Halmi, A. - Strategije Kvalitativnih Istrazivanja u Primijenjenim Drustvenim Znanostima

8/15/2019 Halmi, A. - Strategije Kvalitativnih Istrazivanja u Primijenjenim Drustvenim Znanostima

1/7

Aleksandar Halmi: Strategije kvalitativnih istraživanja u primijenjenim društvenim

znanostima – skripta

STUDIJA SLUČAJA

Uvod u studiju slučaja- više varijanti – ovisno koja metoda istraživanja dominira – kvalitativne: naturalistički,

holistički, hermeneutičko-enomenološki pristup! i kvantitativne studije: eksperimentalni i

metrijski pristup

- može se vršiti na mnogo načina, u različitim područjima

- osnovni postupak u studiji sastoji se u sagledavanju važnijih aspekata jedne pojave ili

situa"ije, a jedini"a proučavanja može #iti pojedina", grupa, organiza"ija, lokalna zajedni"a,

"ijela kultura $#ilo koji sustav koji se smatra zase#nom "jelinom ili entitetom%

Ciljevi studije slučajeva&' vrijedna prethodni"a temeljnim istraživanjima

(' du#insko ispitivanje i intezivno analiziranje različitih enomena! proučavanje jednog slučaja može pružiti uvid u "jelokupni entitet

)' mogu pružiti anegdotske dokaze koji ilustriraju neke op*enitije nalaze

+' mogu opovrgnuti univerzalnu generaliza"iju

' koriste se kada istraživač ne može manipulirati relevantnim ponašanjem

' vrijednost sama po se#i kao jedinstven slučaj

Tipovi studije slučaja&' povijesne – prati razvoj nekog sučaja $pojedinačnog, o#itelji, društvene grupe'''%

kroz odre.eno vremensko razdo#lje koriste*i se analizom vremenskih serija

$sačuvani pisani dokumenti, auto#iograija, #iograija, narativni intervju%

(' opserva"ijska – često se okusira na razred, grupu, nastavnka, učenika ili manji

kolektivitet! glavne metode prikupljanja materijala – promatranje, intervjuiranje!

)' narativne – provode se do#ro vo.enim narativnim ili pripovjedačkim intervjuima

+' situa"iona analiza – analiza pojedinačnih doga.aja pri čemu se traži gledište svih

sudionika! izvori podataka – intervjui, sistematska promatranja i analiza

dokumenta"ije

' kliničke – "ilj: du#insko razumijevanje pojedin"a koji se nalazi u pose#nim

somatopsihičkim potre#ama i u pose#nom am#ijentu $#olni"a, zatvor'''%! izvori

podataka – intervjui, sustavno nesudjeluju*e promatranje, analiza dokumenta"ije!

"ilj – razumijevanje pro#lema i razvoj programa interven"ije u #udu*em tretmanu

' višestruke – "ilj: repli"iranje višestrukih eksperimenata kako #i se po#oljšaotretman u azi interven"ije $polazi se od više alternativnih programa i oda#ere

naj#olji%

Planiranje studije slučaja- mjere u proučavanju i tretiranju slučajeva:

&' upoznavanje i odre.ivanje stanja enomena

(' prikupljanje podataka vezanih za enomen

)' dijagnoza $sagledavanje uzročno-posljedičnih veza kao osnove za tretman%

+' primjena tretmana

' promatranje slučaja nakon tretmana – monitoring i vrednovanje

- studija nam pomaže da odredimo promjene koje su se dogodile tijekom vremena i kakavutje"aj je na njih imao interven"ijski program

&


2/7

- single-sistem – ponavljano prikupljanje inorma"ija o nekom pojedinačnom slučaju dužnekog vremenskog kontinuuma $drugi naziv: analiza vremenskh serija%

- sistematski plan prikupljanja podataka! karakteristike single-sistem na"rta:

&' spe"iika"ija pro#lema $koji tre#a mijenjati%

(' mjerenje pro#lema

)' ponavljana mjerenja $prikupljanje opetovanih inorma"ija o pro#lemu%+' #azična linija ili osnovi"a – označava planirano i sistematsko prikupljanje

podataka o pro#lemu prije uvo.enja interventnog programa

' na"rt istraživanja – najistaknutije mjesto su različite aze i vračanje na

osnovi"u – zaključje se je li interventni program uspješan ili ne

' jasno deiniranje interven"ije – praktičar mora jasno deinirati interventni

/rogram

0' analiza podataka – vizualna1graička – dostupnost svima

Single-sistem nacrt i lasično istra!ivanje-u klasičnom istraživanju koriste se metode koje praktičar ne može primijeniti na sve situa"ije

u kojima se može na*i

/rednosti single-sistem na"rta:

&' lako ugradljiv u svaku istraživačku praksu

(' osigurava sredstva za vrednovanje rezultata prakse

)' okusira se na studij slučaja ili sistema

+' osigurava kontinuirano pra*enje promjena na "iljanom pro#lemu

' praktično utemeljen i usmjere – mogu*e pratiti napredak i raditi izmjene

' korištenje za testiranje hipoteza

0' može pomo*i u pro"jeni situa"ije i oda#iru programa interven"ije

2' oslo#o.en od utje"aja #ilo koje teoretske orijenta"ije

3' lako razumljiv i primjenjiv

&4' štiti od štetnog utje"aja drugih istraživača

&&' osigurava model za vo.enje odgovorne prakse

5dnos izme.u sigle-sistem nacrta i lasičnog istra!ivanja-single-sistem – korisniji za 6ormativne7 programe evalua"ije, tj' istraživanje koje je

usmjereno na vrednovanje i provo.enje spe"iičnog, "iljanog programa

-klasično istr' – korisno za sumativnu evalua"iju – istraživanje usmjereno na vrednovanje

rezultata koji se mogu generalizirati na ostale programe i situa"ije

Prasa ao istra!ivanje" istra!ivanje ao prasa-značajka uspješne prakse – sposo#nost prikazivanja rezultata interven"ije-praktičar tretira svoju praksu kao eksperiment $testira hipoteze%

-primjena ovog na"rta – identii"iranje zajedničkih etapa u kojima su jednako angažirani i

praktičar i istraživač – integriranje istraživanja i prakse – "jeloviti istraživačko-praktični

pro"es

-karakteristike znanstvenog praktičara:

&' svoju praksu vodi kao pro#lem-solving pro"es

(' sistematski prati i evaluira svoju praksu

)' gradi svoju praksu na empirijski utemeljenim spoznajama, a djelomično na

interventnim tehnikama

+' stalno usvaja nove vještine i znanja za unapre.ivanje svoje prakse

(


3/7

#acrt projeta studije slučaja-aze: &' status situa"ije ili jedini"a promatranja $uočavanje neke situa"ije kao jedini"e

proučavanja%

(' prikupljanje podataka, ispitivanje i povijest slučaja $analiziranje različitih

dokumenata%

)' dijagnoza i identiika"ija uzročnih aktora+' prognoza i so"ijalna interven"ija

' monitoring program

' program evalua"ije studije slučaja

$%T&D&L&'IJA UT%$%LJ%#% T%&(IJ% )$'T*-utemeljena $#azična ili supstantivna% teorija je op*a metodologija za razvoj teorije koja se

temelji na sistematskom prikupljanju i analizi podataka

Sličnosti i ra+lie s drugim strategijama valitativni, istra!ivanja-sličnosti: isti izvori inorma"ija $narativni intervju, promatranja, analiza dokumenata'''%!može koristiti triangula"iju metodologija! redeiniranje tradi"ionalnih kanona pozitivne

znanost $uvo.enje više interpretativnog i naturalističkog rada%

- razlike: naglasak je na razvoju teorije koja se generira na temelju konstantne i usporedne

analize podataka koji se prikupljaju na terenu

(ani povijesni ra+voj $'T-a-prvi su je uspostavili 8laser i Strauss

a% razvoj primjene 98-a: primjenjivanje postupaka 98-a samostalno ili u kom#ina"iji s

ostalim strategijama kvalitativnih istraživanja $enomenologija, etnometodologija, ak"ijska i

etnograska istraživanja%

#% diuzija 98-a: vezana s eksponen"ijalnim rastom istraživačkih projekata

"% kvantitativne metode i utemeljena teorija

- kvant' metode: so"ijalna z#ilja – na pravilima ure.ena i rukovo.ena stvarnost koja se

može o#jektivno spoznati i egzaktno izmjeriti

- utemeljena teorija: promatra so"ijalni svijet kao kompleksni dinamički entitet koji se

sastoji od mnogo značenja i sim#ola

- o#je metodologije mogu se triangulirati – poželjne su i potre#ne u stvaranju jedne

temeljne teorije

Teorija i interpretacija

-metodologiju u kvalitativnim istraživanjima odlikuje način interpreta"ije so"ijalne stvarnostiod strane interpretatora koji to činr iz perspektive su#jekta istraživanja, a ne toliko razvoj

neke so"iološke makroteorije

- osoitosti utemeljene teorije.a% konstitutivni elementi 98-a

- utemeljena teorija – teorijski zasi*ena – unutar nje se jasno naziru konture pojedinih

veza izme.u kon"epata, koje su postavljene u o#liku hipoteza

#% prezenta"ija utemeljene teorije

- tekst/pisanje – važno u ) unk"ije: prezenta"ija rezultata istraživanja u projektu!

polazište za evalua"iju "ijelog pro"esa istraživanja! temelj releksivnog promišljanja

"% odnos teorije prema z#ilji i istini

- sve su teorije društveno oblikovane i to utječe na stvaranje, prosud#u, reviziju ilireorma"iju temeljne teorije

)


4/7

d% višestruke perspektive aktera i analitičke interpreta"ije

- od istraživača se zahtjeva #liži odnos s poda"ima i spoznaji temeljenoj na iskustvima

drugih – te spoznaje uklopiti u generalnu teoriju

e% odgovornost istraživača i primjena teorije

- utemeljena teorija pri#ližava praktičare teorijskim interpretacijama – odgovornost

pridonošenja svom području- teorija mora imati svoju praktičnu primjenu

- utemeljena teorija je strateška spona koja povezuje empirijski svijet s ormalnom teorijom

(ecentni trendovi )i utemeljena teorija*-koji utječu na konstituiranje metodologije utemljene teorije:

&' stalna ragmenta"ija društveno-humanističkih znanstvenih dis"iplina na

su#dis"ipline

(' rastu*i trend za metodologijom znanstvenih istraživanja

)' rastu*i trend jačanja kvalitativne metodologije zase#no ili u kom#ina"iji s

kvantitativnim metodama+' rastu*i interes za teorijskom interpreta"ijom i ela#ora"ijom podataka

' jačanje antagonističkih trendova prema tradi"ionalnoj pozitivističkoj znanosti

' širenje postmodernističkih trendova u različitim prav"ima

0' primjena računalne tehnologije

2' rastu*i glo#alistički, ali i partikularistički trendovi koji snažno naglašuju

individualitet

#acrt metodologije utemeljene teorije&' ormuliranje pro#lema

(' izvori pro#lema

)' postavljanje pitanja

+' teorijska osjetljivost i njezini izvori

' tehnike za postizanje teorijske osjetljivosti

' korištenje tehnike literature

0' postup"i kodiranja

2' otvoreno kodiranje

3' aksijalno kodiranje

&4' paradigmatski model

&&' selektivno kodiranje

&(' pro"es

&)' kondi"ionalne ili dijagramske matri"e&+' teoretsko uzorkovanje

&' dodatni postup"i

&' pisanje teza i monograija

&0' pisanje istraživačkog izvještaja

&2' evalua"ija studije utemeljene teorije

+


5/7

%tnogra/sa istra!ivanja

%tnogra/ija $;;pisanje o ljudima;;% - svaka studija o nekoj grupi ljudi u zajedni"i u svrhuopisivanja njihovih svakodnevnih so"iokulturnih aktivnosti i o#raza"a ponašanja u daton

društvenom kontekstu' /roučavaju*i pose#ne so"ijalne mikrostrukture, etnograija uvijek promatra širi kontekst'U etnograiji ljudi nisu samo su#jekti, ve* su oni stručnja"i na području

koje etnogra želi istražiti'


6/7

%tnogra/si terensi rad

Cilus etnogra/sog istra!ivanja $aze su me.uso#no isprepletene%

1' Odabir etnografskog projekta - temu istraživanja etnogra ne oda#ire u smislu ormuliranja pro#lema nego ju otkriva u tijeku trajanja istraživačkog pro"esa'

2' Prikupljanje etnografskih podataka - sudjeluju*im promatranjem prikupljaju se poda"i osvakodnevnim aktivnostima ljudi, izičkim i psihološkim značajkama so", situa"ija,

geograskom položaju zajedni"e'''

0' Konstrukcija etnografskih zapisa - izrada dnevnika terenskog rada, #ilješke, otogoraije,audio-video zapisi, razni protokoli''' a etnograska ;;snimka;; gradi sponu izme.u promatranja

i analize podataka što je temelj za generiranje teorije'

6' Analiza etnografskih podataka - pro"es otkrivanja pomo*u postavljanja spe"iičnih pitanja'Analiza prikupljenog materijala pomože pri odre.ivanju onoga što *emo istraživati kada se

ponovno vratimo na teren'

7' Pisanje etnografskog izvještaja - prisiljava istraživača na sve intenzivnije analize prikupljenih podataka'

$etodologija etnogra/sog istra!ivanja $) glavne aze%

14 /laniranje prije ulaska na teren ili pripremna aza - mogu*nost ulaska na teren naj#olje se postiže uspostavljanjem odnosa sa pojedin"ima koji u zajedni"i imaju najve*u političku ili

so"ijalnu mo* jer od njih možemo prikupiti najviše inorma"ija o toj sredini' =straživač mora

#iti svjestan mogu*nosti namjernog iznošenja krivih činjeni"a radi ostavljanja #oljeg dojma'/rvo se tre#a uklopiti u zajedni"u $spe"iičan dnevni ritam, navike, raspored rada, kulutra'''%,

a tek onda prikupljati podatke'

24 ?ada na terenu - ini"ijalna, druga i tre*a aza $vidi na prethodnoj strani"i%04 /rovo.enje analize


7/7

$etode terensog rada

14 Promatranje - + temeljne pozi"ije koje istraživač može zauzeti kao promatrač: a% potpunisudionik u uvjetima tajnog promatranja sa potpunim parti"ipiranjem u ak"iji, #% potpuni

promatrač - skroz odvojen od #ilo kakve interak"ije te je njegova unk"ija čisto opažačka, "% promatrač kao sudionik koji ima ulogu posrednika ili medijatora izme.u prva dva ekstremna

o#lika promatranja, d%sudionik kao promatrač koji je donekle sličan prethodnom tipu ali je

jače uključen u aktivnosti grupe i postepeno se identii"ira s ostalim članovima

24 Sudjeluju9e promatranje - etnogra sudjeluju u svakodnevnom životu pojedina"a, grupa izajedni"a koliko je god to mogu*e' @aravno taj kontekst mijenja i samog istraživača' >rajnji

rezultat su sustavne analitičke deskrip"ije i interpreta"ije izrazito složenih sustava'

04 Sustavno promatranje - provodi se pomo*u različitih protokola i tehnika $sjetite selandersovog protokola iz kvant' istraživanja%' Svi ti protokoli i tehnike se mogu graički

prikazati , a mogu*e ih je i me.uso#no kom#inirati' @ajvažnija je priprema promatrača da onzna što točno i na koji način tre#a promatrati' Belik #roj protokola je dizajniran za

promatranje manjih grupa'

64 Istra!ivačo intervjuiranje - kom#inira se sa sudjeluju*im promatranjem, pruža detaljneinorma"ije o odre.enoj oso#i ili doga.aju' akvi intervjui često predstavljaju nastavak

svakodnevnog razgovora i nisu strogo strukturirani'

74 Anetna istra!ivanja - upitni"i kojima se pokušava sastaviti pozadina podataka iz popula"ije ili uzorka koji je predmetom poučavanja' akav se pristup koristi da se provjeri

reprezentativnost etnograskih podataka i tako postigne genera#ilnost i interpeta#ilnost'

/rednosti i nedosta"i opserva"ijskih tehnika - najve*a prednost je mogu*nost snimanja

maniestnog o#lika ponašanja te do#ivanje podatke iz ;;prve ruke;;' @egativne strane su:

nemogu*nost predvi.anja spontanih reak"ija su#jekata, neočekivane okolnosti na koje

istraživač nije spreman, nemogu*nost kvantiika"ije opaženog empirisjkog materijala $takava

mogu*nost postoji jedino u sustavnom promatranju koje prati stroge protokole%

@esudjeluju*i o#li"i promatranja - promatranje i snimanje doga.aja pomo*u razvijene

tehnologije $audio-video zapisi'''% #ez sudjelovanja istraživača u doga.ajima koji se

promatraju' /ogodni su za #ilježenje diskretnijih o#lika ponašanja gdje #i postojanje #ilo

kakve interven"ije moglo omesti spontano odvijanje situa"ije'

Anali+a podataa - prvi korak je segmentiranje podataka kako #i ih se moglo svrstati ukategorije i to pomo*u sustava kodiranja' @akon te organiza"ije i sortiranja stvara se portretkompleksnog enomena koji je #io predmetom proučavanja'

Prolem interpretacije - držanje distan"e prilikom promatranja, uzimanje u o#zir svih psiholoških, so"' i kulturnih oso#ina su#jekata, tre#a se #oriti protiv vlastitih predrasuda

pomo*u detaljno prikupljenih terenskih zapisa koji detaljno odražavaju stvarnost, a time idu u

prilog o#jekivnosti'

0

Documents

Halmi, A. - Strategije Kvalitativnih Istrazivanja u Primijenjenim Drustvenim Znanostima