva načina3a0 u gornjem desnom uglu u istom redu s adresom po&iljaoca3

Univerzitet u Sarajevu -po&iljalac0 nergoinvest d.d.Tilozo,ski ,akultet -primalac0 A9FFF SarajevoA9FFF Sarajevo amdije :emerli(a )

Tranje "ačkog 9 8ele,on3 -F770 @@A<I== 8ele,on3-F770 @9F<99= 8ele,aks3 -F770 @@A<I778ele,aks3 -F770 @9F<99=

)F



b0 ispod adrese po&iljaoca3

Univerzitet u Sarajevu -po&iljalac0Tilozo,ski ,akultet#dsjek za bosanski! hrvatski i srpski jezik A9FFF SarajevoTranje "ačkog 98ele,on3 -F770 @@A<I==

8ele,aks3 -F770 @@A<IA7

nergoinvest d.d. -primalac0A9FFF Sarajevoamdije :emerli(a )8el.5 Taks3 -F770 @9F<99=

%apomena. 2dresa primaoca mo*e se navesti i na jo& jedan način3 u gornjem lijevom uglu! u istom redu sadresom po&iljaoca. #vaj se način obično koristi u saobra(aju unutar ustanove3

Univerzitet u Sarajevu -primalac0 Univerzitet u Sarajevu

Tilozo,ski ,akultet -po&iljalac0 Tilozo,ski ,akultet$ekanat ?ibliotekaA9FFF Sarajevo -itd.0Tranje "ačkog 98ele,on3 -F770 @@A<I==8ele,aks3 -F770 @@A<I77

%apomena. 2ko se poslovno pismo &alje u inozemstvo! potrebno je3 1 iznad adrese po&iljaoca i primaoca navesti ime zemlje+ 1 ispred broja mjesta po&iljaoca napisati ime dr*ave u međunarodnoj skra(enici+ između te skra(enice i broja

mjesta pi&e se crtica+

1 s lijeve strane broja tele,ona i tele,aksa navesti pozivni broj tele,ona i tele,aksa zemlje te pozivni brojmjesta+

1 pozivni broj mjesta odvojiti bjelinom od pozivnog broja zemlje -i jedan i drugi broj obično se stavljaju uoble zagrade0+

1 riječ tele'aks pisati tele'aA -ili 'aA03

?osna i ercegovina Sarajevo! 9). travnja )FF>.Univerzitet u SarajevuTilozo,ski ,akultet! $ekanat?<A9FFF SarajevoTranje "ačkog 98ele,on3 -FF7IA 770 @@A<I== 5Umjesto FF mo*e biti WW 3 -WW7IA 770.58ele,a3 -FF7IA 770 @@A<IA7

"epublika rvatskaSveučili&te u 6agrebuTilozo,ski ,akultet! $ekanat"<9FFFF 6agreb4vana 'uči(a 7

8el.3 -F7I> 90 )))<777 5Umjesto F mo*e biti W 3 -W7I> 90.5Ta3 -F7I> 90 >97<I7=

)9



%aslovljavanje u poslovnom pismu upu(enom nekim uva*enim osobama3

#soba %aslovljavanjePredsjednik dr*ave ili vlade GospodinX Predsjednik 5 Po&tovani gospodin

Predsjednik Kralj %jegovo veličanstvo KraljNar %jegovo visočanstvo Nar "eisul<ulema %jegova ekselencija "eisul<ulema

2mbasador 5 konzul 5 veleposlanik %jegova ekselencija ambasador 5 konzul 5 veleposlanik ;inistar Gospodin ministar 5 Po&tovani gospodin ministar :lan Skup&tine Gospodin zastupnik 5 Po&tovani gospodin zastupnik 2kademik! rektor 5 prorektoruniverziteta! dekan 5 prodekan,akulteta! general itd.

Gospodin akademik 5 Po&tovani gospodin akademik

$oktor 5 pro,esor 5 in*injer itd. Gospodin doktor 5 Po&tovani gospodin doktor

X 4li3 -ospo(a+ to se odnosi na sva zanimanja koja mogu posjedovati *ene.

7. $28U; S'2%J2 P#S'#B%#G P4S;2

$atum slanja poslovnog pisma navodi se ili ispod adrese po&iljaoca -v. gore navedene primjere0 ili u gornjemdesnom uglu! u redu s prvom dionicom adrese po&iljaoca3

Univerzitet u Sarajevu Sarajevo! 9). aprila )FF9.Tilozo,ski ,akultetA9FFF Sarajevo! Tranje "ačkog 98ele,on3 -F770 @@A<I==8ele,aks3 -F770 @@A<IA7

$an! mjesec i godina u datumu se iskazuju rednim brojevima -mjesec i imenicom! npr. mart, april, travanj itd.0u genitivu jednine. $an i godina iskazuju se arapskim! a mjesec arapskim ili rimskim brojevima. Uz brojeve od

jedan do deset mo*e se pisati i nula.8ako se mo*e pisati39). =. )FF>. -M dvanaestoga aprila dvije hiljade pete09). F=. )FF>.9). 4B )FF>.9). aprila )FF>.9). travnja )FF>.

%apomena. Uz godinu iskazanu rednim brojem nije potrebno navoditi godine3 9). aprila )FF>. -a ne3 9). aprila)FF>. godine0. 2ko se godina iskazana rednim brojem navodi sama! mogu(e je dvojako pisati3 )FF>. i )FF>.godine. 8akođer! ispred datuma nije potrebno navoditi dana -dne03 9). aprila )FF>. -a ne3 dana 9). aprila )FF>0.;eđunarodni standard tra*i da se u datumu godina pi&e na prvome mjestu! mjesec na drugome! a dan na tre(em3)FF><F=<9) -između ovih dionica pi&e se crtica0.

=. P#64B%2 #6%2K2

Pozivna oznaka stavlja se s lijeve strane! ispod adrese po&iljaoca -odnosno! ispod adrese primaoca! ukoliko je iona na lijevoj strani0. U pozivnoj oznaci navode se podaci o odjelu -obično &i,rirani0! inicijali osobe -bez tačke0i dr.! kao i broj poslovnog pisma te godina+ s lijeve strane navodi se skra(enica >r. -dionice pozivne oznake

odvajaju se crticom+ godina mo*e biti odvojena i kosom crtom0! npr.3

?r. 2<=><)9@<)FF9.?r. 2<=><)9@5)FF9.

))



>. #S'#B'J2B2%J U P#S'#B%#; P4S;U

#slovljavanje se navodi po načelu novoga reda -tj. uvučeno/0 a zavr&ava uzvičnikom ili zarezom3 !oštovana gospo(o" -odnosno3 !oštovani gospodine"0 ili !oštovana gospo(o, -odnosno3 !oštovani gospodine,0+

a mo*e se navoditi i na početku novoga retka -tad ne počinju uvučeno/ ni odjeljci teksta sadr*aja03 !oštovana gospo(o" -odnosno3 !oštovani gospodine"0 ili

!oštovana gospo(o, -odnosno3 !oštovani gospodine,0 -...0.

2ko se osoba oslovljava prezimenom! onda se3 1 prezimena sa zavr&etkom na <i -i <ič 0 osoba mu&kog spola stavljaju ili u oblik vokativa ili u oblik

nominativa3 !oštovani -cijenjeni i sl.0 gospodine !rohiu - !rohi0 -...0+ 1 prezimena osoba mu&kog spola s kakvim drukčijim zavr&etkom obično stavljaju u oblik nominativa3

!oštovani -cijenjeni i sl.0 gospodine izdar -...0+ odnosno! vokativ im je oblički jednak nominativu3 !oštovani -cijenjeni i sl.0 gospodine /ec 5 aglajlija 5 !eco -...0+

1 prezimena osoba *enskog spola stavljaju u oblik nominativa3 !oštovana -cijenjena i sl.0 gospo(o !rohi -...0+ !oštovana -cijenjena i sl.0 gospo(o !rohi<;odži -...0.

2ko se poslovno pismo &alje ustanovi! preduze(u itd.! oslovljava se op(enito3 !oštovana -cijenjena i sl.0 gospodo -...0! !oštovane -cijenjene i sl.0 gospo(e -...0 ili !oštovane -cijenjene i sl.0 gospo(e i gospodo -...0.

%apomena. U oslovljavanju -za razliku od naslovljavanja0 treba izbjegavati kra(enja kao gosp., g(ice, g(o itd.

%azivi zanimanja u oslovljavanju pi&u se malim slovom3 !oštovani -cijenjeni i sl.0 gospodine direktore 5 dekane5 pro'esore 5 predsjedniče 5 sekretare itd.

Belikim početnim slovom pi&u se jedino nazivi dr*avnih poglavara i vjerskih velikodostojnika najvi&eg reda! i to

kad se navode bez imena3 !oštovani -cijenjeni i sl.0 gospodine !redsjedniče 5 =eisul<ulema i sl.

Ukoliko se pojave uz ime! ovakvi se nazivi u oslovljavanju pi&u malim slovom3 !oštovani -cijenjeni i sl.0 predsjedniče >ijediu 5 reisul<ulema Bauševiu i sl.Belikim početnim slovom pi&e se prvi član uobičajenih obrazaca u oslovljavanju visokih ličnosti3 %aševeličanstvo, %aša visosti, %aša preuzvišenosti, %aša uzoritosti, %aša ekselencijo itd.

#slovljavanje u poslovnom pismu mo*e biti službeno i neslužbeno. 4z donje se tabele vide obrasci oslovljavanjanekih uva*anih osoba3

#soba Slu*beno oslovljavanje %eslu*beno oslovljavanjePredsjednik dr*ave ili

predsjednik vladeGospodine Predsjedniče 5 Po&tovanigospodine Predsjedniče

$ragi gospodine Predsjedniče

Kralj Ba&e veličanstvo Kralju $ragi KraljuNar Ba&e visočanstvo Nare $ragi Nare"eisul<ulema Ba&a ekselencijo "eisul<ulema $ragi "eisul<ulema2mbasador 5 konzul 5veleposlanik

Ba&a ekselencijo ambasadore 5konzule 5 veleposlaniče

kselencijo

;inistar Gospodine ministre 5Po&tovani gospodine ministre

$ragi ministre

:lan Skup&tine Gospodine zastupniče 5 Po&tovanigospodine zastupniče $ragi gospodine 5$ragi zastupniče2kademik! rektor 5

prorektor univerziteta!Gospodine akademiče 5 Uva*enigospodine akademiče 5 Po&tovani

$ragi gospodine 5$ragi akademiče

)7



dekan 5 prodekan,akulteta! general itd.

gospodine akademiče

$oktor 5 pro,esor 5in*injer itd.

Gospodine doktore 5 Po&tovanigospodine doktore -...0

$ragi doktore -...0

@. S2$"H2J P#S'#B%#G P4S;2

8ekst sadr*aja poslovnog pisma počinje3

1 po načelu novoga reda -tj. uvučeno/0! ispod početka oslovljavanja3

!oštovani gospodine direktore"

$ skladu s našim dogovorom od 22. marta 2CCD. mogu -...0+ ili3

1 na početku novoga retka! također ispod početka oslovljavanja3

!oštovani gospodine direktore"

$ skladu s našim dogovorom od 22. marta 2CCD. mogu -...0.

8ekst počinje velikim početnim slovom ako je iza oslovljavanja uzvičnik -kao u gornjem primjeru0. 2ko je izaoslovljavanja zarez! tekst sadr*aja počinje malim slovom -ovaj je način manje uobičajen03

!oštovani gospodine direktore,

u skladu s našim dogovorom od 22. marta 2CCD. mogu -...0.

2ko se po&iljalac poslovnog pisma obra(a jednoj osobi! oblike ličnih i prisvojnih zamjenica za drugo lice pi&evelikim početnim slovom3

!oštovani gospodine direktoreV

$ skladu s %ašom odlukom od 22. marta 2CCD. možemo %as obavijestiti -...0.

2ko se po&iljalac poslovnog pisma obra(a osobama! tj. ve(em broju lica! zamjenice koje upu(uju na drugo licemno*ine pi&u se malim početnim slovom3

!oštovana gospodoV

$ skladu s vašom odlukom od 22. marta 2CCD. možemo vas obavijestiti -...0.2ko se u poslovnom pismu upotrebljava izraz u vezi, iza njega dolazi prijedlog s-a0 i instrumental, a ne genitiv3

$ vezi s %ašim -ili vašim0 pismom od 22. marta 2CCD. mogu %as -ili vas0 obavijestiti -...0. %e3 $ vezi %ašeg -ili vašeg 0 pisma...

A. 62B2'J4B2%J 4 P#6$"2B'J2%J U P#S'#B%#; P4S;U

6ahvaljivanje i pozdravljanje idu u zavr&ni dio poslovnog pisma. 6ahvaljivanje! kao i tekst sadr*aja poslovnog pisma! navodi se ili po načelu novoga reda -tj. uvučeno/0 ili na početku novoga retka3

$ nadi da ete prihvatiti moju ponudu unaprijed %am se -ili vam se0 zahvaljujem i srdačno %as -ili vas0 pozdravljam. 4li3

)=



$ nadi da ete prihvatiti moju ponudu unaprijed %am se -ili vam se0 zahvaljujem i srdačno %as -ili vas0 pozdravljam.

4za pozdrava & poštovanjem i sl. ne stavlja se zarez ili koji drugi pravopisni znak.

Pozdravljanje u slu*benom pismu upu(enom nekim uva*enim osobama -kao i oslovljavanje0 mo*e biti službenoi neslužbeno3

#soba Slu*beno pozdravljanje %eslu*beno pozdravljanjePredsjednik dr*ave ili predsjednik vlade

S iskrenim po&tovanjem Ba& 4skreno Ba&

Kralj Ponizni sluga Ba&eg veličanstvaNar Ponizni sluga Ba&eg visočanstva"eisul<ulema S iskrenim po&tovanjem Ba&2mbasador 5 konzul 5veleposlanik

S iskrenim po&tovanjem Ba& 4skreno Ba&

;inistar S iskrenim po&tovanjem Ba& 4skreno Ba&:lan Skup&tine S iskrenim po&tovanjem Ba& 4skreno Ba&2kademik! rektor 5

prorektor univerziteta!dekan 5 prodekan,akulteta! general itd.

S iskrenim po&tovanjem Ba&

S po&tovanjem

4skreno Ba&

$oktor 5 pro,esor 5 in*injer itd.

S iskrenim po&tovanjem Ba&S po&tovanjem

4skreno Ba&

I. P#8P4S U P#S'#B%#; P4S;U

;jesto potpisa po&iljaoca pisma nalazi se u donjem desnom uglu. -Potpis s lijeve strane nije u evropskoj

tradiciji+ u lijevom donjem uglu potpis se mo*e stavljati samo u pismima u kojima je i adresa po&iljaoca i adresa primaoca uz gornji lijevi rub pisma.0Potpis po&iljaoca pisma uređuje se ovako3 velikim početnim slovom navodi se ,unkcija osobe koja &alje pismo+ispod nje otisne se puna crta+ između ,unkcije i crte ostavlja se mjesto za potpis+ ispod crte navodi se puno imeosobe s akademskim titulama -navode se ispred imena+ prva od njih pi&e se velikim početnim slovom0 izanimanjem -navodi se iza prezimena i od njega se odvaja zarezom+ počinje malim slovom03

& poštovanjem $ekan

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY

$r. Kasim Prohi(! univ. pro,.

%apomena. #soba koja svojim potpisom zamjenjuje po&iljaoca poslovnog pisma s lijeve strane svog imenastavlja riječ za -malim slovima0 a uza svoje ime ne navodi niti akademske titule niti oznaku zanimanja.

E. ;JS8# %2B#Z%J2 P"4'#G2

;jesto navođenja priloga -zove se !rilog ili !rilozi0 nalazi se u donjem lijevom uglu poslovnog pisma -ispodreda u kome je ime potpisnika0+ tu se navode dopunski dokumenti koje zahtijeva sadr*aj pisma3

Prilozi3 #vjerena kopija lične karte $vije ,otogra,ije

)>



9F. ;JS8# $#S82B P#S'#B%#G P4S;2

8o se mjesto nalazi u donjem llijevom uglu -ispod mjesta na kome se navode prilozi0+ na tom se mjestu navodeosobe! odjeljenja! preduze(a itd. kojima se &alje poslovno pismo3

$ostaviti3 Svjetlost d.d. 1 Sarajevo 2rhiva

99. ;;#"2%$U;4

Preduze(a! ustanove i sl. nerijetko izrađuju memorandume ) obrasce za slu*bene dopise. 8i obrasci sadr*e nazivi karakterističan znak! adresu po&iljaoca te prostor za datum! pozivni broj i adresu primaoca. Uz memorandumeobičavaju se izrađivati i odgovaraju(e koverte. %a memorandumskim obrascima obično se ispisuje samo prvastranica poslovnog pisma -ostale stranice! ako ih pismo ima! označavaju se brojevima 1 na njihovu vrhu ili

dnu0.7)

S;2 P#S'#B%#G P4S;2

7) #p&irnije3 S. ?ratno*i( 1 ?. "anilovi( 1 J. Sili(3 ;rvatski računalni pravopis* -ramatičko<pravopisni računalni vodič, 6agreb!;atica hrvatska! 9EE@! str. II<9FF+ ;. UrbanC! >usiness letters in 8nglish, 6agreb! kolska knjiga! 9EIA! 9<7A.

)@



Univerzitet u Sarajevu Sarajevo! )I. F7. )FFA.Tilozo,ski ,akultet$ekanatA9FFF SarajevoTranje "ačkog 9

nergoinvest d.d.A9FFF Sarajevo

amdije :emerli(a )

?r. 48<@7<9)7<9EE>.

Po&tovana gospodoV

U vezi s va&om ponudom od )). marta )FFA. mogu vas obavijestiti -...0

S po&tovanjem $ekan

YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY $r. ;idhat ?egi(! univ. pro,.

Prilozi3 -...0

$ostaviti3 2rhiva -...0

5. RET#RIKA. #S#$I'E #$R#-A -#"#RA

"etorički govor najstariji je i jo& uvijek optimalan vid javnog komuniciranja. "etorika je jedna od najstarijihteorija govora. %jezin se razvoj mo*e pratiti od antičkih temelja! preko novovjekovne do moderne retorike. #na

nas uči &to uspje&nijem usmenom izra*avanju svojih misli.Kao posebnu nauku izdvaja je ve( 2ristotel. "etoriku su kod "imljana svojim djelima osobito obogatili Niceroni Kvintilijan. ?esjednik se u Grka zvao retoros, a u "imljana orator. 4zmeđu mno&tva primjera iz besjedni&tvaantičke epohe mo*emo spomenuti $emostenove -7I7<7)). pr.n.e.0 'ilipike, osobito njegovu reu 'ilipiku-$emosten ih je govorio 2tinjanima protiv Tilipa ;akedonskog+ razgolitio je njegove osvajačke namjere i

potakao sna*an otpor 2tinjana0 te Niceronov -9F@<=7. pr.n.e.0 !rvi govor protiv atiline -u kome je Niceron pred senatom optu*io patricija Katilinu za zavjeru protiv republikanske vlasti u "imu0+ kao primjer političkog besjedništva $antonov -9A>E<9AE=0 govor /a odbranu otadžbine+ kao primjer duhovnog besjedništva govore2li ibn bi<8aliba iz +ehdžul<belage -&taze rječitosti0+ kao primjer vojničkog besjedništva %apoleonov -9A@E<9I)90 govor +a 0usterlicu+ kao primjer sudskog besjedništva 1 #dbrana #rsinija Hila Tavra -9IFE<9IIF0+ kao

primjer prigodnog i pohvalnog besjedništva 1 svečanu besjedu Biktora 4goa -9IF)<9II>0 # stogodišnjici

%olterove smrti.77

77 Up. izbor besjeda u3 ?. . %u&i(! =etorika* +auka o besedništvu! ?eograd! 4zdavačko i knji*arsko preduze(e [Geca Kon\! 9E7I!)>7<>==. B. i3 2li bin bi<8alib! +ehdžul<belaga 9&taza rječitosti:.

)A



Savremena govornička djelatnost obuhva(a političko, sudsko, prigodno, poslovno, duhovno, školsko govorništvo.Sastavna dionica antičke retorike 1 umjetnost govorenja -zvala se pronuntiatio0 1 podrazumijevala je i govor i

gestove. #vdje (e biti riječi o osobinama dobroga govora! a u odjeljku $mijee komuniciranja o gestovima -ogovoru tijela ili o jezičkim pomo(nicima! paralingvističkim kodovima0.

#(o)ine do)ro*a *ovora

Kao &to postoji pravi put i stranputice u pisanju 1 postoje i u govorenju. U odnosu na pisanje! govor je u *ivotuKao &to postoji pravi put i stranputice u pisanju 1 postoje i u govorenju. U odnosu na pisanje! govor je u *ivotu prosječnog pojedinca gotovo tri puta vi&e zastupljen. prosječnog pojedinca gotovo tri puta vi&e zastupljen.

Govor se ne razvija kod usamljenih bi(a 1 govor i jezik razvit (e se jedino u svijetu koji govori! u dru&tvenomGovor se ne razvija kod usamljenih bi(a 1 govor i jezik razvit (e se jedino u svijetu koji govori! u dru&tvenomdodiru -u socijalnom kontaktu0.dodiru -u socijalnom kontaktu0.

#d jezičke sposobnosti u velikoj mjeri zavisi i logičko mi&ljenje. #d vje&tine govorenja u mnogome zavisi i#d jezičke sposobnosti u velikoj mjeri zavisi i logičko mi&ljenje. #d vje&tine govorenja u mnogome zavisi iuspjeh op(enja. 2ko dobro govori! dijete pove(ava uticaj i ugled među drugovima.uspjeh op(enja. 2ko dobro govori! dijete pove(ava uticaj i ugled među drugovima.

%a govor tokom ljudskog *ivota presudno utječu četiri dru&tvene grupe %a govor tokom ljudskog *ivota presudno utječu četiri dru&tvene grupe* porodica, drugovi, škola* porodica, drugovi, škola ii radnoradnomjestomjesto..

Govor se najlak&e i najbolje usvaja u djetinjstvu3 ono &to usvojimo poslije nije toliko stabilno i automatizirano.Govor se najlak&e i najbolje usvaja u djetinjstvu3 ono &to usvojimo poslije nije toliko stabilno i automatizirano.Jezičke navike lahko se stvaraju u ranom djetinjstvu! a kasnije se mijenjaju te&ko. -6ato djeca lak&e od odraslihJezičke navike lahko se stvaraju u ranom djetinjstvu! a kasnije se mijenjaju te&ko. -6ato djeca lak&e od odraslihuče i maternji i strani jezik.0 8ako je najpogodnije vrijeme za usvajanje akcenatskog sistema period do tre(euče i maternji i strani jezik.0 8ako je najpogodnije vrijeme za usvajanje akcenatskog sistema period do tre(egodine+ za razvoj osnovnih mor,olo&kih i sintaksičkih oblika 1 do pete+ za razvitak artikulacije 1 do osme+ zagodine+ za razvoj osnovnih mor,olo&kih i sintaksičkih oblika 1 do pete+ za razvitak artikulacije 1 do osme+ zarazvitak rječnika i usvajanje slo*enijih sintaksičkih struktura 1 do dvadesete godine. # ovome je potrebno voditirazvitak rječnika i usvajanje slo*enijih sintaksičkih struktura 1 do dvadesete godine. # ovome je potrebno voditiračuna ukoliko se *eli brz i pravilan razvitak govora i govorne kulture+ u tom periodu savladavanju govora iračuna ukoliko se *eli brz i pravilan razvitak govora i govorne kulture+ u tom periodu savladavanju govora igovornoj kulturi treba posvetiti posebnu pa*nju. #sposobljavanje za upotrebu različitih varijeteta i stilova kao igovornoj kulturi treba posvetiti posebnu pa*nju. #sposobljavanje za upotrebu različitih varijeteta i stilova kao irazličitih vidova govorne komunikacije dugotrajan je proces.različitih vidova govorne komunikacije dugotrajan je proces.

$obar govor odlikuju sljede(e osobine3 osmišljenost, svrsishodnost, jasnost, glasnost, pravilnost, živost izražavanja. %jegovanje ovih osobina znači razvijanje kulture govora.

#smišljenost . 8o je osnovna osobina dobrog govora. ?ez dobre misli nema dobrog govora. 6ato su vje*bemi&ljenja ujedno i vje*be dobrog izra*avanja.

&vrsishodnost. $obar je govor redovno usmjeren nekom cilju. $akle! nema dobrog govora ako ne slu*i nekomcilju. %e treba govoriti ako nemamo &ta re(i.

asnost. %ačin izgovora glasova mo*e bitno utjecati na razumljivost saop(enja. :este po&tapalice! nepotrebne pauze! ponavljanje glasova! slogova i dijelova rečenica! mucanje! brz i nejasan govor! gutanje slogova!

nerazumljiva rečenica 1 sve to ometa sporazumijevanje i umanjuje jasnost govora. #vakve nepravilnosti govorasvrstavaju se u govorne poreme(aje. Uzroci im mogu biti lo&e navike donesene iz sredine u kojoj se oblikovaogovor! ali se mogu zasnivati i na organskim ili neurolo&kim o&te(enjima. ;nogo neispravljenih oma&ki ostaje uusmenom izlaganju.

-lasnost. Glasnost govora zavisi od rada glasnica. Ukoliko glasnice pravilno koristimo! govor (e biti prijatan iuvjerljiv+ lak&e (emo ga proizvesti i sagovornik (e ga sa manje napora razumjeti i prihvatiti. Pravilno kori&(enjeglasa jeste vje&tina koja se uči3 cilj je upotrijebiti onoliko snage u govoru koliko je potrebno! da se sa najmanjenapora postigne &to bolji dojam.Glasnice moramo pravilno upotrebljavati! tj. odr*avati i &tedjeti+ u protivnom mo*e do(i do a'onije ) gubitkaglasnosti. -2,oniju! međutim! mogu prouzročiti i organska i psiholo&ka oboljenja.0

!ravilnost. #na predstavlja po&tovanje svih normi nekog varijeteta. %a ,onetsko<,onolo&kom planu 1 kada je! npr.! riječ o bosanskom standardnom jeziku 1 to znači pravilnoartikuliranje svih ,onema te korektan izgovor vokala sa sva četiri naglaska nenagla&enom du*inom. ?ez ovog

)I



uvjeta nema čvrstih temelja dobrog govora. %epravilnosti u vezi sa izgovorom skre(u na se pa*nju sagovornikasa sadr*aja poruke i mogu dovesti do prijekida u op(enju.

Eivost izražavanja. %a& je govor tijesno vezan s pokretom. %pr.! tokom čitanja vijesti -a to je primjer za miran!tzv. objektivni govor/0 aktivno sudjeluje preko petsto mi&i(a. ?ez pokreta lica i tijela -tj. bez mimike i gestova0na& bi govor psiholo&ki bio vrlo neprijatan i brzo bi uspavao slu&aoce.7=

5I. %RI%RE&A -#"#RA

Specijalisti za moderno komuniciranje ostali su vjerni metodama ,ormuliranim jo& u antičko doba. %aime! da biSpecijalisti za moderno komuniciranje ostali su vjerni metodama ,ormuliranim jo& u antičko doba. %aime! da bise jasno i uvjerljivo govorilo i pisalo! potrebno jese jasno i uvjerljivo govorilo i pisalo! potrebno je ispravno rasu(ivatiispravno rasu(ivati..7>7>

Javno govorenje redovito biva procjenjivano i s obzirom na strukturiranje i organiziranje ideja+ dakle!Javno govorenje redovito biva procjenjivano i s obzirom na strukturiranje i organiziranje ideja+ dakle! provjerava se mo( rasuđivanja koju ispoljava govornik. Svaka je publika osjetljiva na kvalitet rasuđivanja provjerava se mo( rasuđivanja koju ispoljava govornik. Svaka je publika osjetljiva na kvalitet rasuđivanjagovornika.govornika.

Kad se iznose nedovoljno de,inirane ideje! govorenje je isuvi&e povr&no i zbrkano. 8ime je ote*anoKad se iznose nedovoljno de,inirane ideje! govorenje je isuvi&e povr&no i zbrkano. 8ime je ote*ano

komuniciranje+ svako od govornika očekuje &to preciznije rasuđivanje.komuniciranje+ svako od govornika očekuje &to preciznije rasuđivanje.

?spravno rasu(ivanje ?spravno rasu(ivanje kao intelektualna djelatnost u osnovi je svakog izra*avanja koje te*i nekome cilju. 8o jekao intelektualna djelatnost u osnovi je svakog izra*avanja koje te*i nekome cilju. 8o je prva i najbolja garancija koju treba osigurati ako se *eli uspje&no komunicirati. prva i najbolja garancija koju treba osigurati ako se *eli uspje&no komunicirati.

Proces razmi&ljanja ne treba brkati s načinom izlaganja. Govoriti znači i(i ispred sebe/ -". Dueneau0+ tj.!Proces razmi&ljanja ne treba brkati s načinom izlaganja. Govoriti znači i(i ispred sebe/ -". Dueneau0+ tj.!govoriti 1 najprije znači misliti o nečem! potom rasporediti bitne činjemice! mi&ljenja! stavove! a onda ihgovoriti 1 najprije znači misliti o nečem! potom rasporediti bitne činjemice! mi&ljenja! stavove! a onda ihrasporediti.rasporediti.

"azmotrit (emo"azmotrit (emo pet pet operativnihoperativnih načinanačina na koje mo*emo re(i ono &to namjeravamo3na koje mo*emo re(i ono &to namjeravamo3 'aktogra'ski, kritički, 'aktogra'ski, kritički,konstruktivni, sugestivnikonstruktivni, sugestivni ii emotivni.emotivni.

9.9. @aktogra'ski način @aktogra'ski način sastoji se u prikupljanju činjenica! primjera! in,ormacija. #vdje treba biti konkretan!sastoji se u prikupljanju činjenica! primjera! in,ormacija. #vdje treba biti konkretan!nabrajati podatke bilo hronolo&kim redom bilo u skladu s kojim drugim kriterijem klasi,ikacije. Sposobnostnabrajati podatke bilo hronolo&kim redom bilo u skladu s kojim drugim kriterijem klasi,ikacije. Sposobnostslu*enja činjenicama podrazumijeva3 znati ih grupisati! klasi,icirati! odabrati te predstaviti. #d govornika seslu*enja činjenicama podrazumijeva3 znati ih grupisati! klasi,icirati! odabrati te predstaviti. #d govornika seočekuje jednostavnost i objektivnost.očekuje jednostavnost i objektivnost.

).). ritički način ritički način slu*i za procjenu i vrednovanje. #vdje spadaju vrijednosni sudovi! primjedbe! osuđivanja.slu*i za procjenu i vrednovanje. #vdje spadaju vrijednosni sudovi! primjedbe! osuđivanja.Kritika podrazumijeva da je onaj ko je iznosi usvojio osnovne vrijednosti -po&tenje! ugled...0. Kritika! bilaKritika podrazumijeva da je onaj ko je iznosi usvojio osnovne vrijednosti -po&tenje! ugled...0. Kritika! biladirektna bila indirektna! treba da je usmjerena na činjenice. Kritiku valja znati vje&to izre(i+ prosuđivanje jedirektna bila indirektna! treba da je usmjerena na činjenice. Kritiku valja znati vje&to izre(i+ prosuđivanje jevrlo delikatno3 uvijek postoji rizik od subjektivnosti! a subjektivnost je uvijek na nekog usmjerena. "u*nevrlo delikatno3 uvijek postoji rizik od subjektivnosti! a subjektivnost je uvijek na nekog usmjerena. "u*ne

riječi izgovorene o nekome zapravo su ru*ne riječi o samome sebi. Previ&e se vremena i energije tro&i nariječi izgovorene o nekome zapravo su ru*ne riječi o samome sebi. Previ&e se vremena i energije tro&i na*alopojke! kritike i osude. %apadati i kritizirati druge znači stvarati atmos,eru pesimizma. #dve( je labava*alopojke! kritike i osude. %apadati i kritizirati druge znači stvarati atmos,eru pesimizma. #dve( je labavagranica između ličnog napada! klevete! licemjerja ili podvale.granica između ličnog napada! klevete! licemjerja ili podvale.7@7@

7.7. onstruktivni način ) onstruktivni način ) za razliku od kritičkog! koji razmatra pote&ko(e 1 u prvi plan ističe prednosti. #vo jeza razliku od kritičkog! koji razmatra pote&ko(e 1 u prvi plan ističe prednosti. #vo jeoptimistički način govora. Potrebno je ulo*iti napor da se 1 po&teno i bez pretjerivanja 1 naglasi ono &to jeoptimistički način govora. Potrebno je ulo*iti napor da se 1 po&teno i bez pretjerivanja 1 naglasi ono &to jevrijedno! korisno! ispravno! najbolje! ono &to treba upamtiti za ubudu(e. 8o je ono &to ovakav govor uvodi uvrijedno! korisno! ispravno! najbolje! ono &to treba upamtiti za ubudu(e. 8o je ono &to ovakav govor uvodi u

pozitivni registar djelovanja! u pozitivno mi&ljenje. #d usmjerenosti na dobro mo*e se samo dobiti3 ljudima pozitivni registar djelovanja! u pozitivno mi&ljenje. #d usmjerenosti na dobro mo*e se samo dobiti3 ljudima je dra*i i pretjerano pozitivan govor od prete*no negativnog. #ni koji su skloniji konstruktivnom načinu je dra*i i pretjerano pozitivan govor od prete*no negativnog. #ni koji su skloniji konstruktivnom načinu

7= S. Basi(! %eština govorenja.7>

# umijeu ispravnog rasu(ivanja op&irnije u3 '. ?ellenger! o.c., 79<@9.7@ Kritika često proistječe iz negativne vizije svijeta. %apola punu ča&u pesimist vidi kao polupraznu. ?untovnici po ,unkciji/ svojidentitet tra*e u duhu suprotstavljanja. Pretjerano su normativni+ stavljaju se u ulogu tu*ioca! cenzora! upu&taju se u polemike!reagiraju da bi zauzeli suprotan stav! da bi osporavali ili obezvređivali! &to uzrokuje kon,likte i napetosti. 'judi su često strogi premanegatorima! liče im na dosadni svrab/! te iz nastoje izolirati. '. ?ellenger! 9EE)3 7=.

)E



mi&ljenja imaju vi&e izgleda na uspjeh i da privuku pozitivnu pa*nju na se. Svakako! treba zazirati odmi&ljenja imaju vi&e izgleda na uspjeh i da privuku pozitivnu pa*nju na se. Svakako! treba zazirati odnerealnoga govora! u kome je sve suvi&e lijepo da bi bilo istinito/. PP govor postaje sumnjiv+ nenerealnoga govora! u kome je sve suvi&e lijepo da bi bilo istinito/. PP govor postaje sumnjiv+ nevjerujemo govorniku čim se govor pretvori u hvalospjev! kad argument postane propaganda.vjerujemo govorniku čim se govor pretvori u hvalospjev! kad argument postane propaganda.

=.=. &ugestivni način&ugestivni način ide dalje od konstatacije! od onoga &to je očigledno3 ovakav način govora usmjeren je naide dalje od konstatacije! od onoga &to je očigledno3 ovakav način govora usmjeren je nadjelovanjedjelovanje -onaj ko sugerira re(i (e3 Pretpostavimo da... 6amislimo da... ta sad treba činitiR/0. Sugestivan-onaj ko sugerira re(i (e3 Pretpostavimo da... 6amislimo da... ta sad treba činitiR/0. Sugestivangovor daje riječima pokretačku snagu+ njime se auditorij pridobija i podstiče na djelovanje. 6a uspjehgovor daje riječima pokretačku snagu+ njime se auditorij pridobija i podstiče na djelovanje. 6a uspjehovakvoga govora bitan je stav govornika! njegova spremnost da sprovede riječi u djelo+ on zato moraovakvoga govora bitan je stav govornika! njegova spremnost da sprovede riječi u djelo+ on zato mora

ponuditi nove ideje i anga*irati se! ispoljiti *elju da se ne&to od onoga &to ka*e primijeni! ostvari. ponuditi nove ideje i anga*irati se! ispoljiti *elju da se ne&to od onoga &to ka*e primijeni! ostvari.

>.>. 8motivni način 8motivni način govora jeste onaj u kome govornik nije u stanju uspostaviti distancu prema predmetu.govora jeste onaj u kome govornik nije u stanju uspostaviti distancu prema predmetu.Govornik je svim svojim bi(em/ u onome o čemu govori+ njegova osje(ajnost predstavlja barijeru uGovornik je svim svojim bi(em/ u onome o čemu govori+ njegova osje(ajnost predstavlja barijeru urazlučivanju ,aktogra,skog! kritičkog! konstruktivnog i sugestivnog načina izlaganja. 2uditorij vi&e pamtirazlučivanju ,aktogra,skog! kritičkog! konstruktivnog i sugestivnog načina izlaganja. 2uditorij vi&e pamtizanos! nemir! radost ili srd*bu govornika nego sam sadr*aj govora.zanos! nemir! radost ili srd*bu govornika nego sam sadr*aj govora.

Pravilno uslojavanje spomenutih pet načina govorenja! uspostavljanje prave ravnote*e između njih! ili pak Pravilno uslojavanje spomenutih pet načina govorenja! uspostavljanje prave ravnote*e između njih! ili pak pronicljivi izbor jednoga od njih 1 zavisno od cilja koji *elimo posti(i 1 učinit (e da na&e mi&ljenje dobije na pronicljivi izbor jednoga od njih 1 zavisno od cilja koji *elimo posti(i 1 učinit (e da na&e mi&ljenje dobije nasnazi i da pojača svoje djelovanje.snazi i da pojača svoje djelovanje.

U zavisnosti od redoslijeda ovih pet načina govorenja! potom intenziteta i trajanja svake od etapa! razlikujemo3U zavisnosti od redoslijeda ovih pet načina govorenja! potom intenziteta i trajanja svake od etapa! razlikujemo39.9. analitički govor )analitički govor ) polazi od činjenica! potom ih ocjenjuje! onda izdvaja ono &to je pozitivno! sugerira i polazi od činjenica! potom ih ocjenjuje! onda izdvaja ono &to je pozitivno! sugerira i

zaključuje u emotivnom registru+ dakle za njeg je karakterističan ovakav slijed operativnih načina3zaključuje u emotivnom registru+ dakle za njeg je karakterističan ovakav slijed operativnih načina3 'aktogra'ski, kritički, konstruktivni, sugestivni, emotivni 'aktogra'ski, kritički, konstruktivni, sugestivni, emotivni++

).). operativni govor ) operativni govor ) usmjeren je ka akciji3 odmah ukazuje na ono &ta treba učiniti+ za njeg je karakterističanusmjeren je ka akciji3 odmah ukazuje na ono &ta treba učiniti+ za njeg je karakterističanovakav slijed operativnih načina3ovakav slijed operativnih načina3 sugestivni, konstruktivni, 'aktogra'ski, kritički, emotivni sugestivni, konstruktivni, 'aktogra'ski, kritički, emotivni++

7.7. govor uvjeravanja ) govor uvjeravanja ) za njeg je karakterističan ovakav slijed operativnih načina3za njeg je karakterističan ovakav slijed operativnih načina3 emotivniemotivni!! sugestivni, sugestivni,kritički, konstruktivni, 'aktogra'skikritički, konstruktivni, 'aktogra'ski++

=.=. govor osporavanja govor osporavanja 1 za njeg je karakterističan ovakav slijed operativnih načina3 1 za njeg je karakterističan ovakav slijed operativnih načina3 kritički, emotivni,kritički, emotivni, sugestivni, konstruktivni, 'aktogra'ski sugestivni, konstruktivni, 'aktogra'ski++

>.>. govor ohrabrenja ) govor ohrabrenja ) za njeg je karakterističan ovakav slijed operativnih načina3za njeg je karakterističan ovakav slijed operativnih načina3 konstruktivni, sugestivni,konstruktivni, sugestivni,

emotivni, 'aktogra'ski, kritički.emotivni, 'aktogra'ski, kritički.

$a bi se izbjegla zbrka! treba odabrati pravi ton i odrediti slijed i trajanje spomenutih operativnih načina. 8o se$a bi se izbjegla zbrka! treba odabrati pravi ton i odrediti slijed i trajanje spomenutih operativnih načina. 8o se posti*e posti*e planom. planom.

#vladati planom znači3 predvidjeti#vladati planom znači3 predvidjeti uvoduvod -sadr*i ono &to je bitno+ cilj mu je pridobijanje pa*nje i naklonosti-sadr*i ono &to je bitno+ cilj mu je pridobijanje pa*nje i naklonostislu&alaca0slu&alaca0 , , zatimzatim razradurazradu i na krajui na kraju zaključak zaključak -potvrđuje ono &to je rečeno0-potvrđuje ono &to je rečeno0..

Balja imati na umu ovaj savjet3Balja imati na umu ovaj savjet3 Fažem šta u reiG i to reknem. ažem da sam to rekao.6Fažem šta u reiG i to reknem. ažem da sam to rekao.6 -J. Guitton0-J. Guitton0

Koncipirati plan znači raditi na organiziranju koherentnog sistema ideja. PostojeKoncipirati plan znači raditi na organiziranju koherentnog sistema ideja. Postoje linearni plan izlaganja, planlinearni plan izlaganja, planizlaganja po kategorijamaizlaganja po kategorijama tete plan za objašnjavanja. plan za objašnjavanja. "azličite su i"azličite su i metode u argumentiranjumetode u argumentiranju -silogizam!-silogizam!disjunktivno rasuđivanje! rasuđivanje u hipotezi! dilema0.disjunktivno rasuđivanje! rasuđivanje u hipotezi! dilema0.

!lan za uspješan govor sadr*i sedam tačaka*

9. ?zložiti predmet izlaganja). $vui auditorij7. =azviti sadržaj=. !ojačati poruku>. ?znijansirati temu@. !onoviti ono što treba upamtiti

A. !rimijeniti - sprovesti u djelo0

7F



5II. -#"#R'IČKI STIL#"I

Umjetnost govorenja mo*e se savladati3 Pjesnik se rađa! govornik se postaje./ 6ahtjevi koji stoje predUmjetnost govorenja mo*e se savladati3 Pjesnik se rađa! govornik se postaje./ 6ahtjevi koji stoje predgovornikom danas drugačiji su od onih koji su stajali pred oratorima za govornicima. $anas se vi&e cijenigovornikom danas drugačiji su od onih koji su stajali pred oratorima za govornicima. $anas se vi&e cijenikonverzacioni stil, televizijska elokvencijakonverzacioni stil, televizijska elokvencija negoli elokvencija na sudu. 8elevizija prisiljava na sasvim novunegoli elokvencija na sudu. 8elevizija prisiljava na sasvim novu,ormu rječitosti. ,ikasna riječ nije solistička numera3 govoriti 1 znači izraziti mi&ljenje s ciljem postizanja,ormu rječitosti. ,ikasna riječ nije solistička numera3 govoriti 1 znači izraziti mi&ljenje s ciljem postizanjae,ekta+ istovremeno! to znači neprestano nastojati da se &to bolje prilagodi govor! da se prati odjek govora -beze,ekta+ istovremeno! to znači neprestano nastojati da se &to bolje prilagodi govor! da se prati odjek govora -bezaktivnog slu&anja nema e,ikasne riječi0. %a e,ikasan govor potječe *elja da se uspije! da se od svog potencijala!aktivnog slu&anja nema e,ikasne riječi0. %a e,ikasan govor potječe *elja da se uspije! da se od svog potencijala!

od kompetencije zdru*ene s personalno&(u 1 izvuče najve(a mogu(a dobit. #blici elokvencije katkad suod kompetencije zdru*ene s personalno&(u 1 izvuče najve(a mogu(a dobit. #blici elokvencije katkad suuvjetovani pro,esijom -političari! pro,esori! advokati! vojnici...0. ;eđutim! govornik! moderni komunikator! iuvjetovani pro,esijom -političari! pro,esori! advokati! vojnici...0. ;eđutim! govornik! moderni komunikator! idalje je garancija za kompleksnu vezu između riječi i vlasti -riječ je zdru*ena s vla&(u0. Ključni je zahtjev mo(i3dalje je garancija za kompleksnu vezu između riječi i vlasti -riječ je zdru*ena s vla&(u0. Ključni je zahtjev mo(i3znati se usmeno izraziti i time očarati masu! odu&eviti je! izazvati! motivirati! utjecati na nju. %e postojiznati se usmeno izraziti i time očarati masu! odu&eviti je! izazvati! motivirati! utjecati na nju. %e postojigovornik bez mase3 on ,ascinira riječima i na taj način vr&i vlast nad grupom! svijetom. -Postoje vrata premagovornik bez mase3 on ,ascinira riječima i na taj način vr&i vlast nad grupom! svijetom. -Postoje vrata premamoru koja se otvaraju riječima./ ". 2lberti0 Govornika zami&ljamo kao čarobnjaka! maga riječi. Tasciniramoru koja se otvaraju riječima./ ". 2lberti0 Govornika zami&ljamo kao čarobnjaka! maga riječi. Tasciniranjegova lahko(a! njegov stil! energija! magnetizam.njegova lahko(a! njegov stil! energija! magnetizam.

Prema jednoj od savremenih klasi,ikacija! postoji &est velikih govorničkih stilova3Prema jednoj od savremenih klasi,ikacija! postoji &est velikih govorničkih stilova3 improvizator, recitator,improvizator, recitator, polemičar, učenjak, parničar polemičar, učenjak, parničar ii jurišnik jurišnik ..7A7A

Predstavit (emo ukratko svaki od spomenutih tipova govornika te ukazati na dobre i lo&e strane svakog od tihPredstavit (emo ukratko svaki od spomenutih tipova govornika te ukazati na dobre i lo&e strane svakog od tihmodela.modela.

9.9. ?mprovizator ?mprovizator

4mprovizator ideje povezuje putem asocijacija. Gomila obrazlo*enja i zaključke+ upu&ta se u digresije.4mprovizator ideje povezuje putem asocijacija. Gomila obrazlo*enja i zaključke+ upu&ta se u digresije.Sposoban je ilustrirati svoje tvrdnje! ali ne rasuđuje. Govor mu je neujednačen3 odu&evljava se i razdra*uje.Sposoban je ilustrirati svoje tvrdnje! ali ne rasuđuje. Govor mu je neujednačen3 odu&evljava se i razdra*uje.$o*ivljava ono &to govori! pun je *ivosti! u*iva u tom &to proizvodi. $ok ga slu&amo! stalno očekujemo kraj 1 $o*ivljava ono &to govori! pun je *ivosti! u*iva u tom &to proizvodi. $ok ga slu&amo! stalno očekujemo kraj 1 ali kraja nema. Sposoban je za uzlet! ali mu se de&ava i da omahne! zaglavi/. 6ato se za njeg ka*e3 $a li (eali kraja nema. Sposoban je za uzlet! ali mu se de&ava i da omahne! zaglavi/. 6ato se za njeg ka*e3 $a li (edanas biti dobarR/danas biti dobarR/

).). =ecitator =ecitator

"ecitator je čovjek koji nije spavao/. 8o je čitač3 on zalegne iza mjesta odakle govori kao iza &anca."ecitator je čovjek koji nije spavao/. 8o je čitač3 on zalegne iza mjesta odakle govori kao iza &anca.4znenađuje njegov strah da se ne izgubi+ stog mjestimično ubrzava. otimice se zaustavlja! da bi ljudi pomislili4znenađuje njegov strah da se ne izgubi+ stog mjestimično ubrzava. otimice se zaustavlja! da bi ljudi pomislilida tra*i riječi. 6a njeg se ka*e3 8o je glumac koji je sam sebi su,ler./ %e gleda u svoje slu&aoce! iz straha da gada tra*i riječi. 6a njeg se ka*e3 8o je glumac koji je sam sebi su,ler./ %e gleda u svoje slu&aoce! iz straha da gane prekidaju. #n impresionira izgrađenom rečenicom! ulickanim/ stilom. ;eđutim! auditorij zna da iskrenostine prekidaju. #n impresionira izgrađenom rečenicom! ulickanim/ stilom. ;eđutim! auditorij zna da iskrenosti

bolje pristaje spontano izra*avanje. 6ato mu i zamjeraju &to je sve unaprijed smislio! &to ne kazuje ono &ta misli bolje pristaje spontano izra*avanje. 6ato mu i zamjeraju &to je sve unaprijed smislio! &to ne kazuje ono &ta mislii neposredno osje(a. %jegova rečenica! sintaksa! plan 1 sve to pripada pisanom jeziku3 instrumentima pisanogi neposredno osje(a. %jegova rečenica! sintaksa! plan 1 sve to pripada pisanom jeziku3 instrumentima pisanog

jezika recitarot nanosi povrede usmenom govoru. jezika recitarot nanosi povrede usmenom govoru.

3.3. !olemičar !olemičar

%apada i kritizira sve! tra*i svađu! ironizira! podsmjehuje se! uzrujava se! u rasprave unosi otrov. ?ori se! tribina %apada i kritizira sve! tra*i svađu! ironizira! podsmjehuje se! uzrujava se! u rasprave unosi otrov. ?ori se! tribina je za njeg ring. ?rzo se zamori! te u&uti3 s njim je ili ti&ina ili bura. 'judima se dopada njegova *ivost! hrabrost. je za njeg ring. ?rzo se zamori! te u&uti3 s njim je ili ti&ina ili bura. 'judima se dopada njegova *ivost! hrabrost.Pripada soju kontroverznih ljudi! debatnika/. Smatraju ga osporavateljem! agresivcem! nervčikom/. Bjeruje uPripada soju kontroverznih ljudi! debatnika/. Smatraju ga osporavateljem! agresivcem! nervčikom/. Bjeruje uono &to govori.ono &to govori.

4.4. $čenjak $čenjak

#n propovijeda3 njegov je govor 1 njegov predmet+ govori s redom! stvari postavlja na svoje mjesto! ideje#n propovijeda3 njegov je govor 1 njegov predmet+ govori s redom! stvari postavlja na svoje mjesto! idejerazvrstava po kategorijama. kspert je u poslu+ koristi se e,ektima kompetencije. "azmi&lja! slu*i serazvrstava po kategorijama. kspert je u poslu+ koristi se e,ektima kompetencije. "azmi&lja! slu*i se

usporedbama+ pobuđuje i druge na razmi&ljanje. %jegov je govor poput ma&ine na tračnicama. #n je pun riječi+usporedbama+ pobuđuje i druge na razmi&ljanje. %jegov je govor poput ma&ine na tračnicama. #n je pun riječi+koristi i uzrečice -zar ne/! dakle/! ako ho(ete/ i sl.0+ prigovori ga ne uznemiravaju! ali se katkad znakoristi i uzrečice -zar ne/! dakle/! ako ho(ete/ i sl.0+ prigovori ga ne uznemiravaju! ali se katkad zna

7A Up. '. ?ellenger -'. ?elend*er0! $mijee komuniciranja, 9==<9>>.79



uznemiriti zbog onog &to sam govori. 4ma svoje (udi! svoj humor+ ukratko 1 igru vodi kompetentno iuznemiriti zbog onog &to sam govori. 4ma svoje (udi! svoj humor+ ukratko 1 igru vodi kompetentno i prepredeno. prepredeno.

5.5. !arničar !arničar

8o je specijalist za prljave govore/! de*urni advokat3 govori o svemu &to mu padne u zada(u! govori kome god8o je specijalist za prljave govore/! de*urni advokat3 govori o svemu &to mu padne u zada(u! govori kome godtreba i koliko god treba. :injenice ga ne zanimaju3 on se bori za druge! govori u ime.../! opredjeljuje se!treba i koliko god treba. :injenice ga ne zanimaju3 on se bori za druge! govori u ime.../! opredjeljuje se!

pozvan je da brani ili sahranjuje. %jegovo je područje3 mno&tvo uzroka i posljedica 1 stručnjak je za zbog pozvan je da brani ili sahranjuje. %jegovo je područje3 mno&tvo uzroka i posljedica 1 stručnjak je za zbog

čega/ i zato/. Pedantan je! uporan! navaljuje+ poziva se i na velike principe! na pravdu! istinu... 8o je govornik čega/ i zato/. Pedantan je! uporan! navaljuje+ poziva se i na velike principe! na pravdu! istinu... 8o je govornik za velike stvari.za velike stvari.

6.6. urišnik urišnik JuriJuri&&nik nik je je hrabar hrabar !! gordgord!! toto je je vojnik vojnik rijeriječčii33 bije bije iziz tete&&keke artiljerijeartiljerije.. %e brine za gramatiku! ispaljuje ideje! hici su %e brine za gramatiku! ispaljuje ideje! hici sumu precizni! čeka učinak. Govor mu je imperativan -Bi morate... Krenite... Uzmite za primjer... %eophodnomu precizni! čeka učinak. Govor mu je imperativan -Bi morate... Krenite... Uzmite za primjer... %eophodno

je.../0. %e uzbuđuje se ni zbog čega! prodaje garantirane stvari! ali zna i prezirati i klevetati. "edovito jače je.../0. %e uzbuđuje se ni zbog čega! prodaje garantirane stvari! ali zna i prezirati i klevetati. "edovito jače boji/ ono o čemu govori. boji/ ono o čemu govori.

5III. IK/IJA

Sredstva rečenične melodije! koja čine prozodiju iSredstva rečenične melodije! koja čine prozodiju i dikcijudikciju! jesu3 jačina! visina i boja glasa! logički akcent i! jesu3 jačina! visina i boja glasa! logički akcent i pauziranje. Prozodijski je sistem standardiziran! a elementi dikcije uvijek zavise od sadr*aja rečenice 1 dakle! pauziranje. Prozodijski je sistem standardiziran! a elementi dikcije uvijek zavise od sadr*aja rečenice 1 dakle! promjenljivi su. promjenljivi su.U zavisnosti od vrste teksta koji čitamo ili govorimo -interpretiramo0!U zavisnosti od vrste teksta koji čitamo ili govorimo -interpretiramo0! dikcijadikcija se najče&(e javlja u sljede(imse najče&(e javlja u sljede(imvidovima3vidovima3

1 1 konstatacija -tvrđenje0+konstatacija -tvrđenje0+ 1 1 in,ormacija -obavje&tavanje0+in,ormacija -obavje&tavanje0+ 1 1 pripovijedanje+ pripovijedanje+ 1 1 poistovje(ivanje. poistovje(ivanje.

9. onstatacija. #vim vidom dikcije interpretira se tekst prema kome govornik nema osobit emocionalniodnos -ni pozitivan ni negativan0. #vu vrstu govora najče&(e susre(emo u kratkim vijestima na radiju iteleviziji. -Usvojena znanja djelimično se također kazuju ovim dikcijskim oblikom+ ovo ne trebaizjednačavati s negativnom pojavom deklamovanja/.0

). ?n'ormacija. #vaj se dikcijski oblik razlikuje od prethodnog po anga*iranosti govornika. #vdje govornik pokazuje samo mali stupanj anga*iranosti prema sadr*aju. %ajče&(e je prisutan u spikerskom načinukazivanja! pri čitanju re,erata! u usmenom izlaganju itd.

7. !ripovijedanje. 6a razliku od prethodnih vidova usmenog izra*avanja! ovdje je znatno uve(an stupanjemocionalne anga*iranosti govornika -pripovjedača! interpretatora0. 8aj intenzitet! međutim! nije isti tokomčitavog kazivanja. U zavisnosti od prirode i sadr*aja teksta -npr.3 opis prirode! opis ličnosti! dijalog0! u

pojedinim dijelovima on mo*e opasti do in,ormiranja! drugdje mo*e oti(i visoko 1 do poistovje(ivanja.$akle! različite vrste tekstova uvjetuju različite načine kazivanja. 8akođer! pripovjedna materija po praviluse oblikuje gradacijski3 uvodni dio tra*i jedan način! glavni dio drugi! a zaključni dio tre(i način izra*avanja.

=. !oistovjeivanje. #vo je najzahtjevniji oblik kazivanja 1 mogu ga ostvariti daroviti pojedinci ili osobe kojese specijalno obrazuju za ovaj vid kazivanja kao oblik umjetnosti. #vim vidom izra*avanja najboljeovladavaju glumci! ali svi ljudi imaju potrebu za tim načinom interpretiranja. U svakodnevnom *ivotu ovimoblikom kazujemo o događajuma u kojima smo sudjelovali. #vaj vid interpretiranja tuđeg teksta

pretpostavlja vje&tinu poistovje(ivanja s piscem ili ličnostima iz djela 1 kao da kazujemo svoje do*ivljaje!misli i osje(anja. #sobito je ovdje bitno posti(i pripadaju(i stupanj emocionalne anga*iranosti+odgovaraju(u jačinu! visinu i boju glasa+ pravilno nagla&avati riječi i rečenice+ koristiti pauze između

blokova riječi i dr.

7)



#vdje (emo ukratko ukazati i na akcenat rečenice kao dikcijsko sredstvo.Kada govorimo o akcentu i akcentuaciji! mislimo obično na akcenat izoliranih riječi! na leksički akcenat. Poredtoga postoji i rečenični akcenat ! shva(en u &irem smislu te riječi! koji se i jedino realizira u govornom procesu.2kcenat riječi i akcenat rečenice mogu se i razlikovati+ međutim! oni se ne isključuju. 2kcenat rečeniceobuhva(a i akcenat pojedinih riječi koji je u govornom procesu saobra*en sa rečeničnom intonacijom. 4 kodrečenica razlikujemo dvije intonacije3 uzlaznu i silaznu.$a li (e jedna rečenica imati izjavni! upitni ili neki drugi karakter! zavisi između ostalog i od rečeničnogakcenta3 =oditelji se ponose tvojim uspjesima. =oditelji se ponose tvojim uspjesima =oditelji se ponose tvojim

uspjesima"

5I". 'E"ER$AL'A K#&U'IKA/IJA. JEZIČKI %#&#6'I/I

'judi'judi razlirazliččitihitih kulturakultura mislemisle nana razlirazliččiteite nanaččineine ii toto izraizra**avajuavaju nene samosamo jezikom jezikom negonego ii brojnim brojnim neverbalnimneverbalnimnanaččinimainima --kaokao &&toto susu33 tjelesnitjelesni dodir dodir !! gestovigestovi!! grimasegrimase!! dodir dodir !! poimanje poimanje prostora prostora!! poimanje poimanje vremenavremena!!rasporeraspoređđivanjeivanje vremenavremena ii drugidrugi nanaččiniini kojikoji sese imenujuimenuju kulturnimkulturnim pona pona&&anjemanjem0.0.

%everbalna poruka javlja se kao mo(an dio komunikativnog procesa. #na omogu(ava saznanja o učesnicima u procesu komunikacije! ali i o vrsti odnosa u kome se nalaze+ prenosi drugome in,ormaciju i o govorniku i osituaciji u kojoj je.

Prema stajali&tu da se ne mo*e ne<komunicirati! sveukupno neverbalno pona&anje shva(a se kao komunikacija. 4kad pojedinac prestane govoriti! on nastavlja komunicirati neverbalno. %eki autori neverbalno pona&anjeshva(aju kao komunikaciju samo ukoliko je ono bilateralno -za razliku od unilateralnog neverbalnog pona&anja!koje podrazumijeva samo neverbalne znake! ne i komunikaciju0.

%everbalni kodovi ne djeluju izolirano 1 oni se kombiniraju i tako proizvode razne ,unkcije komunikacije3sudjeluju u stvaranju i obradi poruke! stvaranju dojma! obmanjivanju i dr. Poruka kodova ove vrste trenutna je+oni se najče&(e koriste u komunikaciji licem u lice.

Kad je riječ o stvaranju i obradi poruke! neverbalni kodovi komplementarni su verbalnim! tako da zahvaljuju(injima poruka dobija na snazi. %everbalne poruke nose redundancu7I ) one su osiguranje od mogu(eg šuma,

ponavljanje onoga &to se izra*ava verbalno! s ciljem pojačavanja poruke -npr.! ako imamo jo& pet minutavremena! mo*emo usput ra&ititi prste jedne &ake0. %everbalna poruka mo*e i elaborirati poruku! tj. izmijeniti jeili pro&iriti. ;ogu(na je i kontradikcija između verbalne i neverbalne poruke3 npr.! nekom grimasom mo*emoopovrgnuti izrečeni stav. Berbalna poruka mo*e! naposljetku! i odmijeniti -supstituirati0 dio verbalne -npr.!umjesto da ponavljamo da smo u vremenskoj oskudici! pogl]dat (emo na sat+ gestom! pogledom! galamomgovornik mo*e dokrajčiti izra*avanje svoje namjere ili stava0.

%everbalna komunikacija koristi se i za stvaranje dojma o nekome ili nečemu kod drugog -npr.! političar energičnim pokretima nastoji stvoriti imid* jake i dinamične osobe0. #vaj vid komunikacije! dalje! uspostavlja

relacione poruke3 njima se prenosi in,ormacija o tome &ta sudionici komunikacije osje(aju spram drugih-dopadanje! privlačnost! naklonost! nedopadanje! kao i poruke koje ukazuju na status i mo(0. Suptilne relacione poruke pokazuju zainteresiranost partnera za razgovor! utječu na razvijanje prijateljskog osje(anja -razvija setzv. altercentrizam, tj. ,iksiranost na drugog0. Poseban je tip relacionih poruka kojima se saop(ava o statusu i

7I =edundanca je izuzetno va*na u svakodnevnoj komunikaciji+ nju čini ono &to je u poruci predvidljivo i konvencionalno. %asuprotnjoj stoji entropija, koja se određuje kao maksimum nepredvidljivosti+ odlikuje se novinom i originalno&(u. Poruka visoke

predvidljivosti naziva se redundantnom, dok je poruka s niskom predvidljivo&(u 1 entropična+ prva ne posjeduje visokuin,ormativnost 1 druga je visoko in,ormativna. Pove(anje redundance poma*e prijemu entropične poruke. %eočekivana ili neobična

poruka zahtijeva ponavljanje ili pripremu primaoca -npr.3 a sad ne&to posebno/! ne&to &to niste očekivali/+ u ovoj se ulozi mogu na(ii neverbalni kodovi0. "eklama koja *eli brzo doprijeti do publike odlikuje se jednostavnim! ponavljanim! predvidljivim porukama! ali

(e! npr.! reklama u tehničkom časopisu! namijenjena visoko specijaliziranoj publici! biti puna in,ormacija! vrlo entropična. Popularna je umjetnost redundantnija od visoke umjetnosti+ djelo nekonvencionalnog pisca entropičnije je negoli je to djelo pisca koji se! zaradlak&e komunikacije s publikom! koristi brojnim konvencijama. - onvencija je glavni izvor redundance i lahkog dekodiranja.0Ustanovljeno je! npr.! da je engleski jezik >F^ redundantan3 samo je pola od onog &to se ka*e potrebno da bi se rekonstruirala poruka

1 druga je polovica osiguranje od &uma u kanalu. B. J. Jani(ijevi(! omunikacija i kultura, 7E<=F.77



mo(i -npr. pojedini predmeti 1 luksuzni automobili! odje(a ili obu(a poznatih proizvođača i sl. 1 dokaz sumjesta koje neko ima u dru&tvu+ također! osoba koja *eli pokazati svoju nadmo( pu&ta druge da je čekaju0.

%everbalnim se porukama otkriva emocionalno stanje govornika+ njima se posti*e ekspresivna komunikacija.mocije se najče&(e ispoljavaju spontano! ali ih je ponekad potrebno kontrolirati. Postoji vi&e načina zareguliranje količine emocija koje *elimo pokazati3 intenzi'ikacija -pretjerivanje a,ekata+ npr.! odu&evljavamo se ivi&e negoli nam se ne&to dopada0+ maskiranje -npr.! poklon nam se ne dopada! ali (emo jednu emociju maskiratidrugom0+ dezintenzi'ikacija -da ne bismo burno reagirali! neko jako osje(anje nastojimo ubla*iti0+ neutralizacija

-također jedan od načina samokontrole0 te simulacija -pretvaranje da ne&to osje(amo ili pak ne osje(amo0.;ije&ane poruke -verbalne i neverbalne0 mogu biti iskori&(ene u svrhu obmanjivanja -to je &iri pojam odlaganja+ obuhva(a i sumnju! pretjerivanje! skrivanje0. #bmanjivanje je ponekad te&ko otkriti -stereotipno se!npr.! smatra da je direktan pogled skopčan s istinito&(u0. ;eđutim! budu(i da je tijelo pod manjom kontrolomnegoli je lice! ono mo*e ostaviti podatke da je do&lo do prevare. #sobito donji dio tijela -nasumičan rad nogom!me&koljenje0 te vokalne naznake -oklijevanje u govoru! nagla piskavost glasa i dr.0 mogu izdati! provaliti/ dase radi o prevari.

"idovi never)alno* +onaanja

9. jelesni dodir -ili haptički kod 0 jedan je od -sasvim primitivnih0 vidova preno&enja poruka o na&em odnosu.Kulturno je kodiran i s obzirom na količinu i kvalitet. 4stra*ivači govore o kulturama kontaktnog i nekontaktnog tipa. U prvu grupu spadaju 2rapi! Ju*noamerikanci! 'atinoamerikanci i Ju*noevropljani+ u drugu 2zijci!4ndijanci! Sjeverni vropljani i -Sjeverni0 2merikanci. U ve(ine zapadnih naroda mu&karci se uste*u od bilokakva dodira osim stiska ruke. 4 dok je za 'atinoamerikance jednostavan stisak ruke ne&to sasvim bezlično! gest

bez srdačnosti i naklonosti! akt distanciranja -u njih je uobičajen pozdrav 1 zagrljaj+ dodirivanje rukama!stiskanje mi&ice! tap&anje po ramenu 1 slično kao i u nas 1 ima smisao da pro&iri i pobolj&a komunikaciju0!2merikancima je nepojmljivo da ga neko dodirne dok razgovara -u njegovoj je kulturi to ne&to neprijatno! činkoji odmah poprima seksualnu konotaciju i istodobno ugro*ava komunikaciju0.

). >liskost - prostorni ili proksemički kod 0. Koliko kome prilazimo 1 toliko smo bliski. 'judi različito uobličuju i

koriste prostornu komunikaciju+ pripadnici različitih kulturnih sredina različito reagiraju na ulazak u njihov lični prostor -ili ve(im distanciranjem ili ve(om blisko&(u0! &to mo*e dovesti do međukulturnih nesporazuma. $ok je! npr.! Ju*noamerikancima distanca od pola metra prevelika i dokaz hladno(e i nadmenosti onog drugog!2merikanci se na ovoj udaljenosti osje(aju ugro*enim. Kultura nekih naroda nala*e da se s nepoznatima nemo*e razgovarati na udaljenosti koja je manja od pola metra+ pripadnicima te kulture distanca od pola metranu*na je da bi razgovor bio ugodan. 8ako (e 2merikanac nastojati sačuvati takvu distancu! a Ju*noamerikanac(e se nastojati pribli*iti3 čim Ju*noamerikancu bude ugodno! 2merikanac (e se odmaknuti jer (e se osjetitinelagodno.

d_ard all -dvard ol0 naročito je istra*ivao kori&(enje prostora i zaključio da se prije svega radi onesvjesnom postavljanju distanci/. Predlo*io je i tipologiju proksemičnog pona&anja na osnovu njegova

prostornog &irenja. Proksemično pona&anje de&ava se u3 mikroprostoru -to je područje čovjekove privatnosti+neposrednja čovjekova okolica0! mezoprostoru -to je čovjekova &ira okolica! koja mu je nadohvat0 imakroprostoru -pro&iruje se na ve(e teritorije! od naselja! gradova! nadalje0.

'judi imaju dvije osnovne prostorne potrebe3 teritorijalnu i ličnu.8eritorijalna se dijeli na primarnu -lično okru*enje! stambeni ili radni prostor ličnosti0! sekundarnu -razna javnamjesta. &kola! ustanova u kojoj se radi i dr.0 i javnu -javna mjesta uop(e! na kojima se nastoji izbje(i bli*i dodir s nepoznatim0.

7. $potreba vremena -hronomički kod 0 prevazilazi granice neverbalne komunikacije. Brijeme je pojava koja se

ne pokazuje izolirano3 opa*a se samo kao promjena predmeta u prostoru ili ljudi u akciji. #no je elementkulture+ različite kulture razvile su različite stavove prema vremenu. . all pokazuje da vrijeme govori -kao i prostor0! komunicira istom snagom kao i jezik. #n vrijeme dijeli na tri kategorije3 tehničko -mjeri se egzaktnimmetodama+ to je etičko vrijeme+ ima malo veze s neverbalnom komunikacijom0! 'ormalno -ili tradicionalno

7=



vrijeme! tj. podjela na dane! mjesece! godine+ to je sistem mjera va*e(i u određenoj kulturi0 i ne'ormalnovrijeme -koje! prije svega! zavisi od konteksta u kome se zbiva komunikacija+ ovdje su manje precizne jedinicekoje se odnose na tačnost! trajanje i sl. i najče&(e su izra*ene prilozima za vrijeme3 prije, poslije, uskoro, uvijek idr.0.

#dnos prema vremenu! tačnost u izvr&avanju obaveza! dolazak na vrijeme i sl. različiti su u različitimkulturama. 6a poslovne ljude 6apada vrijeme je novac! tačnost 1 vrlina i znak za nečiju pouzdanost. U Ju*noj2merici uobičajeno je organizirati sastanak s vi&e ljudi istovremeno! a o različitim stvarima+ također je

uobičajeno satima čekati po kancelarijama3 niko se zbog tog ne vrijeđa i ne ljuti. 4stra*ivači semiotike vremenazato ka*u da sat na zidu mo*e izgledati isti! ali on svakom pokazuje drugu vrstu vremena. 2merikanac (e se!zato! morati pomiriti s činjenicom da s Ju*njacima -2merike i vrope0 ni&ta ne mo*e obaviti brzo i s malo riječi

1 ili (e! uvrijeđen! odustati od posla. Heli li obaviti posao! bit (e prinuđen utro&iti mnogo vremena u razgovorukoji nema veze s poslom3 Ju*njaci posao moraju začiniti zadovoljstvom! tj. neposlom. 6a njih je razgovor začinkoji od onog &to je u američkoj kulturi obični posao treba da napravi u njihovoj kulturi dru&tveni događaj. 8ako!dok 2merikanci misle da odmah valja prije(i na glavnu stvar -a detalji (e se sami srediti0! Grk insistira nadetaljima! i misli da mu *elite podvaliti ako odmah kre(ete in medias res. Slično je i s rasporedom vremena3tačni! precizni i programirani 2merikanci ne mogu raditi bez rasporeda! rokova i raznih rokovnika! tabela! redavo*nje i sl.+ za razliku od njih! ljudi na ?liskom 4stoku sve rade mimo rasporeda! nezamisliva im je i pomisao narok.

=.=. #rijentacija#rijentacija.. #kretanje#kretanje --intimnointimno 1 1 iliili agresivnoagresivno00 prema prema nekomenekome takotakođđer er saopsaop((avaava oo vezamavezama ii odnosimaodnosima memeđđuuuuččesnicimaesnicima uu komunikacijikomunikaciji..

ačina glasa ačina glasa također mo*e dovesti do međukulturnih nesporazuma. $ok 2rapi! Grci ili 4talijani galame! skaču itakođer mo*e dovesti do međukulturnih nesporazuma. $ok 2rapi! Grci ili 4talijani galame! skaču iviču kad *ele iskazati svoju iskrenost i dobru volju 1 2merikanci to smatraju agresivno&(u. 'ični status u 2rapaviču kad *ele iskazati svoju iskrenost i dobru volju 1 2merikanci to smatraju agresivno&(u. 'ični status u 2rapauvjetuje visinu glasa3 ako se obra(aju nekom statusno vi&em! govorit (e tiho! iskazuju(i mu tako po&tovanje. $auvjetuje visinu glasa3 ako se obra(aju nekom statusno vi&em! govorit (e tiho! iskazuju(i mu tako po&tovanje. $a

bi ukazao po&tovanje! 2rapin (e 2merikancu govoriti tiho! a ovaj (e nesvjesno govoriti glasnije! ne bi li 2rapina bi ukazao po&tovanje! 2rapin (e 2merikancu govoriti tiho! a ovaj (e nesvjesno govoriti glasnije! ne bi li 2rapinanatjerao da bude glasniji+ 2rapin (e to razumjeti kao da ga 2merikanac prezire jer mu ne ukazuje dovoljnonatjerao da bude glasniji+ 2rapin (e to razumjeti kao da ga 2merikanac prezire jer mu ne ukazuje dovoljno

po&tovanja! pa (e govoriti jo& ti&e... po&tovanja! pa (e govoriti jo& ti&e...

>.>. @izički izgled @izički izgled -odijevanje i dr.0 također nosi poruke o nama! o na&em statusu u dru&tvu! o uklopljenosti u-odijevanje i dr.0 također nosi poruke o nama! o na&em statusu u dru&tvu! o uklopljenosti u

sredinu u kojoj *ivimo. 8ako je! npr.! boemsko odijevanje i pona&anje umjetnika pokazatelj njihova *ivotnogsredinu u kojoj *ivimo. 8ako je! npr.! boemsko odijevanje i pona&anje umjetnika pokazatelj njihova *ivotnogstila! dru&tvenog statusa i dr.stila! dru&tvenog statusa i dr.

@. inetički -mimički0 kod. 8jelesni pokreti imaju komunikativnu vrijednost. 8a je vrijednost određenadru&tvenim kontekstom. 8ako! npr.! klimanje glavom naprijed<nazad u ve(ine evropskih naroda značiodobravanje! a u Grka 1 negaciju.

%everbalna komunikacija prenosi se preko raznih pokreta3 grimase, gestovi, položaj, pokreti oka.

-rimase, tj. izrazi lica! imaju vi&e ,unkcija3 osnovne su ekspresivna -izra*avanje emocija0! ,atička i konativna.Pokreti mi&i(a lica donekle se mogu kontrolirati! mijenjati! pojačavati! maskirati i sl.+ mogu biti spontaniili namjerni. Grimase se mogu javiti istovremeno s govorom! ali i bez njeg. 4zrazi lica uvjetovani sukulturno i individualno.

-estovi su pokreti ruku! glave! nogu! pa i cijelog tijela. $a bi neki pokret bio gest! on mora prenositi neku poruku! in,ormaciju. Gestovi su vezani za govor i dopunjavaju verbalnu komunikaciju+ predstavljaju glavnikomunikativni potencijal ljudskog tijela. %jihov je zadatak oda&iljanje signala! zazo moraju bit očigledni onimakojima su upu(eni. Kod gestova nije toliko bitna namjera onoga ko gestikulira 1 va*na je recepcija gesta koddrugog! bez obzira na to je li gest slučajni -kihanje! zijevanje! če&anje0 ili namjerni -tzv. primarni gest ! npr.namigivanje! prijetnja prstom i dr.0. %ajče&(e su to konvencionalni pokreti tipična oblika i prenose se u okriljuodređene tradicije i kulture -samo su tzv. izražajni gestovi 1 kao vrsta biolo&kih! uglavnom slučajnih!mehaničkih gestova 1 zajednički svim ljudima+ u njih spadaju osmijesi! slijeganje ramenima! mahanja!klimanja! nakloni! crvenilo! bljedilo i dr.0. 4ako mogu biti i simbolični -npr.! ra&irena dva prsta oblikuju slovo v i

simboliziraju pobjedu0! njihova poruka mora biti jasna i nedvosmislena! inače ne(e biti pravilno shva(ena.;ogu pokazivati unutra&nje! emocionalno stanje govornika! ali i podra*avati neku spolja&nju stvar! ukazivati na pravac! izra*avati molbu i dr.

7>



Prema jednoj klasi,ikaciji! razlikuje se pet vrsta gestova39. amblemi ili znamenja 1 to su konvencionalni! namjerni znaci! autonomni u odnosu na jezik -npr.! prst na

ustima označava ti&inu0. 4ako se geogra,ska rasprostranjenost gestova ne podudara s granicama jezika!amblemi su ograničeni na posebne kulture.+

). ilustratori -mogu(e ih je nazvati i gestikulacijom0 1 to su gestovi povezani s govorom+ predstavljaju dodatak riječima+ slu*e za ilustraciju onog &to se govori. Jedni od njih nagla&avaju pojedine riječi ili rečenice -tzv.

palice0+ drugi nagovje&tavaju pravac misli -ideogra'i0+ tre(i slikaju radnje -kinetogra'i0+ četvrti pokazuju predmete - piktogra'i0+ peti opisuju ritam ili tempo nekog događaja -ritmički0+ &esti opisuju prostor

- spacijalni0+ sedmi ukazuju na predmete -deiktički0+7. pokazatelji osjeanja 1 to su neverbalni izrazi emocija i a,ekata -emocionalno stanje govornika najče&(e se pokazuje izrazom lica! npr. osmijehom! mr&tenjem čela i dr.0+

=. tjelesni manipulatori ili adaptori 1 to su gestovi kojima se najprije daje in,ormacija o samoj ličnosti!ukazuju na njene potrebe ili probleme -npr. če&anje! kr&enje ruku! udaranje prstom ili olovkom o sto0+

>. regulatori 1 to su gestovi koji reguliraju govornu interakciju3 poma*u njeno pokretanje! odr*avanje bezzastoja te nagovje&tavaju njen kraj -tu sudjeluju gestovi glavom i tijelom! potom pravac tijela0.

!oložaj -ili tjelesni jezik/0. %ačin na koji stojimo! sjedimo! le*imo i dr. mo*e nositi značenja prijateljstva!neprijateljstva! nadmo(i! in,eriornosti. ;eđutim! za razliku od gestova! tjelesnim jezikom/ mogu(no je

prenijeti samo slabo kodirane poruke.

!okreti oka. U kontaktu licem u lice va*ne poruke ostvaruju se pokretima oka. ?itno je koliko se sagovornicigledaju u oči. izbjegavanje pogleda ili slobodno gledanje u oči mnogo govori o odnosu među ljudima. Kao iostali signali lica! i pogled ima prirodnu i kulturnu osnovu. #sobito su uočljive kulturne razlike kad je riječ odu*ini i učestalosti pogleda. U naroda na 4stoku -od Japana do 2rabije0 spu&ten pogled znak je po&tovanja

prema drugom! a na 6apadu ne gledati nekome u oči dok se s njim rukujemo ili dok razgovaramo 1 znak jelo&eg odgoja! lo&ih manira! nesigurnosti ili arogancije. 4 pogled ima ,atičku ,unkciju -poticanje ili odr*avanjerazgovora0! potom ekspresivnu -izra*avanje različitih emocija govornika3 očima se mo*e izraziti zadovoljstvo!iznenađenje! strah! bijes itd.0 i konativnu -odnosi se na sagovornika3 pogledom prenosimo na nj razne emocijeili stanja 1 bliskost! neprijateljstvo i dr.0.

A. U krug neverbalne komunikacije spada i tzv. arte'aktni kod. Predmeti -arte,akti0 koji nas okru*uju zapravo suna&i produ*eci! odra*avaju na& ukus i osobenosti. lementi na&e sredine -npr. u kancelariji0 prenose poruke onama i bitno utječu na tok komunikacije -poma*u u tumačenju svih drugih neverbalnih kodova0.7E

5". S%#S#$'#ST SLU8A'JA

&lu&lu š š anjeanje je je uu uskojuskoj vezivezi ss govorenjemgovorenjem++ onoono je je jedan jedan odod osnovnihosnovnih temeljatemelja e,ikasnee,ikasne rijeriječčii.. $obro$obro komuniciratikomunicirati 1 1 podvla podvlaččii sese uu savremenojsavremenoj literaturiliteraturi 1 1 iznadiznad svegasvega znaznaččii dobrodobro slu slu š š atiati..=F=F

Slu&anje je znak povjerenja3 ono otvara put do drugog. #no je vi&e nego stav3 garancija je stvarnog uva*avanjaSlu&anje je znak povjerenja3 ono otvara put do drugog. #no je vi&e nego stav3 garancija je stvarnog uva*avanjasabesjednika+ to nije ,asada! ve( autentična komunikacijska činjenica. 4stodobno! ono znači otvaranje premasabesjednika+ to nije ,asada! ve( autentična komunikacijska činjenica. 4stodobno! ono znači otvaranje premasebi! jer onaj ko njeguje kulturu slu&anja zadobija povjerenje drugih.sebi! jer onaj ko njeguje kulturu slu&anja zadobija povjerenje drugih.

'o&e slu&anje uzrokom je mnogih nesporazuma! neuspjeha! pa i sukoba. %on&alantno slu&anje donosi pusto& u'o&e slu&anje uzrokom je mnogih nesporazuma! neuspjeha! pa i sukoba. %on&alantno slu&anje donosi pusto& uodnosima+ ukratko! mnogostruke su razorne posljedice hroničnog nedostatka slu&anja.odnosima+ ukratko! mnogostruke su razorne posljedice hroničnog nedostatka slu&anja.

%edostatak slu&anja očigledan je svuda oko nas3 daju se odgovori koji nemaju veze s postavljenim pitanjem! %edostatak slu&anja očigledan je svuda oko nas3 daju se odgovori koji nemaju veze s postavljenim pitanjem!sagovornici govore istovremeno! dr*e monologe! međusobno se prekidaju... 6a slu&anje su izgubljeni ljudi kojisagovornici govore istovremeno! dr*e monologe! međusobno se prekidaju... 6a slu&anje su izgubljeni ljudi kojimisle da sve znaju.misle da sve znaju.

7E B.3 J. Jani(ijevi(! omunikacija i kultura, )E9<799.=F #p&irnije3 '. ?ellenger! o.c., @><A>.

7@



Prema jednoj anketi! E)^ ispitanika smatra da je druga osobina &e,a preduze(a da zna slu&ati -prva po va*nostiPrema jednoj anketi! E)^ ispitanika smatra da je druga osobina &e,a preduze(a da zna slu&ati -prva po va*nosti 1 od 9> kvaliteta 1 jeste da zna sastaviti sposobnu ekipu0! ali da to uspijeva posti(i samo =)^ njih. %ajbolji 1 od 9> kvaliteta 1 jeste da zna sastaviti sposobnu ekipu0! ali da to uspijeva posti(i samo =)^ njih. %ajboljirukovodioci shva(aju da je za dobru odluku neophodno konsultirati se. 6ato oni aktivno slu&aju 1 oni su! mo*erukovodioci shva(aju da je za dobru odluku neophodno konsultirati se. 6ato oni aktivno slu&aju 1 oni su! mo*ese re(i!se re(i! u stanju slušanja.u stanju slušanja. Slu&anje je! dakle! vrhunska osobina najslavnijih menad*era! za koje! ujedno! vrijediSlu&anje je! dakle! vrhunska osobina najslavnijih menad*era! za koje! ujedno! vrijedida su najbolji postavljači pitanja na svijetu. 2ktivno slu&anje najbolji je ključ uspjeha -kako preduze(a! tako ida su najbolji postavljači pitanja na svijetu. 2ktivno slu&anje najbolji je ključ uspjeha -kako preduze(a! tako i

pojedinca3 učenika! nastavnika! prodavača spram kupca! rukovodioca spram podređenog...0. ?ez visokog pojedinca3 učenika! nastavnika! prodavača spram kupca! rukovodioca spram podređenog...0. ?ez visokogkvaliteta slu&anja nema kreativnosti niti uspona.kvaliteta slu&anja nema kreativnosti niti uspona.

2nkete inače potvrđuju da slabo slu&amo i te&ko pamtimo ono &to čujemo. #vo najprije zato jer se pogre&no2nkete inače potvrđuju da slabo slu&amo i te&ko pamtimo ono &to čujemo. #vo najprije zato jer se pogre&nomisli da je slu&anje prirodan! automatiziran proces! da se događa samo od sebe. ;eđutim! slu&anje jemisli da je slu&anje prirodan! automatiziran proces! da se događa samo od sebe. ;eđutim! slu&anje jekontrolirani postupak3 mi mo*emo birati in,ormacije 1 ljudi istu stvar ne čuju! tj. ne shva(aju na isti način.kontrolirani postupak3 mi mo*emo birati in,ormacije 1 ljudi istu stvar ne čuju! tj. ne shva(aju na isti način.

Sposobnost slu&anja mo*emo razviti pod sljede(im uvjetima3Sposobnost slu&anja mo*emo razviti pod sljede(im uvjetima39.9. ako se koncentriramo na ono &to je predmet razgovora+ako se koncentriramo na ono &to je predmet razgovora+).). ako nastojimo shvatiti sagovornika te predvidjeti &ta (e re(i+ako nastojimo shvatiti sagovornika te predvidjeti &ta (e re(i+7.7. ako razlučujemo bitna mjesta od redundantnih detalja+ako razlučujemo bitna mjesta od redundantnih detalja+=.=. ako nastojimo sa*eti i upamtiti ono &to treba+ako nastojimo sa*eti i upamtiti ono &to treba+>.>. ako se usput u sebi ispitujemo o valjanosti! logičnosti! &upljinama onog &to čujemo -tzv. konstruktivnaako se usput u sebi ispitujemo o valjanosti! logičnosti! &upljinama onog &to čujemo -tzv. konstruktivna

sumnja! koja je znak velike zrelosti u slu&anju0+sumnja! koja je znak velike zrelosti u slu&anju0+

@.@. ako slu&amo na trima razinama3 neverbalnoj -koja često govori vi&e od riječi0! verbalnoj -izbor riječi! tema!ako slu&amo na trima razinama3 neverbalnoj -koja često govori vi&e od riječi0! verbalnoj -izbor riječi! tema! povezivanje misli... sve to osvjetljava na&eg sabesjednika0 i na razini vjerovanja -sistem vrijednosti! povezivanje misli... sve to osvjetljava na&eg sabesjednika0 i na razini vjerovanja -sistem vrijednosti!re,erenci! predstava0.re,erenci! predstava0.

#buke za vođenje razgovora temelje se najprije na pobolj&avanju slu&anja. %a tim se obukama tra*i da se slu&a#buke za vođenje razgovora temelje se najprije na pobolj&avanju slu&anja. %a tim se obukama tra*i da se slu&ana pet odvojenih planova3na pet odvojenih planova39.9. kontekstualno slušanjekontekstualno slušanje -potrebno je utvrditi stvarni sagovornikov zahtjev! istinsku potrebu0+-potrebno je utvrditi stvarni sagovornikov zahtjev! istinsku potrebu0+).). distancirano slušanjedistancirano slušanje -treba savladati vlastitu a,ektivnu upletenost! odabir in,ormacija i sl.0+-treba savladati vlastitu a,ektivnu upletenost! odabir in,ormacija i sl.0+7.7. analitičko slušanjeanalitičko slušanje -identi,icirati sagovornikove motive! opa*ati njegove igre! odbrambene mehanizme i-identi,icirati sagovornikove motive! opa*ati njegove igre! odbrambene mehanizme i

dr.0+dr.0+=.=. regulacijsko slušanjeregulacijsko slušanje -tu je riječ o kapitaliziranju! pre,ormuliranju onog &to smo čuli 1 ali bez izricanja-tu je riječ o kapitaliziranju! pre,ormuliranju onog &to smo čuli 1 ali bez izricanja

svoga suda 1 kako bi se moglo nastaviti s otvorenim pitanjima0+svoga suda 1 kako bi se moglo nastaviti s otvorenim pitanjima0+>.>. senzibilno slušanje senzibilno slušanje -opa*ati neverbalne poruke3 geste! igre pogleda! upravljanje periodima &utnje i dr.0.-opa*ati neverbalne poruke3 geste! igre pogleda! upravljanje periodima &utnje i dr.0.

Slu&anje je rad s punim radnim vremenom+ pasivnost je pritom tek prividna. Potrebno jeSlu&anje je rad s punim radnim vremenom+ pasivnost je pritom tek prividna. Potrebno je htjetihtjeti ii umjetiumjeti slu&ati 1 slu&ati 1 postoji htijenje i umije(e slu&anja. Suptilno slu&anje poma*e nam da shvatimo poruku! a shvatiti znači postoji htijenje i umije(e slu&anja. Suptilno slu&anje poma*e nam da shvatimo poruku! a shvatiti značiosujetiti/.osujetiti/.

0ktivno slušanje 0ktivno slušanje postoji kad slu&amo sagovornika ne iznose(i sud o onome &to govori i kad svojom reakcijom postoji kad slu&amo sagovornika ne iznose(i sud o onome &to govori i kad svojom reakcijom pokazujemo da smo shvatili njegova osje(anja. pokazujemo da smo shvatili njegova osje(anja.2ktivno slu&anje kao2ktivno slu&anje kao lični stavlični stav u svakodnevnom *ivotu pretpostavlja posjedovanje dara za pronala*enje smislau svakodnevnom *ivotu pretpostavlja posjedovanje dara za pronala*enje smislau onome &to nam drugi ka*u. 2ktivnog slu&anja nema bezu onome &to nam drugi ka*u. 2ktivnog slu&anja nema bez uvažavanja drugih, pažnje, vremenauvažavanja drugih, pažnje, vremena ii uloženeuloženeenergije da shvatimo druge.energije da shvatimo druge.

Bi&estruke su prednosti aktivnog slu&anja3 njime ubla*avamo de,anzivan stav! uspostavljamo komunikaciju sBi&estruke su prednosti aktivnog slu&anja3 njime ubla*avamo de,anzivan stav! uspostavljamo komunikaciju svi&e povjerenja! sigurnosti i autentičnosti. 2ko drugima dopustimo da budu saslu&ani i shva(eni! mo*emovi&e povjerenja! sigurnosti i autentičnosti. 2ko drugima dopustimo da budu saslu&ani i shva(eni! mo*emoočekivati da (e uzvratiti na sličan način.očekivati da (e uzvratiti na sličan način.

# značaju slu&anja svjedoče mnoge poslovice+ također su se u svim vremenima podizali glasovi koji su pozivalina pa*ljivije slu&anje3

6relo znanje slu&a! a nezrelo govori./ -holandska poslovica0

Ko govori sije! a ko slu&a *anje./ -perzijska poslovica0Kad malo govori&! puno čuje&. -ruska poslovica0Priroda nam je dala dva uha i samo jedan jezik kako bismo mogli vi&e slu&ati a manje govoriti./ -grčka

poslovica0

7A



5"I5"I.. 'E-ATI"'E'E-ATI"'E #S#$I'E#S#$I'E STILASTILA

U pisanoj riječi susre(emo se sa sljede(im nedostacima39. raznovrsne pravopisno<gramatičke gre&ke+). ogre&enja o zahtjeve kompozicije teksta3

a0 rad -ve(im dijelom ili u cijelosti0 nije u vezi sa zadatom temom+ b0 rad nema uvoda ili zaključka 1 ili nijedno od to dvoje+c0 nesrazmjerno dug uvod+d0 počinjanje izdaleka! preobimno+e0 neodgovaraju(i obim glavnog dijela+,0 pogre&an raspored odjeljaka! pododjeljaka! paragra,a itd.+

7. različite stilske gre&ke+=. pogre&no kori&(enje literature3

a0 neprecizno navođenje tuđeg teksta+ b0 pogre&ni bibliogra,ski podaci+c0 citiranje op(epoznatih podataka+

d0 neadekvatan izgled podno*ne napomene+e0 nenavođenje kori&(enih izvora...

Javna upotreba jezika obilje*ena je ,enomenima na koje vrijedi ukazati s ciljem da ih poku&amo izbje(i u svometekstu -bilo pisanom bilo usmenom0.

8ako je misti'ikaciju jezika i manipulaciju jezikom mogu(e izbje(i ukoliko imamo 1 između ostalog 1 u vidusljede(e upute.

9. %e upotrebljavati nejasne i komplicirane skra(enice.

). $e,inirati ono &to je sagovorniku nejasno te ono &to (e mu pomo(i da bolje razumije iskaz.7. $e,inirati nepoznate i neobične pojmove! i to &to jednostavnije! sa &to manje riječi.=. 4zvan stručnih krugova izbjegavati znanstvene termine i njihove de,inicije! jer ne moraju biti poznati

sagovornicima.>. Umjesto obične! op(epoznate riječi ne koristiti peri,raze.@. Kad god je mogu(e! umjesto kompliciranog iskaza upotrijebiti jednostavan -du*e! slo*enije rečenice mnogi

(e te&ko razumjeti0.A. %e pozivati se -ni unaprijed ni unatrag0 na vlastiti tekst 1 ukoliko nije osobito nu*no. -#sobito je ova vrsta

misti,iciranja česta u dugim govorima3 Kao &to smo na početku rekli.../ 1 kad vi&e niko ne zna &ta je svezapravo kazano.0

I. %e pozivati se u svome tekstu na tekstove koji nisu dostupni sagovorniku+ istodobno! ne tvrditi pritom da sutamo data potrebna obja&njenja -bilo da su data bilo da je to la*0.

E. %e pozivati se na neodređene autoritete! do kojih sagovornik nema pristupa -kako bi sagovornik pretpostavio da s njima komuniciramo kad kod *elimo 1 bez obzira na to da li je to tačno ili nije0.

9F. Učiniti sve &to je potrebno da komuniciranje sa sagovornikom ne bude jednosmjerno -da sabesjednik ne bude ograničen jedino na izraze slaganja! poslu&nosti0.=9

U javnom *ivotu! na*alost! umjesto kulture dijaloga, koja je jedina zaista primjerena slobodnom ljudskom bi(u!sve vi&e maha uzima kultura monologa. #na sve agresivnije opsjeda i privatnu s,eru -beskrajno sjedenje predmonolo&kom televizijom0.

;noge govornike obuzimaju demoni digresije! ponavljanja! eliptičnih misli! aluzija! dvosmislenih obrta! prikrivanja! smu&enih pretpostavki.

=9 $. kiljan! Hingvistika svakodnevnice, 9F<9E.7I



;islima treba upravljati kao autom+ ali 1 neki ne najavljuju kad (e skrenuti -potrebno je najaviti različite tačkeizlaganja0+ neki opet ne gledaju u retrovizor - treba se vra(ati na ve( iznesena obja&njenja0.=)

%ore4ećaji 3o4ni3a9iji

;ogu se razlikovati tri osnovna tipa poreme(aja u verbalnoj komunikaciji3

9. poremeaji u govoru+). poremeaji u jeziku+

7. poremeaji u procesu iskazivanja.

U prvu kategoriju mogu se uvrstiti glasovni poremeaji, poremeaji artikulacije te poremeaji 'luentnosti govora. Bisina tona! glasno(a! boja glasa! artikulacija glasova! brzina govora 1 u toj mjeri mogu biti neprirodni inedjelotvorni da poruke prenesene govorom postaju prete*no ili u cjelini nerazumljive.

-lasovni poremeaji razvrstavaju se na poremeaje 'onacije -nenormalna visina glasa te glasno(a+ niz promuklih! hrapavih! zadihanih e,ekata+ hendikepi ove vrste zbirno se imenuju dis'onijom0 i poremeajerezonancije -pretjerana nazalnost 5/unjkavost/5 ili smanjena nazalnost 5/e,ekti začepljenog nosa/50. Prekomjernaupotreba glasa -prenaprezanje glasa/0

;eđu poreme(ajima u govoru najučestaliji su poremeaji artikulacije -oko dvije tre(ine od svih poreme(aja0.2rtikulacioni hendikepi kre(u se od lak&ih -kakvo je! npr.! vrskanje 5slabo/ r 5! koje jedva da ometakomunikaciju0! preko nemogu(nosti uočavanja razlika između srodnih glasova -npr. 5p5 i 5b50! do toliko lo&eartikuliranih ili dezorganiziranih glasovnih sistema da je takve osobe te&ko razumjeti.

U poremeaje 'luentnosti govora spadaju mucanje - zamuckivanje0 i brgljanje -pretjerana brzina govora0.

ucanje je govorni poreme(aj obilje*en naru&avanjem ritma! tempa i tečnosti govora. ;o*e biti pra(eno dugimzadr*avanjem govora! a mo*e i opetovanjem glasova -npr. m)m)m)olim0 ili slogova! riječi i dijelova rečenica!

produ*ivanjem glasova -npr. ssssoba0! uvođenjem dodatnih riječi -npr. ovaj0 te zastojima -kako bi se izbjegleriječi koje zadaju probleme0.

#soba#soba kojakoja mucamuca dodo**ivljavaivljava neugodnostineugodnosti zbogzbog togtog!! takotako dada sese vremenomvremenom uu njenje stvarastvara osjeosje((ajaj in,eriornostiin,eriornosti ii bespomo bespomo((nostinosti uu socijalnimsocijalnim kontaktimakontaktima!! strahstrah odod govorenjagovorenja ii nastojanjenastojanje dada sese onoono izbjegneizbjegne.. ;ucanje;ucanje sesenajuspjenajuspje&&nijenije otklanjaotklanja uu pred pred&&kolskojkolskoj ii &&kolskojkolskoj dobidobi.. %ajbolji %ajbolji sese uspjehuspjeh posti posti**ee akoako susu strustruččnono vovođđeneene govornegovornevjevje** be be pra pra((eneene odgovarajuodgovaraju((imim pona pona&&anjemanjem roditeljaroditelja!! odgajateljaodgajatelja!! uuččiteljaitelja tete djedječčijihijih drugovadrugova.. #sobe#sobe ss ovimovim

poreme poreme((ajemajem nene smijusmiju biti biti kaka**njavanenjavane nitiniti ismijavaneismijavane zbogzbog togtog33 trebatreba imim pomo pomo((ii dada sese ispoljeispolje!! ohrabrivatiohrabrivati ihih!!strpljivostrpljivo ihih saslusaslu&&atiati..

>rgljanje također za rezultat ima uglavnom nerazumljiv govor. Glasovi dolaze na pogre&na mjesta! bivajuispu&teni ili pogre&no artikulirani+ slogovi se stapaju+ iskazi se javljaju kao kratki ra,ali! &to remeti

sintaksu. ?rzanje u govoru -ili tahi'emija0 često je pra(eno vrskanjem! &u&kanjem0. 6a razliku odmucavaca! brglja&i često nisu svjesni problema koje stvara njihov hendikep.

!oremeaji u jeziku -ili a'azije0 predstavljaju gubitak sposobnosti upotrebe ili razumijevanja riječi. 2,azije suvrlo raznovrsne 1 kre(u se od vrlo blagih do vrlo te&kih poreme(aja! a objedinjava ih njihovo anatomsko

porijeklo -o&te(enje mozga0.

9. 0'azije u izražavanju. #ne mogu biti3a0 a'azije vezane za realizaciju 'onema -motoričke i gra,ičke a,azije0+ u ovim slučajevima uglavnom nije

poreme(eno razumijevanje usmene ili pismene poruke+

b0 agramatičke a'azije+ tu se ispoljavaju poreme(aji u obrazovanju rečenica+c0 a'azije u rečeničnoj programaciji+ te&ko(e u povezivanju elemenata -pove(avaju se s du*inom islo*eno&(u riječi i rečenica0.

=) '. ?ellenger! 9EE)3 7)<77.7E



6a sve oblike a,azija u izra*avanju karakteristični su i poreme(aji u spontanom pisanju i pisanju diktata.

). 0'azije u primanju - senzorne a'azije0. #vdje je pogođen prijem verbalnih znakova. 8erminom verbalna gluhoa označava se manje ili vi&e potpuna gluho(a za glasove. #ve su te&ko(e redovito pra(ene poreme(ajimau oda&iljanju3 riječ ponekad biva zamijenjena drugom! &to značenje iskaza čini nerazumljivim - para'azije0.8e&ko se posti*e razumijevanje pročitanog teksta. Pismeno je izra*avanje slično usmenom.

7. 0mnezijske a'azije. ?olesnici s ovim poreme(ajima često zamjenjuju riječ koju tra*e -peri,razom! drugomriječju! gestovima0. 4 ovdje se sre(u smetnje u pisanju.

=. islogije. 8o su a,azični poreme(aji kao posljedica cerebralnih povreda -susre(u se kod osoba oboljelih oddementnosti+ pogođene su op(e intelektualne sposobnosti0+ zajedničko im je obilje*je nesuvislost iskaza-neprimjerenost odgovora situaciji+ neprikladnost logičkih veza unutar iskaza0.

Postoje i drugi poreme(aji3Postoje i drugi poreme(aji3 1 aleksija -ili disleksija0+ to je izostavljanje! zamjena i dodavanje glasova+ nesposobnost da se pročita

neka riječ -verbalna aleksija0 ili da se prepozna neko slovo - slovna aleksija0+ 1 agra'ija+ odlikuje se izobličenjem! zamjenom riječi! ispu&tanjem slova itd.+

1 dislalije -tepanje! ,unkcionalni poreme(aji izgovaranja0+ 1 mutizam -odbijanje da se govori+ uzročnici mogu biti različiti0.=7

LITERATURALITERATURA

• 2ristotel! =etorika, %ovi Sad! Svetovi! 9EEA.• ?abi( Stjepan 1 Tinka ?o*idar 1 ;ogu& ;ilan! ;rvatski pravopis, 7. izdanje! 6agreb! kolska

knjiga! 9EE>! =A7.•

?atno*i( Slaven 1 "anilovi( ?ranko 1 Sili( Josip! ;rvatski računalni pravopis* -ramatičko< pravopisni računalni vodič, 6agreb! ;atica hrvatska 1 S`S! 9EE@! 9=I.• ?ellenger! '.3 $mijee komuniciranja, Sarajevo! Svjetlost! 9EE).• Narnegie $ale! ako savladati govorno umijee ili kako stei samopouzdanje, B4 izdanje! 6agreb!

Prosvjeta 1 $ragani(! 9EEF! )FA.• $ikro! #. 1 8odorov! N.! 8nciklopedijski rečnik* +auka o jeziku, ? -99F<9)9! 97F<97I! )9A<))@! )AI<

)IA0+ ?? -)9E<7F>0! ?eograd! Prosveta! 9EIA.• Zorđevi(! ?ranivoj! -ramatika srpskohrvatske dikcije sa praktikumom, ?eograd! Tond za izdavačku

delatnost Univerziteta umetnosti u ?eogradu! 9EI=! =A@.• Jani(ijevi(! Jasna! omunikacija i kultura* sa uvodom u semiotička istraživanja, Sremski Karlovci 1

%ovi Sad! 4zdavačka knji*arnica 6orana Stojanovi(a! )FFF! 7>=.43 #. $ikro 1 N. 8odorov!#. $ikro 1 N. 8odorov! 8nciklopedijski rečnik* +auka o jeziku, 1 8nciklopedijski rečnik* +auka o jeziku, 1+ ?eograd! Prosveta! 9EIA! )AI<)I@+ $. Kristal!+ ?eograd! Prosveta! 9EIA! )AI<)I@+ $. Kristal! embrička embričkaenciklopedija jezika,enciklopedija jezika, ?eograd! %olit! 9EE>! )AF<)AI.?eograd! %olit! 9EE>! )AF<)AI.

=F



• Keno! "ejmon! &tilske vežbe, ?eograd! "ad! 9EEE! 9)A.• Kristal! $.! embrička enciklopedija jezika, ?eograd! %olit! 9EE>! )AF<)AI.• "adovanovi(! ;ilorad! &ociolingvistika, ). izdanje! %ovi Sad! $nevnik 1 Knji*evna zajednica

%ovog Sada! 9EI@! 7F=.• Silobrči(! Blatko! ako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo, 6agreb! 9EEI.• ami(! ;idhat! ako nastaje naučno djelo! B44 izdanje! Sarajevo! Svjetlost! 9EII.• kiljan! $ubravko! Hingvistika svakodnevnice, %ovi Sad! Knji*evna zajednica %ovog Sada! 9EIE!

9=).• UrbanC ;arijan! >usiness letters in 8nglish, 6agreb! kolska knjiga! 9EIA! )FA.• Buleti(! ?ranko! -ramatika govora, 6agreb! Gra,ički zavod rvatske! 9EIF.• Hivkovi(! $ragi&a! !ravi put i stranputice u pisanju! ?eograd! %ova prosveta! 9EI>.

Documents

Halilović, Senahid - Jezička kultura